Šablon:Aktualni događaji

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.21</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Šablon:Aktualni događaji</title>
    <ns>10</ns>
    <id>1329</id>
    <revision>
      <id>42695754</id>
      <parentid>42690081</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:31:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42695754</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2663" sha1="7vxcmyfj9doqfvoxpjq7zihzl3d1wwn" xml:space="preserve">{{Glavna stranica/Slika
| datoteka =Young-Dolly-Parton.jpg
| opis = Dolly Parton (1977.)
| širina = srednja
}}&lt;!-- Prikladne opcije za širinu: mala, portret, srednja --&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --&gt;
* [[16. septembra]] – Bivši lider Kosova [[Hashim Thaçi]] osuđen je na dvadeset pet godina zatvora zbog [[Ratni_zločini_u_Ratu_na_Kosovu#OVK_ratni_zločini|ratnih zločina]] počinjenih tokom njegovog predvođenja [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]].
* [[13. septembra]] – Stotine ljudi uhapšene su u [[Turska|Turskoj]] tokom [[Racija|racije]] usmjerene protiv [[LGBTQ]] zajednice i protesta koji su uslijedili.
* [[27. augusta]] – Umro je [[Ratko Mladić]], oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i komandant Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]], [[Zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i ratnih zločina počinjenih tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]].
* [[25. augusta]] – Umrla je [[Dolly Parton]] (''na slici''), američka [[country]] pjevačica i kantautorica. Za života je bila poznata kao &quot;Kraljica country muzike&quot;, a osim glazbom istaknula se i dobrotvornim radom.
* [[31. jula]]&amp;nbsp;– Oko 60.000 migranata prešlo je [[Marokansko-španska granica|marokansko-špansku granicu]] kod [[Ceuta|Ceute]], pri čemu su poginule najmanje 83 osobe.
* [[21. jula]]&amp;nbsp;– Supredsjednik [[Nikaragva|Nikaragve]] [[Daniel Ortega]] najavio je ukidanje svih budućih izbornih procesa u zemlji.
* [[19. jula]]&amp;nbsp;– Pobjedom nad [[Fudbalska reprezentacija Argentine|Argentinom]] nakon produžetaka (1:0), [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španija]] je po drugi put u historiji postala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|svjetski prvak]]. Najboljim igračem turnira proglašen je španski kapetan [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]], dok je najbolji strijelac na turniru s 10 golova bio francuski kapetan [[Kylian Mbappé]].

&lt;div class=&quot;main-box__meta&quot;&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] &lt;!--([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]])--&gt; | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}&lt;/div&gt;
&lt;!-- Ograničiti na pet do sedam stavki: --&gt;
&lt;div&gt;'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Andrea Zlatar Violić]] | [[Ivan Gudelj]] | [[Raif Dizdarević]] | [[Slobodan Šnajder]] | [[Ratko Mladić]] | [[Peter Cullen]] | [[Dolly Parton]] | [[Vedrana Rudan]] | [[Hayden Panettiere]]}}&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>7vxcmyfj9doqfvoxpjq7zihzl3d1wwn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Partizan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2148</id>
    <revision>
      <id>42695877</id>
      <parentid>42647012</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:02:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 12 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695877</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41959" sha1="sd31xxgfqut8730eieszvp7gvn6kg7f" xml:space="preserve">{{Ažuriranje}}
{{Sređivanje}}
{{Fudbalski klub (SR)
| ime         = FK Partizan
| slika       = [[Datoteka:FK Partizan grb.png|150px]]
| punoime     = Fudbalski klub Partizan Beograd
| nadimak     = ''Crno-beli''&lt;br/&gt;''Parni valjak''
| osnovan     = 4. oktobar 1945.
| stadion     = [[Stadion Partizana]], [[Beograd]]
| kapacitet   = 29.775
| direktor    = {{flagicon|Srbija}} [[Rasim Ljajić]]
| menadžer    = {{flagicon|Srbija}} [[Srđan Blagojević]]
| liga        = [[Superliga Srbije]]
| sezona      = 2025/26.
| pozicija    = [[Superliga Srbije]], 3.
| pattern_la1 = _black_stripes_thin1
| pattern_b1 = _nikestripeddiv4wb
| pattern_ra1 = _black_stripes_thin1
| pattern_sh1 = _corinthians17a
| pattern_so1 = 
| leftarm1 = FFFFFF
| body1 = FFFFFF
| rightarm1 = FFFFFF
| shorts1 = FFFFFF
| socks1 = FFFFFF
| pattern_la2 = 
| pattern_b2 = _niketrophy4bw
| pattern_ra2 = 
| pattern_sh2 = _corinthians17h
| pattern_so2 = 
| leftarm2 = FFFFFF
| body2 = 000000
| rightarm2 = FFFFFF
| shorts2 = 000000
| socks2 = 000000
| pattern_la3 = 
| pattern_b3 = _partizan2223T
| pattern_ra3 = 
| pattern_sh3 = 
| pattern_so3 = 
| leftarm3 = 000000
| body3 = 000000
| rightarm3 = 000000
| shorts3 = 000000
| socks3 = 000000
}}

'''Fudbalski klub Partizan''' je osnovan [[4. 10.|4. oktobra]] [[1945]]. godine kao deo [[Jugoslovensko sportsko društvo Partizan|Jugoslovenskog sportskog društva Partizan]]. Danas je ovo Sportsko društvo asocijacija 25 klubova u isto toliko sportova, čiji je član i dalje i Fudbalski klub, ali ima potpunu samostalnost u organizovanju, rukovođenju, finansijama, materijalnim dobrima i objektima. Osnivači Fudbalskog Kluba Partizan su jugoslovenska vojna lica i generali [[Peko Dapčević]], [[Svetozar Vukmanović]] - &quot;Tempo&quot;, [[Otmar Kreačić]] - &quot;Kultura&quot;, Vlada Mađarić, Ratko Pejić, Vujica Gajinović, [[Ratko Vujović]] - &quot;Čoče&quot;, [[Koča Popović]], [[Mijalko Todorović]] - &quot;Plavi&quot; i [[Pavle Jovićević]]. Prvu utakmicu Fudbalski Klub Partizan odigrao je 06. listopada 1945. u Zemunu, a strijelac prvoga gola za Partizan bio je Florijan Matekalo u istoriji. Uz Fudbalski klub radi i nekoliko preduzeća kao deo poslovnog sistema Partizana. FK Partizan, uz svog najljućeg rivala, [[FK Crvena zvezda|Crvenu Zvezdu]], predstavlja najznačajniju srpsku ekipu i tim koji, u zadnjih nekoliko godina, održava Srbiju na [[UEFA]] rang listi evropskih ligaških takmičenja u blizini pozicije koja omogućava dva predstavnika u [[UEFA Liga prvaka|Ligi Šampiona]].

== Historija ==
Godine 1966. Partizan je bio vicešampion [[Evropa|Evrope]], [[1978]]. pobednik Srednjeevropskog kupa.
Momčilo Vukotić je rekorder Partizana po broju nastupa - odigrao je 752 utakmice, a rekorder u broju golova postignutih za crno-bele je [[Stjepan Bobek]] sa 403 pogotka.
Za reprezentaciju Jugoslavije nastupilo je preko 130 Partizanovih fudbalera, a više od pedeset utakmica odigrali su Bobek, Zebec, Čajkovski, Jusufi, Galić, Šoškić, Jokanović, Mijatović i Milošević.
Partizan neguje igru koju cene stručnjaci i gledaoci širom sveta, pa je zato veoma rado viđen gost od prvog susedstva do stadiona Južne Amerike.

Osnovu te igre čini spremnost za nadigravanje, koja bazira na individualnim vrednostima i uigranosti ekipe, majstorstvu koje izmiče svakoj zamci i snazi. To Partizanovoj školi fudbala daje prednost i efikasnost. Crno-beli su u dosadašnjim ligaškim takmičenjima postigli šest pobeda sa deset i više datih golova, u dva prvenstva su postigli po više od stotinu golova i drže rekord jugoslovenske prve lige sa 111 pogodaka u jednom prvenstvu.

== Trofeji ==
[[File:FK Partizan (1966).jpg|thumb|right|370px|FK Partizan 1966.]]
* Fudbalski klub Partizan je 24 puta bio prvak države : [[1947]], [[1949]], [[1961]], [[1962]], [[1963]], [[1965]], [[1976]], [[1978]], [[1983]], [[1986]], [[1987]], [[1993]], [[1994]], [[1996]], [[1997]], [[1999]], [[2002]], [[2003]], [[2005]], [[2008]], [[2009]], [[2010]], [[2011]].2012
* Pobednik nacionalnog kupa bio je 12 puta : [[1947]], [[1952]], [[1954]], [[1957]], [[1989]], [[1992]], [[1994]], [[1998]], [[2001]], [[2008]], [[2009]], [[2011]],[[2012]]
* Pobednik Yu lige šampiona bio je 4 puta : [[1969]], [[1993]], [[1994]], [[1995]].
* Pobednik zimske Yu lige šampiona [[1993]].
* Pobednik superkupa Jugoslavije [[1989]].
* Pobednik letnjeg turnira šampiona Jugoslavije [[1961]].
* Vicešampion Evrope [[1966]].
* Pobednik Srednjoevropskog kupa [[1978]].
* Pobednik međunarodnih turnira [[1963 Muxamed V Maroko]], [[1970 Pentagonal Siudad de Mexico]],[[1971 pentagonal Siudad de Bogota Kolumbija]], [[1973 Alzir]], [[1976 Colombino Spanija]], [[1984 Karlsberg kup Xong Kong]], [[1985 40 godišnjica FK Partizan]]

== Stadion JNA ==
* Teren: 105 x 70
* Kapacitet: 32.710 mesta za sedenje, 30 redova
* Broj ulaza i izlaza za publiku: 30
* Najviša kota: 21 m.
* Najudaljenije kote gledališta:
:- po dužini (sever - jug): 236 m.
:- po širini (istok - zapad): 150 m.
* Svetlo: 1.200 luksa (oprema Philips)

Stadion Partizana je objekat sa najdužom sportskom tradicijom u Jugoslaviji. Nalazi se na mestu koje je oduvek bilo središte najvažnijih fudbalskih zbivanja u zemlji. Tu je pre Drugog svetskog rata bilo igralište i dom slavnog šampiona BSK-a - Beogradskog Sportskog Kluba.

Neposredno po završetku velikog rata, a poštujući sportsku tradiciju, započeta je izgradnja novog stadiona baš na tom mestu. Devetog oktobra 1949. godine je na njemu odigrana prva utakmica, megdan su podelile Jugoslavija i Francuska (1:1) u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo. Do danas, Stadion Partizana je ugostio desetine najvećih klubova sveta i najjačih reprezentacija. On je deo evropske i svetske istorije fudbala.

Stadion Partizana je u prvom periodu primao 55.000 gledalaca.

Poslednjih godina pooštreni su kriterijumi medjunarodnih fudbalskih asocijacija, posebno u domenu bezbednosti i komfora gledalaca. U skladu s tim zahtevima gledalište je 1998. rekonstruisano, ugradjena su sedišta, prošireni prolazi za ulazak i izlazak publike, montirana savremena oprema, pa je time gledalište svedeno na 32.710 mesta i sada odgovara svim propisanim uslovima.

Godine 1995. stadion Partizana je ušao u sistem razvoja svetskih stadiona, sa projektno - programskim rešenjem natkrivanja i pretvaranja u veliki sportsko - poslovni centar.

== Škola fudbala ==
Partizan ima omladinsku školu fudbala koja je ubedljivo najbolja u našoj zemlji, a nije preterano reći i na mnogo većim prostorima. Ovu tezu potvrdjuje broj igrača iz njegove škole koji nose dresove prvog tima, broj prvotimaca u brojnim timovima prve i druge lige, broj prvotimaca u velikim klubovima širom sveta, broj reprezentativaca naše zemlje iz redova crno-belih.
Svake godine prvom timu se priključi po nekoliko naših omladinaca; prošle sezone četvorica, ove petorica.

Već decenijama Partizanov stil igre podrazumeva, pre svega veštinu, efikasnost, želju za nadigravanjem, viteštvo. Na takvom prilazu igri ustanovljen je program Partizanove škole fudbala. To nije zbir uopštenih pravila, već program utemeljen na sopstvenom iskustvu, koji uvažava osnovne vrednosti fudbalske igre, gde se majstorstvo priznaje kao najveća vrednost i snaga igrača, igre i kluba.
Oko pet stotina talenata od osme do osamnaeste godine, svrstanih prema uzrastu u tridesetak ekipa, svakodnevno savladjuje azbuku fudbala, a pritom se vodi računa i o njihovom odrastanju i formiranju, učenju i sportskom duhu. Taj razgranati i skupi posao treba usaglasiti i organizovati na pravi način, formirati ne samo fudbalere, već i sportiste i ljude. Za to je potrebno mnogo truda, volje, ljubavi, stručnosti strpljenja, razumevanja....Potrebno je i mnogo terena, opreme, rekvizita...Potrebna su velika materijalna ulaganja.

Partizan stoji čvrsto uveren da je to jedini pravi put i dug prema sportu svakog velikog kluba. To je i veliki ulog u budućnost.

Stručni deo posla u Omladinskoj školi fudbala u Partizanu vode:

- Ratomir Babić, predsednik Saveta škole;
- Nedeljko Kostić, direktor;
- Vladica Kovačević, savetnik;
- Milan Damjanović, savetnik;
- Branko Rašović, savetnik;
- Dragan Šušnjar, sekretar;
- Treneri: Slađan Šćepović(prvi trener FK Teleoptik), Dušan Trbojević, Miloš Radaković, Zvonko Popović, Igor Spasić, Slobodan Krčmarervić, Ilija Zavišić, Nikica Klinčarski, Nebojša Ličanin i Predrag Jušić.

Svi članovi stručnog štaba škole fudbala FKP su bili poznati igrači, neki i reprezentativci, imaju i visoko stručno obrazovanje a kao prvi treneri vodili su i prvoligaške timove.
Iako to nije njihova primarna obaveza, ekipe škole fudbala Partizana do sada su osvajale najveći broj titula prvaka i pobednika u takmičenju za Kup.

== Partizan u evropskim takmičenjima ==
{| {{prettytable}}
! Sezona
! Takmičenje
! Rang
! Zemlja
! Klub
! Rezultat
! Detalji
|-
|[[UEFA Liga šampiona 1955/56.|1955/56]]
|[[Liga prvaka|Liga šampiona]]
| osmina finala
|{{flagicon|POR}}
|[[FK Sporting Lisabon]]
|3-3, 5-2
|-
|
|
|četvrtfinale
|[[Datoteka:Flag of Spain (1945 - 1977).svg|22px]]
|[[Real Madrid CF|FK Real Madrid]]
|0-4, 3-0
|-
|[[Mitropa kup 1956.|1956]]
|[[Mitropa kup]]
|četvrtfinale
|{{flagicon|AUT}}
|[[FK Vaker Beč]]
|1-1, 1-1, 4-0 
|-
|
|
|Polufinale
|[[Datoteka:Flag of Hungary 1949-1956.svg|24px]]
|[[FK Vašaš]]
|1-0, 1-6 
|-
|[[Mitropa kup 1958.|1958]]
|[[Mitropa kup|Dunav kup]]
|1 коло
|{{flagicon|ČEŠ}}
|[[FK Tatran Prešov]]
|4-2, 1-4 
|-
|[[Mitropa kup 1959.|1959]]
|Mitropa kup
|četvrtfinale
|{{flagicon|ČEŠ}}
|[[FK Banjik Ostrava]]
|1-1, 3-2 
|-
|
|
|polufinale
|{{flagicon|MAĐ}}
|[[FK Honved]]
|3-3, 2-2 
|-
|[[Mitropa kup 1960.|1960]]
|Mitropa kup
|grupa
|{{flagicon|ČEŠ}}
|[[FK Slovan Bratislava]]
|2-1, 1-4 
|-
|[[Liga Šampiona 1961/62.|1961/62]]
| Liga Šampiona 
| kv.
|{{flagicon|POR}}
|[[FK Sporting Lisabon]]
|1-1, 2-0
|-
|
|
|osmina finala
|{{flagicon|ITA}}
|[[Juventus F.C.|FK Juventus]]
|1-2, 0-5
|-
|[[Mitropa kup 1962.|1962]]
|Mitropa kup
|grupa
|{{flagicon|ITA}}
|[[FK Atalanta Bergamo]]
|3-3, 2-2
|-
|
|
|grupa
|{{flagicon|MAĐ}}
|[[MTK|FK MTK]]
|2-1, 1-4
|-
|
|
|grupa
|{{flagicon|ČEŠ}}
|[[FK Banjik Ostrava]]
|2-2, 1-1
|-
|[[Liga šampiona 1962/63.|1962/63]]
|Liga šampiona
| kv.
|[[Datoteka:Flag of Bulgaria (1946-1967).svg|24px]]
|[[CSKA Sofija]]
|1-2, 1-4
|-
|[[Liga šampiona 1963/64.|1963/64]]
|Liga šampiona
|kv.
|{{flagicon|KIP}}
|[[Anortozis Famagusta]]
|3-0, 3-1
|-
|
|
|osmina finala
||[[Datoteka:Flag of Luxembourg.svg|24px]]
|[[Jeunesse d'Esch]]
|1-2, 6-2
|-
|
|
|četvrtfinale
|{{flagicon|ITA}}
|[[FK Inter]]
|0-2, 1-2
|-
|[[Liga šampiona 1965/66.|1965/66]]
|Liga šampiona
| kv.
|{{flagicon|FRA}}
|[[FK NANT]]
|2-0, 2-2
|-
|
|
|osmina finala
|{{flagicon|NEM}}
|[[FK Verder Bremen]]
|3-0, 0-1
|-
|
|
|četvrtfinale
|{{flagicon|ČEŠ}}
|[[FK Sparta Prag]]
|1-4, 5-0
|-
|
|
|polufinale
|{{flagicon|ENG}}
|[[Manchester United F.C.|Mančester junajted]]
|2-0, 0-1
|-
|
|
|finale
|[[Datoteka:Flag of Spain (1945 - 1977).svg|22px]]
|[[Real Madrid CF|FK Real Madrid]]
|1-2
|-
|[[Kup sajamskih gradova 1967/68.|1967/68]]
|[[Kup velesajamskih gradova|Kup sajamskih gradova]]
|1. kolo
|[[Datoteka:Flag of Bulgaria (1946-1967).svg|24px]]
|[[FK Lokomotiva Plovdiv]]
|5-1, 1-1
|-
|
|
|2. kolo
|{{flagicon|ENG}}
|[[FK Lids Junajted]]
|1-2, 1-1
|-
|[[Kup sajamskih gradova 1969/70.|1969/70]]
|Kupa sajamskih gradova
|1. kolo
|{{flagicon|MAĐ}}
|[[FK Ujpešt Doža]]
|2-1, 0-2
|-
|[[Kup sajamskih gradova 1970/71.|1970/71]]
|Kup sajamskih gradova
|1. kolo
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|24px]]
|[[FK Dinamo Drezden]]
|0-0, 0-6
|-
|[[Mitropa kup 1972.|1972]]
|Mitropa kup
|grupa
|{{flagicon|ITA}}
|[[FK Fiorentina]]
|0-3, 2-1
|-
|
|
|grupa
|{{flagicon|AUT}}
|[[First Vienna FC]]
|3-0, 4-1
|-
|[[UEFA kup 1974/75.|1974/75]]
|[[UEFA kup]]
|1. kolo
|{{flagicon|POL}}
|[[Gornik Zabrzje]]
|2-2, 3-0
|-
|
|
|2. kolo
|[[Datoteka:Flag of Northern Ireland.svg|24px]]
|[[FK Portdaun]]
|5-0, 1-1
|-
|
|
|osmina finala
|{{flagicon|NEM}}
|[[1. FK Keln]]
|1-0, 1-5
|-
|[[Liga šampiona 1976/77.|1976/77]]
|Liga šampiona
|1.kolo
|{{flagicon|SSSR}}
|[[FK Dinamo Kijev]]
|0-3, 0-2
|-
|[[Mitropa kup 1978.|1978]]
|Mitropa kup
|grupa
|{{flagicon|ITA}}
|[[FK Peruđa]]
|1-2, 4-0
|-
|
|
|grupa
|{{flagicon|ČEŠ}}
|[[FK Zbrojovka Brno]]
|5-1, 4-1
|-
|
|
|'''Pobednik'''
|{{flagicon|MAĐ}}
|[[FK Honved]]
|1-0
|-
|[[Liga šampiona 1978/79.|1978/79]]
|Liga šampiona
|1. kolo
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|20px]]
|[[FK Dinamo Drezden]]
|2-0, 0-2 (4-5 пен.)
|-
|[[Liga šampiona 1983/84.|1983/84]]
|Liga šampiona
|1. коло
|{{flagicon|NOR}}
|[[FK Viking Stavanger]]
|5-1, 0-0
|-
|
|
|osmina finala
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|24px]]
|[[FK Dinamo Berlin]]
|0-2, 1-0 
|-
|[[UEFA kup 1984/85.|1984/85]]
|UEFA kup
|1.kolo
|{{flagicon|MLT}}
|[[FK Rabat Ajaks]]
|2-0, 2-0
|-
|
|
|2. kolo
|{{flagicon|ENG}}
|[[Kvins Park Rendžers]]
|2-6, 4-0
|-
|
|
|osmina finala
|{{flagicon|MAĐ}}
|[[FK Videoton]]
|0-5, 2-0
|-
|[[UEFA kup 1985/86.|1985/86]]
|UEFA kup
|1. kolo
|{{flagicon|POR}}
|[[FK Portimonense]]
|0-1, 4-0
|-
|
|
|2. kolo
|{{flagicon|FRA}}
|[[FK Nant]]
|1-1, 0-4
|-
|[[UEFA kup 1986/87|1986/87]]
|UEFA kup
|1. kolo
|{{flagicon|NEM}}
|[[Borusija Menšengladbah]]
|0-1, 1-3
|-
|[[UEFA kup 1987/88.|1987/88]]
|UEFA kup
|1. kolo
|[[Datoteka:Flag of Albania 1946.svg|24px]]
|[[FK Fljamurtari]]
|0-2, 2-1
|-
|
|
|1.kolo
|
|[[FK Slavija Sofija]]
|5-0, 5-0
|-
|
|
|2. kolo
|{{flagicon|ITA}}
|[[FK Roma]]
|4-2, 0-2
|-
|[[Kup pobednika kupova u fudbalu 1989/90.|1989/90]]
|Kup pobednika kupova
|1. kolo
|{{flagicon|ŠKO}}
|[[Celtic F.C.|FK Seltik]]
|2-1, 4-5
|-
|
|
|osmina finala
|{{flagicon|HOL}}
|[[FK Groningen]]
|3-4, 3-1
|-
|
|
|četvrtfinale
|{{flagicon|RUM}}
|[[FK Dinamo Bukurešt]]
|1-2, 0-2
|-
|[[UEFA kup 1990/91.|1990/91]]
|UEFA kup
|1. kolo
|{{flagicon|MLT}}
|[[FK Hibernian]]
|3-0, 2-0
|-
|
|
|2. kolo
|{{flagicon|ŠPA}}
|[[FK Real Sosijedad]]
|0-1, 1-0 (5-4 pen.)
|-
|
|
|osmina finala
|{{flagicon|ITA}}
|[[FK Inter]]
|0-3, 1-1
|-
|[[UEFA kup 1991/92.|1991/92]]
|UEFA kup
|1. kolo
|{{flagicon|ŠPA}}
|[[FK Sporting Hihon]]
|0-2, 2-0 (2-3 pen.)
|-
|[[UEFA kup 1996/97.|1996/97]]
|UEFA kup
|1 kv.
|{{flagicon|IZR}}
|[[FK Makabi Haifa]]
|1-0, 3-1
|-
|
|
|2. kolo kv.
|{{flagicon|RUM}}
|[[FK Nacional Bukurešt]]
|0-0, 0-1
|-
|[[Liga šampiona 1997/98.|1997/98]]
|[[Liga prvaka|Liga šampiona]]
|1 kv.
|{{flagicon|HRV}}
|[[GNK Dinamo Zagreb|Kroacija]]
|1-0, 0-5
|-
|[[Kup pobednika kupova u fudbalu 1998/99.|1998/99]]
|Kup pobednika kupova
|kv.
|{{flagicon|GRU}}
|[[FK Dinamo Batumi]]
|2-0, 0-1
|-
|
|
|1. kolo
|{{flagicon|ENG}}
|[[Newcastle United F.C.|FK Njukasl junajted]]
|1-2, 1-0
|-
|
|
|osmina finala
|{{flagicon|ITA}}
|[[FK Lacio]]
|0-0, 2-3
|-
|[[Liga šampiona 1999/00.|1999/00]]
|Liga šampiona
|1 kolo kv.
|{{flagicon|EST}}
|[[FK Flora Talin]]
|6-0, 4-1
|-
|
|
|2 kolo kv.
|{{flagicon|HRV}}
|[[HNK Rijeka]]
|3-1, 3-0
|-
|
|
|3 kolo kv.
|{{flagicon|RUS}}
|[[FK Spartak Moskva]]
|0-2, 1-3
|-
|[[UEFA kup 1999/00.|1999/00]]
|UEFA kup
|1. kolo
|{{flagicon|ENG}}
|[[FK Lids Junajted]]
|1-3, 0-1
|-
|[[UEFA kup 2000/01.|2000/01]]
|UEFA kup
| kv.
|{{flagicon|MLT}}
|[[Slijema Vonderers]]
|1-2, 4-1
|-
|
|
|1. kolo
|{{flagicon|POR}}
|[[FK Porto]]
|1-1, 0-1
|-
|[[UEFA kup 2001/02.|2001/02]]
|UEFA kup
| kv.
|{{flagicon|AND}}
|[[FK Santa Koloma]]
|7-1, 1-0
|-
|
|
|1. kolo
|{{flagicon|AUT}}
|[[FK RAPID Beč]]
|1-0, 1-5
|-
|[[Liga šampiona 2002/03|2002/03]]
|Liga šampiona
|2 kolo kv.
|{{flagicon|ŠVE}}
|[[FK Hamarbi]]
|1-1, 4-0
|-
|
|
|3. kolo kv.
|{{flagicon|NEM}}
|[[FC Bayern München|Bajern Minhen]]
|0-3, 1-3
|-
|[[UEFA kup 2002/03.|2002/03]]
|UEFA kup
|1. kolo
|{{flagicon|POR}}
|[[FK Sporting Lisabon]]
|3-1, 3-3 nv
|-
|
|
|2. kolo
|{{flagicon|ČEŠ}}
|[[FK Salvija Prag]]
|3-1, 1-5 nv
|-
|[[Liga šampiona 2003/04.|2003/04]]
|Liga šampiona
|2 kolo kv.
|{{flagicon|ŠVE}}
|[[FK Djurgarden]]
|1-1, 2-2
|-
|
|
|3 kolo kv.
|{{flagicon|ENG}}
|[[FK Njukasl Junajted]]
|0-1, 1-0 (4-3 pen.)
|-
|
|
|grupa 
|{{flagicon|POR}}
|[[FK Porto]]
|1-1, 1-2
|-
|
|
|grupa 
|{{flagicon|FRA}}
|[[Olympique de Marseille|FK Olimpik Marsej]]
|0-3, 1-1
|-
|
|
|grupa
|{{flagicon|ŠPA}}
|[[Real Madrid CF|FK Real Madrid]]
|0-1, 0-0
|-
|[[UEFA kup 2004/05.|2004/05]]
|UEFA kup
|2 kolo kv.
|{{flagicon|RUM}}
|[[FK Ocelul Galaci]]
|0-0, 1-0
|-
|
|
|1. kolo
|{{flagicon|RUM}}
|[[FK Dinamo Bukurešt]]
|0-0, 3-1
|-
|
|
|grupa
|{{flagicon|GRČ}}
|[[FK Egaleo]]
|4-0
|-
|
|
|grupa
|{{flagicon|ITA}}
|[[FK Lacio]]
|2-2
|-
|
|
|grupa
|{{flagicon|ŠPA}}
|[[FK Viljareal]]
|1-1
|-
|
|
|grupa
|{{flagicon|ENG}}
|[[FK Midlsboro]]
|0-3
|-
|
|
|3. kolo
|{{flagicon|UKR}}
|[[FK Dnjepro Dnjepropetrovsk]]
|2-2, 1-0
|-
|
|
|osmina finala
|{{flagicon|RUS}}
|[[FK CSKA Moskva]]
|1-1, 0-2
|-
|[[Liga šampiona 2005/06.|2005/06]]
|Liga šampiona
|2 kolo kv.
|{{flagicon|MOL}}
|[[FK Šerif Tiraspol]]
|1-0, 1-0
|-
|
|
|3. kolo kv.
|{{flagicon|SVK}}
|[[FK Artmedia Bratislava]]
|0-0, 0-0 (3-4 pen.)
|-
|[[UEFA kup 2005/06.|2005/06]]
|UEFA kup
|1. kolo
|{{flagicon|IZR}}
|[[FK Makabi Petah Tikva]]
|2-0, 2-5
|-
|[[UEFA kup 2006/07.|2006/07]]
|UEFA kup
|2 kolo kv.
|{{flagicon|SLO}}
|[[NK Maribor]]
|2-1, 1-1
|[https://web.archive.org/web/20090801034157/http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2006/round=2363/match=84563/index.html][https://web.archive.org/web/20090801040724/http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2006/round=2363/match=84564/index.html]
|-
|
|
|1. kolo
|{{flagicon|HOL}}
|[[FK Groningen]]
|4-2, 0-1
|[https://web.archive.org/web/20090801040729/http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2006/round=2364/match=84903/index.html]
[https://web.archive.org/web/20090801032546/http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2006/round=2364/match=84904/index.html]
|-
|
|
|grupa
|{{flagicon|ITA}}
|[[FK Livorno]]
|1-1
|[https://web.archive.org/web/20091001213223/http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2006/round=2365/match=85007/index.html]
|-
|
|
|grupa
|{{flagicon|IZR}}
|[[FK Makabi Haifa]]
|0-1
|[https://web.archive.org/web/20090801044414/http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2006/round=2365/match=85023/index.html]
|-
|
|
|grupa
|{{flagicon|FRA}}
|[[FK Okser]]
|1-4
|[https://web.archive.org/web/20090801044200/http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2006/round=2365/match=85038/index.html]
|-
|
|
|grupa
|{{flagicon|ŠKO}}
|[[FK Rendžers]]
|0-1
|[https://web.archive.org/web/20090801034755/http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2006/round=2365/match=85055/index.html]
|-
|[[UEFA kup 2007/08|2007/08]]
|UEFA kup
|1 kolo kv.
|{{flagicon|BIH}}
|[[NK Zrinjski]]
| 6-1, 5-0 '''*'''
|[https://web.archive.org/web/20090801041246/http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2008/round=15116/match=300948/index.html][https://web.archive.org/web/20090801044449/http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=2008/round=15116/match=300985/index.html]
|-
|[[Liga šampiona 2008/09.|2008/09]]
|Liga šampiona
|2 kolo kv.
|{{flagicon|AZE}}
|[[FK Inter Baku]]
| 1-1, 2-0 
|[http://www.uefa.com/competitions/ucl/fixturesresults/round=15274/match=303498/report=lu.html] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
[https://web.archive.org/web/20091001031224/http://www.uefa.com/competitions/ucl/fixturesresults/round=15274/match=303512/report=rp.html]
|-
|
|
|3 kolo kv.
|{{flagicon|TUR}}
|[[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahče SK]]
|2-2, 1-2 
|}

* '''*''' zbog nereda koje su pravili Partizanovi navijači u [[Mostar]]u Odlukom UEFA FK partizan je eliminisan iz daljeg takmičenja za [[UEFA kup]] u sezoni 2007/08.

==Poznati igrači==
{{div col|cols=5}}
*{{flagicon|CG}}  [[Predrag Mijatović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nenad Bjeković]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Stjepan Bobek]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Vladica Kovačević]]
*{{flagicon|CG}}  [[Branko Brnović]]
*{{flagicon|CG}}  [[Dragoljub Brnović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dragan Ćirić]]
*{{flagicon|BIH}} {{ZD|SRB}}  [[Savo Milošević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Saša Ilić]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Ivan Ćurković]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Zlatko Čajkovski]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milan Galić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miloš Milutinović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Slaviša Jokanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Fahrudin Jusufi]]
*{{flagicon|CG}}   [[Ljubomir Radanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Blagoje Paunović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Predrag Spasić]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Vujadin Stanojković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milutin Šoškić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Velibor Vasović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Momčilo Vukotić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Slobodan Santrač]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milinko Pantić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Radoslav Bečejac]]
*{{flagicon|Kosovo}}  {{flagicon|SRB}}  [[Fadil Vokrri]]
*{{flagicon|KOSV}}  {{flagicon|SRB}}  [[Kujtim Shalla]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Xhevat Prekazi]]
*{{flagicon|Kosovo}}  {{flagicon|ALB}}  [[Isa Sadriu]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Branko Zebec]]
*{{flagicon|KAM}}  [[Lamine Diarra]]
*{{flagicon|SLO}}  [[Josip Pirmajer]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Antun Rudinski]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ivan Golac]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Joakim Vislavski]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Velibor &quot;Bora&quot; Milutinović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Prvoslav Mihajlović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Božidar Pajević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Mateja Kežman]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Slaviša Jokanović]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Fahrudin Omerović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Jovan Jezerkić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Mladen Krstajić]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Bruno Belin]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Miroslav Brozović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ivan Čabrinović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Tomislav Kaloperović]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Željko Čajkovski]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Mario Duplančić]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Josip Duvančić]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Vladimir Firm]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Ivan Gašpar]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Franjo Glaser]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Drago Hmelina]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Srđan Čebinac]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Zvezdan Čebinac]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ilija Lukić]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Stjepan Kopilović]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Florijan Matekalo]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Josip Pirmajer]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Ivica Pogarčić]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Miroslav Rede]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Franjo Rupnik]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Božidar Senčar]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Slavko Stojanović]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Zvonko Strnad]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Franjo Šoštarić]]
*{{flagicon|HRV}} {{flagicon|SRB}}   [[Dražen Bolić]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Zvonko Canjuga]]
*{{flagicon|CG}}  [[Ivica Kralj]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Albert Nađ]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Zoran Mirković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Lazar Marković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Marko Valok]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Radomir Antić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nebojša Vučićević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miodrag Živaljević]]
*{{flagicon|CG}}  [[Damir Čakar]]
*{{flagicon|CG}}  [[Miloš Đelmaš]]
*{{flagicon|CG}}  [[Branko Rašović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ivan Tomić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Đorđe Tomić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Gordan Petrić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Borivoje Đorđević]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Mustafa Hasanagić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ilija Katić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milivoje Đurđević]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Admir Smajić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nenad Stojković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Slađan Šćepović]]
*{{flagicon|MAĐ}}  [[Palfi Béla]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Zvonko Živković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Radmilo Ivančević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milan Đurđević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Vladimir Ivić]]
*{{flagicon|CG}}   [[Niša Saveljić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ivica Iliev]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Radosav Petrović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nenad Đorđević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ljubinko Drulović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Božidar Drenovac]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Aleksandar Atanacković]]
*{{flagicon|NGR}}  [[Taribo West]]
*{{flagicon|BRA}}  [[Cléo]]
*{{flagicon|KAM}}  [[Eric Djemba-Djemba]]
*{{flagicon|CG}}  [[Mladen Božović]]
*{{flagicon|CG}}  [[Stevan Jovetić]]
*{{flagicon|CG}}  [[Simon Vukčević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Aleksandar Stanojević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Bajro Župić]]
*{{flagicon|CG}}  [[Andrija Delibašić]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Ranko Borozan]]
*{{flagicon|NGR}}  [[Obiora Odita]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Velimir Sombolac]]
*{{flagicon|SLO}}  [[Srečko Katanec]]
*{{flagicon|SLO}}  [[Darko Milanič]]
*{{flagicon|SLO}}  [[Džoni Novak]]
*{{flagicon|SLO}}  [[Zlatko Zahovič]]
*{{flagicon|SLO}}  [[Gregor Balažic]]
*{{flagicon|SLO}}  [[Branko Ilić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Zvonimir Vukić]]
*{{flagicon|POLJ}}  [[Tomasz Rząsa]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Zoran Dimitrijević]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Nikica Klinčarski]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Goran Pandurović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Rade Zalad]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Adem Ljajić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Zoran Tošić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Marko Lomić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Saša Ćurčić]]
*{{flagicon|BUG}}  [[Valeri Bojinov]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Goran Stevanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Zvonko Varga]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ivan Obradović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Srđan Baljak]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Goran Bogdanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Predrag Sikimić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ljubomir Vorkapić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Petar Vasiljević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Radiša Ilić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Danko Lazović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nikola Malbaša]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nemanja Tomić]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Vasil Ringov]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ljubomir Fejsa]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Goran Milojević]]
*{{flagicon|CG}}  [[Budimir Vujačić]]
*{{flagicon|CG}}  [[Nenad Brnović]]
*{{flagicon|CG}}  [[Srđan Radonjić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Lajoš Jakovetić]]
*{{flagicon|CG}}  [[Bojan Brnović]]
*{{flagicon|BIH}}  {{flagicon|CG}}  [[Slaven Stjepanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Branimir Petrović]]
*{{flagicon|BRA}}  [[Juca]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nenad Mirosavljević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Radovan Radaković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nikola Damjanac]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Vlado Čapljić]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Branimir Bajić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Veljko Paunović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Goran Obradović]]
*{{flagicon|SRB}} [[Ninoslav Kapamadžija]]
*{{flagicon|BIH}} {{flagicon|BUG}}  [[Predrag Pažin]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Darko Božović]]
*{{flagicon|CG}}  [[Branislav Đukanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dušan Jovanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Đorđe Svetličić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dejan Čurović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Darko Belojević]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Borče Sredojević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Slobodan Krčmarević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Slobodan Pavković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dragi Kaličanin]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miodrag Ješić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ismet Ugljanin]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Viktor Trenevski]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Borislav Petrić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Vladislav Đukić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Aleksandar Trifunović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Vladimir Vermezović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Zoran Milinković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miloš Bogunović]]
*{{flagicon|CG}}  [[Milonja Đukić]]
*{{flagicon|CG}}  [[Borislav Đurović]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Sead Mašić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miroslav Stević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dragan Arsenović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Zvonko Popović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Novica Kostić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miodrag Radović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milovan Jović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Zoran Martinović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miroslav Stojnić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Zoran Lilić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Radomir Radulović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Vladimir Jocić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ljubomir Mihajlović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Stanoje Jocić]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Kiril Simonovski]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nenad Stavrić]]
*{{flagicon|BIH}}  {{flagicon|SRB}}  [[Ranko Stojić]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Nebojša Gudelj]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Idriz Hošić]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Rešad Kunovac]]
*{{flagicon|CG}}  [[Milutin Pajević]]
*{{flagicon|CG}}   [[Zoran Vraneš]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Igor Taševski]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Goce Hristov]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Milan Stojanoski]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Aleksandar Lazevski]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Miroslav Radović]]
*{{flagicon|BIH}} {{flagicon|SRB}}  [[Milivoje Ćirković]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Darko Maletić]]
*{{flagicon|CG}}  [[Slobodan Rojević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Darko Tešović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nenad Bjeković]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Nenad Kutlačić]]
*{{flagicon|CG}}  [[Dejan Vukićević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Antonio Rukavina]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Aleksandar Mitrović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Žarko Lazetić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Zoltan Sabo]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Saša Lopičić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Stanko Svitlica]]
*{{flagicon|CG}}  [[Miodrag Bajović]]
*{{flagicon|CG}}  [[Milorad Bajović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miloš Mihajlov]]
*{{flagicon|BIH}} {{ZD|SRB}}  [[Goran Trobok]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milan Smiljanić]]
*{{flagicon|POR}}  [[Almami Moreira]]
*{{flagicon|NGR}}  [[Pierre Boya]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Danilo Pantić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Đorđe Pantić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Andrija Živković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nemanja Rnić]]
*{{flagicon|CG}}  [[Stefan Savić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Matija Nastasić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milan Lukač]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Uroš Đurđević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Stefan Babović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Goran Gavrančić]]
*{{flagicon|CG}}  {{ZD|SRB}}  [[Petar Škuletić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miralem Sulejmani]]
*{{flagicon|SLE}}  [[Mohamed &quot;Medo&quot; Kamara]]
*{{flagicon|BRA}}  [[Leonardo]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ilija Zavišić]]
*{{flagicon|NGR}}  [[Ifeanyi Emeghara]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dragan Isailović]]
*{{flagicon|SRB}}  {{flagicon|CG}}  [[Nikola Drinčić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Pavle Grubješić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dragan Stojisavljević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Mirko Todorović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ilija Stolica]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ljubiša Ranković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Vuk Rašović]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Nenad Mišković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Marko Šćepović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Đorđe Lazić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miloš Jojić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miroslav Vulićević]]
*{{flagicon|BRA}}  [[Washington]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dragoljub Jeremić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Bojan Zajić]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Dragan Čadikovski]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Marjan Gerasimovski]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Branko Savić]]
*{{flagicon|BUG}}  [[Ivan Ivanov]]
*{{flagicon|OBS}}  [[Cédric Gogoua]]
*{{flagicon|BUG}}  [[Asen Nikolov]]
*{{flagicon|BUG}}  [[Ivan Bandalovski]]
*{{flagicon|GAN}}  [[Dominic Adiyiah]]
*{{flagicon|GAN}}  [[Prince Tagoe]]
*{{flagicon|FRA}}  [[David Manga]]
*{{flagicon|KIP}}  [[Nikolas Asprogenis]]
*{{flagicon|OSK}}  [[Ismaël Béko Fofana]]
*{{flagicon|POR}}  [[Ednilson]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Stevica Kuzmanovski]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milan Damjanović]]
*{{flagicon|TUN}}  [[Kamel Zaiem]]
*{{flagicon|BRA}}  [[Eduardo Pacheco]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Slađan Đukić]]
*{{flagicon|UGA}}  [[Joseph Kizito]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dejan Marković]]
*{{flagicon|SRB}}  {{flagicon|CG}}  [[Vladimir Volkov]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ivan Stevanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nemanja Petrović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Stefan Šćepanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ivan Šaponjić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Živko Živković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Aleksandar Miljković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milan Obradović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miloš Ostojić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Branislav Trajković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nebojša Marinković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Bratislav Mijalković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milan Milijaš]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Goran Arnaut]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Lazar Ćirković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Marko Jovanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Darko Brašanac]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nemanja Kojić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ljubiša Vukelja]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nikola Grubješić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Vojislav Stanković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dragan Radosavljević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nikola Trujić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miloš Bosančić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Bojan Šaranov]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nikola Gulan]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nikola Ninković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Predrag Lazić]]
*{{flagicon|BRA}}  [[Everton Luiz]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Goran Lovre]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Marko Jevtović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Branko Pauljević]]
*{{flagicon|ALB}}  [[Ajazdin Nuhi]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milovan Milović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nikola Aksentijević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nemanja Petrović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nikola Petrović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Srđa Knežević]]
*{{flagicon|CG}}  [[Zoran Batrović]]
*{{flagicon|CG}}  [[Petar Grbić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ivan Radovanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Aleksandar Živković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Saša Marković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Brana Ilić]]
*{{flagicon|BIH}}  {{flagicon|SRB}}  [[Aleksandar Vuković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Rajko Brežančić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nemanja Jovšić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Emir Plojović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Predrag Luka]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nenad Marinković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Filip Malbašić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ranko Popović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Velimir Ivanović]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Sead Sarajlić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nikola Milenković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Branislav Stanić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Vladimir Jovančić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Aleksandar Davidov]]
*{{flagicon|LBA}}  [[Mohammad Za'abia]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ivan Petrović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Tomislav Pajović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Borko Veselinović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ivan Stanković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dejan Joksimović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Bojan Ostojić]]
*{{flagicon|BRA}}  [[Eliomar]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milan Vještica]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Siniša Mulina]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Vladimir Vukajlović]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Zoran Smileski]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dejan Peković]]
*{{flagicon|CG}}  [[Aleksandar Nedović]]
*{{flagicon|BRA}}  [[Anderson Marques]]
*{{flagicon|BRA}}  [[Vítor Hugo]]
*{{flagicon|CG}}  [[Miladin Bečanović]]
*{{flagicon|CG}}  [[Nikola Vujović]]
*{{flagicon|CG}}  [[Risto Lakić]]
*{{flagicon|CG}}  [[Dejan Ognjanović]]
*{{flagicon|CG}}  [[Milorad Peković]]
*{{flagicon|CG}}  [[Dženan Radončić]]
*{{flagicon|CG}}  [[Marko Ćetković]]
*{{flagicon|KAM}} [[Léandre Tawamba]]
*{{flagicon|CG}}  [[Petar Kasom]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Žarko Olarević]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Nijaz Kulenović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Predrag Mijić]]
*{{flagicon|SRB}} {{flagicon|ŠVI}} [[Alen Stevanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dušan Vlahović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nemanja Mihajlović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nikola Leković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milan Radin]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dalibor Škorić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Igor Spasić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Aleksandar Radosavljević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Saša Lukić]]
*{{flagicon|CG}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Janković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Josip Višnjić]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Mladen Stipić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milovan Sikimić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miloš Vidović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Marko Markovski]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nemanja Stevanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ivan Babić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Aleksandar Đorđević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miodrag Stevanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milan Perić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dejan Rađenović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Branko Mihajlović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milan Vukelić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Bojan Zavišić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miodrag Živaljević]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Aleksandar Kosorić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Branislav Jovanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miladin Stevanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Sreten Sretenović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dejan Rusmir]]
*{{flagicon|CG}}  [[Blažo Pešikan]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Saša Ivković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Mladen Lazarević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Zoran Racić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Goran Jevtić]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Stefan Aškovski]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Milan Srećo]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miroslav Bogosavac]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Rade Mojović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nenad Đukanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Jovan Miladinović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Predrag Tomić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Aranđel Todorović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Filip Knežević]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nikola Leković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nikola Đurđić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dejan Babić]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Ostoja Stjepanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nenad Stojaković]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Aleksandar Subić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Saša Marjanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Petar Đuričković]]
*{{flagicon|RUM}}  [[Virgil Popescu]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Boško Đorđević]]
*{{flagicon|SLO}}  [[Safet Jahić]]
*{{flagicon|SRB}} [[Branislav Mihajlović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Slobodan Petrović]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Perica Stančeski]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dejan Urumov]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Veljko Birmančević]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Nikola Popara]]
*{{flagicon|MAK}}  [[Aco Stojkov]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miodrag Jovanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Vojkan Miljković]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Nenad Studen]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Marko Zorić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Milenko Đedović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Dejan Živković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Marko Živković]]
*{{flagicon|CG}}  [[Lazar Radović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Nebojša Stojmenović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Rahim Beširović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Vojislav Simeunović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Branislav Atanacković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Vladimir Branković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Siniša Stevanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miroslav Polak]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Slobodan Šipka]]
*{{flagicon|CG}}  [[Bojan Šljivančanin]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Refik Kozić]]
*{{flagicon|SAD}}  [[Vojislav Stanišić]]
*{{flagicon|KAM}}  [[Alexis Ngambi]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Bogdan Stević]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Admir Aganović]]
*{{flagicon|SRB}} [[Radenko Kamberović]]
*{{flagicon|SRB}} [[Nebojša Kosović]]
*{{flagicon|KIN}}  [[Liu Haiguang]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Antun Herceg]]
*{{flagicon|AUS}}  [[Michael Ćurčija]]
*{{flagicon|JKO}}  [[Kim Chi-Woo]]
*{{flagicon|SAD}}  [[Ilija Mitić]]
*{{flagicon|KIN}}  [[Jia Xiuquan]]
*{{flagicon|ALB}}  [[Albert Stroni]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Đorđe Jovanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Strahinja Bošnjak]]
*{{flagicon|SLO}}  [[Danijel Marčeta]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Marko Jovičić]]
*{{flagicon|SRB}} [[Milan Kantardžić]]
*{{flagicon|SRB}} [[Filip Kljajić]]
*{{flagicon|SRB}} [[Jovica Kolb]]
*{{flagicon|SRB}} [[Uroš Damnjanović]]
*{{flagicon|SRB}} [[Mihalj Mesaroš]]
{{div col end}}

==Poznati treneri==
{{col-begin}}
*{{flagicon|SRB}}  [[Abdulah Gegić]]
*{{flagicon|MAĐ}}  [[Illés Spitz]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Aleksandar Stanojević]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Stjepan Bobek]]
*{{flagicon|HRV}}  [[Florijan Matekalo]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Velibor Vasović]]
*{{flagicon|BIH}}  [[Ivan &quot;Ivica&quot; Osim|Ivica Osim]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ljubiša Tumbaković]]
*{{flagicon|NJE}}  [[Lothar Herbert Matthäus|Lothar Matthäus]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Slaviša Jokanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miroslav Đukić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Miodrag Ješić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Marko Nikolić]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Vuk Rašović]]
*{{flagicon|IZR}}  [[Avraham &quot;Avram&quot; Grant|Avram Grant]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ivan Golac]]
*{{flagicon|NJE}}  [[Jürgen Röber]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Vladimir Vermezović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Goran Stevanović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Zoran Milinković]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ljubinko Drulović]]
*{{flagicon|SRB}}  [[Ivan Tomić]]

== Trenutni sastav ==
{{fs start|nat=|pos=|other=|no=|name=}}
{{Fs player|no=2|nat=SRB|name=[[Luka Cucin]]|pos=DF|other=}}
{{fs player|no=4|nat=SRB|name=[[Miroslav Vulićević]]|pos=DF|other=}}
{{fs player|no=6|nat=SPA|name=[[Marc Valiente]]|pos=DF|other=}}
{{fs player|no=7|nat=SRB|name=[[Zoran Tošić]]|pos=MF|other=}}
{{Fs player|no=8|nat=SRB|name=[[Armin Đerlek]]|pos=MF|other=}}
{{Fs player|no=9|nat=SRB|name=[[Nemanja Nikolić (footballer, born 1992)|Nemanja Nikolić]]|pos=FW|other=}}
{{fs player|no=10|nat=MNE|name=[[Marko Janković (footballer, born 1995)|Marko Janković]]|pos=MF|other=}}
{{fs player|no=11|nat=CPV|name=[[Ricardo Jorge Pires Gomes|Ricardo Gomes]]|pos=FW|other=}}
{{fs player|no=12|nat=SRB|name=[[Filip Kljajić (footballer)|Filip Kljajić]]|pos=GK}}
{{fs player|no=15|nat=SRB|name=[[Svetozar Marković (footballer)|Svetozar Marković]]|pos=DF|other=}}
{{Fs player|no=16|nat=SRB|name=[[Saša Zdjelar]]|pos=MF|other=}}
{{Fs player|no=17|nat=SRB|name=[[Zlatan Šehović]]|pos=DF|other=}}
{{fs player|no=18|nat=SRB|name=[[Đorđe Ivanović]]|pos=FW|other=}}
{{fs player|no=19|nat=MNE|name=[[Aleksandar Šćekić]]|pos=MF|other=}}
{{fs mid}}
{{fs player|no=22|nat=SRB|name=[[Saša Ilić (footballer, born 1977)|Saša Ilić]]|pos=MF|other=kapiten}}
{{fs player|no=23|nat=SRB|name=[[Bojan Ostojić]]|pos=DF|other=}}
{{fs player|no=26|nat=SRB|name=[[Nemanja G. Miletić]]|pos=DF|other=}}
{{fs player|no=27|nat=MNE|name=[[Nebojša Kosović]]|pos=MF|other=}}
{{Fs player|no=40|nat=SRB|name=[[Jovan Kokir]]|pos=MF|other=}}
{{fs player|no=44|nat=ROU|name=[[Gabriel Enache]]|pos=DF|other=}}
{{Fs player|no=55|nat=SRB|name=[[Danilo Pantić]]|pos=MF|other=}}
{{fs player|no=61|nat=SRB|name=[[Marko Jovičić]]|pos=GK|other=}}
{{fs player|no=72|nat=SRB|name=[[Slobodan Urošević]]|pos=DF|other=}}
{{fs player|no=73|nat=SRB|name=[[Nemanja R. Miletić]]|pos=DF|other=}}
{{fs player|no=77|nat=BIH|name=[[Goran Zakarić]]|pos=MF|other=}}
{{fs player|no=88|nat=SRB|name=[[Vladimir Stojković]]|pos=GK|other=}}
{{Fs player|no=99|nat=SRB|name=[[Milan Smiljanić]]|pos=MF|other=}}
{{Fs end}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|FK Partizan}}
* [http://www.partizan.rs ФК Партизан]
* [https://web.archive.org/web/20100131100001/http://www.uefa.com/footballeurope/club=50162/domestic.html УЕФА Профил]

{{1.Jugoslavenska nogometna liga}}

[[Kategorija:Partizan| ]]
[[Kategorija:Fudbalski klubovi u Srbiji|Partizan]]</text>
      <sha1>sd31xxgfqut8730eieszvp7gvn6kg7f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etanol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2859</id>
    <revision>
      <id>42695845</id>
      <parentid>42673307</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:55:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695845</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31942" sha1="k6o2iv2afghoujjojschl2ii9awrmh0" xml:space="preserve">{{Chembox 
| ImageFile = Ethanol-2D-skeletal.svg
| ImageFile1 = Ethanol-3D-vdW.png
| IUPACName = etanol&lt;ref name=&quot;Pubchem&quot;&gt;{{cite web|title = Ethanol – Compound Summary|url = http://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/summary/summary.cgi?cid=702|work = The PubChem Project|location = USA|publisher = National Center for Biotechnology Information}}&lt;/ref&gt;
| OtherNames = etil alkohol; hidroksietan; alkohol za piće; etil hidrat
| Section1 = {{Chembox Identifiers 
|  SMILES = CCO
|  InChI = 
|  StdInChI = 1S/C2H6O/c1-2-3/h3H,2H2,1H3
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = LFQSCWFLJHTTHZ-UHFFFAOYSA-N
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
| CASNo = 64-17-5
| RTECS = KQ6300000
| MeSHName =Ethanol
}}
| Section2 = {{Chembox Properties 
| Formula = CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;OH
| MolarMass = 46.06844(232) g/mol
| Appearance = bezbojna bistra tečnost
| Density = 0.789 g/cm³, tečnost
| Solubility = potpuna
| MeltingPt = −114.3&amp;nbsp;°C (158.8 K)
| BoilingPt = 78.4&amp;nbsp;°C (351.6 K)
| pKa = 15.9 (H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O), 29.8 (DMSO)&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Ballinger, P., Long, F.A.|doi=10.1021/ja01489a008|title=Acid Ionization Constants of Alcohols. II. Acidities of Some Substituted Methanols and Related Compounds1,2|year=1960|journal=Journal of the American Chemical Society|volume=82|issue=4|pages=795–798|last2=Long | issn = 0002-7863 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Arnett, E.M., Venkatasubramaniam, K.G.|doi=10.1021/jo00158a001|journal=J. Org. Chem.|title=Thermochemical acidities in three superbase systems|year=1983|volume=48|issue=10|pages=1569–1578|last2=Venkatasubramaniam}}&lt;/ref&gt;
| Viscosity = 1.200 mPa·s na 20.0&amp;nbsp;°C&lt;ref&gt;{{cite journal | last1 = González | first1 = Begoña | last2 = Calvar | first2 = Noelia | last3 = Gómez | first3 = Elena | last4 = Domínguez | first4 = Ángeles | year = 2007 | title = Density, dynamic viscosity, and derived properties of binary mixtures of methanol or ethanol with water, ethyl acetate, and methyl acetate at T = (293.15, 298.15, and 303.15) K | journal = 
The Journal of Chemical Thermodynamics | volume = 39 | issue = 12 | pages = 1578–1588 | doi = 10.1016/j.jct.2007.05.004 }}&lt;/ref&gt;
| Dipole = 5.64 fC·fm (1.69 [[D]]) (gas)
}}

| Section3 = {{Chembox Pharmacology 
| ATCCode = 
| ATCCode_prefix = D08
| ATCCode_suffix = AX08
| ATC_Supplemental = {{ATC|V03|AB16}}, {{ATC|V03|AZ01}}
| ATCCode_vet =
| DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank = DB00898
| Bioavail = Varijabilna&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Swift|first1=Robert|title=Direct measurement of alcohol and its metabolites|journal=Addiction|date=December 2003|volume=98|pages=73–80|doi=10.1046/j.1359-6357.2003.00605.x|pmid=14984244|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1046/j.1359-6357.2003.00605.x/full|accessdate=26 March 2015}}&lt;/ref&gt;
| AdminRoutes = oralno&lt;br&gt; ponekad: supozitorno, inhalaciono, okularno, insuflaciono,&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Stogner|first1=John M.|last2=Eassey|first2=John M.|last3=Baldwin|first3=Julie Marie|last4=Miller|first4=Bryan Lee|title=Innovative alcohol use: Assessing the prevalence of alcohol without liquid and other non-oral routes of alcohol administration|journal=Drug and Alcohol Dependence|date=September 2014|volume=142|pages=74–78|doi=10.1016/j.drugalcdep.2014.05.026|pmid=25012895|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0376871614009107|accessdate=26 March 2015}}&lt;/ref&gt; injekcijom&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Gilman|first1=Jodi M|last2=Ramchandani|first2=Vijay A|last3=Crouss|first3=Tess|last4=Hommer|first4=Daniel W|title=Subjective and Neural Responses to Intravenous Alcohol in Young Adults with Light and Heavy Drinking Patterns|journal=Neuropsychopharmacology|date=28 September 2011|volume=37|issue=2|pages=467–477|doi=10.1038/npp.2011.206|pmid=21956438|url=http://www.nature.com/npp/journal/v37/n2/full/npp2011206a.html|accessdate=26 March 2015}}&lt;/ref&gt;
| Metabolism = [[Jetra|Hepatički]] enzim [[alkohol dehidrogenaza]] 
| Metabolites = [[Acetaldehid]], [[sirćetna kiselina]], [[acetil-CoA]], [[ugljen-dioksid]], [[voda]]
| HalfLife = konstantna brzina eliminacije&lt;ref name=pmid5457514&gt;{{cite journal|title=The Clinical Pharmacology of Alcohol |publisher=Ncbi.nlm.nih.gov |date=2013-08-12|pmc=1501558|last1=Becker|first1=CE|volume=113|issue=3|pages=37–45|journal=California Medicine|pmid=5457514}}&lt;/ref&gt;
| ProteinBound = 
| Excretion = Urin, putem daha, perspiracije, suza, mleka, pljuvačke, žuči&lt;ref name=pmid5457514/&gt;
| legal_AU = Unscheduled
| legal_AU_comment = 
| legal_CA = Unscheduled
| legal_CA_comment = 
| legal_NZ = Unscheduled
| legal_NZ_comment = 
| legal_UK = Unscheduled
| legal_UK_comment = 
| legal_US = Unscheduled
| legal_US_comment = 
| legal_EU = Unscheduled
| legal_EU_comment = 
| legal_UN = Unscheduled
| legal_UN_comment = 
| PregCat = 
| PregCat_AU = 
| PregCat_US = C
| Dependence_liability = Umereno&lt;ref&gt;{{cite book|title=WHO Expert Committee on Problems Related to Alcohol Consumption : second report.|date=2007|publisher=World Health Organization|location=Geneva, Switzerland|isbn=9789241209441|page=23|url=http://www.who.int/substance_abuse/expert_committee_alcohol_trs944.pdf|accessdate=3 March 2015|quote=...alcohol dependence (is) a substantial risk of regular heavy drinking...}}&lt;/ref&gt;
| Addiction_liability = Umereno&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Vengeliene|first1=V|last2=Bilbao|first2=A|last3=Molander|first3=A|last4=Spanagel|first4=R|title=Neuropharmacology of alcohol addiction|journal=British Journal of Pharmacology|date=May 2008|volume=154|issue=2|pages=299–315|doi=10.1038/bjp.2008.131|pmid=18311194|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1038/bjp.2008.30/full|accessdate=16 April 2015|quote=(Compulsive alcohol use) occurs only in a limited proportion of about 10–15% of alcohol users....}}&lt;/ref&gt;
 }}

| Section7 = {{Chembox Hazards 
| FlashPt = 286.15 K (13&amp;nbsp;°C ili 55.4&amp;nbsp;°F)
| EUClass = Zapaljiv ('''F''')
| NFPA-H = 2
| NFPA-F = 3
| NFPA-R = 1
| RPhrases = {{R11}}
| SPhrases = {{(S2)}}, {{S7}}, {{S16}}
}}
| Section8 = {{Chembox Related 
| Function = [[alkohol]]i}}

| Section9 = {{Chembox Related 
| OtherAnions =
| OtherCations =
| OtherFunction =
| OtherFunction_label =
| OtherCompounds = [[Etan]] &lt;br/&gt;[[Metanol]] 
}}
}}

'''Etanol''' ili '''etil alkohol''', '''''alkohol''''', ''žesta'', ''špirit'', ''špiritus'', je popularno ime za organski spoj iz grupe [[alkoholi|alkohola]]. Pojavljuje se kao bezbojna tekućina ugodnog mirisa.&lt;ref&gt;{{Clayden1st}}&lt;/ref&gt; Ime mu dolazi od arapske riječi ''al-kuhl'', što znači ''prašak za bojanje očnih kapaka''. Proizvodi se najčešće iz škrobnih i šećernih sirovina vrenjem uz pomoć kvasca. Etanol je glavni alkohol u [[Alkoholno piće|alkoholnim pićima]], proizvedenom fermentacijom [[šećer]]a posredstvom [[kvasac|kvasca]]. On je [[Neurotoksičnost|neurotoksična]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=10th Special Report to the U.S. Congress on Alcohol and Health: Highlights from Current Research|url=http://pubs.niaaa.nih.gov/publications/10report/chap02e.pdf|website=National Institute of Health|publisher=National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism|accessdate=21 October 2014|page=134|date=June 2000|quote=The brain is a major target for the actions of alcohol, and heavy alcohol consumption has long been associated with brain damage. Studies clearly indicate that alcohol is neurotoxic, with direct effects on nerve cells. Chronic alcohol abusers are at additional risk for brain injury from related causes, such as poor nutrition, liver disease, and head trauma.|archive-date=2016-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20160221181145/http://pubs.niaaa.nih.gov/publications/10report/chap02e.pdf|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite doi|10.3390/ijerph7041540}}&lt;/ref&gt; [[Psihoaktivni lek|psihoaktivna materija]] i jedna od najstarijih rekreacionih droga. On može da uzrokuje [[Pijanstvo|alkoholnu intoksikaciju]] kad se konzumira u prekomernoj količini.

Upotrebljava se za kao otapalo i sredstvo za ekstrakciju, za dezinfekciju,&lt;ref&gt;{{cite journal|author=McDonnell G, Russell AD|title=Antiseptics and disinfectants: activity, action, and resistance|url=https://archive.org/details/sim_clinical-microbiology-reviews_1999-01_12_1/page/147|journal=Clin. Microbiol. Rev.|volume=12|year=1999|pmid=9880479|pmc=88911|issue=1|pages=147–79|last2=Russell}}&lt;/ref&gt; za konzerviranje i pri proizvodnji alkoholnih pića. Služi kao polazna sirovina za cijeli niz kemikalija. Opća formula alkohola je R-[[Kiseonik|O]][[vodik|H]], dakle hidroksilna skupina [[Kiseonik|O]][[vodik|H]], vezana na alkan tj. lanac [[ugljikovodici|ugljikovodika]]. Sličnu strukturu imaju [[karboksilne kiseline]] koje se dobivaju oksidacijom alkohola. Hidroksilna skupina (funkcijska skupina) se sastoji od jednog [[atom]]a [[vodik]]a i jednog atoma [[kiseonik|kisika]], prema tome je jednovalentna. Zato i lanac na koji se skupina vezuje mora biti jednovalentan. Tako će npr. sažeta strukturna formula '''etanola''' biti CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;-CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-OH.

== Nomenklatura alkohola ==
Alkoholi se imenuju tako da se uz ime alkana doda nastavak '''-ol'''. Tako će npr. alkohol s tri [[ugljenik|ugljikova]] atoma biti propan'''ol''' jer se uz ime alkana '''propan'''a dodao '''ol''' od alkohola. Kao osnovna struktura odabere se najdulji lanac atoma ugljika na koji je vezana hidroksilna skupina. Položaj hidroksilne skupine označi se brojem ispred nastavka - ol. Za oznaku broja hidroksilnih skupina rabe se umnožni prefiksi neposredno ispred nastavka - ol.

== Hemijska struktura ==

Etanol (formula: C&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;OH) spada u n-alkanole. Izveden je iz [[alkan]]a [[etan]]a (C&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;) u kojem je jedan atom [[vodik]]a zamijenjen hidroksilnom funkcionalnom grupom (OH). Zbog toga je imenu '''etan''' dodan sufiks '''-ol''' u skladu sa nomenklaturom [[IUPAC]]. Naziv '''etanol''' se koristi konkrentno za ovaj hemijski spoj, dok se '''alkohol''' može odnositi na cjelokupnu grupu hemijskih spojeva '''[[alkohol]]a''' u koju spadaju, između ostalih, [[metanol]], [[propanol]], [[butanol]] i mnogi drugi.

== Svojstva  ==
Najpoznatiji alkohol koji se koristi u [[medicina|medicini]] i piću je etanol. Zato je on i najčešći alkohol dobivan industrijskim putem. Kemijska reakcija za dobivanje etanola je alkoholno vrenje ili fermentacija. To je [[priroda|prirodni]] proces kojim se [[šećer]] uz pomoć djelovanja kvaščevih gljivica ([[enzim]]a koji djeluju kao katalizatori) pretvara u etanol i [[Ugljen-dioksid|CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]].

Etanol je lako isparljiva, zapaljiva providna [[tečnost]] specifičnog oštrog [[miris]]a. Temperatura vrelišta = 78&amp;nbsp;°C.  Prisutna [[hidroksilna grupa]] učestvuje u stvaranju [[vodonična veza|vodoničnih veza]] uslovljavajući manju isparljivost etanola u odnosu na [[nepolarna jedinjenja]] slične [[molekulska masa|molekulske mase]]. Dobar je [[rastvarač]], meša se sa vodom u svim odnosima, a rastvara veliki broj kako polarnih tako i nepolarnih jedinjenja. Pri mešanju etanola i vode dolazi do [[kontrakcija|kontrakcije]] [[zapremina|zapremine]] (1 [[litar]] etanola i 1 litar vode daju 1,92 litara smeše). [[Gustina]] etanola zavisi od teperature, i kreće se od 0,80 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; na 0&amp;nbsp;°C do 0,75 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; na 60&amp;nbsp;°C. [[Indeks prelamanja]] 100%-tnog etanola iznosi '''n&lt;sub&gt;D&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;20&lt;/sup&gt;'''=1,3613. Hemijske osobine etanola iste su kao kod drugih [[alkohol]]a.

== Dobivanje ==
[[Alkoholno vrenje]] je najstariji način dobivanja alkohola. To je proces u kojem se uz katalitičko djelovanje enzima kvašćevih gljivica ugljikohidrati pretvaraju u etanol. U pićima se dobije djelovanjem kvašćevih gljivica, na šećeru ječmu (za pivo), grožđu (vino) te ječmu, kukuruzu ili riži (viski). Fermentacija se prekida kada je volumni udio alkohola 16% jer koncentriraniji alkohol utječe na aktivnost enzima (gljivica). Pića u kojima je volumni udio alkohola veći, dobiju se destilacijom. Specifičan okus vina i pića potječe od malih koncentracija duljelančanih ugljikovodika, [[aldehid]]a, organskih kiselina i estera.

S obzirom na to da ubija kvasce, fermentacijom se ne mogu proizvesti alkoholne otopine s više od 15% obujamnoga udjela etanola.
Alkohol namijenjen pripravi alkoholnih pića proizvodi se od škrobnih ili šećernih sirovina vrenjem s pomoću kvasca. Industrijskom fermentacijom sirovina bogatih šećerom (melasa, sirutka, [[šećerna repa]], voće), [[škrob]]om (krumpir, kukuruz, ječam, raž, riža, zob i druge žitarice) ili [[Celuloza|celulozom]] (otpadna sulfitna lužina), proizvodi se etanol koji se upotrebljava kao gorivo. Sirovine od kojih se prije vrenja priprema otopina, nazvana je prema sirovini, škrobna komina (ili slatka komina).&lt;br /&gt;
Sirovine se prvo usitne (voće, žitarice, krumpir, šećerna repa), po potrebi miješaju s vodom radi suspendiranja (škrobne sirovine) ili razrjeđivanja (melasa). Katkad se dodaju i hranjive soli kao izvori [[dušik]]a i [[fosfor]]a. Škrobne se komine zagrijavanjem prevode u škrobni lijepak, djelomice ohlade i podvrgavaju enzimskoj hidrolizi.&lt;br /&gt;
Dodaju se amilolitički enzimi različita podrijetla (nekoć zeleni ječmeni slad, danas komercijalni enzimski preparati dobiveni uzgojem mikroorganizama), koji razgrađuju škrob u fermentabilne šećere. Slatka se komina nakon hlađenja prebacuje u fermentore i nacjepljuje kvascem, koji u roku od 36 do 72 sata previre šećere.&lt;br /&gt;
Oslobođena toplina odvodi se rashladnim medijem u okoliš, a nastali ugljični dioksid često se hvata i iskorištava.
Prevrela komina, osim etilnog alkohola, sadrži i sporedne proizvode alkoholnoga vrenja. Višekratnom destilacijom alkohol se odjeljuje od lakše hlapljiva acetaldehida i acetala i od teže hlapljiva patočnog ulja, tj. smjese viših alkohola, uglavnom butilnoga i amilnoga, pa se dobiva rafinirani alkohol.&lt;br /&gt;
Vodena suspenzija iz koje je destilacijom izdvojen alkohol (džibra) služi kao stočna hrana ili (od melase) za dobivanje gnojiva i dr..

[[Destilacija|Frakcijskom destilacijom]] (smjesa alkohola i vode) ne može se dobiti čisti, bezvodni etanol, jer destilacijom nastaje azeotropska smjesa stalnoga vrelišta s masenim udjelom 95,6% alkohola i 4,4% vode, koja ima pri 78,15&amp;nbsp;°C konstantno vrelište (azeotropna smjesa), koje je niže od vrelišta čistog alkohola. Zbog toga je običan alkohol zapravo smjesa od približno 95% etilng alkohola, a ostatak uglavnom čini voda. Voda u alkoholu smanjuje njegovu sposobnost otapanja.

Za dobivanje '''čistog etanola''' (bezvodnog ili apsolutnog alkohola, gdje je udio alkohola 99% ili veći) s najviše 1% vode u sebi, treba se pri destilaciji ukloniti voda sredstvima za sušenje (npr. kalcijev oksid je jeftina tvar koja najbolje veže vodu) ili koje isparavanjem odnose sa sobom u parama azeotropnog sastava, uz ponešto alkohola, i svu vodu (npr. [[benzen]]).

=== Industrijsko dobivanje etanola ===
Alkohol se najčešće dobija alkoholnim [[vrenje]]m [[ugljeni hidrat|šećera]], a dobijeni etanol se označava kao ''agrar-'' ili ''bioetanol''. Ograničvajući faktor u dobijanju bioetanola je otpornost mikroorganizama koji ga proizvode ([[kvasac]] ugine pri koncentraciji etanola od 18%) pa je za dobijanje žestokih [[alkoholno piće|alkoholna pića]] neophodna [[redestilacija]]. Etanol se može proizvesti i [[Sinteza|sintezom]] iz [[Voda|vode]] i [[eten]]a u prisustvu [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]] kao [[kataliza]]tora.

Smeša 95,57% etanola i 4,43% vode čini [[azeotropna smeša|azeotropnu smešu]], pa se veća koncentracija etnola ne može dobiti destilacijom pri atmoferskom pritisku, već se za dobijanje 100% (apsolutnog) etanola koriste druge metode.

:CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;=CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O (uz katalizator, tlak = 200 bar, temperatura = 300&amp;nbsp;°C) → CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;-CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;-OH

== Vino i fermentacija ==
[[Datoteka:Sauternes 04.jpg|thumb|200px|Vinogradi - redovi grožđa]]
Vinogadarstvo je grana [[poljoprivreda|poljoprivrede]] koja postoji od davnina, a [[kultura]] proizvodnje vina održala se stoljećima. Proces proizvodnje vina je sljedeći: Ubrano [[grožđe]] iz vinograda se prvo gazi tako da se iscijedi sok a kasnije se ljuska dijeli od [[tekućine]] (Ljuska se može iskoristiti za pravljenje rakije ili sl.). Tekućina - &quot;mošt&quot; (koja je većim postotkom [[šećer]]) se ostavlja u bačvama gdje na određenoj temperaturi uz djelovanje kvaščevih gljivica fermentira (događa se alkoholno vrenje ili fermentacija). Tako se šećer pretvara u alkohol i tekućina postaje [[vino]]. Napomena: Nekoliko tjedana prije procesa traje period ''karence''. U tom se periodu grožđe ne smije prskati otrovima jer bi na taj način dospjeli u vino.

== Farmakologija ==
Etanol modifikuje ponašanje ljudi pa spada u [[droga|psihoaktivne supstance]].

Etanol se resorbuje iz [[želudac|želuca]] i [[tanko crevo|tankog creva]] odakle dospeva u [[jetra|jetru]]. Na resorpciju alkohola utiče unos druge hrane i pića (masti umanjuju brzinu resorpcije, dok je gazirana pića ubrzavaju). Prilikom unosa, etanol može oštetiti sluzokožu želuca, rastvaranjem [[mukus]]nog sloja koji je štiti od dejstva [[hlorovodonična kiselina|hlorovodonične kiseline]]. Pri prolazu kroz jetru [[alkoholna dehidrogenaza]] oksidiše etanol do [[acetaldehid]]a. Acetaldehid izaziva različite neprijatne efekte, ali ga [[acetaldehidna dehidrogenaza]] odmah prevodi u neškodljivu [[sirćetna kiselina|sirćetnu kiselinu]]. Normalno, acetaldehid se mnogo brže prevodi u sirćetnu kiselinu nego što se stvara, ali u slučaju genetskih poremećaja (neostatak acetaldehidne dehidrogenaze ili superefikasna alkoholna dehidrogenaza) ili primene nekih lekova koji se koriste za lečenje [[alkoholizam|alkoholizma]] ([[antabus|disulfiram]]), dolazi do njegovog nagomilavanja i ispoljavanja štetnih efekata (koja se manifestuju kao [[mamurluk]]).

Etanol prolazi kroz [[hematoencefalna barijera|hematoencefalnu barijeru]] i umanjuje [[socijalna inhibicija|inhibicije]]. Mehanizam dejstva nije u potpunosti rasvetljen, ali se čini da ne postoji poseban [[čulna ćelija|receptor]] za etanol, već da dolazi do promene [[fizička hemija|fizičkohemijskih]] osobina [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]] [[neuron]]a. Osim dezinhibicije, etanol usporava [[refleks]]e, smanjuje olfaktornu percepciju, a dejstvom na [[vidni živac|očni nerv]] dovodi do [[diplopija|diplopije]], utiče na kretanje i fine motorne radnje (uključujući i [[govor]]).

Etanol se izlučuje putem [[pluća]] (što se koristi u određivanju koncentracije alkohola u krvi), [[mokraća|urina]], a delom se uključuje u [[Krebsov ciklus]] i prevodi u [[ugljen-dioksid]].

== Upotreba ==

=== Alkoholna pića ===
{{Poseban članak|Alkoholno piće}}
Etanol je glavni sastojak alkoholnih pića, u kojima se nalazi u koncentraciji od 3 do 40%. U većini zemalja zabranjena je prodaja alkoholnih pića [[maloletnik|maloletnim]] osobama, a i vodeće svetske [[religija|religije]] zabranjuju upotrebu alkoholnih pića ([[islam]], [[hinduizam]], većina [[budizam|budističkih]] škola, neke [[protestantizam|protestantske]] crkve, [[mormoni]] i dr.). Osnovni razlog zabrane je moguća [[#Zloupotreba|zloupotreba]]. Pokazano je da ograničena upotreba alkoholnih pića moće imati pozitivan uticaj na zdravlje (npr. [[prevencija]] [[hipertenzija|hipertenzije]]).

Alkohol se može pronaći prirodno u zrelom [[voće|voću]] kao proizvod alkoholnog vrenja voćnog [[šećer]]a. Količine alkohola u različitim proizvodima (u volumenskom udjelu):
{{columns-list|
* kruh/hljeb: do 0,3 %
* sok od [[jabuka|jabuke]]: do 0,4 %
* bezalkoholno pivo: do 0,5 %
* sok od [[grožđe|grožđa]]: do 0,6 %
* zrela [[banana]]: do 1 %
* [[kefir]]: do 1 %
* [[pivo]]
** svijetlo pivo: 1-2,5 %
** puno pivo: 3-5 %
** jako pivo: 6-12 %
* [[vino]]: uglavnom od 7-14 %
** vino od meda: 5-15 %
** vino od jabuke: 5,5-7 %
* [[liker]]: 15-75 %, većinom ispod 30 %
* [[špirit]]: od 30-80 %, većinom oko 40 %
}}

=== Upotreba u medicini ===
Etanol je visokoefikasan [[antiseptik]] u koncenraciji od 70%. Antiseptičko dejstvo ostvaruje [[Denaturacija (biohemija)|denaturacijom]] ćelijskih membrana, pa je efikasniji kao 70%-ni nego kao koncentrovani (96%). Koristi se za dezinfekciju radnih površina, instrumenata i [[kožni sistem|kože]]. Mada se koristi i za dezinfekciju [[rana]], preporučuje se da se rane dezinfikuju [[vodonik-peroksid]]om koji uništava [[anaerobne bakterije]], uključujući [[klostridije|bacil]] [[tetanus]]a.

Alkoholne [[obloge]] koriste se za smanjenje povišene telesne [[temperatura|temperature]]. Upotrea alkoholnih obloga kod dece se ne preporučuje jer deca nemaju razvijenu kožu pa je moguća reserpcija etanola preko kože.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Calesnick|first=B.|last2=Vernick|first2=H.|year=1971 |title=Antitussive activity of ethanol|journal=Q J Stud Alcohol|volume=32|issue=2|pages=434–441|pmid=4932255}}&lt;/ref&gt;

Etanol se koristi kao [[protivotrov]] kod trovanja [[metanol]]om jer kompetitivnom inhibicijom sprečava prevođenje metanola u [[formaldehid]] i dalje do [[mravlja kiselina|mravlje kiseline]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Methanol poisoning|url=http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/002680.htm|website=MedlinePlus|publisher=National Institute of Health|accessdate=6 April 2015|date=30 January 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150705144942/http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/ency/article/002680.htm|archive-date=2015-07-05|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Etanol kao gorivo ===

Većina od 20 miliona vozača u Brazilu koristi automobilsko gorivo u kome ima 25 % etanola.&lt;ref name=&quot;TEDB&quot;&gt;[http://cta.ornl.gov/data/appendix_b.shtml Appendix B, Transportation Energy Data Book] from the Center for Transportation Analysis of the Oak Ridge National Laboratory&lt;/ref&gt; Cena etanola je više nego dvostruko niža od cene od [[motorni benzin|benzina]] ili dizela i u [[Brazil]]u se to gorivo može nabaviti širom zemlje.&lt;ref name=&quot;WaPo-Brazil&quot;&gt;Reel, M. (August 19, 2006) [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/08/19/AR2006081900842.html &quot;Brazil's Road to Energy Independence&quot;], ''The Washington Post''.&lt;/ref&gt; O Brazilu se sve češće govori kao o „etalonskoj Saudijskoj Arabiji”. Sve je veći broj zemalja koje sada propisuju kombinovanje biogoriva sa standardnim fosilnim gorivima. A velike petrohemijske kompanije kao što su „[[Rojal Dač Šel|Šel]]” (Schell) sve više ulažu u tu tehnologiju.

Zahvaljujući skokovitom porastu cena nafte, brizi zbog klimatskih promena i i rastućem strahu za bezbednost snabdevanja sirovom naftom etanolu i drugim vrstama [[biogoriva]] predstoji svetla budućnost. [[Biogoriva]] koja će se u budućnosti bazirati na drvensatim biljkama a ne na kukuruzu, zahtevaće krupna ulaganja, ali će se ulaganje brzo isplatiti: [[poljoprivreda]] će oživeti, obradivo zemljište će biti zaštićeno, vodotoci će biti sačuvani.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mtfca.com.au/|title=Model T Ford Club Australia (Inc.)|last=Green|first=Ray|accessdate=24 June 2011|archive-date=2014-01-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20140114075515/http://mtfca.com.au/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Postoji nekoliko klasa goriva koje sadrže etanol:&lt;ref name=&quot;Thomas&quot;&gt;Thomas, George: {{PDF|[http://www.eere.energy.gov/hydrogenandfuelcells/pdfs/storage.pdf Overview of Storage Development DOE Hydrogen Program]|99.6&amp;nbsp;KB}}. Livermore, CA. Sandia National Laboratories. 2000.&lt;/ref&gt;||26.8&lt;ref name=&quot;Thomas&quot; /&gt;
* E5 sadrži 5% etanola i 95% benzina. Ima oktansku vrijednost od RON95 oktana. Koristi se bez ikakvih izmjena na benzinskim automobilima.
* E85 sadrži 85% etanola, 14% benzina i 1% aditiva koji izazivaju povraćanje. Ima oktansku vrijednost od RON104 oktana. Da bi se koristilo u automobilima potrebno je dodati motoru 40% više E85 u odnosu na benzin. Ovo se postiže stavljanjem većih brizgaljki umjesto originalnih. Radni opseg goriva je -25&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C do +78&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C vanjske [[Temperatura|temperature]]. Kod nas ga još nema na pumpama zbog neizgrađene infrastrukture. Cijena u EU je oko 0,7€/litri goriva, što odgovara cijeni od ca 1€/litri. Mana: veća potrošnja E85 ca 30% u odnosu na gorivo.
* E96 sadrži 96% etanola i 4% vode. Ima oktansku vrijednost od RON118 oktana. Da bi se koristilo u automobilima potrebno je dodati motoru 50% više E96 u odnosu na benzin. Ovo se postiže stavljanjem većih brizgaljki umjesto originalnih. Radni opseg goriva je +13&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C do +78&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C vanjske temperature, dakle zimi je potrebno predzagrijavanje i vazduha i goriva te se u praksi koristi samo kao ljetno gorivo. Ima odlična rashladna svojstva, bolji stepen iskorištenja i čistije izduvne gasove u odnosu na benzin. Cijena u EU je oko 5€/litar. Mana: veća potrošnja od ca 40% u odnosu na gorivo te je akcioni radius automobila kraći.

Etanol kvaliteta E96 se može dobiti na više načina i to:
* [[Destilacija|Destilacijom]] i [[Fermentacija|fermentacijom]] voća, povrća i biološkog otpada (neefikasno i skupo). Ovaj proces je u narodu dobro poznat kao tradicionalno pečenje rakije tj prepečenice.
* Ekstrakcijom iz zemnog gasa [[metan]]a CH&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; (industrijska primjena korištena niz godina).
* Sintezom ugljen dioksida i hidrogenskog gasa uz pomoć MoS&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; ili sličnog katalizatora.
:'''2CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;+6H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;=C&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;OH'''

Ovaj proces se vrši na temperaturama preko 255&lt;sup&gt;o&lt;/sup&gt;C.

== Zloupotreba alkohola ==
{{Poseban članak|Alkoholizam}}
Prekomerna upotreba alkoholnih pića dovodi do niza psihičkih i fizičkih poremećaja praćenih pojavom fizičke [[zavisnost]]i. Ovi simptomi obuhvaćeni su pojmom [[alkoholizam]]. Od posledice prekomernog unosa alkohola najčešće strada jetra ([[ciroza jetre|ciroza]], [[masna degeneracija jetre]]). Etanol prolazi [[posteljica|placentalnu]] barijeru i dospeva u krv [[fetus]]a, uzrokujući brojne pomećaje u [[organogeneza|organogenezi]] uključujući pojavu smanjenog mozga [[mikrocefalija]].

[[država|Države]] povremeno pokušavaju da ograniče ili potpuno zabrane prodaju alkoholnih pića. [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] su uvele [[prohibicija|prohibiciju]] tokom [[velika kriza|velike ekonomske krize]], a u [[Rusija|Rusiji]] je nakon sloma [[komunizam|komunizma]] bila zabranjena prodaja alkoholnih pića do 18č.

== Historija ==

Prvi put čisti etanol je dobio [[Iran|perzijski]] liječnik, naučnik, filozof i pisac [[Abu Bekr Muhammed Ibn Zekerijja al-Razi]] putem [[destilacija|destilacije]] vina. Nazvao ga je '''Al-Kuhl''' ('''cijelo'''). Ukazao je na sterilizirajuće i dezinfekcijske osobine alkohola i upotrebljavao ga u medicinske svrhe.
U [[arapski jezik|arapskom jeziku]] الكحل‎ '''al-kuhl''' se doslovno koristio kao naziv za šminku (za oči) i prah ([[antimon]]a), a koristio se kao otapalo. Kasnije je ovaj naziv došao u [[Evropa|Evropu]] preko [[Španija|Španije]] tokom arapskog osvajanja. U španskom jeziku riječ '''alcohol''' الكحول‎ se prvobitno koristila za fini, suhi prah, koji su upotrebljavali alhemičari.

== Povezano ==
* [[Alkoholno piće]]
* [[Alkoholizam]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite conference |url=http://lib.dr.iastate.edu/abe_eng_conf/68/ |title=Ethanol production, purification, and analysis techniques: a review |first1=Shinnosuke |last1=Onuki |first2=Jacek A. |last2=Koziel |first3=Johannes |last3=van Leeuwen |first4=William S. |last4=Jenks |first5=David |last5=Grewell |first6=Lingshuang |last6=Cai |date=June 2008 |conference=2008 ASABE Annual International Meeting |location=Providence, RI |accessdate=16. 2. 2013. }}
* Smith, M.G., and M. Snyder. (2005). &quot;Ethanol-induced virulence of ''Acinetobacter baumannii''&quot;. ''American Society for Microbiology meeting''. ''Volume 1'' June 5 – June 9. Atlanta.
* The National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism maintains a database of alcohol-related health effects. [http://etoh.niaaa.nih.gov/Archive.htm ETOH Archival Database (1972–2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509125317/http://etoh.niaaa.nih.gov/Archive.htm |date=2008-05-09 }} Alcohol and Alcohol Problems Science Database.
* Boyce, John M., and Pittet Didier. (2003). [http://cdc.gov/handhygiene/ &quot;Hand Hygiene in Healthcare Settings&quot;]. Centers for Disease Control, Atlanta, Georgia, United States.
Meeting |location=Providence, RI |accessdate=February 16, 2013 }}
* [http://sci-toys.com/ingredients/alcohol.html Sci-toys website explanation of US denatured alcohol designations]
* Norman L. Allinger, Michael P. Cava, Don C. de Jongh, Carl R. Johnson, Norman A. Lebel, Calvin L. Stevens: ''Organische Chemie.'' 1.&amp;nbsp;Auflage, Walter de Gruyter, Berlin 1980, {{ISBN|3-11-004594-X}}, S.&amp;nbsp;125–127.
* Hans Beyer, Wolfgang Walter: ''Lehrbuch der Organischen Chemie.'' 19.&amp;nbsp;Auflage, S.&amp;nbsp;Hirzel Verlag, Stuttgart 1981, {{ISBN|3-7776-0356-2}}, S.&amp;nbsp;115–117.
* Robert T. Morrison, Robert N. Boyd: ''Lehrbuch der Organischen Chemie.'' 3.&amp;nbsp;Auflage, VCH, Weinheim 1986, {{ISBN|3-527-26067-6}}, S.&amp;nbsp;526–527.
* Beilstein: ''Handbuch der Organischen Chemie.'' 1.&amp;nbsp;Band, S.&amp;nbsp;292–314 ([https://archive.org/stream/beilsteinshandb00richgoog#page/n335/mode/1up ext. Link]).
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal|Hemija}}
{{Commonscat|Ethanol}}
* [http://www.periodicvideos.com/videos/mv_alcohol.htm Alcohol (Ethanol)] at ''The Periodic Table of Videos'' (University of Nottingham)
* [http://www.inchem.org/documents/icsc/icsc/eics0044.htm International Labour Organization] ethanol safety information
* [http://www.npi.gov.au/substances/ethanol/index.html National Pollutant Inventory – Ethanol Fact Sheet]
* [http://www.cdc.gov/niosh/npg/npgd0262.html CDC – NIOSH Pocket Guide to Chemical Hazards – Ethyl Alcohol]
* [http://webbook.nist.gov/cgi/cbook.cgi?Name=ethanol&amp;Units=SI National Institute of Standards and Technology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090216202610/http://webbook.nist.gov/cgi/cbook.cgi?Name=ethanol&amp;Units=SI |date=2009-02-16 }} chemical data on ethanol
* [http://www.ebi.ac.uk/chebi/searchId.do?chebiId=CHEBI:16236 ChEBI – biology related]
* [http://www.cmegroup.com/company/cbot.html Chicago Board of Trade] news and market data on ethanol futures
* Calculation of [http://ddbonline.ddbst.de/AntoineCalculation/AntoineCalculationCGI.exe?component=Ethanol vapor pressure], [http://ddbonline.ddbst.de/DIPPR105DensityCalculation/DIPPR105CalculationCGI.exe?component=Ethanol liquid density], [http://ddbonline.ddbst.de/VogelCalculation/VogelCalculationCGI.exe?component=Ethanol dynamic liquid viscosity], [http://ddbonline.ddbst.de/DIPPR106SFTCalculation/DIPPR106SFTCalculationCGI.exe?component=Ethanol surface tension] of ethanol
* [http://www.ethanolhistory.com/ Ethanol History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140915061825/http://www.ethanolhistory.com/ |date=2014-09-15 }} A look into the history of ethanol
* [http://chemsub.online.fr/name/ethyl_alcohol.html ChemSub Online: Ethyl alcohol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130729233643/http://chemsub.online.fr/name/ethyl_alcohol.html |date=2013-07-29 }}
* [http://www.inclusive-science-engineering.com/industrial-alcohol-production-from-ethylene-and-sulphuric-acid/industrial-ethyl-alcohol-production-from-ethylene-and-sulphuric-acid/ Industrial ethanol production process flow diagram using ethylene and sulphuric acid]

{{-}}
{{Alkoholi}}
{{Adenozinergici}}
{{Glutamatergični ligandi}}
{{GABAergici}}
{{Serotonergici‎‎}}
{{Holinergici}}

[[Kategorija:Primarni alkoholi]]
[[Kategorija:Hemikalije za domaćinstvo]]
[[Kategorija:Teratogeni]]
[[Kategorija:Antagonisti NMDA receptora]]
[[Kategorija:Dezinfektanti]]
[[Kategorija:Raketna goriva]]
[[Kategorija:Oksigenati]]
[[Kategorija:GABA agonisti]]</text>
      <sha1>k6o2iv2afghoujjojschl2ii9awrmh0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Estonija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3267</id>
    <revision>
      <id>42695844</id>
      <parentid>42670064</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:49:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695844</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="319924" sha1="hgnx09to9tac7muv72mrlf39ycged29" xml:space="preserve">{{Infokutija zemlja
| mikronacija             = 
| konvencionalno_dugo_ime = Republika Estonija
| ime                     = 
| izvorno_ime             = ''Eesti Vabariik'' {{small|([[estonski]])}}
| ime_genitiv             = Estonije
| status             = 
| zastava            = Flag of Estonia.svg
| alt_flag           = 
| zastava2           = 
| alt_flag2          = 
| grb                = Coat of arms of Estonia.svg
| alt_coat           = 
| tip_simbola        = Grb
| geslo              = 
| geslo_prijevod     = 
| državna_himna      = {{nowrap|[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]}}
| kraljevska_himna   = 
| drugi_simbol       = 
| tekst_simbol       = 
| drugi_tip_simbola  = 
| tekst_tipa_simbola = 
| slika_karte  = Estonia on the globe (Europe centered).svg
| loctext      = 
| alt_map      = 
| opis_karte   = 
| slika_karte2 = 
| alt_map2     = 
| opis_karte2  = 
| glavni_grad  = [[Tallinn]]
| latd  = 59 | latm  = 25 | latNS  = N
| longd = 24 | longm = 45 | longEW = E
| najveći_grad         = [[Tallinn]]
| tip_najvećeg_naselja = najveći grad
| najveće_naselje      = 
| službeni_jezici      = [[estonski jezik]]
| nacionalni_jezici    = 
| regionalni_jezici    = 
| etničke_grupe        = 
| etničke_grupe_godina = 
| religija             = 
| demonim              = 
| org_tip      = 
| članstvo     = 
| tip_vlasti   = [[Unitarna država|Unitarna]] [[parlamentarizam|parlamentarna]] [[republika]]
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Estonije|Predsjednik]]
| vođa_ime1    = [[Alar Karis]]
| vođa_titula2 = [[Premijer Estonije|Premijer]]
| vođa_ime2    = [[Kristen Michal]]
| vođa_titula3 = 
| vođa_ime3    = 
| vođa_titula4 = 
| vođa_ime4    = 
| vođa_titula5 = 
| vođa_ime5    = 
| vođa_titula6 = 
| vođa_ime6    = 
| vođa_titula7 = 
| vođa_ime7    = 
| vođa_titula8 = 
| vođa_ime8    = 
| vođa_titula9 = 
| vođa_ime9    = 
| zakonodavac  = ''[[Riigikogu]]''
| gornji_dom   = 
| donji_dom    = 
| suverenitet_tip      = Nezavisnost 
| suverenitet_napomena = od [[Ruska Republika|Rusije]]
| uspostava_događaj1   = [[Autonomna estonska gubernija|Autonomija]]
| uspostava_datum1     = [[12. travnja]] [[1917.]]
| uspostava_događaj2   = [[Manifest narodā Estonije|Nezavisnost]]
| uspostava_datum2     = [[24. veljače]] [[1918.]]
| uspostava_događaj3   = [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua|Priznata]]
| uspostava_datum3     = [[2. veljače]] [[1920.]]
| uspostava_događaj4   = [[Sovjetska aneksija baltičkih država|Okupacija]]
| uspostava_datum4     = [[1940.]] – [[1991.]]
| uspostava_događaj5   = Reuspostava
| uspostava_datum5     = [[20. kolovoza]] [[1991.]]
| uspostava_događaj6   = Članstvo u [[Evropska unija|EU]]
| uspostava_datum6     = [[1. svibnja]] [[2004.]]
| uspostava_događaj7   = 
| uspostava_datum7     = 
| uspostava_događaj8   = 
| uspostava_datum8     = 
| uspostava_događaj9   = 
| uspostava_datum9     = 
| uspostava_događaj10  = 
| uspostava_datum10    = 
| uspostava_događaj11  = 
| uspostava_datum11    = 
| uspostava_događaj12  = 
| uspostava_datum12    = 
| površina_km2     = 45227
| površina_oznaka  = Ukupno
| površina_fusnota = 
| površina_rang    = 129
| vode             = 4.45%
| površina_oznaka2 = 
| površina_podaci2 = 
| površina_oznaka3 = 
| površina_podaci3 = 
| stanovništvo_proc         = 1,328,976
| stanovništvo_proc_godina  = [[2020.]]
| stanovništvo_proc_rang    = 157
| stanovništvo_oznaka2      = 
| stanovništvo_podaci2      = 
| stanovništvo_oznaka3      = 
| stanovništvo_podaci3      = 
| stanovništvo_popis        = 
| stanovništvo_popis_godina =
| stanovništvo_popis_rang   =
| gustoća_stanovništva      = 28
| stanovništvo_gustina_rang = 149
| broj_članica              =
| GDP_PPP                     = $49.644 mlrd.
| GDP_PPP_rang                = 
| GDP_PPP_godina              = [[2020.]]
| GDP_PPP_per_capita          = $37,605
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 43
| GDP_nominal                 = $32.742 mlrd.
| GDP_nominal_rang            = 
| GDP_nominal_godina          = [[2020.]]
| GDP_nominal_per_capita      = $24,802
| GDP_nominal_per_capita_rang = 35
| Gini          = 30.6
| Gini_ref      =                    
| Gini_rang     = 
| Gini_godina   = [[2018.]]
| Gini_promjena = 
| HDI           = 0.882
| HDI_ref       = 
| HDI_rang      = 30
| HDI_godina    = [[2018.]]
| HDI_promjena  = 
| valuta     = [[euro]] 
| valuta_kod = EUR
| vremenska_zona     = [[Istočnoevropsko vrijeme|EET]]
| utc_nadom          = +2
| vremenska_zona_DST = [[Istočnoevropsko ljetno vrijeme|EEST]]
| utc_nadom_DST      = +3
| DST_napomena       = 
| antipodi           = 
| datum_format       = 
| pozivni_broj       = +372
| svetac_zaštitnik   =
| internetski_nastavak = [[.ee]]
| službeni_website     =
| slika_karte3 = 
| širina_karte =
| alt_map3     =
| opis_karte3  =
| fusnota_a = 
| fusnota_b = 
| fusnota_c = 
| fusnota_d = 
| fusnota_e = 
| fusnota_f = 
| fusnota_g = 
| fusnota_h = 
| fusnota_1 = 
| fusnota_2 = 
| fusnota_3 = 
| fusnota_4 = 
| fusnota_5 = 
| fusnota_6 = 
| fusnota_7 = 
| fusnota_8 = 
| komentar  = 
}}
'''Estonija''' ([[Estonski jezik|estonski]]: ''Eesti''), službeno '''Republika Estonija''' (estonski: ''Eesti Vabariik''), država je smještena na istočnoj obali [[Baltičko more|Baltičkog mora]] u [[Sjeverna Evropa|Sjevernoj Europi]]. Estonija ima kopnene granice s [[Rusija|Rusijom]] (338.6&amp;nbsp;km) na istoku i s [[Latvija|Latvijom]] (343&amp;nbsp;km), dok na sjeveru ima morsku granicu s [[Finska|Finskom]] preko [[Finski zaljev|Finskog zaljeva]], a na zapadu sa [[Švedska|Švedskom]] preko [[Baltičko more|Baltičkog mora]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.eesti.ee/eng/riik/eesti_vabariik/ |title= Estonian Republic |accessdate= 21 July 2011 |url-status= unfit | archiveurl= https://web.archive.org/web/20110721204649/http://www.eesti.ee/eng/riik/eesti_vabariik/ |archivedate= 21 July 2011}}. Official website of the Republic of Estonia (in Estonian)&lt;/ref&gt; Teritorij Estonije sadrži se od kopna i ukupno 2,222 otoka u Baltičkom moru,&lt;ref&gt;Matthew Holehouse [https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/estonia/11830643/Estonia-discovers-800-new-islands.html Estonia discovers it's actually larger after finding 800 new islands] ''The Telegraph'', 28 August 2015&lt;/ref&gt; što daje ukupnu površinu od 45,227&amp;nbsp;km{{sup|2}}, od čega 2,839&amp;nbsp;km{{sup|2}} otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je [[Vlažna kontinentalna klima|vlažna kontinentalna]]. Glavni grad [[Tallinn]] i grad [[Tartu]] najveći su urbani centri u zemlji. Ostali važniji gradovi su [[Narva]], [[Pärnu]], [[Kohtla-Järve]] i [[Viljandi]]. Službeni jezik u državi je [[estonski jezik]].

Teritorij moderne Estonije naseljen je od barem 9,000 godina p.n.e. [[Drevna Estonija|Drevni Estonci]] bili su među posjednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili [[kršćanstvo]] nakon [[Livonski križarski rat|Livonskog križarskog rata]] u [[13. vijek|XIII. vijeku]]. Nakon stoljeća uzastopne vladavine [[Teutonski viteški red|Nijemaca]], [[Vojvodstvo Estonija (1219–1346)|Danaca]], [[Švedska Estonija|Šveđana]], [[Vojvodstvo Livonija|Poljaka]] i [[Estonska gubernija|Rusa]], krajem [[19. vijek|XIX.]] i početkom [[20. vijek|XX. vijeka]] dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua|nezavisnošću od Rusije]] nakon kratkog [[Estonski rat za nezavisnost|rata za nezavisnost]] vođenog nedugo nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Inicijalno demokratska republika do [[Velika depresija|Velike depresije]], Estonija je od [[1934.]] godine bila pod diktaturom tokom [[Doba šutnje]]. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Estonija je cijelo vrijeme bila [[Sovjetska aneksija baltičkih država|meta]] ekspanzionističkih težnji [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], da bi na koncu [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|pripala Sovjetima]]. Nakon faktičnog gubitka nezavisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i [[Estonska vlada u egzilu|vladi u egzilu]]. Godine [[1987.]] izbila je mirna [[Raspjevana revolucija]] protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom nezavisnosti [[20. kolovoza]] [[1991.]] godine.

Suverena država Estonija je [[Unitarna država|unitarna]] [[parlamentarizam|parlamentarna]] [[republika]] podijeljena na 15 [[Okruzi Estonije|okruga]]. S populacijom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država [[Europska unija|Europske unije]], [[Eurozona|Eurozone]], [[OECD]]-a, [[Schengenska zona|Schengenske zone]], [[NATO]]-a i, od [[2020.]] godine, [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija]].&lt;ref name=&quot;ERR_20190607&quot;&gt;{{cite news |title= Gallery: Estonia gains non-permanent UN Security Council seat |work= ERR News |publisher= [[Eesti Rahvusringhääling|ERR]] |date= 7 June 2019 | url= https://news.err.ee/950290/gallery-estonia-gains-non-permanent-un-security-council-seat |accessdate= 7 June 2019}}&lt;/ref&gt;

Estonija je [[Razvijene zemlje|razvijena zemlja]] s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja [[2004.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite magazine |title= Estonian Economic Miracle: A Model For Developing Countries |magazine= Global Politician | url= http://www.globalpolitician.com/2614-baltic-eu-expansion-estonia | archiveurl= https://web.archive.org/web/20110628230137/http://www.globalpolitician.com/2614-baltic-eu-expansion-estonia | archivedate= 28 June 2011 |accessdate= 5 June 2011 |url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Ima izrazito visok [[indeks ljudskog razvoja]],&lt;ref name=&quot;HDI&quot;&gt;{{cite web |title= 2015 Human Development Report|publisher= United Nations Development Programme |year= 2015 |url= http://hdr.undp.org/sites/default/files/hdr_2015_statistical_annex.pdf |accessdate= 14 December 2015}}&lt;/ref&gt; a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja&lt;ref&gt;{{cite web | url= https://www.yahoo.com/news/asian-countries-dominate-science-teaching-criticised-survey-101202488.html | title= Asian countries dominate, science teaching criticised in survey | publisher= Yahoo | access-date= 2020-08-31 | archive-date= 2020-08-15 | archive-url= https://web.archive.org/web/20200815210528/https://www.yahoo.com/news/asian-countries-dominate-science-teaching-criticised-survey-101202488.html | dead-url= yes }}&lt;/ref&gt; te slobode medija.&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://rsf.org/en/ranking |title= Press Freedom Index 2016 |publisher= Reports Without Borders |accessdate= 29 May 2016}}&lt;/ref&gt; Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo,&lt;ref&gt;[https://www.fraserinstitute.org/sites/default/files/comparing-performance-of-universal-health-care-countries-2016.pdf Comparing Performance of Universal Health Care Countries, 2016] Fraser Institute&lt;/ref&gt; besplatno obrazovanje&lt;ref&gt;[http://www.oecd.org/estonia/Education-Policy-Outlook-Country-Profile-Estonia.pdf Estonia] OECD 2016.&lt;/ref&gt; te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama [[OECD]]-a.&lt;ref&gt;{{cite news |url= https://www.economist.com/blogs/graphicdetail/2016/10/daily-chart-10 |title= Which countries are most generous to new parents? |work= The Economist |accessdate= 28 October 2016}}.&lt;/ref&gt; Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta,&lt;ref&gt;
{{cite news | url= https://www.wired.co.uk/article/digital-estonia |title=Welcome to E-stonia, the world's most digitally advanced society |work= [[Wired (magazine)|Wired]] |accessdate= 20 October 2018}}
&lt;/ref&gt; Estonija je [[2005.]] godine postala prva zemlja koja je održala izbore preko [[internet]]a te, od [[2014.]] godine, prva zemlja koja je uvela [[e-boravište]].

== Etimologija ==
{{main|Etimologija Estonije}}
Naziv &quot;Estonija&quot; povezan je uz antički narod [[Aesti|Aeste]], koje prvi put spominje rimski historičar [[Tacit]] oko [[98.]] godine. Neki suvremeni historičari smatraju da je Tacit ovime mislio na [[Baltički narodi|Balte]] (tj., Estonce koji nisu govorili [[Baltofinski jezici|finske jezike]]), dok drugi sugeriraju da se naziv referirao na cijelu regiju istočnog Baltika.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Mägi |first1=Marika |title=In ''Austrvegr'': The Role of the Eastern Baltic in Viking Age Communication across the Baltic Sea |date=2018 |pages=144–145 |publisher=[[Brill Publishers|BRILL]]  |isbn=9789004363816}}&lt;/ref&gt; [[Saga|Skandinavske sage]] koje govore o regiji Eistland najraniji su izvori koji su koristili ovaj naziv u njegovom suvremenom značenju.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Tvauri |first1=Andres |title=The Migration Period, Pre-Viking Age, and Viking Age in Estonia |journal=Estonian Archaeology |date=2012 |editor1-last=Laneman |editor1-first=Margot |url=https://www.etis.ee/Portal/Publications/Display/b80b6f11-43ed-4b8c-b616-48ac53b70ec5?language=ENG |page=31 |publisher=[[Tartu University|Tartu University Press]] |isbn=9789949199365 |issn=1736-3810 |accessdate=21 January 2020}}&lt;/ref&gt; Topnonim &quot;Estland/Eistland&quot; često se povezuje sa staroskandinavskim terminima ''eist'' i ''austr'', što znači &quot;istok&quot;.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Mägi |first1=Marika |title=In ''Austrvegr'': The Role of the Eastern Baltic in Viking Age Communication across the Baltic Sea |date=2018 |page=144 |publisher=[[Brill Publishers|BRILL]] |isbn=9789004363816}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{main|Historija Estonije}}
=== Prahistorija i vikinško doba ===
[[File:Kalmeväli .jpg|thumb|right|Kamene grobnice iz [[brončano doba|brončanog doba]] na sjeveru Estonije.]]
Prve ljudske naseobine na tlu suvremene Estonije pojavile su se prije oko 13,000 do 11,000 godina, odmah nakon povlačenja leda koji je tijekom posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] prekrivao cijelo to područje. Najstarijim naseljem naseljem na tlu Estonije smatra se lokalitet [[Pulli]], smješten na obalama rijeke [[Pärnu (rijeka)|Pärnu]], nedaleko od današnjeg grada [[Sindi, Estonija|Sindi]] na jugozapadu zemlje. Metodom [[Radiokarbonsko datiranje|radiokarbonskog datiranja]] utvrđeno je da je Pulli naseljen prije oko 11,000 godina.&lt;ref name=&quot;Laurisaar&quot;&gt;{{cite news |url=http://epl.delfi.ee/news/kultuur/arheoloogid-lammutavad-ajalooopikute-arusaamu?id=50989575 |title=Arheoloogid lammutavad ajalooõpikute arusaamu |first=Riho |last=Laurisaar |publisher=[[Eesti Päevaleht]] |language=estonski |date=31 July 2004 |accessdate=1 November 2016|ref=Laurisaar}}&lt;/ref&gt; Zanimljivo je da se u vrijeme naseljavanja Pulli nalazio na obali [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]], dok se danas nalazi otprilike 14&amp;nbsp;km od obale. Arheolozi su na tom lokalitetu pronašli ostatke psećih zuba, što predstavlja najstariji dokaz o pripitomljavanju te životinje na tom području.

Najstarija naselja iz perioda [[mezolitik]]a vezana su za [[Kundska kultura|Kundsku kulturu]] sa sjevera zemlje, a koje je ime dobila po obližnjem (suvremenom) gradu [[Kunda, Estonija|Kundi]]. U tom periodu, zemlja je bila gotovo u cijelosti prekrivena šumama, a ljudi su obitavali u polunomadskim zajednicama u blizinama vodenih površina; osnovne aktivnosti stanovništva su bili lov, ribolov i skupljanje šumskih plodova.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|page=23 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}&lt;/ref&gt; Oko 4900. pne., pojavila se [[neolitik|neolitička]] kultura keramike poznata kao [[Narvska kultura]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|page=24 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}&lt;/ref&gt; Oko 3200. pne. dolazi do ekspanzije [[Kultura vrpčaste keramike|Kulture vrpčaste keramike]], a s njom i razvoja primitivne obrada zemlje te stočarstva.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|page=26 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}&lt;/ref&gt;
[[File:KumnaHoardArtfs.jpg|thumb|left|Artefakti iz [[željezno doba|željeznog doba]] pronađeni kod sela [[Kumna|Kumne]].&lt;ref&gt;{{cite book|first1=Jüri|last1=Selirand|first2=Evald|last2=Tõnisson|title=Through past millennia: archaeological discoveries in Estonia|url=https://books.google.com/books?id=mu9KAAAAMAAJ|year=1984|publisher=Perioodika}}&lt;/ref&gt;]]
Tijekom [[brončano doba|brončanog doba]], koje je otpočelo oko [[1800. pne.]], dolazi do pojave prvih utvrđenih nastamba u vidu gradina.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=4 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}&lt;/ref&gt; Postepeni prelazak iz polunomadskog u sedetarni način života na ovom području započinje oko [[1000. pne.]] i traje narednih 500 godina, do početka [[željezno doba|željeznog doba]].&lt;ref name=&quot;Laurisaar&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=5 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}&lt;/ref&gt; Na arheološkim lokalitetima iz tog perioda pronađeni su mnogobrojni brončani artefakti, što upućuje na veoma živu trgovačku aktivnost s okolnim skandinavskim i germanskim plemenima.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|page=28 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}&lt;/ref&gt;

Željezno doba obilježili su brojni i učestali sukobi s okolnim plemenima, a sukobi sa skandinavskim plemenima spominju se i u drevnim skandinavskim [[saga]]ma. Jedna od saga govori o pogibilji švedskog kralja [[Ingvar]]a, koji je stradao u sukobu sa &quot;estonskim vikinzima&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Frucht|first1=Richard C.|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture|page=[https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/68 68]|year=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781576078006|url=https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/68}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Faure|first1=Gunter|last2=Mensing|first2=Teresa|title=The Estonians; The long road to independence|page=27 |year=2012|publisher=Lulu.com|isbn=9781105530036}}&lt;/ref&gt; Prijetnje su dolazile i s istoka, u vidu ruskih vladara koji su širili svoj teritorij na zapad. Tako je novgorodski vladar [[Jaroslav Mudri]] porazio Estonce [[1030.]] godine te osnovao utvrdu na mjestu današnjeg grada [[Tartu]]a; utvrda je postojala samo do [[1061.]] godine, kada je spaljena od strane estonskog plemena [[Sosoli]] tijekom njihovog pohoda na grad [[Pskov]].&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Tvauri|first1=Andres|title=The Migration Period, Pre-Viking Age, and Viking Age in Estonia|date=2012|pages=33, 34, 59, 60|url=https://www.etis.ee/Portal/Publications/Display/b80b6f11-43ed-4b8c-b616-48ac53b70ec5?language=ENG|accessdate=27 December 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Mäesalu|first1=Ain|title=Could Kedipiv in East-Slavonic Chronicles be Keava hill fort?|journal=Estonian Journal of Archaeology|year=2012|volume=1|issue=16supplser|page=199|doi=10.3176/arch.2012.supv1.11|url=http://www.kirj.ee/public/Archaeology/2012/sup_vol_1/arhe-keava-2012-195-200.pdf|accessdate=27 December 2016|issn = 1406-2933 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=9 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=12 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt; Tijekom [[11. vijek|XI. vijeka]], baltički su [[vikinzi]] preuzeli kontrolu nad [[Baltičko more|Baltičkim morem]] od skandinavskih vikiga, zahvaljujući pomorskim napadima [[Kurši|Kurša]] i Estonaca s otoka [[Saaremaa|Saareme]], koji su bili poznati kao [[Saarlased]]i. Godine [[1187.]], Saarlasedi, Kurši i [[Kareli]] opustošili su grad [[Sigtuna|Sigtunu]], koji je u to vrijeme bio važan grad u [[Švedska|Švedskoj]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|pages=9–11 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tarvel&gt;Enn Tarvel (2007). [http://haridus.opleht.ee/Arhiiv/7_82007/38-41.pdf ''Sigtuna hukkumine''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171011191449/http://haridus.opleht.ee/Arhiiv/7_82007/38-41.pdf |date=2017-10-11 }} Haridus, 2007 (7–8), pp. 38–41&lt;/ref&gt;
[[File:Ancient Estonian counties.png|thumb|Okruzi starovjekovne Estonije s početka [[13. vijek|XIII. vijeka]].]]
Prahistorijska Estonija mogla se podijeliti u dvije glavne kulturološke regije. Obalna područja sjeverne i zapadne Estonije imala su bliske prekomorske kontakte sa [[Skandinavija|Skandinavijom]] i [[Finska|Finskom]], dok je unutrašnjost južne Estonije bila povezanija s [[Baltički narodi|Baltima]] i [[Pskov]]om.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Tvauri|first1=Andres|title=The Migration Period, Pre-Viking Age, and Viking Age in Estonia|date=2012|pages=322–325|url=https://www.etis.ee/Portal/Publications/Display/b80b6f11-43ed-4b8c-b616-48ac53b70ec5?language=ENG|accessdate=19 December 2019}}&lt;/ref&gt; Područje prahistorijske Estonije bilo je prepuno gradina,&lt;ref name=&quot;Magi2015&quot;&gt;{{cite book|last=Mägi |first=Marika |editor-last1=Barrett |editor-first1=James H. |editor-last2=Gibbon |editor-first2=Sarah Jane |title=Maritime Societies of the Viking and Medieval World |publisher=Maney Publishing |date=2015 |pages=45–46 |chapter=Chapter 4. Bound for the Eastern Baltic: Trade and Centres AD 800–1200 |isbn=978-1-909662-79-7}}&lt;/ref&gt; dok su na obalama Saareme pronađeni tragovi prahistorijskih ili srednjovjekovnih luka.&lt;ref name=&quot;Magi2015&quot;/&gt; Estonija također ima i velik broj grobnica iz vikinškog doba, što individualnih što kolektivnih, koje sadrže oružje i nakit koji je bio čest u Sjevernoj Europi i Skandinaviji.&lt;ref name=&quot;Magi2015&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Martens |first=Irmelin |year=2004 |title=Indigenous and imported Viking Age weapons in Norway – a problem with European implications |journal=Journal of Nordic Archaeological Science |volume=14 |pages=132–135 |url=https://www.archaeology.su.se/polopoly_fs/1.138785.1371480692!/menu/standard/file/martens.pdf |accessdate=19 December 2019 |archive-date=2021-10-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211017150407/https://www.archaeology.su.se/polopoly_fs/1.138785.1371480692!/menu/standard/file/martens.pdf }}&lt;/ref&gt;

Prve političke i administrativne jedinice pojavljuju se u Estoniji tijekom [[Stari vijek|starog vijeka]]. Dvije velike vrste administrativnih jedinica bile su župa ([[estonski]]: ''kihelkond'') i okrug ([[estonski]]: ''[[maakond]]''), koji se sastojao od nekoliko župa. Svakom župom upravljao je starješina, a sačinjavao ju je uži teritorij oko centralne utvrde u naselju; u rijetkim slučajevima, pojedinačna župa imala je više utvrda. Okruzi su bili teritorijalno veće jedinice. Do [[13. vijek|XIII. vijeka]], na tlu Estonije postojalo je 8 velikih okruga ([[Harjumaa (starovjekovni okrug)|Harjumaa]], [[Järvamaa]], [[Läänemaa]], [[Revala]], [[Saare (okrug)|Saaremaa]], [[Sakala (okrug)|Sakala]], [[Ugandi]] i [[Virumaa]]) i 6 manjih, zasebnih župa ([[Alempois]], [[Jogentagana]], [[Mõhu]], [[Nurmekund]], [[Soopoolitse]] i [[Vaiga]]). Okruzi su postojali kao zasebni entiteti, a međusobno su se ujedinjavale samo u borbama protiv zajedničkih neprijatelja.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=4 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raukas|first1=Anto|title=Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld|page=227|year=2002|publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus|language=Estonian|isbn=9985701151}}&lt;/ref&gt;

Malo je informacija dostupno o ranim estonskim [[paganizam|paganskim]] vjerskim običajima. ''[[Hronika Henrika od Livonije|Kronika Henrika od Livonije]]'' navodi kako je vrhovno božanstvo [[Saarlased]]a bio bog [[Tharapita]]. Duhovne obrede vodili su [[šamani]], dok su svete šume, posebice [[hrast]]ove šume, bile mjesta obavljanja rituala.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=7 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://epl.delfi.ee/news/kultuur/kes-oli-saarlaste-suurjumal-taarapita?id=51037692 |title=Arheoloogid lammutavad ajalooõpikute arusaamu |first=Riho |last=Laurisaar |publisher=[[Eesti Päevaleht]] |language=Estonian |date=29 April 2006 |accessdate=4 November 2016}}&lt;/ref&gt;

=== Srednji vijek ===
{{main|Livonski križarski rat|Terra Mariana|Danska Estonija}}
[[File:Medieval Livonia 1260.svg|thumb|left|Srednjovjekovne Estonija i Livonija nakon križarskog rata.]]
Godine [[1199.]], papa [[Inocent III.]] pokreće [[Livonski križarski rat]], čiji je cilj bila obrana kršćanskog puka na području srednjovjekovne [[Livonija|Livonije]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Tyerman|first1=Christopher|authorlink = Christopher Tyerman|title=God's War: A New History of the Crusades|page=[https://archive.org/details/godswarnewhistor00tyer/page/690 690]|year=2006|publisher=Harvard University Press|isbn=9780674023871|url=https://archive.org/details/godswarnewhistor00tyer/page/690}}&lt;/ref&gt; Do prvih sukoba na estonskoj zemlji dolazi [[1206.]] godine, nakon što je danski kralj [[Valdemar II od Danske|Valdemar II.]] neuspješno pokušao zauzeti [[Saaremaa|Saaremu]]. Njemački red [[Livonsko bratstvo mača|Livonskog bratstva mača]], koji je ranije napao [[Livonci|Livonce]], [[Latgali|Latgale]] i [[Seli (pleme)|Selijce]] , započeo je, [[1208.]] godine, intenzivne napade na Estonce. U sukobima koji su trajali narednih godina, Estonce je zajednički predvodio [[Lembitu]], starješina iz okruga [[Sakala (okrug)|Sakale]]. Estonci su uspješno odolijevali napadima sve do [[1217.]] godine, kada su pretrpjeli težak poraz u [[Bitka na dan svetog Mateja|bitci na dan svetog Mateja]], u kojoj je poginuo i sam Lembitu. Već [[1219.]] godine, danske trupe predvođene Valdemarom II. iskrcale su se kod današnjeg [[Tallinn]]a, porazili Estonce u [[Bitka kod Lindanisa|borbi]] i započeli s osvajanjem sjevera Estonije.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=14 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raukas|first1=Anto|title=Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld|page=278|year=2002|publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus|language=Estonian|isbn=9985701151}}&lt;/ref&gt; Već sljedeće godine, [[Šveđani]] su pokušali osvojiti zapadnu Estoniju, ali njihov je napad odbijen. Godine [[1223.]], dolazi do masovnog ustanka Estonaca koji je doveo do privremenog protjerivanja njemačkih i danskih osvajača iz zemlje, osim s područja [[Reval]]a. Međutim, križarski su se napadi ubrzo nastavili te je cijela Estonija pokorena do [[1227.]] godine; Saaremaa je bila posljednja estonska država koja se predala.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=A History of the Baltic States|page=15 |year=2010|publisher=Palgrave Macmillan|isbn=9780230364509}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raukas|first1=Anto|title=Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld|page=279|year=2002|publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus|language=Estonian|isbn=9985701151}}&lt;/ref&gt;

Nakon što su križari zauzeli cijelo područje nekadašnje Livonije, cijeli je teritorij dobio novo ime − ''[[Terra Mariana]]''.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Plakans|first1=Andrejs|title=A Concise History of the Baltic States|url=https://archive.org/details/concisehistoryof0000plak|page=[https://archive.org/details/concisehistoryof0000plak/page/54 54] |year=2011|publisher=Cambridge University Press|isbn=9780521833721}}&lt;/ref&gt; Sjeverna Estonija, koja je bila pod upravom Danske, pretvorena je u [[Vojvodstvo Estonija (1219–1346)|vojvodstvo]] ([[danski]]: ''Hertugdømmet Estland''; [[latinski]]: ''Ducatus Estoniae''), dok je ostatak zemlje podeljen između Livonskog bratstva i kneževa-biskupa Dorpata te Ösel–Wieka. Godine [[1236.]], [[Livonsko bratstvo mača]] i [[Teutonski red]] ujedinili su se u [[Livonski red]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=O'Connor|first1=Kevin|title=Culture and Customs of the Baltic States|url=https://archive.org/details/culturecustomsof0000ocon|pages=[https://archive.org/details/culturecustomsof0000ocon/page/9 9]–10|year=2006|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780313331251}}&lt;/ref&gt; U narednim je desetljaćima dolazilo do niza pobuna protiv osvajača, posebno na Saaremi, a najveća pobuna, koja je zahvatila cijelu zemlju, dogodila se [[1343.]] godine i poznata je kao [[Jurjevski noćni ustanak]] ([[estonski]]: ''Jüriöö ülestőus''). Teutonci su [[1345.]] godine ugušili ustanak u krvi; sljedeće godine, Danska im je prodala sve svoje posjede na sjeveru zemlje.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=20 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=O'Connor|first1=Kevin|title=Culture and Customs of the Baltic States|url=https://archive.org/details/culturecustomsof0000ocon|page=[https://archive.org/details/culturecustomsof0000ocon/page/10 10]|year=2006|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780313331251}}&lt;/ref&gt; Propali ustanak doveo je do jačanja političke moći manjinskin [[Baltički Nijemci|Baltičkih Nijemaca]], koji su tokom narednih vijekova bili vladajuća elita na području cijele zemlje.&lt;ref&gt;{{cite book |last= Pekomäe|first= Vello|title= Estland genom tiderna|year= 1986|publisher= VÄLIS-EESTI &amp; EMP|location= Stockholm |language= Swedish|isbn= 91-86116-47-9|page=319}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1= Jokipii|first1= Mauno|editor1-first= Mauno|editor1-last= Jokipii|title= Baltisk kultur och historia|year= 1992 |language= Swedish|isbn= 9789134512078|pages= 22–23}}&lt;/ref&gt;
[[File:Kuressaare Arensburg.jpg|thumb|right|alt=Kuressaare Castle, square stone keep with one square corner tower and red tile roof|[[Zamak Kuressaare]] na [[Saaremaa|Saaremi]] nastao je tokom [[1380-e|1380-ih]] godina.]]
Danci su za vrijeme svoje vladavine sjevernom Estonijom osnovali grad [[Reval]] (današnji [[Tallinn]]), na mjestu nekadašnjeg Lindanisa. Godine [[1248.]], Reval je dobio status grada u skladu sa [[Libečko pravo|Libečkim pravom]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|page=441|year=2015|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=9780810875135}}&lt;/ref&gt; [[Hanzeatska liga]], koja je u to vrijeme kontrolirala trgovačke puteve na Baltiku, u svom je članstvu imala četiri najveća estonska grada: [[Reval]], [[Dorpat]] (danas [[Tartu]]), [[Pernau]] (danas [[Pärnu]]) i [[Fellin]] (danas [[Viljandi]]). Reval je služio kao važna trgovačka postoja prema [[Novgorod]]u, dok je Dorpat imao istu funkciju na jugu, povezujući zapadne hanzeatske gradove s [[Pskov]]om. U to su vrijeme osnovane i brojne [[Gilda|gilde]], međutim autohtonom je estonskom stanovništvu pristup bio prilično ograničen.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Frucht|first1=Richard C.|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture, Volume 1|page=[https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/100 100]|year=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781576078006|url=https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/100}}&lt;/ref&gt; Zaštićeni gradskim zidinama i uživajući protekciju Hanzeatske lige, Reval i Dorpat su značajno ojačali u ovom periodu. Oba su grada, kako im je rasla ekonomska moć, sve više i više izlazili iz pravnih okvira Livonije i djelovali nezavisno od njih.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Frost|first1=Robert I.|title=The Northern Wars: War, State and Society in Northeastern Europe, 1558 – 1721|url=https://archive.org/details/northernwarswars0000fros|page=[https://archive.org/details/northernwarswars0000fros/page/305 305]|year=2014|publisher=Routledge|isbn=9781317898573}}&lt;/ref&gt; Nakon što je Teutonski red doživio težak poraz u [[Bitka kod Grunwalda|bitci kod Grunwalda]] [[1410.]] godine, odnosno nakon poraza Livonskog reda [[1435.]] godine u [[Bitka kod Pabaiskas|bitci kod Pabaiskasa]], došlo je do reorganizacije države i nekadašnja ''Terra Mariana'' službeno je, [[4. prosinca]] [[1435.]] godine, postala [[Livonska Konfederacija]].&lt;ref name=&quot;VLM&quot;&gt;{{cite book|title=Vana-Liivimaa maapäev|last=Raudkivi|first=Priit|year=2007|publisher=Argo|language=Estonian|isbn=978-9949-415-84-7|pages=118–119}}&lt;/ref&gt;

[[Protestantska reformacija]], koja je u Europi započela [[1517.]] godine, ubrzo je zahvatila i Livoniju, a glavni protivnik reformacije na tom području bio je Livonski red.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Mol|first1=Johannes A.|last2=Militzer|first2=Klaus|last3=Nicholson|first3=Helen J.|title=The Military Orders and the Reformation: Choices, State Building, and the Weight of Tradition|pages=5–6|year=2006|publisher=Uitgeverij Verloren|isbn=9789065509130}}&lt;/ref&gt; Protestantizam se već tijekom [[1520-e|1520-ih]] pojavio u većim gradovima, a u naredna je dva desetljeća većina plemstva i službeno prešla na [[luteranstvo]].&lt;ref name=&quot;Frucht121&quot;&gt;{{Cite book|last1=Frucht|first1=Richard C.|title=Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture, Volume 1|page=[https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/121 121]|year=2005|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781576078006|url=https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/121}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=O'Connor|first1=Kevin|title=The History of the Baltic States|url=https://archive.org/details/historyofbaltics0000ocon|page=[https://archive.org/details/historyofbaltics0000ocon/page/25 25]|year=2003|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780313323553}}&lt;/ref&gt; Liturgije u crkvama počele su se održavati na [[njemački|njemačkom jeziku]], koji je bio službeni jezik plemstva, a prvi put su počele održavati i crkvene službe na [[estonski|estonskom jeziku]] (uglavnom u seoskim crkvama).&lt;ref name=&quot;Frucht121&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=24 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt;

Livonska Konfederacija je bila jako decentralizirana i politički slaba država, čije su jačanje kočili brojni unutardržavni sukobi između vladajućih lokalnih elita, gradova i crkvenih vlasti; kao takva, predstavljala je lak plijen za susjedne države koje su tokom [[16. vijek|XVI. vijeka]] znatno ojačale, poput [[Moskovska Kneževina|Moskovske Kneževine]], [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litavske Unije]] i Švedske.&lt;ref name=&quot;Frucht121&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Hoover Press&quot;&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=25 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt;

=== Švedska vladavina ===
{{main|Švedska Estonija}}
[[File:Academia Gustaviana.jpg|right|thumb|&quot;Academia Dorpatensis&quot; (danas [[Univerzitet u Tartuu]]) osnovana je [[1632.]] godine od strane kralja [[Gustav Adolf od Švedske|Gustava II. Adolfa]] kao tek drugi univerzitet u [[Švedska|Švedskoj]]. Nakon smrti kralja postala je poznata kao &quot;Academia Gustaviana&quot;.]]
Želeći da [[Rusko Carstvo]] dođe do [[Baltičko more|Baltika]] na zapadu, ruski car [[Ivan Grozni]] je [[1558.]] godine napao Livoniju i započinje [[Livonski rat]]. Livonski je red već [[1560.]] teško poražen u sukobu s moćnijm i brojnijim neprijateljem, zbog čega je livonsko plemstvo zatražilo vanjsku pomoć u borbi s Rusima. Najveći dio Livonije dobrovoljno je prihvatio [[Poljsko-Litvanska Unija|poljsku]] vlast, plemstvo sa sjevera zemlje priseglo je na vjernost švedskom kralju, dok je biskup Ösel-Wieka svoju zemlju prodao Dancima. Ruska vojska je tijekom prvih deset godina rata postepeno zauzela gotovo cijelu Livoniju, ali je nakon zajedničke kontraofanzive koju su krajem [[1570-e|1570-ih]] započele Poljsko-Litavska Unija i Švedska bila primorana na povlačenje. Livonski rat službeno je završen [[1583.]] godine porazom i povlačenjem ruske vojske.&lt;ref name=&quot;Hoover Press&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Stone|first1=David R.|title=A Military History of Russia: From Ivan the Terrible to the War in Chechnya|url=https://archive.org/details/militaryhistoryo0000ston|pages=[https://archive.org/details/militaryhistoryo0000ston/page/14 14]–18 |year=2006|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780275985028}}&lt;/ref&gt; Po okončanju rata, cijela sjeverna Estonija ostala je švedskom upravom te je politički reorganizirana kao [[Švedska Estonija]], južni dijelovi su ušli u sastav [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litavske Unije]] (kao [[Livonsko vojvodstvo]]), dok je otok [[Saaremaa]] ostalo pod upravom Danske.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|pages=28–29 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt;

Period mira nije dugo trajao i već [[1600.]] dolazi do [[Poljsko-švedski rat|rata između Švedske i Poljske]], koji je za cilj imao uspostavu prevlasti na istočnom Baltiku.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=28 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt; Sukob, koji je trajao punih 29 godina, potpuno je uništio već devastirano područje Livonije, a tokom ratnih godina, broj stanovnika Estonije drastično je opao; od otprilike 250,000−270,000 stanovnika, koliko ih je bilo sredinom [[16. vijek|XVI. vijeka]], na kraju rata je ostalo svega 115,000–120,000 ljudi.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Frost|first1=Robert I.|title=The Northern Wars: War, State and Society in Northeastern Europe, 1558 – 1721|url=https://archive.org/details/northernwarswars0000fros|page=[https://archive.org/details/northernwarswars0000fros/page/77 77]|year=2014|publisher=Routledge|isbn=9781317898573}}&lt;/ref&gt; Rat je završen švedskim pripajanjem Livonije, a [[1645.]] godine je i danska Saaremaa pripojena Švedskoj.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Estonia, Latvia &amp; Lithuania |url=https://archive.org/details/estonialatvialit0000will |last1=Williams |first1=Nicola |first2=Debra |last2=Herrmann |first3=Cathryn  |last3=Kemp  |year=2003 |publisher=University of Michigan |isbn=1-74059-132-1 |page=[https://archive.org/details/estonialatvialit0000will/page/190 190]}}&lt;/ref&gt;

Iako je novouspostavljena švedska vlast zadržala dotadašnji feudalni sustav, izvršene su značajne reforme koje su seljacima omogućavale nasljedna prava na zemljište koje su obrađivali. Bio je to prvi put u historiji da je estonskim seljacima pravno omogućeno nasljeđivanje zemlje. Zbog svega toga, u estonskoj se usmenoj predaji period švedske vladavine se naziva &quot;dobrim, starim švedskim dobom&quot; ([[estonski]]: &quot;''vana hea Rootsi aeg''&quot;).&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raukas|first1=Anto|title=Eesti entsüklopeedia 11: Eestiüld|page=283|year=2002|publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus|language=Estonian|isbn=9985701151}}&lt;/ref&gt; Po nalogu švedskog kralja [[Gustav Adolf od Švedske|Gustava II. Adolfa]], u [[Reval]]u i [[Dorpat]]u su otvorene prve gimnazije, a [[1632.]] osnovan je i [[Univerzitet u Tartuu]]. U oba grada istovremeno su s radom počele i tiskarske radnje. Tijekom [[1680-e|1680-ih]] otvaraju se i brojne osnovne škole diljem zemlje, ponajviše zahvaljujući zalaganju [[Bengt Gottfried Forselius|Bengta Gottfrieda Forseliusa]], koji je izvršio i ortografsku reformu [[estonski jezik|estonskog jezik]]a.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|pages=32–33 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt; U periodu od 60 do 70 godina od uspostavljanja švedske vlasti, broj stanovnika Estonije je naglo rastao, a rast broja stanovnika naglo je zaustavila [[Velika glad (Estonija)|Velika glad]], koja je u samo dvije godine ([[1695.]] – [[1697.]]) odnijela oko 70,000–75,000 života (ili oko 20% od ukupne tadašnje populacije).&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=31 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt;

=== Ruska vladavina i narodni preporod ===
{{main|Estonska gubernija|Estonski narodni preporod}}
[[File:Perno Postimeees, Nr 1.png|thumb|left|upright|Naslovna stranica novina ''[[Pärnu Postimees|Perno Postimees]]'' (danas ''[[Postimees]]''), prvih novina na estonskom jeziku. Izdavač je bio [[Johann Voldemar Jannsen]].]]
Godine [[1700.]] započeo je [[Veliki sjeverni rat]], a već [[1710.]] godine, [[Rusko Carstvo]] osvojilo je cijeli teritorij Estonije. Prevlast Rusije na ovom području izvojevana na bojnom polju i službeno je priznata [[Ništatski mir|Ništadskim mirom]] iz [[1721.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=33 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt; Za trajanja rata, estonsko je stanovništvo ponovo pretrpjelo velike gubitke, a prema podacima iz [[1712.]] na tom je području živjelo između 150,000 i 170,000 ljudi.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=34 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt; Novouspostavljena ruska vlast povratila je sva politička i ekonomska prava manjinskim Baltičkim Nijemcima, a kmetstvo je ponovo postalo dominantno među seoskom populacijom tokom cijelog [[18. vijek|XVIII. vijeka]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=38 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt; Estonski seljaci u tom periodu gotovo da nisu imali nikakva prava, a sva politička, ekonomska i crkvena vlast bila je u rukama njemačke plemićke elite.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=41 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt; Iako je kmetstvo službeno ukinuto u periodu od [[1816.]] do [[1819.]] godine, u stvarnosti se feudalni politički sistem zadržao znatno duže, sve do reformi provedenih sredinom [[19. vijek|XIX. vijeka]], koje su seljacima dale znatno veća prava.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|pages=47–49 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt;

Ukidanjem kmetstva, estonskim je seljacima ponovo omogućeno upravljanje svojim imanjima, a dozvoljeno im je i neograničeno naseljavanje po gradovima te pristup obrazovnim ustanovama. Sve to je za posljedicu imalo jačanje estonskog nacionalnog identiteta. Taj se period, u kojem je došlo do pojačane književne, teatarske i muzičke djelatnosti, naziva [[Estonski narodni preporod]] ([[estonski]]: ''Ärkamisaeg''). Iako je estonski kulturni preporod doživio svoj vrhunac u drugoj polovini [[19. vijek|XIX. vijeka]], estonska nacionalna svijest postepeno se počela razvijati cijelo stoljeće ranije, kada se sve veći broj pripadnika različitih estonskih plemena počinje nazivati zajedničkim imenom - ''eestlane''.&lt;ref name=&quot;EE286&quot;&gt;{{Cite book|last1=Raukas|first1=Anto|title=Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld|page=286|year=2002|publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus|language=Estonian|isbn=9985701151}}&lt;/ref&gt; [[Biblija]] je prevedena na [[estonski jezik]] [[1739.]] godine, a broj tiskanih knjiga na estonskom jeziku porastao je sa svega 18, koliko ih je bilo tokom [[1750-e|1750-ih]], na 54 do kraja [[1790-e|1790-ih]]. Do kraja vijeka, više od polovine odrasle seoske populacije bilo je sposobno čitati i pisati.
[[File:Carl Robert Jakobson.jpg|thumb|right|upright|[[Carl Robert Jakobson]] igrao je ključnu ulogu u [[Estonski narodni preporod|Estonskom narodnom preporodu]].]] 
Prvi univerzitetski obrazovani intelektualci koji su se službeno deklarirali kao Estonci javljaju se tijekom [[1820-e|1820-ih]] godina, a najistaknutiji među njima bili su [[Friedrich Robert Faehlmann]] ([[1798.]] – [[1850.]]), [[Kristjan Jaak Peterson]] ([[1801.]] – [[1822.]]) i [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] ([[1803.]] – [[1882.]]). Ipak, vladajuću elitu u kulturnom i privrednom pogledu i dalje su činili Nijemci. Prvi koji je Estonce smatrao jedinstvenim narodom, jednakim svim ostalim narodima u zemlji, bio je baltičkonjemački estofil [[Garlieb Merkel]] ([[1769.]] – [[1850.]]), koji je tako postao simbolom estonskog nacionalnog kulturnog pokreta. Estonski kulturni pokret postepeno se širio i postajao sve ambiciozniji, a estonski kulturno-politički lideri iz sredine [[19. vijek|XIX. vijeka]], [[Carl Robert Jakobson]] ([[1841.]] – [[1882.]]), [[Jakob Hurt]] ([[1839.]] – [[1907.]]) i [[Johann Voldemar Jannsen]] ([[1819.]] – [[1890.]]),&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|page=90 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}&lt;/ref&gt; sve otvorenije su zastupali i teze o političkoj autonomiji po ugledu na [[Finska|Finsku]]. Godine [[1862.]], na estonskom i njemačkom jeziku tiskan je nacionalni ep ''[[Kalevipoeg]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Kalevov sin'').&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Subrenat|first1=Jean-Jacques|title=Estonia: Identity and Independence|pages=91 |year=2004|publisher=Rodopi|isbn=9042008903|ref=Subrenat2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CoE&quot;&gt;{{Cite book| title=Cultural Policy in Estonia|page=23 |year=1997|publisher=Council of Europe|isbn=9789287131652}}&lt;/ref&gt;

Ruske vlasti su krajem [[1890-e|1890-ih]], s ciljem da suzbiju jačanje estonskog nacionalizma, provele intenzivan proces [[Rusifikacija|rusifikacije]] na teritoriju Estonije.&lt;ref name=&quot;Raun59&quot;&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=59 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt; U tom periodu, mnoge njemačkojezične ustanove su zatvorene, ili su svoju djelatnost počele obavljati na [[ruski|ruskom jeziku]] (poput Univerziteta u Tartuu). Proces rusifikacije naišao je na znatan otpor među estonskom populacijom, a sve su se češće počeli pojavljivati zahtjevi za većom političkom autonomijom pa i potpunom nezavisnošću od Ruskog Carstva. Upravo u ovom periodu dolazi do novog pojačanog vala nacionalizma, na čijem su čelu bile ličnosti poput [[Jaan Tõnisson|Jaana Tõnissona]] i [[Konstantin Päts|Konstantina Pätsa]]. [[Ruska revolucija 1905.|Velika revolucija]] koja je [[1905.]] godine izbila diljem Carstva zahvatila je i Estoniju, čije je stanovništvo zahtijevalo veće nacionalne i političke slobode.&lt;ref&gt;Raun, Toivo U. (1984) The Revolution of 1905 in the Baltic Provinces and Finland. ''[[Slavic Review]]'' 43.3, 453–467.&lt;/ref&gt;

=== Nezavisnost ===
{{main|Estonski rat za nezavisnost|Doba šutnje}}
[[File:Tallinn24Feb1918.jpg|thumb|left|Proslava prve obljetnice estonske nezavisnosti u [[Tallinn]]u [[1919.]] godine.]]
Nakon [[Februarska revolucija|Februarske revolucije]] u [[Ruski Imperij|Rusiji]] [[1917.]] godine, tadašnja [[Estonska gubernija]] po prvi je put politički ujedinjena kao zasebna politička jedinica, [[Autonomna estonska gubernija]], čije granice su se gotovo poklapale s modernim državnim granicama. Autonomni status garantirala joj je novoizabrana ruska [[Privremena vlada Rusije|Privremena vlada]] odlukom od [[12. travnja]] [[1917.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Calvert|first1=Peter|title= The Process of Political Succession |page=67 |year=1987|publisher= Springer |isbn=9781349089789}}&lt;/ref&gt; Izbori za [[Estonska provincijska skupština|provincijsku skupštinu]] ([[estonski]]: ''Maapäev'') održani su uz sudjelovanje [[Menjševici|menjševičkih]] i [[Boljševici|boljševičkih]] frakcija [[Ruska socijal-demokratska radnička partija|Ruske socijal-demokratske radničke partije]], a sve s ciljem da spomenutoj partiji osiguraju što je moguće više mjesta u novoj skupštini. Boljševici, koji su izgubili te izbore, nikada službeno nisu priznali rezultate istih, te je dva dana prije početka [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]] u [[Sankt Peterburg]]u ([[5. studenog]]) lider estonskih boljševika [[Jaan Anvelt]] sa svojim Vojnim revolucionarnim komitetom izvršio puč i preuzeo vlast nad zemljom. Kako legalno izabrana skupština nikada nije priznala boljševičku vlast, boljševici su je pokušali raspustiti. Iako se na svojoj posljednjoj sjednici, održanoj [[15. studenog]], Skupština proglasila za vrhovni i jedini legalni organ vlasti u zemlji,&lt;ref&gt;{{cite book| author = Maesalu, Lukas, Lauer, Pajur and Tannberg |title=History of Estonia|publisher=AS BIT|location=|year=2002|isbn=978-9985-2-0606-5|pages=}}&lt;/ref&gt; parlament je službeno raspušten od strane boljševika [[26. studenog]]. Na novim izborima, koji su održani početkom [[1918.]] godine, većinu glasova dobile su stranke koje su se zalagale za nezavisnost, a nacionalno vijeće proglasilo je nezavisnost Estonije [[19. veljače]] [[1918.]] godine. [[Manifest narodā Estonije|Deklaracija o nezavisnosti Estonije]] službeno je donesena [[24. veljače]] [[1918.]] godine, odmah nakon što su boljševički revolucionari napustili [[Tallinn]]. Već narednog dana, njemačke su trupe umarširale u grad, a nakon [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu|okupacije cjelokupnog teritorija]] Estonije i [[Latvija|Latvije]], predloženo je osnivanje satelitske države imena [[Ujedinjeno Baltičko Vojvodstvo]] ([[njemački]]: ''Vereinigtes Baltisches Herzogtum'').&lt;ref&gt;{{harvnb|Rauch|1974|pp=48}}&lt;/ref&gt; Shodno odredbama [[Mir u Brest-Litovsku|Brestlitovskog mirovnog sporazuma]] između Rusije i [[Centralne sile|Centralnih sila]] potpisanog [[3. ožujka]] [[1918.]] godine, Rusija je službeno okončala svoje sudjelovanje u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], a odrekla se i svih teritorijalnih pretenzija na Estoniju (između ostalih). Njemačka okupacija Estonije trajala je do studenog [[1918.]] godine, kada je vlast u zemlji službeno ponovo preuzela [[Privremena estonska vlada]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Calvert|first1=Peter|title= The Process of Political Succession |page=68 |year=1987|publisher= Springer |isbn=9781349089789}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=The Radical Right in Interwar Estonia |page=9 |year=2000|publisher= Springer |isbn=9781403919557}}&lt;/ref&gt;
[[File:Soomusrong nr 2 Valgas 1919.jpg|thumb|right|Estonski [[oklopni vlak]] tokom [[Estonski rat za nezavisnost|rata za nezavisnost]] [[1919.]] godine.]]
Nekoliko dana nakon povlačenja njemačkih trupa, [[SSSR|sovjetska]] [[Crvena armija]] ponovo je izvršila invaziju na Estoniju, što je dovelo do [[Estonski rat za nezavisnost|novog rata]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Pinder|first1=David|title=Western Europe: Challenge and Change|page=[https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/75 75]|year=1990|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781576078006|url=https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/75}}&lt;/ref&gt; Estonska vojska uspjela je protjerati sve sovjetske trupe sa svog teritorija do kraja veljače [[1919.]], a od [[5. travnja|5.]] do [[7. travnja]] iste godine održani su i izbori za Estonsku ustavotvornu skupštinu. [[Estonski rat za nezavisnost]] trajao je punih 14 mjeseci, od [[28. studenog]] [[1918.]] do [[2. veljače]] [[1920]]. godine, kada je potpisivanjem [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua|mirovnog ugovora u Tartuu]] Rusija i službeno priznala Estoniju kao nezavisnu zemlju.&lt;ref name=&quot;Pinder76&quot;&gt;{{Cite book|last1=Pinder|first1=David|title=Western Europe: Challenge and Change|page=[https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/76 76]|year=1990|publisher=ABC-CLIO|isbn=9781576078006|url=https://archive.org/details/easterneuropeint0000unse/page/76}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Kasekamp|first1=Andres|title=The Radical Right in Interwar Estonia |page=11 |year=2000|publisher= Springer |isbn=9781403919557}}&lt;/ref&gt; Republiku Estoniju su među prvima službeno priznale [[Finska]] ([[7. srpnja]] [[1920.]]), [[Poljska]] ([[31. prosinca]] [[1920.]]), [[Argentina]] ([[12. siječnja]] [[1921.]]) i &quot;Zapadni saveznici&quot; ([[26. siječnja]] [[1921.]]).

Prvi [[Ustav Estonije]] službeno je usvojen [[15. lipnja]] [[1920.]] (na snagu je stupio [[21. prosinca]] iste godine),&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/The_first_Constitution_of_the_Republic_of_Estonia_1920_-_1933/ | title = The First Constitution of the Republic of Estonia (1920–1933) | last = Nutt | first = Mart | date = 9. 10. 2009 | work = Estonica | publisher = [[Estonian Institute]] | accessdate = 31. 10. 2010 | archive-date = 2020-01-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200121141004/http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/The_first_Constitution_of_the_Republic_of_Estonia_1920_-_1933/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; a po njemu, Estonija je uređena kao [[parlamentarna republika]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|pages=80–81|year=2015|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=9780810875135}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=128 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt; Nacionalni parlament (''[[Riigikogu]]'') sastojao se od 100 zastupnika, koji su birani na trogodišnji mandat. Ustav je garantirao i kulturnu autonomiju svim manjinskim zajednicama u zemlji.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Bell|first1=Imogen|title=Central and South-Eastern Europe 2003|url=https://archive.org/details/centralsoutheast03edunse|page=[https://archive.org/details/centralsoutheast03edunse/page/244 244] |year=2002|publisher=Psychology Press|isbn=9781857431360}}&lt;/ref&gt; Godine [[1924.]], [[Sovjetski Savez]] organizirao je [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.|komunistički puč]] u Estoniji, koji je, međutim, ubrzo propao.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Leonard|first1=Raymond W.|title=Secret Soldiers of the Revolution: Soviet Military Intelligence, 1918–1933|url=https://archive.org/details/secretsoldiersof0000leon|pages=[https://archive.org/details/secretsoldiersof0000leon/page/34 34]–36 |year=1999|publisher=Greenwood Publishing Group|isbn=9780313309908}}&lt;/ref&gt;

[[Velika depresija]] koja je zahvatila zemlju tokom [[1930e|1930-ih]] godina dovela je do jačanja nacionalističkih pokreta u zemlji, a jedan od najutjecajnijih je bio [[Vaps (pokret)|pokret Vaps]], savez ratnih vojnih veterana rata za nezavisnost, koji se zalagao za ustavne reforme i prelazak s parlamentarnog na [[predsjednički sistem]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Smith|first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration|page=18 |year=2013|publisher=Routledge|isbn=9781136452130}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Misiunas|first1=Romuald J. |last2=Taagepera|first2=Rein |title=The Baltic States, Years of Dependence, 1940–1980|url=https://archive.org/details/balticstatesyear0000misi|page=[https://archive.org/details/balticstatesyear0000misi/page/11 11] |year=1983|publisher=University of California Press|isbn=9780520046252}}&lt;/ref&gt; Referendum o ustavnim promjenama održan je u listopadu [[1933.]], a većina građana (72.7%) izjasnila se za ustavne reforme. Kandidat pokreta Vaps, [[Andres Larka]], bio je glavni favorit na predsjedničkim izborima koji su se trebali održati u travnju [[1934.]] godine. Međutim, aktualni [[Premijer Estonije|premijer]], [[Konstantin Päts]], raspustio je parlament [[12. ožujka]], uspostavio autoritarnu vlast i vladao zemljom na osnovu dekreta sve do [[1938.]] godine, lažno tvrdeći da tako sprječava nepostojeće planove Vapsa za državni udar. U tom periodu, koji se u estonskoj historiografiji označava kao &quot;[[Doba šutnje]]&quot; ([[estonski]]: ''vaikiv ajastu''), Päts je vladao diktatorski, zabranio je djelovanje pokreta Vaps i mnoge njegove utjecajne pristalice osudio na zatvorske kazne; podršku su mu pružili general [[Johan Laidoner]] i političar [[Kaarel Eenpalu]]. Pätsova novoformirana [[Patriotska liga (Estonija)|Patriotska liga]] ubrzo je postala jedina legalna politička stranka u zemlji.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Smith|first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration|pages=19–20 |year=2013|publisher=Routledge|isbn=9781136452130}}&lt;/ref&gt; Kako bi dao legitimnost svojoj diktaturi, Päts je promijenio Ustav i [[1938.]] godine organizirao [[Parlamentarni izbori u Estoniji 1938.|parlamentarne izbore]], na kojima su opozicijski kandidati smjeli sudjelovati, ali samo kao nezavisni kandidati, dok su stranke ostale zabranjene.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Smith|first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration|pages=21 |year=2013|publisher=Routledge|isbn=9781136452130}}&lt;/ref&gt; Iako se radilo o diktaturi, historičari smatraju kako je Pätsov režim bio relativno benigan u odnosu na druge [[Međuratni period|međuratne]] diktature u Europi te kako nije bilo sustavne represije nad opozicijom u zemlji.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Smith|first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration|pages=22 |year=2013|publisher=Routledge|isbn=9781136452130}}&lt;/ref&gt;

Republika Estonija je na polju vanjske politike zastupala politiku neutralnosti,&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Gärtner |first1=Heinz |title=Engaged Neutrality: An Evolved Approach to the Cold War |page=125 |year=2017|publisher=Lexington Books |isbn=9781498546195}}&lt;/ref&gt; a njena neutralnost poštovana je sve do [[23. kolovoza]] [[1939.]] godine, kada je potpisan [[pakt Ribbentrop-Molotov]] o podjeli interesnih sfera na istoku Europe između Sovjetskog Saveza i [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Shodno tom sporazumu, Estonija je potpala pod sovjetsku sferu utjecaja.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|page=335|year=2015|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-0-8108-7513-5}}&lt;/ref&gt;

=== Drugi svjetski rat ===
{{main|Estonija u Drugom svjetskom ratu|Sovjetska aneksija baltičkih država}}
[[File:Red Army entering into Estonia in 1939.jpg|thumb|right|Ulazak [[Crvena armija|Crvene armije]] u Estoniju [[1939.]] godine, nakon potpisivanja [[Sovjetski-estonski sporazum o međusobnoj pomoći|sporazuma]] o uspostavi sovjetskih vojnih baza na estonskom tlu.]]
[[Sovjetski Savez]] napao je [[Poljska|Poljsku]] [[17. rujna]] [[1939.]] godine, malo manje od tri tjedna nakon početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Poljska podmornica klase [[ORP Orzeł (1938)|ORP ''Orzeł'']] koja je bila usidrena u luci u [[Tallinn]]u nesmetano je napustila luku i otplovila u [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] unatoč zahtjevima sovjetskih vlasti da bude razoružana, a njena posada internirana na tlo Sovjetskog Saveza. Sovjetske vlasti su kasnije iskoristile taj slučaj (poznat i kao [[Orzeljski incident]]) i već [[24. rujna]] [[1939.]] godine, uz prijetnje ratom, zahtijevale od estonskih vlasti dozvole za postavljanje vojnih baza na njihovom teritoriju (sa do maksimalno 25,000 vojnika u njima).&lt;ref name=&quot;TM091939&quot;&gt;{{Cite journal| date = 9. 10. 1939| title = RUSSIA: Moscow's Week| journal = Time| url = http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,762664,00.html| accessdate = 20. 9. 2009| ref = harv| archive-date = 2018-01-29| archive-url = https://web.archive.org/web/20180129092623/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,762664,00.html| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt; Vlasti Estonije su četiri dana kasnije, [[28. rujna]], pristale na ultimatum i dopustile sovjetskim trupama pristup estonskom teritoriju.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Hiden|first1=John |last2=Salmon|first2=Patrick |title=The Baltic Nations and Europe: Estonia, Latvia and Lithuania in the Twentieth Century |page=110 |year=2014|publisher= Routledge |isbn=978-1-317-89057-7}}&lt;/ref&gt;

Sovjetska baltička flota je [[12. lipnja]] [[1940.]] izvršila potpunu pomorsku blokadu Estonije,&lt;ref&gt;{{Cite book|title=The World Book Encyclopedia|url=https://archive.org/details/worldbookencycl006worl|year=2003| publisher = World Book| location = Chicago, IL|isbn=978-0-7166-0103-6|pages=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.vm.ee/et/est/kat_533/7728.html | title = Molotovi–Ribbentropi pakt ja selle tagajärjed |year=2006 | publisher = Estonian Ministry of Foreign Affairs | language = et | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070707164549/http://www.vm.ee/est/kat_533/7728.html | archivedate=7. 7. 2007 |url-status=dead | accessdate=15. 3. 2017 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web| url=http://www.mil.fi/laitokset/tiedotteet/1282.dsp| title=Kaleva-koneen tuhosta uutta tietoa| date=14. 6. 2005| work=www.mil.fi| publisher=Finnish Defence Forces| language=fi| accessdate=20. 9. 2009| archive-url=https://web.archive.org/web/20090821221643/http://www.mil.fi/laitokset/tiedotteet/1282.dsp| archive-date=21. 08. 2009| url-status=dead| archivedate=2009-08-21| archiveurl=https://web.archive.org/web/20090821221643/http://www.mil.fi/laitokset/tiedotteet/1282.dsp| deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.rusin.fi/publications/warinpetsamo/indexEN.html | title = documents published | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080205065414/http://www.rusin.fi/publications/warinpetsamo/indexEN.html | archivedate=5. 2. 2008| language = ru}} из архива Руске морнарице&lt;/ref&gt; a svega četiri dana kasnije Sovjetski Savez je izvršio i [[Sovjetska aneksija baltičkih država|službenu invaziju]] na Estoniju.&lt;ref&gt;{{Cite book |last1=Raukas |first1=Anto |title=Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld |page=309 |year=2002 |publisher=Eesti Entsüklopeediakirjastus |language=et |isbn=9985701151}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first1=Eric A. |last1=Johnson |first2=Anna |last2=Hermann |url=http://finland.usembassy.gov/root/pdfs/antheil_article.pdf |title=The Last Flight from Tallinn |archive-url=https://web.archive.org/web/20120117175841/http://finland.usembassy.gov/root/pdfs/antheil_article.pdf |archive-date=17 January 2012 |work=Foreign Service Journal |publisher=American Foreign Service Association |date=May 2007}}&lt;/ref&gt; U zemlji je ubrzo uspostavljena komunistička vlast pod diktatom [[Moskva|Moskve]] te je Estonija [[21. srpnja]] [[1940.]] i službeno proglašena &quot;socijalističkom republikom&quot;. Estonija je i formalno postala članica Sovjetskog Saveza [[6. kolovoza]], kada je i preimenovana u [[Estonska SSR|Estonsku Sovjetsku Socijalističku Republiku]].&lt;ref name=malksoo&gt;{{Cite book|first=Lauri|last=Mälksoo|year=2003 |title=Illegal Annexation and State Continuity: The Case of the Incorporation of the Baltic States by the USSR|location= Leiden&amp;nbsp;– Boston|publisher= Brill|isbn= 90-411-2177-3}}&lt;/ref&gt; Već u prvoj godini sovjetske uprave pohapšeno je više od 8,000 istaknutih estonskih političkih i vojnih lidera; oko 2,200 uhapšenih je strijeljano, dok je ostatak protjeran u [[gulag]]e širom [[Sibir]]a.&lt;ref name=&quot;Miljan110&quot;&gt;{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|page=110|year=2015|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=978-0-8108-7513-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Gatrell|first1=Peter |last2=Baron|first2=Nick |title=Warlands: Population Resettlement and State Reconstruction in the Soviet-East European Borderlands, 1945–50 |page=233 |year=2009 |publisher= Springer|isbn=978-0-230-24693-5}}&lt;/ref&gt; Masovne deportacije estonskog stanovništva nastavile su se i u narednim godinama, a zaključno sa [[14. lipanj|14. lipnjom]] [[1941.]] godine deportirano je oko 10,000 estonskih civila koje su sovjetske vlasti smatrale protivnicima režima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.britishembassy.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket/Xcelerate/ShowPage&amp;c=Page&amp;cid=1046181016323&amp;a=KArticle&amp;aid=1119525615664 | title = Linda Soomre Memorial Plaque |year=2005 | publisher = British Embassy in Tallinn | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080118063339/http://www.britishembassy.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket%2FXcelerate%2FShowPage&amp;c=Page&amp;cid=1046181016323&amp;a=KArticle&amp;aid=1119525615664 | archivedate=18. 1. 2008 | accessdate=29. 8. 2018 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Treći Reich]] [[Operacija Barbarossa|napao je]] Sovjetski Savez [[22. lipnja]] [[1941.]] godine, a trupe ''[[Wehrmacht]]a'' su već u srpnju iste godine, uz svesrdnu pomoć gerilskih antisovjetskih grupa znanih kao [[Šumska braća]],&lt;ref&gt;{{Cite book|author1=Peeter Kaasik |author2=Mika Raudvassar |year=2006|pages=496–517|chapter=Estonia from June to October, 1941: Forest brothers and Summer War|editor1=Toomas Hiio |editor2=Meelis Maripuu |editor3=Indrek Paavle |title=Estonia 1940–1945: Reports of the [[Estonian International Commission for the Investigation of Crimes Against Humanity]]|location=Tallinn}}&lt;/ref&gt; prodrle na tlo Estonije, čime je započeo [[Ljetni rat]] ([[estonski]]: ''Suvesõda''). Iako je lokalno stanovništvo dočekalo njemačke vojnike kao osloboditelje, ubrzo je postalo jasno da ne postoje nikakve naznake o eventualnoj obnovi estonske državnosti. Teritorij Estonije pripojen je provinciji [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]], a osnovane su i posebne sigurnosne snage (''[[Sicherheitspolizei]]'') na čijem čelu je bio [[Ain-Ervin Mere]]. [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu|Njemačke okupacijske vlasti]] provodile su i masovne regrutacije, a zanimljivo je da se znatan broj estonskih mladića dobrovoljno priključivao Finskoj vojsci u [[Nastavljeni rat|borbama protiv Sovjeta]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|url=https://archive.org/details/historicaldictio0000milj|page=[https://archive.org/details/historicaldictio0000milj/page/275 275]|year=2004|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6571-6}}&lt;/ref&gt; U finskoj vojsci je tako postojao poseban puk koji su činili isključivo estonski dobrovoljci (Finski pješadijski puk 200; [[estonski]]: ''soomepoisid''). U Estoniji je djelovala zasebna ''[[Waffen-SS]]'' divizija ([[20. estonska dobrovoljačka divizija|20. divizija]]) koju je činilo oko 20,000 estonskih vojnika.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Smith |first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration|page=36 |year=2013|publisher=Routledge|isbn=978-1-136-45213-0}}&lt;/ref&gt;
[[File:TLA 1465 1 973 Varemetes Harju tänav, vasakul Kuld Lõvi varemed 1944.jpg|thumb|left|Glavni grad Estonije, [[Tallinn]], nakon [[Bombardiranje Tallinna u Drugom svjetskom ratu|sovjetskog bombardiranja]] tokom borbi na [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočnom frontu]] u ožujku [[1944.]] godine.]]
Njemačke su vlasti i na području Estonije, baš kao i na svim okupiranim područjima, vršile masovne egzekucije [[Židovi|Židova]], [[Romi|Roma]] i drugih antifašista. Od oko 4,500 Židova, koliko ih je živjelo u Estoniji prije početka rata, njih oko 75% izbjeglo je smrt pobjegavši na slobodni teritorij Sovjetskog Saveza, dok je preostalih oko 1,000 Židova uglavnom pobijeno u koncentracijskim logorima već u prvoj godini nacističke okupacije.&lt;ref name=&quot;CommissionReport&quot;&gt;{{cite web|title=Conclusions of the Commission|url=http://www.historycommission.ee/temp/conclusions.htm#crimger|publisher=[[Estonian International Commission for Investigation of Crimes Against Humanity]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20080629035526/http://www.historycommission.ee/temp/conclusions.htm#crimger|archive-date=29 June 2008|year=1998}}&lt;/ref&gt; U estonske koncentracijske logore dopremani su židovski zatvorenici iz drugih okupiranih dijelova istočne Europe, a prema procjenama, u logorima je stradalo oko 10,000 Židova, 6,000 etničkih Estonaca, oko 1,000 etničkih Rusa, te preko 20,000 sovjetskih ratnih vojnih zarobljenika (ukupan broj žrtava je oko 35,000−40,000 osoba).

Sovjetske trupe su u siječnju [[1944.]] krenule u kontraofenzivu, potisnuvši nacističke jedinice na zapad sve do estonskih granica. Kada je postalo jasno da se trupe Crvene armije neće zaustaviti na estonskim granicama došlo je do početka masovne mobilizacije za obranu od sovjetske vojske. Posljednji legalno izabrani [[premijer Estonije]], [[Jüri Uluots]] putem radija pozvao je sve vojno sposobne muškarce da se dobrovoljno prijave u vojsku za obranu zemlje od nove &quot;sovjetske agresije&quot;. Već narednog dana, u vojsku se dobrovoljno prijavilo preko 38,000 estonskih mladića,{{sfn|Lande|2000|p=200}} a ubrzo se u zemlju vratio i veliki broj dobrovoljaca iz Finske koji su se priključili novoosnovanoj Teritorijalnoj obrani. [[Estonska vlada u egzilu|Estonske vlasti u egzilu]] računale su i na pomoć zapadnih zemalja u očuvanju vlastite nezavisnosti.{{sfn|Smith|1996|p=91}}

Povlačenje njemačkih trupa iz Estonije započelo je [[18. rujna]] [[1944.]], a posljednji njemački vojnici napustili su zemlju pred naletom sovjetske armije [[22. rujna]] iste godine. Zajedno s njemačkim okupatorima, zemlju je napustila i estonska vlada koja je sve do [[1992.]] godine i obnove državnosti zemlje, djelovala kao vlada u egzilu iz [[Stockholm]]a.

Tokom Drugog svjetskog rata poginulo je oko 80,000 Estonaca, dok je njih oko 70,000 iz raznih razloga emigriralo iz zemlje.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Kangilaski|first1=Jaan |last2=Salo|first2=Vello |title=The white book: losses inflicted on the Estonian nation by occupation regimes, 1940–1991|page=37|year=2005|publisher=Estonian Encyclopaedia Publishers|isbn=9789985701959}}&lt;/ref&gt;

=== Sovjetski period ===
{{main|Estonska SSR|Sovjetska aneksija baltičkih država}}
[[Datoteka:KüüditatudIMGP6672.JPG|thumb|250px|Spomenik žrtvama sovjetskih deportacija u periodu od [[1941.]] do [[1949.]] godine u gradu [[Paldiski]]ju.]]
[[Datoteka:Flag of the Estonian Soviet Socialist Republic.svg|thumb|250px|[[Zastava Estonske SSR]]]]
Iako je [[Crvena armija]] krajem [[1944.]] godine protjerala jedinice ''[[Wehrmacht]]a'' s estonskog teritorija i ponovo uspostavila svoju vlast na cijelom području, sukobi s preostalim gerilskim grupama koje su se protivile sovjetskoj vlasti nastavili su se sve do [[1953.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Raun|first1=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated|page=174 |year=2002|publisher=Hoover Press|isbn=9780817928537}}&lt;/ref&gt; Estonski ogranak gerilske organizacije [[Šumska braća]] činilo je između 14,000 i 15,000 ljudi. Od studenog [[1944.]] do studenog [[1947.]] godine, pripadnici ove grupe izvršili su 773 oružana napada u kojima je ubijeno oko 1,000 sovjetskih vojnika i pristalica sovjetske vlasti, a kontrolirali su i značajan broj sela diljem zemlje.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Buttar| first = Prit| title = Between Giants, the Battle for the Baltics in World War II|year=| publisher = Osprey Publishing|isbn=9781780961637|pages=}}&lt;/ref&gt; Prema sovjetskim statističkim podacima, do kraja [[1953.]] godine, gerilski je pokret činila ukupno 20,531 osoba, od čega je njih 1,510 ubijeno u oružanim sukobima. Prema istim podacima, tokom sukoba stradalo je 1,728 vojnika Crvene armije, agenata [[NKVD]]-a i estonske policije. Posljednji živi pripadnik ove grupacije u Estoniji uhapšen je i ubijen [[1978.]] godine.&lt;ref&gt;Laar, Mart. War in the Woods: Estonia's Struggle for Survival, 1944–1956. {{page|year=2013|isbn=978-0-929590-08-0|pages=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://estinst.ee/en/prints/republic-of-estonia-90/ Republic of Estonia 90] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171024043611/http://estinst.ee/en/prints/republic-of-estonia-90/ |date=2017-10-24 }} Estonian Institute 2008&lt;/ref&gt;

U represijama koje su uslijedile u prvim poslijeratnim godinama, velik broj osoba procesuiran je zbog optužbi za [[kolaboracionizam]], a u druge dijelove zemlje prisilno su raseljavane cijele obitelji. Tako je samo tokom martovskih deportacija iz Estonije u [[Sibir]] deportirano 20,713 osoba (od čega su 15,916 bili žene i djeca).&lt;ref&gt;{{Cite book| first = Aigi| last = Rahi-Tamm| first2 = Andres| last2 = Kahar| title = &quot;The Deportation Operation &quot;Priboi&quot; in 1949&quot;| year = 2009| publisher = Estonian International Commission for the Investigation of Crimes Against Humanity| location = Tallinn| isbn = 978-9949183005| url = http://lepo.it.da.ut.ee/~erki/Selfservice/9.pdf| access-date = 2021-04-18| archive-date = 2019-03-28| archive-url = https://web.archive.org/web/20190328131029/http://lepo.it.da.ut.ee/~erki/Selfservice/9.pdf}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=deportation&gt;[http://www.estemb.ru/estonija/istorija/aid-226 Депортации из Эстонии в 1941 г. и 1949 г.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928000152/http://www.estemb.ru/estonija/istorija/aid-226 |date=2007-09-28 }} Посольство Эстонии в Москве&lt;/ref&gt; Prema suvremenim procjenama, Estonija je tokom rata i u poslijeratnim represijama izgubila između 180 i 200,000 ljudi, odnosno oko 20% od ukupne prijeratne populacije.&lt;ref name=&quot;AR&quot;&gt;{{cite web|url=http://gazeta.aif.ru/online/aif/1273/12_01| title = Президент Эстонии Арнольд Рюйтель. Разве мы восхваляем нацизм?| publisher = Аргументы и факты № 12 (1273) от 23.03.2005 | accessdate=28. 6. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=Хийо Т.|year=2009|url=http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1939-1945_%D0%B3%D0%B3_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%8F_%D0%B8_%D0%92%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0%D1%8F_%D0%BC%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F_%D0%B2%D0%BE%D0%B9%D0%BD%D0%B0/%D0%97%D0%B0%D0%B2%D0%BE%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%B8_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D0%B9_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D0%B5%D0%B9_%D0%B2_1944_%D0%B3/|title=Завоевание Эстонии Красной армией в 1944 г.|publisher=Эстоника|accessdate=14. 5. 2014|archive-date=2015-02-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20150222010330/http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1939-1945_%D0%B3%D0%B3_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%8F_%D0%B8_%D0%92%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0%D1%8F_%D0%BC%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F_%D0%B2%D0%BE%D0%B9%D0%BD%D0%B0/%D0%97%D0%B0%D0%B2%D0%BE%D0%B5%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%B8_%D0%9A%D1%80%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%BE%D0%B9_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D0%B5%D0%B9_%D0%B2_1944_%D0%B3/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.estemb.ru/estonija/istorija/aid-2128| title = 23. августа 1939 года: общеевропейский день памяти жертв всех тоталитарных и авторитарных режимов| publisher = Посольство Эстонии в Москве| accessdate = 1. 7. 2014| archive-url = https://web.archive.org/web/20140517143747/http://www.estemb.ru/estonija/istorija/aid-2128| archive-date = 17. 05. 2014| url-status = dead}}&lt;/ref&gt; Deportirano stanovništvo &quot;zamijenili&quot; su doseljenici iz drugih dijelova [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], što je u kratkom periodu dovelo do potpune promjene demografske strukture Estonije.

Estonija je tokom rata doživjela velika razaranja, izgubila je značajan dio populacije (što u borbama, što uslijed kasnijih migracija), a uništeno je i više od polovine ukupne infrastrukture u zemlji. Odmah po okončanju rata, sovjetske su vlasti u zemlji uspostavile sovjetski samoupravni model i već [[1945.]] godine onemogućeno je privatno vlasništvo u industrijskom sektoru (a dvije godine kasnije i u trgovačkoj djelatnosti). Izvršena je [[kolektivizacija]] poljoprivrednih zemljišta,&lt;ref name=&quot;Miljan110&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Purs|first1=Aldis|title=Baltic Facades: Estonia, Latvia and Lithuania since 1945|url=https://archive.org/details/balticfacadesest0000purs|page=335|year=2013|publisher=Reaktion Books|isbn=9781861899323}}&lt;/ref&gt; a u prvih nekoliko poslijeratnih godina oduzeto je preko 900,000 hektara zemljišta i šuma, koji su pretvoreni u državna dobra (do kraja [[1950.]] godine, u Estoniji je bilo 2,213 [[kolhoz]]a) ili su dodijeljeni brojnim doseljenicima iz ostalih dijelova Sovjetskog Saveza. Odmah nakon rata, sovjetske su vlasti oduzele [[Estonska SSR|Estonskoj SSR]] oko 2,230&amp;nbsp;km² teritorija na istoku s većinskim [[Rusi|ruskim]] stanovništvom, priključivši taj teritorij [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] (teritorij istočno od [[Narva|Narve]] i [[Pečorski rajon]]).

Na čelu sovjetske Estonije ([[estonski]]: ''Eesti Nõukogude Sotsialistlik Vabariik'', ENSV) nalazili su se etnički Estonci rođeni na teritoriju Rusije i školovani u sovjetskim školama, a za većinu njih [[estonski]] je bio tek drugi jezik, zbog čega su ih u Estoniji podrugljivo nazivali &quot;Jestoncima&quot; ([[estonski]]: ''jeestlased'', ''jeestlane''). Svu vlast u zemlji držala je [[Komunistička partija Estonije]] ([[estonski]]: ''Eestimaa Kommunistlik Partei'') koja je predstavljala teritorijalni ogranak [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] (KPSS), odnosno Savjet ministara.&lt;ref name=&quot;mnemosyne3&quot;&gt;{{cite web| author = Estonian International Commission for Investigation of Crimes Against Humanity| date = | url = http://www.mnemosyne.ee/hc.ee/pdf/conclusions_ru_1944-.pdf| title = Этап III — Оккупация Эстонии Советским Союзом с 1944 года| publisher = The Estonian Institute of Historical Memory| accessdate = 8. 4. 2014| archive-date = 2013-04-12| archive-url = https://web.archive.org/web/20130412065557/http://www.mnemosyne.ee/hc.ee/pdf/conclusions_ru_1944-.pdf| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | author = Леймус И. | date = 13. 11. 2009 | url = http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1945-1985_%D0%B3%D0%B3_%D0%A1%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BE%D0%B4/%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D0%A1%D0%A1%D0%A0_%D0%BA%D0%B0%D0%BA_%D1%81%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D1%81%D0%BE%D1%8E%D0%B7%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D1%80%D0%B5%D1%81%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0/ | title = Эстонская ССР как советская союзная республика | publisher = Эстоника | accessdate = 16. 2. 2014 | archive-date = 2013-06-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130614193104/http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1945-1985_%D0%B3%D0%B3_%D0%A1%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BE%D0%B4/%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D0%A1%D0%A1%D0%A0_%D0%BA%D0%B0%D0%BA_%D1%81%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D1%81%D0%BE%D1%8E%D0%B7%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D1%80%D0%B5%D1%81%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Većina zapadnih zemalja nikada nije ''[[de iure]]'' priznala sovjetsku vlast u Estoniji, iako su [[Sjedinjene Države]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] kao sudionici [[Konferencija u Jalti|konferencije u Jalti]] ''[[de facto]]'' priznali sovjetsku državu i njene granice. Mnoge su zemlje za službenu estonsku vlast priznavale [[Estonska vlada u egzilu|vladu koja je djelovala u egzilu]] (i takvo je stanje ostalo na snazi sve do obnove državnosti [[1991.]] godine).&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Lane|first1=Thomas |last2=Pabriks|first2=Artis |last3=Purs|first3=Aldis |last4=Smith|first4=David J. |title=The Baltic States: Estonia, Latvia and Lithuania|page=xx |year=2013|publisher=Routledge|isbn=9781136483042}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Frankowski|first1=Stanisław |last2=Stephan III|first2=Paul B. |title=Legal Reform in Post-Communist Europe: The View from Within |page=73|year=1995 |publisher=Martinus Nijhoff Publishers |isbn=9780792332183}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Nikita Hruščov]] došao na čelo KPSS-a, došlo je do političkog otopljavanja odnosa između službene [[Moskva|Moskve]] i ostalih sovjetskih država, pa su tako već [[1956.]] godine bili omogućeni i prvi povraci deportiranih osoba iz progonstva. Estonska komunistička partija dobila je određen stupanj autonomije u svom djelovanju u odnosu na KPSS. Intenzivna industrijalizacija, koju su provodile sovjetske vlasti, preobrazila je Estoniju u jednu od industrijski najrazvijenijih i najurbanijih sovjetskih republika s udjelom gradske populacije od čak 65% u [[1970.]] godini. Životni standard estonskog stanovništva bio je znatno viši od prosječnog na nivou Sovjetskog Saveza.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Таннберг|first=Тыну|date=19. 02. 2010|url=http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1945-1985_%D0%B3%D0%B3_%D0%A1%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BE%D0%B4/%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D1%8D%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%B5_%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B8%D1%8F/|title=Командная экономика и её последствия|publisher=Эстоника|accessdate=21. 5. 2014|archive-date=2013-06-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20130614231733/http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1945-1985_%D0%B3%D0%B3_%D0%A1%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D0%BF%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BE%D0%B4/%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D1%8D%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%B8_%D0%B5%D0%B5_%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B8%D1%8F/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

U drugoj polovici [[1970e|1970-ih]] dolazi do jačanja disidentskih pokreta širom zemlje, a posebno u pribaltičkim sovjetskim republikama. Od kraja rujna pa do početka listopada [[1980.]] godine, širom Estonije održani su brojni antisovjetski studentski prosvjedi koji su nasilno ugušeni. Nešto kasnije, [[28. listopada]] javno je objavljeno [[Pismo četrdesetorice]], kao svojevrstan manifest protiv daljnje sovjetizacije, a koji je potpisalo 40 najpoznatijih estonskih intelektualaca tog vremena.&lt;ref&gt;{{cite web| author = | date = | url = http://www.estonica.org/ru/%C2%AB%D0%9F%D0%B8%D1%81%D1%8C%D0%BC%D0%BE_%D1%81%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%BA%D0%B0%C2%BB/| title = «Письмо сорока»| publisher = Эстоника| accessdate = 16. 2. 2014| archive-date = 2015-06-07| archive-url = https://web.archive.org/web/20150607140353/http://www.estonica.org/ru/%C2%AB%D0%9F%D0%B8%D1%81%D1%8C%D0%BC%D0%BE_%D1%81%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%BA%D0%B0%C2%BB/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt; [[Europski parlament]] je [[13. siječnja]] [[1983.]] godine donio rezoluciju kojom je osudio čin aneksije pribaltičkih zemalja od strane Sovjetskog Saveza, označivši ga kao kršenje međunarodnih sporazuma koje je Sovjetski Savez imao sa spomenutim republikama, ujedno pozvavši na nepriznavanje aneksije.&lt;ref&gt;{{Cite journal|publisher=European Parliament | title = Resolution on the situation in Estonia, Latvia, Lithuania | journal=Official Journal of the European Communities | volume=42/78| series=C |date=13. 1. 1983 | url=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/8/80/Europarliament13011983.jpg |ref=harv}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.letton.ch/lvx_eur2.htm Текст резолуције Европског парламента из 1983. о осуди анексије балтичких држава.]&lt;/ref&gt;

=== Obnova nezavisnosti ===
{{main|Raspjevana revolucija}}
[[Datoteka:Toomel 1989.jpg|250px|thumb|left|Prosvjedi u [[Tartu]]u [[24. veljače]] [[1989.]] godine.]]
U drugoj polovici [[1980e|1980-ih]] godina, diljem [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] dolazi do jačanja nacionalnih pokreta, ekonomija je doživjela veliki pad, nezadovoljstva građana socijalnim i političkim statusom bivala su sve veća, a tadašnji sovjetski lider [[Mihail Gorbačov]] pokušao je provesti čitav niz ekonomskih i političkih reformi (''[[perestrojka]]'') kako bi stabilizirao situaciju u zemlji. Protesti protiv vlasti postajali su sve učestaliji i sve žešći. Pokušaji vlasti da na sjeveru Estonije otvore nova postrojenja za eksploataciju [[fosforit]]a doveli su do masovnih protesta estonskog stanovništva. Protesti koji su izbili [[3. travnja]] [[1987.]] nazvani su [[Fosforitni rat]] ([[estonski]]: ''Fosforiidisõda''), a iako su u osnovi imali ekološki karakter zbog prijetnji zagađenjem životne sredine, imali su i snažan politički predznak pošto su estonski lideri smatrali da bi otvaranje novih industrijskih pogona dovelo do novih masovnih migracija radne snage iz Rusije.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Vogt|first1=Henri |title=Between Utopia and Disillusionment: A Narrative of the Political Transformation in Eastern Europe |url=https://archive.org/details/betweenutopiadis0000vogt|pages=[https://archive.org/details/betweenutopiadis0000vogt/page/20 20]–22|year=2005 |publisher=Vandenhoeck &amp; Ruprecht |isbn=9781571818959}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| author = Лийвик О.| date = 7. 11. 2009| url = http://www.estonica.org/ru/%D0%A4%D0%BE%D1%81%D1%84%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%82%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D0%B2%D0%BE%D0%B9%D0%BD%D0%B0/| title = Фосфоритная война| publisher = Эстоника| accessdate = 5. 4. 2014| archive-date = 2015-03-13| archive-url = https://web.archive.org/web/20150313153742/http://www.estonica.org/ru/%D0%A4%D0%BE%D1%81%D1%84%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%82%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D0%B2%D0%BE%D0%B9%D0%BD%D0%B0/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt; U službenom glasniku gradskog odbora u [[Tartu]]u od [[26. rujna]] [[1987.]] objavljen je prijedlog buduće estonske ekonomske nezavisnosti ([[estonski]]: ''Isemajandav Eesti'') unutar granica zajedničke države. Državne vlasti su ovaj prijedlog označile činom [[separatizam|separatizma]].&lt;ref&gt;{{cite web| author = Хийо Т.| date = 8. 10. 2009| url = http://www.estonica.org/ru/%D0%A5%D0%BE%D0%B7%D1%80%D0%B0%D1%81%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%8F/| title = Хозрасчетная Эстония| publisher = Эстоника| accessdate = 5. 4. 2014| archive-date = 2015-04-15| archive-url = https://web.archive.org/web/20150415210913/http://www.estonica.org/ru/%D0%A5%D0%BE%D0%B7%D1%80%D0%B0%D1%81%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B0%D1%8F_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%8F/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[1988.]] godine, intenzivira se razvoj nacionalnih političkih stranaka, tako da je u travnju osnovan [[Estonski narodni front]] ([[estonski]]: ''Rahvarinne'') pod vodstvom [[Edgar Savisaar|Edgara Savisaara]], koji se zalagao za ''perestrojku'' te političke i ekonomske reforme. Za kratko vrijeme, Narodni front postao je najmasovnijim pokretom na teritoriju sovjetske Estonije. Kao odgovor na sovjetsku represiju, nekoliko je desetaka tisuća ljudi na festivalu folklora u [[Tallinn]]u (održanom od [[10. lipnja|10.]] do [[14. lipnja]] [[1988.]]) pjevalo domoljubne pjesme i nosilo tradicionalna državna obilježja iz predsovjetskog perioda. Mirni protesti nastavili su se i u narednom periodu, a cijeli je pokret ostao je zapamćen kao [[Raspjevana revolucija]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Backes|first1=Uwe |last2=Moreau |first2=Patrick |title=Communist and Post-Communist Parties in Europe: Schriften Des Hannah-Arendt-Instituts Für Totalitarismusforschung 36 |page=9|year=2008 |publisher=Vandenhoeck &amp; Ruprecht |isbn=9783525369128}}&lt;/ref&gt; Ubrzo su se formirali i radikalniji nacionalni pokreti, koji su zahtijevali obnovu nezavisnosti zemlje. [[Vrhovni sovjet Estonske SSR]] na sjednici održanoj [[16. studenog]] [[1988.]] godine donio je [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR|odluku o proglašenju suvereniteta Estonske SSR]]. Istovremeno, na drugoj su se strani počele okupljati ruske političke i građanske elite koje su insiztirale na opstanku zajedničke države.&lt;ref name=&quot;nezav&quot;&gt;{{cite web | author = Вярэ Э. | date = 11. 2. 2010 | url = http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1985-1991_%D0%B3%D0%B3_%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%9F%D0%B5%D1%80%D0%B5%D0%BB%D0%BE%D0%BC%D0%BD%D1%8B%D0%B5_%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D1%8B/ | title = Переломные годы | publisher = Эстоника | accessdate = 6. 4. 2014 | archive-date = 2014-02-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140225075508/http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1985-1991_%D0%B3%D0%B3_%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%9F%D0%B5%D1%80%D0%B5%D0%BB%D0%BE%D0%BC%D0%BD%D1%8B%D0%B5_%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D1%8B/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;
[[File:Balti kett 22.jpg|thumb|right|[[Baltički put]] u [[Estonska SSR|Estonskoj SSR]].]]
Dana [[23. kolovoza]] [[1989.]] godine, organizirana je akcija poznata kao [[Baltički put]] ([[estonski]]: ''Balti kett''), u sklopu koje je oko dva milijuna ljudi formiralo kontinuiran ljudski lanac dužine preko 600&amp;nbsp;km, koji je povezao [[Tallinn]], [[Riga|Rigu]] i [[Vilnius]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Smith|first1=David |title=Estonia: Independence and European Integration |page=52|year=2013 |publisher=Routledge |isbn=9781136452130}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Central and East European Politics: From Communism to Democracy | first = Sharon L. | last=Wolchik| last2=Curry| first2 = Jane Leftwich| url = https://books.google.com/?id=ciKIBazTof8C&amp;pg=PA238#v=onepage&amp;f=false | publisher = Rowman &amp; Littlefield |year=2007|isbn=978-0-7425-4068-2 |pages=238}}&lt;/ref&gt; Estonski vrhovni sovjet je [[12. studenog]] [[1989.]] godine stavio van snage Deklaraciju o pristupanju Estonije Sovjetskom Savezu od [[22. srpnja]] [[1940.]] godine, a ubrzo potom i većinom glasova usvojio Deklaraciju o nacionalnom suverenitetu. Krajem veljače [[1990.]] godine, formiran je [[Estonski kongres]] od 464 člana, koji je djelovao kao prijelazni nacionalni [[parlament]].&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Miljan| first = Toivo| title = Historical Dictionary of Estonia| url = https://books.google.com/books?id=xeXwMDZbTBoC&amp;pg=PA213|year=2004| publisher = Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6571-6|pages=213}}&lt;/ref&gt; [[Komunistička partija Estonije]] službeno je istupila iz članstva u KP Sovjetskog Saveza [[25. ožujka]] [[1990.]] godine.

Estonski vrhovni sovjet je [[8. svibnja]] [[1990.]] godine proglasio Ustav iz [[1938.]] kao važeći pravni akt Estonije. Predsjedavajući [[Vrhovni sovjet Ruske SFSR|Vrhovnog sovjeta Ruske SFSR]], [[Boris Jeljcin]], posjetio je [[Tallinn]] [[12. siječnja]] [[1991.]] godine i s predsjednikom Estonskog vrhovnog Sovjeta, [[Arnold Rüütel|Arnoldom Rüütelom]], potpisao dokument o obnovi međudržavnih odnosa između Rusije i Estonije te međusobnom priznanju dvije zemlje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ria.ru/spravka/20110113/320697025.html| title = Договоры об основах межгосударственных отношений РСФСР-Эстония-Латвия| publisher = РИА Новости| accessdate=1. 7. 2014}}&lt;/ref&gt;

[[Referendum o nezavisnosti Estonije 1991.|Referendum o nezavisnosti Estonije]] održan je [[3. ožujka]] [[1991.]] godine i na njemu se 78.4% glasača izjasnilo za nezavisnost od Sovjetskog Saveza.&lt;ref&gt;{{cite web | author = Вярэ Э. | date = 11. 2. 2010 | url = http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1985-1991_%D0%B3%D0%B3_%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%9F%D1%83%D1%82%D1%8C_%D0%BA_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/ | title = Путь к независимости | publisher = Эстоника | accessdate = 3. 1. 2014 | archive-date = 2014-02-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140225084903/http://www.estonica.org/ru/%D0%98%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%8F/1985-1991_%D0%B3%D0%B3_%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%9F%D1%83%D1%82%D1%8C_%D0%BA_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Nekoliko dana kasnije, održan je svesovjetski referendum o opstanku zajedničke sovjetske države, koji su estonske vlasti bojkotirale, a glasanje je održano jedino na sjeveroistoku zemlje, u većinski ruskim područjima.&lt;ref&gt;{{cite web| last = Маркедонов| first = М. С..| date = 1. 4. 2011| url = http://polit.ru/article/2011/04/01/ussr/| title = Референдум распада| publisher = Полит.ру| accessdate = 15. 3. 2014| archive-date = 2014-05-15| archive-url = https://web.archive.org/web/20140515125029/http://polit.ru/article/2011/04/01/ussr/}}&lt;/ref&gt; Dan poslije [[Kolovoški puč|neuspješnog državnog udara]] u [[Moskva|Moskvi]], [[20. kolovoza]] [[1991.]], estonski je parlament i službeno proglasio obnovu nezavisnosti Estonije.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Gill|first1=Graeme |title=Democracy and Post-Communism: Political Change in the Post-Communist World |page=41|year=2003 |publisher=Routledge |isbn=9781134485567}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://estonianworld.com/life/estonia-celebrates-the-day-of-restoration-of-independence/ |title=Estonia celebrates the Day of Restoration of Independence |date=20 August 2016 |website=Estonian World  |access-date=18 August 2018}}&lt;/ref&gt; Već [[17. rujna]] iste godine, Republika Estonija postala je punopravnom članicom [[UN|Ujedinjenih nacija]].&lt;ref name=&quot;Dillon164&quot;&gt;{{Cite book|last1=Dillon|first1=Patricia |last2=Wykoff |first2=Frank C. |title=Creating Capitalism: Transitions and Growth in Post-Soviet Europe|url=https://archive.org/details/creating-capitalism--transitions-and-growth-in-post-soviet-europe-_2002|page=[https://archive.org/details/creating-capitalism--transitions-and-growth-in-post-soviet-europe-_2002/page/164 164]|year=2002 |publisher=Edward Elgar Publishing |isbn=9781843765561}}&lt;/ref&gt; Prva zemlja koja je priznala obnovljenu estonsku nezavisnost bio je [[Island]].

Novi, četvrti po redu [[Ustav Estonije|Ustav]] službeno je stupio na snagu nakon što je usvojen na referendumu održanom [[28. lipnja]] [[1992.]] godine.&lt;ref name=&quot;4konst&quot;&gt;{{cite web|author=Нутт М.|date=6. 10. 2010|url=http://www.estonica.org/ru/%D0%93%D0%BE%D1%81%D1%83%D0%B4%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9_%D1%81%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%B9_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%B8_%D0%B2_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B2%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%B8/%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8_%D0%B8_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%B2%D0%B5%D1%80%D1%82%D0%B0%D1%8F_%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%82%D1%83%D1%86%D0%B8%D1%8F_1992-%E2%80%A6/|title=Восстановление независимости и четвертая конституция (1992-…)|publisher=Эстоника|accessdate=3. 1. 2014|archive-date=2015-04-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20150406193815/http://www.estonica.org/ru/%D0%93%D0%BE%D1%81%D1%83%D0%B4%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D1%8B%D0%B9_%D1%81%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%B9_%D0%AD%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%B8_%D0%B2_%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B2%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%B8/%D0%92%D0%BE%D1%81%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5_%D0%BD%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%81%D0%B8%D0%BC%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8_%D0%B8_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%B2%D0%B5%D1%80%D1%82%D0%B0%D1%8F_%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%82%D1%83%D1%86%D0%B8%D1%8F_1992-%E2%80%A6/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Odmah nakon proglašenja nezavisnosti, estonske vlasti vodile su pregovore s Rusijom o povlačenju preostalih ruskih trupa stacioniranih po bazama na teritoriju Estonije. Nakon trogodišnjih pregovora, posljednje ruske trupe naspustile su Estoniju [[31. kolovoza]] [[1994.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web
|date=31. 8. 2012| url = http://rus.postimees.ee/957962/v-jestonii-hotjat-otmechat-den-okonchanija-okkupacii-31-avgusta| title = В Эстонии хотят отмечать день окончания оккупации 31. августа| publisher = Postimees| accessdate=3. 1. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | date = 31. 8. 2013 | url = http://baltija.eu/news/read/33128 | title = 31. августа всем надо праздновать День свободной Эстонии — эстонский министр сказал | publisher = Портал русской общины Эстонии | accessdate = 3. 1. 2014 | archive-date = 03. 01. 2014 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140103190239/http://baltija.eu/news/read/33128 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| date = 1. 9. 2012| url = http://www.rosbalt.ru/exussr/2012/09/01/1029156.html| title = Эстония намерена отмечать 31. августа день окончания российской оккупации| publisher = Росбалт.ру| accessdate = 3. 1. 2014| archive-date = 2014-01-03| archive-url = https://web.archive.org/web/20140103225232/http://www.rosbalt.ru/exussr/2012/09/01/1029156.html}}&lt;/ref&gt; Tokom [[1996.]] godine, Estonija je izvršila demarkaciju svoje južne granice s [[Latvija|Latvijom]], dok je pogranični ugovor s [[Rusija|Rusijom]] potpisan [[18. svibnja]] [[2005.]] godine; njime su dvije zemlje neznatno redefinirale granicu koju su dijelile od [[1991.]] godine.

Nakon sticanja nezavisnosti, jedan od strateških ciljeva zemlje bila je integracija u pravno-politički i ekonomski sistem [[EU|Europske unije]]. S tim u vezi, Estonija je službeno započela pregovore o članstvu u EU tokom [[1998.]] godine. Nakon uspješno okončanih pregovora o članstvu, stanovnici Estonije su se na [[Referendum o pristupanju Estonije Evropskoj uniji 2003.|referendumu]] održanom [[14. rujna]] [[2003.]] godine odlučili za punopravno članstvo u EU (na referendumu je sudjelovalo 64.1% registriranih birača, a za članstvo se izjasnilo njih 66.8% dok je protiv bilo njih 33.2%). Estonija je postala punopravnom članicom Unije [[1. svibnja]] [[2004.]] godine (zajedno s još devet država iz istočne i srednje Europe). Mjesec dana ranije, Estonija je postala i punopravnom članicom [[NATO]] pakta.&lt;ref&gt;{{Cite book|last1=Miljan|first1=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|pages=18–19|year=2015|publisher=Rowman &amp; Littlefield|isbn=9780810875135}}&lt;/ref&gt;

Estonija je [[1. siječnja]] [[2011.]] postala i dijelom [[eurozona|eurozone]] i kao službenu valutu umjesto dotadašnje [[Estonska kruna|estonske krune]] uvela [[euro]] (stare novčanice su zamijenjene novim po službenom tečaju od 15.6466 kruna za 1€).&lt;ref name=presseurop&gt;[http://www.presseurop.eu/en/content/article/478531-most-soviet-western-state PressEurope] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110129204200/http://www.presseurop.eu/en/content/article/478531-most-soviet-western-state |date=2011-01-29 }}, 26. 1. 2011.&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
{{main|Geografija Estonije}}
[[File:Estonia relief map (2005-2017).png|thumb|300px|Topografska mapa Estonije.]]
Republika Estonija je smještena u istočnom dijelu [[Baltičko more|baltičkog bazena]], na prijelazu iz [[Istočna Europa|istočne]] u [[Sjeverna Europa|sjevernu Europu]]. Obuhvaća teritorij površine 45,227&amp;nbsp;km² i po tom se parametru nalazi se na 31. mjestu među europskim državama, odnosno na 129. mjestu u svjetskim okvirima. Estoniji pripadaju i teritorijalne vode [[Baltičko more|Baltičkog mora]] na udaljenosti od 12 nautičkih milja od obale (22,2&amp;nbsp;km).&lt;ref name=&quot;Обала&quot;&gt;{{cite web| title = General overview of Estonian nature — The Baltic Sea| url = http://www.estonica.org/en/Nature/The_Baltic_Sea/The_Baltic_Sea/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 29. 1. 2017| archive-date = 2016-12-18| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061502/http://www.estonica.org/en/Nature/The_Baltic_Sea/The_Baltic_Sea/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;

Najsjevernija točka Estonije leži na sjevernoj obali otoka [[Vaindloo]] ({{coord|59|49|17|N|26|21|31|E|type:landmark_region:EE|name=Vaindloo (sjever)}}), dok je najsjevernija točka kontinentalnog dijela poluotok [[Purekkari]] ({{coord|59|40|31|N|25|41|49|E|type:landmark_region:EE|name=Cape Purekkari (sjever)}}). Najjužnija točka je kod sela [[Karisöödi]] na granici s [[Latvija|Latvijom]] ({{coord|57|30|33|N|26|37|00|E|type:landmark_region:EE|name=Naha (jug)}}). Zapadna točka nalazi se na otoku [[Nootamaa]] ({{coord|58|19|20|N|21|45|51|E|type:landmark_region:EE|name=Nootamaa (zapad)}}); u kontinentalnom dijelu, to je [[rt Ramsi]] ({{coord|59|01|31|N|23|24|15|E|type:landmark_region:EE|name=Rt Ramsi (zapad)}}). Najistočnija točka nalazi se istočno od grada [[Narva|Narve]] ({{coord|59|22|13|N|28|12|36|E|type:landmark_region:EE|name=Narva (istok)}}). Najveća udaljenost između dva lokaliteta krećuči se cestom iznosi oko 400&amp;nbsp;km. Većina otoka nalazi se u blizini kontinentalnog dijela zemlje, a najudaljeniji je otok [[Ruhnu]] u [[Riški zaljev|Riškom zaljevu]], koji je od kopna udaljen 65&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;{{cite web| title = General overview of Estonian nature — Location| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Location/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 27. 1. 2017| archive-date = 2016-12-18| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061437/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Location/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;

Na sjeveru i istoku, Estonija izlazi na obale Baltičkog mora, odnosno na njegove zaljeve - [[Finski zaljev|Finski]] na sjeveru i [[Riški zaljev|Riški]] na jugozapadu. Finski zaljev razdvaja Estoniju od [[Finska|Finske]] (udaljenost između [[Helsinki]]ja i [[Tallinn]]a iznosi svega 87&amp;nbsp;km), dok je centralni dio Baltičkog mora razdvaja od [[Švedska|Švedske]]. Ukupna dužina estonske obale, uključujući i obale baltičkih otoka, iznosi 3,794&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Обала&quot;/&gt; Estonija ima kopnene granice na jugu i istoku, u ukupnoj dužini od 657&amp;nbsp;km. Na jugu graniči s [[Latvija|Latvijom]] u dužini od 333&amp;nbsp;km, dok je na istoku granica s [[Rusija|Rusijom]] u dužini od 324&amp;nbsp;km. Najveći dio državne granice s Rusijom ima prirodni karakter i proteže se akvatorijem [[Čudsko-pskovsko jezero|Čudsko-pskovskog jezera]] i rijekom [[Narva (rijeka)|Narvom]], dok je jedina kopnena granica na području [[Pečorski rajon|Pečorskog rajona]] [[Pskovska oblast|Pskovske oblasti]]. Vlasti Estonije smatraju Pečorski rajon (teritorij površine 1.251&amp;nbsp;km²) dielom svog teritorija pod privremenom okupacijom Rusije.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Russia spurns Estonia border deal| url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4626141.stm| accessdate=24. 8. 2012| newspaper = BBC News|date=27. 6. 2005}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Socor| first = Vladimir| title = Russia cancels border treaty, assails Estonia| url = http://www.jamestown.org/programs/edm/single/?tx_ttnews%5Btt_news%5D=30600&amp;tx_ttnews%5BbackPid%5D=176&amp;no_cache=1| publisher = The Jameston Foundation| accessdate=24. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;

=== Geologija ===
[[Datoteka:Panga pank-2-mauricedb.jpg|thumb|left|250px|Vapnenačke formacije uz sjeverne obale Estonije.]]
Najveći deo estonskog teritorija čine sedimente stijene iz doba [[paleozoik]]a, a koje su prekrivene nešto tanjim [[kvartar]]nim naslagama. Te stijene izbijaju na površinu jedino u priobalnim područjima i jezersko-riječnim depresijama, na mjestima gdje je [[erozija]] ogolila površinski kvartarni sloj. Sjeverna obala u svojoj osnovi izgrađena je od [[vapnenac|vapnenačkih]] stijena i podložna je intenzivnoj [[abrazija|abraziji]]. Depresije u centralnom dijelu zemlje nastale su na kontaktu tvrđih [[silur]]skih vapnenaca s mekšim [[Devon (period)|devonskim]] [[Pješčenjak|pješčenjacima]]. Prije oko 350 milijuna godina, krajem devona, došlo je do konačnog povlačenja mora sa sadašnjeg estonskog kopna. More je za sobom ostavilo pjeskoviti plato koji se proteže od [[Finska|Finske]] na sjeveru do [[Latvija|Latvije]] na jugu, te od [[Rusija|Rusije]] do [[Švedska|Švedske]]. Intenzivna erozija površinskih centralnih dijelova Estonije i obala Finskog zaljeva započela je prije oko 65 milijuna godina (početkom [[kenozoik]]a) i trajala je sve do posljednje [[pleistocen]]ske glacijacije (prije oko 2 milijuna godina). U to vrijeme, [[Sjevernoestonski klint]] je imao visinu i do 150 m te je razdvajao sjeverne dijelove vapnenačkog platoa od depresija kojima su tekle rijeke na području današnjeg Finskog zaljeva.&lt;ref name=&quot;Topography&quot;&gt;{{cite web| title = General overview of Estonian nature — Topography| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Topography/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 27. 1. 2017| archive-date = 2016-04-13| archive-url = https://web.archive.org/web/20160413004837/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Topography/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;

Suvremeni reljef Estonije posljedica je djelovanja pleistocenskih ledenjak. Prije oko 12,000 godina, gotovo većina suvremenog teritorija estonije bila je prekrivena moćnim ledenim naslagama zaleđenog Baltičkog jezera. Sjeverna i zapadna obala Estonije je prije oko 7,000 godina bila pod vodama tadašnjeg prethodnika suvremenog [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Led koji se na kraju pleistocenske glacijacije postepeno povlačio prema sjeveru sa sobom je nosio znatne količine finih glina i pijeska s viših područja i taložio ih u nizinskim područjima uz obalu. Pleistocenskaa glacijacija je tako u potpunosti izmijenila reljef tog područja. U odnosu na preglacijalni period, razina mora porasla je za više od 100 m i voda je prekrila značajan dio područja koja su ranije bila kopno. Nakon topljenja moćnih ledenih naslaga, tlo se oslobodilo pritiska, što je dovelo do postepenog izdizanja razine kopna, a proces izdizanja i danas je uočljiv u sjeverozapadnom dijelu zemlje, gdje se na godišnjem nivou tlo diže za 2−3 milimetra.&lt;ref name=&quot;Topography&quot;/&gt; Izdizanje za posljedicu ima povećanje kopnene mase, a uz obalu se formiraju brojni novi otočići te hridi.

Površinske kvartarne naslage formirale su se tijekom i poslije posljednjeg glacijalnog procesa. Prosječna debljina glacijalnih sedimenata na platoima sjeverne i središnje Estonije je od 2 do 3 metra, dok je u južnim dijelovima ona 5−10 m. Vapnenački platoi na kojima je vidljivo odsustvo kvartarnih sedimenata − ili su ti sedimenti pak jako tanki (svega nekoliko centimetara) − nazivaju se [[alvar]]i.&lt;ref name=&quot;Земљиште&quot;&gt;{{cite web| title = General overview of Estonian nature — The Quaternary cover and soil cover| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_Quaternary_cover_and_soil_cover/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 28. 1. 2017| archive-date = 2016-12-18| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061442/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_Quaternary_cover_and_soil_cover/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt; Maksimalna debljina kvartarnih sedimenata, koja dostiže i do 100 m, vidljiva je u drevnim dolinama i akumulacijskim morenskim pobrđima na krajnjem jugu i jugoistoku.&lt;ref name=&quot;Земљиште&quot;/&gt;

Značajan utjecaj na razvoj suvremenog reljefa u nizinskim područjima odigrala su brojna [[tresetište|tresetišta]]. Prva tresetišta u Estoniji nastala su prije oko 8,000 godina, a najintenzivniji proces nastanka [[treset]]a u močvarama odigrao se tijkom poslednje dve tisuće godina. Niska tresetišta danas prekrivaju oko petinu estonskog teritorija.&lt;ref name=&quot;Topography&quot;/&gt;

Sjeverni dio Estonije seizmički je aktivno područje, a [[potres]]i, iako rijetki, nisu neuobičajena pojava. Najjači [[potres]] koji je pogodio ovu zemlju dogodio se [[25. listopada]] [[1976.]] godine s epicentrom u moru nedaleko od sjeverne obale otoka [[Osmussaar]]. Hipocentar potresa nalazio se na dubini od 10−13&amp;nbsp;km, a magnituda u hipocentru iznosila je 4.7 po [[Richterova skala|Richteru]].&lt;ref name=&quot;Publishers2005&quot;&gt;{{Cite book| author = Estonian Academy of Science | title = Proceedings of the Estonian Academy of Sciences, Geology| url = https://books.google.com/books?id=q3mK64Ef2MQC|year=2005| publisher = Estonian Academy Publishers}}&lt;/ref&gt; Potres je izazvao manja oštećenja na starijim objektima, a na nekim mjestima je došlo i do manjeg urušavanja stijena uz obalu. Bio je to službeno najjači zabilježeni potres u historiji Estonije.&lt;ref name=&quot;KoeberlMartínez-Ruiz2003&quot;&gt;{{harvnb|Koeberl|Martínez|2003|p=345}}&lt;/ref&gt;

=== Reljef ===
[[Datoteka:Relief map of Estonia.png|thumb|right|Hipsometrijska mapa Estonije.]]
[[Datoteka:Valaste waterfall, June 2010, 2.jpg|thumb|right|[[Vodopad]] [[Valaste (vodopad)|Valaste]] u Estoniji.]]
Estonija obuhvaća sjeverozapadni dio prostrane Istočnoeuropske ravnice i njenim reljefom dominira nisko i ravno tlo te manja uzvišenja [[Morena|morenskog]] porijekla mjestimično ispresjecana riječnim dolinama i ujezerenim depresijama.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Детаљнија топографска мапа Естоније |url=http://www.estonica.org/media/files/images/17/175712466079-eesti-fyys-ingliss_gif_662x473_q100.jpg |access-date=2021-04-29 |archive-date=2017-05-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170531165850/http://www.estonica.org/media/files/images/17/175712466079-eesti-fyys-ingliss_gif_662x473_q100.jpg |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Prosječna nadmorska visina je oko 50 m i postepeno raste idući od baltičkih obala prema unutrašnjosti. Najviša točka je brdo [[Suur Munamägi]], na krajnjem jugoistoku zemlje, na gorju [[Haanja (gorje)|Haanja]], koje s nadmorskom visinom od 318 m ujedno predstavlja i najvišu točku istočne baltičke regije.&lt;ref name=&quot;Topography&quot;/&gt;

Gorja zauzimaju uglavnom centralne, južne i jugoistočne dijelove zemlje, a njihove osnove su uglavnom na nadmorskim visinama od 75 do 100 m. Gorja su obično međusobno razdvojena dubokim depresijama kojima prolaze riječni tokovi. Ovisno o djelovanju vanjskih sila na reljef viših dijelova, estonska gorja, u osnovi morenskog porijekla, dijele se na akumulativna i erozivna. Erozivna gorja uglavnom su dosta zaravnjena, a njihova stjenovita osnova je prekrivena relativno tankim slojem kvartarnih stijena. Dva najtipičnija erozivna gorja u Estoniji su [[Pandivere]] u centralnom dijelu (najviši vrh je [[Emumägi]] sa 166 m visine) i Sakala (s najvišim vrhom [[Härjassaare]] sa 147 m visine) u južnom dijelu zemlje.&lt;ref name=&quot;Topography&quot;/&gt; Akumulativna gorja znatno su viša, raščlanjenija i također su prekrivena nešto moćnijim kvartarnim sedimentima. Tri najznačajnija gorja akumulativnog tipa su [[Haanja (gorje)|Haanja]] na jugoistoku (gdje se nalazi i najviša točka u zemlji, brdo [[Suur Munamägi]] s 318 m visine), [[Otepää (gorje)|Otepää]] na jugu (najviša točka je brdo [[Kuutsemägi]] s 217 m), te [[Karula (gorje)|Karula]] na jugu (s najvišom točkom [[Tornimägi]], koja ima 137 m).&lt;ref name=&quot;Topography&quot;/&gt; Viša područja su još i [[drumlin]]i [[Saadjärve]] (s visinom od 144 metra), [[Zapadnosaremsko gorje]] (54 metra) i gorje [[Jõhvi]] (81 m).&lt;ref name=&quot;Topography&quot;/&gt;

U viša područja ubrajaju se i ledenjački platoi, koji se nalaze u sjevernom dijelu zemlje, a najupečatljiviji su platoi [[Harju (plato)|Harju]] i [[Võru (plato)|Võru]]. Oba platoa su od obale [[Finski zaljev|Finskog zaljeva]] odvojena strmom eskarpom baltičkog klifa i leže na nadmorskim visinama između 30 i 70 m. Ravna i jednolična površina platoa je mjestimično isprekidana riječnim dolinama i kraškim udubljenjima. Plato Harju je uslijed intenzivne erozije raščlanjen na nekoliko manjih platoa ([[Toompea]] i [[Viimsi (poluotok)|Viimsi]] kod Tallinna te arhipelag [[Pakri (arhipelag)|Pakri]]). S druge strane, prirodni reljef platoa Võru je modificiran umjetnim putem uslijed eksploatacije uljnih škriljaca, odlaganja jalovine i pepela. U južnom dijelu nalazi se plato [[Ugandi (plato)|Ugandi]] (visine 40−100 m), raščlanjen drevnim dolinama. Nešto viša područja su i [[Srednjoestonska ravnica]] (60−80 m) te [[Kõrvemaa]] (50−90 m visine)

Nizinska područja rasprostranjena su uz obale [[Baltičko more|Baltičkog mora]], [[Čudsko-pskovsko jezero|Čudsko-pskovskog jezera]] i jezera [[Võrtsjärv]]. Nadmorska visina tih područja je ispod 50 m, a teren je često poplavljen. Nizine zauzimaju oko polovine estonskog teritorija, a najprostranije se nalaze u sjeverozapadnim i zapadnim dijelovima zemlje. Najveće nizinsko područje je [[Zapadnoestonska nizina]], koja predstavlja nisko i zamočvareno područje u sklopu kojeg se mjestimično izdižu vapnenačka uzvišenja visine do 20 m (Kirbla, Mihkli Salumägi Hill, Salevere Salumägi i drugi).&lt;ref name=&quot;Topography&quot;/&gt; Južnije, uz obale [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]], nalazi se [[Parnska nizina]], također močvarno područje u čijoj se osnovi nalaze devonske pješčare. Od mora je odvojena visokim pješčanim [[dina]]ma, koje se pružaju uz obale Riškog zaljeva.&lt;ref name=&quot;Topography&quot;/&gt;

Zapadnoestonska nizina se dalje na zapadu nastavlja na otoke zapadnoestonskog arhipelaga, čijim reljefom dominiraju niska i ravna područja maksimalne visine do 20 m. Nadmorska visina na otocima postepeno raste prema zapadu, a posebno dolazi do izražaja na zapadu [[Saaremaa|Saareme]] i na poluotoku [[Sõrve]] na [[Hiiumaa|Hiiumi]]. Duž sjeverne obale Saareme i otoka [[Muhu (otok)|Muhu]] proteže se do 21 metra visoki [[klif]] po imenu Panga.

Većim dijelom sjeverne obale prostire se uska Sjevernoestonska priobalna ravnica, stisnuta između voda Finskog zaljeva na sjeveru i Baltičkog klinta na jugu. Širina ovog područja varira od nekoliko metara do dvadesetak kilometara i na tom dijelu obale nalaze se brojni manji poluotoci, zaljevi i otoci. Uz sjeverne i zapadne obale [[Čudsko-pskovsko jezero|Čudsko-pskovskog jezera]] (na [[estonski jezik|estonskom]] se to jezero naziva [[Peipsi (jezero)|Peipsi]]) također se nalaze niske i močvarne ravnice, a isti karakter ima i depresija uz jezero [[Võrtsjärv]] u južnom dijelu zemlje. Uz sjevernu obalu jezera Peipsi je nizina Alutaguse, dok se zapadno od jezera nalazi priobalna nizina.&lt;ref name=&quot;Topography&quot;/&gt;

Depresije i doline također predstavljaju značajne oblike reljefa u južnom dijelu zemlje i smještene su između nešto viših gorja, koja se međusobno razdvajaju. Dolina rijeke [[Valga|Valge]] (visina 40−80 m) razdvaja gorje Sakala, s jedne, od gorja Karula i Otepää, s druge strane. Dolina Valge na sjeveroistoku se nastavlja na dolinu rijeke [[Väike Emajõgi]], koja se dalje pruža sve do jezera Peipsi. Između Haanje i Karule nalaze se doline Võru i Hargla (visine 70−100 m).

&lt;center&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Datoteka:Luftbild Finnischer Meerbusen.jpg|&lt;small&gt;Satelitska snimka Estonije.&lt;/small&gt;
Datoteka:Osmussaar 2001.jpg|&lt;small&gt;Obala otoka [[Osmussaar]].&lt;/small&gt;
Datoteka:Roosa hommikuudu Tolkuse rabas.jpg|&lt;small&gt;Ukupno 2,549&amp;nbsp;km² (ili 5.6% ) estonskog kopna nalazi se pod [[tresetište|tresetištima]].&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[http://issuu.com/elfond/docs/estonian_mires_inventory?mode=embed Estonian Mires Inventory] Compiled by Jaanus Paal and Eerik Leibak. [[Estonian Fund for Nature]]. Tartu, 2011. [https://web.archive.org/web/20140710235254/http://issuu.com/elfond/docs/estonian_mires_inventory?mode=embed Архивирано] 10. 7. 2014. на -{[[Wayback Machine]]}-.&lt;/ref&gt;
Datoteka:Haanja 2010 01 1.jpg|&lt;small&gt;Teritorij Estonije sadrži oko 50% šumskih površina.&lt;/small&gt;
Datoteka:Hommik Viru rabas.jpg|&lt;small&gt;Najduža drvena staza kroz tresetišta duga je 627&amp;nbsp;km.&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://loodusegakoos.ee/hiking-route/aegviidu-ahijarve-672-km| title = Hiking Route: Aegviidu-Ähijärve 672 km – Loodusega koos RMK| work = Loodusega Koos| accessdate=27. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

[[Baltički klint]], koji se prostire uz sjevernu obalu Estonijem predstavlja jednu od najdužih erozivnih eskarpi u cijeloj sjevernoj Europi (prostire se od [[Åland|Ålandskih otoka]] do jezera [[Ladoga]]). U sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima, Baltički klint ima karakter erozivnog [[klif]]a i izlazi na obale Finskog zaljeva. Najviši dio Estonskog klifa nalazi se kod Ontike i visok je 56 m.

=== Baltička obala i otoci ===
[[File:Kiipsaare leaning lighthouse.jpg|thumb|Kosi [[svjetionik]] Kiipsaare na otoku [[Saaremaa|Saaremi]].]]
[[File:Tubala tuulik august 2014.jpg|thumb|Drvena vjetrenjača u selu [[Tubala]] na otoku [[Hiiumaa|Hiiumi]].]]
Na sjeveru i zapadu, Estonija izlazi na obale [[Baltičko more|Baltičkog mora]], odnosno na obale njegovih zaljeva, [[Finski zaljev|Finskog]] na sjeveru i [[Riški zaljev|Riškog]] na jugozapadu. Ukupna dužina morskih obala kontinentalnog dijela Estonije iznosi 1,242&amp;nbsp;km, a računajući i otoke, estonska baltička obala dugačka je 2,551&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Обала&quot;/&gt; Najdužu obalu među otocima ima ostrvo [[Saaremaa]] s 854&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Обала&quot;/&gt;

Estonska obala je dosta razvedena i prepuna je malih i plitkih [[zaljev]]a i [[poluotok]]a. Uz obalu se nalaze brojni stjenoviti otoci i grebeni, a more je duž cijele estonske obale relativno plitko. Najplići dio je područje koji se nalazi na oko 15&amp;nbsp;km sjeverozapadno od [[Hiiumaa|Hiiume]], gdje dubina mora na pojedinim mjestima dostiže svega jedan metar.&lt;ref name=&quot;Обала&quot;/&gt;  Najveće dubine unutar estonskih teritorijalnih voda su u Finskom zaljevu, gdje dubine dostižu i do 100 m, dok je maksimalna dubina Riškog zaljeva oko 50−60 m. Riški zaljev je na sjeveru preko plitkog prolaza [[Väinameri]], površine 2,200&amp;nbsp;km², povezan sa Finskim zaljevom. Baltičko more se odlikuje jako malim plimnim valovima, čija je prosječna visina oko 10&amp;nbsp;cm. Prosječna visina valova je 1−2 metra, dok najviši valovi nastaju za vrijeme jakih oluja i njihova visina se kreće do 10 m na otvorenom moru, oko 6 m u Finskom i 3−4 metra u Riškom zaljevu.&lt;ref name=&quot;Обала&quot;/&gt;  Najveći zaljevi su [[Narvski zaljev|Narvski]] i [[Talinski zaljev|Talinski]] u Finskom, te [[Parnski zaljev|Parnski]] u Riškom zalivu.

Estoniji pripada ukupno 2,355 otoka, računajući i baltičke i jezerske otoke. Najveća otočna skupina nalazi se zapadno od zapadne obale zemlje i sjeverno od Riškog zaljeva, a radi se o [[Zapadnoestonski arhipelag|Zapadnoestonskom arhipelagu]].

Zapadnoestonske otoke od kopna razdvaja uski i plitki prolaz [[Väinameri]]. Ukupna površina arhipelaga je oko 4,000&amp;nbsp;km², a čini ga oko 500 otoka.&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;&gt;{{cite web|title=West Estonian Archipelago| url = http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/estonia/west-estonian-archipelago/| publisher = UNESCO| accessdate=16. 6. 2016}}&lt;/ref&gt; Uglavnom je riječ o manjim otocima, često zanemarive površine, a svega pet otoka u ovom arhipelagu ima površinu veću od 10&amp;nbsp;km². Površinom najveći estonski otok je [[Saaremaa]], koji je s površinom od 2,672&amp;nbsp;km² četvrti otok po veličini u Baltičkom moru (posle [[Zeland, Danska|Zelanda]], [[Gotland]]a i [[Fyn]]a). Saaremaa je relativno nizak i ravan otok, a jedino je njegov krajnji zapadni dio, gdje se nalazi morensko Zapadnosaremsko gorje (maksimalne visine do 54 metra), nešto uzdignutiji.&lt;ref&gt;{{cite web| title = Estonian nature by regions — Saaremaa| url = http://www.estonica.org/en/Nature/West-Estonian_islands/Saaremaa/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 30. 1. 2017| archive-date = 2021-05-07| archive-url = https://web.archive.org/web/20210507004921/http://www.estonica.org/en/Nature/West-Estonian_islands/Saaremaa/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt; Drugi po veličini otok u arhipelagu je [[Hiiumaa]] s površinom od 989&amp;nbsp;km². Hiiumaa je nešto viši u usporedbi sa Saaremom, a na najvišem vrhu otoka, brdu Tornimägi (68 m visine), nalazi se najstariji estonski [[svjetionik]]. Znatnije površine imaju još i otoci [[Muhu]] (198&amp;nbsp;km²), [[Vormsi]] (93&amp;nbsp;km²) i [[Kassari]] (19.3&amp;nbsp;km²).&lt;ref name=&quot;Острва2&quot;&gt;{{cite web| title = Estonian nature by regions — The islands in the Väinameri Sea and the Gulf of Riga| url = http://www.estonica.org/en/Nature/West-Estonian_islands/The_islands_in_the_V%C3%A4inameri_Sea_and_the_Gulf_of_Riga/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 30. 1. 2017| archive-date = 2016-08-15| archive-url = https://web.archive.org/web/20160815062015/http://www.estonica.org/en/Nature/West-Estonian_islands/The_islands_in_the_V%C3%A4inameri_Sea_and_the_Gulf_of_Riga/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;

Najveći otoci u Riškom zaljevu su [[Kihnu]] (16.4&amp;nbsp;km²) u istočnom dijelu, [[Ruhnu]] (11.4&amp;nbsp;km²) u centralnom te [[Abruka]] (8.78&amp;nbsp;km²) u sjevernom delu zaljeva (južno od južne obale Saareme).&lt;ref name=&quot;Острва2&quot;/&gt;

U Finskom zaljevu nalazi se oko stotinjak otoka koji teritorijalno pripadaju Estoniji, a većina njih nalazi se gotovo uz samu obalu. Najsjeverniji među njima je otok [[Vaindloo]], s površinom od svega oko 6 hektara, a od obale su nešto dalja još i otoci [[Keri (otok)|Keri]] (površine 3 ha) i [[Uhtju]] (10 ha). Najveći otoci u ovom dijelu estonskog akvatorija su su [[Naissaar]] (18.6&amp;nbsp;km²), severno od [[Tallinn]]a, te arhipelag [[Pakri (arhipelag)|Pakri]], koji čine dva otoka ukupne površine 24.7&amp;nbsp;km² (Suur-Pakri s 11.6&amp;nbsp;km² i Väike-Pakri s 12.9&amp;nbsp;km²). Veći otoci u zaljevu još su i [[Prangli]] (6.44&amp;nbsp;km²), [[Osmussaar]] (4.69&amp;nbsp;km²) i [[Aegna]] (2.9&amp;nbsp;km²). Osmussaar ujedno predstavlja i najzapadniju točku Finskog zaljeva.&lt;ref&gt;{{cite web| title = Estonian nature by regions — The islands of the Gulf of Finland| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Gulf_of_Finland_and_the_North-Estonian_coastal_plain/The_islands_of_the_Gulf_of_Finland/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 30. 1. 2017| archive-date = 2016-12-18| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061237/http://www.estonica.org/en/Nature/Gulf_of_Finland_and_the_North-Estonian_coastal_plain/The_islands_of_the_Gulf_of_Finland/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;

Najveći jezerski otok je otok [[Piirissaar]] (površine 7.85&amp;nbsp;km²), koji se nalazi u južnom dijelu [[Čudsko jezero|jezera Peipus]].

[[File:SorvePanorama070511.jpg|thumb|center|1000px|Panoramski pogled na [[Sõrve (poluotok)|poluotok Sõrve]], jugozapadni dio [[Saaremaa|Saareme]].]]

=== Hidrografija ===
[[File:Narva Waterfall-3.jpg|thumb|[[Narvski vodopad|Vodopad]] na rijeci [[Narva (rijeka)|Narvi]] u Estoniji.]]
Jedna od osnovnih odlika Estonije je veoma raznovrsna hidrografska mreža na čiji su nastanak djelovali klimatski faktori i reljef. Ukupna godišnja količina padalina je znatno viša od postotka gubljenja vode uslijed isparavanja, a ostatak vode (200−300&amp;nbsp;mm godišnje) s kopna prema oceanu otječe putem brojnih manjih vodotoka. Cijeli teritorij Estonije odvodnjava se prema baltičkom bazenu preko 4 [[sliv]]na područja:&lt;ref name=&quot;Хидрографија&quot;&gt;{{cite web| title=General overview of Estonian nature — The hydrographic network| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_hydrographic_network/| work=Encyclopedia Estonica| publisher=Eesti Instituut| accessdate=28. 1. 2017| archive-date=2016-12-18| archive-url=https://web.archive.org/web/20161218061447/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_hydrographic_network/| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

* [[slijev]] jezera [[Peipsi (jezero)|Peipsi]] i rijeke [[Narva (rijeka)|Narve]] (38%);
* [[slijev]] [[Finski zaljev|Finskog zaljeva]] (uz izuzetak rijeke [[Narva (rijeka)|Narve]]; 21%);
* [[slijev]] [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]] (32%) i;
* bazen Zapadnoestonskih otoka (9% teritorija).

Najvažnije [[vododjelnica|razvodnice]] u zemlji su pobrđa [[Pandivere]] i [[Sakala]] s kojih rijeke teku u sva tri pravca. Teritorijom Estonije teku brojne rijeke, a zajednička odlika svih njih je dosta kratak tok i niska razina vode (osim u proljeće, kada se topi snijeg i tokom vlažnijih ljeta, kada su poplave redovna pojava). Svega 10 rijeka ima dužinu toka iznad 100&amp;nbsp;km, a većina njih teče u smjeru jezera Peipsi. Rijeka sa najdužim tokom u Estoniji je [[Võhandu]] (pritok jezera [[Toplo jezero|Lämmijärv]]) s tokom od 162&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Хидрографија&quot;/&gt; Rijeka s najvećim protokom u Estoniji je [[Narva (rijeka)|Narva]] (dužina toka je 77&amp;nbsp;km), čiji prosječan protok u zoni ušća iznosi 370 m³/s.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Estonica.org - The hydrographic network|url=http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_hydrographic_network/|website=www.estonica.org|access-date=2020-06-01|archive-date=2016-12-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20161218061447/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/The_hydrographic_network/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Narva je jedini pritok jezera Peipsi. 
[[File:Jõesuu vaatetorn.jpg|thumb|left|Promatračnica Jõesuu na jezeru [[Võrtsjärv]] u zimsko doba.]]
Rijeka [[Emajõgi]] povezuje dva najveća estonska jezera, Peipsi i [[Võrtsjärv]], a ujedno je jedina estonska rijeka koja je plovna cijelom dužinom svog toka (od 101&amp;nbsp;km). Najduža rijeka u centralnom i zapadnom dijlu zemlje, i druga po dužini toka, je [[Pärnu]] s tokom od 144&amp;nbsp;km. Rijeke [[Ahja]] i [[Võhandu]], koje teku južnim dijelom zemlje, poznate su po svojim dubokim i pitoresknim kanjonima omeđenim devonskim [[pješčar]]ima. Voda iz rijeka nerijetko se koristi za opskrbljivanje velikih gradova pitkom vodom, a tipičan primjer takvog oblika vodoprivrede je reka [[Pirita]] (105&amp;nbsp;km), čije su vode preusmerene u jezero [[Ülemiste (jezero)|Ülemiste]] (površine 9,436&amp;nbsp;km²), iz kog se glavni grad [[Tallinn]] opskrbljava vodom. Po dužini toka još se izdvajaju rijeke [[Põltsamaa]] (135&amp;nbsp;km), [[Pedja (rijeka)|Pedja]] (122&amp;nbsp;km), [[Keila (rijeka)|Keila]] (116&amp;nbsp;km), [[Kasari]] (112&amp;nbsp;km), [[Piusa]] (109&amp;nbsp;km) i [[Navesti]] (100&amp;nbsp;km).&lt;ref name=&quot;Хидрографија&quot;/&gt;

Na teritoriju Estonije nalazi se oko 1,200 prirodnih jezera čija površina je veća od jednog hektra. Unutrašnje vode zauzimaju oko 2,840&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;Хидрографија&quot;/&gt; Jezera pokrivaju oko 4.7% državnog teritorija Estonije, i neravnomjerno su raspoređena po njenom teritoriju. Najveći dio jezerskih bazena formiran je kao posljedica topljenja kontinentalnog leda u posljednjem postglacijalnom periodu. Većina jezera nalazi se u pobrđima na jugu i jugoistoku zemlje, u nizini [[Alutaguse (nizina)|Alutaguse]], te u rezervatu prirode [[Põhja-Kõrvemaa]] na sjeveru zemlje. Na zapadnim otocima nalaze se brojna manja priobalna jezera koja su nastala uslijed izdizanja kopna, a najveće među njima je jezero [[Mullutu-Suurlaht]] u južnom dijelu [[Saaremaa|Saareme]] (površina mu varira od 14.4&amp;nbsp;km² do 30&amp;nbsp;km²). Zanimljivo je da je voda kod većine otočkih jezera slana. Mnogobrojna manja jezera nalaze se u [[tresetište|tresetištima]] na zapadu zemlje, a takvih vodenih bazena ima preko 20,000, ali su toliko malih površina da se i ne smatraju jezerima. Svega 42 jezera imaju površinu veću od 1&amp;nbsp;km², dok samo 20 jezera ima dubinu veću od 20 m. Najdublje je jezero [[Rõuge Suurjärv]] s dubinom od 38 m.&lt;ref name=&quot;Хидрографија&quot;/&gt;

Najveća jezerska površina u Estoniji nalazi se na zapadu zemlje, a riječ je o [[Čudsko-pskovsko jezero|Čudsko-pskovskom jezerskom sistemu]] s ukupnom površinom od 3,555&amp;nbsp;km², od čega Estoniji pripada 1,570&amp;nbsp;km² ili 44% akvatorija. Ovaj jezerski sistem čine tri međusobno povezana jezera — [[Peipsi (jezero)|Peipsi]] ([[Čudsko jezero]]) je na skeveru (2,610&amp;nbsp;km²), [[Lämmijärv]] ([[Toplo jezero]]) u sredini (235&amp;nbsp;km²) i [[Pihkva]] ([[Pskovsko jezero]]) na jugu (710&amp;nbsp;km²). Najveći vodostaj u jezeru je u proljeće, u vrijeme topljenja snijega, i u tom periodu razina vode u jezeru se poveća za više od jednog metra i plavi okolno nisko zemljište, a površina jezera poveća se za dodatnih do 780&amp;nbsp;km². Najniži vodostaj je u mjesecu oktobru. Jezero je obično pod ledom od kraja novembra pa do kraja marta, a prosječna debljina leda je od 50 do 60&amp;nbsp;cm.&lt;ref name=&quot;Нарва&quot;&gt;{{cite web| title = Lake Peipsi and Narva River| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Lake_Peipsi_and_Narva_River/Hydrology/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 31. 1. 2017| archive-date = 2016-12-18| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061347/http://www.estonica.org/en/Nature/Lake_Peipsi_and_Narva_River/Hydrology/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt; Najveće jezero na pobrđu [[Otepää (pobrđe)|Otepää]] je jezero [[Pühajärv]] s površinom od oko 3&amp;nbsp;km² i maksimalnom dubinom do 8.5 m (iz jezera otječe rijeka [[Väike Emajõgi]]).&lt;ref&gt;{{cite web| title = Uplands and depressions of South Estonia − The Otepää Upland| url = http://www.estonica.org/en/Nature/Uplands_and_depressions_of_South_Estonia/The_Otep%C3%A4%C3%A4_Upland/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 31. 1. 2017| archive-date = 2016-12-18| archive-url = https://web.archive.org/web/20161218061619/http://www.estonica.org/en/Nature/Uplands_and_depressions_of_South_Estonia/The_Otep%C3%A4%C3%A4_Upland/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt; U centralnom dijelu zemlje nalazi se jezero [[Võrtsjärv]], koje s površinom od 270&amp;nbsp;km² predstavlja drugo po veličini estonsko jezero.&lt;ref name=&quot;Хидрографија&quot;/&gt; Veća jezera su još i [[Saadjärv]] (7.08&amp;nbsp;km²), [[Vagula (jezero)|Vagula]] (5,187&amp;nbsp;km²), [[Veisjärv]] (4,811&amp;nbsp;km²) i druga.

Na teritoriju Estonije danas postoji oko 150 umjetnih jezera koja su nastala pregrađivanjem riječnih korita ili nalijevanjem prirodnih depresija u zemlji. Najveće umjetno jezero je [[Narvsko jezero]] na rijeci Narvi, koje Estonija dijeli s [[Rusija|Rusijom]]. Od ukupno 200&amp;nbsp;km² njegove površine, na tlu Estonije nalazi se 40&amp;nbsp;km².&lt;ref name=&quot;Хидрографија&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Нарва&quot;/&gt;

Estonija je poznata po brojnim izvorima, a prema službenim podacima registrirano je njih oko pet tisuća (iako su većina njih jako mali i tek povremeno aktivni). Neki od najljepših i vodom najizdašnijih izvora su Rosna Aliku, Esna, Prandi, Varangu i Simuna.
[[File:Emajõgi on satellite image.jpg|center|thumb|1000px|Karta koja prikazuje tok rijeke [[Emajõgi]]. Lijevo je jezero [[Võrtsjärv]], a desno je jezero [[Peipsi (jezero)|Peipsi]].]]

=== Klima ===

U klimatskom pogledu, Estonija je smještena u prijelaznoj zoni između blage morske i oštrije kontinentalne klime, a značajan utjecaj na klimu imaju vlažne zračne mase s [[Atlantik]]a koje u ovo područje prodiru preko [[Baltičko more|Baltičkog mora]]. Prodori hladnih i vlažnih zračnih masa s [[Arktik]]a su redovna pojava tokom zime i proljetnih mjeseci.

Zbog svega toga, Estonija ima nešto više temperature u usporedbi s kontinentalnijim područjima na istoj geografskoj širini. Zbog velike geografske širine, velike su razlike u dužini dana u zimskom i ljetnom periodu. Najduži je dan za vrijeme [[ljetni solsticij|ljetnog solsticija]] i tada je dužina obdanice 18 sati i 40 minuta, dok je najkraća obdanica za vrijeme [[zimski solsticij|zimskog solsticija]] i traje svega 6 sati i 2 minute.&lt;ref name=&quot;Клима&quot;&gt;{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Climate| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Climate/| publisher=Encyclopedia Estonica &amp; Eesti Instituut| accessdate=31. 1. 2017| archive-date=2014-12-27| archive-url=https://web.archive.org/web/20141227203814/http://www.estonica.org/en/Nature/Location_and_natural_conditions/Climate/| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Prosječan broj sunčanih sati na godišnjem nivou varira od 1,600 do 1,900, a [[insolacija]] je nešto viša u priobalnom dijelu i na otocima.

Zahvaljujući utjecajima s Baltika, područja uz obalu i otoke tokom zime imaju znatno blažu klimu, dok idući prema unutrašnjosti, klima postaje sve oštrija. Tako su prosječne siječanjke temperature zraka u zapadnom dijelu zemlje od –2º do –4&amp;nbsp;°C, dok su u istom periodu u unutrašnjosti tempertaure kreću od –6º do –7&amp;nbsp;°C. Najhladniji mjesec je veljača.&lt;ref name=&quot;Клима&quot;/&gt; Na proljeće, kopno se pak mnogo brže zagrijava te je situacija obrnuta i priobalna područja su znatno svježija pa je i kopno za oko 3.5&amp;nbsp;°C toplije. Temperature tokom ljeta približno su jednake u cijeloj zemlji i kreću se u prosjeku između 16.0&amp;nbsp;°C i 17.4&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=&quot;Клима&quot;/&gt; Prosječne temperature zraka na godišnjem nivou kreću se od 4.3&amp;nbsp;°C do 6.5&amp;nbsp;°C. Apsolutna maksimalna temperatura zraka izmerena je [[11. kolovoza]] [[1992.]] u [[Võru]]u i iznosila je 35.6&amp;nbsp;°C, dok je apsolutno najniža temperatura od –43,5&amp;nbsp;°C izmjerena [[17. siječnja]] [[1940.]] u [[Jõgeva|Jõgevi]].&lt;ref name=&quot;Клима&quot;/&gt;
{{Infokutija vrijeme
| Lokacija = Estoniju

| Jan-Sij_aps_maks  = 10.1
| Feb-Velj_aps_maks = 10.1
| Mar-Ožu_aps_maks  = 18.4
| Apr-Tra_aps_maks  = 27.6
| Maj-Svi_aps_maks  = 33.1
| Jun-Lip_aps_maks  = 32.4
| Jul-Srp_aps_maks  = 35.2
| Aug-Kol_aps_maks  = 35.6
| Sep-Ruj_aps_maks  = 30.2
| Okt-Lis_aps_maks  = 22.2
| Nov-Stu_aps_maks  = 14.3
| Dec-Pro_aps_maks  = 12.5
| God_aps_maks      =

| Jan-Sij_sr  = -3.1
| Feb-Velj_sr = -3.8
| Mar-Ožu_sr  = -0.6
| Apr-Tra_sr  = 4.9
| Maj-Svi_sr  = 10.5
| Jun-Lip_sr  = 14.8
| Jul-Srp_sr  = 17.8
| Aug-Kol_sr  = 16.7
| Sep-Ruj_sr  = 12.2
| Okt-Lis_sr  = 6.7
| Nov-Stu_sr  = 2.1
| Dec-Pro_sr  = -1.0
| God_sr     =

| Jan-Sij_aps_min  = -36.7
| Feb-Velj_aps_min = -35.0
| Mar-Ožu_aps_min  = -27.8
| Apr-Tra_aps_min  = -15.8
| Maj-Svi_aps_min  = -6.7
| Jun-Lip_aps_min  = -2.5
| Jul-Srp_aps_min  = 0.5
| Aug-Kol_aps_min  = 0.2
| Sep-Ruj_aps_min  = -5.2
| Okt-Lis_aps_min  = -17.0
| Nov-Stu_aps_min  = -25.9
| Dec-Pro_aps_min  = -34.6
| God_aps_min      =

| Jan-Sij_sr_min  = -5.6
| Feb-Velj_sr_min = -6.5
| Mar-Ožu_sr_min  = -3.9
| Apr-Tra_sr_min  = 0.9
| Maj-Svi_sr_min  = 5.6
| Jun-Lip_sr_min  = 10.2
| Jul-Srp_sr_min  = 13.2
| Aug-Kol_sr_min  = 12.5
| Sep-Ruj_sr_min  = 8.6
| Okt-Lis_sr_min  = 3.9
| Nov-Stu_sr_min  = 0.0
| Dec-Pro_sr_min  = -3.1
| God_sr_min      =

| Jan-Sij_sr_maks  = -0.9
| Feb-Velj_sr_maks = -1.1
| Mar-Ožu_sr_maks  = 2.7
| Apr-Tra_sr_maks  = 9.5
| Maj-Svi_sr_maks  = 15.6
| Jun-Lip_sr_maks  = 19.4
| Jul-Srp_sr_maks  = 22.4
| Aug-Kol_sr_maks  = 21.3
| Sep-Ruj_sr_maks  = 16.2
| Okt-Lis_sr_maks  = 9.6
| Nov-Stu_sr_maks  = 4.1
| Dec-Pro_sr_maks  = 1.0
| God_sr_maks      =

| Jan-Sij_pad  = 49
| Feb-Velj_pad = 39
| Mar-Ožu_pad  = 35
| Apr-Tra_pad  = 34
| Maj-Svi_pad  = 42
| Jun-Lip_pad  = 70
| Jul-Srp_pad  = 67
| Aug-Kol_pad  = 81
| Sep-Ruj_pad  = 58
| Okt-Lis_pad  = 72
| Nov-Stu_pad  = 61
| Dec-Pro_pad  = 53
| God_pad      =

| Jan-Sij_vlaž  = 89
| Feb-Velj_vlaž = 87
| Mar-Ožu_vlaž  = 81
| Apr-Tra_vlaž  = 74
| Maj-Svi_vlaž  = 71
| Jun-Lip_vlaž  = 75
| Jul-Srp_vlaž  = 77
| Aug-Kol_vlaž  = 79
| Sep-Ruj_vlaž  = 83
| Okt-Lis_vlaž  = 86
| Nov-Stu_vlaž  = 89
| Dec-Pro_vlaž  = 89
| God_vlaž      =

| Jan-Sij_voda  = 
| Feb-Velj_voda = 
| Mar-Ožu_voda  = 
| Apr-Tra_voda  = 
| Maj-Svi_voda  = 
| Jun-Lip_voda  = 
| Jul-Srp_voda  = 
| Aug-Kol_voda  = 
| Sep-Ruj_voda  = 
| Okt-Lis_voda  = 
| Nov-Stu_voda  = 
| Dec-Pro_voda  = 
| God_voda      =

| Jan-Sij_sun  = 33.1
| Feb-Velj_sun = 63.2
| Mar-Ožu_sun  = 141.9
| Apr-Tra_sun  = 202.8
| Maj-Svi_sun  = 284.2
| Jun-Lip_sun  = 275.3
| Jul-Srp_sun  = 290.4
| Aug-Kol_sun  = 243.0
| Sep-Ruj_sun  = 157.5
| Okt-Lis_sun  = 85.1
| Nov-Stu_sun  = 31.4
| Dec-Pro_sun  = 21.0
| God_sun      =

| Izvor = [http://www.ilmateenistus.ee/kliima/kliimanormid/ohutemperatuur/?lang=en Narch (1991-2020)]
}}
Prosječna brzina vjetrova u unutrašnjim dijelovima zemlje iznosi oko 4&amp;nbsp;m/s, a na otvorenom moru i u priobalnom dijelu oko 6&amp;nbsp;m/s. Olujni vjetrovi jačina iznad 15&amp;nbsp;m/s su rijetki u unutrašnjosti, dok u priobalnim dijelovima zemlje ovakvi vjetrovi pušu od 15 do 30 dana godišnje. Dominiraju zapadni vjetrovi. Estonija se nalazi u zoni dosta vlažne klime te je vlažnost zraka dosta visoka tokom cijele godine i kreće se u vrijednostima od 80 do 83%.&lt;ref name=&quot;Клима&quot;/&gt; Vlažnost zraka najviša je tokom zimskih meseci, a najniža u svibnju, kada iznosi oko 70%. Prosječna godišnja količina padalina varira od 550 do 800 milimetara, a najviše padalina bude u unutrašnjim dijelovima zemlje, posebno na pobrđima. Apsolutni maksimum količine padalina na godišnjem nivou je 1,157&amp;nbsp;mm, na mjesečnom nivou 351&amp;nbsp;mm, a na dnevnom 148 milimetara.&lt;ref name=&quot;Клима&quot;/&gt; Snježni pokrivač je redovna pojava tokom zimskih mjeseci, i zadržava se od 75 do 135 dana.&lt;ref name=&quot;Клима&quot;/&gt;

Tokom zimskih mjeseci, ledeni pokrivač formira se duž obala, obično krajem listopada i početkom studenog, a otopi se do kraja travnja. Maksimalne temperature morske vode u ljetnim mjesecima kreću se od 16° do 17&amp;nbsp;°C na ulazu u [[Finski zaljev]], pa do 18° i 19&amp;nbsp;°C u rubnim dijelovima mora.&lt;ref name=&quot;Обала&quot;/&gt;

Vegetacijski period traje od 180 do 195 dana, dok je period bez mraza između 110 i 190 dana.
&lt;center&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed-hover&quot; heights=&quot;290&quot; style=&quot;font-size:88%;line-height:120%&quot; caption=&quot;Klimatološki podaci za neke estonske gradove&quot;&gt;
File:Tartu EST climate.svg|[[Tartu]]
File:Tallinn-kliima.svg|[[Tallinn]]
File:Narva EST climate.svg|[[Narva]]
File:Vilsandi_EST_climate.svg|[[Vilsandi]]
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

=== Ekologija ===
[[File:Päikesetõus Paukjärve vaatetornist.jpg|thumb|Zima u [[Rezervat prirode Põhja-Kõrvemaa|rezervatu prirode Põhja-Kõrvemaa]] pokazuje svu raskoš šumskih površina u Estoniji, istovremeno tvoreći simbolični prikaz [[Zastava Estonije|estonske trobojnice]].]]
Teritorij Estonije nalazi se na samoj granici između istočnoeuropske i srednjoeuropske fitogegografske oblasti, što za posljedicu ima dosta veliko [[flora|florističko]] bogatstvo. Na ovom području živi 538 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka (ili oko 35% od ukupnog broja europskih [[takson]]a).&lt;ref name=&quot;Флора&quot;&gt;{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Flora| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Flora/| publisher=Encyclopedia Estonica &amp; Eesti Instituut| accessdate=4. 2. 2017| archive-date=2016-12-23| archive-url=https://web.archive.org/web/20161223080834/http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Flora/| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Od tog broja, u zemlji su registrirana 83 [[endem]]ska taksona.&lt;ref name=&quot;Флора&quot;/&gt; Autohtona flora je znatno obogaćena umjetnim putem, prije svega zahvaljujući ljudskoj aktivnosti. Na tlu Estonije također je registrirano postojanje oko 2,500 vrsta [[alge|algi]] i oko 680 vrsta [[lišaj]]eva i [[mahovina]].&lt;ref name=&quot;Флора&quot;/&gt;

Estonija se nalazi u sjevernom dijelu zone mješovitih šuma umjerenih područja, a pod šumama je gotovo polovina ukupnog državnog teritorija. Najdominantnije vrste drveća su [[hrast lužnjak]], [[smreka]], [[jasen]], [[brijest]], [[breza]], [[jasika]] i [[bor]], a u močvarnim područjima [[crna joha]].&lt;ref&gt;{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Forests| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Forests/| publisher=Encyclopedia Estonica &amp; Eesti Instituut| accessdate=4. 2. 2017| archive-date=2016-12-21| archive-url=https://web.archive.org/web/20161221133912/http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Forests/| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Brojne livade koje se prostiru širom zemlje uglavnom su posljedica ljudske aktivnosti i razvile su se na krčevinama gdje su nekada rasle guste šume.
[[File:Istuv rebane (48788735922).jpg|thumb|left|[[Crvena lisica|Europska lisica]] (''V. v. crucigera'') čest je sisavac u Estoniji.]]
[[Tresetište|Tresetišta]] zauzimaju skoro četvrtinu državnog teritorija i uglavnom su raširena u zapadnom i sjeverozapadnom dijelu te na otocima. Najraširenija su visoka tresetišta u kojima se tokom tisuća godina nataložio dosta debeo sloj [[treset]]a. U ovim močvarama dominantne su mahovine iz roda ''[[Sphagnales]]'', koje, zahvaljujući svojim apsorpcijskim sposobnostima, održavaju stabilnu razinu vode u močvarnim predjelima. Pored mahovina, u ovim močvarama rastu i jestive [[moroška|moroške]] te ''[[Rhododendron tomentosum]]'' i druge patuljaste vrste. U nižim vrstama dominantnije su trave i [[šaš]]. Močvarna područja postepeno prelaze u borove šume.&lt;ref&gt;{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Flora and fauna/Peatlands| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Peatlands/| publisher=Encyclopedia Estonica &amp; Eesti Instituut| accessdate=4. 2. 2017| archive-date=2016-12-18| archive-url=https://web.archive.org/web/20161218023521/http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Peatlands/| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Najbrojnija zajednica na tlu Estonije su [[gljive]], kojih ukupno ima registrirano oko 4,500 različitih vrsta, od čega se oko 60 vrsta smatra jestivim.&lt;ref&gt;{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Flora and fauna/Fungi| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Fungi/| publisher=Encyclopedia Estonica &amp; Eesti Instituut| accessdate=4. 2. 2017| archive-date=2016-12-17| archive-url=https://web.archive.org/web/20161217094412/http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Fungi/| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Životinjsko carstvo čine 64 vrste [[sisavci|sisavaca]], 329 vrsta [[ptice|ptica]], 65 vrsta [[ribe|riba]], 11 vrsta [[vodozemci|vodozemaca]], 5 vrsta [[gmazovi|reptila]] i oko 15,000 vrsta [[kukci|kukaca]].&lt;ref name=&quot;Фауна&quot;&gt;{{cite web| title=General overview of Estonian nature — Flora and fauna/Fauna| url=http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Fauna/| publisher=Encyclopedia Estonica &amp; Eesti Instituut| accessdate=4. 2. 2017| archive-date=2016-12-23| archive-url=https://web.archive.org/web/20161223080800/http://www.estonica.org/en/Nature/Flora_and_fauna/Fauna/| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Među kopnenim sisavcima svojom brojnošću izdvajaju se [[smeđi medvjed]]i, [[vuk]]ovi i [[ris]]ovi, a nekada jako raširena i brojna [[europska vidra]] vjerovatno je izumrla na ovom prostoru.&lt;ref name=&quot;Фауна&quot;/&gt; [[Bizamski štakor]], [[rakun]] i [[američka vidrica]] umjetnim su putem naseljeni na ovo područje.
[[File:Grey Seal, Estonia 1.jpg|thumb|Estonska je fauna toliko raznolika da u zemlji živi i baltička podvrsta [[Sivi tuljan|sivog tuljana]] (''Halichoerus grypus grypus'').]]
Od ukupno 329 vrsta ptica njih 206 je stalno nastanjeno na tom području, dok 38 vrsta čine arktičke [[ptice selice]]. U posljednje vrijeme primjetan je veliki rast populacije [[galeb]]ova i [[kormoran]]a, dok se populacija [[Divlja patka|divljih pataka]] i drugih ptica močvarica značajno smanjuje. U šumama najviše ima [[zeba]] i [[carić]]a.

Ihtiofaunu čini 65 vrsta, a zbog dosta niske stope [[salinitet]]a priobalnih područja Baltičkog mora ne postoji neka drastična razlika između morskih i slatkovodnih vrsta. Najtipičniji predstavnici marinske ihtiofaune su baltičke [[Haringa|haringe]]. Postoje dvije podvrste riba u jezeru Peipsi koje se smatraju endemskim vrstama, a riječ je o [[Zrakoperke|zrakoperkama]] vrste ''[[Coregonus lavaretus]]'' i ''[[Osmerus eperlanus]]''. Od slatkovodnih riba, nekada najraširenije vrste poput [[som]]ova i [[bolen]]a danas su na rubu izumiranja, a i populacija [[losos]]a također je dostigla kritičnu razinu.&lt;ref name=&quot;Фауна&quot;/&gt; Na tlu Estonije obitavaju i dvije vrste [[zmija]], i to [[poskok|poskoci]] i vodene zmije.

Kao najveći zagađivači zraka u Estoniji smatraju se dvije termoelektrane u [[Narva|Narvi]], koje kao pogonsko gorivo koriste [[nafta|naftu]] iz [[Uljni škriljac|uljnih škriljaca]], čijim se sagorijevanjem stvara i do 4.5 milijuna tona jako alkalnog pepela (na godišnjem nivou).&lt;ref name=ebrd&gt;{{cite paper|title=EBRD project summary document — Estonia: Narva Power. Environmental Issues Associated with Narva Power Plants. Executive Summary|publisher=European Bank for Reconstruction and Development|3=|date=15. 5. 2002|url=http://www.ebrd.com/projects/eias/narva.pdf|format=PDF|accessdate=23. 10. 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927200644/http://www.ebrd.com/projects/eias/narva.pdf|archivedate=27. 9. 2007}} {{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ebrd.com/projects/eias/narva.pdf |access-date=2021-08-16 |archive-date=2007-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927200644/http://www.ebrd.com/projects/eias/narva.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Ove elektrane sudjeluju u ukupnom zagađenju zraka u zemlji sa čak 75%. Eksploatacija i prerada uljnih škriljaca ima veoma negativan utjecaj na životnu sredinu, posebno u područjima na sjeveroistoku zemlje. Dosadašnja eksploatacija dovela je do stvaranja oko 370 milijuna tona čvrstog rudarskog otpada, od čega oko 200 milijuna tona čini pepeo, dok ostatak čine nusprodukti rudarstva.&lt;ref&gt;Kahru, A.; Põllumaa, L. (2006). [http://www.kirj.ee/public/oilshale/oil-2006-1-5.pdf &quot;Environmental hazard of the waste streams of Estonian oil shale industry: an ecotoxicological review&quot;] (PDF). Oil Shale. A Scientific-Technical Journal. Estonian Academy Publishers. 23 (1): 53–93. {{ISSN|0208-189X}}. Pristupljeno 2007-09-02.&lt;/ref&gt; [[Europska unija]] klasificira otpad nastao preradom uljnih škriljaca kao visoko toksičan i opasan.&lt;ref&gt;Raukas, Anto; Punning, Jaan-Mati (2009). [http://pubs.rsc.org/en/content/articlelanding/2009/ee/b819315k &quot;Environmental problems in the Estonian oil shale industry&quot;] (PDF). Energy and Environmental Science. Royal Society of Chemistry (2): 723–728. {{doi|10.1039/B819315K}}. {{ISSN|1754-5692}}. Pristupljeno 2014-04-13.&lt;/ref&gt; Veliku ekološku opasnost predstavlja i oko 1,200 tona osiromašenog [[uranij]]a i oko 750 tona [[torij]]a nagomilanog u rezervoaru na mjestu nekadašnjeg kombinata za obogaćivanje uranija, nedaleko od grada [[Sillamäe]]a. Veliki problem je i istrošeno nuklearno gorivo iz nekadašnjih sovjetskih nuklearnih reaktora kod naselja [[Paldiski]].

=== Zaštićena područja ===

Status zaštićenih prirodnih područja u Estoniji pravno je reguliran Zakonom o zaštiti prirode ([[estonski]]: ''Looduskaitseseadus''), koji je službeno usvojen u [[Riigikogu|nacionalnom parlamentu]] [[21. travnja]] [[2004.]] godine, a stupio na snagu [[10. svibnja]] iste godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.riigiteataja.ee/ert/act.jsp?id=745306 | title = Looduskaitseseadus | accessdate=2. 10. 2007 | work = Elektrooniline Riigi Teataja}}&lt;/ref&gt; Ovisno o značaju određenog područja, zaštićena područja klasificiraju se u tri glavne kategorije (postoji još nekoliko manjih kategorija za niže stupnjeve zaštite):

* [[nacionalni park]]ovi ([[estonski]]: ''rahvuspark''; ima ih ukupno 6);&lt;ref&gt;[https://www.protectedplanet.net/country/EST Estonia, Europe] ''Protected Planet''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Estonian Nature Conservation in 2007 |year=2008 |publisher=Estonian Environment Information Centre |location=Tallinn |isbn=978-9985-881-56-9 |page=29 |url=http://www.keskkonnainfo.ee/publications/327_PDF.pdf |access-date=2021-08-16 |archivedate=2011-07-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110719200007/http://www.keskkonnainfo.ee/publications/327_PDF.pdf |deadurl=yes |archive-date=2011-07-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719200007/http://www.keskkonnainfo.ee/publications/327_PDF.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[prirodni rezervat]]i ([[estonski]]: ''looduskaitseala''; ima ih ukupno 167) i;&lt;ref name=&quot;estregistry&quot;&gt;{{cite web | url=http://register.keskkonnainfo.ee/envreg/main?list=LO&amp;mount=view | title=Estonian Environmental Registry | publisher=Estonian Ministry of Environment | accessdate=22 April 2014 | archive-date=2018-05-13 | archive-url=https://web.archive.org/web/20180513115747/http://register.keskkonnainfo.ee/envreg/main?list=LO&amp;mount=view | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* parkovi prirode ([[estonski]]: ''maastikukaitseala''; ukupno 152 lokaliteta).

Ukupno je pod zaštitom države čak 15,403 lokaliteta, odnosno 21.21% ukupne kopnene površine te 18.78% obalne i priobalne površine.&lt;ref name=&quot;protected&quot;&gt;[https://www.protectedplanet.net/country/EST Estonia] [[Protected Planet]]&lt;/ref&gt;

[[Nacionalni parkovi Estonije]] nalaze se pod strogom zaštitom države i u njima je zabranjena svaka aktivnost koja može dovesti do promjene prirodne ravnoteže. Spisak nacionalnih parkova nalazi se u tablici ispod:

{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;width:100%; margin:auto;&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot; | Nacionalni park
! scope=&quot;col&quot; | Okrug
! scope=&quot;col&quot; | Osnovan
! scope=&quot;col&quot; | Koordinate
! scope=&quot;col&quot; | Površina
|-
|align=&quot;left&quot; width=&quot;10%&quot;|[[File:Puhatu_looduskaitseala_Liguski_sihtkaitsevöönd.JPG|200px]]
|[[Nacionalni park Alutaguse]]
|align=&quot;center&quot;| [[Ida-Viru (okrug)|Ida-Viru]]
|align=&quot;center&quot;| [[2018.]] 
|align=&quot;center&quot;|{{coord|59|06|N|27|19|E|display=inline}}
|align=&quot;center&quot;| 443.31&amp;nbsp;km²
|-
|align=&quot;left&quot; width=&quot;10%&quot;|[[File:Ähijärv.jpg|200px]]
|[[Nacionalni park Karula]]
|align=&quot;center&quot;| [[Võru (okrug)|Võru]]
|align=&quot;center&quot;| [[1993.]]
|align=&quot;center&quot;|{{coord|57|42|52|N|26|29|12|E|display=inline}}
|align=&quot;center&quot;| 123.64&amp;nbsp;km² 
|-
|align=&quot;left&quot; width=&quot;10%&quot;|[[File:Mähu_kivid_II.jpg|200px]]
|[[Nacionalni park Lahemaa]]
|align=&quot;center&quot;| [[Lääne-Viru (okrug)|Lääne-Viru]]
|align=&quot;center&quot;| [[1971.]]
|align=&quot;center&quot;|{{coord|59|34|16|N|25|48|1|E|display=inline}}
|align=&quot;center&quot;| 747.84&amp;nbsp;km²
|-
|align=&quot;left&quot; width=&quot;10%&quot;|[[File:Valgepõsk-lagled.jpg|200px]]
|[[Nacionalni park Matsalu]]
|align=&quot;center&quot;| [[Lääne (okrug)|Lääne]]
|align=&quot;center&quot;| [[1957.]]
|align=&quot;center&quot;|{{coord|58|45|36|N|23|35|49|E|display=inline}}
|align=&quot;center&quot;| 488.6&amp;nbsp;km²
|-
|align=&quot;left&quot; width=&quot;10%&quot;|[[File:Riisa_raba.JPG|200px]]
|[[Nacionalni park Soomaa]]
|align=&quot;center&quot;| [[Viljandi (okrug)|Viljandi]]
|align=&quot;center&quot;| [[1993.]]
|align=&quot;center&quot;|{{coord|58|26|27|N|25|6|20|E|display=inline}}
|align=&quot;center&quot;| 398.44&amp;nbsp;km²
|-
|align=&quot;left&quot; width=&quot;10%&quot;|[[File:Vilsandi_rannik_ja_tuletorn.jpg|200px]]
|[[Nacionalni park Vilsandi]]
|align=&quot;center&quot;| [[Saare (okrug)|Saare]]
|align=&quot;center&quot;| [[1993.]]
|align=&quot;center&quot;|{{coord|58|22|43|N|21|52|38|E|display=inline}}
|align=&quot;center&quot;| 238.82&amp;nbsp;km²
|-
|}

== Politika ==
{{multiple image
 | align = right
 | direction = horizontal
 | caption_align = center
 | image1 = Alar Karis cropped.jpg
 | width1 = 124
 | caption1 = '''[[Alar Karis]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Predsjednik Estonije]]&lt;br /&gt;od 2021.&lt;/small&gt;
 | image2 = Kristen Michal in 2024 (cropped).jpg
 | width2 = 127
 | caption2 = '''[[Kristen Michal]]'''&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[Premijer Estonije]]&lt;br /&gt;od 2024.&lt;/small&gt;
}}
Prema [[Ustav Estonije|Ustavu]], Republika Estonija je [[Višestranački sustav|višestranačka]] [[parlamentarizam|parlamentarna]] [[predstavnička demokracija]] kojom upravlja narod preko svojih izabranih predstavnika.&lt;ref&gt;[http://www.riigikogu.ee/?id=34635 Riigikogu introduction], [http://riigikogu.ee/ Riigikogu]&lt;/ref&gt; Politički život u zemlji zasnovan je na ideji [[trodioba vlasti|trodiobe vlasti]]. Na čelu države nalazi se [[predsjednik Estonije|predsjednik]], [[Riigikogu|nacionalni parlament]] glavni je zakonodavni, a [[Vlada Estonije|nacionalna vlada]] izvršni organ vlasti u zemlji.

Sukladno [[Manifest narodā Estonije|Deklaraciji o nezavisnosti]] objavljenoj [[1918.]] godine, Estonija je proglašena parlamentarnom [[republika|republikom]] koju je politički i pravno gledano formirala Estonska konstitutivna skupština. Prvi Ustav ([[estonski]]: ''Põhiseadus''), kao najviši pravni akt zemlje, usvojen je [[15. lipnja]] [[1920.]] godine, a na snagu je stupio [[21. prosinca]] iste godine. Posljednji i aktualni, četvrti po redu Ustav usvojen je na referendumu održanom [[28. lipnja]] [[1992.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/The_third_Constitution_of_the_Republic_of_Estonia_de_facto_1938_-_1940,_de_jure_1938_-_1992/ | title = The Third Constitution of the Republic of Estonia (De Facto 1938–1940, De Jure 1938–1992) | last = Nutt | first = Mart | date = 27. 5. 2010 | work = Estonica | publisher = Estonian Institute | accessdate = 31. 10. 2010 | archive-date = 2011-06-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110606051710/http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/The_third_Constitution_of_the_Republic_of_Estonia_de_facto_1938_-_1940,_de_jure_1938_-_1992/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/Restoration_of_independence_and_the_fourth_Constitution_1992_-%E2%80%A6_/ | title = Restoration of Independence and the Fourth Constitution (1992 -… ) | last = Nutt | first = Mart | date = 9. 10. 2009 | work = [[Estonica]] | publisher = [[Estonian Institute]] | accessdate = 31. 10. 2010 | archive-date = 2020-01-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200122140847/http://www.estonica.org/en/The_state_order_of_Estonia_in_its_historical_development/Restoration_of_independence_and_the_fourth_Constitution_1992_-%E2%80%A6_/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

Republika Estonija ima visoko razvijenu elektronsku državnu upravu ([[engleski]]: ''e-government''), koja znatno olakšava komunikaciju građana s organima izvršne vlasti. Građanima je omogućeno da na izborima glasaju putem interneta, a ovakav vid glasanja prvi put je omogućen na lokalnim izborima održanim [[2005.]] godine, a potom dvije godine kasnije i na parlamentarnim izborima, kada je na ovaj način glasalo 30,275 birača.&lt;ref name=&quot;news.cnet.com&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.cnet.com/Estonia-pulls-off-nationwide-Net-voting/2100-1028_3-5898115.html | title = Estonia pulls off nationwide Net voting | publisher = CBS Interactive | work = CNET | accessdate=27. 3. 2015 |url-status=dead | archiveurl = https://archive.today/20120713045721/http://news.cnet.com/Estonia-pulls-off-nationwide-Net-voting/2100-1028_3-5898115.html | archivedate=13. 7. 2012 |df=dmy}}&lt;/ref&gt;

Ustavom se svim građanima Estonije garantiraju osnovna [[ljudska prava]], [[medijske slobode|slobode medija]] i ekonomske slobode. Prema istraživanjima nevladine organizacije sa sjedištem u [[Pariz]]u, [[Reporteri bez granica]], Estonija je [[2021.]] godine po razini slobode tiska i govora svrstana na visoko petnaesto mjesto u konkurenciji 180 država svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://rsf.org/en/ranking_table|title=Index details: Data of press freedom ranking 2021|publisher=Reporteri bez granica|accessdate=22/08/2021|archive-date=2016-04-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20160424043201/https://rsf.org/en/ranking_table|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Najviši sudski organ u zemlji je [[Vrhovni sud Estonije|Vrhovni sud]] ([[estonski]]: ''Riigikohus'') kog čini 17 sudaca, a predsjednika Vrhovnog suda bira parlament na prijedlog predsjednika, na mandat od 9 godina.

=== Nacionalni simboli ===

Pored tri službena državna simbola ([[zastava]], [[grb]] i [[himna]]), Estonija ima još četiri službena nacionalna simbola. To su nacionalni cvijet, ptica, kamen i riba.

==== Nacionalna zastava ====
{{main|Zastava Estonije}}
[[File:Eesti lipp.jpg|thumb|Umjetnička interpretacija estonske trobojnice na fotografiji estonskog pejsaža.]]
[[Zastava Republike Estonije]] četverokutna je trobojnica (plavo-crno-bijela), dimenzija 105×165&amp;nbsp;cm i službeno je usvojena [[21. studenog]] [[1918.]] godine.&lt;ref name=&quot;Riigigantselei-lipp&quot;&gt;{{cite web| title = Eesti lipp (Estonian Flag)| url = https://riigikantselei.ee/et/valitsuse-toetamine/eesti-riigi-sumboolika/eesti-lipp| website = Riigikantselei (Government Office)| accessdate = 17. 2. 2016| language = et| archive-date = 06. 04. 2016| archive-url = https://web.archive.org/web/20160406105140/https://riigikantselei.ee/et/valitsuse-toetamine/eesti-riigi-sumboolika/eesti-lipp| url-status = dead| archivedate = 2016-04-06| archiveurl = https://web.archive.org/web/20160406105140/https://riigikantselei.ee/et/valitsuse-toetamine/eesti-riigi-sumboolika/eesti-lipp| deadurl = yes}}&lt;/ref&gt; Prvi put je službeno upotrebljena [[4. lipnja]] [[1884.]] u [[Otepää|Otepi]] kao zastava estonske studentske organizacije. Zakon o nacionalnoj zastavi usvojen je u nacionalnom parlamentu [[27. lipnja]] [[1922.]] godine. Na estonskom jeziku zastava se kolokvijalno naziva ''sinimustvalge'', odnosno plavo-crno-bela trobojnicaa. Simbolike boja na zastavi su sljedeće:

* plava boja predstavlja estonsko nebo, more i jezera; boja vjere i odanosti domovini;
* crna boja predstavlja sjećanje na tragičnu historiju estonskog naroda;
* bijela boja predstavlja težnju ka boljoj i svjetlijoj budućnosti.

Tokom perioda sovjetske vlasti estonska tradicionalna trobojnica zamijenjena je [[Zastava Estonske SSR|zastavom Estonske SSR]], a ponovno je ušla u uporabu zajedno s obnovom državne nezavisnosti Estonije. Postojalo je nekoliko prijedloga da se tradicionalna trobojnica zamijeni varijantom s [[Nordijski križ|nordijskim križem]] kao simbolom nordijske pripadnosti zemlje, ali nijedan od spomenutih prijedloga nije usvojen.

==== Grb Estonije ====
{{main|Grb Estonije}}
[[File:Coat of arms of Estonia.svg|left|120px]]
[[Grb Estonije]] službeni je heraldički simbol Republike Estonije. Grb, u svom sadašnjem obliku, zlatni je štit s tri vitka, plava [[lav]]a u prolazu (heraldičkim rječnikom ''passant guardant'') u sredini i s [[hrast]]ovim grančicama sa strane štita. Motiv s tri lava preuzet je s [[Grb Danske|grba Danske]].

Grb Estonije postojao je mnogo ranije prije službenog priznavanja poslije [[Estonski rat za nezavisnost|Estonskog rata za nezavisnost]] ([[1918.]] – [[1920.]]), kada je Republika Estonija međunarodno priznata. Državna skupština Estonije službeno je usvojila grb [[19. lipnja]] [[1925.]] godine. Međutim, grb je službeno zabranjen poslije pripajanja Estonije [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] [[1940.]] godine, a upotreba bilo kakvih ranijih simbola Estonije smatrana je kaznenim djelom. Grb je vraćen zakonom od [[6. travnja]] [[1993.]] godine, poslije obnove samostalnosti zemlje. Heraldički plavi lavovi predstavljaju jedan od najstarijih estonskih državnih simbola, i još od [[13. vijek|XIII. vijeka]] koristili su se kao osnova za grb grada [[Tallinn]]a.

==== Himna Estonije ====
{{main|Mu isamaa, mu õnn ja rõõm}}
Službena [[državna himna]] Estonije je kompozicija &quot;[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]&quot; ([[srpskohrvatski]]: &quot;Moja domovina, moja sreća i radost&quot;). Glazbu je [[1848.]] komponirao [[Finska|finski]] kompozitor [[Fredrik Pacius]], dok je tekst nešto kasnije napisao estonski pjesnik [[Johann Voldemar Jannsen]]. Himna Estonije s tekstom prvi je put službeno izvedena na prvom festivalu estonske zborske muzike [[1869.]] godine. Kao himna Estonije, službeno je usvojena [[1920.]] godine nakon rata za nezavisnost. Zanimljivo je da je identična kompozicija, ali s drugačijim tekstom, ujedno i službena [[Maamme|himna Finske]].

==== Ostali nacionalni simboli ====
[[File:Bachelor's button, Basket flower, Boutonniere flower, Cornflower - 3.jpg|thumb|[[Plavi različak]] (''Centaurea cyanus'') je nacionalni cvijet Republike Estonije i važan dio nacionalnog folklora.]]
Kampanju za izbor nacionalnog [[cvijet]]a započelo je tokom [[1967.]] godine Estonsko društvo za zaštitu prirode, a kao službeni nacionalni cvet izabran je [[plavi različak]] (''Centaurea cyanus''), cvijet koji je stoljećima bio značajan dio nacionalne kulture i nacionalnog folklora. Stilizirani cvijet plavog različka danas se nalazi na logotipu [[Konzervativna narodna stranka Estonije|Konzervativne narodne stranke Estonije]]. Nacionalna ptica je u Estoniji široko rasprostranjena [[seoska lasta]] (''Hirundo rustica''), specifična po svojoj plavo-bijelo-crnoj boji. Kao nacionalni kamen izabran je sivi [[vapnenac]], sedimentna stijena od koje su napravljene brojne kamene građevine širom zemlje. Nacionalna riba je [[Atlantska haringa|atlantska (baltička) haringa]] (''Clupea harengus''), koja je kroz historiju predstavljala važan izvor prihoda i hrane za estonsko stanovništvo.

U predkršćanskom periodu [[hrast]] je smatran svetim drvetom.

=== Trodioba vlasti ===

==== Državna skupština (''Riigikogu'') ====
{{main|Riigikogu}}
[[File:Baltijas Asamblejas sesija, 2011.jpg|thumb|left|Vijećnica ''Riigikogua'' u [[Dvorac Toompea|dvorcu Toompea]] u [[Tallinn]]u.]]
Estonski [[parlament]] naziva se ''[[Riigikogu]]'' ([[srpskohrvatski]]: Državna skupština) i najviše je zakonodavno tijelo u zemlji. Parlament je jednodomni, sastoji se od 101 člana i njegov sastav bira se direktno na izborima po proporcionalnom izbornom sistemu, na četvorogodišnji mandat. Pravo glasa na izborima imaju svi punoljetni građani koji su državljani Estonije, a cenzus za ulazak u parlament za političke stranke je 5% od ukupnih glasova. Parlament nije zasijedao u periodu od [[1934.]] do [[1938.]] godine, poznatom i kao &quot;[[Doba šutnje]]&quot; ([[estonski]]: ''vaikiv ajastu''), nakon što je tadašnji državni poglavar [[Konstantin Päts]] zabranio djelovanje političkih stranaka i vladao autoritarno. Nakon što je [[1938.]] godine usvojen novi ustav, nacionalni parlament je ponovo sazvan, ovaj put kao dvodomno zakonodavno tijelo s donjim (''Riigivolikogu'') i gornjim domom (''Riiginõukogu''). Nakon sovjetske okupacije i osnivanja Estonske SSR, funkciju nacionalnog parlamenta obavljao je [[Vrhovni sovjet Estonske SSR]] (od [[25. kolovoza]] [[1940.]] do [[8. svibnja]] [[1990.]] godine), a potom, nakon raspada Sovjetskog Saveza, i Vrhovno vijeće Republike Estonije (od [[1990.]] do [[5. listopada]] [[1992.]]) kao prijelazni zakonodavni organ. Rad ''Riigikogua'' ponovo je obnovljen [[1992.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite journal|doi=10.1080/00291951.2010.502441| issn = 0029-1951| volume = 64| issue = 3| last=Holt-Jensen| first = Arild| title = Transition from state socialism to market economy: The case of Estonia| journal = Norwegian Journal of Geography| accessdate=10. 2. 2014|year=2010| url = http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00291951.2010.502441| pages = 127–128}}&lt;/ref&gt; Sve sjednice parlamenta održavaju se u [[Dvorac Toompea|dvorcu Toompea]] u [[Tallinn]]u.

U parlamentu se usvajaju svi zakonski akti, usvaja se proračun, ratificiraju se i otkazuju međunarodni ugovori te se odlučuje o državnim kreditima. U parlamentu se biraju i [[Predsjednik Estonije|predsjednik države]], predsjednik Ustavnog suda, guverner Narodne banke, državni revizor i zapovjednik oružanih snaga.

==== Vlada Estonije ====
{{main|Vlada Estonije|Premijer Estonije}}
Vlada Estonije ([[estonski]]: ''Vabariigi Valitsus'') predstavlja najvažniji izvršni organ vlasti u zemlji. Mandatara za sastav nove vlade predlaže predsjednik države, nakon čega mandatar sastavlja svoj kabinet, a izbor vlade potvrđuje se u nacionalnom parlamentu. Kabinet čini 12 ministarstava, a Vlada se bira na period od 4 godine. Svaki kabinet može imati maksimalno i 3 ministarstva bez portfelja, koja imenuje [[Premijer Estonije|predsjednik vlade]] osobno, a maksimalan broj ministarstava u kabinetu je 15. U periodu od [[1918.]] do [[2017.]] godine, Estonija je imala ukupno 49 vlada (računajući i [[Estonska vlada u egzilu|vlade u egzilu]] u periodu sovjetske okupacije). Sjedište Vlade nalazi se u [[Kuća Stenbock|kući Stenbock]] na [[Toompea|Toompei]] u [[Tallinn]]u. Vlada je zadužena za provođenje zakona koji se usvajaju u parlamentu, usmejrava i usklađuje rad državnih institucija i provodi unutrašnju i vanjsku državnu politiku.

Svaki od 15 estonskih okruga ima svoju lokalnu vladu.

==== Predsjednik Republike Estonije ====
{{main|Predsjednik Estonije}}
[[File:Presidential Palace in Tallinn, Estonia.jpg|thumb|[[Predsjednička palača u Tallinnu]].]]
[[Predsjednik Estonije]] ([[estonski]]: ''Eesti Vabariigi President'') službeno je šef države, iako je sama funkcija uglavnom ceremonijalna. Bira se glasanjem u nacionalnom parlamentu, a kandidat službeno postaje predsjednik kada dobije više od dvije trećine glasova u parlamentu. Ukoliko i nakon tri kruga glasanja kandidat ne dobije odgovarajući broj glasova u parlamentu, formira se posebna izborna komisija koju, pored članova parlamenta, čine i predstavnici svih lokalnih organa vlasti (minimum po jedan predstavnik svake općine). Mandat predsjednika traje pet godina, a ukupni broj mandata nije ograničen, s tim da jedna osoba može povezati samo dva mandata u kontinuitetu. Predsjednik za trajana mandata ne smije biti član ni jedne političke stranke, a također mora zamrznuti sve ostale političke i gospodarske aktivnosti.

Funkcija predsjednika države službeno je uvedena 1938. godine, a prvi predsjednik Estonije bio je [[Konstantin Päts]]. Prije toga, u periodu od [[1920.]] do [[1934.]] godine, na čelu države nalazio se &quot;Državni starješina&quot; ([[estonski]]: ''[[Riigivanem]]''), koji je kombinirao funkcije koje imaju današnji predsednik i [[Premijer Estonije|premijer]]. U tom periodu, na čelu Estonije bilo je ukupno 16 šefova države, a Päts je biran na tu funkciju čak pet puta. Ustav iz [[1934.]] godine razdvojio je funkciju šefa države od funkcije predsjednika vlade, ali nije stupio na snagu pošto je Päts iste godine izvršio državni udar i raspustio parlament. [[SSSR|Sovjetske vlasti]] su u srpnju [[1940.]] deportirale Pätsa u grad [[Ufa|Ufu]] u [[Sibir]]u. Nakon toga, u skladu s važećim Ustavom, funkciju predsjednika preuzeo je prosovjetski premijer [[Johannes Vares]], koji je potom potpisao službeni dokument o aneksiji Estonije od strane Sovjetskog Saveza. U periodu pod sovjetskom vlašću ([[1944.]] − [[1991.]]), sjedište predsjednika Estonije nalazilo se u egzilu u [[Stockholm]]u.

Za prvog predsjednika Druge Republike izabran je [[Lennart Meri]], koji je na vlasti bio od listopada [[1992..]] do listopada [[2001.]] godine. Nakon njega, funkciju predsjednika države obavljali su još i [[Arnold Rüütel]] ([[2001.]] − [[2006.]]), [[Toomas Hendrik Ilves]] ([[2006.]] − [[2016.]]), [[Kersti Kaljulaid]] kao prva žena na mjestu predsjednika države ([[2016.]] − [[2021.]]),&lt;ref&gt;{{citation | url = https://www.theguardian.com/world/2016/oct/03/estonia-first-female-president-kersti-kaljulaid | title = Estonia parliament votes for first female president | journal = The Guardian |date=3. 10. 2016 | accessdate=6. 10. 2016}}&lt;/ref&gt; te, od [[2021.]] godine, [[Alar Karis]].

=== Međunarodni odnosi ===
[[File:Eesti suursaatkond Tōkyōs.jpg|thumb|left|[[Ambasada]] Republike Estonije u [[Tokyo|Tokyu]].]]
Estonija je bila punopravna članica [[Liga naroda|Lige naroda]] od [[22. rujna]] [[1921.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite book|last=Briggs| first = Herbert Whittaker| title = The law of nations: cases, documents, and notes| url = https://books.google.com/books?id=HsIzAAAAIAAJ|year=1952| publisher = Appleton-Century-Crofts|pages=106}}&lt;/ref&gt; a potom i [[UN|Ujedinjenih nacija]] od [[17. rujna]] [[1991.]] godine. Između ostalih, Estonija je i jedna od članica [[OESS|Organizacije za europsku sigurnost i saradnju]] (OSCE), [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]] (OECD), [[Vijeće država Baltičkog mora|Vijeća država Baltičkog mora]] (CBSS) i Nordijske razvojne banke. Također je i potpisnica [[Protokol iz Kyota|protokola iz Kyota]] o klimatskim promjenama.

Od obnove nezavisnosti [[1991.]] godine, estonska vanjska politika fokusirana je na europske i euroatlantske integracijske procese. Potpuna integracija u zapadni političko-sigurnosni sistem nastupila je nakon prijema u punopravno članstvo [[NATO]] pakta (članica od [[29. ožujka]] [[2004.]]) i [[Europska unija|Europske unije]] ([[1. svibnja]] [[2004.]] godine). Intenzivno političko i vojno približavanje zemljama geopolitičkog zapada za posljedicu je imalo pogoršavanje odnosa s [[Rusija|Ruskom Federacijom]], jedinom susjednom zemljom s kojom Estonija nije u potpunosti izvršila demarkaciju granične linije.

Od početka [[1990e|1990-ih]], Estonija razvija bliske političko-ekonomske odnose s preostale dvije baltičke države, sudjelujući u radu Baltičke skupštine i Baltičkog vijeća ministara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/4096 | title = Estonian Chairmanship of the Baltic Council of Ministers in 2011 | publisher = Estonian Ministry of Foreign Affairs | accessdate=11. 8. 2012 |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20131113111112/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F4096 | archivedate=13. 11. 2013 }}&lt;/ref&gt; Estonija koristi nordijski uzor kao primjer svog političko-društvenog djelovanja. Jačem razvoju međusobnih odnosa baltičkih i nordijskih zemalja doprinosi i [[Nordijsko-baltička grupa 8]] (NB8).&lt;ref name=&quot;NB8&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.vm.ee/?q=en/node/4097 | title = Nordic-Baltic Co-operation | publisher = Estonian Ministry of Foreign Affairs |date=10. 7. 2012 | accessdate=11. 8. 2012 |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120511184410/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F4097 | archivedate=11. 5. 2012 }}&lt;/ref&gt; Parlamentarna suradnja između Baltičke skupštine i Nordijskog savjeta započela je [[1989.]] godine i od tada dva tijela održavaju redovne godišnje sastanke na raznim nivoima.&lt;ref name=&quot;NB8&quot;/&gt; Nordijski savjet ministara ima svoju kancelariju u [[Tallinn]]u i predstavništvo u [[Tartu]]u, kao i informativne centre u [[Narva|Narvi]], [[Valga|Valgi]] i [[Pärnu]]u.&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.norden.org/en/nordic-council-of-ministers/the-secretariat-to-the-nordic-council-of-ministers/nordic-council-of-ministers-information-offices-in-the-baltic-states-and-russia| title = Nordic Council of Ministers' Information Offices in the Baltic States and Russia| publisher = Nordic Council of Ministers| accessdate = 11. 8. 2012| archive-url = https://web.archive.org/web/20121018134356/http://www.norden.org/en/nordic-council-of-ministers/the-secretariat-to-the-nordic-council-of-ministers/nordic-council-of-ministers-information-offices-in-the-baltic-states-and-russia| archive-date = 18. 10. 2012| url-status = dead| df = | archivedate = 2012-10-18| archiveurl = https://web.archive.org/web/20121018134356/http://www.norden.org/en/nordic-council-of-ministers/the-secretariat-to-the-nordic-council-of-ministers/nordic-council-of-ministers-information-offices-in-the-baltic-states-and-russia| deadurl = yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.norden.ee/en/about-us/about-us| title = Norden in Estonia| publisher = Nordic Council of Ministers' Office in Estonia| accessdate=11. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;

Estonija njeguje tradicionalno dobre odnose sa [[Švedska|Švedskom]] i [[Finska|Finskom]], a većina [[Estonci|Estonaca]] sebe smatra pripadnicima nordijskog civilizacijskog kruga. Tako je [[2009.]] godine, prilikom posjete [[Stockholm]]u, tadašnji ministar vanjskih poslova Estonije, [[Toomas Hendrik Ilves]], inače rođen u Stockholmu, održao predavanje na Švedskom institutu za međunarodne odnose pod nazivom &quot;Estonija kao nordijska zemlja&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vm.ee/?q=en/node/3489|title=Estonia as a Nordic Country |last=Ilves |first=Toomas Hendrik |author-link=Toomas Hendrik Ilves |date=14 December 1999 |publisher=Estonian Foreign Ministry |access-date=19 September 2009 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110511094242/http://www.vm.ee/?q=en%2Fnode%2F3489 |archive-date=11 May 2011}}&lt;/ref&gt; Estonija teži uključivanju u [[Nordijski savjet]].&lt;ref name=Mouritzen&gt;{{cite book |last1=Mouritzen |first1=Hans |last2=Wivel |first2=Anders |title=The Geopolitics of Euro-Atlantic Integration |date=2005 |publisher=Routledge |page=143 |edition=1 |url= https://books.google.com/books?isbn=1134457634}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1992.]] Rusija je bila najvažniji trgovački partner Estonije s udjelom u ukupnoj trgovini od 92%, da bi u [[21. vijek|XXI. vijeku]] ulogu Rusije preuzele nordijske zemlje.&lt;ref name=&quot;The Estonian Economic Miracle&quot;&gt;{{cite web|last=Laar| first = Mart|date=7. 8. 2007| url = http://www.heritage.org/research/reports/2007/08/the-estonian-economic-miracle | title = The Estonian Economic Miracle | publisher = Heritage.org | accessdate=2. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; Agencija Europske unije za visokotehnološke informacijske sisteme od [[2012.]] ima sjedište u Tallinnu. U prvoj polovini [[2018.]] godine, Estonija je predsjedavala Savjetom Europske unije.

=== Vojska ===
{{main|Estonske obrambene snage}}
[[File:Estonian Soldiers stand in formation during a welcome ceremony for U.S. troops, 2014.jpg|thumb|Estonski ročnici [[2014.]] godine.]]
Vojsku Estonije ili službeno [[Estonske obrambene snage]] ([[estonski]]: ''Eesti Kaitsevägi'') čine [[Estonske kopnene snage|kopnena vojska]] ([[estonski]]: ''Maavägi''), [[Estonska ratna mornarica|ratna mornarica]] ([[estonski]]: ''Merevägi'') i [[Estonsko ratno zrakoplovstvo|ratno zrakoplovstvo]] ([[estonski]]: ''Õhuvägi''), te paravojna jedinica znana kao [[Estonska obrambena liga]] ([[estonski]]: ''Eesti Kaitseliit''). Po [[Ustav Estonije|Ustavu]], vojska je dužna braniti nezavisnost i suverenitet zemlje te integritet njezinog teritorija na kopnu, moru i u zraku.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mil.ee/index_eng.php | title = Estonian National Defence Policy | publisher = Mil.ee | accessdate=2. 6. 2010 |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100528073601/http://www.mil.ee/index_eng.php | archivedate=28. 5. 2010}}&lt;/ref&gt; Trenutni strateški ciljevi estonske vojske, pored obrane nacionalnih interesa, su i daljnji razvoj oružanih snaga te daljnji rad na interoperabilnosti s ostalim članicama [[NATO]]-a i [[Europska unija|Europske unije]], te sudjelovanje u misijama NATO-a diljem svijeta.

Za razliku od preostale dvije [[Baltičke države|baltičke zemlje]] ([[Latvija|Latvije]] i [[Litva|Litve]]), u kojima je vojska profesionalizirana, u Estoniji je vojna obuka obavezna. Služenje vojnog roka je obveza za sve muškarce starosti između 18 i 28 godina, a dužina obuke traje od 8 do 11 mjeseci, ovisno o rodu u kojem se služi. Ženama je omogućeno da se dobrovoljno prijavljuju za služenje vojnog roka.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.err.ee/politics/84117be0-c97a-4329-9655-d3b01f04af61 | title = Terras: Conscription Will Stay | publisher = Eesti Rahvusringhääling |date=10. 12. 2012 | accessdate=16. 3. 2013}}&lt;/ref&gt; Prema podacima, vojni budžet Estonije za [[2017.]] godinu iznosio je 477 milijuna [[euro|eura]], ili oko 2.2% [[BDP]]-a (što je za 7.6% više u odnosu na prethodnu godinu).&lt;ref&gt;[http://defense-watch.com/2016/12/20/estonia-increases-defense-spending-2017/}- Loading&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210828135025/http://defense-watch.com/2016/12/20/estonia-increases-defense-spending-2017/%7D- |date=2021-08-28 }}{{Мртва веза|date=06. 2019. |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.kmin.ee/en/news/estonian-defence-budget-2016-exceeds-2-percent-gdp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220226043743/https://www.kmin.ee/en/news/estonian-defence-budget-2016-exceeds-2-percent-gdp|date=2022-02-26}} ''Estonian military budget on 2016''&lt;/ref&gt; Oružane snage Estonije, Latvije i Litve zajednički sudjeluju u vojnim vježbama u okviru NATO-a.

Estonska vojska kao dio NATO-vih snaga sudjeluje u brojnim mirovnim i ratnim misijama diljem svijeta, a između ostalih sudjelovala je i u mirovnim misijama u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[1995.]] godine (u sklopu [[UNPROFOR]]-a), u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] (od [[1996.]] do [[2011.]] godine) u sklopu [[IFOR]]-a i [[SFOR]]-a, te u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] ([[2003.]] godine, kao dio misije [[EUFOR Concordia]]). Estonske oružane snage sudjelovale su i u mirovnim misijama [[UN]]-a u [[Libanon]]u (na [[Golanska visoravan|Golanskoj visoravni]], tokom [[1996.]] i [[1997.]] godine), [[ISAF]]-a u [[Afganistan]]u (od [[2003.]] do [[2014.]] godine) i u [[Irak]]u (od [[2003.]] do [[2009.]] godine). Estonski kontingent s 50 vojnika od [[2003.]] godine dio je mirovnih snaga [[KFOR]]-a na [[Kosovo|Kosovu]], sa sjedištem u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://operatsioonid.kmin.ee/index.php?page=86&amp; | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110504080436/http://operatsioonid.kmin.ee/index.php?page=86&amp; | archivedate=4. 5. 2011 | title = Iisrael, Liibanon ja Süüria | language = et | publisher = Operatsioonid.kmin.ee |date=26. 4. 2010 | accessdate=2. 6. 2010 |url-status=dead |df=dmy}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mil.ee/et/operatsioonid/operatsioonid-alates-1995 |title=Operatsioonid alates 1995 |publisher=Estonian Defence Forces |language=et |access-date=28 December 2019 |archive-date=2019-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191229181435/http://mil.ee/et/operatsioonid/operatsioonid-alates-1995 }}&lt;/ref&gt;

Jedan od prioriteta oružanih snaga Estonije u [[21. vijek|XXI. vijeku]] obrana je od organiziranih cyber napada usmjerenih protiv informatičkih i telekomunikacijskih sistema u zemlji. Jedinica za obranu od organiziranih hakerskih napada formirana je [[2006.]] pod akronimom CERT (elektronska vojska), a njen je osnovni cilj zaštita informatičkog područja sa internet domenom [[.ee]] od mogućih hakerskih napada. Značaj jedinice za borbu protiv organiziranog cyber kriminala naglo je porastao nakon serije hakerskih napada na estonske internet mreže tokom [[2007.]] godine.&lt;ref name=&quot;bbc_gal&quot;&gt;{{cite news|publisher=BBC|date=25. 1. 2008| accessdate=23. 2. 2008| title = Estonia fines man for 'cyber war'| url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/7208511.stm}}&lt;/ref&gt;

=== Administrativna podjela ===
{{main|Administrativna podjela Estonije}}
{| style=&quot;background:transparent;font-size: 11px;float: {{{float|right}}}&quot;
|-style=&quot;background:#0072CE; color:white; text-align:center;&quot;
!colspan=4|Okruzi Estonije
|-
|colspan=&quot;4&quot;|{{Image label begin|image=Estonia adm location map.svg|width=500|link=}}
{{Image label small|x=0.660|y=0.650|scale={{{width|500}}}|text=''[[Valga (okrug)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Valga&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.798|y=0.695|scale={{{width|500}}}|text=''[[Võru (okrug)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Võru&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.798|y=0.610|scale={{{width|500}}}|text=''[[Põlva (okrug)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Põlva&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.830|y=0.315|scale={{{width|500}}}|text=''[[Ida-Viru (okrug)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Ida-Viru&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.665|y=0.305|scale={{{width|500}}}|text=''[[Lääne-Viru (okrug)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Lääne-Viru&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.700|y=0.440|scale={{{width|500}}}|text=''[[Jõgeva (okrug)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Jõgeva&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.750|y=0.532|scale={{{width|500}}}|text=''[[Tartu (okrug)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Tartu&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.570|y=0.538|scale={{{width|500}}}|text=''[[Viljandi (okrug)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Viljandi&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.590|y=0.395|scale={{{width|500}}}|text=''[[Järva (okrug)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Järva&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.450|y=0.523|scale={{{width|500}}}|text=''[[Pärnu (okrug)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Pärnu&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.480|y=0.283|scale={{{width|500}}}|text=''[[Harju (okrug)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Harju&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.450|y=0.388|scale={{{width|500}}}|text=''[[Rapla (okrug)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Rapla&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.330|y=0.378|scale={{{width|500}}}|text=''[[Lääne (okrug)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Lääne&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.163|y=0.400|scale={{{width|500}}}|text=''[[Hiiu (okrug)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Hiiu&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.138|y=0.523|scale={{{width|500}}}|text=''[[Saare (okrug)|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Saare&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.930|y=0.562|scale={{{width|500}}}|text=''[[Ruska Federacija|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Rusija&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.410|y=0.043|scale={{{width|500}}}|text=''[[Finska|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Finska&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.510|y=0.788|scale={{{width|500}}}|text=''[[Latvija|&lt;span style=&quot;color:teal;&quot;&gt;Latvija&lt;/span&gt;]]''}}
{{Image label small|x=0.300|y=0.758|scale={{{width|500}}}|text='''&lt;big&gt;[[Riški zaljev|&lt;span style=&quot;color:white; align:center;&quot;&gt;Riški&lt;br&gt;zaljev&lt;/span&gt;]]&lt;/big&gt;'''}}
{{Image label small|x=0.510|y=0.143|scale={{{width|500}}}|text='''&lt;big&gt;[[Finski zaljev|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Finski zaljev&lt;/span&gt;]]&lt;/big&gt;'''}}
{{Image label small|x=0.110|y=0.243|scale={{{width|500}}}|text='''&lt;big&gt;[[Baltičko more|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Baltičko more&lt;/span&gt;]]&lt;/big&gt;'''}}{{Image label end}}
|-style=&quot;background:#0072CE; color:white; text-align:center;&quot;
!width=25%| Okrug
!width=25%|Sjedište
!width=25%|Okrug
!width=25%|Sjedište
|-
| {{flagicon image|Flag of et-Harju maakond.svg}} [[Harju (okrug)|Harju]] || [[Tallinn]] || {{flagicon image|Pärnumaa lipp.svg}} [[Pärnu (okrug)|Pärnu]] || [[Pärnu]]
|-
| {{flagicon image|Hiiumaa lipp.svg}} [[Hiiu (okrug)|Hiiu]] || [[Kärdla]] || {{flagicon image|Raplamaa lipp.svg}} [[Rapla (okrug)|Rapla]] || [[Rapla]]
|-
| {{flagicon image|Ida-Virumaa lipp.svg}} [[Ida-Viru (okrug)|Ida-Viru]] || [[Jõhvi]] || {{flagicon image|Saaremaa lipp.svg}} [[Saare (okrug)|Saare]] || [[Kuressaare]]
|-
| {{flagicon image|Jõgevamaa lipp.svg}} [[Jõgeva (okrug)|Jõgeva]] || [[Jõgeva]] || {{flagicon image|Tartumaa lipp.svg}} [[Tartu (okrug)|Tartu]] || [[Tartu]]
|- 
| {{flagicon image|Flag of et-Järva maakond.svg}} [[Järva (okrug)|Järva]] || [[Paide]] || {{flagicon image|Valgamaa lipp.svg}} [[Valga (okrug)|Valga]] || [[Valga]]
|- 
| {{flagicon image|Läänemaa lipp.svg}} [[Lääne (okrug)|Lääne]] || [[Haapsalu]] || {{flagicon image|Viljandimaa lipp.svg}} [[Viljandi (okrug)|Viljandi]] || [[Viljandi]]
|-
| {{flagicon image|Lääne-Virumaa lipp.svg}} [[Lääne-Viru (okrug)|Lääne-Viru]] || [[Rakvere]] || {{flagicon image|Võrumaa lipp.svg}} [[Võru (okrug)|Võru]] || [[Võru]]
|-
| {{flagicon image|Põlvamaa lipp.svg}} [[Põlva (okrug)|Põlva]] || [[Põlva]] || 
|-style=&quot;background:#0072CE; color:white; text-align:center;&quot;
!colspan=4|Općine Estonije nakon administrativne reforme 2017. godine
|-
|colspan=4|[[File:Estonian administrative divisions 2017 with labels.svg|500px|Mapa estonskih općina nakon administrativne reforme [[2017.]] godine.]]
|}
Republika Estonija administrativno je podijeljena na 15 [[Okruzi Estonije|okruga]] ([[estonski]]: ''maakond'', ''maakonnad''). U pisanim izvorima okruzi se prvi put spominju u ''[[Hronika Henrika od Livonije|Kronici Henrika od Livonije]]'', kao estonske državice koje su postojale tokom [[13. vijek|XIII. vijeka]] i [[Sjeverni križarski ratovi|Sjevernih križarskih ratova]]. Granice između okruga mijenjane su tokom stoljeća, a nakon što je Estonija [[1991.]] godine uspostavila nezavisnost, tadašnji sovjetski [[rajon]]i su ukinuti i zamijenjeni s okruzima, uz zadržavanje sovjetskih granica; nekadašnji okrug [[Petseri (okrug)|Petseri]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] priključen je [[Ruska SFSR|Rusiji]] i danas je administrativno uređen kao [[Pečorski rajon]] [[Pskovska oblast|Pskovske oblasti]].

Historijski okruzi i njihove granice danas se koriste u etnološkom kontekstu kako bi se isticale kulturne i jezične posebnosti određenih dijelova Estonije.

Svaki okrug ima svoju vladu ([[estonski]]: ''Maavalitsus''), na čijem se čelu nalazi načelnik ([[estonski]]: ''Maavanem''), koji predstavlja nacionalnu vlast na lokalnoj razini. Načelnike okruga bira [[Vlada Estonije]] na period od pet godina.

Svaki je okrug dalje podijeljen na [[Općine Estonije|općine]] ([[estonski]]: ''omavalitsus''), koje predstavljaju drugu razinu administrativne podjele. Nakon velike administrativne reforme [[2017.]] godine, broj općina smanjen je na 79 (s dotadašnjih 213), a dijele se na gradske ([[estonski]]: ''linn''; 15 općina) i ruralne ([[estonski]]: ''vald''; 64 općine).&lt;ref name=&quot;Az6aE&quot;&gt;{{Cite web |title=Haldusreformi järel muutub Eestis üle 400 000 elukoha ja maatüki aadressi |url=https://www.maaamet.ee/et/uudised/haldusreformi-jarel-muutub-eestis-ule-400-000-elukoha-ja-maatuki-aadressi |access-date=2021-08-29 |archive-date=2017-12-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201034227/https://www.maaamet.ee/et/uudised/haldusreformi-jarel-muutub-eestis-ule-400-000-elukoha-ja-maatuki-aadressi }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.rahandusministeerium.ee/et/eesmargidtegevused/kohalikud-omavalitsused-ja-haldusreform/eesti-kohalike-omavalitsuste-loetelu Eesti kohalike omavalitsuste loetelu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220529043242/https://www.rahandusministeerium.ee/et/eesmargidtegevused/kohalikud-omavalitsused-ja-haldusreform/eesti-kohalike-omavalitsuste-loetelu |date=2022-05-29 }}, Eesti kohalike omavalitsuste loetelu, 01.01.2019 seisuga&lt;/ref&gt; Svaka općina uživa određen stupanj autonomije u odnosu na centralnu vlast i ima svoje organe vlasti. U granicama općina može se naći jedno ili više gradskih ili seoskih naselja. Dvije trećine općina imaju manje od 3,000 stanovnika; najveća općina je [[Tallinn]] s oko 427,500 stanovnika, dok najmanja općina [[Ruhnu]] ima svega 68 stanovnika.&lt;ref name=einst.ee&gt;{{cite web |url=http://www.einst.ee/factsheets/factsheets_uus_kuju/local_government_reform.htm |title=Archived copy |access-date=2002-06-19 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20020619141032/http://www.einst.ee/factsheets/factsheets_uus_kuju/local_government_reform.htm |archive-date=2002-06-19 }}&lt;/ref&gt;

Grad [[Tallinn]] administrativno je podijeljen na osam gradskih okruga ([[estonski]]: ''linnaosa''), a svaki od okruga ima svoju izvršnu vlast.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;border-spacing:0; border-top:none; border-left:none; border-spacing:0; padding:0; margin:;&quot;
|+ style=&quot;text-align: center;&quot; | Okruzi Estonije {{small|([[1. siječnja]] [[2021.]])}}&lt;ref name=&quot;countypopulation&quot;&gt;{{cite web|url=http://andmebaas.stat.ee/Index.aspx?DataSetCode=RV022U|website=[[Statistics Estonia]]|title=RV022U: Population by sex, age group and county, 1 January. administrative division as at 01.01.2018|access-date=2021-08-29|archive-date=2019-06-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20190608063017/http://andmebaas.stat.ee/Index.aspx?DataSetCode=RV022U}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2021-05-12|title=RV022U: POPULATION BY SEX, AGE GROUP AND COUNTY, 1 JANUARY. ADMINISTRATIVE DIVISION AS AT 01.01.2018|url=https://andmed.stat.ee/en/stat/rahvastik__rahvastikunaitajad-ja-koosseis__rahvaarv-ja-rahvastiku-koosseis/RV022U|url-status=live|access-date=2021-08-07|website=[[Statistics Estonia]]}}&lt;/ref&gt;
!style=&quot;width:150px;&quot; colspan=&quot;2&quot; | Okrug
!style=&quot;width:45px;&quot;  | Sjedište
!style=&quot;width:45px;&quot;  | Površina (km{{sup|2}})
!style=&quot;width:45px;&quot;  | Populacija
!style=&quot;width:45px;&quot;  | Gustoća
|-
|[[File:Et-Harju maakond-coa.svg|35px|center]]
|'''[[Harju (okrug)|Harju]]'''&lt;br&gt;(''Harjumaa'')
|[[Tallinn]]
|{{center|4,327}}
|{{center|609,515}}
|{{center|140.86}}
|-
|[[File:Hiiumaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Hiiu (okrug)|Hiiu]]'''&lt;br&gt;(''Hiiumaa'')
|[[Kärdla]]
|{{center|1,032}}
|{{center|9,381}}
|{{center|9.09}}
|-
|[[File:Ida-Virumaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Ida-Viru (okrug)|Ida-Viru]]'''&lt;br&gt;(''Ida-Virumaa'')
|[[Jõhvi]]
|{{center|2,972}}
|{{center|131,913}}
|{{center|44.39}}
|-
|[[File:Jõgevamaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Jõgeva (okrug)|Jõgeva]]'''&lt;br&gt;(''Jõgevamaa'')
|[[Jõgeva]]
|{{center|2,545}}
|{{center|28,082}}
|{{center|11.03}}
|-
|[[File:Et-Järva maakond-coa.svg|35px|center]]
|'''[[Järva (okrug)|Järva]]'''&lt;br&gt;(''Järvamaa'')
|[[Paide]]
|{{center|2,674}}
|{{center|29,817}}
|{{center|11.15}}
|-
|[[File:Läänemaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Lääne (okrug)|Lääne]]'''&lt;br&gt;(''Läänemaa'')
|[[Haapsalu]]
|{{center|1,816}}
|{{center|20,285}}
|{{center|11.17}}
|-
|[[File:Lääne-Virumaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Lääne-Viru (okrug)|Lääne-Viru]]'''&lt;br&gt;(''Lääne-Virumaa'')
|[[Rakvere]]
|{{center|3,696}}
|{{center|58,402}}
|{{center|15.80}}
|-
|[[File:Põlvamaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Põlva (okrug)|Põlva]]'''&lt;br&gt;(''Põlvamaa'')
|[[Põlva]]
|{{center|1,823}}
|{{center|24,473}}
|{{center|13.42}}
|-
|[[File:Et-Pärnu maakond-coa.svg|35px|center]]
|'''[[Pärnu (okrug)|Pärnu]]'''&lt;br&gt;(''Pärnumaa'')
|[[Pärnu]]
|{{center|5,419}}
|{{center|85,760}}
|{{center|15.83}}
|-
|[[File:Raplamaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Rapla (okrug)|Rapla]]'''&lt;br&gt;(''Raplamaa'')
|[[Rapla]]
|{{center|2,765}}
|{{center|33,116}}
|{{center|11.98}}
|-
|[[File:Saaremaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Saare (okrug)|Saare]]'''&lt;br&gt;(''Saaremaa'')
|[[Kuressaare]]
|{{center|2,938}}
|{{center|33,032}}
|{{center|11.24}}
|-
|[[File:Tartumaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Tartu (okrug)|Tartu]]'''&lt;br&gt;(''Tartumaa'')
|[[Tartu]]
|{{center|2,993}}
|{{center|153,912}}
|{{center|51.42}}
|-
|[[File:Valgamaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Valga (okrug)|Valga]]'''&lt;br&gt;(''Valgamaa'')
|[[Valga]]
|{{center|1,917}}
|{{center|27,962}}
|{{center|14.59}}
|-
|[[File:Viljandimaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Viljandi (okrug)|Viljandi]]'''&lt;br&gt;(''Viljandimaa'')
|[[Viljandi]]
|{{center|3,422}}
|{{center|45,877}}
|{{center|13.41}}
|-
|[[File:Võrumaa vapp.svg|35px|center]]
|'''[[Võru (okrug)|Võru]]'''&lt;br&gt;(''Võrumaa'')
|[[Võru]]
|{{center|2,305}}
|{{center|34,898}}
|{{center|15.14}}
|}

== Stanovništvo ==
{{main|Demografija Estonije}}
{{Populacije kroz historiju
|footnote = Izvori:&lt;ref name=&quot;census&quot;&gt;{{cite web|url=http://vana.stat.ee/62931|title=PHC2011 - History of Population Censuses in Estonia|website=stat.ee|access-date=2021-08-30|archive-date=2021-02-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210228130132/https://vana.stat.ee/62931|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;final20&quot; /&gt;
|title       = Populacija Estonije&lt;br&gt;kroz historiju
|percentages =
|[[1881.]]|881455
|[[1897.]]|958351
|[[1922.]]|1107059
|[[1934.]]|1126413
|[[1941.]]|1017475
|[[1959.]]|1196791
|[[1970.]]|1356079
|[[1979.]]|1464476
|[[1989.]]|1565662
|[[2000.]]|1370052
|[[2011.]]|1294455
|[[2021.]]|1330068
}}
Na osnovu arheoloških nalaza, izvjesno je da je područje suvremene Estonije stalno naseljeno posljednjih 13,000 godina, a prve ljudske zajednice pojavile su se odmah nakon povlačenja moćnih [[ledenjak]]a, koji su se prostirali na tom području tokom posljednjeg ledenog doba. Tokom posljednjih 800 godina, estonska se populacija se kretala između 800,000 i 1.6 milijuna ljudi. Početkom trećeg desetljeća [[21. vijek|XXI. vijeka]] u Estoniji je živjelo oko 1,330,000 ljudi.&lt;ref name=&quot;Демографија1&quot;&gt;{{cite web| title = First settlers in Estonia, and today| url = http://www.estonica.org/en/Society/Population/First_settlers_in_Estonia,_and_today/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 9. 2. 2017| archive-date = 2017-07-21| archive-url = https://web.archive.org/web/20170721024852/http://www.estonica.org/en/Society/Population/First_settlers_in_Estonia,_and_today/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;

Kritični periodi u demografskom smislu bili su [[13. vijek|XIII.]] i [[14. vijek|XIV. vijek]], kada su [[Sjeverni križarski ratovi|ratovi sa kršćanskim osvajačima]], epidemije i glad potpuno desetkovali populaciju, a broj stanovnika se smanjivao i do 50%. Sljedeći demografski negativan period trajao je od sredine [[16. vijek|XVI.]] pa do početka [[18. vijek|XVIII. vijeka]], kada je zbog ratova, gladi i epidemija stradalo više od polovine stanovništva, iako je u mirnijim desetljećima u istom periodu uslijed imigracija broj stanovnika rastao i do dva postotna poena godišnje.&lt;ref name=&quot;Демографија1&quot;/&gt; Najnižu populacijsku točku estonsko stanovništvo doseglo je [[1712.]] godine, kada je na tom području živjelo svega oko 200,000 ljudi.&lt;ref name=&quot;Демографија1&quot;/&gt; Prema podacima sa svesovjetskog popisa iz [[1897.]] godine, broj stanovnika na tlu Estonije dostigao je 986,000, od čega su 89.2% bili etnički [[Estonci]] (odnosno estonska plemena). Prirodni rast estonske populacije tokom [[20. stoljeće|XX. vijeka]] bio je dosta nizak i održavao se primarno zahvaljujući migracijama. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Estonija je izgubila gotovo četvrtinu svoje prijeratne populacije. Intenzivna industrijalizacija koju su provodile sovjetske vlasti u poslijeratnom periodu dovela je do masovnih imigracija iz drugih dijelova [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] te se tako u periodu od [[1956.]] do [[1991.]] godine zbog posla u Estoniju doselilo ukupno oko 1.4 milijuna ljudi iz drugih dijelova zemlje. Njih oko 200,000 trajno se nastanilo na tom području.&lt;ref name=&quot;Демографија1&quot;/&gt;

Intenzivnije imigracije zahvaćale su Estoniju uglavnom nakon perioda s visokim mortalitetom. Njemački i švedski naseljenici, koji su počeli intenzivnije dolaziti na ovo područje od [[13. vijek|XIII. vijeka]], uglavnom su se zadržavali u gradovima. Iako su etnički Estonci činili većinu gradske populacije, estonski gradovi su tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] bili potpuno [[germanizacija|germanizirani]].&lt;ref name=&quot;Демографија2&quot;&gt;{{cite web| title = Composition of the population| url = http://www.estonica.org/en/Society/Population/Composition_of_the_population/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 9. 2. 2017| archive-date = 2014-05-02| archive-url = https://web.archive.org/web/20140502133246/http://www.estonica.org/en/Society/Population/Composition_of_the_population/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt; Za razliku od gradova, proces naseljavanja ruralnih područja tekao je znatno sporije, bio je dugotrajniji i samim tim novopridošlo se seosko stanovništvo mnogo brže asimiliralo.&lt;ref name=&quot;Демографија2&quot;/&gt; Od kraja [[19. vijek|XIX. vijeka]], naglo je porastao broj imigranata iz [[Rusko Carstvo|Rusije]], koji su sudjelovali u industrijalizaciji tih područja.
{{bar box
|float = left
|title = Etnička struktura Estonije (2019.)&lt;ref name=&quot;stat.ee&quot;&gt;{{cite web|title=Rahvaarv rahvuse järgi, 1. jaanuar, aasta|url=http://www.stat.ee/34267|publisher=Statistics Estonia|access-date=10 October 2019|archive-date=2018-01-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20180104172617/http://www.stat.ee/34267|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
|bars =
{{bar percent|[[Estonci]]|DarkSlateGray|68.5}}
{{bar percent|[[Rusi]]|DarkSlateGray|24.8}}
{{bar percent|[[Ukrajinci]]|DarkSlateGray|1.8}}
{{bar percent|[[Bjelorusi]]|DarkSlateGray|0.9}}
{{bar percent|[[Finci]]|DarkSlateGray|0.6}}
{{bar percent|[[Latvijci]]|DarkSlateGray|0.2}}
{{bar percent|Ostali|DarkSlateGray|2.0}}
{{bar percent|Nepoznato|DarkSlateGray|1.3}}
}}
Prije Drugog svjetskog rata, etnički Estonci činili su 88.1% ukupne populacije, dok su ostatak činili pripadnici pet manjinskih naroda (tradicionalne manjine Estonije).&lt;ref name=&quot;ethnic minor&quot;&gt;{{cite web|url=http://old.estinst.ee/factsheets/ethnic_minor/ |date=26. 12. 1998 | title = Ethnic minorities in Estonia: past and present | publisher = Einst.ee | accessdate=2. 6. 2010 |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110807204855/http://old.estinst.ee/factsheets/ethnic_minor/ | archivedate=7. 8. 2011}}&lt;/ref&gt; Estonski ustav iz [[1925.]] godine garantirao je kulturnu autonomiju tradicionalnim manjinskim narodima (s brojnošću iznad 3,000 osoba) i bio je jedinstven u tom pogledu u Europi tog vremena.{{sfn|Smith|2005|p=211}} Kulturna autonomija tako je zakonom zagarantirana estonskim [[Nijemci]]ma i [[Židovi]]ma, koji su imali i svoja vlastita kulturna vijeća. Prema podacima iz [[1934.]] godine, najbrojniji manjinski narodi bili su [[Rusi]] (92,000 ili 8.2%), [[Nijemci]] (16,300 ili 1.5%) i [[Šveđani]] (7,600 ili 0.7%), dok su [[Latvijci]] i [[Židovi]] činili manje od 0,5% od ukupnog stanovništva. Velike promjene dogodile su se tokom Drugog svjetskog rata; broj stanovnika se značajno smanjio, a s estonskog teritorija gotovo su u potpunosti nestale četiri tradicionalne manjinske zajednice (opstali su jedino [[Rusi]]).&lt;ref name=&quot;Демографија2&quot;/&gt; Zakon o kulturnoj autonomiji ponovo je stupio na snagu [[1993.]] godine.&lt;ref name=&quot;Демографија2&quot;/&gt;

Tokom perioda sovjetske vlasti drastično se promijenila demografska slika Estonije. Udio etničkih Estonaca u populaciji pao je na oko 61%, dok se broj etničkih Rusa, [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] i [[Bjelorusi|Bjelorusa]] u istom periodu gotovo upeterostručio, a manjinski narodi činili su više od trećine ukupne populacije.

Prema podacima iz [[2021.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://andmebaas.stat.ee/Index.aspx?DataSetCode=RV0222U|title=Population by sex, ethnic nationality and county|website=stat.ee|access-date=2021-08-30|archive-date=2019-06-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20190611131932/http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PO0222U&amp;ti=POPULATION+BY+SEX%2C+ETHNIC+NATIONALITY+AND+COUNTY%2C+1+JANUARY.+ADMINISTRATIVE+DIVISION+AS+AT+01.01.2018&amp;path=..%2FI_Databas%2FPopulation%2F01Population_indicators_and_composition%2F04Population_figure_and_composition%2F&amp;lang=1}}&lt;/ref&gt; etnički najbrojnije skupine u zemlji bili su [[Estonci]] sa 68.8% i [[Rusi]] sa 24.2%. Značajniju populaciju imali su još i [[Ukrajinci]] (2%), dok su sve ostale etničke skupine imale udio manji od 1%. Među njima, posebno se ističu [[Bjelorusi]] (0.8%) i [[Finci]] (0.6%), dok su ostale značajnije etničke skupine [[Latvijci]], [[Nijemci]], [[Litvanci]], [[Tatari]], [[Židovi]], [[Šveđani]] i [[Poljaci]].&lt;ref name=&quot;Демографија2&quot;/&gt; Suvremena Estonija etnički je heterogena zemlja u kojoj manjinski narodi čine oko trećinu populacije. Estonci čine više od 80% stanovništva u 13 od 15 okruga, a najhomogeniji okrug je [[Hiiu (okrug)|Hiiu]] s 98.4% Estonaca. Ruska manjina najbrojnija je na sjeveroistoku i istoku zemlje, te u [[Tallinn]]u, a u okrugu [[Ida-Viru (okrug)|Ida-Viru]] čini oko 70% populacije.

Od početka [[19. vijek|XIX. vijeka]] pa na dalje, stopa živorođene djece po ženi postepeno je opadala, ali se i stopa smrtnosti smanjivala, što je dovelo do neznatnog rasta populacije. Tako je tokom pedesetih godina [[20. vijek|XX. vijeka]] Estonija imala jednu od najnižih stopa rađanja u Europi i svijetu, da bi prirodni priraštaj ponovo postepeno počeo rasti tokom sedamdesetih godina [[20. vijek|XX. vijeka]]. Tokom devedesetih godina [[20. vijek|XX. vijeka]] ponovo dolazi do pada u broju stanovnika, useljavanje je gotovo zaustavljeno, a broj iseljenika se naglo povećao, dok je broj umrlih bio veći od broja rođenih. Demografska slika počela se stabilizirati nakon [[1997.]] godine. Glavni demografski problem Estonije je starenje stanovništva, pošto broj djece po obitelji konstantno opada, a broj starijih osoba se povećava. Udio stanovnika starijih od 64 godine je oko 18% (prema podacima iz [[2010.]] godine).&lt;ref name=&quot;Демографија1&quot;/&gt; Postotak zaposlenih, radno sposobnih stanovnika je nešto viši u usporedbi s prosjekom [[Europska unija|Europske unije]], a posebno je visok postotak zaposlenosti među ženama.

Prema podacima iz [[2011.]], [[stopa fertiliteta]] je 1.52 dece po ženi, što odgovara europskom prosjeku. U Estoniji, značajan broj djece rođen je u izvanbračnim zajednicama, a tokom [[2009.]] godine čak 60% od ukupnog broja rođenih rođeno je u izvanbračnim zajednicama. Prema podacima s popisa iz [[2000.]] godine, oko 21% stanovništva živio je u izvanbračnim zajednicama.&lt;ref&gt;{{cite web| title = Family and birth of children| url = http://www.estonica.org/en/Society/Population/Family_and_birth_of_children/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 9. 2. 2017| archive-date = 2017-05-25| archive-url = https://web.archive.org/web/20170525142717/http://www.estonica.org/en/Society/Population/Family_and_birth_of_children/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt; Broj razvedenih brakova je među najvišima u Europi.

U usporedbi s europskim zemljama, estonsko stanovništvo živi najkraće, a posebno je velika razlika u životnom vijeku između muškaraca i žena (žene žive u prosjeku osam godina duže, što je smanjenje u odnosu na ranijih dvanaest). Tako je [[2020.]] godine prosječni očekivani životni vijek kod žena iznosio 82.8 godina, dok su muškarci u prosjeku živjeli 74.4 godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=25 August 2021|title=Growth in life expectancy has slowed down, but Estonian people live a longer healthy life|url=https://www.stat.ee/en/node/183291|website=Statistics Estonia}}&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery widths=&quot;300px&quot; heights=&quot;280px&quot;&gt;
File:Estonia 1950-2021.gif|Animirana populacijska piramida Estonije od [[1950.]] do [[2021.]] godine
File:Share of Estonians.png|Etnička struktura Estonije po okruzima ([[2011.]])
File:Natural population increase of Estonia (1945-2008).png|Prirodni prirast stanovništva Estonije od [[1945.]] do [[2008.]] godine
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

=== Ljudska prava u Estoniji ===

Godine [[1997.]], Estonija je potpisala [[Ženevska konvencija o izbjeglicama|Ženevsku konvenciju o izbjeglicama]]. U periodu od [[1997.]] do [[2008.]] godine, izbjeglički [[azil]] u Estoniji zatražilo je ukupno 148 osoba, od čega je svega njih 10 dobilo službeni status izbjeglice, a za 12 osoba je određena specijalna zaštita. Najviše tražitelja azila bilo je iz [[Rusija|Rusije]] (23), [[Irak]]a (22) i [[Turska|Turske]] (17 osoba). Broj tražitelja azila znatno se povećao nakon [[2009.]] godine, nakon što je Estonija postala dijelom [[Schengenska zona|Schengenske zone]].&lt;ref&gt;{{cite web| title=Population/Emigration and immigration| url=http://www.estonica.org/en/Society/Population/Emigration_and_immigration/| work=Encyclopedia Estonica| publisher=Eesti Instituut| accessdate=9. 2. 2017| archive-date=2017-05-06| archive-url=https://web.archive.org/web/20170506220927/http://www.estonica.org/en/Society/Population/Emigration_and_immigration/| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima od [[2. srpnja]] [[2010.]] o broju rezidenata, 84.1% rezidenata bili su državljani Estonije, 8.6% su bili strani državljani, dok su 7.3% građana činile osobe sa nejasnim i neodređenim državljanstvom. Od [[1992.]] godine, oko 140,000 osoba dobilo je estonsko državljanstvo.&lt;ref&gt;[http://www.postimees.ee/67387/eesti-andis-mullu-kodakondsuse-2124-inimesele/ Eesti andis mullu kodakondsuse 2124 inimesele], ''Postimees''. 9. 1. 2009.&lt;/ref&gt; Pripadnicima ruske etničke manjine, koji su se u Estoniju doselili tokom sovjetskog perioda, estonski Zakon o državljanstvu znatno otežava proces dodjele statusa državljana, a Vijeće za ljudska prava [[UN]]-a je [[2008.]] godine navedeni zakon označilo kao diskriminatoran.&lt;ref&gt;[http://www.osce.org/odihr/34040?download=true Naturalisation in Estonia Statement by the Legal Information Centre for Human Rights (Tallinn, Estonia)] (''[...]the Special Rapporteur considers extremely credible the views of the representatives of the Russian-speaking minorities who expressed that the citizenship policy is discriminatory[...]'')&lt;/ref&gt;

Estonija je u listopadu [[2014.]] donijela zakon kojim su legalizirane civilne kohabitacije istopolnih parova, postavši tako prva zemlja na postsovjetskom prostoru koja je pravno regulirala prava istopolnih zajednica. Zakon o civilnom partnerstvu istopolnih zajednica stupio je na snagu [[1. siječnja]] [[2016.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.wsj.com/articles/estonia-passes-law-recognizing-gay-partnerships-1412857097 | title = Estonia Passes Law Recognizing Gay Partnerships | last=Kangsepp| first = Liis| publisher = [[Wall Street Journal]] |date=9. 10. 2014 | accessdate=4. 1. 2014}}&lt;/ref&gt; Iako istospolni [[brak]]ovi još uvijek nisu zakonom regulirani u Estoniji, Estonija priznaje i registrira istospolne brakove sklopljene u drugim državama, ukoliko udovoljavaju zakonskim uvjetima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.gay.ru/news/rainbow/2017/01/25-35360.htm|title=GAY.RU - В Эстонии однополая пара через суд добилась признания своего брака, заключенного в Швеции|website=www.gay.ru|access-date=2017-01-25}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;gaystarnews&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.gaystarnews.com/article/estonia-taken-big-step-marriage-equality/|title=Gay couple win right to be married in Estonia|work=Gay Star News|date=30 January 2017|access-date=2021-08-30|archive-date=2018-12-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20181211164209/https://www.gaystarnews.com/article/estonia-taken-big-step-marriage-equality/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;err.ee&quot;&gt;{{Cite web|url=https://news.err.ee/120456/nonprofit-court-orders-entry-of-same-sex-marriage-into-estonian-register|title=Nonprofit: Court orders entry of same-sex marriage into Estonian register|date=25 January 2017|website=ERR}}&lt;/ref&gt;

=== Jezici ===
{{main|Estonski jezik}}
[[File:EstonianGrammar1637.jpg|thumb|220px|Tiskano izdanje [[Gramatika estonskog jezika|estonske gramatike]] iz [[1637.]] godine. Autor je [[Heinrich Stahl]].]]
Suvremena Estonija višenacionalna je država u kojoj se prema službenim podacima s popisa iz [[2000.]] govori čak 109 jezika. Službeni jezik zemlje je [[estonski]], koji je materinji jezik za oko 922,000 ili 67.3% estonske populacije.&lt;ref name=&quot;PopulationByNationality&quot;&gt;{{cite web| url = http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC223&amp;ti=POPULATION+BY+THE+PLACE+OF+RESIDENCE+AND+MOTHER+TONGUE&amp;path=../I_Databas/Population_census/PHC2000/08Ethnic_nationality._Mother_tongue._Command_of_foreign_languages/&amp;lang=1| title = Population by the place of residence and mother tongue, statistical database: Population Census 2000| date = јул 2010| publisher = Statistics Estonia (government agency at the area of administration of the Ministry of Finance)| accessdate = 19. 6. 2009| archive-date = 2013-11-01| archive-url = https://web.archive.org/web/20131101235518/http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC223&amp;ti=POPULATION+BY+THE+PLACE+OF+RESIDENCE+AND+MOTHER+TONGUE&amp;path=../I_Databas/Population_census/PHC2000/08Ethnic_nationality._Mother_tongue._Command_of_foreign_languages/&amp;lang=1}}&lt;/ref&gt; Kao službeni manjinski jezici priznati su još [[ruski]], [[švedski]] i [[njemački jezik]].

[[Estonski jezik]] ([[estonski]]: ''eesti keel'') pripada grupi [[Balto-finski jezici|balto-finskih jezika]] iz porodice [[Uralski jezici|uralskih jezika]] i jedan je od tek nekoliko europskih jezika koji ne pripadaju porodici [[Indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]]. Dosta je sličan [[finski|finskom]] i [[karelski jezik|karelskom jeziku]]. Po jezičkoj strukturi pripada grupi aglutinativnih jezika. Zbog stoljetnog utjecaja njemačkog jezika i kulture, oko trećinu riječi u modernom estonskom jeziku čine upravo razni [[germanizam|germanizmi]]. Standardni estonski jezik baziran je na [[Sjevernoestonski jezik|sjevernoestonskom dijalektu]]. [[Južnoestonski jezik]] (ili dijalekt) čine četiri zasebna dijalekta (tartski, mulgi, [[Võro jezik|võro]] i [[seto (dijalekt)|seto]]) koji se ponekad smatraju čak i zasebnim južnoestonskim jezicima.&lt;ref&gt;{{cite web| title = Culture Tourism in South Estonia and Võru county| url = http://www.siksali.ee/cultour/EE_SituationAnalysisSummary_ENG.pdf| work = Siksali| accessdate = 2. 7. 2013| archive-date = 2012-02-20| archive-url = https://web.archive.org/web/20120220115230/http://www.siksali.ee/cultour/EE_SituationAnalysisSummary_ENG.pdf| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt; Dijalekat viru se najviše razlikuje od standardnog estonskog jezika, i jedini je koji ima zaseban jezični [[ISO 639-3]] kod - &lt;code&gt;vro&lt;/code&gt;. Iako su južnoestonski dijalekti geneološki različiti od sjevernoestonskih, službeno se smatraju regionalnim formama suvremenog estonskog jezika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://portaal.eki.ee/component/content/article/34-murded/46-murded.html | title = Estonian Dialects, The Institute of the Estonian Language | publisher = Portaal.eki.ee |date=| accessdate=23. 8. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Laakso| first = Johanna| last2=Sarhimaa| first2 = Anneli| last3=Spiliopoulou Åkermark| first3 = Sia| last4=Toivanen| first4 = Reeta| title = Towards Openly Multilingual Policies and Practices: Assessing Minority Language Maintenance Across Europe| publisher = Multilingual Matters| location = Bristol; Buffalo|isbn=9781783094950| edition = 1| url = https://books.google.com/?id=xQKkCwAAQBAJ&amp;pg=PT76&amp;dq=Towards+Openly+Multilingual+Policies+and+Practices+V%C3%B5ro+Seto#v=onepage&amp;q=Towards%20Openly%20Multilingual%20Policies%20and%20Practices%20V%C3%B5ro%20Seto&amp;f=false| accessdate=23. 12. 2016|date=4. 2. 2016.}}&lt;/ref&gt; [[Ortografija]] estonskog jezika bazira se na principu &quot;jedno slovo, jedan glas&quot;.

[[Ruski jezik]] i dalje je najrašireniji manjinski jezik u zemlji i njime se kao materinjim jezikom služi oko trećina ukupne populacije (29.7%).&lt;ref name=&quot;Jezici&quot;&gt;{{cite web| title = Other languages in Estonia| url = http://www.estonica.org/en/Society/The_Estonian_Language/Other__languages_in_Estonia/| website = Estonica Encyclopedia about Estonia| publisher = Estonica| accessdate = 10. 2. 2017}}{{Dead link|date=December 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; U periodu sovjetske vlasti, ruski jezik imao je status službenog jezika. Prema podacima iz [[1998.]] godine, velika većina rusofone doseljeničke struje iz prve i druge generacije nije poznavala estonski jezik.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ies.ee/15102000.htm | title = Kirch, Aksel. &quot;Russians in contemporary Estonia – different strategies of the integration in to the nation-state.&quot; | publisher = Ies.ee |date=10. 2. 1998 | accessdate=2. 6. 2010}}&lt;/ref&gt; Danas je situacija znatno drugačija te, prema podacima s popisa iz [[2010.]] godine, oko 64% neestonskog stanovništva tečno govori estonski jezik.&lt;ref&gt;[http://pub.stat.ee/px-web.2001/dialog/varval.asp?ma=ML133&amp;ti=POPULATION+AGED+15%2D74+BY+ETHNIC+NATIONALITY+AND+KNOWLEDGE+OF+LANGUAGES&amp;path=../I_databas/Social_life/09Labour_market/02Education/02Educational_level/&amp;search=LANGUAGE&amp;lang=1 Table ML133, Eesti Statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110930094420/http://pub.stat.ee/px-web.2001/dialog/varval.asp?ma=ML133&amp;ti=POPULATION+AGED+15-74+BY+ETHNIC+NATIONALITY+AND+KNOWLEDGE+OF+LANGUAGES&amp;path=..%2FI_databas%2FSocial_life%2F09Labour_market%2F02Education%2F02Educational_level%2F&amp;search=LANGUAGE&amp;lang=1 |date=2011-09-30 }}.&lt;/ref&gt; Najveći broj govornika ruskog jezika živi u glavnom gradu [[Tallinn]]u te u industrijskim područjima u okrugu [[Ida-Viru (okrug)|Ida-Viru]].

Iako [[Baltički Nijemci]] nikada nisu činili više od 10% od ukupne estonske populacije, [[njemački jezik]] potpuno je dominirao kulturnim, političkim i gospodarskim životom Estonije. Iako je broj etničkih Nijemaca u estonskoj populaciji danas gotovo zanemariv, njemački jezik treći je najrašireniji strani jezik među estonskim stanovništvom. [[Švedski|Švedskim jezikom]], koji je bio dominantan u sjeverozapadnom i zapadnom dijelu zemlje, posebno u periodu između [[13. vijek|XIII.]] i [[20. vijek|XX. vijeka]], danas govori jako mali broj ljudi u Estoniji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eki.ee/knn/p2y.htm | title = Names of populated places changed with the reform of 1997 | publisher = Institute of the Estonian Language |date=29. 9. 1998 | accessdate=12. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;

Najrašireniji strani jezici koji se uče u školama u Estoniji danas su [[engleski]], ruski, njemački i [[francuski]], iako su dosta popularni i finski, švedski i [[španjolski jezik]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Estonian Foreign Languages Strategy 2009 – 2015| url = http://contactpoints.ecml.at/LinkClick.aspx?fileticket=8lWNTiRd1A4%3D&amp;tabid=1319&amp;language=en-GB| publisher = Ministry of Education and Research| accessdate=22. 8. 2014| archive-url = https://web.archive.org/web/20160303191208/http://contactpoints.ecml.at/LinkClick.aspx?fileticket=8lWNTiRd1A4%3D&amp;tabid=1319&amp;language=en-GB| archive-date=3. 3. 2016|url-status=dead| df = }}&lt;/ref&gt;

Službeni znakovni jezik u zemlji je [[estonski znakovni jezik]] (kod ESL; [[estonski]]: ''ееsti viipekeel''), koji koristi oko 4.5 tisuće osoba, dok je u službenoj upotrebi u rusofonim područjima i [[ruski znakovni jezik]].

=== Religija ===
{{main|Religija u Estoniji}}
[[Ustav Republike Estonije]] garantira slobodu vjeroispovesti svim vjrskim zajednicama, a vjerske organizacije strogo su [[sekularizam|odvojene od države]]. Podaci o vjerskoj strukturi estonskog stanovništva su sljedeći:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; width=&quot;60%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot;| Religija 
!colspan=&quot;2&quot;| Popis iz 2000.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC231&amp;ti=POPULATION+BY+RELIGIOUS+AFFILIATION+AND+ETHNIC+NATIONALITY*&amp;path=../I_Databas/Population_census/PHC2000/16Religious_affiliation/&amp;lang=1|title=PC231: POPULATION BY RELIGIOUS AFFILIATION AND ETHNIC NATIONALITY|date=31 March 2000|access-date=9 January 2014|publisher=[[Statistics Estonia]]|archive-date=2018-07-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20180719114502/http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC231&amp;ti=POPULATION+BY+RELIGIOUS+AFFILIATION+AND+ETHNIC+NATIONALITY%2A&amp;path=..%2FI_Databas%2FPopulation_census%2FPHC2000%2F16Religious_affiliation%2F&amp;lang=1}}&lt;/ref&gt;
!colspan=&quot;2&quot;| Popis iz 2011.&lt;ref name=stat2011&gt;{{cite web|url= http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC0454&amp;lang=1|title= PC0454: AT LEAST 15-YEAR-OLD PERSONS BY RELIGION, SEX, AGE GROUP, ETHNIC NATIONALITY AND COUNTY, 31 DECEMBER 2011|date= 31 December 2011|access-date= 9 January 2014|publisher= [[Statistics Estonia]]|archive-date= 2017-10-14|archive-url= https://web.archive.org/web/20171014085818/http://pub.stat.ee/px-web.2001/Dialog/varval.asp?ma=PC0454&amp;lang=1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.stat.ee/65352?parent_id=39113|title= PHC 2011: over a quarter of the population are affiliated with a particular religion|date= 29 April 2013|access-date= 9 January 2014|publisher= [[Statistics Estonia]]|archive-date= 2017-11-24|archive-url= https://web.archive.org/web/20171124002736/https://www.stat.ee/65352?parent_id=39113|dead-url= yes}}&lt;/ref&gt; 
|-
! Broj 
! % 
! Broj
! %
|-
|style=&quot;background:#E0F0FF;&quot;|[[Kršćanstvo]]
|align=right| 319,770
|align=right| 28.51
|align=right| 307,173 
|align=right| 28.06
|-
|style=&quot;background:#E0F0FF;&quot;|&lt;small&gt;–[[Pravoslavna crkva|Pravoslavlje]]&lt;/small&gt;
|align=right| 143,554
|align=right| 12.80
|align=right| 176,773 
|align=right| 16.15
|-
|style=&quot;background:#E0F0FF;&quot;|&lt;small&gt;–[[Luteranizam]]&lt;/small&gt;
|align=right| 152,237
|align=right| 13.57
|align=right| 108,513
|align=right| 9.91
|-
|style=&quot;background:#E0F0FF;&quot;|&lt;small&gt;–[[Baptistička crkva|Baptisti]]&lt;/small&gt;
|align=right| 6,009
|align=right| 0.54
|align=right| 4,507
|align=right| 0.41
|-
|style=&quot;background:#E0F0FF;&quot;|&lt;small&gt;–[[Katolicizam]]&lt;/small&gt;
|align=right| 5,745
|align=right| 0.51
|align=right| 4,501
|align=right| 0.41
|-
|style=&quot;background:#E0F0FF;&quot;|&lt;small&gt;–[[Jehovini svjedoci]]&lt;/small&gt;
|align=right| 3,823
|align=right| 0.34
|align=right| 3,938
|align=right| 0.36
|-
|style=&quot;background:#E0F0FF;&quot;|&lt;small&gt;–[[Staroverci|Starovjerci]]&lt;/small&gt;
|align=right| 2,515
|align=right| 0.22
|align=right| 2,605
|align=right| 0.24
|-
|style=&quot;background:#E0F0FF;&quot;|&lt;small&gt;–[[Pentekostalizam|Pentekostalci]]&lt;/small&gt;
|align=right| 2,648
|align=right| 0.24
|align=right| 2,855
|align=right| 0.27
|-
|style=&quot;background:#E0F0FF;&quot;|&lt;small&gt;–[[Adventistička crkva|Adventisti]]&lt;/small&gt;
|align=right| 1,561
|align=right| 0.14
|align=right| 1,194
|align=right| 0.11
|-
|style=&quot;background:#E0F0FF;&quot;|&lt;small&gt;–[[Metodisti]]&lt;/small&gt;
|align=right| 1,455
|align=right| 0.13
|align=right| 1,098
|align=right| 0.10
|-
|style=&quot;background:#E0F0FF;&quot;|&lt;small&gt;–[[Kongregacijska crkva|Kongregacionalisti]]&lt;/small&gt;
|align=right| 223
|align=right| 0.02
|align=right| 2,189
|align=right| 0.20
|-
|style=&quot;background:#FFD0C0;&quot;|[[Estonski neopaganizam]]
|rowspan=&quot;3&quot; align=right| 1,058
|rowspan=&quot;3&quot; align=right| 0.09   
|align=right| 2,972
|align=right| 0.28
|-
|style=&quot;background:#FFD0C0;&quot;|&lt;small&gt;–Prirodna vjera (''Maausk'')&lt;/small&gt;
|align=right| 1,925
|align=right| 0.18
|-
|style=&quot;background:#FFD0C0;&quot;|&lt;small&gt;–Taaraizam&lt;/small&gt;
|align=right|1,047
|align=right| 0.10
|-
|style=&quot;background:#E0FFD0;&quot;|[[Islam]]
|align=right| 1,387
|align=right| 0.12
|align=right| 1,508
|align=right| 0.14
|-
|style=&quot;background:#FFFFC0;&quot;|[[Budizam]]
|align=right| 622
|align=right| 0.06
|align=right| 1,145
|align=right| 0.10
|-
|style=&quot;background:#F0E0FF;&quot;|Ostale religije
|align=right| 4,995
|align=right| 0.45
|align=right| 8,074
|align=right| 0.74
|-
|style=&quot;background:#F5F5F5;&quot;|[[Ireligioznost|Bez religije]]
|align=right| 450,458
|align=right| 40.16
|align=right| 592,588
|align=right| 54.14
|-
|style=&quot;background:#DCDCDC;&quot;|Neizjašnjeni
|align=right| 343,292
|align=right| 30.61
|align=right| 181,104
|align=right| 16.55
|-
|'''Ukupno'''
|align=right| 1,121,582
|align=right| 100.00
|align=right| 1,094,564
|align=right| 99.00
|}

Prije kristijanizacije zemlje, koja se dogodila tokom [[13. vijek|XIII. vijeka]], estonsko je stanovništvo bilo [[politeizam|politeističko]]. Prema opisima iz ''[[Kronika Henrika od Livonije|Kronike Henrika od Livonije]]'' ([[latinski]]: ''Heinrici Cronicon Lyvoniae''; pisane u periodu od [[1180.]] do [[1227.]] godine), vrhovno estonsko božanstvo bila je [[Tharapita]], estonski ekvivalent nordijskom božanstvu [[Thor]]u.&lt;ref&gt;[http://www.folklore.ee/folklore/vol26/sutrop.pdf Taarapita – the Great God of the Oeselians. Article by Urmas Sutrop]&lt;/ref&gt;

[[Kršćanstvo]], koje je danas najzastupljenija religija u Estoniji, proširili su [[Teutonci]] tokom [[13. vijek|XIII. vijeka]]. Tokom [[Reformacija|reformacije]], na tlu Estonije učvrstio se [[protestantizam]], a godine [[1686.]] službeno je formirana Estonska evangelistička luteranska crkva.&lt;ref name=&quot;FrancoeurNoonan2004&quot;&gt;{{cite book|last=Francoeur| first = Robert T.| last2=Noonan| first2 = Raymond J.| title = The Continuum Complete International Encyclopedia of Sexuality|url=https://archive.org/details/continuumcomplet0000unse|year=2004| publisher = A&amp;C Black|isbn=9780826414885| quote = The dominant religion in Estonia is Evangelical Lutheranism. Estonians were Christianized by the Teutonic Knights in the 13th century. During the Reformation, Lutheranism spread, and the church was officially established in Estonia in 1686.|pages=[https://archive.org/details/continuumcomplet0000unse/page/361 361]}}&lt;/ref&gt; Protestanti su u Estoniji prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] činili oko 80% populacije; većinom su bili [[Luteranizam|luterani]], a jedan manji broj vjernika pripadao je [[Kalvinizam|kalvinističkoj]] protestantskoj denominaciji. Iako je po Ustavu iz [[1925.]] crkva službeno odvojena od države, vjerska učenja i dalje su bila prisutna u javnom životu, a na [[Univerzitet u Tartuu|Državnom univerzitetu]] u [[Tartu]]u postojao je Zavod za teološke studije. Tokom perioda sovjetske vlasti, estonska crkva izgubila je više od dvije trećine klera, crkvena imovina je nacionalizirana, a vjerske škole su zatvarane.&lt;ref name=&quot;FrancoeurNoonan&quot;&gt;{{cite book|last=Francoeur| first = Robert T.| last2=Noonan| first2 = Raymond J.| title = The Continuum Complete International Encyclopedia of Sexuality|url=https://archive.org/details/continuumcomplet0000unse|year=2004| publisher = A&amp;C Black|isbn=9780826414885|pages=[https://archive.org/details/continuumcomplet0000unse/page/n361 361]}}&lt;/ref&gt;

Kako su religija i kler bili u uskoj vezi s njemačkim feudalnim elitama tokom cijelog [[19. vijek|XIX. vijeka]], većina etničke estonske populacije nije prakticirala vjerske obrede. [[Ireligioznost]] se održala do današnjih dana pa je prema podacima Eurobarometra za [[2010.]] godinu više od polovine estonske populacije ireligiozno, po čemu je Estonija na prvom mjestu u Europi.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.country-studies.com/estonia/religion.html | title = Estonia – Religion | publisher = Country Studies | accessdate = 2. 6. 2010 | archive-date = 2011-08-27 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110827014038/http://www.country-studies.com/estonia/religion.html | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Special Eurobarometer 393 &quot;&gt;''[http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_341_en.pdf Biotechnology report 2010]'' str. 383&lt;/ref&gt; Prema istom istraživanju, 18% građana izjasnilo se da vjeruje u boga, njih 50% smatra da postoji neka vrsta &quot;više životne sile&quot;, dok 29% građana ne vjeruje u postojanje nikakvih natprirodnih sila. Prema Gallupovim istraživanjima za period od [[2006.]] do [[2008.]] godine, tek je 14% Estonaca religiju označilo kao važan dio svojih života, što je bio najniži postotak među 143 države koje su obuhvaćene istraživanjem.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.gallup.com/poll/114211/Alabamians-Iranians-Common.aspx| title = What Alabamians and Iranians Have in Common|date=9. 2. 2009| publisher = [[The Gallup Organization|Gallup]]| first = Steve| last=Crabtree| first2 = Brett| last2=Pelham| accessdate=21. 2. 2010}}&lt;/ref&gt;

Prema Eurobarometrovim istraživanjima iz [[2012.]] godine, [[kršćanstvo]] je najvažnija i najdominantnija religija u Estoniji s oko 29% vjernika.&lt;ref name=EUROBAROMETER&gt;{{citation| title = Discrimination in the EU in 2012| work = Special Eurobarometer |year=2012| series = 383 | url = http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_393_en.pdf | accessdate=14. 8. 2013 | publisher = European Commission]| location = European Union|pages=233}}&lt;/ref&gt; Najveća kršćanska crkva u zemlji je [[Estonska pravoslavna crkva]], kojoj pripada oko 16% estonskih građana; protestanti čine oko 10%, a sve ostale krćanske denominacije zajedno oko 28% građana.&lt;ref name=&quot;EUROBAROMETER&quot; /&gt; Među nereligioznim osobama njih 22% se izjasnilo kao [[ateizam|ateisti]], 16% kao [[agnosticizam|agnostici]], dok je oko 15% bilo neizjašnjeno. Estonska luteranska crkva je prema podacima iz [[2014.]] imala oko 180,000 službeno registriranih članova.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Churches in Estonia| url = https://www.lutheranworld.org/country/estonia| website = lutheranworld.org| publisher = Lutheran World Federation| accessdate=16. 2. 2016| archive-url = https://web.archive.org/web/20160305170631/https://www.lutheranworld.org/country/estonia| archive-date=5. 3. 2016|url-status=dead| df = }}&lt;/ref&gt;

U zemlji deluju i manje [[islam|muslimanske]], [[Judaizam|judaističke]] i [[budizam|budističke]] grupe, a također i organizacija [[Maavalla Koda]], koja okuplja vjernike koji poštuju [[Paganizam|paganske tradicije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.maavald.ee/eng/uudised.html?rubriik=50&amp;id=363&amp;op=lugu| title = Old estonian religions| accessdate=3. 1. 2013| publisher = Maavalla Koda|author=Ahto Kaasik}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2008/12/09/world/europe/09iht-estonia.4.18535971.html | work=The New York Times | last=Barry| first = Ellen|date=9. 11. 2008 | title = Some Estonians return to pre-Christian animist traditions}}&lt;/ref&gt;

=== Urbanizacija ===
{{main|Popis gradova u Estoniji}}
Estonija je visoko urbanizirana zemlja i oko 70% stanovništva živi u gradskim centrima. U državi službeno postoji 47 gradskih naselja te 10 naselja u rangu manjih gradova. Sva gradska naselja nazivaju se zvanično ''linn''. Glavni i najveći grad u zemlji je [[Tallinn]], koji je ujedno i jedini grad s više od 100,000 stanovnika. Ostali važniji regionalni centri su još i [[Tartu]], [[Narva]], [[Pärnu]] i [[Kohtla-Järve]].

Gradska naselja u Estoniji počinju se razvijati u [[13. vijek|XIII. vijeku]] i nastajala su uglavnom oko njemačkih utvrda u priobalnim područjima i na obalama rijeka. Prvi gradovi koji se spominju u historijskim izvorima bili su [[Tartu]] ([[1030.]]), [[Tallinn]] ([[1248.]], odnosno [[1154.]] pod imenom Kolivan, prema arapskim, odnosno Koljivanj, prema ruskim izvorima), [[Narva]] ([[1256.]]), [[Pärnu]] ([[1265]].), [[Haapsalu]] ([[1279.]]), [[Viljandi]] ([[1283.]]) i [[Paide]] ([[1291.]] godine).&lt;ref&gt;{{cite web| title = Towns and urbanisation| url = http://www.estonica.org/en/Society/Settlement/Towns_and_urbanisation/| work = Encyclopedia Estonica| publisher = Eesti Instituut| accessdate = 11. 2. 2017| archive-date = 2017-07-24| archive-url = https://web.archive.org/web/20170724195217/http://www.estonica.org/en/Society/Settlement/Towns_and_urbanisation/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;
{{Najveći gradovi u Estoniji}}

== Gospodarstvo ==
{{main|Gospodarstvo Estonije}}
[[File:Tln1.jpg|thumb|left|320px|[[Maakri]] je postao centralni poslovni distrikt u [[Tallinn]]u.]]
U [[Međuratni period|međuratnom periodu]], estonsko je gospodarstvo postepeno počelo prelaziti s poljoprivrednog na industrijski sektor i razvijati se po uzoru na gospodarstvo susjedne [[Finska|Finske]]. U tom periodu, estonski poljoprivredni proizvodi (posebno [[maslac]], [[mlijeko]] i [[sir]]evi) prodavali su se na tržištima [[Njemačka|Njemačke]] i drugih zapadnoeuropskih zemalja. Životni standard estonskog stanovništva u istom periodu bio je gotovo jednak standardu stanovništva Finske.&lt;ref name=&quot;maddison185&quot;&gt;{{Harvnb|Maddison|2006|p=185}}&lt;/ref&gt; Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], gospodarski sustav u zemlji doživio je potpuni kolaps, a nakon sovjetske okupacije i potpuni preokret s tržišne na socijalističku privredu. Estonija je nakon [[1944.]] u potpunosti integrirana u sovjetski gospodarski sustav baziran na [[društveno vlasništvo|društvenom vlasništvu]]. Iako je u tom periodu došlo do intenzivne industrijalizacije zemlje, životni standard je značajno opao, pa je tako prema podacima iz [[1987.]] godine BDP [[Estonska SSR|Estonske SSR]] gotovo ostao na predratnom nivou od oko 2,000 američkih dolara, dok je u istom periodu BDP Finske porastao na 14,370 američkih dolara; godine [[1990.]], estonski je BDP ''per capita'' iznosio samo 100 američkih dolara.&lt;ref name=&quot;ÄP&quot;&gt;{{cite news |title=Eesti majandus oli võrdsel tasemel Paapua Uus-Guineaga |language=et |trans-title=Estonia's economy was on the same level with Papua New Guinea |publisher=Äripäev |date=2007-01-30 |url= https://www.aripaev.ee/uudised/2007/01/29/eesti-majandus-oli-vordsel-tasemel-paapua-uus-guineaga |access-date=2019-02-09}}&lt;/ref&gt;

Nakon obnove nezavisnosti zemlje [[1991.]] godine izvršena je ponovna tranzicija na tržišnu ekonomiju i u zemlji su provedene brojne ekonomske reforme. Jedna od najznačajnijih svakako je bilo uvođenje [[PDV|poreza na dodatnu vrijednost]] po jedinstvenoj stopi od 26% (nevezano za visinu primanja), a porezna stopa je u periodu od [[2005.]] do [[2008.]] postepeno smanjivana na aktualnih 21%.&lt;ref name=&quot;heritage&quot;&gt;{{cite web |last=Laar |first=Mart |author-link=Mart Laar |title=The Estonian Economic Miracle |publisher=[[The Heritage Foundation]] |date=7 August 2007 |url=http://www.heritage.org/Research/WorldwideFreedom/bg2060.cfm |access-date=21 August 2012 |archive-date=2010-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100303174230/http://www.heritage.org/Research/WorldwideFreedom/bg2060.cfm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Cjelokupna vrijednost poreza na nekretnine koristi se za financiranje lokalnih samouprava. Oporezivanju podliježu čak i javne institucije. 
[[File:Real GDP growth in Estonia, 2002-2012.png|thumb|320px|Grafikon koji pokazuje promjene u estonskom [[BDP]]-u u periodu od [[2002.]] do [[2012.]] godine.]]
[[File:Estonia Unemployment Rates.png|thumb|320px|Grafikon koji prikazuje kretanje stope nezaposlenosti u Estoniji od [[1996.]] do [[2015.]] godine.]]
Zahvaljujući sveobuhvatnim reformama, gospodarstvo se za kratko vrijeme oporavilo, a period tranzicije sa socijalističkog na kapitalistički sustav nije bio turbulentan kao u nekim drugim državama sa sličnom problematikom. Tako je nacionalni BDP u usporedbi s [[EU|Europskom unijom]] porastao s 34.8%, koliko je iznosio [[1996.]], na 65% [[2007.]] godine. Za manje od 20 godina ekonomske tranzicije, estonska se privreda transformirala i integrirala s ekonomskim sistemima susjednih nordijskih zemlja, posebno [[Švedska|Švedske]] i Finske,&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Еstonian economy overview |url=http://www.vm.ee/en/estonian-economy-overview |access-date=2021-09-27 |archive-date=2017-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170725165843/http://vm.ee/en/estonian-economy-overview |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; i prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] dostigla status visokorazvijene ekonomije. Bruto društveni proizvod po glavi stanovnika bilježi konstantan rast pa je tako sa 23,631 dolara u [[2012.]] porastao na 29,543 dolara u [[2016.]] godini.&lt;ref&gt;{{cite web|title=GDP per capita, PPP (current international $) | publisher = World Bank | url = http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.PP.CD | accessdate=3. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; Prema podacima iz [[2018.]] godine, iznosio je čak 35,974 američkih dolara.&lt;ref&gt;{{cite web |title=GDP per capita, PPP (current international $) |publisher=[[World Bank]] |url=http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.PP.CD |access-date=6 January 2020}}&lt;/ref&gt; Brojne reforme znatno su olakšale razvoj malih poduzeća u zemlji pa je tako prema indeksu ekonomskih sloboda za [[2021.]] godinu Estonija rangirana na visoko osmo mjesto u svijetu, odnosno na četvrto mjesto među europskim državama te prvo među članicama Unije.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Heritage - Country Rankings |url=https://www.heritage.org/index/ranking |access-date=2021-09-27 |archive-date=2017-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171026110910/http://www.heritage.org/index/ranking }}&lt;/ref&gt; Zbog uspješne i brze ekonomske tranzicije te naglog razvoja, Estonija se često naziva i [[Baltički tigar|baltičkim tigrom]] (zajedno s gospodarstvima [[Latvija|Latvije]] i [[Litva|Litve]]).

U studenom [[1999.]], Estonija je postala članicom [[WTO|Svjetske trgovinske organizacije]], a od [[2010.]] i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj ([[OECD]]).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.oecd.org/estonia/estoniasaccessiontotheoecd.htm | publisher = [[Organisation for Economic Co-operation and Development|OECD]] | title = Estonia’s accession to the OECD |date=9. 12. 2010 | accessdate=22. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;

Prije službenog pridruživanja [[Eurozona|Eurozoni]], nacionalna valuta bila je [[estonska kruna]], koja je bila vezana za [[Njemačka marka|njemačku marku]] u omjeru 1 DEM za 8 EEK. Kruna kao službena estonska valuta bila je u opticaju u dva navrata, od [[1928.]] do [[1940.]] te od [[1992.]] do [[2011.]] godine. Prethodila joj je [[estonska marka]], koja je u opticaju bila od [[1918.]] do [[1927.]] godine, a naslijedio ju je [[euro]] nakon što je Estonija službeno usvojila jedinstvenu europsku valutu kao vlastito platežno sredstvo [[1. siječnja]] [[2011.]] godine. S uvođenjem eura, Estonija je tako postala 17. članicom Eurozone. Zamjena estonske krune za euro vršena je po omjeru 1€ za 15.64664 EEK.&lt;ref name=&quot;euroreuters&quot;&gt;{{cite news| last = Mardiste| first = David| title = Estonia joins crisis-hit euro club| url = http://www.reuters.com/article/2011/01/01/us-estonia-euro-idUSTRE6BU0S720110101| accessdate = 2. 1. 2011| date = 1. 1. 2011| agency = Reuters| archive-date = 24. 11. 2011| archive-url = https://web.archive.org/web/20111124013835/http://www.reuters.com/article/2011/01/01/us-estonia-euro-idUSTRE6BU0S720110101| url-status = dead| archivedate = 2011-11-24| archiveurl = https://web.archive.org/web/20111124013835/http://www.reuters.com/article/2011/01/01/us-estonia-euro-idUSTRE6BU0S720110101| deadurl = yes}}&lt;/ref&gt; Tokom perioda sovjetske vlasti, službena valuta bila je [[sovjetski rubalj]].

Prema podacima [[Eurostat]]a, Estonija ima najmanji javni dug među svim zemljama Europske unije, koji je krajem [[2019.]] iznosio 8.4% nacionalnog BDP-a.&lt;ref name=&quot;1st Notif&quot;&gt;{{cite web |title=Euro area and EU27 government deficit both at 0.6% of GDP|url=https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/10294648/2-22042020-AP-EN.pdf |website=ec.europa.eu/eurostat |publisher=Eurostat |access-date=28 April 2020}}&lt;/ref&gt; Iz europskih fondova za razvoj Estonija je u periodu od [[2007.]] do [[2013.]] dobila oko 3.4 milijarde eura.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://struktuurifondid.ee/ | title = European Union Structural Funds in Estonia | publisher = Struktuurifondid.ee | accessdate = 2. 6. 2010 | archive-date = 2011-10-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111026235113/http://www.struktuurifondid.ee/ }}&lt;/ref&gt;

Estonska je ekonomija direktno osjetila posljedice [[Velika recesija|velike ekonomske krize]] ([[2008.]] – [[2010.]]) te je tako BDP u prvoj polovini [[2008.]] pao za 1.4%, a do kraja iste godine za čak 9%. Ekonomija se stabilizirala tek početkom [[2010.]] i ponovo je počela rasti. Tako je u trećem kvartalu [[2010.]] industrijska proizvodnja porasla za čak 23% u usporedbi s istim periodom prethodne godine. Od tada, ekonomija svake godine bilježi kontinuirani rast.&lt;ref name=&quot;Stat&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.stat.ee/pohinaitajad |title=Eesti Statistika – Enim nõutud statistika |publisher=Stat.ee |date=23. 3. 2010 |accessdate=5. 6. 2011 |archive-date=14. 11. 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171114194049/https://www.stat.ee/pohinaitajad |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema statističkim podacima iz ožujka [[2016.]] godine, prosječna mjesečna plaća iznosila je 1,105 eura.&lt;ref name=StatisticsEstonia&gt;{{cite web|last=Aron| first = Allan| last2=Puura| first2 = Evelin| url = http://www.stat.ee/ | title = Avaleht – Eesti Statistika | publisher = Stat.ee |date=| accessdate=31. 3. 2016}}&lt;/ref&gt; Međutim, postoje znatne razlike u vrijednostima BDP među pojedinim okruzima u zemlji. Trenutno, područje oko glavnog grada [[Tallinn]]a sudjeluje s više od 50% ukupnog nacionalnog BDP-a.&lt;ref name=&quot;BBN&quot;&gt;{{cite web|last=Koovit| first = Kaja| url = http://www.balticbusinessnews.com/?PublicationId=f47e445a-e234-432f-b7b0-137ca0bff47d | title = bbn.ee – Half of Estonian GDP is created in Tallinn | publisher = Balticbusinessnews.com |date=1. 6. 2011 | accessdate=5. 6. 2011}}&lt;/ref&gt; Tako je [[2008.]] godine BDP u Tallinnu iznosio 172% od prosječnog BDP-a na nacionalnom nivou, ili čak 115% prosječnog BDP-a na nivou Europske unije.&lt;ref name=&quot;Statistics&quot;&gt;[http://www.stat.ee/dokumendid/30210 Half of the gross domestic product of Estonia is created in Tallinn]. Statistics Estonia. Stat.ee. 29. 9. 2008. Приступљено 23. 12. 2011.&lt;/ref&gt; Stopa nezaposlenosti u listopadu [[2020.]] godine iznosila je 8%, što je malo iznad prosjeka EU-a (7.3%), ali manje od prosjeka Eurozone (8.3%).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Unemployment rate |publisher=OECD |url=https://data.oecd.org/unemp/unemployment-rate.htm}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Unemployment rate by age group |publisher=OECD |url=https://data.oecd.org/unemp/unemployment-rate-by-age-group.htm}}&lt;/ref&gt; Jedini period u kojem je zabilježen konstantan rast nezaposlenosti bio je period od svibnja [[2008.]] do svibnja [[2009.]], kada je nezaposlenost porasla s 3.9% na čak 15.6%.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Zumbrun| first = Joshua | title = In Pictures: The World's Hardest-Hit Economies | work = Forbes | url = http://www.forbes.com/2009/07/08/economics-iceland-ireland-business-beltway-countries_slide_4.html}}&lt;/ref&gt; Godine [[2012.]], Estonija je bila jedina članica Eurozone s proračunskim suficitom i s javnim dugom od svega 6%.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Estonia Uses the Euro, and the Economy is Booming| url = http://www.cnbc.com/id/47691090/| publisher = CNBC| accessdate=13. 6. 2012|date=5. 6. 2012}}&lt;/ref&gt;

Prema procjenama Centra za studije predviđanja i međunarodnih informacija (''Centre d'Etudes Prospectives et d'Informations Internationales''), ukoliko se nastavi aktualni trend ekonomskog rasta, estonska će ekonomija do [[2025.]] dostići nivo razvijenosti nordijskih zemalja, a do [[2050]]. postati i jednom od najproduktivnijih ekonomija unutar Europske unije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Great Shift: Macroeconomic projections for the world economy at the 2050 horizon | publisher = CEPII | location = France |date=фебруар 2012 | url = http://www.cepii.fr/anglaisgraph/workpap/pdf/2012/wp2012-03.pdf | accessdate=21. 8. 2012}}&lt;/ref&gt;

Prema podacima iz [[2017.]] godine, najveći udio (preko 71%) u ukupnom nacionalnom dohotku dolazi od uslužnog sektora, na industrijski sektor otpada oko 25%, dok poljoprivreda i druge primarne djelatnosti daju tek oko 4% nacionalnog BDP-a. Najvažniji privredni sektori su prerađivačka industrija, koja čini oko 14.5% ukupne proizvodnje, zatim promet, građevinarstvo i komunikacije s ukupno 10%, trgovina čini 13.5%, a svi ostali sektori oko 21%.&lt;ref&gt;{{cite web| title = Structure of the Estonian  economy| url = http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Structure_of_the_economy/| website = Estonica| publisher = Encyclopedia Estonica| accessdate = 21. 2. 2017| archive-date = 2017-02-03| archive-url = https://web.archive.org/web/20170203145540/http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Structure_of_the_economy/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;

Estonija ima visoko razvijen sektor informacionih tehnologija i smatra se jednom od najrazvijenijih informacijskih zemalja u Europi. Estonski programeri [[Ahti Heinla]], [[Priit Kasesalu]] i [[Jaan Tallinn]] sudjelovali su u stvaranju [[softver]]a za telekomunikacije [[Skype]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://infocus.credit-suisse.com/app/article/index.cfm?fuseaction=OpenArticle&amp;aoid=163167&amp;coid=7805&amp;lang=EN|date=6. 9. 2006| last=Thomann| first = Andreas| title = Skype – A Baltic Success Story| publisher = credit-suisse.com| accessdate=24. 2. 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423065304/https://infocus.credit-suisse.com/app/article/index.cfm?fuseaction=OpenArticle&amp;aoid=163167&amp;coid=7805&amp;lang=EN|archive-date=23. 4. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Poljoprivreda i šumarstvo ===
[[File:Kakerdaja raba laudtee talvel.jpg|thumb|left|[[Šuma|Šume]] su izrazito važan dio estonskog gospodarstva, ali i odraz državne skrbi za prirodu.]]
Godine [[1991.]], oko 12% radno sposobnog stanovništva Estonije bilo je zaposleno u poljoprivrednom sektoru i proizvodilo je 15.4% ukupnog nacionalnog dohotka.&lt;ref&gt;{{cite press release|title=The biggest share of the gross domestic product of Estonia is continuously created in Harju county|publisher=Statistics Estonia|date=26. 9. 2007|url=http://www.stat.ee/18533|accessdate=11. 8. 2011|archive-date=08. 08. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140808045815/http://www.stat.ee/18533|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme, Estonija je imala oko 1.3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a oko milijun hektara činile su [[oranice]]. Tokom sovjetskog perioda, obradive površine smanjene su za oko 405,000 [[hektar]]a i to je zemljište uglavnom pošumljeno. [[Kolektivizacija]] koja je provođena tokom [[1940e|1940-ih]] i [[1950e|1950-ih]] negativno se odrazila na estonsku poljoprivredu, posebno na mala seoska imanja koja su u predratnom periodu činila osnovu estonske privrede. Do početka [[1990.]] godine, na tlu Estonije postojala je 221 zadruga i 117 državnih farmi s prosječno oko 350 do 400 zaposlenih na svakoj od farmi. Na farmama su se najviše uzgajala [[goveda]] i [[svinje]], a Estonija je bila jedan od glavnih opskrbljivača drugih sovjetskih republika [[meso]]m i [[mlijeko]]m. S druge strane, hrana za stoku dobavljala se uglavnom iz Rusije.

Nakon obnove nezavisnosti zemlje ukinuto je [[kolektivno vlasništvo]] i zemlja je ponovo [[Denacionalizacija|denacionalizirana]]. Zakonom je omogućeno da svaki pojedinac može iznajmiti do 50 hektara obradivog zemljišta za uzgoj [[žitarica]] i drugih kultura. Zemljište je nasljedivo, ali ne može se ni prodati ni kupiti.&lt;ref&gt;{{cite web| last= Laansalu| first= Ants| title= Crisis in agriculture in the 1990s| work= The rural economy in Estonia until 2001| publisher= Estonica| date= 9. 10. 2009| url= http://www.estonica.org/en/The_rural_economy_in_Estonia_until_2001/Crisis_in_agriculture_in_the_1990s/?r=%2Fen%2FThe_rural_economy_in_Estonia_until_2001%2FCrisis_in_agriculture_in_the_1990s%2F| accessdate= 15. 3. 2017| archive-date= 2017-03-16| archive-url= https://web.archive.org/web/20170316114042/http://www.estonica.org/en/The_rural_economy_in_Estonia_until_2001/Crisis_in_agriculture_in_the_1990s/?r=%2Fen%2FThe_rural_economy_in_Estonia_until_2001%2FCrisis_in_agriculture_in_the_1990s%2F| dead-url= yes}}&lt;/ref&gt; Cilj reforme poljoprivrednog sektora bilo je oživljavanje sela i malih seoskih gazdinstava, koja su bila gotovo nestala uslijed kolektivizacije. Svega šest mjeseci nakon usvajanja niza reformi u poljoprivrednom sektoru službeno je registrirano oko 2,000 malih seoskih gazdinstava, i njihov se broj povećavao u narednom periodu. Godine [[1993.]], u Estoniji je djelovalo ukupno 8,781 seosko gazdinstvo na kojima se obrađivalo oko četvrtine svih obradivih površina. Prema zakonu o porezu na imovinu, koji je tokom [[1993.]] usvojio [[Parlament Estonije|nacionalni parlament]], svako domaćinstvo plaćalo je godišnji porez na imovinu od 0.8% do 1.2% od ukupne procijenjene vrijednosti posjeda (0.5% od poreza išlo je direktno u državni proračun, a ostatak u proračune lokalnih jedinica).

Međutim, udio poljoprivrede u ukupnom nacionalnom dohotku pao je sa 15% na 3.3% u periodu od [[1991.]] do [[2000.]] godine, a broj zaposlenih u poljoprivredi opao je u istom periodu s 15% na 5.2%.

Najvažnije stočarske djelatnosti su mliječno [[govedarstvo]], [[svinjogojstvo]] i [[peradarstvo]], dok su glavne ratarske kulture [[žitarice]], [[krumpir]] i [[povrće]]. [[Meso]] i mesne prerađevine uglavnom se izvoze, dok se ratarski proizvodi plasiraju na domaćem tržištu. Mnoge farme počivaju na principima [[Organska poljoprivreda|organske poljoprivrede]].&lt;ref&gt;{{cite web| title = Structure of the Estonian economy // Agriculture and forestry| url = http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Agriculture_and_forestry/| website = Estonica| publisher = Encyclopedia Estonica| accessdate = 21. 2. 2017| archive-date = 2017-03-21| archive-url = https://web.archive.org/web/20170321020438/http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Agriculture_and_forestry/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;

Pod šumama je oko dva milijuna hektara s procijenjenih oko 274 milijuna kubnih metara drveta, od čega je pod komercijalnom eksploatacijom oko 70% šumskog bogatstva.&lt;ref name=&quot;ministry&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.envir.ee/67248|title=Forestry Management|author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt;|publisher=Estonian Ministry of the Environment|access-date=15 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130401064414/http://www.envir.ee/67248|archive-date=1 April 2013|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Oko 40% svih šuma nalazi se u direktnom vlasništvu države. U [[Šumarstvo|šumarstvu]] je zaposleno oko 1% od ukupnog radno aktivnog stanovništva.

=== Industrija, rudarstvo i energetika ===
[[File:Balti Soojuselektrijaam.JPG|thumb|300px|[[Termoelektrana Balti]] jedna je od elektrana koje čine veliki [[Termoelektrane u Narvi|kompleks termoelektrana]] u [[Narva|Narvi]].]]
[[File:Hanila tuulepark 2.JPG|thumb|300px|Energija vjetra najzastupljenija je među obnovljivim izvorima energije u Estoniji.]]
Estonija je relativno siromašna prirodnim resursima. Najvažniji privredni resursi su [[Uljni škriljevac|uljni škriljevci]], [[vapnenac]] koji se koristi kao građevinski materijal i drvo (šume pokrivaju oko polovine državnog teritorija). Postoje i manje zalihe [[fosforit]]a, [[uraninit]]a i [[granit]]a, koje se još uvijek ne eksploatiraju u značajnijim količinama.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.ut.ee/BGGM/maavara/dityoneema.html | title = Uranium production at Sillamäe | publisher = Ut.ee | accessdate = 2. 6. 2010 | archive-date = 2015-01-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150104181758/http://www.ut.ee/BGGM/maavara/dityoneema.html }}&lt;/ref&gt; Značajnija su i nalazišta rijetkih zemljinih [[oksid]]a koji su se tokom posljednjih 50 godina nataložili na odlagalištima [[Uranij|uranove]] rude, škriljevaca i [[loparit]]a na području [[Sillamäe]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=Turning a Problem into a Resource: Remediation and Waste Management at the Sillamäe Site, Estonia | last=Rofer| first = Cheryl K. | last2=Kaasik| first2 = Tõnis| series = Volume 28 of NATO science series: Disarmament technologies |year=2000| publisher = Springer |isbn=978-0-7923-6187-9 |pages=229}}&lt;/ref&gt; Trenutno se godišnje izvozi oko 3,000 tona ovih oksida, što čini oko 2% ukupne svjetske produkcije.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Estonia's rare earth break China's market grip |first=Anneli |last=Reigas |agency=Agence France-Presse |date=1 December 2010 |url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5itXbI57zv-lwfcaFdBdh7UZXuVuA?docId=CNG.a00f68010092a06189a0276c763e93a4.141 |access-date=1 December 2010}}&lt;/ref&gt;

Najvažnije industrijske grane u zemlji su strojarska (na koju otpada oko 25% ukupne industrijske proizvodnje) i drvoprerađivačka industrija (oko 20%), a nakon njih slijede prehrambena i kemijska industrija s udjelom od po 10%, metaloprerađivačka (oko 13%) i laka industrija (s manje od 5% udjela u ukupnoj industrijskoj proizvodnji). U posljednje vrijeme, znatnije se razvija i elektroindustrija. Najvažnija industrijska postrojenja nalaze se na istoku zemlje, u okrugu [[Ida-Viru]] te u okolici [[Tallinn]]a.&lt;ref name=&quot;Индустрија&quot;&gt;{{cite web| title=Structure of the Estonian  economy // Processing industry| url=http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Processing_industry/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=21. 2. 2017| archive-date=2017-04-10| archive-url=https://web.archive.org/web/20170410001756/http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Processing_industry/| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Prehrambena industrija koncentrirana je uglavnom na domaće tržište na kojem podmiruje oko 80% ukupnih potreba za hranom. Rudarstvo kao djelatnost dosta je slabo razvijeno, upravo zbog siromaštva u rudama, i uglavnom se svodi na eksploatacije uljnih škriljevaca, [[treset]]a i građevinskog materijala (šljunak, pijesak, vapnenački kamen i glina).

Industrija uljnih škriljevaca visoko je razvijena, a škriljevci zadovoljavaju oko tri četvrtine ukupnih potreba za električnom energijom (i sudjeluje s čak 4% u ukupnom nacionalnom dohotku).&lt;ref name=audit&gt;{{cite web| url = http://www.riigikontroll.ee/DesktopModules/DigiDetail/FileDownloader.aspx?AuditId=2314&amp;FileId=13239| title = Actions of the state in directing the use of oil shale. Does the state guarantee that oil shale reserves are used sustainably? Report of the National Audit Office to the Riigikogu| publisher = National Audit Office of Estonia| format = PDF| date = 19. 11. 2014| pages=7–14; 29| accessdate = 7. 1. 2015| archiveurl = https://web.archive.org/web/20181213120049/https://www.riigikontroll.ee/DesktopModules/DigiDetail/FileDownloader.aspx?AuditId=2314&amp;FileId=13239| archivedate = 13. 12. 2018|url-status=dead| df = }}&lt;/ref&gt; Uljni škriljevci ([[estonski]]: ''põlevkivi'') predstavljaju jedan od strateški najvažnijih energenata u Estoniji. U ovoj grani industrije u [[2012.]] bilo je zaposleno oko 6,500 radnika, ili oko 1% ukupne radne snage u zemlji. Oko 70% škriljevaca koristi se kao pogonsko gorivo u termoelektranama, dok se jedan manji postotak koristi za dobivanje sintetičke [[nafta|nafte]] putem procesa [[piroloza|pirolize]]. Estonija je, poslije [[NR Kina|Kine]], druga zemlja na svijetu po proizvodnji nafte iz uljnih škriljevaca. Škriljevci se koriste i u građevinskoj industriji kao sirovina za proizvodnju [[cement]]a. Ukupne zalihe uljnih škriljevaca u Estoniji procijenjene su na oko 4.8 milijardi tona, a ekonomski isplativ period eksploatacije procijenjen je na narednih 30 godina.

Estonija je energetski ovisna zemlja koja proizvodi oko 75% od ukupno potrebne električne energije, dok se ostatak električne energije uvozi. Oko 85% od ukupne proizvodnje električne energije proizvodi se u termoelektranama, koje kao pogonsko gorivo koriste uljni škriljevac.&lt;ref name=&quot;Индустрија&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://valitsus.ee/UserFiles/valitsus/et/valitsus/arengukavad/keskkonnaministeerium/Põlevkivi%20kasutamise%20riikliku%20arengukava%20täitmise%20aruanne%202011.pdf |title=&quot;Põlevkivi kasutamise riikliku arengukava 2008–2015&quot; 2011. a täitmise aruanne |publisher=Valitsus.ee |date=6. 9. 2012 |accessdate=16. 3. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508121023/https://valitsus.ee/UserFiles/valitsus/et/valitsus/arengukavad/keskkonnaministeerium/P%C3%B5levkivi%20kasutamise%20riikliku%20arengukava%20t%C3%A4itmise%20aruanne%202011.pdf# |archive-date=8. 5. 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Najveći elektroenergetski objkat u zemlji je kompleks [[Termoelektrane u Narvi|Narvske termoelektrane]] ([[estonski]]: ''Narva Elektrijaamad''), koji se nalazi u okolini grada [[Narva|Narve]], na krajnjem sjeveroistoku zemlje. Kompleks čine dvije zasebne termoelektrane (Esti i Balti), koje kao pogonsko gorivo koriste uljne škriljevce, ujedno dva najveća elektroenergetska objekta tog tipa na svijetu. Prema podacima iz [[2007.]] godine, u Narvskim termoelektranama proizvodilo se gotovo 95% ukupne estonske produkcije električne energije.

Među obnovljivim izvorima energije najviše se koristi energija vjetra, a prema podacima iz [[2014.]] godine, ukupna snaga svih [[vjetroelektrana]] iznosila je 303 MW, što je činilo oko 3.2% ukupne produkcije električne energije.&lt;ref&gt;[http://ewea.org/fileadmin/ewea_documents/documents/statistics/EWEA_Annual_Statistics_2010.pdf Wind in power 2010 European statistics]. [[EWEA]]. фебруар (2011). pp. 4. и 11.&lt;/ref&gt; Najveća koncentracija vjetroelektrana je u području oko [[Čudsko-pskovsko jezero|jezera Peipsi]] i na otoku [[Hiiumaa|Hiiumi]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.tuuleenergia.ee/?path=0x139x173 |title=Estonian Wind Power Association |publisher=Tuuleenergia.ee |access-date=2 June 2010}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://wwx.postimees.ee/211007/esileht/majandus/290763.php Peipsile võib kerkida mitusada tuulikut], ''Postimees''. 21 October 2007 (in Estonian) {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20130822013819/http://wwx.postimees.ee/211007/esileht/majandus/290763.php |date=22 August 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Henrik Ilves [http://arileht.delfi.ee/news/uudised/tuule-puudmine-on-saanud-eesti-kullapalavikuks.d?id=51133036 Tuule püüdmine on saanud Eesti kullapalavikuks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131102082217/http://arileht.delfi.ee/news/uudised/tuule-puudmine-on-saanud-eesti-kullapalavikuks.d?id=51133036 |date=2013-11-02 }}, ''[[Eesti Päevaleht]]''. 13 June 2008 (in Estonian)&lt;/ref&gt;

Estonska elektroprivreda ([[estonski]]: ''Eesti Energia'') dio je jedinstvenog tržišta električne energije [[Nord Pool]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Nord Pool|url=http://www.nordpoolspot.com/|access-date=23 July 2017|publisher=Nordpoolspot.com|archive-date=2021-10-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20211026045119/https://www.nordpoolspot.com/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Promet, trgovina i turizam ===
{{main|Saobraćaj u Estoniji}}
[[File:Morning in Tallinn Harbor.jpg|thumb|left|[[Tallinnska luka]] jedna je od najvećih i najvažnijih luka u zemlji.]]
[[File:Tallinn Airport 03 July 2006.jpg|thumb|left|Novi terminal [[Tallinnski aerodrom|Aerodroma Lennart Meri]] u [[Tallinn]]u.]]
Ukupna dužina svih cestovnih pravaca u zemlji je 57,565&amp;nbsp;km, od čega je asfaltirano tek 12,926&amp;nbsp;km (podaci za [[2013.]] godinu). Glavni je razlog za lošiju cestovnu infrastrukturu, pored nedostatka novca, i slaba gustoća naseljenosti i gotovo odsustvo populacije u mnogim dijelovima zemlje. Oko 10% ili 1,607&amp;nbsp;km čine glavne cestovne prometnice od nacionalnog značaja. Najvažnije autoceste su [[Europski pravac E20|E20]] [[Tallinn]]–[[Narva]]–[[Sankt Peterburg]] (dužine 211&amp;nbsp;km), [[Europski pravac E263|E263]] [[Tallinn]]–[[Tartu]]–[[Võru]]–[[Luhamaa]] (291&amp;nbsp;km), [[Europski pravac E264|E264]] [[Jõhvi]]–[[Tartu]]–[[Valga, Estonija|Valga]] (216&amp;nbsp;km), [[Europski pravac E67|E67]] [[Tallinn]]–[[Pärnu]]–[[Ikla]] (193&amp;nbsp;km) i drugi. Postoji ukupno 12 cestovnih pravaca prvog stupnja. Cestovni promet dominira prijevozom putnika s udelom od oko 90% u ukupnom putničkom prometu.

Željeznica dominira u prijevozu tereta i ovim vidom prijevoza transportira se gotovo 70% ukupnog transporta robe. Ukupna dužina svih željezničkih pruga u zemlji je oko 1,200&amp;nbsp;km, dok je u upotrebi oko 900&amp;nbsp;km. Željeznički je promet u vlasništvu države, a širina [[kolosijek]]a iznosi 1,520&amp;nbsp;mm (tzv. [[ruski kolosijek]]). Najfrekventniji željeznički pravci su [[Pruga Tallinn–Narva|Tallinn–Narva]], [[Tallinn]]–[[Paldiski]], [[Tallinn]]–[[Rapla]] i [[Tapa, Estonija|Tapa]]–[[Tartu]].&lt;ref name=&quot;Саобраћај&quot;&gt;{{cite web| title=General overview of Estonian economy // Transit and transport| url=http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Transit_and_transport/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=22. 2. 2017| archive-date=2017-04-10| archive-url=https://web.archive.org/web/20170410001811/http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Transit_and_transport/| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Estonija je među vodećim zemljama u Europi po broju električnih vozila, s prosjekom od oko 1 električnog automobila na 1,000 stanovnika.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{Cite web |url=http://elmo.ee/estonia-becomes-the-first-in-the-world-to-open-a-nationwide-ev-fast-charging-network/ |title=ESTONIA BECOMES THE FIRST IN THE WORLD TO OPEN A NATIONWIDE EV FAST-CHARGING NETWORK |access-date=2021-11-01 |archive-date=2019-06-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190619004018/http://elmo.ee/estonia-becomes-the-first-in-the-world-to-open-a-nationwide-ev-fast-charging-network/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Vlada potiče korištenje vozila na električni pogon, a na čak 165 pumpi u zemlji nalaze se i odgovarajući adapteri za punjenje baterija električnih automobila.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;/&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: left;&quot; align=&quot;right&quot; 
|-
! colspan=&quot;4&quot; | Glavni trgovinski partneri&lt;br&gt;Estonije za 2018. godinu&lt;ref name=&quot;foreign&quot;&gt;{{cite web |title=Last year, trade increased |publisher=Statistics Estonia |url=https://www.stat.ee/news-release-2019-018 |date=18 April 2019 |access-date=2021-11-01 |archive-date=2020-07-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200730224039/https://www.stat.ee/news-release-2019-018 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
! colspan=&quot;2&quot; |Izvoz
! colspan=&quot;2&quot; |Uvoz
|-
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{flag|Finska}} 
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{center|16%}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{flag|Finska}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{center|13%}}
|-
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{flag|Švedska}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{center|11%}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{flag|Njemačka}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{center|10%}}
|-
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{flag|Latvija}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{center|10%}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{flag|Litva}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{center|10%}}
|-
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{flag|Rusija}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{center|8%}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{flag|Švedska}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{center|9%}}
|-
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{flag|Njemačka}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{center|6%}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{flag|Rusija}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{center|9%}}
|-
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{flag|Litva}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{center|6%}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{flag|Latvija}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{center|9%}}
|-
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{flag|Nizozemska}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{center|4%}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{flag|Nizozemska}}
|style=&quot;font-size:smaller&quot;| {{center|8%}}
|}
Prema službenom državnom registru lučkih pristaništa, u Estoniji postoji 45 luka i gotovo sve nalaze se na baltičkim obalama. Najveće i ekonomski najvažnije luke su [[Luka Muuga|Muuga]] (u blizini [[Tallinn]]a), [[Tallinn]] (s nekoliko pristaništa), [[Paldiski]], [[Kunda, Estonija|Kunda]], [[Pärnu]] i [[Sillamäe]]. Najveći značaj u putničkom prometu na Baltiku ima kompanija [[Tallink]] koja održava redovne brodske veze između Tallinma s jedne i [[Helsinki]]ja, [[Sankt Peterburg]]a i [[Švedska|švedskih]] gradova sa druge strane. Tokom ljetnih mjeseci, iz Tallinna ka Helsinkiju polaze trajekti na svaki sat, a rutu između dva grada dužine oko 80&amp;nbsp;km godišnje pređe oko osam milijuna putnika.&lt;ref name=&quot;Саобраћај&quot;/&gt; Između kontinentalnog dijela i otoka postoje redovne trajektne linije.

U zemlji se nalazi 12 [[aerodrom]]a i 1 [[heliodrom]]. [[Tallinnski aerodrom]] (koji se zove po bivšem predsjedniku [[Lennart Meri|Lennartu Meriju]]) najveći je u zemlji i kroz njega je tokom [[2019.]] godine prošlo 3,267,909 putnika.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.tallinn-airport.ee/wordpress/wp-content/uploads/2020/01/TLL-traffic-2019-short.pdf|title=Tallinn Airport Traffic report 2019|date=2020-01-02|access-date=2020-01-06}}&lt;/ref&gt; Međunarodni letovi obavljaju se i s aerodroma u [[Aerodrom u Pärnuu|Pärnu]] i [[Aerodrom u Tartuu|Tartuu]]. Sva četiri veća otoka takođe imaju vlastite aerodrome s kojih polaze letovi uglavnom u domaćem prometu.

U prometu je zaposleno oko 7.5% radno sposobnog stanovništva.&lt;ref name=&quot;Саобраћај&quot;/&gt; Tranzitni promet između [[Rusija|Rusije]] i ostatka Europe donosi znatne prihode u estonski budžet.&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Purju|first=Alari|title=Transit trade through Estonia: problems and developments|publisher=University of Turku, Pan-European Institute|date=29. 2. 2008|url=http://www.tse.fi/FI/yksikot/erillislaitokset/pei/Documents/bre2008/expert_article172_12008.pdf|accessdate=21. 8. 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120211234844/http://www.tse.fi/FI/yksikot/erillislaitokset/pei/Documents/bre2008/expert_article172_12008.pdf|archive-date=11. 2. 2012|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news| last = Tubalkain-Trell| first = Marge| title = Estonian businessman: Estonian transit will struggle another 10 years| publisher = Baltic Business News| date = 19. 6. 2008| url = http://www.bbn.ee/?PublicationId=43ce440f-713d-4469-ae85-5e9d12ddb2e1| accessdate = 21. 8. 2012| archive-date = 11. 08. 2014| archive-url = https://web.archive.org/web/20140811214935/http://www.bbn.ee/?PublicationId=43ce440f-713d-4469-ae85-5e9d12ddb2e1| url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon članstva u Europskoj uniji, broj stranih turista koji posjećuju Estoniju porastao je za više od 25%, pa tako prema aktualnim podacima zemlju godišnje posjeti oko četiri milijuna stranih turista.&lt;ref name=&quot;Туризам&quot;&gt;{{cite web| title=General overview of Estonian economy // Tourism| url=http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Tourism/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=22. 2. 2017| archive-date=2017-04-10| archive-url=https://web.archive.org/web/20170410002040/http://www.estonica.org/en/Economy/General_overview_of_Estonian_economy/Tourism/| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|date=2021|title=Number of arrivals in tourist accommodation in Estonia from 2006 to 2019 (in millions)|url=https://www.statista.com/statistics/413221/number-of-arrivals-spent-in-short-stay-accommodation-in-estonia/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210922031601/https://www.statista.com/statistics/413221/number-of-arrivals-spent-in-short-stay-accommodation-in-estonia/|archive-date=22 September 2021|website=[[Statista]]}}&lt;/ref&gt; Najviše stranih turista dolazi iz susjedne [[Finska|Finske]], i uglavnom je riječ o jednodnevnim turistima koji zbog kupovine posjećuju Tallinn. Tallinn je redovna stanica svih baltičkih krstarenja.

Od uspostave nezavisnosti zemlje, estonska se privreda bazira na modelu tržišne ekonomije i jedna je od zemalja [[Istočna Europa|Istočne Europe]] sa najvišim [[BDP]]-om.&lt;ref&gt;{{cite web|title=GNI per capita in PPP dollars for Baltic states| url = https://www.google.com/publicdata/explore?ds=d5bncppjof8f9_&amp;met_y=ny_gnp_pcap_pp_cd&amp;idim=country:EST:LTU:LVA&amp;hl=en&amp;dl=en| website = Google WorldBank| accessdate=27. 2. 2015}}&lt;/ref&gt; Najvažniji financijski centar u zemlji je Tallinn, a [[Tallinnska burza]] članica je [[Nasdaq Nordic]] grupe.

Najvažniji izvozni proizvodi su strojevi i oprema, drvo i papir, odjeća, hrana, namještaj te proizvodi kemijske i metalne industrije.&lt;ref name=&quot;CIAworld&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/en.html | title = CIA World Factbook: Estonia | publisher = Cia.gov | accessdate=23. 12. 2010 |url-status=dead | archiveurl = https://www.webcitation.org/5frSfZeR7?url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/en.html | archivedate=7. 4. 2009 }}&lt;/ref&gt; Značajan udio u izvozu čini i električna energija, u prosjeku oko 1.562 milijarde kilovat sati godišnje. S druge strane, godišnje se uveze u prosjeku oko 200 milijuna kilovat sati električne energije. Najviše se uvoze [[nafta]] (iz [[Litva|Litve]] i [[Norveška|Norveške]]) i [[zemni plin]] (iz [[Rusija|Rusije]]). Tri najvažnija izvozna tržišta Estonije su [[Švedska]], [[Finska]] i [[Latvija]], na koje otpada oko polovina ukupnog izvoza.

== Obrazovanje i nauka ==
[[File:Tartu university christmas.jpg|thumb|Glavna zgrada [[Univerzitet u Tartuu|Univerziteta u Tartuu]], najprestižnijeg univerziteta u Estoniji.]]
Prve škole na tlu današnje Estonije otvarane su tokom [[13. vijek|XIII.]] i [[14. vijek|XIV. vijeka]] i uglavnom su to bile škole koje su otvarane pod patronatom crkvenih (katedralne škole) i monaških zajednica.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.fl.ut.ee/368372 | title = Ajaloost: Koolihariduse algusest | publisher = University of Tartu | date = 24. 3. 2010 | language = et | accessdate = 14. 10. 2013 }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Prvi [[bukvar]] na [[estonski|estonskom jeziku]] tiskan je [[1575.]] godine. Najstarija sveučilišna ustanova u zemlji je [[Univerzitet u Tartuu]], a osnovao ga je još [[1632.]] švedski kralj [[Gustav II Adolf od Švedske|Gustav II. Adolf]]. Prva predavanja na estonskom jeziku na sveučilištima održana su tek [[1919.]] godine, čime je prekinuta praksa dotadašnjeg visokoškolskog obrazovanja na [[latinski|latinskom]], [[ruski|ruskom]] ili [[njemački|njemačkom jeziku]].

Obrazovni sustav u Estoniji danas je podijeljen na 4 razine: predškolsko obrazovanje (vrtić, do sedme godine), osnovno obrazovanje (osnovna škola, 9 razreda, od 8. do 16. godine), srednje obrazovanje (srednja škola, 3 godine) i visoko obrazovanje (više škole i fakulteti).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.hm.ee/index.php | title = Haridus- ja Teadusministeerium | publisher = Hm.ee | accessdate=23. 12. 2010}}&lt;/ref&gt; Školske institucije mogu biti državne, općinske (lokalne), javne i privatne ustanove, a prema podacima iz [[2009.]] godine, na teritoriju Estonije djelovalo je ukupno 589 škola.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ekk.edu.ee/ehis/failid/koolide_kontaktid.xls | title = Koolide, huvikoolide, koolieelsete lasteasutuste kontaktandmed | accessdate=17. 9. 2009 |url-status=dead | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090617071702/http://www.ekk.edu.ee/ehis/failid/koolide_kontaktid.xls | archivedate=17. 6. 2009}}. Estonian Education Infosystem (на језику: естонски).&lt;/ref&gt; Kvalitetu estonskog obrazovanja najbolje potvrđuje podatak da su prema procjenama europske agencije za vrednovanje kvalitete obrazovanja (PISA) godine [[2018.]] estonski gimnazijalci rangirani na 5. mjestu u svijetu (u sve tri kategorije, ispred njih su samo učenici iz [[Azija|azijskih]] zemalja, dok je Estonija ispred svih ostalih zemalja svijeta).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.oecd.org/pisa/PISA-results_ENGLISH.png | title = PISA Results (2018) | publisher = OECD | accessdate=9. 11. 2021 }}&lt;/ref&gt; U Estoniji je nepismenost službeno iskorijenjena, a pismeno je sto posto odraslog stanovništva. Jednako tako, čak 89% stanovništva starosti između 25 i 64 godine ima visoku stručnu spremu, što je jedna od najviših stopa u suvremenom svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.oecdbetterlifeindex.org/countries/estonia/.| title = OECD Better Life Index| publisher = | accessdate=27. 3. 2015}}&lt;/ref&gt;

Akademski stupanj obrazovanja podijeljen je na tri razine: diplomski studiji, magistarski (master) studiji i doktorski studiji. U nekim studijskim programima (diplomski medicinski studiji, veterina, farmacija, dentalna medicina, arhitektura i pedagoški studiji) izjednačeni su diplomski i magistarski studiji te imaju isti stupanj.&lt;ref name=&quot;EurydiceSummary&quot;&gt;{{cite web|url=https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/index.php/Estonia:Higher_Education|title=National summary sheets on education systems in Europe and ongoing reforms: Estonia|date=фебруар 2009|publisher=Eurydice|accessdate=19. 9. 2009|archive-date=16. 03. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170316213225/https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/index.php/Estonia:Higher_Education|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Javna sveučilišta imaju visok stupanj autonomije u svom radu i pored organiziranja akademskog života unutar samog sveučilišta, ona imaju slobodu kreiranja vlastitih nastavnih programa, uspostavljanja uvjeta za prijem novih studenata, usvajanja budžeta i planova budućeg razvoja, vrše izbor rektora i donose odluke o upravljanju vlastitom imovinom. Najveća javna sveučilišta su [[Univerzitet u Tartuu]], [[Univerzitet u Tallinnu]] te [[Estonska akademija umjetnosti]], dok je najveća privatna visokoškolska ustanova [[Estonska poslovna škola]]. Tartuski univerzitet najstarija je i najprestižnija visokoškolska ustanova u zemlji i pohađa ga oko 13,000 studenata (od čega oko 1,300 stranih akademaca). Prema publikaciji ''QS Global World Rankings'', Univerzitet u Tartuu je rangiran na 285. mjesto u svijetu i najprestižniji je univerzitet na Baltiku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.topuniversities.com/universities/university-tartu|title=University of Tartu|website=www.topuniversities.com}}&lt;/ref&gt; Jedino je sveučilište iz [[Baltičke države|Baltičkih zemalja]] koji se nalazi na listi 200 najboljih europskih sveučilišta.&lt;ref&gt;[https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/best-universities-in-europe-2016 Best universities in Europe 2016] Times Higher Education, 10. 3. 2016&lt;/ref&gt;

Najvažnija znanstvena ustanova u zemlji je [[Estonska akademija znanosti]] ([[estonski]]: ''Eesti Teaduste Akadeemia'') sa sjedištem u [[Tallinn]]u, osnovana [[1938.]] godine. U ožujku [[2017.]] godine, Akademija je imala 77 stalnih i 20 stranih članova.&lt;ref&gt;[http://www.akadeemia.ee/en/membership/ Membership], web page at the Estonian Academy of Sciences.  Accessed on line April 9, 2017.&lt;/ref&gt; Jedna od najvažnijih znanstveno-istraživačkih institucija u zemlji je [[Nacionalni institut za kemijsku fiziku i biofiziku]] ([[estonski]]: ''Keemilise ja Bioloogilise Füüsika Instituut'', KBFI). Prvi informatički znanstveni centri u zemlji osnovani su tokom [[1950e|1950-ih]] godina u Tallinnu i [[Tartu]]u, a estonski informatički stručnjaci uvelike su sudjelovali u razvoju [[softver]]a kojim su se koristila razna ministarstva [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] tokom [[1980e|1980-ih]].&lt;ref name=Kalja&gt;{{cite book| editor-last = Kochan | editor-first = Detlef | title = Software for manufacturing: proceedings of the 7th International IFIP/IFAC Conference on Software for Computer Integrated Manufacturing, Dresden, German Democratic Republic, 14–17 June 1988 | url = https://books.google.com/books?id=5EiaAAAAIAAJ|year=1989| publisher = North-Holland|isbn=978-0-444-87342-2| last=Kalja| first = A.| last2=Pruuden| first = J.| last3=Tamm| first = B.| last4=Tyugu| first = E.| chapter = Two Families of Knowledge Based CAD Environments|pages=125–134}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Jaakkola&gt;{{cite journal|last=Jaakkola| first = H.| last2=Kalja| first = A.| title = Estonian Information Technology Policy in Government, Industry and Research| journal = Technology Management: Strategies and Applications| volume = 3| issue = 3|year=1997|pages=299–307}}&lt;/ref&gt; Estonska vlada ulaže značajna sredstva u istraživanja i razvoj i od [[2015.]] godine, postotak ulaganja u znanost iznosi oko 4% nacionalnog [[BDP]]-a, što je više u odnosu na prosjek EU koji iznosi oko 2%.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Research and development expenditure (% of GDP)| url=http://data.worldbank.org/indicator/GB.XPD.RSDV.GD.ZS/countries/1W-EE-EU?display=graph|year=2011| work = World Bank| accessdate=27. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;
[[File:Old astronomical observatory in Tartu.jpg|thumb|left|Stara zgrada [[Opservatorij u Tartuu|opservatorija]] u [[Tartu]]u. Opservatorij je premješten [[1964.]] godine.]]
Godine [[1810.]], u [[Dorpat]]u (današnji Tartu) završeni su radovi na izgradnji [[Opservatorij u Tartuu|opservatorija]], a [[1814.]] godine postavljeni su prvi instrumenti. Ovaj [[opservatorij]] koristio je [[Friedrich Georg Wilhelm von Struve]] kao početnu točku prilikom određivanja [[Struveov geodetski luk|svog geodetskog luka]] (istraživanja su obavljana već tokom [[1816.]] godine).&lt;ref&gt;{{cite web |title=Struve Geodetic Arc |url=https://whc.unesco.org/en/list/1187/ |website=UNESCO World Heritage List |accessdate=10 July 2019 |language=English |date=2005}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fig.net/hsm/struve/struve_intro.htm |title=Archived copy |accessdate=2008-05-18 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081202122549/http://www.fig.net/hsm/struve/struve_intro.htm |archivedate=2008-12-02 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Viik |first1=Tõnu |title=How F.G.W. Struve started his ambitious project? |url=http://viik.planet.ee/Struve_report_Moldova.pdf |accessdate=10 July 2019 |language=English |date=27–29 September 2004}}&lt;/ref&gt; Godine [[1824.]], u opservatoriju je instaliran u to vrijeme najmoćniji 9&quot; refraktor. Opservatorij danas raspolaže s dva [[Reflektorski teleskop|reflektorska teleskop]] dimenzija 1.5 m i 0.6 m.

Neki od najpoznatijih estonskih naučnika su astronomi [[Friedrich Georg Wilhelm von Struve]], [[Ernst Öpik]] i [[Jaan Einasto]], biolozi [[Karl Ernst von Baer]] i [[Jakob von Uexküll]], kemičari [[Wilhelm Ostwald]] i [[Carl Schmidt (kemičar)|Carl Schmidt]], ekonomist [[Ragnar Nurkse]], matematičar [[Edgar Krahn]], medicinski naučnici [[Ludvig Puusepp]] i [[Nikolaj Pirogov]], fizičar [[Thomas Johann Seebeck]], politolog [[Rein Taagepera]], psiholozi [[Endel Tulving]] and [[Risto Näätänen]], te semiotičar [[Juri Lotman]].

== Kultura ==

Zahvaljujući svom geografskom položaju, Estonija se nalazi na mjestu gdje su se vijekovima sudarali utjecaji sjeverne, zapadne i istočne Europe, mjestu gdje su se sudarale tradicije [[katolicizam|katolicizma]], [[Pravoslavlje|pravoslavlja]] i [[Protestantizam|protestantizma]]. Zbog svega toga, estonska je kulturna scena jako raznovrsna i jako specifična. Kulturološki utjecaj skandinavskih naroda naročito je velik u priobalnim područjima zemlje, koja su tradicionalno bila vezana za skandinavske zemlje, dok su južni i istočni dijelovi bili podložni utjecajima baltijskih [[Livonci|Livonaca]] ([[Latvijci|Latvijaca]]) i slavenskih [[Rusi|Rusa]] i [[Poljaci|Poljaka]]. [[Nijemci|Njemačka]] plemićka elita, koja je praktički vijekovima vladala zemljom, također je ostavila veliki trag na kulturu i tradiciju estonskih gradova.&lt;ref name=&quot;Традиција&quot;&gt;{{cite web| title=Traditional folk culture| url=http://www.estonica.org/en/Culture/Traditional_folk_culture/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=27. 2. 2017| archive-date=2017-02-14| archive-url=https://web.archive.org/web/20170214080157/http://www.estonica.org/en/Culture/Traditional_folk_culture/| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], estonska se kultura svodila na [[Usmena književnost|usmenu književnost]] i narodne običaje, a pisana riječ na [[Estonski jezik|estonskom jeziku]] gotovo da nije postojala. Danski historičar [[Saxo Grammaticus]] u svom djelu ''[[Gesta Danorum]]'' iz [[1179.]] prvi put detaljnije opisuje estonsku tradicionalnu glazbu, spominjući estonske ratnike koji pjevaju noću prije nego što krenu u bitku.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Sadie| first = Stanley| title = The New Grove Dictionary of Music and Musicians| url = https://books.google.com/books?id=8I4YAAAAIAAJ|year=1980| publisher = Macmillan Publishers|isbn=978-0-333-23111-1|pages=358}}&lt;/ref&gt; Livonski monah [[Henrik od Livonije|Henrik]] na početku [[13. vijek|XIII. vijeka]] detaljnije je opisivao estonski duhovni život, njihove žrtvene običaje, božanstva i duhove. Njemački kroničar i svećenik [[Balthasar Rüssow]] [[1578.]] godine u svom djelu ''Chronica der Provinz Lyfflandt'' ([[srpskohrvatski]]: ''Kronika provincije Livonije'') između ostalih opisuje i tradicionalne estonske proslave tokom ljetnog solsticija ([[estonski]]: ''jaanipäev'') te praznika [[Ivan Krstitelj|svetog Ivana Krstitelja]], i to su bili prvi detaljniji opisi narodnih običaja nakon kristijanizacije zemlje.&lt;ref&gt;{{cite book|last=Muir| first = Edward| title = Ritual in Early Modern Europe| url = https://books.google.com/books?id=zlULqJ70bDUC|year=2005| publisher = Cambridge University Press|isbn=978-0-521-84153-5|pages=102}}&lt;/ref&gt; Estonska narodna vjerovanja, tradicije i nekoliko narodnih pjesama opisani su u djelu ''Topograpische Nachrichten von Lief- und Ehstland'' ([[srpskohrvatski]]: ''Topografske vijesti iz Livonije i Estonije'') [[August Wilhelm Hupel|Augusta Hupela]] (pisano od [[1774.]] do [[1779.]] godine, u tri toma). Godine [[1778.]], [[Johann Gottfried Herder]] preveo je nekoliko estonskih narodnih pjesama na [[njemački jezik]] i objavio ih u svom djelu ''Volkslieder'' ([[srpskohrvatski]]: ''Narodne pjesme'').&lt;ref&gt;{{cite book|last=Herder| first = Johann Gottfried von| last2=Müller| first2 = J. von| title = Stimmen der Völker in Liedern| url = https://books.google.com/books?id=qGEHAAAAQAAJ|year=1807}}&lt;/ref&gt;

Interes za estonsko narodno stvaralaštvo naglo je porastao tokom [[Ärkamisaeg|estonskog narodnog preporoda]]. Godine [[1839.]], osnovano je Estonsko učeno društvo ([[estonski]]: ''Õpetatud Eesti Selts'') s osnovnim zadatkom u prikupljanju i proučavanju estonskog folklora i tradicija. Jedan od najistaknutijih članova društva bio je književnik [[Friedrich Robert Faehlmann]] koji je u prijevodu na njemački jezik objavio brojne estonske mitove i legende. [[Alexander Heinrich Neus]] prikupio je oko 1,300 estonskih narodnih pjesama i objavio ih u trotomnoj antologiji ''Ehstnische Volkslieder''&lt;ref&gt;{{cite book|last=Volkslieder| first = Estnische| title = Ehstnische Volkslieder, Urschrift und Uebers. von H. Neus| url = https://books.google.com/books?id=VXACAAAAQAAJ|year=1850}}&lt;/ref&gt; ([[srpskohrvatski]]: ''Estonske narodne pjesme'') na estonskom i njemačkom jeziku.

Najvažnija kulturna ustanova u zemlji danas je [[Estonska akademija umjetnosti]] ([[estonski]]: ''Eesti Kunstiakadeemia'', EKA) u Tallinnu, osnovana [[1914.]] godine.

=== Književnost ===
{{main|Estonska književnost}}
[[File:Kalevipoeg.jpg|thumb|Naslovnica [[ep]]a ''[[Kalevipoeg]]'', izdanje iz [[1935.]] godine. ''[[Kalevipoeg]]'' je prvi estonski nacionalni ep, a napisao ga je [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]], koji je dovršio raniji tekst što ga je započeo [[Friedrich Robert Faehlmann]].]] 
Književna djelatnost na [[estonski|estonskom jeziku]] gotovo da nije postojala u periodu od kraja [[Sjeverni križarski ratovi|Sjevernih križarskih ratova]] do kraja [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], i svodila se na svega nekoliko književnih radova.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/193608/Estonian-literature| title = Estonian literature| work = Encyclopædia Britannica| accessdate=27. 3. 2015}}&lt;/ref&gt; Jedno od najstarijih djela u kojima se nalaze dijelovi pisani na estonskom narodnom jeziku je ''Kullamski molitvenik'' pisan u periodu između [[1524.]] i [[1528.]] godine.&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=owQBH74N8CIC&amp;pg Aspects of Altaic Civilization by Denis Sinor]. {{page|year=1524|isbn=978-0-7007-0380-7|pages=}}&lt;/ref&gt; Prva poznata tiskana knjiga izdana u dvojezičnoj verziji, na [[njemačka|njemačkom]] i estonskom jeziku, bio je Luteranski katekizam iz [[1535.]] godine. Zanimljivo je da je prvo izdanje estonske gramatike tiskano na njemačkom jeziku [[1637.]] godine.&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=CnckpL8auSIC&amp;pg Dictionary of Languages By Andrew Dalby. pp. 182]. {{page|year=1535|isbn=978-0-231-11569-8|pages=}}&lt;/ref&gt; [[Novi zavjet]] prvi je put tiskan [[1686.]] na južnoestonskom dijalektu, a izdanje na standardnom estonskom jeziku tiskano je tri desetljeća kasnije, [[1715.]] godine. Književna djelatnost na estonskom jeziku počela se aktivnije razvijati u periodu estofilskog buđenja od sredine [[18. vijek|XVIII.]] do sredine [[19. vijek|XIX. vijeka]]. &quot;Ocem&quot; moderne estonske književnosti i osnivačem moderne estonske poezije smatra se pjesnik [[Kristjan Jaak Peterson]]. U [[Tallinn]]u je [[1842.]] godine osnovano Društvo estonskih književnika.

Prvobitna estonska književnost bazirana je na bogatom epskom i lirskom usmenom stvaralaštvu koje je pretočeno u pisanu riječ. Jedan od najvećih predstavnika tog žanra bio je [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]], koji je napisao prvi estonski [[nacionalni ep]] ''[[Kalevipoeg]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Kalevov sin'', tiskan tokom [[1850e|1850-ih]]), temeljem inicijalnog nedovršenog teksta što ga je započeo [[Friedrich Robert Faehlmann]]. U njegova značajnija djela ubrajaju se i ''Stare estonske bajke'' ([[1866.]]) i poema ''Lembitu'' ([[1885.]]). Kreutzwald se smatra autorom prvog originalnog djela na estonskom jeziku.

Jedan od najutjecajnijih estonskih prozaista iz početnog perioda estonske književnosti bio je i [[Oskar Luts]], a njegov roman ''[[Kevade]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Proljeće'') smatra se jednim od najboljih književnih djela na estonskom jeziku.&lt;ref&gt;[http://www.estonica.org/en/Culture/Literature/Seeking_the_contours_of_a_%E2%80%98truly%E2%80%99_Estonian_literature/ Seeking the contours of a 'truly' Estonian literature] Estonica.org&lt;/ref&gt; [[Lydia Koidula]] smatra se utemeljiteljicom ženske poezije u Estoniji.

Među najznačajnija djela estonske književnosti ubraja se i [[Realizam (književnost)|realistička]] pentologija ''[[Tõde ja õigus]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Istina i pravda''; pisana u periodu od [[1926.]] do [[1933.]]) [[A. H. Tammsaare]]a, koja prati evoluciju estonskog društva od seoskih zajednica do nezavisne nacije.&lt;ref&gt;[http://www.estonica.org/en/Culture/Literature/Literature_and_an_independent_Estonia/ Literature and an independent Estonia ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181121155209/http://www.estonica.org/en/Culture/Literature/Literature_and_an_independent_Estonia/ |date=2018-11-21 }} Estonica.org&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.kirjasto.sci.fi/tammsaar.htm | title = Anton Tammsaare | website = Books and Writers ''(kirjasto.sci.fi)'' | last=Liukkonen | first = Petri | publisher = Kuusankoski Public Library | location = Finland | archiveurl = https://web.archive.org/web/20071005054341/http://www.kirjasto.sci.fi/tammsaar.htm | archivedate=5. 10. 2007 |url-status=dead | accessdate=7. 3. 2017 }}&lt;/ref&gt;

Među najznačajnije estonske suvremene autore ubrajaju se [[Jaan Kross]], [[Jaan Kaplinski]], [[Tõnu Õnnepalu]] i [[Andrus Kivirähk]].

=== Muzika ===
{{main|Estonska muzika}}
[[File:Arvo Pärt.jpg|thumb|200px|left|[[Arvo Pärt]] jedan je od najznačajnijih predstavnika [[minimalizam|minimalizma]] u klasičnoj muzici, a njegov najznačajniji doprinos je kompozicijska tehnika znana kao [[tintinnabuli]].]]
Estonska muzika razvila se iz tradicionalnih narodnih pjesama, a najstariji tragovi te muzike vuku korijene još iz [[12. vijek|XII. vijeka]] i perioda runskih zapisa. [[Runsko pjevanje]] dominiralo je estonskom tradicionalnom muzikom sve do [[18. vijek|XVIII. vijeka]], kada su ga zamijenile znatno ritmičnije forme. Najstariji pisani trag estonske tradicionalne muzike i plesa datira iz [[1179.]] godine, kada je danski historičar [[Saxo Grammaticus]] u svom djelu ''[[Gesta Danorum]]'' među prvima detaljno opisao muzičku tradiciju estonskog naroda.&lt;ref&gt;{{cite book|author1=Sir George Grove|first2=Stanley|last2=Sadie|title=The New Grove dictionary of music and musicians|url=https://books.google.com/books?id=8I4YAAAAIAAJ|date=June 1980|publisher=Macmillan Publishers|isbn=978-0-333-23111-1|page=358}}&lt;/ref&gt; Saxo posebno spominje tradicionalne ratničke pjesme, koje su se pjevale uoči vojničkih pohoda. Narodne pjesme javljaju se u više formi; mogu biti epske, lirske ili radničke pjesmea. Prva osoba koja je započela sakupljati estonske tradicionalne pjesme bio je [[Jakob Hurt]]. Hurt je ukupno prikupio i objavio preko 12,400 stranica tradicionalnih pjesama iz svih dijelova Estonije. Tokom [[20. vijek|XX. vijeka]], tradicionalno runsko pjevanje održalo se još jedino na krajnjem zapadu zemlje, na otoku [[Kihnu]]u, te na krajnjem jugoistoku u regiji [[Setumaa]].

Među najstarije tradicionalne muzičke instrumente ubrajau se razne vrste puhačkih instrumenata, poput [[frula|frule]] i [[Rog (instrument)|roga]], koje su koristili estonski pastiri napasajući svoja stada. U sredinama s njemačkom većinom popularni su bili instrumenti poput [[citra|citre]], [[končertina|končertine]], [[violina|violine]] i [[harmonika|harmonike]]. Tradicionalni instrument koji se i danas koristi prilikom izvođenja tradicionalnih pjesama je [[kannel]], žičani instrument koji je danas jedan od nacionalnih simbola.&lt;ref&gt;[https://kultuur.postimees.ee/1774889/parimusmuusika-ait-loob-uksed-valla ''Postimees: Pärimusmuusika ait lööb uksed valla''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171024095636/https://kultuur.postimees.ee/1774889/parimusmuusika-ait-loob-uksed-valla |date=2017-10-24 }}. [https://web.archive.org/web/20080403081355/http://www.postimees.ee/270308/esileht/kultuur/319974.php Архивирано] 3. 4. 2008. на [[Wayback Machine]]&lt;/ref&gt; U [[Viljandi]]ju je [[2008.]] godine osnovan centar za očuvanje tradicionalne muzike.&lt;ref&gt;Margus Haav [http://wwx.postimees.ee/270308/esileht/kultuur/319974.php Pärimusmuusika ait lööb uksed valla (Estonian Native Music Preserving Centre is opened)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130822005210/http://wwx.postimees.ee/270308/esileht/kultuur/319974.php |date=2013-08-22 }}. Postimees. 27 March 2008 (in Estonian)&lt;/ref&gt;

Profesionalno muziciranje počinje se razvijati tek nakon [[Estonski narodni preporod|narodnog preporoda]] i to je period kada se pojavljuju prvi profesionalni kompozitori [[Klasična muzika|klasične muzike]]. Najznačajniji među njima bili su [[Rudolf Tobias]] i [[Artur Kapp]]. Značajan dio muzičke scene Estonije predstavlja [[zbor]]sko pjevanje. Prvi [[Laulupidu|festival zborova]] ([[estonski]]: ''Laulupidu'') održan je [[1869.]] godine i danas predstavlja jedan od najstarijih i najvećih festivala amaterskih zborova u svijetu i održava se svakih pet godina u [[Tallinn]]u (Tallinn je domaćin festivala od [[1928.]] godine).&lt;ref&gt;[http://sa.laulupidu.ee/en/ The 12th Estonian youth song and dance celebration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170706073054/http://sa.laulupidu.ee/en/ |date=6 July 2017}}. Estonian Song and Dance Celebration Foundation&lt;/ref&gt;

Tokom [[1960e|1960-ih]] godina dolazi do prave renesanse tradicionalne muzike. Širom zemlje osnivaju se brojna kulturno-umjetnička društva koja njeguju tradicionalne muzičke vrednosti. Godine [[1967.]] snimljena je prva gramofonska ploča s tradicionalnim pjesmama i melodijama (''Eesti rahvalaule ja pillilugusid''). U tom periodu djelovanje započinju i kompozitor [[Arvo Pärt]], jedan od najpoznatijih i najznačajnijih suvremenih klasičnih kompozitora,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://bachtrack.com/top-ten-statistics-classical-music-2014 |title=2014 Classical music statistics: Lis(z)tmania |publisher=Bachtrack.com |date=8 January 2015 |access-date=31 March 2016}}&lt;/ref&gt; te operni pevač ([[bariton]]) [[Georg Ots]].&lt;ref&gt;{{cite web|author=Bachtrack, 8 January 2015 | url = http://bachtrack.com/top-ten-statistics-classical-music-2014 | title = 2014 Classical music statistics: Lis(z)tmania &amp;#124; by Bachtrack for classical music, opera, ballet and dance event reviews | publisher = Bachtrack.com |date=8. 1. 2015 | accessdate=31. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://mus-col.com/en/the-authors/22453/ |title=Ots, Georg |website=Museum Collection |date=2021 |access-date=17 November 2021}}&lt;/ref&gt;
[[File:Sandra Nurmsalu 2009.jpg|200px|thumb|[[Sandra Nurmsalu]] predstavljala je Estoniju na [[Eurosong 2009.|Eurosongu 2009.]] godine s grupom [[Urban Symphony]], čija je pjesma &quot;[[Rändajad]]&quot; ostvarila međunarodni uspjeh.]]
U suvremenoj [[pop]] i [[Rock muzika|rock muzici]] najveći uspjeh ostvarila je pjevačica [[Kerli Kõiv]], koja je ostvarila značajan uspjeh širom Europe i Sjeverne Amerike. [[Kerli Kõiv]] pojavila se i kao izvođač jedne pjesme u američkom filmu ''[[Alice in Wonderland (film, 2010)|Alice in Wonderland]]'' iz [[2010.]] i televizijskoj seriji ''[[Smallville]]''. Među popularnije estonske izvođače ubrajaju se još i [[Koit Toome]], [[Ivo Linna]], [[Gerli Padar]], [[Laura Põldvere]], [[Birgit Õigemeel]], [[Jüri Pootsmann]] i drugi.

Godine [[1994.]], Estonija je debitirala na [[Eurosong]]u. Svoju prvu i jedinu pobjedu na ovom natjecanju Estonija je ostvarila u [[Kopenhagen]]u [[2001.]] godine, kada je pjesma &quot;[[Everybody (pjesma)|Everybody]]&quot; u izvođenju [[Tanel Padar|Tanela Padara]] i [[Dave Benton|Davea Bentona]] zauzela prvo mjesto sa 198 osvojenih bodova. Zahvaljujući toj pobjedi, grad Tallinn je naredne godine bio domaćin Eurosonga.

Pjesma &quot;[[Rändajad]]&quot; u izvođenju grupe [[Urban Symphony]], koja je ujedno bila predstavnik Estonije na [[Eurosong 2009.|Eurosongu 2009.]] godine, jedina je pjesma na [[estonski|estonskom jeziku]] koja se našla na top listama u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Belgija|Belgiji]] i [[Švicarska|Švicarskoj]].

=== Likovna umjetnost i arhitektura ===

Najstariji primjerak likovne aktivnosti na tlu Estonije pronađen je na lokalitetu Tamula u [[Võru (okrug)|okrugu Võru]] na jugu zemlje, a riječ je o uklesanom ljudskom liku na komadu kosti, za koji se pretpostavlja da je nastao negdje u drugom tisućljeću prije nove ere.&lt;ref name=&quot;Сликарство&quot;/&gt; Kako je dio estonske historije od [[13. vijek|XIII.]] do [[20. vijek|XX. vijeka]] period vladavine susjednih naroda nad Estoncima, likovna umjetnost Estonaca u tom periodu svodi se na narodnu radinost.

Krajem [[19. vijek|XIX.]] i početkom [[20. vijek|XX. vijeka]], mnogobrojni estonski umjetnici odlaze na studij na prestižne univerzitete diljem Europe i, prvi put u historiji, u Estoniji se stvara klasa školovanih likovnih umjetnika. Tako se [[Johann Köler]], koji se školovao na Likovnoj akademiji u [[Sankt Peterburg]]u, smatra prvim školovanim estonskim slikarom.&lt;ref name=&quot;Сликарство&quot;&gt;{{cite web| title=When did Estonian art begin?| url=http://www.estonica.org/en/Culture/Art/When_did_Estonian_art_begin/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=8. 3. 2017| archive-date=2017-02-15| archive-url=https://web.archive.org/web/20170215232212/http://www.estonica.org/en/Culture/Art/When_did_Estonian_art_begin/| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Estonska likovna umjetnost dijeli se na &quot;njemački period&quot; ([[ekspresionizam]] iz perioda [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]), &quot;francuski period&quot; ([[postimpresionizam]] iz [[1930e|1930-ih]]) i &quot;ruski period&quot; ([[socrealizam]] iz [[1940e|1940-ih]] i [[1950e|1950-ih]] godina). Kraj [[1960e|1960-ih]] uglavnom se definira kao &quot;američki period&quot; u kojem se umjetnost razvijala u stilu [[pop-art]]a, da bi krajem [[20. vijek|XX.]] i početkom [[21. vijek|XXI. vijeka]] dominantan pravac u estonskoj umjetnosti postao [[figurativizam]].&lt;ref&gt;{{cite web| title=At the crossroads of cultures| url=http://www.estonica.org/en/Culture/Art/At_the_crossroads_of_cultures/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=8. 3. 2017| archive-date=2022-01-25| archive-url=https://web.archive.org/web/20220125220805/http://www.estonica.org/en/Culture/Art/At_the_crossroads_of_cultures/| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Među najznačajnije likovne umjetnike Estonije ubrajaju se još i slikari [[Ants Laikmaa]], [[Paul Raud]], [[Evald Okas]], [[Kristjan Raud]] i [[Konrad Mägi]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ekm.ee/en/art-collections/painting-collection| title = Painting Collection| last=| first = | last2=| first2 = |date=| work = | publisher = Art Museum of Estonia| accessdate=26. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;

Najznačajnija muzejska ustanova posvećena likovnoj umjetnosti u zemlji je [[Muzej likovnih umetnosti Estonije]] ([[estonski]]: ''Eesti Kunstimuuseum''), osnovan [[17. studenog]] [[1919.]] godine u [[Tallinn]]u. Muzej, čije je prvobitno sjedište bila [[palača Kadriorg]], ubrzo se proširio na više lokaliteta i danas, pored stalnog postava lokalnih autora izlaže i međunarodne radove.
&lt;gallery mode=&quot;packed-hover&quot; heights=&quot;180&quot;&gt;
Datoteka:Bernt Notke Danse Macabre.jpg|[[Bernt Notke]]: ''[[Danse Macabre (Notke)|Danse Macabre]]'' (kasni [[15. vijek|XV. vijek]]), ulje na platnu, 157 × 750&amp;nbsp;cm
Datoteka:Gottlieb Welté - King David.jpg|[[Gottlieb Welté]]: ''Kralj David'' ([[18. vijek|XVIII. vijek]]), ulje na platnu, 46 × 36&amp;nbsp;cm
Datoteka:Doeppi perekonna portree, August Georg Wilhelm Pezold, EKM j 275-33 M 1206.jpg|[[August Georg Wilhelm Pezold]]: ''Portret obitelji Doeppi'' ([[1845.]]), ulje na platnu, 34.8 × 44.3&amp;nbsp;cm 
Datoteka:Köler-Lorelei needmine munkade poolt.jpg|[[Johann Köler]]: ''[[Svećenici proklinju Lorelei]]'' ([[1887.]]), ulje na platnu, 395 × 345&amp;nbsp;cm
Datoteka:Tartu turg.hoffmann.jpg|[[Oskar Hoffmann (slikar)|Oskar Hoffmann]]: ''Tržnica u Dorpatu'' ([[1880e|1880-e]]), ulje na furniru, 13.6 × 17.8&amp;nbsp;cm
Datoteka:Raud paul - magav kass.jpg|[[Paul Raud]]: ''Mačka koja spava'' ([[1908.]]), ulje na platnu
Datoteka:Neegripoiss. Neegripoisi pea, Ants Laikmaa, EKM j 48643 M 7113.jpg|[[Ants Laikmaa]]: ''Crni dječak'' ([[1910.]] – [[1912.]]). ulje na platnu, 27 × 21&amp;nbsp;cm
Datoteka:Mägi, Konrad. Landscape of Vilsandi.1913‒1914. Tartu Art Museum.jpg|[[Konrad Mägi]]: ''Pejzaž na Vilsandiju'' ([[1913.]] – [[1914.]]), ulje na platnu, 69.5 × 94.2&amp;nbsp;cm
Datoteka:Kristjan Raud. Nõid ja põrsad. 1914.jpg|[[Kristjan Raud]]: ''Vještica i praščići'' ([[1914.]]), ugljen i olovka na papiru
Datoteka:Eduard Wiiralt, Põrgu (1932).jpg|[[Eduard Wiiralt]]: ''Pakao'' ([[1932.]]), [[bakropis]], 39.4 × 46.8&amp;nbsp;cm
Datoteka:Ekspositsioon - Tiit Pääsuke.jpg|[[Tiit Pääsuke]]: ''Ekspozicija'' ([[1982.]]), ulje na platnu, 146 × 114&amp;nbsp;cm
&lt;/gallery&gt;
Arhitektonska historija Estonije uglavnom je pratila arhitektonska događanja u sjevernoj Europi, a svakako najtipičniji i najvrjedniji arhitektonski spomenik je srednjovjekovni centar grada [[Tallinn]]a, koji se nalazi na listi [[Svjetska baština|Svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://whc.unesco.org/en/list/822 | title = Historic Centre (Old Town) of Tallinn| publisher = UNESCO | language = | accessdate=10. 2. 2013}}&lt;/ref&gt; Vrijedni arhitektonski spomenici su i brojne gradine iz pretkršćanskog perioda (kao što su ostaci [[Utvrda Varbola|utvrde Varbola]]), oko kojih su se s vremenom razvila neka od najvažnijih današnjih naselja.&lt;ref name=&quot;Miljan 2004 104&quot;&gt;{{cite book|title=Historical Dictionary of Estonia | last=Miljan| first = Toivo |year=2004| publisher = Scarecrow Press | location = |isbn=978-0-8108-4904-4 | url =https://archive.org/details/historicaldictio0000milj|pages=[https://archive.org/details/historicaldictio0000milj/page/104 104]}}&lt;/ref&gt; Arhitektonska historija Estonije započinje s jednostavnim seoskim šatorima i kućicama te kamenim grobnicama, nastavlja sa utvrđenim srednjovjekovnim naseljima i kulminira s originalnim seoskim kućama koje su kroz vijekove uspjele opstati u svom originalnom i prvobitnom obliku. Tipične estonske seoske kuće služile su ujedno i kao skladišta za žito, a odlikuju ih niski drveni zidovi izgrađeni od okruglih greda i visoki slamnati krovovi.&lt;ref&gt;{{cite web| title=What we consider our own| url=http://www.estonica.org/en/Culture/Architecture/What_we_consider_our_own/| website=Estonica| publisher=Encyclopedia Estonica| accessdate=8. 3. 2017| archive-date=2017-02-16| archive-url=https://web.archive.org/web/20170216070328/http://www.estonica.org/en/Culture/Architecture/What_we_consider_our_own/| dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
[[File:Musée de plein air (Tallinn) (7644656256).jpg|thumb|Tipičan primjer estonske kuće izgrađene u [[Estonska tradicionalna arhitektura|tradicionalnom stilu]].]]
Širenje kršćanstva tokom [[13. vijek|XIII. vijeka]] u potpunosti je izmijenilo estonsko društvo pa samim tim i arhitekturu. S dolaskom nove religije, širom zemlje počinju se graditi brojne crkve, a zbog njihove drvene konstrukcije ni jedna od crkava iz tog perioda nije preživjela.&lt;ref name=&quot;Viirand 2004 9&quot;&gt;{{cite book|last=Viirand| first = Tiiu|authorlink = | title = Estonia. Cultural Tourism | publisher = Kunst Publishers | series = | volume = | edition = |year=2004| location = | language = | url = | doi = |id=|isbn=978-9949-407-18-7 | mr = | zbl = | jfm = |pages=9}}&lt;/ref&gt; Do današnjih dana održale su se jedino one sakralne građevine koje su bile sagrađene od čvrstog materijala i utvrđene sa svih strana, a jedan od najtipičnijih primjera takve arhitekture je [[crkva u Valjali]] na otoku [[Saaremaa|Saaremi]] iz [[1227.]] godine, koja se smatra najstarijom crkvenom građevinom na tlu cijele Estonije. Valjalska crkva sagrađena je u kombinaciji [[romanika|romanike]] i [[gotika|gotike]]. Zidari i kipari s [[Gotland]]a imali su najvažniju ulogu u ranoj crkvenoj arhitekturi na tlu Estonije. S vremenom, kako je kršćanstvo postajalo sve dominantnije, i crkvene građevine postajale su sve impozantnije, što je posebno vidljivo u crkvenoj arhitekturi sjeverne Estonije iz [[15. vijek|XV. vijeka]]. Tako je [[Crkva svetog Olafa (Tallinn)|crkva svetog Olafa]] u Tallinnu s visinom zvonika od 124 metra tokom [[16. vijek|XVI. vijeka]] bila jedna od najviših građevina u cijeloj Europi;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Historical Dictionary of Estonia | last=Miljan| first = Toivo |year=2004| publisher = Scarecrow Press | location = |isbn=978-0-8108-4904-4 | url =https://archive.org/details/historicaldictio0000milj|pages=[https://archive.org/details/historicaldictio0000milj/page/104 104]–105}}&lt;/ref&gt; značajna sakralna zdanja iz tog perioda još su i [[katedrala svete Marije (Tallinn)|katedrala svete Marije]] te [[crkva Duha svetoga]] u Tallinnu. Pored crkvene arhitekture, iz srednjovjekovnog perioda potiču i utvrđenja poput [[Dvorac Hermann|dvorca Hermann]] u [[Narva|Narvi]], [[Dvorac Toompea|dvorca Toompea]] u Tallinnu te [[Zamak Kuressaare]] na [[Saaremaa|Saaremi]].

Tokom perioda ruske vladavine, dominantni arhitektonski stilovi postaju [[barok]] i [[rokoko]], a širom zemlje, lokalna aristokracija podiže velebne i luksuzne vile. Tipičan predstavnik arhitekture iz tog perioda je [[palača Kadriorg]], izgrađena po nalogu cara [[Petar Veliki|Petra I. Velikog]]. [[Neoklasicizam]] u estonskoj arhitekturi najbolje predstavalja [[Gradska vijećnica u Tartuu|zgrada gradske vijećnice u Tartuu]] i okolne građevine iz [[18. vijek|XVIII. vijeka]]. Tokom [[19. vijek|XIX. vijeka]] pojavljuju se brojni eksperimentalni arhitektonski pravci, a među dominantnije stilove u Estoniji iz tog perioda spadaju arhitektonski [[eklekticizam]] i [[neogotika]]. Početak [[20. vijek|XX. vijeka]] obilježila je [[secesija]], koja se u Estoniji razvila pod uticajem riške i finske secesije, a najtipičniji predstavnik secesionističke arhitekture u Estoniji bio je [[Jacques Rosenbaum]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Hallas-Murula| first = Karin| title = Tallinna Juugedarhitektuur: Jacques Rosenbaum (1878—1944)| language = | publisher = Eesti Arhitektuurimuuseum|year=2010|isbn=978-9985-9828-7-7|pages=}}&lt;/ref&gt;  Utjecaj ruske arhitekture s kraja [[19. vijek|XIX. vijeka]] najočitiji je u zdanju [[Katedrala Aleksandra Nevskog (Tallinn)|katedrale Aleksandra Nevskog]] u Tallinnu, sagrađene u pseudoruskom stilu koji predstavlja kombinaciju tradicionalne ruske i bizantske arhitekture.

Tokom perioda sovjetske vlasti, arhitektonska su rješenja iznalažena u [[Socrealizam|socijalističkom realizmu]] i [[Brutalizam|brutalizmu]], a klasičan je primjer takve arhitekture središte grada [[Sillamäe]]e ([[staljinistička arhitektura]]).&lt;ref&gt;{{cite web| url = http://www.estonica.org/en/Culture/Architecture/What_we_consider_our_own/| title = What we consider our own| last = | first = | last2 = | first2 = | date = | work = | publisher = Estonica.org| accessdate = 10. 2. 2013| archive-date = 2017-02-16| archive-url = https://web.archive.org/web/20170216070328/http://www.estonica.org/en/Culture/Architecture/What_we_consider_our_own/| dead-url = yes}}&lt;/ref&gt;

&lt;gallery class=&quot;center&quot; widths=&quot;180px&quot; heights=&quot;130px&quot;&gt;
File:Valjala kirik, 2011, regnr 21079.jpg|[[Crkva u Valjali]] ([[13. vijek|XIII. vijek]])
File:Narva asv2022-04 img09 Castle.jpg|[[Dvorac Hermann]] ([[1256.]])
File:Tallinna Raeapteek, 14.-20.saj.jpg|''[[Raeapteek]]'' (rani [[15. vijek|XV. vijek]])
File:Tallinn Schwarzhaupterhaus.jpg|Kuća [[Bratstvo crnih glava|Crnih glava]], Tallinn (fasadu izradio [[Arent Passer]], [[1597.]]) 
File:Kadrioru loss-.jpg|[[Palača Kadriorg]] (arhitekti [[Nicola Michetti]], [[Gaetano Chiaveri]] i [[Mihail Zemcov]]) (započeta [[1718.]]) 
File:Tartu asv2022-04 img21 University main building.jpg|Glavna zgrada [[Univerzitet u Tartuu|Univerziteta u Tartuu]] (arhitekt [[Johann Wilhelm Krause (arhitekt)|Johann Wilhelm Krause]])(1803-1809)
File:House on Pikk 18.jpg|[[Secesija|Secesijsko]] pročelje u Tallinnu (arhitekt [[Jacques Rosenbaum]], dovršena [[1910.]])
File:Tolstoi 2, Sillamäe.jpg|[[Socrealizam|Socrealistička]] zgrada u [[Sillamäe|Sillamäi]] (sredina [[20. vijek|XX. vijeka]])
&lt;/gallery&gt;

=== Scenska umjetnost ===
{{main|Teatar u Estoniji|Estonska kinematografija}}
[[File:Karujaht Pärnumaal 1914.ogg|thumb|250px|''[[Karujaht Pärnumaal]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Lov na medvjede u Pärnumi'') iz [[1914.]] godine bio je prvi estonski igrani film.]]
Osnivanje amaterskog teatra u [[Tallinn]]u [[1784.]] godine od strane dramaturga [[August von Kotzebue|Augusta von Kotzebuea]] smatra se datumom osnivanja teatarske scene u Estoniji. U tom periodu, većinu predstava činile su komedije koje su se izvodile isključivo za malobrojnu njemačku plemićku elitu koja je vladala gradovima. Prva profesionalna teatarska grupa osnovana je [[1809.]] godine, a njen repertoar uglavnom su činili komadi na [[njemački|njemačkom jeziku]], iako su se u pojedinim prilikama izvodile i predstave na estonskom i ruskom jeziku.&lt;ref&gt;{{cite book|last=O'Connor| first = Kevin| title = Culture and Customs of the Baltic States| url = https://books.google.com/books?id=IpR0-OrrwssC|year=2006| publisher = Greenwood Publishing Group|isbn=978-0-313-33125-1|pages=}}&lt;/ref&gt; Prvi isključivo estonski teatar, ''[[Vanemuine]]'', osnovan je tek [[1865.]] godine u gradu [[Tartu]]u, a pet godina kasnije, teatarska grupa iz ovog grada izvela je prvi izvorno estonski pozorišni komad, komediju ''[[Saaremaa onupoeg]]'' koju je napisala [[Lydia Koidula]]. Teatar iz Tartua [[1906.]] je godine dobio vlastitu zgradu, a početkom prošlog vijeka u njemu se počinju prikazivati komadi nastali po djelima stranih autora, poput [[Henrik Ibsen|Henrika Ibsena]], [[Gerhart Hauptmann|Gerharta Hauptmanna]], [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]], ali i domaćih autora [[August Kitzberg|Augusta Kitzberg]], [[Oskar Luts|Oskara Lutsa]] i [[Eduard Vilde|Eduarda Vildea]].

Najveća teatarska ustanova u zemlji je [[Estonski teatar]] ([[estonski]]: ''Estonia teatrihoone'') u Tallinnu, osnovan [[1913.]] godine. U to vrijeme, bila je to najveća građevina u Tallinnu.

Filmska industrija u Estoniji službeno je počela sa radom [[1896.]] godine, kada su u Tallinnu snimljeni prvi &quot;pokretni snimci&quot;,&lt;ref name=&quot;EE&quot;&gt;{{cite book|last=Masters| first = Tom| title = Eastern Europe| url = https://books.google.com/books?id=eiIpe99dL5MC|year=2007| publisher = Lonely Planet|isbn=978-1-74104-476-8|pages=328}}&lt;/ref&gt; a nekoliko godina kasnije – [[1908.]] godine – u istom gradu otvoreno je i prvo kino (godinu dana kasnije otvoreno je i kino u [[Pärnu]]u).&lt;ref&gt;{{cite book|last=Arjakas| first = Küllö| last2=Jõeste| first2 = Marje| title = The Baltic states: a reference book| url = https://books.google.com/books?id=mY1pAAAAMAAJ|year=1991| publisher = Estonian Encyclopaedia Publishers|isbn=978-5-89900-017-1|pages=}}&lt;/ref&gt; Iste godine snimljen je i prvi dokumentarac u formi [[filmske novosti]], a odnosio se na posjetu švedskog kralja [[Gustaf V od Švedske|Gustafa V.]] Tallinnu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.einst.ee/publications/kultuur/cinema.html|title=Estonian culture - cinema&lt;!-- Bot generated title --&gt;|website=Einst.ee|access-date=21 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20060927202203/http://www.einst.ee/publications/kultuur/cinema.html|archive-date=27 September 2006|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Prvi filmski studio osnovao je [[1912.]] u Tartuu [[Johannes Pääsuke]] (Estonia Film Tartus), gdje je snimljen je i ranije navedeni dokumentarni film. Dvije godine kasnije, Pääsuke je snimio i svoj drugi film, ''[[Karujaht Pärnumaal]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Lov na medvjede u Pärnumi''), koji je postao prvi estonski igrani film. Pääsuke, koji se smatra ocem estonske kinematografije, snimao je dokumentarne i kratkometražne filmove o estonskoj prirodi, a u Estonskom filmskom arhivu do danas je sačuvano ukupno osam njegovih radova.

Prvi dugometražni film, ''[[Mineviku varjud]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Sjenke prošlosti''), snimljen je [[1924.]] godine u režiji [[Konstantin Märska|Konstantina Märske]]. Nijemi film ''[[Noored kotkad]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Mladi orlovi'') [[Theodor Luts|Theodora Lutsa]] iz [[1927.]] godine uglavnom se smatra prekretnicom i prvim ozbiljnim filmom u historiji estonske kinematografije (film ima ratnu tematiku i bavi se [[Estonski rat za nezavisnost|Estonskim ratom za nezavisnost]]).&lt;ref name=&quot;Connor&quot;&gt;{{cite web|url=https://books.google.com/books?id=IpR0-OrrwssC&amp;pg|title=Culture and Customs of the Baltic States|first=Kevin|last=O'Connor|date=21 August 2017|publisher=Greenwood Publishing Group|access-date=21 August 2017|via=Google Books}}&lt;/ref&gt; Prvi zvučni film (''[[Kuldämblik]]'') snimljen je [[1930.]] godine.

Možda i najveće ostvarenje estonske kinematografije [[20. vijek|XX. vijeka]] bio je film ''[[Viimne reliikvia]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Posljednja relikvija'') [[Grigori Kromanov|Grigorija Kromanova]] iz [[1969.]] godine. Film predstavlja ekranizaciju historijskog romana ''[[Vürst Gabriel ehk Pirita kloostri viimsed päevad]]'' ([[srpskohrvatski]]: ''Princ Gabriel i posljednji dani Piritskog manastira'') estonskog književnika [[Eduard Bornhöhe|Eduarda Bornhöhea]].

Godine [[1997.]], na inicijativu Ministarstva kulture Estonije, osnovana je Estonska filmska fondacija ([[estonski]]: ''Eesti Filmi Sihtasutus'').

[[Eesti Televisioon|Estonska televizija]] ([[estonski]]: ''Eesti Televisioon'', ETV) službeno je počela s emitiranjem [[19. srpnja]] [[1955.]] godine i najstarija je televizijska kuća u Estoniji. ETV je postala punopravnom članicom [[EBU]]-a [[1. siječnja]] [[1993.]] godine. Zaključno s [[1. srpnja]] [[2010.]] godine, Estonija je prešla na digitalno emitiranje signala na teritoriju cijele zemlje.

== Sport ==
{{main|Sport u Estoniji}}
[[File:Jüri Lossmann and Hannes Kolehmainen 1920 .jpg|thumb|Estonski maratonac [[Jüri Lossmann]] (lijevo) osvojio je srebrnu medalju na [[Olimpijada 1920|Igrama]] u [[Antwerpen]]u [[1920.]] godine, što je bio prvi nastup Estonije na Olimpijskim igrama. Na slici je i [[Hannes Kolehmainen]] (desno), [[Finska|finski]] maratonac koji je te godine osvojio zlatnu medalju. Razlika među njima bila tek nešto više od 12 sekundi u korist Kolehmainena.]]
Sport je važan dio estonske kulture i estonskog života. Debitantski nastup na [[Olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]] sportaši iz Estonije ostvarili su na [[Olimpijada 1920|Igrama]] u [[Antwerpen]]u [[1920.]] godine, iako je Estonski olimpijski odbor osnovan tek [[1923.]] godine. Estoniju je na Igrama u Antwerpenu predstavljalo 13 sportaša koji su se natjecali u tri sporta (u [[dizanje utega|dizanju utega]], [[atletika|atletici]] i [[Hrvanje|hrvanju]]), a prvu zlatnu olimpijsku medalju za Estoniju u historiji osvojio je dizač utega [[Alfred Neuland]]. Najuspješniji estonski sportaš koji je sudjelovao na Olimpijskim igrama bio je hrvač Kristjan [[Kristjan Palusalu]], koji je na [[Olimpijada 1936|Igrama 1936.]] godine u [[Berlin]]u osvojio dvije zlatne medalje u najtežoj hrvačkoj kategoriji, u obje discipline. Palusalu je tako postao prvi i zasad jedini hrvač koji je na jednim olimpijskim igrama osvojio zlatne medalje i u grčko-rimskom i u slobodnom stilu hrvanja.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Eastern Europe: an introduction to the people, lands, and culture, Volume 1 | last=Frucht| first = Richard |authorlink = |year=2005| publisher = ABC-CLIO | location = |isbn=978-1-57607-800-6 | url = | accessdate=|pages=97}}&lt;/ref&gt; Na [[Zimska Olimpijada|Zimskim olimpijskim igrama]], estonski su sportaši debitirali na [[Zimske olimpijske igre 1928|Igrama 1928.]] u [[St. Moritz]]u [[1928.]] godine; naime, iako se estonska zastava službeno zavijorila na ceremoniji otvaranja [[Zimske olimpijske igre 1924|Zimskih igara 1924.]] godine u [[Chamonix]]u, Estonija nije sudjelovala na ovim igrama pošto je njihov jedini predstavnik, [[Brzo klizanje|brzoklizač]] [[Christfried Burmeister]] odustao od natjecanja prije njegovog početka. Najuspješnija estonska sportašica na Zimskim olimpijskim igrama je reprezentativka u [[Nordijsko skijanje|nordijskom skijanju]], [[Kristina Šmigun-Vähi]], sa dvije zlatne i jednom srebrnom medaljom. Nakon sovjetske aneksije zemlje, estonski sportaši natjecali su se kao dio sovjetske reprezentacije (od [[1952.]] do [[1988.]]), a kao nezavisna se zemlja na međunarodnu scenu ponovo vraćaju [[1991.]] godine. Najuspješniji olimpijski sportovi u Estoniji su [[atletika]], [[dizanje utega]], [[hrvanje]] i [[nordijsko skijanje]]. Grad [[Tallinn]] bio je domaćin olimpijske regate u jedrenju tokom [[Olimpijada 1980|Olimpijskih igara 1980.]] u [[Moskva|Moskvi]].

Najpopularniji ekipni sportovi u zemlji su [[nogomet]], [[košarka]], [[odbojka]] i [[hokej na ledu]]. [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Nogometna reprezentacija]] najveći je uspjeh na međunarodnoj sceni ostvarila u kvalifikacijama za [[UEFA Euro 2012.]], kada se uspjela plasirati u doigravanje (ali je izgubila od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Irske|Irske]] i nije se plasirala na završni turnir). Najuspješniji nogometni klubovi u zemlji s deset, odnosno 19 nacionalnih titula su [[FC Flora|Flora]] i [[FCI Levadia Tallinn|Levadia]]. [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Muška košarkaška reprezentacija]] sudjelovala je na [[Olimpijada 1936|Olimpijskim igrama 1936.]] (zauzela 9. mjesto) i na ukupno pet europskih prvenstava.

Hokej na ledu u Estoniji počeo se razvijati početkom tridesetih godina [[20. vijek|XX. vijeka]], a prvi amaterski klubovi osnovani su u [[Tallinn]]u i [[Tartu]]u. Ubrzo je osnovan i nacionalni hokejaški savez, koji postaje punopravnim članom Međunarodne hokejaške federacije [[17. veljače]] [[1935.]] godine. Savez ostaje članom [[IIHF]]-a sve do [[27. travnja]] [[1946.]] godine, kada je Estonija ušla u sastav [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], a sve ingerencije u vezi s hokejom na ledu s republičkih prenesene su na savezni nivo. Djelovanje estonskog saveza ponovo je pokrenuto [[4. svibnja]] [[1992.]] godine.

[[Paul Keres]] je u periodu od [[1930e|1930-ih]] do [[1960e|1960-ih]] bio jedan od najboljih estonskih i sovjetskih [[šah]]ista. Među najuspješnije estonske sportaše ubrajaju se i atletičari [[Erki Nool]], [[Gerd Kanter]] i [[Aleksander Tammert]]. Najuspješnije estonske tenisačice su [[Kaia Kanepi]] i [[Anett Kontaveit]]. Od ostalih značajnijih sportaša, tu su još i hrvači [[Johannes Kotkas]], [[Voldemar Väli]] i [[Georg Lurich]], skijaš [[Andrus Veerpalu]], dizač utega [[Jaan Talts]], mačevalac [[Nikolai Novosjolov]] i biciklisti [[Jaan Kirsipuu]] i [[Erika Salumäe]].

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|30em}}
* [[Giuseppe D'Amato]] ''[http://www.europarussia.com/books/viaggio_nellhansa_baltica/travel-to-the-baltic-hansa Travel to the Baltic Hansa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110516034324/http://www.europarussia.com/books/viaggio_nellhansa_baltica/travel-to-the-baltic-hansa |date=2011-05-16 }}''. The European Union and its enlargement to the East. Book in Italian. ''Viaggio nell'Hansa baltica''. L'Unione europea e l'allargamento ad Est. Greco&amp;Greco editori, Milano, 2004. {{ISBN|88-7980-355-7}}
* {{Cite book| ref=harv|last=Buttar| first = Prit| title = Between Giants, the Battle for the Baltics in World War II|year=| publisher = Osprey Publishing|isbn=9781780961637|pages=}}
* {{Cite book| ref=harv|last=Buttar| first = Prit| title = Between Giants |isbn=978-1-78096-163-7|pages=}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Cole| first=Jeffrey| title=Ethnic Groups of Europe: An Encyclopedia| url=https://archive.org/details/ethnicgroupseuro00cole| year=2011| publisher=ABC-CLIO| isbn=9781598843026| pages=[https://archive.org/details/ethnicgroupseuro00cole/page/124 124]}}
* {{Cite book| ref = harv| author = Estonska akademija nauka| title = Proceedings of the Estonian Academy of Sciences, Geology| url = https://books.google.com/books?id=q3mK64Ef2MQC| year = 2005| publisher = Estonian Academy Publishers}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Frucht| first = Richard C.| title = Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture| location = | publisher = Volume 1. ABC-CLIO|year=2005|isbn=9781576078006|pages=}}
*{{Cite book|last1=Hiden|first1=John|first2=Patrick|last2=Salmon|title=The Baltic Nations and Europe: Estonia, Latvia, and Lithuania in the Twentieth Century|url=https://archive.org/details/balticnationseur0000hide_j1c1|year=1991|publisher=Longman|location=London|isbn=0-582-08246-3}}
*{{Cite book |title = Estonia 2013 |series = Energy Policies Beyond IEA Countries |author = [[International Energy Agency|IEA]] |journal = Energy Policies Beyond IEA Countries / Ukraine |year = 2013 |doi = 10.1787/9789264190801-en |isbn = 978-92-6419079-5 |issn = 2307-0897 |ref=iea}}
* {{Cite book| ref=harv|last=Jokipii| first = Mauno|editor1-first= Mauno|editor1-last=Jokipii| title = Baltisk kultur och historia|year=1992| language = sv|isbn=9789134512078|pages=22–23}}
*Jaak Kangilaski ''et al.'' (2005) [http://www.riigikogu.ee/public/Riigikogu/ValgeRaamat.pdf Valge raamat (1940–1991)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110503200228/http://www.riigikogu.ee/public/Riigikogu/ValgeRaamat.pdf |date=2011-05-03 }}, Justiitsministeerium, {{ISBN|9985-70-194-1}}.
* {{Cite book| ref=harv| last=Kasekamp| first = Andres| title = The Radical Right in Interwar Estonia| location = | publisher = Springer|year=2000|isbn=978-1-4039-1955-7|pages=}}.
* {{Cite book| ref = harv| last = Koeberl| first = Christian| last2 = Martínez| first2 = Francisca C.-Ruiz| title = Impact Markers in the Stratigraphic Record| url = https://books.google.com/books?id=U7l0VFEMy80C&amp;pg=PA345| year = 2003| publisher = Springer Science &amp; Business Media| isbn = 978-3-540-00630-5| pages = 345}}
*{{Cite book|last=Laar|first=Mart|authorlink=Mart Laar|title=War in the Woods: Estonia's Struggle for Survival, 1944–1956|url=https://archive.org/details/warinwoodsestoni0000laar|year=1992|others=trans. Tiina Ets|publisher=Compass Press|location=Washington, D.C.|isbn=0-929590-08-2}}
*{{Cite book|last=Lieven|first=Anatol|authorlink=Anatol Lieven|title=The Baltic Revolution: Estonia, Latvia, Lithuania, and the Path to Independence|url=https://archive.org/details/balticrevolution0000liev|year=1993|publisher=Yale University Press|location=New Haven|isbn=0-300-05552-8}}
* {{Cite book| ref = harv| last = Marcantonio| first = Angela| title = The Uralic language family: facts, myths and statistics| year = 2002| publisher = Blackwell| location = Oxford, UK| url = https://books.google.com/?id=Cp-tB08yd2EC&amp;pg=PA21| isbn = 978-0-631-23170-7| pages = 21–23}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Miljan|first=Toivo|title=Historical Dictionary of Estonia|url=https://books.google.com/books?id=xeXwMDZbTBoC&amp;pg=PA213|year=2004|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-6571-6|pages=213}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Miljan| first = Toivo| title = Historical Dictionary of Estonia| location = | publisher = Rowman &amp; Littlefield|year=2015|isbn=978-0-8108-7513-5|pages=441}}.
*{{Cite book|last=Naylor|first=Aliide|authorlink=Aliide Naylor|title=The Shadow in the East Vladimir Putin and the New Baltic Front|url=https://archive.org/details/shadowineastvlad0000nayl|year=2020|publisher=I.B. Tauris|location=London|isbn=9781788312523}}
* {{Cite book| ref=harv|last=Pekomäe| first = Vello| title = Estland genom tiderna|year=1986| publisher = VÄLIS-EESTI &amp; EMP| location = Stockholm | language = sv|isbn=978-91-86116-47-7|pages=319}}
* {{Cite book| ref = harv| first = Aigi| last = Rahi-Tamm| first2 = Andres| last2 = Kahar| title = &quot;The Deportation Operation &quot;Priboi&quot; in 1949&quot;| year = 2009| publisher = Estonian International Commission for the Investigation of Crimes Against Humanity| location = Tallinn| isbn = 978-9949183005| url = http://lepo.it.da.ut.ee/~erki/Selfservice/9.pdf| access-date = 2021-04-18| archive-date = 2019-03-28| archive-url = https://web.archive.org/web/20190328131029/http://lepo.it.da.ut.ee/~erki/Selfservice/9.pdf}}
* {{Cite book| ref=harv| url=https://books.google.com/books?id=emBIdi4LPz8C&amp;dq| title=The Baltic States: The Years of Independence| last=Rauch| first=Georg von| quote=Later an alternative proposal was advanced for a United Baltic Duchy under Duke Adolf Friedrich of Mecklenburg| isbn=978-0-903983-00-6| year=1974| pages=48}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Raukas| first = Anto| title = Eesti entsüklopeedia 11: Eesti üld| location = | publisher = Eesti Entsüklopeediakirjastus|year=2002|isbn=978-9985-70-115-7|pages=283}}
*{{Cite book|last=Raun|first=Toivo U.|title=Estonia and the Estonians|url=https://archive.org/details/estoniaestonians0000raun|year=1987|publisher=Hoover Institution Press, Stanford University|location=Stanford, Calif.|isbn=0-8179-8511-5}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Raun| first = Toivo U.| title = Estonia and the Estonians: Second Edition, Updated| location = | publisher = Hoover Press|year=2002|isbn=9780817928537|pages=}}
* {{Cite book| ref = harv| last = Selirand| first = Jüri| last2 = Tõnisson| first2 = Evald| title = Through past millennia: archaeological discoveries in Estonia| url = https://books.google.com/books?id=mu9KAAAAMAAJ| year = 1984| publisher = Perioodika}}
*{{Cite book|last=Smith|first=David J.|title=Estonia: Independence and European Integration|url=https://archive.org/details/estoniaindepende0000smit|year=2001|publisher=Routledge|location=London|isbn=0-415-26728-5}}
*{{Cite book|editor-last=Smith|editor-first=Graham|title=The Baltic States: The National Self-determination of Estonia, Latvia, and Lithuania|year=1994|publisher=St. Martin's Press|location=New York|isbn=0-312-12060-5|url=https://archive.org/details/balticstates00grah}}
*{{Cite book|editor-last=Subrenat|editor-first=Jean-Jacques |editor-link=Jean-Jacques Subrenat|title=Estonia, identity and independence|year=2004|publisher=Rodopi|isbn=90-420-0890-3|place=Amsterdam &amp; New York}}
*{{Cite book|last=Taagepera|first=Rein|authorlink=Rein Taagepera|title=Estonia: Return to Independence|url=https://archive.org/details/estonia00rein|year=1993|publisher=Westview Press|location=Boulder, Colo.|isbn=0-8133-1199-3}}
*{{Cite book|last=Taylor|first=Neil|title=Estonia|url=https://archive.org/details/estonia0000tayl|year=2004|edition=4th|publisher=Bradt|location=Chalfont St. Peter|isbn=1-84162-095-5}}
* {{Cite book| ref=harv| last=Tvauri| first=Andres| title=The Migration Period, Pre-Viking Age, and Viking Age in Estonia| year=2012| url=https://www.etis.ee/Portal/Publications/Display/b80b6f11-43ed-4b8c-b616-48ac53b70ec5?language=ENG| accessdate=27. 12. 2016| pages=33,34,59,60}}
*{{Cite book|last1=Williams|first1=Nicola|first2=Debra|last2=Herrmann|first3=Cathryn|last3=Kemp|title=Estonia, Latvia, and Lithuania|url=https://archive.org/details/estonialatvialit0000will|year=2003|edition=3rd|publisher=Lonely Planet|location=London|isbn=1-74059-132-1}}
* {{Cite book| ref=harv| title=Central and East European Politics: From Communism to Democracy| first=Sharon L.| last=Wolchik| last2=Curry| first2=Jane Leftwich| url=https://books.google.com/?id=ciKIBazTof8C&amp;pg=PA238#v=onepage&amp;f=false| publisher=Rowman &amp; Littlefield| year=2007| isbn=978-0-7425-4068-2| pages=238}}
* {{Cite book| ref = harv| last = Ziemele| first = Ineta| title = Baltic yearbook of international law| url = https://books.google.com/books?id=iGLp7QEelbIC&amp;pg=PA26| year = 2002| publisher = Martinus Nijhoff Publishers| isbn = 978-90-411-1736-6| pages = 26}}
{{Refend}}

==Vanjske veze==
{{commonscat|Estonia}}
===Vlada===
* [http://www.president.ee/en/index.html Predsjednik Estonije]
* [http://www.riigikogu.ee/?lang=en Premijer Estonije]
* [http://www.valitsus.ee/en/ Estonska vlada]
* [http://www.vm.ee/?q=en Ministarstvo vanjskih poslova Estonije]
* [http://www.stat.ee/?lang=en Državni ured za statistiku]

===Putovanje===
* [http://www.estonia.eu/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100804182212/http://estonia.eu/ |date=2010-08-04 }}
* [http://www.eesti.ee/eng/ Portal E-Estonia]
* [http://www.visitestonia.com/ Portal VisitEstonia]
*{{Wikivoyage-inline}}

===Mape===
* [http://maps.google.co.uk/maps?q=estonia+map&amp;ll=58.608334,25.004883&amp;spn=13.048165,32.915039&amp;gl=uk&amp;t=p&amp;z=5 google.com mapa Estonije]

===Opće informacije===
* [http://www.estonica.org/ Encyclopedia Estonica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100413215407/http://www.estonica.org/ |date=2010-04-13 }}
* [http://www.estinst.ee/ Estonski institut]
*{{CIA World Factbook link|en|Estonia}}
* [https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-17220810 BBC News – Estonia country profile]
* [https://web.archive.org/web/20081011192732/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/estonia.htm Estonia] at ''UCB Libraries GovPubs''
*{{Wikiatlas|Estonia}}

{{Evropa}}
{{Baltičke države}}
{{Države članice Evropske unije}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Estonija| ]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]
[[Kategorija:Države Evropske unije]]</text>
      <sha1>hgnx09to9tac7muv72mrlf39ycged29</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Energija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3401</id>
    <revision>
      <id>42695816</id>
      <parentid>42477584</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:33:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695816</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10784" sha1="q5l8us31eiuw81gvs232hhg6ghcm842" xml:space="preserve">[[Datoteka:Lightning over Oradea Romania 2.jpg|mini|Transformacija energije: tokom udara groma, 500 [[Džul|megadžula]] električne potencijalne energije se pretvara u ekvivalentnu veličinu energije [[Svetlost|svetla]], energije [[zvuk]]a i [[Toplota|toplotne]] energije]]

U [[fizika|fizici]], '''energija''' ([[starogrčki jezik|grč]]. ''ἐνέργεια'' - delanje, rad, živahnost&lt;ref&gt;https://en.wiktionary.org/wiki/%E1%BC%90%CE%BD%CE%AD%CF%81%CE%B3%CE%B5%CE%B9%CE%B1&lt;/ref&gt;) je sposobnost vršenja [[mehanički rad|rada]], odnosno [[fizička osobina|svojstvo]] koje mora biti preneto na [[Fizičko telo|objekat]] da bi izvršio [[Rad (termodinamika)|rad]], ili se [[Toplota|zagrejao]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://fysikafysikh.files.wordpress.com/2015/01/robert-lehrman-energy-is-not-the-abillity-to-do-work.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20170120225827/https://fysikafysikh.files.wordpress.com/2015/01/robert-lehrman-energy-is-not-the-abillity-to-do-work.pdf|url-status=dead|archive-date = 20. 1. 2017.|title=Energy is not the ability to do work|last=Lehrman|first=Robert L.|publisher=The Physics Teacher|year=1973}}&lt;/ref&gt; Energija [[Zakon održanja energije|se ne može stvoriti ni uništiti]], već samo promijeniti oblik.

U [[svemir]]u ne postoje tijela i sustavi koji ne posjeduju energiju. Energiju se ne može uništiti, ona prelazi iz jednog oblika u drugi, s jednog tijela na drugo i uvijek u skladu sa [[Zakon očuvanja energije|zakonom očuvanja energije]]. Na primer, [[baterija]] pretvara [[Hemijska energija|hemijsku energiju]] u [[električna energija|električnu]], koja se potom može pretvoriti u [[toplota|toplotu]] ili [[svetlost]].

U fizici je energija tesno povezana sa pojmom [[entropija|entropije]]. Istraživanjima primjene energije u svakodnevnom životu, energetskim izvorima, i utjecajima na okoliš bavi se [[energetika]]. Izračunavanje energije je jedan od bitnijih zadataka u tehnici.

Znanja o načinima pretvaranja raznih oblika energije u mehnički [[Rad (fizika)|rad]] temelj su tehnološkog napretka i ljudske civilizacije.

== Historija ==
{{Klasična mehanika}}

Izraz energija ({{jez-grč|ένέργεια}}) u značenju ''živahan'', se prvi put najverovatnije pojavila u radu [[Aristotel]]a u 4. veku pre nove ere.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.etymonline.com/index.php?term=energy |title=Energy |work=Online Etymology Dictionary |last=Harper|first=Douglas |accessdate = 1. 5. 2007.}}&lt;/ref&gt;

Izučavanje potencijalne i kinetičke energije u mehaniku su uveli [[Galileo Galilei|Galilei]], [[Isaac Newton|Newton]] i [[Gottfried Leibniz|Leibniz]], a formulacije [[Zakon očuvanja energije|zakona očuvanja energije]] dugujemo [[Joseph-Louis Lagrange|Lagrangeu]] i [[Hermann von Helmholtz|von Helmholtzu]].

[[Tomas Jang]] je prvi [[1807]]. godine koristio termin energija umesto do tadašnjeg termina ''vis viva'' (živa sila), u modernom značenju.{{sfn|Smith|1998|pp=}} [[Gaspar Gistav Koriolis]] je opisao [[Kinetička energija|kinetičku energiju]] 1829, a 1853, je [[Vilijam Rankin]] definisao termin [[potencijalna energija]].

Razvoj parne mašine je zahtevao od inženjera da razviju pojmove i formule koji su im omogućili da opišu mehaničku i toplotnu efikasnost njihovih sistema. Mehaničku narav [[toplina|topline]] u 19. stoljeću dokazali su [[James Prescott Joule|Joule]] i [[Robert Mayer|Mayer]]. Priroda energije je i dalje bila neuhvatljiva i godinama je izazivala rasprave.

[[Vilijam Tomson, 1. baron Kelvin|Viljem Tomson]] (Lord Kelvin) je spojio sve prethodne zakone u svoj zakon termodinamike, što je pomoglo ubrzanom razvoju energetskom pristupu opisa hemijskih reakcija [[Rudolf Klauzijus|Rudolfa Klausijusa]], [[Vilard Gibs|Vilarda Gibsa]] i [[Volter Nernst|Voltera Nernsta]]. Dodatno, ovo je omogućilo [[Ludvig Bolcman|Ludvigu Bolcmanu]] da opiše entropiju matematičkim pojmovima i da zajedno sa [[Jožef Stefan|Jožefom Štefanom]] razmatra zakon o energiji zračenja.

Konačnu formulaciju zakona očuvanja energije dao je [[Albert Einstein|Einstein]] (1905.): &quot;Ako tijelo predaje energiju u obliku zračenja, masa mu se umanjuje za E/c²&quot;, što je slavna jednadžba [[Ekvivalencija mase i energije|ekvivalencije mase i energije]]:

:&lt;math&gt;E = m \cdot c^2&lt;/math&gt;

== Oblici energija ==

Postoje mnogi oblici energije, među kojima su:

* [[potencijalna energija]]: postoji kao posledica položaja koji objekat ima u odnosu na druge objekte;
* [[kinetička energija]]: koja je posledica kretanja tela;
* [[hemijska energija]]: koja je posledica hemijskih veza među [[atom]]ima supstance objekta;
* [[električna energija]]: koja je posledica naelektrisanja objekta;
* [[toplota|toplotna energija]]: postoji kao posledica zagrejanosti tela;
* [[nuklearna energija]]: koja postoji kao posledica nestabilnosti atomskih jezgara objekta
* [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetna energija]]: je energija zračenja, što može biti svetlost, radio-talasi ili drugi pojavni oblik istog fenomena elektromagnetnog zračenja.

Svi oblici energije kao što su toplotna, hemijska, električna, zračenje, nuklearna itd. mogu biti posmatrani ili kao kinetička ili kao potencijalna energija. Na primer toplotna energija je suštinski kinetička energija atoma i molekula; hemijska energija može biti zamišljena kao potencijalna energija atoma unutar molekula; električna energija se može shvatiti kao potencijalna i kinetička energija elektrona; nuklearna energija se na sličan način može posmatrati kao potencijalna energija [[subatomske čestice|subatomskih čestica]].

=== Kinetička energija ===
{{Glavni|Kinetička energija}}
[[datoteka:Life in motion (7).jpg|mini|desno|[[Kinetička energija]] je energija [[Tijelo (fizika)|tijela]] u [[gibanje|gibanju]].]]

'''Kinetička energija''' (prema [[Grčki jezik|grč]]. ''ϰıνητıϰός'': koji se giba, koji pokreće; oznaka ''E&lt;sub&gt;k&lt;/sub&gt;'') je energija [[Tijelo (fizika)|tijela]] u [[gibanje|gibanju]]. Mjera joj je [[Rad (fizika)|rad]] što ga tijelo može izvršiti, svladavajući vanjske [[Sila|sile]], prije nego što dođe u stanje mirovanja. Ona je veća što se čestice brže gibaju i što imaju veću masu. Za tijelo [[masa|mase]] ''m'' koje se giba [[brzina|brzinom]] ''v'' kinetička energija je:
 
:&lt;math&gt;E_k=\frac{m \cdot v^2}{2}&lt;/math&gt;

Ovo vrijedi samo za brzine mnogo manje od [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]]. Kinetička energija, kao i svi drugi oblici energije, ne može nastati niti nestati nijednim čovjeku poznatim načinom. Energija samo mijenja svoje stanje i prelazi iz jednog oblika u drugi, o čemu govori [[zakon očuvanja energije]]. [[Temperatura]] je mjera prosječne kinetičke energije čestica i unutarnje energije tijela.&lt;ref&gt;'''kinetička energija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31494] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160115230229/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31494 |date=2016-01-15 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

=== Potencijalna energija ===
{{Glavni|Potencijalna energija}}
[[datoteka:Balanced Rock.jpg|right|mini|desno|[[Potencijalna energija]] je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.]]

'''Potencijalna energija''' (oznaka ''E&lt;sub&gt;p&lt;/sub&gt;'') je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru ili zbog dobivenih elastičnih [[deformacija]] (na primjer rastegnuta ili stisnuta [[opruga]], savijeni štap i slično). Prelaskom tijela u novi položaj ili oslobađanjem njegovih deformacija, potencijalna energija može prijeći u kinetičku energiju tijela ili izvršiti određeni [[Rad (fizika)|rad]]. Tako na primjer kamen padajući gubi visinu, čime mu se smanjuje potencijalna energija, a povećava kinetička zbog rastuće brzine. Stisnuta ili rastegnuta opruga, oslobađajući deformacije, može nekomu tijelu davati kinetičku energiju ili svladavati neke otpore. Potencijalna energija vezana je za sile koje djeluju na tijelo. Tako je potencijalna funkcija tijela [[težina|težine]] ''G = m ∙ g'' na [[visina|visini]] ''h'', mjereno od neke proizvoljno odabrane nulte razine,

:&lt;math&gt;E_p = G \cdot h = m \cdot g \cdot h&lt;/math&gt;,

a potencijalna funkcija opruge konstante krutosti ''c'' rastegnute za duljinu ''x'':

:&lt;math&gt;E_p = c \cdot \frac{x^2}{2} &lt;/math&gt;

[[Sila|Sile]] su na ta dva tijela tada prve [[Derivacija|derivacije]] pripadnih potencijalnih energija po koordinati položaja ''h'', odnosno ''x'', usmjerene suprotno od pozitivnoga prirasta tih koordinata. Nekonzervativne sile (otpori, trenja) nemaju potencijalnu funkciju. Potencijalna energija relativna je veličina, a nulta se razina određuje proizvoljno.

Pojam potencijalne energije vezuje se i uz stlačene [[plin]]ove, [[Kemijska energija|kemijsku]] i [[toplina|toplinsku energiju]], [[Coulombov zakon|električna potencijalna polja]], [[Nuklearna energija|energiju vezanu uz jezgre atoma]] i drugo.&lt;ref&gt;'''potencijalna energija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49737] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304210740/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49737 |date=2016-03-04 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

== Mjerne jedinice ==

Internacionalne mjerne jedinice energije jesu: 
* [[džul]] (J), nazvana u čast [[Džejms Džul|Džejmsa Preskota Džula]] i njegovih eksperimenata kojima je dokazao ekvivalenciju mehaničke i toplotne energije. Jedan džul jednak je jednom njutn-metru, kao radu koji izvrši sila od jednog [[njutn (jedinica)|njutna]] pri pomeranju tela na putu od jednog [[metar|metra]]. 
* [[elektronvolt]] (eV ≈ 1,602 177 33 × 10&lt;sup&gt;−19&lt;/sup&gt; J), jedinica energije u nuklearnoj fizici, obzirom da su redovi veličina izrazito mali.
* te umnošci zakonitih jedinica snage i vremena, na primjer [[kilovatsat]] (1 kWh = 3,6 MJ).

Zastarjele su mjerne jedinice energije: 
* erg (erg = 10&lt;sup&gt;−7&lt;/sup&gt; J) 
* kilopondmetar (1 kpm = 9,8066 J) 
* te za toplinu i energijsku vrijednost hrane [[kalorija]] (1 cal = 4,1868 J).&lt;ref&gt;'''energija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17932] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304210823/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17932 |date=2016-03-04 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
 {{izvori|2}}

== Povezano ==
{{commonscat|Energy}}
* [[Ekvivalentnost mase i energije]]
* [[Zakon očuvanja energije]]
* [[Perpetuum mobile]]
* [[Entropija]]

{{Historija fizike}}

[[Kategorija:Energija| ]]
[[Kategorija:Energetika]]
[[Kategorija:Fizikalne veličine]]
[[Kategorija:Klasična mehanika]]
[[Kategorija:Fundamentalni koncepti fizike]]</text>
      <sha1>q5l8us31eiuw81gvs232hhg6ghcm842</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektromagnetizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3417</id>
    <revision>
      <id>42695789</id>
      <parentid>42582552</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:51:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695789</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24915" sha1="sekhnbkpanldwwq4hctb444epue0xk8" xml:space="preserve">{{Elektromagnetizam}}

'''Elektromagnetizam''' je grana [[Klasična fizika|klasične fizike]] koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost [[Električni naboj|električnih]] i [[magnetizam|magnetskih pojava]], objašnjava [[svjetlost|svjetlosne pojave]] i zakone [[optika|optike]], te sve ostale vrste [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]]. Elektromagnetizam uključuje proučavanje [[Elektromagnetska sila|elektromagnetne sile]], jedne od četiri [[osnovne sile]] u prirodi, dok su ostale tri su [[jaka interakcija]], [[slaba interakcija]] i [[gravitacija]].&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Ravaioli|first1=Fawwaz T. Ulaby, Eric Michielssen, Umberto|title=Fundamentals of applied electromagnetics|url=https://archive.org/details/fundamentalsappl00ulab|url-access=limited|date=2010|publisher=Prentice Hall|location=Boston|isbn=978-0-13-213931-1|page=[https://archive.org/details/fundamentalsappl00ulab/page/n12 13]|edition=6th|ref=Ulaby13}}&lt;!--|accessdate=6 November 2014--&gt;&lt;/ref&gt;

Elektromagnetski fenomen, definisan [[Kvantna elektrodinamika|kvantnom elektrodinamikom]], uzrok je većine fizičkih pojava koje ljudska [[čula]] mogu prepoznati bez dodatnih pomagala, uključujući svetlost i druga elektromagnetska zračenja, celokupnu hemiju, većinu mehanike (osim [[Gravitacija|gravitacije]]), [[magnetizam]] i [[elektricitet]].

Razvoj elektromagnetizma započeo je početkom 19. stoljeća pokusima [[Hans Christian Ørsted|Ørsteda]] i [[Michael Faraday|Faradaya]], proširio se teorijskim radovima [[James Clerk Maxwell|Maxwella]], koji je sve zakonitosti elektromagnetizma sažeo u četiri jednadžbe ([[Maxwellove jednadžbe]]), [[pokus]]ima i teorijskim radovima [[Hendrik Antoon Lorentz|Lorentza]] i [[Heinrich Rudolf Hertz|Hertza]], a vrhunac je dosegnuo u [[Posebna teorija relativnosti|specijalnoj teoriji relativnosti]] [[Albert Einstein|Einsteina]].&lt;ref&gt;'''elektromagnetizam''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17627] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160423204228/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17627 |date=2016-04-23 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt; Teoretski domašaji elektromagnetizma, a posebno definisanje [[Brzina svetlosti|brzine svetlosti]] zasnovane na njenim osobinama pri propagiranju kroz materiju ([[Permeabilnost (elektromagnetizam)|permeabilnost]] i [[dielektrična konstanta|permitivnost]]), su doveli do razvoja specijalne [[Specijalna teorija relativnosti|teorije relativnosti]].

Svaka [[električna struja]] stvara [[magnetno polje|magnetsko polje]]. Magnetsko polje se može predstaviti zatvorenim kružnim linijama koji okružuju [[provodnik]].&lt;ref name=&quot;Feynman&quot;&gt;{{Cite book | last = Feynman | first = Richard Phillips | last2 = Leighton | first2 = Robert B. | last3 = Sands | first3 = Matthew | title = The Feynman Lectures on Physics | publisher = California Institute of Technology | volume = 2 | year = 1964 | pages =  | url = https://books.google.com/books?id=uaQfAQAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=%22magnetic+field | isbn = 978-0-465-07998-8 | access-date = 2020-08-15 | archivedate = 2016-12-02 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20161202180236/https://books.google.com/books?id=uaQfAQAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=%22magnetic+field | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{main|Magnetizam|Elektricitet}}
Prvobitno, [[elektricitet]] i [[magnetizam]] su smatrani dvema različitim silama.

== Historija ==

Drevne kulture širom [[Sredozemno more|Sredozemlja]] su znale da pojedini objekti, kao što su šipke od [[ćilibar]]a, pri trljanju mačjim krznom mogu da privuku lake predmete poput [[perje|perja]]. [[Tales iz Mileta]] je [[600. pne.|600. godina pre nove ere]] vršio oglede vezane za [[Statika|statički]] [[elektricitet]]. Iz proučavanja je zaključio da neki materijali, kao mineral [[magnetit]]a, sami pokazuju magnetne osobine, dok je neke materijale da bi pokazali magnetne osobine potrebno prethodno utrljati, te da se tako [[ćilibar]] namagnetisava utrljavanjem, tj. [[trenje]]m.

[[Električna struja|Struja]] će ostati misterija milenijumima, sve do [[1600]]. godine, kada je engleski naučnik [[Vilijam Gilbert]] uspeo pažljivim proučavanjem da napravi razliku između magnetizma i statičkog elektriciteta proizvedenog trljanjem [[ćilibar]]om. On je u svom delu ''[[De Magnete]]'' izložio da su elektricitet i magnetizam, oba inače sposobna da uzrokuju privlačenje i odbijanje predmeta, različiti uticaji. On je izmislio novu latinsku reč ''lectricus'' (u direktnom prevodu ''od ćilibara'' ili ''poput ćilibara'', iz [[Grčki jezik|grčke]] reči za ćilibar ηλεκτρον [elektron]). Ta reč se odnosila na osobinu privlačenja malih objekata nakon trenja. To je asociralo [[Tomas Braun|Tomasa Brauna]] da u svojoj knjizi „Pseudodoxia Epidemica“ [[1646]]. godine prvi put u istoriji koristi engleske reči ''električni'' i ''struja''.

=== Veza elektriciteta i magnetizma ===
[[Datoteka:William Gilbert 45626i.jpg|thumb|140px|[[William Gilbert]]]]

Mornari su primetili da udari [[grom]]a ometaju kompase, a vezu između groma i elektriciteta je potvrdio eksperiment [[Bendžamin Frenklin|Bendžamina Frenklina]] 1752. godine.

[[1802]]. godine, italijanski pravnik [[Đan Domeniko Romanjozi]], primetio je da povezivanje provodnika preko [[Voltin stup|Voltinog stuba]] remeti iglu u [[kompas]]u. Izveštaj o otkriću skretanja namagnetisane igle naelektrisanjem objavljen je iste godine u italijanskim novinama, ali je umnogome bio nipodaštavan od strane tadašnjeg društva naučnika. Korist ovog otkrića nije bila poznata do 1820. godine kada je [[Hans Kristijan Ersted|Orsted]] izveo sličan eksperiment.

[[Datoteka:Ørsted.jpg|thumb|left|140px|[[Hans Kristijan Ersted]]]]

Dok se pripremao za večernje predavanje 21. aprila 1820. godine [[Hans Kristijan Ersted]] je zapazio nešto zanimljivo. Dok je postavljao svoje materijale, primetio je da je igla na [[kompas]]u odstupala od [[magnetni sever|magnetnog severa]] kada god bi uključio ili isključio baterijsku lampu koju je koristio. Odstupanje ga je ubedilo da magnetna polja zrače iz svih strana žice koja provodi električnu struju, baš kao svetlost i toplota i time je utvrdio direktnu vezu između naelektrisanja i magnetizma.

U vreme svog otkrića Orsted nije dao zadovoljavajuće objašnjenje ove pojave, a nije ni pokušao da prikaže fenomen u okvirima matematike. Međutim, tri meseca kasnije on je počeo podrobnija istraživanja. Ubzo nakon toga objavio je svoja otkrića dokazujući da električna struja stvara magnetno polje dok teče kroz provodnik.

Njegova otkrića dovela su do intenzivnih istraživanja [[elektrodinamike]] od strane naučničkog društva. Ona su uticala na francuskog fizičara [[Andre-Mari Amper]] da razvija matematičku formulu kojom bi definisao magnetne sile između provodnika koji prenose električnu struju. Orstedova otkrića takođe predstavljaju veliki korak napred ka objedinjenom iliti jedinstvenom poimanju energije. U [[CGS]] sistemu jedinica, jedinica za [[Elektromagnetska indukcija|magnetnu indukciju]] je dobila ime po njemu (oersted) kako bi njegov doprinos u polju elektromagnetizma bio obeležen.

=== Klasični elektromagnetizam ===
{{main|Klasični elektromagnetizam}}

[[Datoteka:James-clerk-maxwell3.jpg|thumb|140px|[[Džejms Klerk Maksvel]]]]

Teorija elektromagnetizma, poznata kao [[Klasičan elektromagnetizam|klasični elektromagnetizam]] je razvijena od strane mnoštva [[fizičar]]a tokom XIX veka, a kulminirala je u radu [[Džejms Klerk Maksvel|Džejmsa Klarka Maksvela]] koji je ujedinio prethodna otkrića u jednu teoriju i koji je otkrio elektromagnetnu prirodu [[svetlost]]i. U klasičnom elektromagnetizmu, elektromagnetno polje je određeno nizom jednačina znanim kao [[Maksvelove jednačine]], a elektromagnetska sila Zakonom [[Lorencova sila|Lorencove sile]].

[[Džejms Klerk Maksvel|Džejmsa Klarka Maksvela]] je [[1873]]. godine objavio publikaciju ''Rasprava o elekticitetu i magnetizmu'' u kojoj je dokazao da međusobno delovanje pozitivnih i negativnih naelektrisanja reguliše jedna sila. Postoje četiri glavna ishoda koji proizilaze iz ovih interakcija, a svaki od njih je jasno dokazan eksperimentima:
# Naelektrisane čestice privlače ili odbijaju jedna drugu silom koja je obrnuto srazmerna kvadratu rastojanja između njih: različita naelektrisanja se privlače, a ista se odbijaju.
# Magnetni polovi (iliti stanje polarizacije pojedinačnih tačaka) se privlače ili odbijaju na sličan način i uvek idu u paru: svaki severni pol je spojen sa južnim.
# Električna struja u provodniku stvara kružno magnetno polje oko istog, a njegov smer (u ili suprotno od smera kazaljke na satu) zavisi od struje.
# Struja je pobuđena u petlji provodnika kada se on pomera ka ili od magnetnog polja odnosno kada se magnet pomera ka ili od provodnika, a smer struje zavisi od tog kretanja.

Ovo objedinjavanje elektromagnetizma, koje su delimično reformulisali [[Oliver Hevisajd]] i [[Hajnrih Rudolf Herc|Hajnrik Herc]], predstavlja jedno od ključnih dostignuća XIX veka u oblasti [[Matematička fizika|matematičke fizike]]. Njegove posledice su bile dalekosežne, a jedna od njih je bila razumevanje prirode [[svetlost]]i.

=== Kvantna elektrodinamika===
{{main|Fotoelektrični efekt|Kvantna elektrodinamika}}
[[Klasični elektromagnetizam]] je bilo teško uskladiti sa [[Klasična mehanika|klasičnom mehanikom]]. Prema [[Maksvelove jednačine|Maksvelovim jednačinama]], [[brzina svetlosti]] u [[vakuum]]u je univerzalna konstanta i zavisi isključivo od [[permitivnost vakuuma|permitivnosti]] i [[Permeabilnost vakuuma|permeabilnosti]] [[vakum]]a, što se kosi sa [[Galilejeva relativnost|Galilejevom relativnosti]] - temeljem klasične mehanike. Jedan način usklađivanja elektromagnetizma i klasične mehanike bio je pretpostavljanje [[Etar (fizika)|etra]] kroz koji se svetlost prenosi, što se nije moglo eksperimentima dokazati. Nakon značajnih doprinosa [[Hendrik Anton Lorenc|Hendrika Lorenca]] i [[Anri Poenkare|Anrija Poenkarea]] [[1905]]. godine, [[Albert Ajnštajn]] je rešio problem uvođenjem [[Specijalna relativnost|specijalne relativnosti]] koja zamenjuje klasičnu [[Kinematika|kinematiku]] novom teorijom usklađenom sa elektromagnetizmom. Uz to, [[teorija relativnosti]] prikazuje da se u pokretnim okvirima koordinatnog sistema magnetno polje transformiše u polje sa električnom komponentom koja nije nula i obrnuto.

U drugom radu objavljenom iste godine, Albert Ajnštajn je uzdrmao temelje klasičnog elektromagnetizma. U svojoj teoriji [[Fotoelektrični efekat|fotoelektričnog efekta]] (za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku), on je pretpostavio da bi svetlost mogla da postoji u odvojenim čestičnim oblicima, koji su kasnije nazvani [[fotoni]]ma. Ajnštajnova teorija fotoelektričnog efekta doprinela je novim uvidima u rešenje [[ultraljubičasta katastrofa|ultraljubičaste katastrofe]] koju je opisao Plank 1900. godine. Plank je pokazao da vreli predmeti emituju elektromagnetno zračenje u malim paketima ([[kvant]]ima), što navodi na određenu ukupnu [[Energija|energiju]] koju zovemo ''[[Zračenje crnog tijela|zračenjem apsolutno crnog tela]]''. Oba ova rezultata su bila u potpunoj suprotnosti sa klasičnim poimanjem svetlosti kao kontinualnog talasa.

Plankove i Ajnštajnove teorije su bile počeci [[Kvantna mehanika|kvantne mehanike]] koja je, kada je formulisana 1925, iziskivala pronalazak kvantne teorije elektromagnetizma. Ova teorija, znana kao [[kvantna elektrodinamika]], izgrađena je imeđu 1940-ih i 1950-ih i, u situacijama gde je teorija perturbacije primenjiva, je jedna od najtačnijih teorija u fizici.

== Osnovne sile ==
{{main|Osnovne sile}}
Elektromagnetna sila je jedna od četiri poznate [[osnovne interakcije|osnovne sile]]. Ostale tri su:
* [[Slaba interakcija|Slaba nuklearna sila]] koja se povezuje sa svim poznatim česticama [[Standardni model|standardnog modela]] i uzrokuje određene oblike [[Radioaktivnost|radioaktivnog raspadanja]] (ipak, u [[Fizika elementarnih čestica|fizici elementarnih čestica]] [[slaba interakcija]] je jedinstven opis dveju od četiri poznatih osnovnih interakcija u prirodi: slabu i elektromagnetizam);
* [[Jaka nuklearna sila]] koja vezuje [[kvark]]ove kako bi oni oformili [[nukleon]]e i vezuje nukleone kako bi oni oformili [[atomsko jezgro]]
* [[Gravitacija|Gravitaciona sila]]

Sve druge sile (na primer [[trenje]]) konačno proizilaze iz ovih osnovnih sila i momentuma koji stvara kretanje čestica.

Elektromagnetna sila je odgovorna za praktično sve fenomene na nivou višem od atomskog koje srećemo u svakodnevnom životu, sa izuzetkom gravitacije. Grubo rečeno, sve sile koje učestvuju u međusobnom delovanju [[atom]]a mogu biti objašnjene elektromagnetnom silom koja deluje na naelektrisana [[Atomsko jezgro|atomska jezgra]] i [[elektron]]e u i oko atoma zajedno sa time kako ove čestice prenose inerciju svojim kretanjem. Ovo uključuje sile koje osećamo ''guranjem'' ili ''vučom'' svakodnevnih materijalnih predmeta koje potiču od [[Međumolekulska sila|međumolekulskih sila]] između pojedinačnih molekula u našim telima i onih u predmetima. Ovo takođe uključuje i sve oblike [[Hemija|hemijskih fenomena]].

Neophodan deo razumevanja međuatomskih i međumolekulskih sila je efektivna sila koju stvara momentum kretanja elektrona i to što se elektroni kreću između intereagujućih atoma prenoseći momentum sa sobom. Kako grupa elektrona postaje ograničena, njihov minimalni momentum se obavezno povećava zbog [[Paulijev princip|Paulijevog principa]] isključivanja. Ponašanje materije na molekularnom nivou, uključujući njenu gustinu, je određeno odnosom elektromagnetne sile i sile generisane razmenom momentuma prenošenog samim elektronima.

== Veličine i jedinice ==
Elektromagnetne jedinice su deo sistema električnih oznaka prvenstveno zasnovanih na magnetnim svojstvima električnih struja čija je osnovna SI jedinica amper. Jedinice su:

* [[amper]] (električna struja)
* [[kulon (jedinica)|kulon]] (naelektrisanje)
* [[farad]] (kapacitet)
* [[henri]] (induktivnost)
* [[Om (jedinica)|om]] (otpor)
* [[Tesla (jedinica)|tesla]] (gustina magnetnog fluksa)
* [[volt]] (napon)
* [[vat]] (snaga)
* [[veber (jedinica)|veber]] (magnetni fluks)

U elektromagnetnom CGS sistemu, električna struja je osnovna veličina definisana [[Amperov zakon|Amperovim zakonom]] i uzima permeabilnost kao nemerivu količinu (relativna permeabilnost) čija je vrednost u vakuumu jednaka jedinici. Kao posledica toga, kvadrirana brzina svetlosti se čini eksplicitnom u nekim jednačinama u kojima se predstavlja međusobni odnos veličina u ovom sistemu.

{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;5&quot; | {{tnavbar-header|[[Međunarodni sistem jedinica]] elektromagnetskih jedinica|SI electromagnetism units}}
|-
!Simbol
!Naziv
!Izvedene jedinice
!Jedinica
!Jedinica mere
|-
| ''I'' 
| [[električna struja]]
| [[amper]] ([[Međunarodni sistem jedinica#Units|SI osnovna jedinca]])
| A
| A (= W/V = C/s)
|-
| ''Q''
| [[naelektrisanje]]
| [[kulon (jedinica)|kulon]]
| C
| A⋅s 
|-
| ''U'', Δ''V'', Δ''φ''; ''E''
| [[Električni napon]]; [[elektromotorna sila]]
| [[volt]]
| V
| kg⋅m²⋅s&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt;⋅A&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; (= J/C)
|-
| ''R''; ''Z''; ''X''
| [[Električni otpor]]; [[Električna impedansa|impedansa]]; [[Električna reaktansa|reaktansa]]
| [[Om (jedinica)|om]]
| Ω
| kg⋅m²⋅s&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt;⋅A&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt; (= V/A)
|-
| ''ρ''
| [[otpornost]]
| [[Om (jedinica)|om]] metar
| Ω⋅m
| kg⋅m&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;⋅s&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt;⋅A&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt;
|-
| ''P''
| [[Električna struja]]
| [[Vat]]
| W
| kg⋅m²⋅s&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt; (= V⋅A)
|-
| ''C''
| [[Električni kapacitet|Kapacitivnost]]
| [[Farad]]
| F
| kg&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;⋅m&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt;⋅s&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;⋅A&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (= C/V)
|-
| '''E'''
|  [[Električno polje|Snaga električnog polja]]
| [[Volt]] metar
| V/m
| kg⋅m⋅s&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt;⋅A&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; (= N/C)
|-
| '''D'''
| [[Električna indukcija]]
| [[Kulon (jedinica)|Kulon]] po metru kvadratnom
| C/m²
| A⋅s⋅m&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt;
|-
| ''ε''
| [[Dielektrična konstanta]]
| [[Farad]] metar
| F/m
| kg&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;⋅m&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt;⋅s&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;⋅A&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
| ''χ''&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;
| [[Električna osetljivost]]
| (Bezdimenzionalna)
| –
| –
|-
| ''G''; ''Y''; ''B''
| [[konduktansa]]; [[admitansa]]; [[susceptansa]]
| [[Simens (jedinica)|simens]]
| S
| kg&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;⋅m&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt;⋅s&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;⋅A&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (= Ω&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;)
|-
| ''κ'', ''γ'', ''σ''
| [[Specifična električna provodljivost|provodljivost]]
| [[Simens (jedinica)|simens]] metar
| S/m
| kg&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;⋅m&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt;⋅s&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;⋅A&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
| '''''B'''''
| [[gustina magnetskog fluksa]], [[gustina magnetskog fluksa|magnetska indukcija]]
| [[Tesla (jedinica)|tesla]]
| T
| kg⋅s&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt;⋅A&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; (= Wb/m² = N⋅A&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;⋅m&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;)
|-
| ''Φ''
| [[Magnetski fluks]]
| [[Veber (jedinica)|veber]]
| Wb
| kg⋅m²⋅s&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt;⋅A&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; (= V⋅s)
|-
| '''H'''
|  [[Magnetsko polje|Jačina magnetnog polja]]
| [[Amper]] po metru
| A/m
| A⋅m&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;
|-
| ''L'', ''M''
| [[Induktansa]]
| [[henri]]
| H
| kg⋅m²⋅s&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt;⋅A&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt; (= Wb/A = V⋅s/A)
|-
| ''μ''
| [[Magnetna permeabilnost|permeabilnost]]
| [[henri]]ja po metru
| H/m
| kg⋅m⋅s&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt;⋅A&lt;sup&gt;−2&lt;/sup&gt;
|-
| ''χ''
| [[Magnetska susceptansa]]
| (bezdimenzionalna)
| –
| –
|}

== Elektromagnetna indukcija ==
{{main|Elektromagnetna indukcija}}
[[Datoteka:Electromagnetism.svg|175p|mini|Prema [[Amperov zakon|Amperovom zakonu]], električna struja proizvodi [[magnetno polje]].&lt;ref name=Jackson&gt;{{Cite book
| title=Classical Electrodynamics| url=https://archive.org/details/classicalelectro0000jack_e8g9|author=John David Jackson
|pages=[https://archive.org/details/classicalelectro0000jack_e8g9/page/238 238]|year=1999|publisher=Wiley|isbn=978-0-471-30932-1
| edition=3rd
}}&lt;/ref&gt;]]
[[Elektromagnetska indukcija|Elektromagnetna indukcija]] je indukcija elektromotorne sile u kolu promenom magnetnog fluksa koji je povezan sa kolom. Ova pojava je prvobitno istraživana između 1830. i 1831. godine od strane Džosefa Henrija i Majkla Faradeja koji su otkrili da kada se [[magnetsko polje|magnetno polje]] oko [[elektromagnet]]a povećava i smanjuje, [[električna struja]] se pojavljuje u obližnjem [[električni provodnik|provodniku]]. Struja takođe može biti pobuđena konstantnim pomeranjem [[magnet]]a i unutar i van namotaja žice ili pomeranje provodnika blizu stalnog magneta. Indukovana elektromotorna sila je srazmerna učestalosti promene magnetnog fluksa koji preseca kolo.

== Primjena ==

=== Elektromagnet ===
{{Glavni|Elektromagnet}}
'''Elektromagnet''' je [[naprava]] koja pokazuje [[magnet]]ska svojstva samo dok njome teče [[električna struja]]. Naime, električna struja u prostoru oko [[Električni vodič|električnog vodiča]] kroz koji prolazi stvara [[magnetsko polje]]. Za razliku od trajnoga [[magnet]]a, kojemu je magnetičnost trajno svojstvo, elektromagnet je privremeni magnet jer prestankom toka struje nestaje i magnetsko polje.

Najjednostavniji je elektromagnet [[električna zavojnica]] kroz koju može teći električna struja. Što je u zavojnici više zavoja, to je jače magnetsko polje uz jednaku električnu struju, a ono se pogotovo silno poveća ako se u unutrašnjost zavojnice umetne jezgra od [[željezo|željeza]] ili [[čelik]]a velike [[Magnetska permeabilnost|magnetske permeabilnosti]]. Kao i trajni magnet, elektromagnet privlači željezne predmete koji se nalaze u njegovoj blizini, a jednako tako ima najmanje dva magnetska pola.

Najjednostavnija je i najčešća primjena elektromagneta za nastanak upravljane privlačne [[sila|sile]], a to se rabi za pomicanje i držanje pri dizanju i premještanju željeznih predmeta u različitim elektrostrojarskim [[konstrukcija]]ma. Na tome se osniva primjena elektromagneta u [[sklopni aparat|sklopnim aparatima]], elektromagnetskim [[slušalica]]ma i [[mikrofon]]ima, [[Mjerni instrument|mjernim električnim instrumentima]] i drugo. Vrlo je važna primjena elektromagneta za stvaranje jakih magnetskih polja potrebnih za elektromehaničku pretvorbu energije u [[električni generator|električnim generatorima]] i [[elektromotor|električnim motorima]]. U takvim primjenama elektromagneti imaju više pari magnetskih polova, a mogu biti smješteni na [[stator]]u ili [[rotor]]u velikih [[Električni strojevi|električnih strojeva]]. Vrlo jaka magnetska polja, potrebna za rad s velikim i složenim instrumentima u [[laboratorij]]skim uvjetima (maseni [[spektrometar]], [[akcelerator čestica]] i drugo), mogu se ostvariti samo primjenom snažnih elektromagneta.&lt;ref&gt;'''elektromagnet''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17626] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924051057/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17626 |date=2020-09-24 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

=== Zvučnik ===
{{Glavni|Zvučnik}}
[[File:XLS 10 Zoll.jpg|thumb|175p|Zvučnik]]

Zvučnik je [[naprava]] u kojoj se [[električna energija]] pretvara u [[magnet]]sku, a magnetska u [[energija|mehaničku]], odnosno [[Energija zvuka|akustičnu energiju]]. Na [[pol]]nim nastavcima jednog permanentnog (stalnog) magneta nalaze se dvije električne zavojnice, spojene u seriju. Ispred polnih nastavaka nalazi se [[željezo|željezna]] pločica, takozvana [[kotva]]. Kotvu privlače polni nastavci, pa je ona savijena prema dolje. Kada kroz zavojnicu teče [[izmjenična struja]] koja stalno mijenja svoj smjer, a time i smjer magnetskog polja, jakost će se magnetskog polja potkovastog magneta izmjenično pojačavati i slabiti. Zbog promjenjivog privlačenja, kotva će vršiti mehaničke [[titranje|titraje]] koji se prenose na [[membrana|membranu]]. Titraji membrane, koja može biti izgrađena u obliku lijevka, prouzrokuju [[zvuk|zvučne]] titraje.

=== Radio talasi ===
{{main|Radio-talasi}}

Kad električna struja protiče kroz [[Antena|podesno oblikovani provodnik]] na [[radio frekvencija]]ma može da dođe do formiranja [[radio-talasi|radio talasa]].&lt;ref name=&quot;Graf&quot;&gt;{{Cite book|last=Graf| first = Rudolf F. | title = Modern Dictionary of Electronics | publisher = Newnes |year=1999| location = | url = {{Google books | plainurl = yes |id=uah1PkxWeKYC |pages=29}}| doi = | id = |isbn=978-0-7506-9866-5| pages = 29}}&lt;/ref&gt; Oni putuju brzinom svetlosti i mogu da uzrokuju pojavu električne struje u udaljenim provodnicima.&lt;ref name=&quot;Stutzman&quot;&gt;{{Cite book|last=Stutzman| first = Warren L. | first2=Gary A. | last2=Thiele| title = Antenna Theory and Design, 3rd Ed. | publisher = John Wiley &amp; Sons |year=2012| location = | url = {{Google books | plainurl = yes |id=xhZRA1K57wIC |pages=RA1-PA564 |pages=560-564}}| doi = | id = |isbn=978-0-470-57664-9|pages=}}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|author=R. Penrose|title=The Road to Reality |publisher=Vintage books|year=2007|isbn=978-0-679-77631-4}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Purcell|first= Edward M. |title=Electricity and Magnetism Berkeley Physics Course Volume 2 (2nd ed.) |publisher=McGraw-Hill |year=1985|isbn=978-0-07-004908-6}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Moliton|first=André|title=Basic electromagnetism and materials|publisher=Springer-Verlag New York, LLC| date = 2006| location = New York City| work =430 pages|url=https://books.google.com/?id=2kPAIlxjDJwC&amp;printsec=copyright&amp;q=fundamental |isbn=978-0-387-30284-3}}
* {{Cite book |ref= harv|title=Physics with Modern Applications|url= https://archive.org/details/physicswithmoder0000gree|author=L.H. Greenberg|publisher=Holt-Saunders International W.B. Saunders and Co|year=1978|isbn=978-0-7216-4247-5}}
* {{Cite book |ref= harv|title=Principles of Physics|url= https://archive.org/details/principlesofphys0000mari|author=J.B. Marion, W.F. Hornyak|publisher=Holt-Saunders International Saunders College|year=1984|isbn=978-4-8337-0195-2}}
* {{Cite book |ref= harv|title=Concepts of Modern Physics|url= https://archive.org/details/conceptsofmodern00unse|edition=4th|author=A. Beiser|publisher=McGraw-Hill (International)|year=1987|isbn=978-0-07-100144-1}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Fleisch|first=Daniel|title=A Student's Guide to Maxwell's Equations|year=2008|publisher=Cambridge University Press|location=Cambridge, UK|isbn=978-0-521-70147-1|url=http://www.cambridge.org/gb/knowledge/isbn/item1164303/A%20Student's%20Guide%20to%20Maxwell's%20Equations/?site_locale=en_GB}}

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Magnetizam]] 
* [[Elektricitet]]

{{Commonscat|Electromagnetism}}

[[Kategorija:Elektromagnetizam| ]]
[[Kategorija:Fundamentalni koncepti fizike]]</text>
      <sha1>sekhnbkpanldwwq4hctb444epue0xk8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Muhamed</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4492</id>
    <revision>
      <id>42695950</id>
      <parentid>42675395</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:39:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Muhammad2.png|Muhammad2.png]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:ChemSim|ChemSim]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files uploaded by Ibrahim ebi|]].</comment>
      <origin>42695950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36373" sha1="d3sdj85bokhlhbgcxw81mj79n8d9vmq" xml:space="preserve">{{Vladar
| ime = Muhamed
| slika =
| puno_ime = Abu al-Qasim Muhammad Ibn Abd Allāh al-Hashimi al-Qurashi
| datum_rođenja = [[26. april]] [[570]].{{činjenica}}
| mesto_rođenja        =  [[Meka]]
| država_rođenja       = 
| datum_smrti         = [[8. jun]] [[632]].
| mesto_smrti         = [[Medina]]
| država_smrti        = 
| funkcija = Halif Arabije
| vladavina = 
| prethodnik = -
| naslednik = [[Abu Bekr]]
| otac = [[Abdula ibn Abd el-Mutalib|Abdulah]]
| majka = [[Amina bint Vahab|Amina]]
| supružnik = 13 supruga
| deca = [[Fatima]]
| grb = 
| opis_grba = 
}}
'''Muhamed''' (arapski: محمد; punim imenom: Abu al-Qasim Muhammad Ibn Abd Allāh al-Hashimi al-Qurashi) je bio [[proroci u islamu|islamski prorok]] i [[halif]] koji je živeo u Arabiji od oko [[570]]. do [[632]]. godine. [[Muslimani]] ga smatraju za poslednjeg [[Bog|Božjeg]] [[narodni poslanik|poslanika]].

Godine [[610]]. Muhameda je, prema [[islam]]skom predanju, u pećini blizu [[Meka|Meke]] posetio [[anđeo]] Božji, koji mu je navodno objavio prve sure [[Kuran]]a, nakon čega je Muhamed počeo propovedati i širiti islam. U Meki su islam prvo prihvatili siromašni, dok su bogati trgovci uglavnom bili protiv. Stanje muslimana u Meki se neprestano pogoršavalo, što je kulminiralo [[622]]. godine Muhamedovim prelaskom iz Meke u [[Medina|Medinu]], zajedno sa pristalicama. Između dva grada dolazi do rata, nakon čega Muhamed sa vojskom osvaja Meku.

Iz Meke Muhamed širi granice islamske države, koja ubrzo obuhvata pola Arabije. Godine [[630]]. u bici kod Hunajna, preostali delovi Arabije prihvataju savez s njim. Za manje od deset godina on je ujedinio čitavo [[Arabijsko poluostrvo|Arapsko poluostrvo]]. Umro je [[8. jun]]a 632. godine, a njegov grob se nalazi u [[Prorokova džamija|Prorokovoj džamiji]] u Medini.

== Detinjstvo i mladost ==

Muhamed je rođen [[26. april]]a [[570]]. godine, u okolini [[Meka|Meke]] u plemenu [[Kurejš]].&lt;ref&gt;Encyclopedia of World History (1998), pp. 452&lt;/ref&gt; Njegov otac Abdulah je umro oko šest meseci pre njegovog rođenja, pa je ostao samo sa majkom i dedom.&lt;ref&gt;Josef W. Meri (2005), pp. 525&lt;/ref&gt; Kao mali, živeo je van grada u pustinji, kao što je tad bio običaj u [[Arabijsko poluostrvo|Arabiji]]. Kada je bio šest godina star, majka mu je umrla, a samo dve godine kasnije umro mu je i deda. Tada ga je prihvatio njegov stric, mlađi brat njegovog oca [[Abu Talib]], vođa klana Banu Hašim od plemena Kurejši, i Muhamed je počeo da živi sa njim.{{sfn|Watt|1974|pp=7}} S njim je još kao dečak sa trgovačkim karavanom putovao u [[Sirija|Siriju]] gde je susreo [[Hrišćanstvo|hrišćanske]] [[monaštvo|monahe]] i [[askeza|askete]]. Prema predanju, jedan od njih, Bahira, je prepoznao njegovu izabranost kao Božjeg proroka.&lt;ref&gt;Armand Abel, Bahira, Encyclopaedia of Islam&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Young Muhammad meets the monk Bahira - from Jami' al-Tawarikh.jpg|levo|mini|Mladi Muhamed sreće [[Asirska crkva Istoka|sirijskog]] [[monaštvo|monaha]] [[Bahira|Bahiru]].]]
Otprilike u dvadesetoj godini života stupio je u službu bogate trgovačke udovice [[Hatidža|Hatidže]], pa je s njenim karavanima po svojoj prilici još dva puta boravio u Siriji. Stupivši u brak sa Hatidžom, koja je bila desetak godina starija od njega, Muhamed se oslobodio materijalnih briga i mogao se posvetiti dokolici i razmišljanju. U tom razdoblju on je posinio [[Alija|Aliju]], sina svoga strica Abu Taliba, i mladog oslobođenog roba Zaida ben Harisa, koji je pripadao jednom hrišćanskom arapskom plemenu iz sirijske pustinje. U isto vreme Muhamed se zainteresovao za shvatanje arapskih monoteista [[hanifi|hanifa]] koji su priznavali [[Avram]]a kao svoga preteču i verovali u jednog boga. Muhamed je u vreme kad se približavao svojoj četrdesetoj godine doživeo svoje prve [[Vizija|vizije]]. Prema predanju, čuo je da ga doziva glas s neba i naređuje mu da u božje ime progovori svome narodu kao božji prorok. Svoje doživljaje je poverio samo svojoj ženi Hatidži i ona je smesta poverovala u njegov proročanski poziv.&lt;ref name=autogenerated2&gt;{{harvnb|Watt|1953|pp=86}}&lt;/ref&gt; To ga je ohrabrilo, i on je uskoro za svoja shvatanja pridobio svoje usvojene sinove Aliju i Zaida kao i nekolicinu drugih najbližih rođaka i prijatelja.&lt;ref name=autogenerated2 /&gt;

== Počeci Kurana ==
{{main|Kuran}}{{Islam}}
[[Datoteka:Cave Hira.jpg|mini|levo|Pećina [[Hira]] u koju je Muhamed, prema islamskom predanju, primio [[otkrovenje]].]]
[[Datoteka:Rashid al-Din Tabib - Jami al-Tawarikh, f.45v detail - c. 1306-15.png|levo|mini|[[Gavrilo]] objavljuje [[Kuran]] Muhamedu, persijska ilustracija, [[1307]]. god.]]
Muhamed je svake godine po nekoliko sedmica sam meditirao u pećini na planini Hira blizu Meke.&lt;ref&gt;Emory C. Bogle(1998), pp. 6&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;John Henry Haaren, Addison B. Poland(1904), pp. 83&lt;/ref&gt; Predanje kaže da je [[610]]. godine, tokom jednog od svojih meditativnih povlačenja, Muhameda u pećini posetio anđeo (arapski: [[anđeo|melek]]) [[Gavrilo]]. On je tad, po legendi, počeo da mu ponavlja Božje reči dok ih Muhamed nije zapamtio. Ovo su bile prve [[Sura|sure]] i počeci Kurana tako je počeo [[islam]]. Jedno vreme, o svojim otkrivenjima i proročkom pozivu, govorio je samo porodici i najbližim prijateljima, ali krug se širio i počinjao svakodnevno da se sastaje.&lt;ref name=&quot;Mirča Elijade&quot;&gt;Mirča Elijade, Vodič kroz svetske religije, Narodna knjiga, Beograd, 1996.&lt;/ref&gt; Posle tri godine, Muhamed je počeo javno da širi učenje u Meki, gde su islam prvo prihvatili siromasi. Muhamed je žestoko osuđivao mnogoboštvo, ali i gramzivost bogataša. Pozivao je sve imućne da se odreknu svoga bogatstva i podele ga sirotinji. Zahtevao je da se svi bez razlike jednako podvrgavaju božijoj volji. U neograničenoj pokornosti neosporno je zagovarao društvenu nivelaciju i jednakopravnost među muslimanima. Međutim, trgovci su se bojali da bi nova vera štetila njihovom bogatstvu (trgovci su se bogatili na račun vernika koji su dolazili u [[Kaba|Kabu]] da se mole svojim bogovima) pa su pokušavili da ga isteraju iz Meke. Međutim, imao je jaku zaštitu Abu Taliba i njegovog klana Banu Hašim.{{sfn|Watt|1964|pp=76}}{{sfn|Peters|1999|pp=172}} Kad je Abu Talib umro [[619]]. godine, stanje [[muslimani|muslimana]] Muhameda u Meki se značajno pogoršava. Pri svojim javnim istupima u gradu, oko Kabe, Muhamed je sve češće nailazio na opiranje, grdnje i poruge.&lt;ref&gt;Uri Rubin, Quraysh, Encyclopaedia of the Qur'an&lt;/ref&gt;

Prema islamskoj tradiciji, oko [[620]]. godine se Muhamedu desilo čuveno „noćno putovanje“ (arapski: الإسراء و المعرا ''Isra va el Miradž''), kada ga je arhanđel Gavrilo čudesnim načinom uzneo do nebesa, gde je razgovarao sa [[Adam i Eva|Adamom]], [[Avram]]om (arapski: ''Ibrahim''), [[Mojsije]]m (arp: [[Musa]]) i [[Isus]]om (arp: ''Isa'') i od samog Boga primio naredbe o verskim pobožnostima muslimana.&lt;ref&gt;Encyclopedia of Islam and the Muslim World (2003), pp. 482&lt;/ref&gt;

Tražeći mesto gde bi se preselio, dobio je prijateljske pozive od nekih klanova iz Jatriba (Medina), grada koji se nalazio na 250 milja severno i u kome je bilo poprilično jevrejskog življa.

== Prelazak iz Meke u Medinu ==
{{main|Hidžra}}
Vremenom su redovi muslimana rasli, ali i opiranje u Meki, čime je prorokov život doveden u opasnost. Zbog toga su predstavnici dvanaest najvažnijih klanova [[Medina|Jatriba]] (kasnije [[Medina]]), u kome je bilo poprilično jevrejskog življa, uputili poziv Muhamedu da sa svojim pristalicama pređe u njihov grad sa svrhom da tu ukloni međusobne sporove stanovništva i da bude nezavisni arbitar čitavoj zajednici.&lt;ref&gt;Watt, The Cambridge History of Islam, pp. 39&lt;/ref&gt; Njegovi sledbenici su počeli da se tamo preseljavaju, i [[16. jul]]a [[622]]. godine, Muhamed i njegov savetnik Abu Bakr prelaze u Medinu. Taj događaj, poznat kao [[hidžra]] (preseljenje), obeležava početak islamske ere i prvi dan (1. muharaam) u brojanju godina po islamu.&lt;ref name=autogenerated1&gt;Alford Welch, Muhammad, Encyclopedia of Islam&lt;/ref&gt;

U narednih deset godina, koliko je Muhamed živeo u Medini, on je nastavio da zapisuje poruke otkrivenja koje, zajedno sa njegovim zapamćenim izrekama i delima, predstavljaju jezgro muslimanske vere. Takođe je razvio i veoma snažnu organizatorsku delatnost. On tu više nije bio samo prorok nego je postao i politički vođa. Veoma je brzo oko sebe okupio brojnu zajednicu pristalica. Uži krug su činili „Muhadžiri“, izbeglice iz Meke, a širi krug „Ansari“, obraćenici koji su pristupili pokretu u Jatribu. Svi su oni postali solidarna celina, među sobom jednaka u islamu. Grad Jatrib, premda je u njemu bila manjina Muhamedovih pristalica koja je prihvatala novu veru, proglašen je za „Prorokov grad“ (Medinaat at Naabi), pa je na toj osnovi nastalo ime Medina. U Medini je Muhamed odmah započeo gradnju bogomolje (mošeje) u kojoj se nalazi „niša“, tj. deo koji je imao obavezni smer klanjanja, a koji je bio okrenut prema [[Jerusalim]]u. U medinskom razdoblju Muhamed je i dalje razvijao svoju religiju mnogim novim elementima, sistematizovao je i izgradio nove obrede. Još u prvoj godine nakon preseljenja u Medinu Muhamed je doneo Ustav svoje zajednice pod nazivom „Uma“, odredivši je kao natplemensku organizaciju među sobom jednakih božijih podanika.&lt;ref name=autogenerated1 /&gt;

== Sukobi sa Mekom ==
[[Datoteka:Mohammed before the battle of Badr.jpg|mini|levo|220p|Muhamedova vojska se sprema za bitku na Bedru.]]
Uskoro u Medinu počinju da pristižu i mekanski trgovci, pljačkajući stanovnike i vršeći pljačke po gradu&lt;ref name=&quot;Mirča Elijade&quot;/&gt;. Pljačkanja karavana su eskalirala u nešto nalik ratu između Meke i Medine. Prva borba se desila [[624]]. kada su medinski muslimani pod vođstvom samog Muhameda napali kod El Bedre veliki karavan trgovaca i mekanske čete, koji su karavanu pritekli u pomoć, nanevši im težak poraz.&lt;ref&gt;Watt, The Cambridge History of Islam, pp. 45&lt;/ref&gt; Muslimani, u [[Bitka na Bedru|bici na Bedru]], sa samo 300 vojnika pobeđuju armiju Meke koja je imala između 900 i 1000.

Međutim, malo više od godinu kasnije, muslimani gube [[Bitka kod Uhuda|bitku kod Uhuda]].&lt;ref&gt;C.F. Robinson, Uhud, Encyclopedia of Islam&lt;/ref&gt; U bici je sam Muhamed bio ranjen, a trećina boraca je izgubila život. Ipak, poraz nije bio toliko velik, pa se obe strane pripremaju za konačnu odlučujuću bitku.

Dve godine kasnije, Meka šalje 10.000 vojnika na Medinu protiv oko 3.000 branilaca. Opsada grada je trajala dve nedelje, ali na kraju ipak muslimani pobeđuju u toj bici zahvaljujući boljoj strateškoj pripremi.&lt;ref&gt;Watt (1956), pp. 36, 37&lt;/ref&gt;

U februaru [[628]]. Muhamed je sa velikom vojskom pošao protiv svoga rodnog grada, ali je pohod okončan sklapanjem desetogodišnjeg mira koji je, uz ostale odredbe, dopustio muslimanima da naredne godine dođu u Meku i tu nesmetano izvrše verske obrede. Potvrdivši time zasnovanost svoje vere na arapskim tradicijama, Muhamed je veoma ojačao svoj ugled.&lt;ref&gt;Vaglieri, Khaybar, Encyclopedia of Islam&lt;/ref&gt;

== Osvajanje Meke ==

Kada je u Meki [[630]]. godine bio ubijen jedan musliman, Muhamed se okoristio time i preduzeo presudni vojni pohod protiv Meke. Do borbe nije ni došlo. U Meki su shvatili da je otpor islamu beskoristan i da se suprotnosti mogu rešiti sporazumom. Muhamed je priznao Meki položaj svetog grada, ali je [[Kaba]] morala biti proglašena svetilištem jedinoga [[Bog]]a (arp: [[Alah]]). Većina stanovnika Meke prelazi na islam i Muhamed uništava sve statue arapskih bogova u Kabi.&lt;ref&gt;Harold Wayne Ballard, Donald N. Penny, W. Glenn Jonas (2002), pp. 163&lt;/ref&gt;

== Osvajanje Arabije ==
[[Datoteka:Arabempire isoch.png|mini|desno|Širenje [[halifat]]a.]]
Iz Meke Muhamed širi granice islama i islamske države. Dolazi do podvrgavanja najpre susednih, a zatim i svih udaljenih arapskih plemena Muhamedovom autoritetu. On insistira da njegovi saveznici prihvate [[islam]], i tako je već pola [[Arabijsko poluostrvo|Arabije]] deo islamske države. Kada [[630]]. godine čuje o velikoj armiji neprijateljskih država, Muhamed odlazi da ih susretne. Sa pobedom muslimana u ovoj bici kod Hunajna, preostali delovi Arabije koji nisu pod Muhamedovom kontrolom brzo prihvataju savez sa njim. Muhamed je umro [[8. jun]]a [[632]]. godine, u svojoj šezdesettrećoj godini, pošto je završena objava Kur'ana časnog. Za manje od deset godina on je ujedinio celo [[Arabijsko poluostrvo]]. Širenje muslimanske vere u doba Muhameda vršilo se na dva načina: ili je neko pleme priznalo svoju podložnost Umi, ali je zadržavalo svoju veru, pa je stoga moralo plaćati danak (džiziju), ili je prihvatilo islam, uklapalo se u versko-političku zajednicu (Umu) i plaćalo samo versku dažbinu (zekat). Na takvim odnosima bila je ujedinjena gotovo cela Arabija.&lt;ref&gt;&quot;Muhmmad&quot;, Encyclopedia of Islam and the Muslim world&lt;/ref&gt;

== Smrt ==

Deset godina nakon prelaska u Medinu, Muhamed je krenuo na prvi islamski [[hadžiluk]], učeći svoje sledbenike pravilima i običajima godišnjeg hadža.&lt;ref name=autogenerated1 /&gt; Po svršetku hodočašća, Muhamed je održao čuveni govor, poznat kao Oproštajna [[besedništvo|beseda]] (arapski: ''Khutbat al-Wadaa'''). Savetovao je muslimane da se ne drže nekih starih običaja već da žive u novoj islamskoj zajednici.

Nekoliko meseci nakon oproštajnog hodočašća, Muhamed se razboleo. Nakon nekoliko dana glavobolje i slabosti, umro je (preselio na [[ahiret]]) [[8. jun]]a [[632]]. godine u svom domu u Medini, bez muškog naslednika&lt;ref name=&quot;Mirča Elijade&quot;/&gt;. Sahranjen je u grobnici koja je prvobitni bila u kući njegove njegove žene [[Aiša|Aiše]], a danas se nalazi u Prorokovoj džamiji u Medini.&lt;ref&gt;Leila Ahmed (1986), 665–91 (686)&lt;/ref&gt; Pored Muhamedovog groba, nalazi se jedan prazan grob za koji muslimani veruju da čeka [[Isus]]a.&lt;ref&gt;F. E. Peters(2003), pp. 90&lt;/ref&gt;

== Nasleđe i podele ==

Kada je Muhamed umro, dok su njegov nećak i zet Ali ibn Abu Talib i njegov ujak el Abas pobožno čuvali beživotno telo proroka, drugi sledbenici su se okupili da izaberu naslednika ili [[halif]]a (od khalafa - „slediti&quot;). U zoru, posle dugog savetovanja, skupština je odlučila da prvi naslednik prorokov bude [[Abu Bekr|Abu Bakr]], njegov tast i pratilac na hidžri do Medine, izabran lično od Muhameda da vodi zajedničke molitve. Tokom dve godine svoga halifata, Abu Bakr je učvrstio muslimansku dominaciju u Arabiji, pomirio buntovna beduinska plemena i ratovao protiv vizantijske Sirije. Abu Bakrov naslednik i drugi halif bio je [[Omer]] (634-644), koji je osvojio Siriju i deo Egipta i Mesopotamije. Posle Omerove smrti, počele su velike šizme. Sledbenici [[Alija]], prorokovog nećaka i muža prorokove kćerke Fatime, očekivali su od njega da postane novi halif, ali aristokrata [[Osman bin Afan|Osman]] (644-656) iz porodice mekijanskih Umajada, bivših prorokovih neprijatelja, je izabran umesto njega. U skladu sa ideologijom revafid (oni koji ne priznaju/prvi halifi), članovi [[Šiiti|Ši`a Ali]] (ili „Alijeve stranke&quot;), izjavili su da nasledstvo mora da bude ustanovljeno na osnovu bližih srodničkih relacija: halif mora da bude ne samo iz plemena Kurejš, već takođe iz familije Hašemita i zakonski rođen u braku Fatime, prorokove kćerke, sa [[Alija|Ali ibn Abi Talibom]], što je trebalo da znači dinastiju Alid.&lt;ref name=&quot;Mirča Elijade&quot;/&gt;

Godine [[656]]. naše ere, Umajada Osmana je ubila grupa Alijevih sledbenika. Alija nije poricao njihovu akciju. Izabrani halif (četvrti u suni-nizu), Alija, morao je da se suoči sa bogatim i moćnim umajadskim guvernerom Sirije, Muavijom, i njegovim pronicljivim generalom Amr ibn el Asom, osvajačem Egipta. Kada su Alijeve trupe konačno preuzele vođstvo u bici kod Sifina na Eufratu, Amr ibn el As je zakačio stranice iz Kurana na koplja svojih vojnika i Alijeva vojska je prestala da se bori. Amr ibn el As zatražio je posredovanje između Alija i Muavije, i ovog drugog je zastupao tako uspešno da su Alijevi predstavnici prihvatili Muavijin zahtev za halifatom. Došlo je do nove komplikacije, koja je međusobno podelila Alijeve pristalice, slabeći time još više Alijev položaj. Velika grupa iz Alijeve vojske, [[karidžiti]] ili „šizmatici“ (od karidža - otići, izaći), nije prihvatila arbitražu ljudskih bića, jer „nema drugog suda do Božjeg“.&lt;ref name=&quot;Mirča Elijade&quot;/&gt; Umesto da se bori protiv Muavije, Ali se okrenuo protiv karidžita, i tako je postao njihov smrtni neprijatelj. Godine 661. karidžiti su ga ubili. Nakon toga, halif Muavija je osnovao dinastiju Umajada iz Damaska (661—750).

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite journal|journal = Signs |author = Ahmed, Leila|title = Women and the Advent of Islam|url = https://archive.org/details/sim_signs_summer-1986_11_4/page/665 |volume = 11|date = 1986|pages = 665–91|doi = 10.1086/494271|issue = 4|issn = 0097-9740 }}
* {{cite book|author=Ali, Kecia|title=The Lives of Muhammad|url=http://books.google.com/books?id=-oWYBAAAQBAJ&amp;pg=PA1|date= 2014|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-74448-6}}
* {{cite book |author = Ali, Muhammad Mohar | year = 1997 | title = The Biography of the Prophet and the Orientalists | publisher = King Fahd Complex for the Printing of the Holy Qur'an | isbn = 9960-770-68-0 |url = http://www.islamhouse.com/p/51772}}
* {{cite book | last=Armstrong| first= Karen|authorlink=Karen Armstrong| year = 1992 | title = Muhammad: A Biography of the Prophet | publisher = Harpercollins | isbn = 0-06-250886-5 |url =https://archive.org/details/muhammadbiograph00kare}}
* {{cite book | last=Awde | first=Nicholas| title= Women in Islam: An Anthology from the Quran and Hadith| publisher=Routledge | year=2000 | isbn=0-7007-1012-4}}
* {{cite book | last=Ballard | first=Harold Wayne |author2=Donald N. Penny|author3=W. Glenn Jonas | title= A Journey of Faith: An Introduction to Christianity | url=https://archive.org/details/journeyoffaithin0000unse | publisher=Mercer University Press | year=2002 | isbn=0-86554-746-7}}
* {{cite book | last=Barlas | first=Asma | title= Believing Women in Islam | url=https://archive.org/details/believingwomenin0000barl | publisher=University of Texas Press | year=2002 | isbn=0-292-70904-8}}
* {{cite book | last=Bogle | first=Emory C. | title= Islam: Origin and Belief | url=https://archive.org/details/islam00emor | publisher=Texas University Press | year=1998 | isbn=0-292-70862-9}}
* {{cite book | last=Brown | first=Daniel | title=A New Introduction to Islam | publisher=Blackwell Publishing Professional | year=2003 | isbn=978-0-631-21604-9}}
* {{cite book | last=Bullough | first=Vern L | author2=Brenda Shelton| author3=Sarah Slavin | title=The Subordinated Sex: A History of Attitudes Toward Women | url=https://archive.org/details/subordinatedsexh0000bull | publisher=University of Georgia Press | year=1998 | isbn=978-0-8203-2369-5}}
* {{cite book | last=Cohen | first=Mark R. | title=Under Crescent and Cross | publisher=Princeton University Press | edition=Reissue | year=1995 | isbn=978-0-691-01082-3}}
* {{cite book | last = Dakake | first = Maria Massi | title =The Charismatic Community: Shi'ite Identity in Early Islam | publisher = SUNY Press | year = 2008 | isbn = 0-7914-7033-4}}
* {{cite book | last=Donner | first = Fred |title=Narratives of Islamic Origins: The Beginnings of Islamic Historical Writing | url=https://archive.org/details/narrativesofisla0000donn | publisher=Darwin Press | year = 1998 | isbn=0-87850-127-4}}
* {{cite book | last=Ernst | first=Carl | year = 2004 | title = Following Muhammad: Rethinking Islam in the Contemporary World | url=https://archive.org/details/followingmuhamma0005erns | publisher = University of North Carolina Press | isbn = 0-8078-5577-4}}
* {{cite book | last=Esposito | first=John | year=1998 | title=Islam: The Straight Path | url=https://archive.org/details/islamstraightpat0000espo | publisher=Oxford University Press | isbn=0-19-511233-4}}
* {{cite book | last=Esposito | first=John | year=1999 | title=The Islamic Threat: Myth Or Reality? | url=https://archive.org/details/islamicthreatmyt00espo | publisher=Oxford University Press | isbn=0-19-513076-6}}
* {{cite book | last=Esposito | first=John | year=2002 | title=What Everyone Needs to Know About Islam | url=https://archive.org/details/whateveryoneneed0000espo | publisher=Oxford University Press | isbn=0-19-515713-3}}
* {{cite book | last=Farah | first=Caesar | title= Islam: Beliefs and Observances | url=https://archive.org/details/islambeliefsobse0000fara | publisher=Barron's Educational Series | year=1994 | edition=5th | isbn=978-0-8120-1853-0}}
* {{cite book | last=Glubb | first=John Bagot || title=The Life and Times of Muhammad | publisher=Hodder &amp; Stoughton | origyear=1970| year=2002 | isbn=0-8154-1176-6}}
* {{cite book | last=Goldman | first=Elizabeth | title=Believers: spiritual leaders of the world | url=https://archive.org/details/believersspiritu00gold | publisher=Oxford University Press | year=1995 | isbn=0-19-508240-0}}
* {{cite book | last=Goldman| first=Ann |author2=Richard Hain|author3=Stephen Liben | title= Oxford Textbook of Palliative Care for Children| url=https://archive.org/details/oxfordtextbookof0000unse_g7j0| publisher=Oxford University Press | year=2006 | isbn=0-19-852653-9}}
* {{cite book | last=Haaren| first=John Henry |author2=Addison B. Poland| title=Famous Men of the Middle Ages| url=https://archive.org/details/famousmenmiddle00haargoog| publisher=University Publishing Company | year=1904 | isbn=1-882514-05-X}}
* Al-Hibri, Azizah Y. (2003). &quot;An Islamic Perspective on Domestic Violence&quot;. ''27 Fordham International Law Journal'' 195.
* {{cite book | last=Holt | first=P. M. | author2=Ann K. S. Lambton | author3=[[Bernard Lewis]]| title=The Cambridge History of Islam (Paperback) | year=1977 | publisher=Cambridge University Press | isbn=978-0-521-29135-4}}
* {{cite book | last=Hourani | first=Albert |author2=Ruthven, Malise | title=A History of the Arab Peoples | url=https://archive.org/details/historyofarabpeo0122hour_06BYS | year=2003 | publisher=Belknap Press; Revised edition | isbn=978-0-674-01017-8}}
* {{cite book | last=ibn Isa |first=Muhammad (Imam Tirmidhi) | title=Syama'il Muhammadiyah: KeanggunanMu Ya Rasulullah | year=2011 | publisher=PTS Islamika Sdn. Bhd. | location=Malaysia | isbn=978-967-3-66064-3 | page=388 | language=Arabic with Malay translation | type=Hardcover}}
* {{cite book | last=Ishaq | first=Ibn | author2= Alfred Guillaume, ed. | title=The Life of Muhammad: A Translation of Ibn Ishaq's Sirat Rasul Allah | url=https://archive.org/details/lifeofmuhammadtr0000ibnh | publisher=Oxford University Press | year=2002 | isbn=978-0-19-636033-1}}
* {{cite book | last=Jacobs | first=Louis| title=The Jewish Religion: A Companion | url=https://archive.org/details/jewishreligionco0000jaco | publisher=Oxford University Press | year=1995 | isbn=0-19-826463-1}}
* {{cite book | last=Kelsay | first=John|title=Islam and War: A Study in Comparative Ethics | url=https://archive.org/details/islamwarstudyinc0000kels | publisher=Westminster John Knox Press | year=1993 | isbn=0-664-25302-4}}
* {{cite book | last=Khan | first=Majid Ali | title=Muhammad The Final Messenger | publisher=Islamic Book Service, New Delhi, 110002 (India) | year=1998 | isbn=81-85738-25-4}}
* {{cite book | last=Kochler | first=Hans | title=Concept of Monotheism in Islam &amp; Christianity | url=https://archive.org/details/conceptofmonothe0000unse | publisher=I.P.O. | year=1982 | isbn=3-7003-0339-4}}
* {{cite book | last = Lapidus| first = Ira | title = A History of Islamic Societies | url = https://archive.org/details/historyofislamic0000lapi_t2d2| publisher = Cambridge University Press | year = 2002 | edition = 2nd | isbn = 978-0-521-77933-3}}
* {{cite book | last=Larsson| first=Göran | title= Ibn Garcia's Shu'Ubiyya Letter: Ethnic and Theological Tensions in Medieval Al-Andalus| publisher=Brill Academic Publishers | year=2003 | isbn=90-04-12740-2}}
* {{cite book | last=Lewis | first=Bernard |authorlink = Bernard Lewis | origyear=1993| year=2002 | title= The Arabs in History | publisher=Oxford University Press | isbn=0-19-280310-7}}
* {{cite book | last=Lewis | first=Bernard |authorlink = Bernard Lewis | title= Race and Slavery in the Middle East: An Historical Enquiry | url=https://archive.org/details/raceslaveryinmid0000lewi | publisher=Oxford University Press, USA | edition=Reprint | year=1992 | isbn=978-0-19-505326-5}}
* {{cite news |last = Lewis |first = Bernard |authorlink = Bernard Lewis | title=Islamic Revolution |date=21 January 1998 | publisher=The New York Review of Books | url=http://www.nybooks.com/articles/archives/1988/jan/21/islamic-revolution/}}
* {{cite book | last=Lings | first=Martin | title=Muhammad: His Life Based on the Earliest Sources | publisher=Islamic Texts Society.| year=1983 | isbn=978-0-946621-33-0}} US edn. by Inner Traditions International, Ltd.
* {{cite book | last = Madelung | first = Wilferd | authorlink = Wilferd Madelung | title = The Succession to Muhammad: A Study of the Early Caliphate | url = https://archive.org/details/successiontomuam0000made | publisher = Cambridge University Press | year = 1997 | isbn = 0-521-64696-0}}
* {{cite book | last=Momen| first=Moojan | title=An Introduction to Shi'i Islam: The History and Doctrines of Twelver Shiʻism | url=https://archive.org/details/introductiontosh0000unse_d5k7| publisher=Yale University Press| year=1985 | isbn=0-300-03531-4}}
* {{cite book | last=Neusner| first=Jacob | title=God's Rule: The Politics of World Religions | url=https://archive.org/details/godsrulepolitics0000unse| publisher=Georgetown University Press| year=2003 | isbn=0-87840-910-6}}
* {{cite book | last=Nigosian | first=S. A. | title= Islam:Its History, Teaching, and Practices | url=https://archive.org/details/islamitshistoryt0000nigo_j9b3 | publisher=Indiana University Press | year=2004 | isbn=0-253-21627-3}}
* {{cite book | last=Ordoni | first=Abu Muhammad |author2=Muhammad Kazim Qazwini | title= Fatima the Gracious |publisher=Ansariyan Publications |year=1992| asin=B000BWQ7N6}}
* {{cite book | last=Peters | first=Francis Edward | year=2003 | title=Islam: A Guide for Jews and Christians| url=https://archive.org/details/islamguideforjew00fepe | publisher=Princeton University Press | isbn=0-691-11553-2}}
* {{cite book | last=Peters | first=Francis Edward | year=2003b | title=The Monotheists: Jews, Christians, and Muslims in Conflict and Competition| url=https://archive.org/details/monotheistsjewsc00pete_0 | publisher=Princeton University Press | id=ASIN: B0012385Z6 | isbn=0-691-11461-7}}
* {{cite book | last=Peters | first=Francis Edward | year=1994 | title=Muhammad and the Origins of Islam| url=https://archive.org/details/muhammadorigins00pete | publisher=SUNY Press | isbn=0-7914-1876-6}}
* {{cite journal|journal = International Journal of Middle East Studies |author = Peters, F. E.|title = The Quest of the Historical Muhammad |url = https://archive.org/details/sim_international-journal-of-middle-east-studies_1991-08_23_3/page/291 |volume = 23|number = |year = 1991|pages = 291–315|doi =10.1017/S0020743800056312|issue = 3 }}
* {{cite book | last=Peterson | first=Daniel | year=2007 | title=Muhammad, Prophet of God| url=https://archive.org/details/muhammadpropheto0000pete | publisher=Wm. B. Eerdmans Publishing Company | isbn=0-8028-0754-2}}
* {{cite book | last=Rahman | first=Fazlur | year=1979 | title= Islam | url=https://archive.org/details/isbn_9780226702810 | publisher= University of Chicago Press | isbn=0-226-70281-2}}
* {{cite book | last=Ramadan | first=Tariq | year=2007 | title= In the Footsteps of the Prophet: Lessons from the Life of Muhammad | url=https://archive.org/details/infootstepsofpro00rama | publisher=Oxford University Press | isbn=0-19-530880-8}}
* {{cite book | last = Razwi | first = Ali Asgher | title =A Restatement of the History of Islam and Muslims | url = https://archive.org/details/restatementofhis0000razw | publisher = World Federation of K S I Muslim Communities Islamic Centre | year = 1997 | isbn = 0-9509879-1-3}}
* {{cite book | last=Reeves | first=Minou | title=Muhammad in Europe: A Thousand Years of Western Myth-Making | url=https://archive.org/details/muhammadineurope0000mino | year=2003 | publisher=NYU Press | isbn=978-0-8147-7564-6}}
* {{cite book | last=Robinson | first=David | title=Muslim Societies in African History | url=https://archive.org/details/muslimsocietiesi0000robi | publisher=Cambridge University Press | year=2004 | isbn=0-521-82627-6}}
* {{cite book |author=Rodinson, Maxime | title=Muhammad: Prophet of Islam | publisher=Tauris Parke Paperbacks | year=2002 | isbn=1-86064-827-4}}
* {{cite book | last=Rue | first=Loyal | title=Religion Is Not about God: How Spiritual Traditions Nurture Our Biological | url=https://archive.org/details/religionisnotabo0000ruel | publisher=Rutgers | year=2005 | isbn=0-8135-3955-2}}
* {{cite book | last=Serin | first=Muhittin | title= Hattat Aziz Efendi | publisher=Istanbul | year=1998 | isbn=975-7663-03-4 | oclc=51718704}}
* {{cite book | last=Sikand |first=Yoginder |title=Muslims in India since 1947: Islamic perspectives on inter-faith relations | url=https://archive.org/details/muslimsinindiasi0000sika |publisher=RoutledgeCurzon |location=London |year=2004 |isbn=0-415-31486-0}}
* {{cite book | last = Tabatabae | first = Sayyid Mohammad Hosayn |authorlink = Muhamed Husein Tabatabai | title = Tafsir al-Mizan, translation by S. Saeed Rizvi| publisher = WOFIS| isbn =964-6521-14-2}}
* {{cite book | last=Teed | first=Peter | title= A Dictionary of Twentieth Century History | url=https://archive.org/details/dictionaryoftwen00teed | publisher=Oxford University Press | year=1992 | isbn=0-19-211676-2}}
* {{cite book | last=Turner | first=Colin | title= Islam: The Basics | url=https://archive.org/details/islambasics0000turn | publisher=Routledge | year=2005 | isbn=0-415-34106-X}}
* {{cite book | last=Watt | first=W. Montgomery | title=Muhammad: Prophet and Statesman | url=https://archive.org/details/muhammadprophets0000watt | publisher=Oxford University Press | year=1961 | isbn=0-19-881078-4}} (New edition 1974)
* {{cite book | last=Watt | first=W. Montgomery | title= Muhammad at Medina | url=https://archive.org/details/muhammadatmedina029655mbp | publisher=Oxford University Press | year=1956 | isbn=0-19-577307-1}}
* {{cite book | last=Watt | first=W. Montgomery| title= Muhammad at Mecca | url=https://archive.org/details/muhammadatmecca0000wmon | publisher=Oxford University Press | year=1953 | id=ASIN: B000IUA52A | isbn=0-19-577277-6}}
* {{cite journal |last1 = Weil |first1 = Gustav |last2 = Sanders |first2 = Frank K. |last3 = Dunning |first3 = Harry W. | year = 1895 |title = An Introduction to the Quran |url = https://archive.org/details/sim_biblical-world_1895-03_5_3/page/181 |journal = The Biblical World |publisher = The University of Chicago Press |volume = 5 |issue = 3 |pages = 181–191 |jstor = 3135387 |doi = 10.1086/471621}}
* {{cite journal |last1 = Weil |first1 = Gustav |year = 1895 |title = An Introduction to the Quran II |url = https://archive.org/details/sim_biblical-world_1895-04_5_4/page/273 |journal = The Biblical World |publisher = The University of Chicago Press |volume = 5 |issue = 4 |pages = 273–286 | jstor = 3135160 |doi = 10.1086/471639}}
* {{cite encyclopedia | editor=William H. McNeill, Jerry H. Bentley, David Christian | encyclopedia=Berkshire Encyclopedia of World History | publisher=Berkshire Publishing Group | year=2005 | isbn=978-0-9743091-0-1}}
* {{cite encyclopedia | editor=Richard C. Martin, Said Amir Arjomand, Marcia Hermansen, Abdulkader Tayob, Rochelle Davis, John Obert Voll | encyclopedia=Encyclopedia of Islam &amp; the Muslim World | publisher=MacMillan Reference Books | year=2003 | isbn=978-0-02-865603-8}}
* {{cite encyclopedia | editor=P. J. Bearman, Th. Bianquis, Clifford Edmund Bosworth, E. van Donzel, Wolfhart Heinrichs | encyclopedia= Encyclopaedia of Islam Online | publisher=Brill Academic Publishers | issn=1573-3912}}
* {{cite encyclopedia | editor=Lindsay Jones | encyclopedia=Encyclopedia of Religion | publisher=MacMillan Reference Books | edition=2nd | year=2005 | isbn=978-0-02-865733-2}}
* {{cite encyclopedia | editor=Jane Dammen McAuliffe | encyclopedia= Encyclopedia of the Qur'an | publisher=Brill Academic Publishers | year=2005 | isbn=978-90-04-12356-4}}
* {{cite encyclopedia | encyclopedia=Encyclopedia of World History | publisher=Oxford University Press | year=1998 | isbn=0-19-860223-5}}
* {{cite encyclopedia | encyclopedia=The New Encyclopædia Britannica | publisher=Encyclopædia Britannica, Incorporated | edition=Rev | year=2005 | isbn=978-1-59339-236-9}}
* {{cite book |author=Ahmad, Mirza Bashir | title=Life &amp; Character of the Seal of Prophets, Vols. [http://www.alislam.org/holyprophet/Seal-of-Prophets-Vol-1.pdf I] and [http://www.alislam.org/holyprophet/Seal-of-Prophets-Vol-2.pdf II] | publisher=Islam International Publications | year=2011 | isbn=9781-84880-052-6}}
* {{cite book |author=Andrae, Tor | title=Mohammed: The Man and His Faith |url=https://archive.org/details/mohammedmanhisfa0000andr_k5k0 | publisher=Dover | year=2000 | isbn=0-486-41136-2}}
* {{cite book | author=Berg, Herbert (ed) | title=Method and Theory in the Study of Islamic Origins | publisher=E. J. Brill | year=2003 | isbn=90-04-12602-3}}
* {{cite book |author=Cook, Michael | title=Muhammad |url=https://archive.org/details/muhammad0000cook_h0b4 | publisher=Oxford University Press | year=1983 | isbn=0-19-287605-8}}
* {{cite book |author=Hamidullah, Muhammad | title=The Life and Work of the Prophet of Islam | publisher=(s.n.)(Islamabad: Islamic Research Institute) | year=1998 | isbn=969-8413-00-6}}
* {{cite book |author= Motzki, Harald, ed. | title=The Biography of Muhammad: The Issue of the Sources (Islamic History and Civilization: Studies and Texts, Vol. 32) |url= https://archive.org/details/biographyofmuham0000unse | publisher=Brill | year=2000 |isbn=90-04-11513-7}}
* Musa, A. Y. ''Hadith as Scripture: Discussions on The Authority Of Prophetic Traditions in Islam'', New York: Palgrave, 2008
* {{cite book |author=Rubin, Uri | title=The Eye of the Beholder: The Life of Muhammad as Viewed by the Early Muslims (A Textual Analysis) |url=https://archive.org/details/eyeofbeholderlif0000rubi | publisher=Darwin Press | year=1995 | isbn=0-87850-110-X}}
* {{cite book |author=Schimmel, Annemarie | title=And Muhammad is His Messenger: The Veneration of the Prophet in Islamic Piety |url=https://archive.org/details/andmuhammadishis00schi | publisher=The University of North Carolina Press | year=1985 | isbn=0-8078-4128-5}}
* {{cite book |last = Stillman |first = Norman |authorlink = Norman Stillman | year=1975 | title=The Jews of Arab Lands: a History and Source Book |url = https://archive.org/details/jewsofarablandsh0000norm | publisher=Jewish Publication Society of America | isbn=0-8276-0198-0}}
* {{cite book |last = Spencer |first = Robert |year = 2006 |title = The Truth About Muhammad |url = https://archive.org/details/truthaboutmuhamm0000spen |publisher = Regnery Publishing, USA |isbn = 978-1-59698-028-0}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Drugi projekti
| commons     = Muhammad
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = 
| wikiquote   = 
| wikinews    = 
}}
* [http://www.britannica.com/eb/article-9105853/Muhammad Muhammad] (''Encyclopaedia Britannica Online'')
* [http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/MH_LM/default.htm The Life of Muhammad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100325224057/http://www.witness-pioneer.org/vil/Books/MH_LM/default.htm |date=2010-03-25 }} (Muhammad Husayn Haykal)
* [http://www.zombietime.com/mohammed_image_archive/ Arhiva slika Muhameda]
* [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/feljtoni.120.html?item_id=647 Svet proroka Muhameda („Večernje novosti“, 8-18. oktobar 2008)]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Proroci u islamu}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|570|632|Muhamed}}

[[Kategorija:Proroci u islamu]]
[[Kategorija:Islam]]
[[Kategorija:Biografije, Meka]]
[[Kategorija:Biografije, Medina]]</text>
      <sha1>d3sdj85bokhlhbgcxw81mj79n8d9vmq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elvis Presley</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4667</id>
    <revision>
      <id>42695807</id>
      <parentid>42690886</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:12:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 4 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695807</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="79586" sha1="hgxyodtm2rh8w67o182dmlxw4i4vptg" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| Ime                  = Elvis Presley
| Img                  = Elvis Presley 1970.jpg
| Img_capt             = Elvis Presley, 1970. godine
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Elvis Aaron Presley
| Pseudonim            = Elvis, The King, The King of Rock 'n' Roll, Elvis the Pelvis, The Hillbilly Cat
| Rođenje              = [[8. siječnja]] [[1935.]]
| Mjesto rođenja       = [[Tupelo]], [[Mississippi]], [[SAD]]
| Smrt                 = [[16. kolovoza]] [[1977.]]
| Prebivalište         = 
| Instrument           = [[Pjevanje|Vokal]], [[Gitara]], Pianino
| Žanr                 = [[Rock and roll]], [[Rockabilly]], [[Pop rock]]
| Zanimanje            = [[Glazbenik]], [[Skladatelj]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1953.]]–[[1977.]]
| Producentska_kuća    = Sun Records, RCA Records
| Angažman             = 
| URL                  = [http://www.Elvis.com Službene stranice]
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Elvis Aaron Presley''' (East Tupelo, [[8. siječnja]] [[1935]]. - [[Memphis]], [[16. kolovoza]] [[1977.]]), [[SAD|američki]] pjevač. Često je nazivan ''Kraljem Rock and Rolla'' ili samo ''Kraljem'', još za života legenda i okrunjeni kralj rock’ n’ rolla&lt;ref&gt;a'c h i v e.v n/b l P 7 5&lt;/ref&gt;.{{sfn|Reaves|2002}}{{sfn|Victor|2008|pp=438–39}}{{sfn|Semon|Jorgensen|2001}}{{sfn|Collins|2002}}

U javnosti je počeo pjevati s 13 godina na crkvenim svečanostima i srednjoškolskim priredbama u [[Memphis]]u. S 18 godina je napustio školu i poželio raditi kao portir u kinu i kao vozač kamiona. Prvu pjesmu snimio je kao rođendanski dar majci. Prvu ploču snimio je [[1954]]. godine. Njegov uzlet započinje sredinom 50-tih godina hitovima ''&quot;That s All Right Mama&quot;'' i ''&quot;Heartbreak Hotel&quot;'' , a najuspješnije mu je razdoblje od [[1960]]. do [[1975]]. godine u kojem je izdao 52 ploče i još za života ih prodaje oko 600 milijuna komada.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.express.co.uk/entertainment/music/550909/Elvis-80-birthday-greatest-hits|title=Elvis would be 80 today: Watch ten of his most sensational performances here|publisher= Daily Express |last=Kyriazis|first=Stefan|date=January 8, 2015|accessdate=January 28, 2015}}&lt;/ref&gt;
 
[[Film]]sku karijeru započeo je [[1956]]. [[film]]om ''&quot;Voli me nježno&quot;''. Većinom je igrao u muzičkim filmovima osrednje vrijednosti, ali s naslovnim pjesmama koje su redovito postajale hit. U razdoblju od [[1957]]. do [[1966]]. Presley se nalazio na listi deset najkomercijalnijih američkih glumaca.

Godine [[1975]].  nastupaju ozbiljni zdravstveni problemi, [[dijabetes]], [[gastritis]], a pridružuje se i [[Psihoaktivne droge|droga]] o kojoj je kralj postao ovisan. U travnju [[1977]]. doživljava [[srčani udar]], ali ne mijenja način života. [[16. kolovoza]] [[1977]]. Elvis pada u duboku [[koma (medicina)|komu]] zbog prevelike količine [[Psihoaktivne droge|droge]]. Liječnici mu pokušavaju spasiti život – ali ne uspijevaju. Elvisova smrt potresla je milijune obožavatelja koji su se odmah sjatili u Graceland da velikanu odaju posljednju počast.

Elvis je još za života postao legenda potukavši sve rekorde: u dvadesetak godina rada objavio je 97 ploča, a na vrhovima top lista proveo je čak 996 tjedana.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Top-Earning Dead Celebrities|url=http://www.forbes.com/sites/dorothypomerantz/2011/10/25/the-top-earning-dead-celebrities/|work=Forbes|accessdate=27 January 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=Property|publisher=Aspen Casebook Series|page=90|edition=8th}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Rane godine (1935-1953) ===
Elvis Presley se je rodio 08. siječnja 1935. u gradu Tupelo, u saveznoj državi [[Mississippi]]. Majka mu je bila 22-godišnja Gladys Love Presley, a otac 18-godišnji Vernon Elvis. Jesse Garon Presley, Elvisov brat i identični blizanac, rodio se 35 min ranije kao mrtvorođenče. Kao jedinac, Elvis je bio vrlo blizak s oba roditelja, a izrazito s majkom. Elvisovi preci bili su zapadnoeuropskog porijekla. S majčine strane škotsko-irskog porijekla, te djelomično francusko-normanskog porijekla, a jedna pra-pra-prabaka bila je [[Cherokee]] indijanka. Očevi korijeni su bili škotski i njemački. Majku su većina prijatelja i rodbine smatrali dominantom osobom obitelji, dok je Vernon mijenjao poslove, ne pokazujuću ambicije. Obitelj je često ovisila o pomoći prijatelja, obitelji i države. Godine 1938. Vernon je završio u zatvoru na osam mjeseci zbog krivotvorenja čekova za plaćanje stanarine, pa su to vrijeme Gladys i Elvis proveli kod rođaka. U rujnu 1941. Elvis je krenuo u prvi razred osnovne škole &quot;East Tupelo Consolidated&quot;, gdje su ga učitelji smatrali prosječnim učenikom. Nakon što je pjevanjem Red Foleyeve coutry-pjesme &quot;Old Shep&quot; tijekom jutarnje molitve, impresionirao učitelje, Elvisa su nagovorili da nastupi na pjevačkom natjecanju. Tako je 03. listopada 1945. na Mississippi-Alabama sajmu Elvis prvi put javno nastupio. Desetogodišnji Elvis odjeven u kauboja, stojeći na stolici kako bi dosegao mikrofon, pjevao je pjesmu &quot;Old Shep&quot; i osvojio peto mjesto. Nekoliko mjeseci kasnije dobio je za rođendan svoju prvu gitaru, a prema različitim izvorima nadao se nečemu drugome, biciklu ili pušci. Tijekom nekoliko sljedećih godina dva ujaka i svećenik u crkvi dali su mu prve pouke iz sviranja gitare.

Krenuvši u novu školu (Milam) u šesti razred, u rujnu 1946. Elvisa su smatrali samotnjakom. Sljedeće godine počeo je svakodnevno u školu nositi gitaru, te je tijekom odmora svirao. U to vrijeme obitelj je stanovala u naselju gdje je prevladavala afroamerička zajednica. Presley je u to vrijeme bio ljubitelj radio emisije &quot;Mississippi Slim's show&quot; na radijskoj postaji WELO, iz Tupela. Mlađi brat Slima išao je s Elvisom u razred, te je često znao povesti Elvisa na radio postaju, gdje je Slim Elvisu pokazivao trikove sviranja gitare. Kada je Elvis imao 12 godina, Slim je svome štićeniku osigurao dva nastupa uživo na radio postaji. Prvi nastup Elvis zbog treme nije uspio odraditi, dok je drugi put uspio odsvirati.

=== Srednjoškolski život u Memphisu ===
U studenom 1948. obitelj seli u [[Memphis]], u saveznoj državi [[Tennessee]]. Nakon što su gotovo godinu dana selili se i stanovali kao podstanari, dodijeljen im je dvosoban stan u stambenom kompleksu koji je u to vrijeme naziva Courts. 
Upisao je srednju školu &quot;Humes High School&quot;, gdje je na kraju osmog razreda iz glazbe dobio samo ocjenu C (otprilike kao ocjena 3 u hrv. školama). Sljedeći dan na sat je došao s gitarom i nastavnici otpjevao tadašnju aktualnu pjesmu &quot;Keep Them Cold Icy Fingers Off Me&quot;, kako bi dokazao suprotno. Jedan od kolega iz razreda sjeća se da se učiteljica složila s Elvisom kako ne cijeni njegov načina pjevanja. Smrežljiv da bi javno nastupao, Elvisa su često maltretirali u školi, te ga pogrdno nazivali &quot;maminim dečkićem&quot;. Godine 1950. dvije i pol godine stariji susjed Jesse Lee Denson, učio ga je svirati gitaru. Njih dvoje zajedno s još tri mladića, od kojih su dvoje bili budući [[rockabilly]] pioniri , braća Dorsey i Johnny Burnette činili su glazbeni sastav koji je često nastupa po susjedstvu. U rujnu te godine počeo je raditi kao vratar u kazalištu &quot;Loew's State Theater&quot;, a tijekom školske godine radio je i u tvrtkama &quot;Precision Tool&quot; i &quot;MARL Metal Products&quot;.

Tijekom svoje predzadnje godine srednje škole (engl. &quot;junior&quot;) Elvis se značajno razlikovao od ostalih učenik frizurom. Pustio je zalistke, te u kosu stavljao ružino ulje i vazelin. Često je boravio u srcu tada rastuće [[blues]] scene u Memphisu, ulici Beale (engl. Beale Street), gledajući požudno na divlju i šarenu odjeću izloga dućana &quot;Lansky Brothers&quot;. Na zadnjoj godini srednje škole počeo je i nositi takvu odjeću. U travnju 1953. je savladao strah od nastupanja izvan stambenog kompleksa Courts, te je nastupio na godišnjem &quot;Humes's Annual &quot;Minstrel&quot; show&quot;, svirajući i pjevajući. Nastup je započeo tadašnjim hitom Therese Brewer &quot;Till I Waltz Again with You&quot;. Kasnije se Presley prisjećao kako je nakon tog nastupa postao popularan u srednjoj školi.

Elvis koji nikada nije formalno učio glazbu ili naučio čitati glazbu, učio je i svirao po uhu. Često je pohodio trgovine s [[gramofonska ploča|gramofonskim pločama]] koje su imale jukeboxove i kabine za slušanje. Znao je sve pjesme Hanka Snowa, te je volio glazbu drugih [[country]] izvođača, kao što su npr. Roy Acuff, Ernest Tubb, Ted Daffan, Jimmie Rodgers, Jimmie Davis, i Bob Wills. Značajan utjecaj na njegov način pjevanja imao je i [[gospel]] pjevač Jake Hess. Volio je i pjesme gospel izvođačice Sister Rosetta Tharpe. Često je slušao i blues glazbu uživo, u večerima koji su bile određene samo za bijelačku publiku, kao što je tada bio običaj na jugu SAD-a. Mnoge Elvisove pjesme nadahnute su glazbom lokalnih afroameričkih izvođača kao što su npr. Arthur Crudup i Rufus Thomas. Često je slušao radio emisije s glazbom afroamerikanaca, tadašnjom njihovom duhovnom, blues, blackbeat-heavey zvuk [[ritam i blues]]a. [[B.B. King]] se prisjetio da je Elvisa poznavao prije njegove slave, te su oboje često boravili u ulici Beale. Do kraja srednje škole u lipnju 1953. Presley se je odlučio u budućnosti baviti glazbom.

=== Prva snimanja ploča (1953-1955) ===
U kolovozu 1953. Elvis je posjetio ured tvrtke &quot;Sun Records&quot;. Namjeravao je platiti nekoliko minuta u studiju kako bi snimio dvostrani acetat disk (vrsta gramofonske ploče koje se je odmah nakon snimanja mogla reproducirati) za pjesmama: &quot;My Happiness&quot; i &quot;That's When Your Heartaches Begin&quot;.

Kasnije je tvrdio kako je ploču namjeravao pokloniti majci ili kako ga je samo zanimalo kako će zvučati zapis, iako je u susjedstvu postojao mnogo jeftiniji amaterski način snimanja ploča. Njegov biograf, Peter Guralnick, tvrdi da je odabrao Sun u nadi da će ga tako otkriti. Kada ga je recepcionerka Marion Keisker pitala koju vrstu glazbe pjeva, odgovorio je da pjeva sve vrste. Dalje je inzistirala s pitanjem kome sliči, na što je odgovorio da ne sliči nikome. Nakon snimanja, šef trtke Sun Sam Phillips, rekao je Keisker da zapiše ime mladića, na što je ona dodala vlastiti komentar da je dobar pjevač balada. (engl. &quot;Good ballad singer. Hold.&quot;) Drugi acetat je snimio u siječnju 1954. s pjesmama &quot;I'll Never Stand In Your Way&quot; i &quot;It Wouldn't Be the Same Without You&quot;.
Oba snimanja nisu dala rezultata.

Nedugo nakon toga neuspješno je pokušao na audiciji za lokalni vokalni kvartet &quot;Songfellows&quot;. U travnju je počeo voziti kamion za tvrtku Crown Electric. Jedan od članova Jim Hamill kasnije je tvrdio da su ga odbili, zbog nedostatka sluha za harmoniju, a ne zbog toga što nije znao pjevati. Elvisev prijatelj Ronnie Smith nakon što je s Elvis nastupio nekoliko puta, preporučio mu je da pokuša razgovorati s Eddie Bondom, vođom Smithova profesionalnog banda, koji je tada tražio pjevača. Nakon probe Bond ga je odbio, te mu preporučio da se drži vožnje kamiona.

Za to vrijeme šef tvrtke Sun, Philips tražio je pjevača koji bi zvuk afroameričkih umjetnika mogao približiti široj publici. Keisker je kasnije navodila kako je Philips znao govoriti kako bi zaradio milijardu dolara kada bi pronašao bijelca s crnačkim zvukoma i crnačkim osjećajem. 
U lipnju, dobio je snimku balade &quot;Whitout You&quot;, koja bi odgovarala nekom mladom pjevaču. Presely je došao u studio, ali nije uspio otpjevati dovoljno dobro. Unatoč tome, Philips je zamolio Presleya da otpjeva koliko god pjesama zna. To je bilo dovoljno da Philips pozove dva lokalna glazbenika, gitarista Winfield &quot;Scotty&quot; Moore i basista Bill Blacka, kako bi odradili nešto za snimku.
Snimanje koje se odvijalo 5. srpnja nije teklo po volji glazbenika, sve do kasno u noć, kada su već mislili odustati. Tada je Elvis uzeo gitaru i počeo svirati pjesmu Arthura Crudupa iz 1946. &quot;That's All Right&quot;. Njegovom plesu i sviranju pridružili su se ostali glazbenici, a Philips je uspio snimiti zvuk koji je tražio. Tri dana kasnije na popularni DJ Dewey Phillips pustio je snimku u svojoj emisiji &quot;Red, Hot, and Blue show&quot;, a slušatelji su počeli nazivati i raspitivati se o pjevaču. Zanimanje je bilo takvo da je DJ puštao pjesmu neprekidno sljedeća dva sata. Tijekom intervjua s Presleyem DJ je pitao u koju srednju školu je išao kako bi ljudima prikazao boju kože pjevača, budući da su mnogi nagađali da je pjevač afrikoamerikanac.

Sljedeća tri dana trio je snimao [[bluegrass]] pjesmu Billa Monroea &quot;Blue Moon of Kentucky&quot;, u njihovom posebnom stilu uz poseban echo efekt koji je Sam Phillips nazvao &quot;slapback&quot;. Izdan je single na čijoj A strani se nalazila &quot;That's All Right&quot;, a na B strani &quot;Blue Moon of Kentucky&quot;.

Prvi javni nastup je bio 17. srpnja u klubu &quot;Bon Air&quot;. Na kraju mjeseca nastupili su kao predgrupa Slimu Whitmanu, u Overton Park Shellu.

Kombinacija naglih pokreta prema ritmu, te nervoze prije nastupa pred publikom, kod Elvisa je izazvala trzanje nogu dok je nastupao. Sve to uz njegove hlače širokog kroja, koje su naglašavale njegove pokrete, kod mladih žena u prvim redovima izazivale su vriskove.

Ubrzo su Moore i Black napustili svoje grupe te nastupale redove u Elvisa, a DJ i promotor Bob Neal postao je manager tria.

Od kolovoza do listopada trio je često nastupao u klubu, te snimao u studiju Sun, a Presley je postupno prerastao tremu.
Prema Mooreu, Elvisove kretnje bile su prirodne, ali je bio svjestan reakcija publike, te je vrlo brzo razvijao ono što je djelovalo.

Jedini nastup u &quot;Grand Ole Opry&quot; u [[Nashville]]u, Elvis je imao 2. listopada. Nakon prvog nastupa upravitelj Dim Denny rekao je Philipsu da pjevač nije loš, ali nije prikladan za program. Dva tjedna kasnije Elvis je nastupio u radio emisiji &quot;Louisiana Hayride&quot;, glavnom konkurentu. Emisiju je prenosilo 198 radio stanice u 29 država. Prvi izlazak obilježila je Elvisova nervoza, dok je drugi izlazak bio smireni i energetski nastupa što je oduševilo publiku. Bubnjar emisije D.J. Fontana donio je novi element u nastup, naglašen ritam što je usavršio svirkama u strip klubovima, što je nadopunilo Elvisove kretnje. Nakon prvog nastupa Presley je angažiran da se godinu dana svake subote pojavljuje u emisiji.
Svoju staru gitaru prodao je za $8 (and seeing it promptly dispatched to the garbage), a kupio je Martin za $175, a trio je počeo nastupati u različitim mjestima u [[Houston]]u, [[Texas]], i Texarkana, [[Arkansas]].

Do rane 1955. nastupi u emisiji Hayride, stalne turneje i dobro prihvaćene ploče, učinile su od Elvisa regionalnu zvijezdu.

U siječnju Neal je potpisao ugovor s Presleyem, te je pjevač zaokupio pažnju pukovnika Tom Parkera, kojeg se smatralom najboljim promotorom u glazbenoj industriji. Nakon što je uspješno vodio karijeru vodeće country zvijezde Eddy Arnold, vodio je i novu zvijezdu Hank Snowa. Parker je poveo Presleya na Snowovu turneju u veljači. U gradu Odessa, Texas, tada 19-godišnji [[Roy Orbison]] vidio je prvi put nastup Presleya. Presley je prvi put nastupio na televiziji 3. ožujka u &quot;Louisiana Hayride&quot;. Ubrzo nakon toga nije uspio na audiciji za emisiju Arthura Godfrey &quot;Talent Scouts&quot; (CBS televizijska mreža). 
Do kolovoza tvrtka &quot;Sun&quot; je izdala veće deset ploča gl. sastava &quot;Elvis Presley, Scotty and Bill&quot;. Mješavina glazbenog izričaja koji je krasio Elvisa, zadavao je poteškoće u početku. Countrey radio-stanice nisu puštale Elvisove pjesme jer su imale previše sličnosti s glazbom afroameričkih umjetnika, dok ritam i blues radio-stanice ga nisu puštale zbog što je previše zvučao countrey (kao engl. &quot;hillbilly&quot;). Ta mješavina je postala poznata kao [[rockabilly]].

Presley je u kolovozu 1955. obnovio ugovor sa menagerom Nealom, a time je i Parker postao njegov savjetnik. Grupa je nastavila dalje intezivno nastupati tijekom druge polovice godine. Trio je postao kvartet kada se je za stalno pridužio bubnjar iz show &quot;Hayride&quot;, Fontana. Sredinom listopada nekoliko nastupa su imali uz [[Bill Haley]], čija je pjesma &quot;Rock Around the Clock&quot; bila broj jedan prethodne godine. Haley je primjetio da Presley ima prirodni osjećaj za ritam i savjetovao ga da manje pjeva balade.

Na konvenciji countrey DJ u studenom, Presley je za tu godinu proglašen izvođačem koji najviše obećava. Nekoliko izdavača je pokazalo interes da s njime potpiše ugovor. Nakon što je nekoliko većih ponudilo $25000, Parker i Phillips dogovorili su s tvrtkom &quot;RCA Victor&quot; 21. studenog otkup Elvisovog ugovora za $40000, tada jedinstvenu cijenu. Presley, tada u dobi od 20 godina, još uvijek bio maloljetan, te je otac potpisao ugovor.
Parker je s vlasnicima tvrtke &quot;Hill and Range Publishing&quot;, Jean i Julian Aberbach, dogovorio da svore dva nova entiteta, &quot;Elvis Presley Music&quot; i &quot;Gladys Music&quot;, preko kojih bi se upravljalo svim novim snimljenim materijalima. Pisci pjesama bili su dužni unaprijed se odreći trećine uobičajenog honorara, ako bi željeli da Elvis izvodi njihove pjesme. Do prosinca RCA je počela žestoku promociju novog pjevača, i do kraja mjeseca izdala brojna reizdanja njegovih materijala.

=== Komercijalni uspjeh ===
Prvo snimanje za novu tvrtku RCA, bilo je 10. siječnja 1956. u Nashvilleu. Redovitoj postavi Moore, Black i Fontana, tvrtka je pridružila Floyda Cramera za klavirom, gitarista Chet Atkinsa, i tri pjevačka vokala, od kojih jedan bio Gordon Stoker iz tada popularnog kvarteta &quot;Jordanaires&quot;. Suradnjom je nastala pjesma &quot;Heartbreak Hotel&quot;, izdana kao single 27. siječnja. Parker je uspio Elvisu dogovoriti šest pojavljivanja u dva mjeseca na nacionalnoj televiziji u CBS-ovom &quot;Stage Show&quot;. Program koji je sniman u [[New York]]u vodili su naizmjence Tommy i Jimmy Dorsey, obojica vođe orkestra (tj. &quot;big banda&quot;). Nakon prvog nastupa 28. siječnja ostao je u New Yorku gdje je snimao u tamošnjem RCA studiju. Od snimaka iz tog vremena izdano je osam pjesama, uključujući i obradu pjesme [[Carl Perkins]]a &quot;Blue Suede Shoes&quot;.  U veljači, je Presleyeva pjesma &quot;I Forgot to Remember to Forget&quot;, snimljena za Sun prethodnog kolovoza došla do vrha Billboardove country ljestvice. Istekao je menagerski ugovor s Nealom, te je od 2. ožujka, Parker postao Presleyev manager.

RCA Victor je 23. ožujka izdala debi album, naslova &quot;Elvis Presley&quot; na kojem se nalazilo pet starih pjesama (iz snimaka za Sun) i sedam novih.

Prvi nastup u NBC-ijevom &quot;Milton Berle Show&quot; Elvis je odradio 3. travnja. Nekoliko dana nakon toga, zrakoplovu kojime su Elvis i njegovi kolege putovali iz Nashvilla, otkazao je u letu motor, te su umalo doživjeli nesreću iznad Arkansasa, što je vidno potreslo putnike. Dvanaest tjedana nakon izdavanja, pjesma &quot;Heartbreak Hotel&quot; postala je prva Elvisova pop usješnica koje je došla do vrha ljestvica. U travnju dva tjedna je nastupao u Las Vegasu u &quot;New Frontier Hotel and Casino&quot;. Njegovi nastupi nisu izazvali pretjerani uspjeh kod srednjovječnih posjetitelja. Tijekom boravka u Las Vegasu gledao je nekoliko nastupa &quot;Freddie Bell and the Bellboys&quot; i njihovu obradu pjesme &quot;Hound Dog&quot; iz 1953. blues pjevačice Big Mama Thornton, autora Jerry Leibera i Mike Stollera. Takva izvedba postala je završna pjesma na njegovim nastupima. Nakon nastupa u gradu [[La Crosse]], savezna država [[Wisconsin]], hitna poruke je poslana šefu [[FBI]]-a J. Edgar Hooveru u kojoj se navodilo kako je Elvis opasnost za sigurnost [[SAD]]-a zato što njegove pjesme i nastupi uzburkavaju seksualne strasti mladih ljudi.

Drugi nastup 5. lipnja u &quot;Milton Berle Show&quot;, usred kaotične turneje, postao je kontraverzan. Elvis je usred izvedbe brze pjesme &quot;Hound Dog&quot; prekinuo glazbu pokretima ruke, te nastavio sporiju, stenjajuću verziju, naglašenu energetskim i pretjeranim pokretima tijela. To je kod većine tadašnjih kritičara izazvalo negodovanje.

Nastup u emisiji bio je odlično gledan, te je unatoč svemu Elvis dobio nastup 1. srpnja u NBC-ijevu &quot;Steve Allen Show&quot; u [[New York]]u. Allen koji nije bio ljubitelj [[rock and roll]]a, najavio je &quot;novog Elvisa&quot; koji je u bijeloj kravati i crnom odjelu otpjevao &quot;Hound Dog&quot; psu obučenom u šešir i kravatu. Allen je kasnije objasio da je Elvisa samo uklopio u humoristični aspekt svoje emisije. Sljedećeg dana je Elvis snimio pjesmu &quot;Hound Dog&quot;, uz &quot;Any Way You Want Me&quot; i &quot;Don't Be Cruel&quot;. &quot;The Jordanaires&quot; su otpjevali harmoniju za pjesmu, kao i u nastupu u Allen Showu, te se je ta suradnja nastavila tijekom 1960ih.

Allenov show prvi put je u gledanosti nadmašio CBS-ov &quot;Ed Sullivan Show&quot;. Nakon toga je Ed Sullivan ugovorio tri nastupa pjevača za tada rekordnih 50000 USD, iako se prije u lipnju negativno izrazio o Elvisovom nastupu i plesu u &quot;Milton Berle Show&quot;.
Glumac Charles Laughton vodio je prvu emisiju umjesto Sullivana, koji se oporavljao od prometne nesreće. Elvisova izvedba balade &quot;Love Me Tender&quot;, potaknula je rekordne narudžbe tada još neobjavljene pjesme, te se smatra da je prvi nastup u &quot;Ed Sullivan Show&quot; od Elvisa učinio nacionalnom zvijezdom.

=== Vojni rok i smrt majke ===
Presley je 23. ožujka unovačen u američku vojsku u bazu Fort Chaffee, u blizini grada Fort Smith, Arkansas. Njegovo dolazak bio je veliki medijski događaj. Stotine ljudi skupile su se oko Elvisa kada je izašao iz autobusa, a fotografi su ga ispratili do baze. Presley je izjavio kako se raduje služenju i da ne želi poseban tretman. Ubrzo nakon što je započeo osnovnu obuku u Fort Hoodu u Texasu, posjetio ga je Eddie Fadal, koji je tvrdio da je Elvis smatrao kako mu je karijera gotova. Tijekom dvotjednog dopusta u lipnju, ošišao je kosu. U kolovozu je njegovoj majci dijagnosticiran [[hepatitis]] i njeno stanje se naglo pogoršalo. Elvis je dobio dopust kako bi posjetio majku. Došao je u Memphis 12. kolovza, a dva dana kasnije majke je umrla od srčanog zatajenja u dobi od 46 godina. Presley je bio shrvan.

Nakon obuke, Elvis je 1. listopada stigao u američku bazu u Njemačku, [[Friedberg]]. Tada je započeo koristiti [[amfetamin]]e, kao i mnogi u njegovoj jedinici, te je vjerovao u njihovu korist. Počeo se baviti i [[karate]]om. Svoju plaću koje je dobivao kao vojnik donirao je u dobrotvorne svrhe, a za bazu je kupio TV. Dok je bio u Friedbergu, upoznao je tada 14 godišnju Priscillu Beaulieu, koju je sedam godina kasnije i oženio. U svojoj autobiografiji Priscilla navodi kako je Parker uvjerio Elvisa da bi važnije za njegovu karijeru bilo da služi kao običan vojnik, nego da je u posebnoj službi (engl. &quot;Special Services&quot;) što bi mu tijekom vojnog roka omogućilo da povremeno nastupa. Njegovi producenti u RCA posebno su se pripremili za njegov dvogodišnji izostanak sa scene. S dovoljno neobjavljenih snimljenih materijala, redovno su izdavali njegove uspješnice. Tako je Elvis od početka do kraja vojnog roka imao deset pjesama među prvih 40, kao što su npr. &quot;Wear My Ring Around Your Neck&quot;, &quot;Hard Headed Woman&quot; i &quot;One Night&quot; 1958.g., te &quot;(Now and Then There's) A Fool Such as I&quot; i &quot;A Big Hunk o' Love&quot; 1959. RCA je izdala i četiri kompilacije starih materijala.

Elvis se vratio u SAD 2. ožujka 1960., a časno je otpušten s činom narednika 5. ožujka. Vlak koji ga je prevozio iz New Jerseya do Tennesseea opsjedalo je mnoštvo, te je na dogovornim mjestima nastupio za obožavatelje.

=== Filmska karijera (1960-1967) ===
U noći 20. ožujka počeo je snimati u RCA studiju u Nashvillu, te je single &quot;Stuck on You&quot; izdan i ubrzo osvojio prvo mjesto. Poslije dva tjedna, nakon ponovnog snimanja, izdane su još dvije uspješne balade &quot;It's Now or Never&quot; i &quot;Are You Lonesome Tonight?&quot;, a kasnije i album &quot;Elvis Is Back!&quot;. Album izdan tek nekoliko dana nakon što je završeno snimanje pjesama ubrzo je postao broj dva na ljestvici.

Povratak na TV ekrane bio je u emisiji &quot;The Frank Sinatra Timex Special&quot;, koje je emitirana 12. svibnja. Emisija je snimljena u ožujkum, a Parker je za osmominutno pjevanje u emisiji dogovorio cijenu od 125000 USD. Bio je to jedini Elvisov nastup pred publikom te godine.

&quot;G.I. Blues&quot;, soundtrack Presleyeva prvog filma nakon povratka bio je broj jedan album u listopadu. Njegov prvi [[gospel]] LP &quot;His Hand in Mine&quot; izdan je dva mjeseca kasnije.
Album je bio 13. na SAD pop ljestvicama dok je u Velikoj Britaniji bio 3.

U veljači 1961., Presley je nastupio na dvije dobrotvorne priredbe u Memphisu, u korist 24 lokalne dobrotvorne organizacije. Prije nastupa, RCA je Elvisu uručila plaketu za 75 milijuna prodanih ploča diljem svijeta. Sav materijal za Elvisov sljedeći studijski album &quot;Something for Everybody&quot;, snimljen je tijekom dvanaestsatnog snimanja u ožujku. 
Album je bio šesti broj jedan LP za Elvisa. Dana 25. ožujka humanitarni koncert za Pearl Harbor memorial, na [[Havaji]]ma, bio je zadnji Elvisov javni nastup u sljedećih sedam godina.

Parker je već Elvisu dao gusti raspored snimanja filmova, uglavnom glazbenih komedija.  Presley je inzistirao na ozbiljnijim ulogama, ali ti filmovi su bili manje komercijalno uspješni, pa se je vratio provjerenoj formuli. Tijekom 1960-ih snimio je 27 filmova, koji su svi bili loše primljeni od kritičara, ali vrlo isplativi. Od tih filmova 15 je pratio album s filmskom glazbom, a 5 EP. Njegova gluma u gotov tri filma godišnje utjecala je na kvalitetu njegove glazbe.

U prvoj polovici desetljeća, tri albuma s filmskom glazbom postala su broj jedan na pop ljestvicama, a najpopularnije pjesme su bile  &quot;Can't Help Falling in Love&quot; (1961) i &quot;Return to Sender&quot; (1962), dok je pjesma &quot;Viva Las Vegas&quot; postala pravi hit kasnije. Od 1964. do 1968. Elvis je imao samo jednu pjesmu među prvih deset i to gospel pjesmu koji je snimio 1960. &quot;Crying in the Chapel&quot; objavljanu 1965.
Od nefilmske glazbe, nakon što je u lipanju 1962. izdao album &quot;Pot Luck&quot;, jedini drugi novi materijal je bio gospel album &quot;How Great Thou Art&quot; (1967), kojime je osvoji prvi [[Grammy]], i to za duhovnu glazbu. Nakon Božića 1966. Elvis je zaprosio Priscillu Beaulieu. Vjenčali su se 1. svibnja 1967. na kratkoj svečanosti u Aladdin hotelu u Las Vegasu.

=== Povratak ===
Presleyevo jedino dijete Lisa Marie, rođena je 1. veljače 1968. u vrijeme kada je Elvis bio vrlo nezadovoljan svojom karijerom. Parker je njegovu karijeru ponovno usmjerio prema televiziji. Dogovorio mu je tv emisiju u produkciji NBC-a, koja je snimljena u lipnju 1968., a emitirana 3. prosinca 1968. Emisija je nazvana &quot;Elvis&quot;. Bio je to prvi njegov nastup pred publikom od 1961. Dijelovi Elvisova nastupa uživo pred publikom obučenog u crnu kožu, podsjetili su na Elvisove najbolje dane. Do kraja siječnja 1969. single &quot;If I Can Dream&quot;, napisan posebno za emisiju došao je do broja 12 na ljestvicama, dok je album s glazbenim zapisom došao među prvih deset.

Ohrabren uspjehom emisije Elvis je započeo niz snimanja u studiju &quot;American Sound Studio&quot;, iz kojih je nastao hvaljeni album &quot;From Elvis in Memphis&quot; objavljen u lipnju 1969. na kojem se nalazi uspješnica &quot;In the Ghetto&quot; izdana u travanju. Od te serije snimaka u &quot;American Sound Studio&quot; izdani su i uspješni singlovi: &quot;Suspicious Minds&quot;, &quot;Don't Cry Daddy&quot; i &quot;Kentucky Rain&quot;.

Nakon uspjeha, Presley je namjeravo nastaviti redovno nastupati uživo.

U svibnju je, novi &quot;International Hotel&quot; u Las Vegasu, objavio da je rezervirao 57 Elvisovih nastupa kroz četiri tjedna s početkom od 31. srpnja.
Moore, Fontana i the Jordanaires odbili su sudjelovati, zbog toga što su se bojali izgubiti postojeće dobro plaćene poslove u Nashvillu.
Presley je skupio novu glazbenu pratnju, koju su predvodili gitarist James Burton i dvije gospel grupe &quot;The Imperials&quot; i &quot;Sweet Inspirations&quot;.

Elvisov prvi nastup došlo je  vidjeti 2200 osoba među kojima brojne poznate osobe tog vremena. Na pozornicu je izašao bez najave, te doživio ovacije prije nego što je zasvirao, te na kraju nastupa. Nakon nastupa na konferenciji za novinare, jedan od novinara ga je oslovio s titulom kralja &quot;The King&quot; na što je Elvis prstom pokazao na [[Fats Domino|Fats Domina]], koji je u tom trenutku izlazio na pozornicu. Parker je sljedeći dan s upravom hotela dogovorio petogodišnji ugovor po kojem bi Elvis nastupao svake veljače i kolovoza za godišnju plaću od milijun USD. U studenom počeo se prikazivati zadnji igrani film u kojem Elvis nasupio kao glumac &quot;Change of Habit&quot;, a iste godine izdan je i dvostruki album &quot;From Memphis To Vegas/From Vegas To Memphis&quot; koji je sadržavo nastupe uživo u hotela, te snimke iz studija &quot;American Sound Studio&quot;. Pjesma &quot;Suspicious Minds&quot; došla je na broj jedan pop ljestvica, prva nakon sedam godina, a ujedno i posljednja.

Presley se je na početku 1970. vratio u hotel Internetional na prvi od mjesečnih dogovornih nastupa. Nastupao je dva puta u večeri, sa snimke s tih nastupa izdane su u albumu &quot;On Stage&quot;.

U veljači je nastupao na šest rekordno posjećenih nastupa u [[Houston]]u, dvorani Astrodome. U travnju je izdan single &quot;The Wonder of You&quot;, koji je postao broj jedan u Velikoj Britaniji, te je bio pri vrhu američkih ljestvica. MGM je snimao pokuse i nastupe u hotelu &quot;International&quot; tijekom kolovoza za dokumentarni film &quot;Elvis: That's the Way It Is&quot;. Presley je tada već nastupao trikou, što je postalo zaštitnim znakom njegovih nastupa uživo. Tijekom ovog angažmana Elvisu su prijetili ubojstvom ako ne plati 50000 USD. Elvis je od 1950-ih često dobivao prijetnje smrću, često i ne znajući za njih. FBI je ove prijetnje shvatio ozbiljno te je na sljedeća dva nastupa pojačano osiguranje. Presley je na nastupima nosio pištolj &quot;[[Derringer]]&quot; u desnoj čizmi, te još jedan za remenom. Nastupi su prošli bez incidenta.

Album &quot;That's the Way It Is&quot; napravljen je tako da prati dokumentarni film, te je sadržavao studijske i snimke nastupa uživo. Nakon kraja angažmana u hotelu 7. rujna Elvis se zaputio na tjedan dana dugu turneju po američkom jugu, prvi put nakon 1958. U studenom je uslijedila još jedna tjedan dana duga turneja po zapadnoj obali.

Dana 21. prosinca 1970. Elvis se susreo s američkim predsjednikom [[Richard Nixon]]om u Bijeloj kući, prilikom kojeg je izrazio svoj [[patriotizam]] i prijezir [[hippie]] kulture uzimanja droga. Presley je rekao Nixonu da [[The Beatles]]i, čije je pjesme izvodio na svojim nastupima, predstavljaju trend antiamerikanizma i zlouporabe droga u popularnoj kulturi. Godine 1971. izašla su tri Elvisova albuma s nefilmskom glazbom. Kritilari su najbolje prihvatili &quot;Elvis Country&quot;, konceptualni album koji se usredotočio na standarde žanra. Najbolje prodavan je bio &quot;Elvis Sings the Wonderful World of Christmas&quot;.

=== Rastava braka ===
MGM je ponovno snimao Elvisa u travnju 1972, za dokumentarni film &quot;Elvis on Tour&quot;, koji je dobio nagradu [[Zlatni globus]] (engl. &quot;Gloden Globe Award&quot;) za dokumentarni film te godine.

Njegov gospel album &quot;He Touched Me&quot;, izdan tog mjeseca, donio je Elvisu drugi Grammy.

Četrnaestdnevna turneja započela je s tada nezabilježena četiri rasporodana koncerta u njujorškom Madison Square Gardenu. Koncert održan 10. srpnja je snimljen, te je tjedan dana kasnije izdan &quot;Elvis: As Recorded at Madison Square Garden&quot;, koji je postao jedan od Elvisovih najbolje prodavanih albuma. Nakon turneje izdan je single &quot;Burning Love&quot; koji je ušao među naboljih deset na američkim ljestvicama, te je bio i posljednji među pra deset. U međuvremenu Elvis i supruga su se sve više udaljavali, te su jedva zajedno stanovali. Kao rezultat je bila njegova izvanbračna veza s Joyce Bova koje je završila trudnoćom i pobačajem, bez Elvisova znanja.

Elvis i Priscila razdvojili su se 23. veljače 1972. nakon što je Priscilla objavila svoju vezu s Mike Stoneom, instruktorom karatea kojeg joj je Elvis preporučio. Pet mjeseci nakon toga, Elvisova nova djevojka, Linda Thompson, uselila se k njemu.  Presley i njegova supruga podnijeli su papire za rastavu braka 18. kolovoza.

U siječnju 1973. Presley je nastupio na dva dobrotvorna koncerta u korist fundacije  &quot;Kui Lee Cancer Fund&quot; i TV emisije &quot;Aloha from Hawaii&quot;. Prva emisija je snimljena i iskorištena kao proba i rezerva za drugi nastup, koji je emitiran putem satelita 14. siječnja. Bilo je to prvi globalno emitiranje koncerta putem satelita. Elvisov kostim s toga nastupa postao je od najprepoznatljivijih primjeraka njegove raskošne koncertne garderobe. U veljači je izdan i prateći dvostruki album koji je postao broj jedan, te je prodan u preko 5 milijuna primjeraka u SAD-u. To je ostao posljednji Elvisov broj jedan album, koji je izdan za njegova života.

U noćnom nastupu istog mjeseca na pozornici su ga zaskočila četiri muškarca. Elvis se obranio uz pomoć zaštitara. Iako su ti muškarci bili samo preuzbuđeni obožavatelji, Elvis je bio uvjeren da su to napadači, koje je Mike Stone poslao da ga ubiju, te je bio vidno uzrujan nekoliko dana, čak i prijetio da Stonea treba ubiti. Liječnici ga nisu uspjeli smiriti unatoč velikim dozama lijekova. Nakon dva dana smirio se.

Rastava braka je postala konačna 9. listopada 1973. Dva puta tijekom godine predozirao se [[barbiturati]]ma, te je nakon prvog puta, ležao tri dana u [[koma|komi]] u apartmanu u hotelu. Pred kraj 1973. hospitaliziran je polukomatozan uslijed ovisnosti o lijeku Demerol (opoidni analgetik petidin). Unatoč narušenom zdravlju 1974. nastavio je nastupati po intenzivnom rasporedu. Međutim nastupi su mu često bili loši uslijed ovisnosti, te lošeg zdravlja, ali su uvijek bili rasprodani.

Vernon Presley koji je postao sve više upleten u sinove financije 13. srpnja 1976. otpustio je Elvisove tjelesne čuvare iz &quot;Memphis mafije&quot;, Red Westa, Sonny Westa i David Heblera. Presley i Linda Thompson razišli su se u studenom, te je Elvis našao novu djevojku Ginger Alden, koju je zaprosio i dao joj zaručnički prsten, iako prema mnogim izvorima nije imao ozbiljne namjere prema njoj.

Nakon snimanja u studiju u prosincu 1973. iz kojeg je proizašlo 18 pjesama, nije ušao u studio sve do 1974. Parker je prodao RCA koncertnu ploču &quot;Elvis: As Recorded Live on Stage in Memphis&quot;, snimljenu 20. ožujka, na kojoj se nalazila verzija pjesme &quot;How Great Thou Art&quot; za koju je Elvis dobio treću Grammy nagradu. Presley se vratio u studio u Hollywood u ožujku 1975. ali Parkerovi pokušaji da dogovori nastavak snimanja krajem godine nisu uspjeli. Godine 1976. RCA je poslala mobilni studio u Graceland, Elvisov dom, gdje su snimili nešto materijala. U svim studijskim materijalima koje je Elvis snimio između srpnja 1973. i listopada 1976., izašlo je šest albuma, od kojih je pet ušlo među prvih pet country albuma, a tri su bila broj jedan: &quot;Promised Land&quot; (1975), &quot;From Elvis Presley Boulevard, Memphis, Tennessee&quot; (1976) i &quot;Moody Blue&quot; (1977). Slično je bilo i sa singlovima koji iako nisu bili na vrhovima ljestvica, bilježili su dobre rezultate.

=== Zadnja godina i smrt ===
Nastupi tijekom 1977. postali su sve lošiji. Tako na koncertu u gradu Alexandria, [[Louisiana]], na pozornici je bio manje od jednog sata, a nitko ga nije mogao razumjeti, a za nastup u [[Baton Rouge]]u nije uspio izaći iz kreveta, te je turneja otkazana. Zadnji single izdan za njegova život bio je &quot;Way Down&quot;, izdan 9. lipnja, a zadnji koncert održao je  u [[Indianapolis]]u u Market Square Areni, 26 lipnja.

Knjiga &quot;Elvis: What Happened?&quot;, koju su zajedno napisali otpušteni tjelesni čuvari izišla je 1. kolovoza. Bilo je to prvo detaljno prikazivanje Elvisove zlouporabe droga. 
Knjiga ga je uništila, te je pokušao spriječiti izdavanje nudeći novac izdavačima. U to vrijeme već je bolova od više bolesti (glaukom oka, povišen krvni tlak, oštećenje jetara). Po rasporedu je trebao odletjeti iz Memphisa 16. kolovoza 1977. na još jednu turneju. Toga poslijepodneva Ginger Alden ga je pronašla na podu kupaonice. Unatoč pokušajim da ga ožive, smrt je proglašena 3:30 poslije podne u bolnici &quot;Baptist Memorial Hospital&quot;.

Američki predsjednik [[Jimmy Carter]] objavio je izjavu kojom je odao počast Presleyu kao osobi koja je zauvijek promijenila lice američke popularne kulture. Tisuće ljudi okupilo se izvan Gracelanda kako bi vidjeli pogreb. Pokopan je 18. kolovoza kraj majke na groblju &quot;Forest Hill Cemetery&quot;. Na posljednjem ispraćaju i povorci od Gracelanda do groblja bilo je oko 80 000 ljudi.

== Povezano ==
[[Elvis Presley (diskografija)|Detaljna diskografija Elvisa Presleya]]

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite book
|author=Adelman, Kim
|year=2002
|title=The Girls' Guide to Elvis: The Clothes, the Hair, the Women, and More!
|url=https://archive.org/details/girlsguidetoelvi0000adel
|title.=
|publisher=Random House
|isbn=0-7679-1188-1
|ref={{sfnRef|Adelman|2002}}
}}
* {{cite book
|author=Allen, Steve
|year=1992
|title=Hi-Ho, Steverino!: My Adventures in the Wonderful Wacky World of TV
|url=https://archive.org/details/hihosteverinomya0000alle_h3o2
|publisher=Thorndike Press
|isbn=1-56054-521-6
|ref={{sfnRef|Allen|1992}}
}}
* {{cite book
|author=Arnett, Jeffrey Jensen
|year=2006
|title=Adolescence and Emerging Adulthood: A Cultural Approach
|url=https://archive.org/details/adolescenceemerg0000arne_w1v9
|publisher=Pearson Prentice Hall
|edition=3rd
|isbn=0-13-195071-1
|ref={{sfnRef|Arnett|2006}}
}}
* {{cite book
|author=Ashley, Martin
|year=2009
|title=How High Should Boys Sing?
|url=https://archive.org/details/howhighshouldboy0000ashl
|title.=
|publisher=Ashgate
|isbn=978-0-7546-6475-8
|ref={{sfnRef|Ashley|2009}}
}}
* {{cite journal
|journal=The Atlantic Monthly
|year=2006
|title=The Top 100
|date=December 2006
|url=http://www.theatlantic.com/magazine/archive/2006/12/the-top-100-influential-figures-in-american-history/305384/
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|The Atlantic Monthly|2006}}
}}
* {{cite book
|author=Austen, Jake
|year=2005
|title=TV-A-Go-Go: Rock on TV from American Bandstand to American Idol
|url=https://archive.org/details/tvagogorockontvf0000aust
|publisher=Chicago Review Press
|isbn=1-55652-572-9
|ref={{sfnRef|Austen|2005}}
}}
* {{cite book
|author=Baden, Michael M.; Hennessee, Judith Adler
|year=1990
|title=Unnatural Death: Confessions of a Medical Examiner
|url=https://archive.org/details/unnaturaldeathco00bade
|publisher=Ballantine
|isbn=0-8041-0599-5
|ref={{sfnRef|Baden|Hennessee|1990}}
}}
* {{cite web
|author=Baillie, Russell
|publisher=New Zealand Herald
|year=2010
|title=Album Review: ''Elvis Presley Viva Elvis The Album''
|date=November 6, 2010
|url=http://www.nzherald.co.nz/entertainment-reviews/news/article.cfm?c_id=1502967&amp;objectid=10685618
|accessdate=November 9, 2010
|ref={{sfnRef|Baillie|2010}}
}}
* {{cite book
|author=The Beatles
|year=2000
|title=The Beatles Anthology
|url=https://archive.org/details/beatlesanthology0000unse_y2k8
|publisher=Chronicle Books
|isbn=0-8118-2684-8
|ref={{sfnRef|The Beatles|2000}}
}}
* {{cite book
|author=Bertrand, Michael T.
|year=2000
|title=Race, Rock, and Elvis
|url=https://archive.org/details/racerockelvis0000bert
|publisher=University of Illinois Press
|isbn=978-0-252-02586-0
|ref={{sfnRef|Bertrand|2000}}
}}
* {{cite web
|publisher=Billboard
|year=2008
|title=Madonna Leads Busy Billboard 200 With 7th No. 1
|date=May 7, 2008
|url=http://www.billboard.com/articles/news/1045488/madonna-leads-busy-billboard-200-with-7th-no-1
|accessdate=February 6, 2011
|ref={{sfnRef|Billboard|2008}}
}}
* {{cite web
|author=Bloom, Nate
|year=2010
|title=The Jews Who Wrote Christmas Songs
|publisher=InterfaithFamily.com
|url=http://www.interfaithfamily.com/arts_and_entertainment/popular_culture/The_Jews_Who_Wrote_Christmas_Songs_2010.shtml
|accessdate=February 6, 2011
|ref={{sfnRef|Bloom|2010}}
}}
* {{cite web
|author=Bouchard, Dany
|publisher=Toronto Sun
|year=2010
|title=Priscilla Presley Keeps King Alive
|date=November 5, 2010
|url=http://www.torontosun.com/entertainment/music/2010/11/05/15987851.html
|accessdate=November 9, 2010
|ref={{sfnRef|Bouchard|2010}}
}}
* {{cite journal
|author=Bronson, Fred
|year=1998
|title=&quot;Chart Beat&quot;
|date=May 9, 1998
|journal=Billboard
|ref={{sfnRef|Bronson|1998}}
}}
* {{cite journal
|author=Bronson, Fred
|year=2004
|title=&quot;Chart Beat&quot;
|date=July 3, 2004
|journal=Billboard
|ref={{sfnRef|Bronson|2004}}
}}
* {{cite book
|author=Brown, Peter Harry; Broeske, Pat H.
|author.=
|year=1997
|title=Down at the End of Lonely Street: The Life and Death of Elvis Presley
|url=https://archive.org/details/downatendoflonel00brow
|publisher=Signet
|isbn=0-451-19094-7
|ref={{sfnRef|Brown|Broeske|1997}}
}}
* {{cite book
|author=Burke, Ken; Griffin, Dan
|year=2006
|title=The Blue Moon Boys: The Story of Elvis Presley's Band
|publisher=Chicago Review Press
|isbn=1-55652-614-8
|ref={{sfnRef|Burke|Griffin|2006}}
}}
* {{cite book
|author=Caine, Andrew
|year=2005
|title=Interpreting Rock Movies: The Pop Film and Its Critics in Britain
|url=https://archive.org/details/interpretingrock0000cain
|publisher=Palgrave Macmillan
|isbn=0-7190-6538-0
|ref={{sfnRef|Caine|2005}}
}}
* {{cite journal
|author=Caulfield, Keith
|year=2004
|title=&quot;The King of Crossover's No. 1 Hits&quot;
|date=September 18, 2004
|journal=Billboard
|ref={{sfnRef|Caulfield|2004}}
}}
* {{cite book
|author=Charlton, Katherine
|year=2006
|title=Rock Music Styles: A History
|url=https://archive.org/details/rockmusicstylesh05edchar
|publisher=McGraw-Hill
|edition=5th
|isbn=0-07-312162-2
|ref={{sfnRef|Charlton|2006}}
}}
* {{cite news
|author=Christgau, Robert
|authorlink=
|date=December 24, 1985
|url=http://www.robertchristgau.com/xg/cg/cgv12b-85.php
|title=Christgau's Consumer Guide
|newspaper=The Village Voice
|location=New York
|accessdate=August 26, 2012
|ref={{sfnRef|Christgau|1985}}
}}
* {{cite book
|author=Clayton, Dick; Heard, James
|year=2003
|title=Elvis: By Those Who Knew Him Best
|url=https://archive.org/details/elvisbythosewhok0000unse
|publisher=Virgin Publishing
|isbn=0-7535-0835-4
|ref={{sfnRef|Clayton|Heard|2003}}
}}
* {{cite web
|publisher=CMT
|year=2005
|title=40 Greatest Men in Country Music
|url=http://www.cmt.com/shows/dyn/greatest_series/76607/episode_countdown.jhtml
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|CMT|2005}}
|archive-url=https://web.archive.org/web/20110606215012/http://www.cmt.com/shows/dyn/greatest_series/76607/episode_countdown.jhtml
|archive-date=2011-06-06
|url-status=dead
}}
* {{cite journal
|author=Coady, David
|title=Conspiracy Theories and Official Stories
|journal=International Journal of Applied Philosophy
|year=2003
|issue=17
|volume=2
|issn=0739-098X
|ref={{sfnRef|Coady|2003}}
}}
* {{cite web
|author=Collins, Dan
|year=2002
|title=&quot;How Big Was The King?&quot;
|title.=
|date=August 7, 2002
|publisher=CBS News/Associated Press
|url=http://www.cbsnews.com/stories/2002/08/07/entertainment/main517851.shtml
|accessdate=December 27, 2009
|ref={{sfnRef|Collins|2002}}
}}
* {{cite book
|author=Connelly, Charlie
|year=2008
|title=In Search of Elvis: A Journey to Find the Man Beneath the Jumpsuit
|url=https://archive.org/details/insearchofelvisj0000conn_j4d7
|publisher=Little, Brown
|isbn=0-349-11900-7
|ref={{sfnRef|Connelly|2008}}
}}
* {{cite book
|author=Cook, Jody
|year=2004
|title=Graceland National Historic Landmark Nomination Form
|url=http://www.nps.gov/nhl/designations/samples/tn/Graceland.pdf
|format=PDF
|publisher=United States Department of the Interior
|ref={{sfnRef|Cook|2004}}
|archive-url=https://web.archive.org/web/20140224160907/http://www.nps.gov/nhl/designations/samples/tn/Graceland.pdf
|archive-date=2014-02-24
|access-date=2015-04-16
|url-status=dead
}}
* {{cite journal
|author=Cusic, Don
|date=Summer 1988
|title=&quot;Singing with the King&quot;
|journal=Rejoice! The Gospel Music Magazine
|ref={{sfnRef|Cusic|1988}}
}}
* {{cite book
|author=Denisoff, R. Serge
|year=1975
|title=Solid Gold: The Popular Record Industry
|url=https://archive.org/details/solidgoldpopular0000deni
|publisher=Transaction Books
|isbn=0-87855-586-2
|ref={{sfnRef|Denisoff|1975}}
}}
* {{cite web
|publisher=Discovery Channel
|year=2005
|title=Greatest American
|url=http://dsc.discovery.com/convergence/greatestamerican/greatestamerican.html
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|Discovery Channel|2005}}
}}
* {{cite book
|author=Doss, Erika Lee
|year=1999
|title=Elvis Culture: Fans, Faith, and Image
|url=https://archive.org/details/elvisculturefans00doss
|publisher=University of Kansas Press
|isbn=0-7006-0948-2
|ref={{sfnRef|Doss|1999}}
}}
* {{cite book
|author=Dundy, Elaine
|authorlink=
|year=2004
|title=Elvis and Gladys
|edition=2nd
|publisher=University Press of Mississippi
|isbn=1-57806-634-4
|ref={{sfnRef|Dundy|2004}}
}}
* {{cite journal
|author=Dyer, Peter John
|date=Winter 1959–60
|title=&quot;The Teenage Rave&quot;
|journal=Sight and Sound
|ref={{sfnRef|Dyer|1959–60}}
}}
* {{cite book
|author=Edgerton, Gary R.
|author.=
|year=2007
|title=The Columbia History of American Television
|url=https://archive.org/details/columbiahistoryo0000gary
|publisher=Columbia University Press
|isbn=0-231-12165-2
|ref={{sfnRef|Edgerton|2007}}
}}
* {{cite book
|author=Elster, Charles Harrington
|year=2006
|title=The Big Book of Beastly Mispronunciations
|url=https://archive.org/details/bigbookofbeastly00elst_1
|publisher=Houghton Mifflin
|isbn=978-0-618-42315-6
|ref={{sfnRef|Elster|2006}}
}}
* {{cite journal
|journal=Rock 'N Roll Stars
|year=1956
|title=Elvis Presley
|url=http://www.elvisechoesofthepast.com/rock-n-roll-stars-1956/
|accessdate=December 5, 2013
|ref={{sfnRef|Rock 'N Roll Stars|1956}}
|archivedate=2023-10-07
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20231007172218/http://www.elvisechoesofthepast.com/rock-n-roll-stars-1956/
|archive-date=2023-10-07
|access-date=2015-04-16
|archive-url=https://web.archive.org/web/20231007172218/http://www.elvisechoesofthepast.com/rock-n-roll-stars-1956/
|url-status=dead
}}
* {{cite book
|author=Escott, Colin
|year=1998
|title=''The Encyclopedia of Country Music''
|url=https://archive.org/details/encyclopediaofco0000unse_p1w5
|publisher=Oxford University Press
|chapter=&quot;Elvis Presley&quot;
|editor=Kingsbury, Paul, editor
|isbn=0-19-517608-1
|ref={{sfnRef|Escott|1998}}
}}
* {{cite web
|publisher=EveryHit
|year=2009
|title=UK Top 40 Hit Database
|url=http://www.everyhit.com/
|accessdate=December 28, 2009
|ref={{sfnRef|everyHit.com|2009}}
}}
* {{cite web
|publisher=EveryHit
|date=2010a
|title=The 'Battle' For Most Number 1s
|url=http://www.everyhit.com/
|accessdate=January 20, 2010
|ref={{sfnRef|everyHit.com|2010a}}
}}
* {{cite web
|publisher=EveryHit
|date=2010b
|title=Record Breakers and Trivia: Singles: Artists: Sales/Chart Performance
|url=http://www.everyhit.com
|accessdate=January 20, 2010
|ref={{sfnRef|everyHit.com|2010b}}
}}
* {{cite book
|author=Farmer, Brett
|year=2000
|title=Spectacular Passions: Cinema, Fantasy, Gay Male Spectatorships
|url=https://archive.org/details/spectacularpassi0000farm
|edition=2nd
|publisher=Duke University Press
|isbn=0-8223-2589-6
|ref={{sfnRef|Farmer|2000}}
}}
* {{cite news
|author=Feeney, Mark
|year=2010
|title=&quot;Elvis at 75: Can We Ever Again See the Performer, Not the Punch Line?&quot;
|title.=
|date=January 3, 2010
|work=Boston Globe
|url=http://www.boston.com/ae/music/articles/2010/01/03/elvis_the_performer_and_the_punch_line/
|accessdate=February 1, 2010
|ref={{sfnRef|Feeney|2010}}
|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304141808/http://www.boston.com/ae/music/articles/2010/01/03/elvis_the_performer_and_the_punch_line/
|archive-date=2016-03-04
|url-status=dead
}}
* {{cite book
|author=Fensch, Thomas
|year=2001
|title=The FBI Files on Elvis Presley
|url=https://archive.org/details/bwb_P8-CTG-356
|publisher=New Century Books
|isbn=0-930751-03-5
|ref={{sfnRef|Fensch|2001}}
}}
* {{cite news
|author=Fields, Curt
|year=2007
|title=&quot;A Whole Lotta Elvis Is Goin' to the Small Screen&quot;
|date=August 3, 2007
|work=Washington Post
|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/08/02/AR2007080200660.html
|accessdate=December 27, 2009
|ref={{sfnRef|Fields|2007}}
}}
* {{cite book
|author=Friedlander, Paul
|year=1996
|title=Rock and Roll: A Social History
|url=https://archive.org/details/rockrollsocialhi0000frie
|publisher=Westview
|isbn=0-8133-2725-3
|ref={{sfnRef|Friedlander|1996}}
}}
* {{cite news
|author=Freierman, Shelly
|year=2008
|title=&quot;Popular Demand&quot;
|date=January 7, 2008
|work=The New York Times
|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0DE4DD143DF934A35752C0A96E9C8B63
|accessdate=January 1, 2010
|ref={{sfnRef|Freierman|2008}}
}}
* {{cite book
|author=Garber, Marjorie
|year=1997
|title=Vested Interests: Cross-Dressing and Cultural Anxiety
|url=https://archive.org/details/vestedinterestsc0000garb
|publisher=Routledge
|isbn=0-415-91951-7
|ref={{sfnRef|Garber|1997}}
}}
* {{cite journal
|author=Gibson, Christine
|year=2005
|title=&quot;Elvis on Ed Sullivan: The Real Story&quot;
|date=December 6, 2005
|journal=American Heritage
|url=http://www.americanheritage.com/entertainment/articles/web/20050909-elvis-presley-ed-sullivan-show-steve-allen-milton-berle-charles-laughton.shtml
|archiveurl=https://www.webcitation.org/5k0zFofVC?url=http://www.americanheritage.com/entertainment/articles/web/20050909-elvis-presley-ed-sullivan-show-steve-allen-milton-berle-charles-laughton.shtml
|archivedate=2009-09-24
|accessdate=December 31, 2009
|ref={{sfnRef|Gibson|2005}}
|archive-date=2010-07-28
|access-date=2015-04-16
|archive-url=https://web.archive.org/web/20100728080400/http://www.americanheritage.com/entertainment/articles/web/20050909-elvis-presley-ed-sullivan-show-steve-allen-milton-berle-charles-laughton.shtml
|url-status=dead
}}
* {{cite book
|author=Gillett, Charlie
|authorlink=
|year=2000
|title=Rock and Roll Is Here To Stay: An Anthology
|publisher=W. W. Norton
|chapter=&quot;The Five Styles of Rock'n'Roll&quot;
|editor=McKeen, William, editor
|isbn=0-393-04700-8
|ref={{sfnRef|Gillett|2000}}
}}
* {{cite journal
|editor=Goldman, Lea; Ewalt, David M.
|year=2007
|title=Top-Earning Dead Celebrities
|date=October 29, 2007
|journal=Forbes
|url=http://www.forbes.com/business/2007/10/29/dead-celebrity-earning-biz-media-deadcelebs07_cz_lg_1029celeb_land.html
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080611105814/http://www.forbes.com/business/2007/10/29/dead-celebrity-earning-biz-media-deadcelebs07_cz_lg_1029celeb_land.html
|archivedate=2008-06-11
|accessdate=January 5, 2010
|ref={{sfnRef|Goldman|Ewalt|2007}}
|archive-url=https://web.archive.org/web/20080611105814/http://www.forbes.com/business/2007/10/29/dead-celebrity-earning-biz-media-deadcelebs07_cz_lg_1029celeb_land.html
|archive-date=2008-06-11
|access-date=2015-04-16
|url-status=dead
}}
* {{cite news
|author=Goldman, Lea; Paine, Jake
|year=2007
|title=Top-Earning Dead Celebrities
|date=October 29, 2007
|work=Forbes
|url=http://www.forbes.com/2007/10/26/top-dead-celebrity-biz-media-deadcelebs07-cz_lg_1029celeb.html
|accessdate=June 5, 2011
|ref={{sfnRef|Goldman|Paine|2007}}
}}
* {{cite book
|author=Gordon, Robert
|year=2005
|title=The King on the Road
|publisher=Bounty Books
|isbn=0-7537-1088-9
|ref={{sfnRef|Gordon|2005}}
}}
* {{cite news
|author=Gould, Jack
|year=1956
|title=&quot;TV: New Phenomenon—Elvis Presley Rises to Fame as Vocalist Who Is Virtuoso of Hootchy-Kootchy&quot;
|date=June 6, 1956
|work=The New York Times
|url=http://graphics8.nytimes.com/packages/pdf/archives/elvis-presley-on-milton-berle-show-06-06-1956.pdf
|accessdate=December 31, 2009
|ref={{sfnRef|Gould|1956}}
}}
* {{cite web
|author=Grein, Paul
|year=2008
|title=Chart Watch Extra: The Top 40 Christmas Albums
|date=December 5, 2008
|publisher=Yahoo! Music
|url=http://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-extra-the-top-40-christmas-albums.html
|accessdate=February 1, 2010
|ref={{sfnRef|Grein|2008}}
}}
* {{cite book
|author=Guffey, Elizabeth E.
|author.=
|year=2006
|title=Retro: The Culture of Revival
|url=https://archive.org/details/retrocultureofre0000guff
|publisher=Reaktion
|isbn=1-86189-290-X
|ref={{sfnRef|Guffey|2006}}
}}
* {{cite news
|author=Guralnick, Peter
|year=2004
|title=&quot;How Did Elvis Get Turned Into a Racist?&quot;
|title.=
|date=January 8, 2004
|work=The New York Times
|url=http://www.nytimes.com/2007/08/11/opinion/11guralnick.html?_r=1
|accessdate=August 11, 2007
|ref={{sfnRef|Guralnick|2004}}
}}
* {{cite book
|author=Guralnick, Peter
|year=1994
|title=Last Train to Memphis: The Rise of Elvis Presley
|url=https://archive.org/details/lasttraintomemph00gura_0
|publisher=Little, Brown
|isbn=0-316-33225-9
|ref={{sfnRef|Guralnick|1994}}
}}
* {{cite book
|author=Guralnick, Peter
|year=1999
|title=Careless Love: The Unmaking of Elvis Presley
|url=https://archive.org/details/isbn_9780316332972
|publisher=Back Bay Books
|isbn=0-316-33297-6
|ref={{sfnRef|Guralnick|1999}}
}}
* {{cite book
|author=Guralnick, Peter; Jorgensen, Ernst
|year=1999
|title=Elvis Day by Day: The Definitive Record of His Life and Music
|url=https://archive.org/details/elvisdaybyday0000gura
|publisher=Ballantine
|isbn=0-345-42089-6
|ref={{sfnRef|Guralnick|Jorgensen|1999}}
}}
* {{cite news
|author=Harris, John
|year=2006
|title=&quot;Talking about Graceland&quot;
|date=March 27, 2006
|work=The Guardian
|url=http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2006/mar/27/talkingaboutgraceland
|accessdate=January 4, 2010
|ref={{sfnRef|Harris|2006}}
}}
* {{cite book
|author=Harrison, Ted
|year=1992
|title=Elvis People: The Cult of the King
|url=https://archive.org/details/elvispeopleculto00harr
|publisher=Fount
|isbn=978-0-00-627620-3
|ref={{sfnRef|Harrison|1992}}
}}
* {{cite news
|author=Higginbotham, Alan
|year=2002
|title=&quot;Doctor Feelgood&quot;
|date=August 11, 2002
|work=The Observer
|url=http://www.guardian.co.uk/theobserver/2002/aug/11/features.magazine27
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|Higginbotham|2002}}
}}
* {{cite news
|author=Hilburn, Robert
|year=2005
|title=&quot;From the Man Who Would Be King&quot;
|date=February 6, 2005
|work=Los Angeles Times
|url=http://articles.latimes.com/2005/feb/06/entertainment/ca-presley6
|accessdate=January 4, 2010
|ref={{sfnRef|Hilburn|2005}}
}}
* {{cite news
|author=Hilburn, Robert
|year=2007
|title=&quot;This Fan of Charts Is No. 1, with a Bullet&quot;
|date=October 30, 2007
|work=Los Angeles Times
|url=http://www.latimes.com/entertainment/la-et-backtracking30oct30,0,1043136.story
|accessdate=January 17, 2010
|ref={{sfnRef|Hilburn|2007}}
}}
* {{cite book
|author=Hopkins, Jerry
|year=1986
|title=Elvis: The Final Years
|url=https://archive.org/details/elvisfinalyears0000hopk_y2a6
|publisher=Berkley
|isbn=0-425-08999-1
|ref={{sfnRef|Hopkins|1986}}
}}
* {{cite book
|author=Hopkins, Jerry
|year=2002
|title=Elvis in Hawaii
|url=https://archive.org/details/elvisinhawaii0000hopk
|publisher=Bess Press
|isbn=1-57306-142-5
|ref={{sfnRef|Hopkins|2002}}
}}
* {{cite book
|author=Hopkins, Jerry
|year=2007
|title=Elvis—The Biography
|url=https://archive.org/details/elvisbiography0000hopk
|publisher=Plexus
|isbn=0-85965-391-9
|ref={{sfnRef|Hopkins|2007}}
}}
* {{cite news
|author=Hoy, Peter
|year=2008
|title=Top-Earning Dead Celebrities
|date=October 27, 2008
|work=Forbes
|url=http://www.forbes.com/2008/10/27/top-dead-celebrity-biz-media-deadcelebs08-cz_ph_1027celeb.html
|accessdate=June 5, 2011
|ref={{sfnRef|Hoy|2008}}
}}
* {{cite book
|author=Humphries, Patrick
|year=2003
|title=Elvis the No.&amp;nbsp;1 Hits: The Secret History of the Classics
|url=https://archive.org/details/elvis1hits0000hump
|publisher=Andrews McMeel Publishing
|isbn=978-0-7407-3803-6
|ref={{sfnRef|Humphries|2003}}
}}
* {{cite book
|author=Jezer, Marty
|year=1982
|title=The Dark Ages: Life in the United States 1945–1960
|publisher=South End Press
|isbn=978-0-89608-127-7
|ref={{sfnRef|Jezer|1982}}
}}
* {{cite book
|author=Jorgensen, Ernst
|year=1998
|title=Elvis Presley—A Life in Music: The Complete Recording Sessions
|url=https://archive.org/details/elvispresleylife0000jorg
|publisher=St Martin's Press
|isbn=0-312-18572-3
|ref={{sfnRef|Jorgensen|1998}}
}}
* {{cite book
|author=Kamphoefner, Walter D
|year=2010
|title=Paths Crossing: Essays in German-American Studies
|publisher=Peter Lang
|chapter=&quot;Elvis and Other Germans: Some Reflections and Modest Proposals on the Study of German-American Ethnicity&quot; (2009)
|editor=Kluge, Cora Lee, editor
|isbn=978-3-0343-0221-0
|ref={{sfnRef|Kamphoefner|2009}}
}}
* {{cite book
|author=Keogh, Pamela Clarke
|year=2004
|title=Elvis Presley: The Man, The Life, The Legend
|url=https://archive.org/details/elvispresleymanl00keog_0
|publisher=Simon &amp; Schuster
|isbn=0-7434-5603-3
|ref={{sfnRef|Keogh|2004}}
}}
* {{cite book
|author=Kirchberg, Connie; Hendrickx, Marc
|year=1999
|title=Elvis Presley, Richard Nixon, and the American Dream
|url=https://archive.org/details/elvispresleyrich00kirc
|publisher=McFarland
|isbn=0-7864-0716-6
|ref={{sfnRef|Kirchberg|Hendrickx|1999}}
}}
* {{cite news
|author=Kolawole, Helen
|year=2002
|title=&quot;He Wasn't My King&quot;
|date=August 15, 2002
|work=The Guardian
|url=http://www.guardian.co.uk/music/2002/aug/15/elvis25yearson.elvispresley
|accessdate=December 27, 2009
|ref={{sfnRef|Kolawole|2002}}
}}
* {{cite book
|author=Kubernick, Harvey
|year=2008
|title=The Complete '68 Comeback Special
|publisher=CD Booklet RCA/BMG. UPC 88697306262
|ref={{sfnRef|Kubernick|2008}}
}}
* {{cite book
|author=Lisanti, Tom
|year=2000
|title=Fantasy Femmes of 60's Cinema: Interviews with 20 Actresses from Biker, Beach, and Elvis Movies
|url=https://archive.org/details/fantasyfemmesof60000toml
|publisher=McFarland
|isbn=0-7864-0868-5
|ref={{sfnRef|Lisanti|2000}}
}}
* {{cite book
|author=Lott, Eric
|year=1997
|title=Race and the Subject of Masculinities
|url=https://archive.org/details/racesubjectofmas0000unse
|publisher=Duke University Press
|chapter=&quot;All the King's Men: Elvis Impersonators and White Working-Class Masculinity&quot;
|editor=Stecopoulos, Harry; Uebel, Michael, editors
|isbn=0-8223-1966-7
|ref={{sfnRef|Lott|1997}}
}}
* {{cite news
|author=Lynch, Rene
|year=2011
|title=&quot;Elvis Presley, Who Died 34 Years Ago Today, Spurs Fresh Tears&quot;
|date=August 16, 2011
|work=Los Angeles Times
|url=http://latimesblogs.latimes.com/nationnow/2011/08/elvis-presley.html
|accessdate=August 17, 2011
|ref={{sfnRef|Lynch|2011}}
}}
* {{cite book
|author=Marcus, Greil
|year=1982
|title=Mystery Train: Images of America in Rock 'n' Roll Music
|url=https://archive.org/details/mysterytrainimag00marcus
|edition=Revised
|publisher=E.P. Dutton
|isbn=0-525-47708-X
|ref={{sfnRef|Marcus|1982}}
}}
* {{cite book
|author=Marcus, Greil
|year=1991
|title=Dead Elvis: A Chronicle of a Cultural Obsession
|url=https://archive.org/details/deadelvischronic00marc
|publisher=Doubleday
|isbn=978-0-385-41718-1
|ref={{sfnRef|Marcus|1991}}
}}
* {{cite book
|author=Marcus, Greil
|year=2006
|title=Elvis Presley: The Ed Sullivan Shows
|publisher=DVD Booklet Image Entertainment. UPC 01438137302
|url=http://www.msopr.com/n/past-campaigns/elvis-presley-the-ed-sullivan-shows/
|accessdate=February 1, 2010
|ref={{sfnRef|Marcus|2006}}
}} {{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.msopr.com/n/past-campaigns/elvis-presley-the-ed-sullivan-shows/ |access-date=2015-04-16 |archive-date=2011-12-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111219163909/http://www.msopr.com/n/past-campaigns/elvis-presley-the-ed-sullivan-shows/ |dead-url=yes }}
* {{cite book
|author=Marsh, Dave
|year=1980
|title=The Rolling Stone Record Guide
|publisher=Virgin
|chapter=&quot;Elvis Presley&quot;
|edition=2nd
|editor=Marsh, Dave; Swenson, John, editors
|isbn=0-907080-00-6
|ref={{sfnRef|Marsh|1980}}
}}
* {{cite book
|author=Marsh, Dave
|year=1982
|title=Elvis
|publisher=Times Books
|isbn=0-8129-0947-X
|ref={{sfnRef|Marsh|1982}}
}}
* {{cite book
|author=Marsh, Dave
|year=1999
|title=The Heart of Rock &amp; Soul: The 1001 Greatest Singles Ever Made
|url=https://archive.org/details/heartofrocksoul10000mars
|publisher=Da Capo
|isbn=0-306-80901-X
|ref={{sfnRef|Marsh|1999}}
}}
* {{cite book
|author=Marsh, Dave
|publisher=Simon &amp; Schuster
|year=2004
|chapter=&quot;Elvis Presley&quot;
|title=The New Rolling Stone Album Guide
|editor=Brackett, Nathan; Hoard, Christian, editors
|edition=4th
|isbn=0-7432-0169-8
|ref={{sfnRef|Marsh|2004}}
}}
* {{cite news
|author=Masley, Ed
|year=2002
|title=&quot;It's Good To Be King&quot;
|date=August 15, 2002
|work=Pittsburgh Post-Gazette
|url=http://news.google.com/newspapers?nid=1129&amp;dat=20020815&amp;id=15INAAAAIBAJ&amp;sjid=YnADAAAAIBAJ&amp;pg=3942,3866464
|accessdate=January 31, 2010
|ref={{sfnRef|Masley|2002}}
}}
* {{cite book
|author=Mason, Bobbie Ann
|year=2007
|title=Elvis Presley
|url=https://archive.org/details/elvispresleyapen00bobb
|publisher=Penguin
|isbn=0-14-303889-3
|ref={{sfnRef|Mason|2007}}
}}
* {{cite book
|author=Matthew-Walker, Robert
|year=1979
|title=Elvis Presley. A Study in Music
|url=https://archive.org/details/elvispresleystud0000matt
|publisher=Midas Books
|isbn=0-85936-162-4
|ref={{sfnRef|Matthew-Walker|1979}}
}}
* {{cite web
|author=Mawer, Sharon
|title=Album Chart History—1974
|date=2007a
|publisher=The Official UK Charts Company
|url=http://www.theofficialcharts.com/album_chart_history_1974.php
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071217123646/http://www.theofficialcharts.com/album_chart_history_1974.php
|archivedate=2007-12-17
|accessdate=February 1, 2010
|ref={{sfnRef|Mawer|2007a}}
}}
* {{cite web
|author=Mawer, Sharon
|title=Album Chart History—1977
|date=2007b
|publisher=The Official UK Charts Company
|url=http://www.theofficialcharts.com/album_chart_history_1977.php
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080415042918/http://www.theofficialcharts.com/album_chart_history_1977.php
|archivedate=2008-04-15
|accessdate=February 1, 2010
|ref={{sfnRef|Mawer|2007b}}
}}
* {{cite book
|author=Miles, Barry; Scott, Grant; Morgan, Johnny
|year=2008
|title=The Greatest Album Covers of All Time
|url=https://archive.org/details/greatestalbumcov0000gran
|publisher=Collins &amp; Brown
|isbn=1-84340-481-8
|ref={{sfnRef|Miles et al.|2008}}
}}
* {{cite book
|author=Miller, James
|year=2000
|title=Flowers in the Dustbin: The Rise of Rock and Roll, 1947–1977
|url=https://archive.org/details/flowersindustbin0000mill_r6p1
|publisher=Fireside
|isbn=0-684-86560-2
|ref={{sfnRef|Miller|2000}}
}}
* {{cite web
|author=Moody, Nekesa Mumbi
|year=2008
|title=&quot;Mariah Carey Surpasses Elvis in No. 1s&quot;
|title.=
|date=April 2, 2008
|work=USA Today
|agency=Associated Press
|url=http://usatoday30.usatoday.com/life/music/news/2008-04-02-carey_N.htm
|accessdate=April 14, 2010
|ref={{sfnRef|Moody|2008}}
}}
* {{cite book
|author=Moore, Scotty; Dickerson, James
|year=1997
|title=That's Alright, Elvis
|publisher=Schirmer Books
|isbn=0-02-864599-5
|ref={{sfnRef|Moore|Dickerson|1997}}
}}
* {{cite book
|author=Morrison, Craig
|year=1996
|title=Go Cat Go!: Rockabilly Music and Its Makers
|url=https://archive.org/details/gocatgorockabill0000morr
|publisher=University of Illinois Press
|isbn=0-252-02207-6
|ref={{sfnRef|Morrison|1996}}
}}
* {{cite book
|author=Moscheo, Joe
|year=2007
|title=The Gospel Side of Elvis
|url=https://archive.org/details/gospelsideofelvi0000mosc
|publisher=Center Street
|isbn=1-59995-729-9
|ref={{sfnRef|Moscheo|2007}}
}}
* {{cite book
|author=Moyer, Susan M.
|author.=
|year=2002
|title=Elvis: The King Remembered
|url=https://archive.org/details/elviskingremembe0000moye
|publisher=Sports Publishing LLC
|isbn=1-58261-558-6
|ref={{sfnRef|Moyer|2002}}
}}
* {{cite book
|author=Myrie, Russell
|year=2009
|title=Don't Rhyme for the Sake of Riddlin': The Authorized Story of Public Enemy
|url=https://archive.org/details/dontrhymeforsake00myri
|publisher=Cannongate
|isbn=1-84767-182-9
|ref={{sfnRef|Myrie|2009}}
}}
* {{cite book
|author=Nash, Alanna
|year=2003
|title=The Colonel: The Extraordinary Story of Colonel Tom Parker and Elvis Presley
|url=https://archive.org/details/colonelextraordi0000nash
|authorlink=
|publisher=Simon &amp; Schuster
|isbn=0-7432-1301-7
|ref={{sfnRef|Nash|2003}}
}}
* {{cite book
|author=Nash, Alanna, et al.
|author. =
|year=2005
|title=Elvis and the Memphis Mafia
|publisher=Aurum
|isbn=1-84513-128-2
|ref={{sfnRef|Nash|2005}}
}}
* {{cite web
|publisher=National Park Service
|year=2010
|title=Graceland
|url=http://tps.cr.nps.gov/nhl/detail.cfm?ResourceId=1146152923&amp;ResourceType=Building
|accessdate=January 7, 2010
|ref={{sfnRef|National Park Service|2010}}
|archivedate=2011-12-30
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111230214217/http://tps.cr.nps.gov/nhl/detail.cfm?ResourceId=1146152923&amp;ResourceType=Building
}}
* {{cite news
|work=The New York Times
|year=2002
|title=&quot;Long Live the King&quot;
|date=August 16, 2002
|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9B0CE0DD143DF935A2575BC0A9649C8B63
|accessdate=December 30, 2009
|ref={{sfnRef|The New York Times|2002}}
}}
* {{cite book
|author=Palladino, Grace
|year=1996
|title=Teenagers: An American History
|publisher=Westview
|isbn=0-465-00766-X
|ref={{sfnRef|Palladino|1996}}
}}
* {{cite book
|author=Pendergast, Sara; Pendergast, Tom
|year=2000
|title=St. James Encyclopedia of Popular Culture
|edition=4th
|publisher=St. James Press
|isbn=1-55862-404-X
|ref={{sfnRef|Pendergast|Pendergast|2000}}
}}
* {{cite web
|author=Pilgrim, David
|year=2006
|title=Question of the Month: Elvis Presley and Racism
|date=March 2006
|publisher=Jim Crow Museum at Feris State University
|url=http://www.ferris.edu/JIMCROW/question/mar06/
|accessdate=December 28, 2009
|ref={{sfnRef|Pilgrim|2006}}
|archivedate=2012-01-06
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120106054126/http://www.ferris.edu/JIMCROW/question/mar06/
}}
* {{cite book
|author=Pleasants, Henry
|year=2004
|title=Popular Music: Critical Concepts in Media and Cultural Studies, Volume 3: Popular Music Analysis
|publisher=Routledge
|chapter=Elvis Presley
|editor=Frith, Simon, editor
|isbn=0-415-33269-9
|ref={{sfnRef|Pleasants|2004}}
}}
* {{cite news
|author=Pomerantz, Dorothy
|year=2011
|title=The Top-Earning Dead Celebrities
|date=October 25, 2011
|work=Forbes
|url=http://www.forbes.com/sites/dorothypomerantz/2011/10/25/the-top-earning-dead-celebrities/
|accessdate=January 6, 2012
|ref={{sfnRef|Pomerantz|2011}}
}}
* {{cite news
|author=Pomerantz, Dorothy; Lacey, Rose; Streib, Lauren; Thibault, Marie
|year=2009
|title=Top-Earning Dead Celebrities
|date=October 27, 2009
|work=Forbes
|url=http://www.forbes.com/2009/10/27/top-earning-dead-celebrities-list-dead-celebs-09-entertainment_land.html
|accessdate=January 5, 2010
|ref={{sfnRef|Pomerantz et al.|2009}}
}}
* {{cite book
|author=Ponce de Leon, Charles L.
|author.=
|year=2007
|title=Fortunate Son: The Life of Elvis Presley
|url=https://archive.org/details/fortunatesonlife0000ponc
|publisher=Macmillan
|isbn=0-8090-1641-9
|ref={{sfnRef|Ponce de Leon|2007}}
}}
* {{cite book
|author=Presley, Priscilla
|year=1985
|title=Elvis and Me
|url=https://archive.org/details/elvisme0000pres_g8j8
|publisher=G.P. Putnam's Sons
|isbn=0-399-12984-7
|ref={{sfnRef|Presley|1985}}
}}
* {{cite web
|author=Ramsland, Katherine
|year=2010
|title=&quot;Cyril Wecht: Forensic Pathologist—Coverup for a King&quot;
|publisher=TruTV
|url=http://www.trutv.com/library/crime/criminal_mind/forensics/cyril_wecht/4.html/
|accessdate=January 4, 2010
|ref={{sfnRef|Ramsland|2010}}
}}
* {{cite news
|author=Reaves, Jessica
|year=2002
|title=&quot;Person of the Week: Elvis Presley&quot;
|date=August 15, 2002
|work=Time
|url=http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,337778,00.html
|accessdate=December 26, 2009
|ref={{sfnRef|Reaves|2002}}
|archivedate=2011-09-17
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110917013439/http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,337778,00.html
}}
* {{cite web
|publisher=Recording Industry Association of America
|year=2010
|title=Top 100 Albums
|url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?table=tblTop100
|accessdate=January 31, 2010
|ref={{sfnRef|RIAA|2010}}
}}
* {{cite book
|author=Robertson, John
|year=2004
|title=Elvis Presley: The Complete Guide to His Music
|url=https://archive.org/details/elvispresleycomp0000robe
|publisher=Omnibus Press
|isbn=1-84449-711-9
|ref={{sfnRef|Robertson|2004}}
}}
* {{cite web
|publisher=Rock and Roll Hall of Fame
|year=2010
|title=Elvis Presley
|url=http://rockhall.com/exhibits/featured-collections/elvis-presley/
|accessdate=July 22, 2010
|ref={{sfnRef|RRHF|2010}}
|archivedate=2016-06-29
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160629124806/http://www.rockhall.com/exhibits/featured-collections/elvis-presley/
}}
* {{cite book
|author=Rodman, Gilbert B.
|author. =
|year=1996
|title=Elvis After Elvis, The Posthumous Career of a Living Legend
|publisher=Routledge
|isbn=0-415-11002-5
|ref={{sfnRef|Rodman|1996}}
}}
* {{cite book
|author=Rogers, Dave
|year=1982
|title=Rock 'n' Roll
|url=https://archive.org/details/rocknroll0000roge
|publisher=Routledge &amp; Kegan Paul
|isbn=0-7100-0938-0
|ref={{sfnRef|Rogers|1982}}
}}
* {{cite journal
|journal=Rolling Stone
|title=The Immortals: The First Fifty
|date=April 15, 2004
|url=http://www.rollingstone.com/news/story/5939214/the_immortals_the_first_fifty
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080625061212/http://www.rollingstone.com/news/story/5939214/the_immortals_the_first_fifty
|archivedate=2008-06-25
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|Rolling Stone|2004}}
}}
* {{cite journal
|journal=Rolling Stone
|year=2009
|title=1969 Rolling Stone Covers
|url=http://www.rollingstone.com/photos/gallery/5392211/1969_rolling_stone_covers/photo/13
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080705162924/http://www.rollingstone.com/photos/gallery/5392211/1969_rolling_stone_covers/photo/13
|archivedate=2008-07-05
|accessdate=December 24, 2009
|ref={{sfnRef|Rolling Stone|2009}}
|archive-date=2008-07-05
|access-date=2015-04-16
|archive-url=https://web.archive.org/web/20080705162924/http://www.rollingstone.com/photos/gallery/5392211/1969_rolling_stone_covers/photo/13
|url-status=dead
}}
* {{cite news
|author=Lacey, Rose
|year=2006
|title=Top-Earning Dead Celebrities
|date=October 24, 2006
|work=Forbes
|url=http://www.forbes.com/2006/10/23/celebrities-earnings-fame-tech-media-06deadcelebs-cx_lr_topearnintro.html
|accessdate=June 5, 2011
|ref={{sfnRef|Rose|2006}}
}}
* {{cite news
|author=Lacey, Rose; Pomerantz, Dorothy; Greenburg, Zack O'Malley; Paine, Jake
|year=2010
|title=In Pictures: The 13 Top-Earning Dead Celebs—No. 2 Elvis Presley
|date=October 25, 2010
|work=Forbes
|url=http://www.forbes.com/2010/10/21/michael-jackson-elvis-presley-tolkien-business-entertainment-dead-celebs-10_slide_3.html
|accessdate=June 5, 2011
|ref={{sfnRef|Rose et al.|2010}}
}}
* {{cite book
|author=Roy, Samuel
|year=1985
|title=Elvis: Prophet of Power
|url=https://archive.org/details/elvisprophetofpo00roys
|publisher=Branden
|isbn=0-8283-1898-0
|ref={{sfnRef|Roy|1985}}
}}
* {{cite book
|publisher=W. W. Norton
|year=1994
|title=The Norton/Grove Concise Encyclopedia of Music
|editor=Sadie, Stanley, editor
|edition=Revised
|isbn=0-393-03753-3
|ref={{sfnRef|Sadie|1994}}
}}
* {{cite news
|author=Salisbury, Harrison
|year=1957
|title=&quot;Presley Records a Craze in Soviet&quot;
|date=February 3, 1957
|work=The New York Times
|ref={{sfnRef|Salisbury|1957}}
}}
* {{cite journal
|author=Scherman, Tony
|year=2006
|title=&quot;Elvis Dies&quot;
|date=August 16, 2006
|journal=American Heritage
|url=http://www.southingtonschools.org/file.cfm?resourceid=5339&amp;filename=The%20Death%20of%20Elvis.docx
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|Scherman|2006}}
}}
* {{cite journal
|author=Segré, Gabriel
|year=2002
|title=&quot;Le Rite de la Candlelight&quot;
|date=2002
|journal=Ethnologie française
|url=http://www.cairn.info/revue-ethnologie-francaise-2002-1-page-149.htm
|accessdate=February 12, 2014
|ref={{sfnRef|Segré|2002}}
}}
* {{cite web
|author=Semon, Roger; Jorgensen, Ernst
|year=2001
|title=&quot;Is Elvis the Biggest Selling Recording Artist?&quot;
|title.=
|date=February 12, 2001
|publisher=Elvis.com
|url=http://www.elvis.com.au/presley/is_elvis_the_biggest_selling_recording_artist.shtml
|accessdate=February 4, 2011
|ref={{sfnRef|Semon|Jorgensen|2001}}
|archivedate=2011-03-01
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110301070330/http://www.elvis.com.au/presley/is_elvis_the_biggest_selling_recording_artist.shtml
}}
* {{cite book
|author= Sherman, Robert B. 
|publisher= AuthorHouse 
|year=2013
|title= Moose: Chapters From My Life 
|edition=First
|isbn=978-1-491-88366-2
|ref={{sfnRef|Sherman|2013}}
}}
* {{cite web
|publisher=BBC
|year=2001
|title=&quot;Sinatra Is Voice of the Century&quot;
|date=April 18, 2001
|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/1281522.stm
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|BBC News|2001}}
}}
* {{cite book
|author=Slaughter, Todd; Anne E. Nixon
|year=2004
|title=The Elvis Archives
|url=https://archive.org/details/elvisarchives0000slau
|publisher=Omnibus Press
|isbn=1-84449-380-6
|ref={{sfnRef|Slaughter|Nixon|2004}}
}}
* {{cite book
|author=Stanley, David; Coffey, Frank
|year=1998
|title=The Elvis Encyclopedia
|url=https://archive.org/details/elvisencyclopedi0000davi
|publisher=Virgin Books
|isbn=0-7535-0293-3
|ref={{sfnRef|Stanley|Coffey|1998}}
}}
* {{cite news
|author=Stein, Ruthe
|year=1997
|title=&quot;Girls! Girls! Girls!&quot;
|title.=
|date=August 3, 1997
|work=San Francisco Chronicle
|url=http://www.sfgate.com/entertainment/article/Girls-Girls-Girls-From-small-town-women-to-2814423.php
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|Stein|1997}}
}}
* {{cite book
|author=Szatmary, David
|year=1996
|title=A Time to Rock: A Social History of Rock 'n' Roll
|url=https://archive.org/details/timetorocksocial00szat
|authorlink=
|publisher=Schirmer Books
|isbn=0-02-864670-3
|ref={{sfnRef|Szatmary|1996}}
}}
* {{cite book
|author=Tasker, Yvonne
|year=2007
|title=Genre, Gender, Race, and World Cinema: An Anthology
|url=https://archive.org/details/genregenderracew0000unse
|publisher=Blackwell
|chapter=&quot;Cowgirl Tales&quot;
|editor=Codell, Julie F., editor
|isbn=1-4051-3232-9
|ref={{sfnRef|Tasker|2007}}
}}
* {{cite book
|author= Till, Rupert
|year= 2010
|title= Pop Cult: Religion and Popular Music
|url= https://archive.org/details/popcultreligioni0000till
|publisher= Continuum International Publishing Group
|location= London
|isbn= 978-0-8264-4592-6
|ref= {{sfnRef|Till|2010 }}
}}
* {{cite journal
|author=Trust, Gary
|year=2010
|title=&quot;Chart Beat&quot;
|date=June 2, 2010
|journal=Billboard
|url=http://www.billboard.com/articles/columns/chart-beat/957957/2020-vision-mariah-marks-milestone
|accessdate=July 22, 2010
|ref={{sfnRef|Trust|2010}}
}}
* {{cite book
|author=Turner, John Frayn
|year=2004
|title=Frank Sinatra
|url=https://archive.org/details/franksinatra00john
|publisher=Taylor Trade Publications
|isbn=1-58979-145-2
|ref={{sfnRef|Turner|2004}}
}}
* {{cite news
|work=Variety
|year=2005
|title=100 Icons of the Century
|url=http://www.variety.com/index.asp?layout=variety100
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|Variety.com|2005}}
}}
* {{cite web
|publisher=VH1
|year=1998
|title=100 Greatest Artists of Rock &amp; Roll
|url=http://www.rockonthenet.com/archive/1998/vh1artists.htm
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|VH1|1998}}
}}
* {{cite book
|author=Victor, Adam
|year=2008
|title=The Elvis Encyclopedia
|url=https://archive.org/details/elvisencyclopedi0000vict
|publisher=Overlook Duckworth
|isbn=1-58567-598-9
|ref={{sfnRef|Victor|2008}}
}}
* {{cite news
|author=Wadey, Paul
|year=2004
|title=&quot;Jake Hess&quot;
|date=January 8, 2004
|work=The Independent
|url=http://www.independent.co.uk/news/obituaries/jake-hess-549231.html
|accessdate=December 28, 2009
|ref={{sfnRef|Wadey|2004}}
|archivedate=2010-07-13
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100713025605/http://www.independent.co.uk/news/obituaries/jake-hess-549231.html
}}
* {{cite book
|author=Warwick, Neil; Kutner, Jon; Brown, Tony
|year=2004
|title=The Complete Book of the British Charts: Singles &amp; Albums
|url=https://archive.org/details/completebookofbr0000warw
|edition=3rd
|publisher=Omnibus Press
|isbn=1-84449-058-0
|ref={{sfnRef|Warwick et al.|2004}}
}}
* {{cite journal
|author=Waters, Lindsay
|year=Spring 2003
|title=&quot;Come Softly, Darling, Hear What I Say: Listening in a State of Distraction—A Tribute to the Work of Walter Benjamin, Elvis Presley, and Robert Christgau&quot;
|journal=Boundary 2
|ref={{sfnRef|Waters|2003}}
}}
* {{cite book
|author=Whitburn, Joel
|year=1993
|title=Billboard Top 1000 Singles 1955–1992
|publisher=Billboard Books
|isbn=0-7935-2072-X
|ref={{sfnRef|Whitburn|1993}}
}}
* {{cite book
|author=Whitburn, Joel
|year=2004
|title=The Billboard Book of Top 40 Hits
|url=https://archive.org/details/billboardbookoft0000whit_8edi
|publisher=Billboard Books
|edition=8th
|isbn=0-8230-7499-4
|ref={{sfnRef|Whitburn|2004}}
}}
* {{cite book
|author=Whitburn, Joel
|year=2006
|title=The Billboard Book of Top 40 Country Hits
|url=https://archive.org/details/billboardbookoft0000whit_g5e4
|edition=2nd
|publisher=Billboard Books
|isbn=0-8230-8291-1
|ref={{sfnRef|Whitburn|2006}}
}}
* {{cite book
|author=Whitburn, Joel
|year=2007
|title=Joel Whitburn Presents the Billboard Albums
|edition=6th
|publisher=Record Research
|isbn=0-89820-166-7
|ref={{sfnRef|Whitburn|2007}}
}}
* {{cite book
|author=Whitburn, Joel
|year=2008
|title=Joel Whitburn Presents Hot Country Albums: Billboard 1964 to 2007
|publisher=Record Research
|isbn=0-89820-173-X
|ref={{sfnRef|Whitburn|2008}}
}}
* {{cite book
|author=Wolfe, Charles
|year=1994
|title=Amazing Grace: His Greatest Sacred Performances
|publisher=CD Booklet RCA/BMG. UPC 7863664212
|ref={{sfnRef|Wolfe|1994}}
}}
* {{cite web
|author=Woolley, John T.; Peters, Gerhard
|year=1977
|title=Jimmy Carter: Death of Elvis Presley Statement by the President
|date=August 17, 1977
|home=American Presidency Project
|publisher=University of California, Santa Barbara
|url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=7969%2F
|accessdate=December 29, 2009
|ref={{sfnRef|Woolley|Peters|1977}}
|archivedate=2017-11-01
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171101190121/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=7969%2F
}}
*Allen, Lew (2007). ''Elvis and the Birth of Rock''. Genesis. {{ISBN|1-905662-00-9}}.
*Ann-Margret and Todd Gold (1994). ''Ann-Margret: My Story''. G.P. Putnam's Sons. {{ISBN|0-399-13891-9}}.
*Cantor, Louis (2005). ''Dewey and Elvis: The Life and Times of a Rock 'n' Roll Deejay''. University of Illinois Press. {{ISBN|0-252-02981-X}}.
*Dickerson, James L. (2001). ''Colonel Tom Parker: The Curious Life of Elvis Presley's Eccentric Manager''. Cooper Square Press. {{ISBN|0-8154-1267-3}}.
*Finstad, Suzanne (1997). ''Child Bride: The Untold Story of Priscilla Beaulieu Presley''. Harmony Books. {{ISBN|0-517-70585-0}}.
* Albert Goldman (1981). ''Elvis.'' McGraw-Hill. {{ISBN|0-07-023657-7}}.
*Goldman, Albert (1990). ''Elvis: The Last 24 Hours.'' St. Martin's. {{ISBN|0-312-92541-7}}.
*Klein, George (2010). ''Elvis: My Best Man: Radio Days, Rock 'n' Roll Nights, and My Lifelong Friendship with Elvis Presley''. Virgin Books. {{ISBN|978-0-307-45274-0}}
*Marcus, Greil (2000). ''Double Trouble: Bill Clinton and Elvis Presley in a Land of No Alternative''. Picador. {{ISBN|0-571-20676-X}}
*Nash, Alanna (2010). ''Baby, Let's Play House: Elvis Presley and the Women Who Loved Him''. It Books. {{ISBN|0-06-169984-5}}.
*Sherman, Robert B. (2013). Moose: Chapters from My Life in ''Moose: Chapters From My Life''. AuthorHouse. pp.&amp;nbsp;313–318. {{ISBN|978-1-491-88366-2}}.
*West, Red, Sonny West, and Dave Hebler (as told to Steve Dunleavy) (1977). ''Elvis: What Happened?'' Bantam Books. {{ISBN|0-345-27215-3}}.
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{WProjekti
|commonscat     = Elvis Presley
}}
* [http://www.elvis.com/ Službene stranice kralja rock’ n’ rolla]

{{Elvis Presley}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1935|1977|Presley, Elvis}}

[[Kategorija:Elvis Presley| ]]
[[Kategorija:Američki rock pjevači]]</text>
      <sha1>hgxyodtm2rh8w67o182dmlxw4i4vptg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIFA Svjetsko prvenstvo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4770</id>
    <revision>
      <id>42695875</id>
      <parentid>42684103</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:00:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695875</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="115852" sha1="89sooew9ort7vhmo9ckvl0628i6rrng" xml:space="preserve">{{Infokurija Sportsko natjecanje
| ime                    = FIFA Svjetsko prvenstvo
| izvorni naziv           = FIFA World Cup
| logo                    = FIFA WorldCup logo.svg
| veličina                   = 
| opis        = 
| utemeljeno          = [[1930.]]
| regija                   = 
| momčadi     = 48 &lt;small&gt;(završnica)&lt;/small&gt;
| aktualni prvak          = {{nowrap|{{flag|Španjolska}} &lt;small&gt;(drugi naslov)&lt;/small&gt;}}
| najuspješnija momčad   = {{nowrap|{{flag|Brazil}} &lt;small&gt;(pet naslova)&lt;/small&gt;}}
| geslo =
}}
'''FIFA Svjetsko prvenstvo''', često nazivano samo '''Svjetsko prvenstvo''', međunarodno je nogometno natjecanje u kojemu se natječu muške nacionalne reprezentacije. Natjecanje nadgleda [[FIFA]], vrhovno tijelo svjetskog nogometa. Od 1930. godine i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Urugvaj 1930.|Svjetskoga prvenstva u Urugvaju]], natjecanje se održava svake četiri godine, uz izuzetak [[1942.]] i [[1946.]] godine, kada se natjecanje nije održalo zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Aktualni svjetski prvak je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]. FIFA Svjetsko prvenstvo je najgledaniji sportski događaj u svijetu i globalno najpopularnije sportsko natjecanje, popularnije čak i od [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]; procjenjuje se da je kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine bila 26,290,000,000, dok je samo finale gledalo 715,100,000 ljudi.&lt;ref name=&quot;2006coverage&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |title=2006 FIFA World Cup broadcast wider, longer and farther than ever before |work=FIFA.com |publisher=[[FIFA|Fédération Internationale de Football Association]] |date=6 February 2007 |accessdate=11 October 2009 |archive-date=2012-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120073325/http://www.fifa.com/aboutfifa/organisation/marketing/news/newsid=111247/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tom Dunmore, [https://books.google.com/books?id=9j1wbp2t1usC&amp;pg=PA235#v=onepage&amp;q&amp;f=false Historical Dictionary of Soccer], page 235, quote &quot;The World Cup is now the most-watched sporting event in the world on television, above even the Olympic Games.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Stephen Dobson and John Goddard, [https://books.google.com/books?id=GxyG0XXdvR4C&amp;pg=PA407#v=onepage&amp;q&amp;f=false The Economics of Football], page 407, quote &quot;The World Cup is the most widely viewed sporting event in the world: the estimated cumulative television audience for the 2006 World Cup in Germany was 26.2 billion, an average of 409 million viewers per match.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Glenn M. Wong, [https://books.google.com/books?id=qEELS7T_Tm0C&amp;pg=PA144#v=onepage&amp;q&amp;f=false The Comprehensive Guide to Careers in Sports], page 144, quote &quot;The World Cup is the most-watched sporting event in the world. In 2006, more than 30&amp;nbsp;billion viewers in 214 countries watched the World Cup on television, and more than 3.3&amp;nbsp;million spectators attended the 64 matches of the tournament.&quot;&lt;/ref&gt;

Aktualni sustav natjecanja uključuje [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo|kvalifikacijski sustav]], koji se trenutno održava u trogodišnjem periodu prije početka turnira, preko kojega se određuju reprezentacije koje idu na finalni turnir, a koji se često naziva završnica FIFA Svjetskog prvenstva. Domaćin (ili domaćini) je automatski kvalificiran za završnicu, dok ostale zemlje (trenutno 32, od [[2026.]] će ih biti 48) pravo nastupa moraju ostvariti kroz kontinentalne i/ili interkontinentalne kvalifikacije. Završni turnir igra se diljem zemlje domaćina i traje otprilike mjesec dana.

Do sada je odigran 21 turnir, a samo je osam različitih reprezentacija osvajalo ovaj prestižni naslov. [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je osvojio turnir pet puta, dok [[Talijanska nogometna reprezentacija|Talijani]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Nijemci]] imaju četiri osvojena turnira. Osim njih, [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]], [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] i [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] osvajali su turnir dva puta, dok su [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] i [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] pobjednici bili jednom.

Posljednje [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|svjetsko prvenstvo]] održano je u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]] između 11. lipnja i 19. srpnja [[2026.]] godine, a pobjednik je bila [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], koja je pobijedila [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] nakon produžetaka. Treće su mjesto osvojili [[Engleska nogometna reprezentacija|Englezi]], pobijedivši [[Francuska nogometna reprezentacija|Francusku]] u utakmici za treće mjesto rekordnim rezultatom 6:4. Iduće svjetsko prvenstvo održat će se u [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2030.|Španjolskoj, Portugalu i Maroku]] [[2030.]] godine.

Od [[1991.]] godine FIFA organizira i [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]], također svake četiri godine.

== Historija ==
{{glavni|Historija FIFA Svjetskih prvenstava}}
=== Ranija međunarodna natjecanja ===
[[File:Football aux JO 1900 - USFSA contre Upton Park.jpg|thumb|left|280px|Utakmica između reprezentacije [[Francuska|Francuske]], koju je odabrao [[USFSA]], i engleske momčadi [[Upton Park F.C.|Upton Parka]], britanskog predstavnika, na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] godine. Tada je nogomet još uvijek bio [[demonstracijski sport]], mada ga je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao kao službeni događaj.]]
Prva međunarodna utakmica u historiji bila je prijateljska utakmica između reprezentacija [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotske]] i [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]], odigrana u [[Glasgow]]u [[1872.]] godine, a koja je završila rezultatom 0:0.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.englandfootballonline.com/Seas1872-00/1872-73/M0001Sco1872.html |title=England National Football Team Match No. 1 |publisher=England Football Online |accessdate=19 November 2007}}&lt;/ref&gt; Prvi međunarodni turnir organiziran je nešto kasnije, [[1884.]] godine, a radilo se o [[Britansko prvenstvo (fudbal ili nogomet)|Britanskom prvenstvu]], kojeg su igrale reprezentacije u sklopu [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship |title=British PM backs return of Home Nations championship |publisher=Agence France-Presse |accessdate=16 December 2007 |archivedate=2016-04-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160418214220/http://int.soccerway.com/news/2007/November/22/british-pm-backs-return-of-home-nations-championship/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; U tom razdoblju ,nogomet se izrazito rijetko igrao izvan [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], no nakon što se sama igra razvila i njena popularnost proširila, nogomet je postao [[demonstracijski sport]] na [[Olimpijada 1900|Olimpijskim igrama 1900.]] i [[Olimpijada 1904|1904.]] godine, mada je [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] retroaktivno priznao ovim turnirima status službenih, te na [[Olimpijske međuigre 1906|Međuigrama 1906.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |first1=Søren |last1=Elbech |first2=Karel |last2=Stokkermans |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1906f.html |title=Intermediate Games of the IV. Olympiad |publisher=[[rec.sport.soccer Statistics Foundation]] |date=26 June 2008}}&lt;/ref&gt;

Nedugo nakon što je [[FIFA]] osnovana [[1904.]] godine, organizacija je pokušala organizirati međunarodni turnir izvan olimpijskih okvira u [[Švicarska|Švicarskoj]], [[1906.]] godine. Kako se tu radilo o počecima međunarodnog nogometa, FIFA u svojoj službenoj historiji opisuje organizaciju turnira kao neuspjeh.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |title=History of FIFA – FIFA takes shape |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164727/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/fifa-takes-shape.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Na [[Olimpijada 1908|Olimpijskim igrama 1908.]] godine, [[nogomet]] je postao dio službenog programa. [[The Football Association|FA]], krovna organizacija engleskog nogometa, organizirala je taj olimpijski turnir, na kojemu su mogli sudjelovati samo amateri, zbog čega su mnogi na njega gledali kao na predstavu, a ne pravo natjecanje. Velika Britanija, koju je predstavljala amaterska reprezentacija Engleske, osvojila je zlatnu medalju ispred [[Danska|Danske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]. Identičan raspored medalja bit će ostvaren i na [[Olimpijada 1912|Igrama 1912.]] godine u [[Stockholm]]u.

Nakon što su Olimpijske igre nastavile sa praksom dopuštanja nastupa samo amaterima, Sir [[Thomas Lipton]] je [[1909.]] godine u [[Torino|Torinu]] organizirao [[Trofej Sir Thomasa Liptona]]. Njegov turnir bio je jedinstven po tome što je nastupao po jedan klub iz svake države (dakle, ne reprezentacije) koja je dobila pozivnicu za nastup, a taj klub je predstavljao čitavu naciju. Ovaj turnir ponekad se naziva i ''Prvim svjetskim prvenstvom'',&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |title='The First World Cup'. The Sir Thomas Lipton Trophy |publisher=[[Shrewsbury and Atcham Borough Council]] |date=10 October 2003 |accessdate=11 April 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20031129221811/http://www.shrewsbury.gov.uk/Public/news/thomaslipton.htm |archivedate=29 November 2003}}&lt;/ref&gt; a na njemu su nastupili najelitniji profesionalni klubovi iz [[Italija|Italije]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Švicarska|Švicarske]], dok je [[The Football Association|Engleski nogometni savez]] odbio ikakvu vezu s tim turnirom te je odbio poslati profesionalnu momčad. Lipton je tada pozvao [[West Auckland Town F.C.|West Auckland]], amaterski klub iz [[County Durham|Durhama]] kao predstavnika Engleske. Upravo je West Auckland osvojio prvo izdanje Liptonova trofeja te se dvije godine kasnije vratio i uspješno obranio naslov.

Godine [[1914.]], [[FIFA]] je pristala priznati [[Fudbal ili nogomet na Olimpijskim igrama|olimpijski turnir]] kao &quot;svjetsko nogometno prvenstvo amatera&quot; te se prihvatila njegove organizacije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |title=History of FIFA – More associations follow |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164704/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/more-associations-follow.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; To je za posljedicu imalo organizaciju prvog interkontinentalnog nogometnog turnira na [[Olimpijada 1920|Olimpijskim igrama 1920.]] godine, gdje se uz 13 europskih reprezentacija natjecao i [[Egipat]]. Zlatnu medalju na tom turniru osvojila je [[Belgija]], ispred [[Španjolska|Španjolske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Reyes |first=Macario |date=18 October 1999 |url=http://www.rsssf.com/tableso/ol1920f-det.html |title=VII. Olympiad Antwerp 1920 Football Tournament |publisher=rec.sport.soccer Statistics Foundation |accessdate=10 June 2006 }}&lt;/ref&gt; Nogometni turniri na Igrama [[Olimpijada 1924|1924.]] i [[Olimpijada 1928|1928.]] bili su, zapravo, prva otvorena prvenstva za sve svjetske momčadi, a na oba je zlato osvojila reprezentacija [[Urugvaj]]a; iako se nije radilo o službenim svjetskim prvenstvima, FIFA danas priznaje te dvije zlatne medalje kao preteče suvremenog turnira, zbog čega Urugvaj ima dvije dodatne zvjezdice iznad svog grba.

=== Svjetska prvenstva prije Drugog svjetskog rata ===
[[File:Stad de centario uruguay1930 montevideo.jpg|thumb|280px|''[[Estadio Centenario]]'' u [[Montevideo|Montevideu]] bio je domaćin prve [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalne utakmice]] u historiji Svjetskih prvenstava. Na njemu je domaćin, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], svladao [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] rezultatom 4:2.]]
Ponukana uspjehom olimpijskih turnira, [[FIFA]] je, predvođena predsjednikom [[Jules Rimet|Julesom Rimetom]], ponovo pokrenula plan organiziranja vlastitog međunarodnog turnira izvan okvira Olimpijskih igara. Dana [[28. svibnja]] [[1928.]] godine, FIFA je na kongresu u [[Amsterdam]]u donijela odluku o organiziranju vlastitog svjetskog prvenstva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |title=History of FIFA – The first FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429164718/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa/first-fifa-world-cup.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Kako je u to doba bio dvostruki olimpijski prvak, a [[1930.]] godine je slavio stotu obljetnicu nezavisnosti, [[Urugvaj]] je odabran za domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|prvog FIFA-inog svjetskog prvenstva]].

Savezi iz odabranih zemalja članica FIFA-e su dobili pozivnice da pošalju svoje reprezentacije, ali činjenica da se prvenstvo trebalo igrati u [[Urugvaj]]u značila je dugo i skupo putovanje za europske zemlje. Dapače, nijedna europska zemlja nije službeno potvrdila da će poslati svoju reprezentaciju do dva mjeseca prije početka turnira. Rimet je u međuvremenu uspio nagovoriti saveze iz [[Belgija|Belgije]], [[Francuska|Francuske]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]] da pošalju svoje momčadi. U konačnici, ukupno je 13 zemalja sudjelovalo na turniru – sedam iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], četiri iz [[Europa|Europe]] i dvije iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].

Prve dvije utakmice Svjetskog prvenstva odrđane su istovremeno, [[13. srpnja]] [[1930.]] godine, a u njima je [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] svladala [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] 4:1, odnosno [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgiju]] 3:0. Prvi gol u historiji Svjetskih prvenstava postigao je francuski nogometaš [[Lucien Laurent]].&lt;ref&gt;{{cite news |first=John F |last=Molinaro |title=The World Cup's 1st goal scorer |publisher=[[Canadian Broadcasting Corporation|CBC]] |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/the-world-cup-s-1st-goal-scorer-1.825335 |accessdate=12 July 2014}}&lt;/ref&gt; U [[Urugvaj – Argentina (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1930.)|finalnoj utakmici]], domaćin [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] je pobijedio [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] 4:2 ispred 93,000 ljudi u [[Montevideo|Montevideu]], postavši tako prvi svjetski prvak u nogometu.&lt;ref name=&quot;origin&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |title=FIFA World Cup Origin |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212717/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_02e_fwc-origin_8816.pdf |archivedate=14 June 2010  }}&lt;/ref&gt;

Nakon osnivanja Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] i [[Međunarodni olimpijski komitet|MOO]] su se posvadili oko statusa amaterskih igrača, tako da se nogomet nije igrao na [[Olimpijada 1932|Olimpijskim igrama 1932.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |title=The Olympic Odyssey so far&amp;nbsp;... (Part 1: 1908–1964) |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=9 June 2004 |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2019-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190713153905/https://www.fifa.com/tournaments/archive/mensolympic/athens2004/news/newsid=92851/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Nogometni turnir se vratio na [[Olimpijada 1936|Igrama 1936.]] godine, ali je sada bio u sjeni mnogo prestižnijeg Svjetskog prvenstva.

Problemi s kojima se FIFA suočavala tokom organizacije prvih Svjetskih prvenstava bili su interkontinentalno putovanje i rat. Mali broj američkih zemalja bio je voljan putovati do [[Italija|Italije]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|Svjetsko prvenstvo 1934.]] godine, osim [[Argentina|Argentine]], [[Brazil]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]], dok su sve američke zemlje izuzev [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]] otvoreno bojkotirale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|prvenstvo 1938.]] u [[Francuska|Francuskoj]] zbog kontroverze oko izbora domaćina. Planirana prvenstva za [[1942.]] i [[1946.]] godinu, čiji su domaćini trebali biti [[Treći Reich|Njemačka]] i [[Brazil]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |title=Los datos más curiosos de la Fiesta del Fútbol - Brasil 1950 |accessdate=17 April 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120701133216/http://www.cristal.com.pe/articulo/los-datos-mas-curiosos-de-la-fiesta-del-futbol-brasil-1950 |archivedate=1 July 2012}}&lt;/ref&gt; otkazana su zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].

=== Svjetska prvenstva nakon Drugog svjetskog rata ===
[[File:Gol de Friaça na Copa do Mundo de 1950.tif|300px|thumb|[[Friaça]] je postigao vodeći gol za [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] u odlučujućoj utakmici protiv [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], [[16. srpnja]] [[1950.]] godine. Iako se očekivalo da će Brazil postati svjetski prvak, uslijedila su dva urugvajska gola koja će planirano slavlje pretvoriti u događaj koji će dobiti nadimak ''[[Maracanaço]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] Krah na Maracani).]]
Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[FIFA]] je organizirala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetsko prvenstvo 1950.]] godine u [[Brazil]]u, koji je trebao biti domaćin četiri godine ranije. Bilo je to prvo prvenstvo na kojemu su sudjelovale britanske reprezentacije. Naime, britanske reprezentacije povukle su se iz [[FIFA]]-e [[1920.]] godine, djelomično zato što nisu htjele igrati protiv zemalja s kojima su bile u ratu, a djelomično u znak protesta protiv stranog utjecaja u nogometu;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.bbc.co.uk/scotland/sportscotland/asportingnation/article/0001/index.shtml |title=Scotland and the 1950 World Cup |publisher=BBC |accessdate=13 May 2007}}&lt;/ref&gt; članstvo su reaktivirale [[1946.]] godine na poziv FIFA-e.&lt;ref&gt;[[#glanville|Glanville]]&lt;/ref&gt; Ovaj turnir donio je i povratak inauguracijskih prvaka, [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]], koji su bojkotirali dva prethoda turnira, a koji su u šokantnoj utakmici protiv domaćina, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]], odnijeli pobjedu i tako po drugi put postali svjetski prvaci; taj se događaj u brazilskoj javnosti danas spominje kao ''[[Maracanaço]]''.

U periodu od [[1934.]] do [[1978.]] godine, ukupno je 16 reprezentacija sudjelovalo u završnom turniru; iznimke su tek turnir iz [[1938.]] godine, kada je [[Treći Reich|Njemačka]] [[Anschluss|pripojila]] već kvalificiranu [[Austrija|Austriju]] pa je broj reprezentacija pao na 15, odnosno onaj iz [[1950.]] godine, kada su se [[Indijska nogometna reprezentacija|Indija]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]] povukle pa je igralo samo 13 reprezentacija.&lt;ref&gt;[[#glanville|Glanville]], str. 45&lt;/ref&gt; Većina reprezentacija bila je iz [[Europa|Europe]] i [[Južna Amerika|Južne Amerike]], uz manji broj iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Oceanija|Oceanije]]. Te bi reprezentacije uglavnom bile lagani protivnici za europske i južnoameričke momčadi u ovom periodu. Sve do [[1982.]] godine, tek je nekolicina zemalja izvan Europe i Južne Amerike prošla prvi krug natjecanja:

* {{flagicon|SAD|1912}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – polufinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.]]
* {{NogRep|KUB}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]]
* {{NogRep|SJK}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.]]
* {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.]]

=== Ekspanzija na 32 momčadi ===

Broj sudionika završenog turnira povećan je na 24 reprezentacije [[1982.]] godine,&lt;ref&gt;[[#glanville|Glanville]], str. 238&lt;/ref&gt; a onda i na 32 reprezentacije [[1998.]] godine,&lt;ref&gt;[[#glanville|Glanville]], str. 359&lt;/ref&gt; omogućivši tako većem broju reprezentacija iz [[Afrika|Afrike]], [[Azija|Azije]] i [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] sudjelovanje u završnici. Od te su ekspanzije reprezentacije iz tih regija postizale sve bolje rezultate, a dobar dio njih je došao i do četvrtfinala ili dalje:

* {{NogRep|MEX}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.]]
* {{NogRep|KAM}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.]]
* {{NogRep|SEN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]]
* {{flagicon|SAD}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]]
* {{NogRep|JKO}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]]
* {{NogRep|GAN}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]]
* {{NogRep|KOS}} – četvrtfinale, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]]
* {{NogRep|MAR}} – četvrto mjesto, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]]

No, unatoč ekspanziji, reprezentacije iz Europe i Južne Amerike nastavile su dominirati turnirom, tako da su [[1994.]], [[1998.]], [[2006.]] i [[2018.]] godine samo navedene reprezentacije došle do četvrtfinala, a još uvijek one ostaju jedine koje su igrale finalni susret Svjetskog prvenstva.

Ukupno 200 reprezentacija igralo je kvalifikacije za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]], njih 198 je uradilo isto za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]], dok su se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine pokušale kvalificirati 204 reprezentacije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |title=Record number of 204 teams enter preliminary competition |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2014-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141023103110/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/southafrica2010/news/newsid=122766/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Rekord od 210 reprezentacija realiziran je tokom kvalifikacija za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|title=Road to Russia with new milestone|publisher=FIFA.com|date=15 January 2015|access-date=2018-07-16|archive-date=2015-03-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150321054553/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/news/newsid=2507253/index.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Korupcijski skandal ===
{{main|Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.}}
[[File:Blatter.png|280px|thumb|left|Dugogodišnji čelnik FIFA-e, Švicarac [[Sepp Blatter]], viđen je kao glavni odgovorni za [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je izbio [[2015.]] godine. Iako osobno nije optužen, smatralo se da su njegova politika i vođenje FIFA-e uvelike doprinijeli ovakvom raspletu događaja, posebice po pitanju kontroverzi oko izbora domaćina prvenstva [[2022.]] godine. Afera je za posljedicu imala Blatterovo odstupanje s čelnog mjesta FIFA-e.]]
Reputacija FIFA-e, a posebice Svjetskog prvenstva, dobila je veliki udarac sredinom [[2015.]] godine, kada je izbio [[Korupcijski skandal u FIFA-i 2015.|veliki korupcijski skandal]] koji je rezultirao optužnicama za mito, prijevaru i pranje novca s ciljem namještanja ponuda za FIFA-ina natjecanja,&lt;ref&gt;{{cite news |last=No byline |date=3 December 2015 |title=The FIFA Investigation, Explained |url=https://www.nytimes.com/2015/12/04/sports/soccer/fifa-investigation.html?ribbon-ad-idx=5&amp;rref=sports/soccer&amp;module=ArrowsNav&amp;contentCollection=Soccer&amp;action=swipe&amp;region=FixedRight&amp;pgtype=article |newspaper=New York Times |location=New York, NY, USA |access-date=3 December 2015}}&lt;/ref&gt; uz tezu da su FIFA-ini čelnici u periodu od 24 godine primili više od $150,000,000 mita. Krajem svibnja iste godine, američko [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država|Ministarstvo pravde]] objavilo je optužnicu od ukupno 47 točaka za reketarenje, lančanu prijevaru i pranje novca protiv 14 osoba. Od tog je trenutka uhapšeno nekoliko desetaka FIFA-inih dužnosnika, posebice u svibnju i prosincu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://edition.cnn.com/2015/05/27/football/fifa-corruption-charges-justice-department/ |title=FIFA corruption probe targets 'World Cup of fraud,' IRS chief says|last1=McLaughlin |first1=Eliott C. |last2=Botelho |first2=Greg |date=28 May 2015 |website=CNN |publisher=Cable News Network. Turner Broadcasting System, Inc. |access-date=3 December 2015}}&lt;/ref&gt; Do kraja svibnja [[2015.]] godine, ukupno devet FIFA-inih čelnika i pet sportskih djelatnika je već bilo optuženo za korupciju. U to doba, predsjednik FIFA-e, [[Sepp Blatter]], javno objavljuje kako će u veljači [[2016.]] godine odstupiti sa svoje pozicije.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |date=4 December 2015 |publisher=BBC News}}&lt;/ref&gt;

Dana [[4. lipnja]] [[2015.]] godine, bivši nogometni djelatnik, [[Chuck Blazer]], priznao je pred [[FBI]]-jem i švicarskim vlastima da je nekoliko članova Izvšnog odbora FIFA-e, uključujući i njega samoga, primilo mito za promociju prvenstava [[1998.]] i [[2010.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/sport/football/sepp-blatter/11647665/Sepp-Blatter-FBI-investigation-live.html|title=Blazer: Bribes accepted for 1998 and 2010 World Cups - Telegraph|date=3 June 2015|work=Telegraph.co.uk}}&lt;/ref&gt; Dana [[10. lipnja]] [[2015.]], švicarske vlasti uzele su računalne podatke iz ureda Seppa Blattera. Istoga dana, FIFA je odgodila izbor domaćina [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]] godine u svjetlu optužni za namještene izbore za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]] godine. Tadašnji glavni tajnik FIFA-e, [[Jérôme Valcke]], izjavio je: &quot;''Zbog aktualne situacije, smatram da bi bilo smiješno započinjati ikakav postupak izbora u ovom trenutku.&quot;''&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.bbc.co.uk/sport/0/football/33078284 | title=Fifa World Cup 2026 bidding process delayed | publisher=[[BBC Sport]] | date=10 June 2015 | accessdate=10 June 2015}}&lt;/ref&gt; Dana [[28. listopada]] [[2015.]] godine, Blatter i njegov potpredsjednik te jedan od glavnih kandidata za njegova nasljednika, [[Michel Platini]], suspendirani su na 90 dana; obojica su u medijima tvrdili kako nisu krivi za optužbe koje im se stavljaju na teret.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/blatter-platini-suspended-1.3262043 |title=Sepp Blatter, Michel Platini handed 90-day FIFA suspensions |last=Associated Press |date=8 October 2015 |website=CBC Sports |publisher=CBC/Radio Canada |access-date=3 December 2015}}&lt;/ref&gt;

Dana [[3. prosinca]] [[2015.]] godine, dva potpredsjednika FIFA-e su uhapšena zbog primanja mita u istom hotelu u [[Zürich]] u kojem su u svibnju iste godine ohapšena još sedmorica FIFA-inih dužnosnika.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Ruiz |first=Rebecca |date=3 December 2015 |title=FIFA Corruption: Top Officials Arrested at Zurich Hotel  |url=https://www.nytimes.com/2015/12/03/sports/fifa-scandal-arrests-in-switzerland.html |newspaper=New York Times |location=New York, USA |access-date=3 December 2015}}&lt;/ref&gt; Istoga dana, objavljeno je novih 16 optužnica.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/0/football/34991874 |title=Fifa crisis: US charges 16 more officials after earlier Zurich arrests |last=no byline |date=3 December 2015 |website=BBC Sport |publisher=BBC |access-date=3 December 2015}}&lt;/ref&gt;

Cjelokupni skandal bio je veliki udarac za FIFA-u, koja je godinama bila meta kritika zbog navodnih optužni za korupciju. Brojni djelatnici su uhapšeni i/ili podnijeli ostavke, a najznačajnija posljedica svakako je bio odlazak Seppa Blattera, kojega je naslijedio [[Gianni Infantino]], koji je proveo brojne reforme u FIFA-i.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Broden |first=Sam |date=26 February 2016 |title=Gianni Infantino To Lead FIFA Into New Era |url=https://www.nytimes.com/2016/02/27/sports/soccer/gianni-infantino-is-elected-fifa-president.html |newspaper=The New York Times |accessdate=26 February 2016}}&lt;/ref&gt; Izbor za domaćina prvenstva [[2026.]] godine proveden je tek [[2018.]] godine, kada su domaćinstvo dobile [[Kanada]], [[Meksiko]] i [[Sjedinjene Države]].

=== Ekspanzija na 48 momčadi ===

U listopadu [[2013.]] godine, Sepp Blatter je govorio kako namjerava [[Karipska fudbalska unija|Karipskoj nogometnoj uniji]] osigurati jedno mjesto na Svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Whittaker|first=James|title=Caribbean pro league can work|url=http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|publisher=CompassCayman.com|accessdate=28 October 2013|location=Cayman Islands|date=23 October 2013|archivedate=2013-10-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029200646/http://www.compasscayman.com/caycompass/2013/10/23/Caribbean-pro-league-can-work/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; U izdanju časopisa ''FIFA Weekly'' od [[25. listopada]] [[2013.]] godine, Blatter je napisao: &quot;''Iz čisto sportske perspektive, volio bih da se globalizacija konačno shvati ozbiljno te da afričke i azijske nacionalne reprezentacije steknu status kojeg zaslužuju na FIFA Svjetskom prvenstvu. Ne može biti da europske i južnoameričke reprezentacije polažu pravo na većinu mjesta na Svjetskom prvenstvu.&quot;''&lt;ref&gt;{{cite web|last=Blatter|first=Sepp|title=A level playing field for Africa!|url=https://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|publisher=FIFA Weekly|accessdate=28 October 2013|page=29|format=PDF|date=25 October 2013|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305074752/http://www.fifa.com/mm//Document/AF-Magazine/FIFAWeekly/02/20/44/47/TheFIFAWeekly1_EN_Neutral.PDF|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Ovakva dva komentara mnogi su protumačili kao prazna obećanja usred kampanje za reizbor koju je vodio Blatter.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morley|first=Gary|title=Sepp Blatter calls for more African nations at World Cup finals|url=http://edition.cnn.com/2013/10/25/sport/football/sepp-blatter-fifa-africa-football/index.html|publisher=CNN|accessdate=28 October 2013|date=25 October 2013}}&lt;/ref&gt;

Nakon objave ovog magazina, Blatterov presumirani protukandidat za čelno mjesto FIFA-e, predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]], izjavio je kako on, ako bude izabran, namjerava povećati broj sudionica na 40, odnosno za osam reprezentacija. Platini je objasnio kako bi jedno mjesto dao [[UEFA]]-i, po dva [[AFC|Aziji]] i [[Confédération Africaine de Football|Africi]], dok bi se dva mjesta rasporedila između [[CONCACAF]]-a i [[CONMEBOL]]-a, a jedno bi mjesto bilo zagarantirano za [[OFC|Oceaniju]].&lt;ref name=&quot;times-28-oct-2013&quot;&gt;{{cite web|last=Dickinson|first=Matt|title=Michel Platini sets out his plan for the new world order|url=http://www.thetimes.co.uk/tto/sport/football/international/article3906279.ece|publisher=The Times|accessdate=28 October 2013|date=28 October 2013}}&lt;/ref&gt; Platini je bio jasan oko svojih razloga za proširenje: &quot;''[Svjetsko prvenstvo] nije temeljeno na kvaliteti reprezentacija jer na Svjetskom prvenstvu nemate 32 najbolje ekipe... ali, to je dobar kompromis... to je politička stvar, tako da zašto ne bismo imali više Afrikanaca? Natjecanje je tu da ujedini sve ljude iz cijelog svijeta. Ako ne date mogućnost nastupa, nema napretka.&quot;''&lt;ref name=&quot;times-28-oct-2013&quot;/&gt;

U listopadu [[2016.]], novoizabrani predsjednik [[Gianni Infantino]] je dao svoju podršku ideji da se za prvenstvo [[2026.]] godine broj reprezentacija proširi na 48.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/football/2016/oct/03/world-cup-expand-48-teams-fifa-gianni-infantino-suggests World Cup could expand to 48 teams, Fifa’s Gianni Infantino suggests] - The Guardian, 3 October 2016&lt;/ref&gt; Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, FIFA je službeno objavila da će završni turnir za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine imati 48 reprezentacija.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.spiegel.de/sport/fussball/fifa-beschliesst-fussball-wm-mit-48-mannschaften-a-1129295.html |title=Ab 2026: 48 Teams - Fifa vergrößert die WM |first= |last= |publisher=SPIEGEL ONLINE}}&lt;/ref&gt;

== Trofej ==
{{glavni|Trofej FIFA Svjetskog prvenstva}}
{{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Entrega de la Copa Jules Rimet a Alemania, Estadio, 1954-07-17 (583).jpg|image2=Germany players celebrate winning the 2014 FIFA World Cup.jpg|width=250|caption1=Zapadnonjemački kapetan [[Fritz Walter]] prima [[Trofej Julesa Rimeta]] nakon pobjede u [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|finalu Svjetskog prvenstva 1954.]] godine.|caption2=[[Njemačka nogometna reprezentacija]] podiže [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]] nakon slavlja na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvenstvu 2014.]] godine u [[Brazil]]u.}} 
Od [[1930.]] do [[1970.]] godine, pobjednik FIFA Svjetskog prvenstva dobivao je [[Trofej Julesa Rimeta]]. Inicijalno znan kao Svjetski kup ([[engleski]]: ''World Cup'' / [[francuski]]: ''Coupe du Monde''), trofej je [[1946.]] godine preimenovan u čast [[Jules Rimet|Julesa Rimeta]], predsjednika FIFA-e, koji je inicirao nastanak prvenstva. Kada je [[Brazil]] [[1970.]] godine po treći put postao prvak, dobili su pravo da trajno zadrže trofej u svom vlasništvu. Muzej je bio izložen u središtu [[Brazilska nogometna konfederacija|Brazilske nogometne konfederacije]] u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], odakle je [[1983.]] godine ukraden (bio je to drugi put, nakon [[1966.]] godine, da je trofej ukraden); trofej nikada nije pronađen te se vjeruje kako je rastaljen i prodan od strane lopova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |title=Jules Rimet Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150429120856/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/jules-rimet-cup.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Nakon [[1970.]] godine, dizajniran je novi pehar, znan kao [[Trofej FIFA Svjetskog prvenstva]]. FIFA-ini stručnjaci iz sedam zemalja pregledali su i ocijenili 53 predložena modela, konačno se odlučivši za dizajn talijanskog kipara [[Silvio Gazzaniga|Silvija Gazzanige]]. Novi trofej visok je 36 cm, izrađen je od čistog, 18-[[karat]]nog zlata i ima masu od 6.175 kg.&lt;ref name=&quot;Trophy&quot;&gt;{{cite news |title=FIFA World Cup™ Trophy |url=https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |agency=FIFA.com |date=24 June 2018 |access-date=2018-07-17 |archive-date=2019-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190515112308/https://www.fifa.com/about-fifa/marketing/brand/trophy.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;  Baza sadrži dva sloja od poludragog [[malahit]]a, dok se na podnožju nalazi popis osvajača prvenstva po godinama, od [[1974.]] godine.&lt;ref name=&quot;Trophy&quot;/&gt; Gazzaniga je ovako napisao trofej: &quot;''Linije iskaču iz baze, uzdižući se u spirale, rastežući se kako bi primile svijet. Iz osobitih tenzija kompaktnog tijela skulpture izdižu se dva sportaša u uzbudljivom trenutku pobjede.&quot;''&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |title=FIFA World Cup Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 July 2014 |archive-date=2015-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150628014947/http://www.fifa.com/classicfootball/history/fifa-world-cup/trophy.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Novi trofej ne daje se pobjedniku u trajno vlasništvo. Pobjednici prvenstva drže pehar samo do završetka slavlja nakon finalne utakmice. Nakon toga, uručuje im se pozlaćena replika od bronce, dok zlatni original ostaje u vlasništvu [[FIFA]]-e.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html |title=FIFA Assets – Trophy |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=19 November 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071104165903/http://www.fifa.com/aboutfifa/marketingtv/marketing/fifaassets/trophy.html &lt;!-- Bot retrieved archive --&gt; |archivedate=4 November 2007}}&lt;/ref&gt;

Trenutno, svi članovi najbolje plasiranih reprezentacija (igrači, treneri, stručni tim) dobivaju medalje sa znakom trofeja; pobjednici zlatne, drugoplasirani srebrne, a trećeplasirani brončane. Na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|prvenstvu 2002.]] godine, četvrtoplasirana reprezentacija [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južne Koreje]] također je dobila medalje. Do [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|prvenstva 1978.]], medalje su dobivali samo igrači koji su u trenutku završetka finalne i utakmice za treće mjesto bili u igri, dakle samo njih jedanaest. U studenom [[2007.]], FIFA je objavila kako će svi sudionici nagrađenih reprezentacija od [[1930.]] do [[1974.]] godine retroaktivno dobiti medalje.&lt;ref name=&quot;espnheroes&quot;&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&amp;cc=4716 |title=122 forgotten heroes get World Cup medals |work=ESPNSoccernet.com |publisher=[[ESPN]] |date=25 November 2007 |access-date=2018-07-17 |archivedate=2012-10-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121020074058/http://soccernet.espn.go.com/news/story?id=484715&amp;cc=4716 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/8093891.stm |title=World Cup 1966 winners honoured |publisher=BBC Sport |date=10 June 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.mirror.co.uk/news/top-stories/2009/06/11/greavsie-gets-66-medal-115875-21431367/ |title=Jimmy Greaves finally gets his 1966 World Cup medal |work=Mirror.co.uk |publisher=MGN}}&lt;/ref&gt;

== Format natjecanja ==
=== Kvalifikacije ===
{{glavni|Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo}}
[[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo]] održavaju se od turnira [[1934.]] godine; jedini turnir za kojeg kvalifikacije nisu održane bio je onaj [[1930.]] godine. Održavaju se u šest kontinentalnih zona ([[Confédération Africaine de Football|Afrika]], [[AFC|Azija]], [[CONCACAF|Sjeverna i Srednja Amerika te Karibi]], [[CONMEBOL|Južna Amerika]], [[OFC|Oceanija]] i [[UEFA|Europa]]), a nadziru ih kontinentalne federacije. Broj kvalificiranih momčadi po kontinentima određuje FIFA nekoliko godina unaprijed, najčešće temeljem relativnih odnosa snaga reprezentacija iz pojedinih konfederacija.

Proces kvalifikacija može početi gotovo tri godine prije završnoga turnira i trajati preko dvije godine. Format koji se koristi razlikuje se između konfederacija. Najčešće se dogodi da su jedno ili dva mjesta rezervirana za pobjednike interkontinentalnog play-offa; primjerice, pobjednik oceanijskih kvalifikacija i petoplasirana azijska momčad su međusobno igrali za plasman na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&amp;type=story&amp;cc= |title=2010 World Cup Qualifying |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |date=26 November 2009 |accessdate=23 December 2009 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081216151218/http://soccernet.espn.go.com/print?id=468907&amp;type=story&amp;cc= |archivedate=16 December 2008  }}&lt;/ref&gt; Od 1938. godine, domaćin natjecanja automatski se kvalificira za završno natjecanje, a do [[2002.]] godine pobjednik prijašnjega turnira također je imao zajamčeno mjesto na idućem natjecanju, što je značilo da je [[Brazil]], pobjednik prvenstva 2002. godine, bio prvi branitelj naslova koji je morao odraditi kvalifikacije za naredno prvenstvo.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |title=History of the FIFA World Cup Preliminary Competition (by year) |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100614212731/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/51/97/75/fs-201_19a_fwc-prel-history.pdf |archivedate=14 June 2010  }}&lt;/ref&gt;

=== Završni turnir ===

Trenutačno se na završnom turniru natječu 32 reprezentacije, koje u zemlji domaćinu igraju turnir u trajanju otprilike mjesec dana. Turnir se igra u dvije faze: grupna faza, u kojoj sudjeluju sve reprezentacije, te faza na izbacivanje (''knockout'' faza), u kojoj sudjeluju najbolje plasirane momčadi iz grupne faze.&lt;ref name=&quot;FIFAformat&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |title=Formats of the FIFA World Cup final competitions 1930–2010 |work=FIFA.com |accessdate=1 January 2008 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |format=PDF |archive-date=2011-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110615092125/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_04e_fwc_formats_slots_8821.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Od [[2026.]] godine, broj reprezentacija povećat će se na 48.

U fazi po skupinama, momčadi se natječu u osam skupina koje se sastoje od po četiri momčadi. Skupine se određuju nekoliko mjeseci prije početka završnoga turnira. Osam momčadi, uključujući domaćina, postavljeno je za nositelje temeljem njihova plasmana na [[FIFA-ina rang lista|FIFA-inoj rang listi]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |title=FIFA World Cup: seeded teams 1930–2010 |format=PDF |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2014-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140708201409/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mencompwc/82/40/89/fs-201_12a_fwc-seededteams.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Ostale reprezentacije razvrstane su u tri jakosne skupine, najčešće prema geografskom kriteriju. Inicijalno su skupine ždrijebane nasumično, ali se [[FIFA]] od [[1998.]] godine pobrinula da ni u jednoj skupini ne bude više od dvije europske momčadi niti više od jedne momčadi iz ostalih konfederacija.&lt;ref&gt;Ranije, zbog manjeg broja reprezentacija u završnici i većeg broja europskih sudionica iste, bilo je nekoliko slučajeva s po tri europske zemlje u istoj skupini, npr. [[1986.]] ([[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]], [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] i [[Danska nogometna reprezentacija|Danska]]), [[1990.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Čehoslovačka nogometna reprezentacija|Čehoslovačka]] i [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]) i [[1994.]] ([[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]], [[Irska nogometna reprezentacija|Irska]] i [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]). ({{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |title=History of the World Cup Final Draw |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2009-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091123034518/http://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-201_10e-fwcdraw-history_52560.pdf |dead-url=yes }})&lt;/ref&gt;

U svakoj skupini, momčadi igraju s preostale tri jednom, što svakoj reprezentaciji osigurava barem tri utakmice na završnom turniru; ukupno šest utakmica odigrava se u svakoj skupini. Posljednje utakmice u skupinama odigravaju se u isto vrijeme tako da se izbjegne možebitno namještanje rezultata ili kalkuliranje.&lt;ref&gt;Ova praksa uspostavljena je od [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|Svjetskog prvenstva 1986.]] godine. U nekim ranijim slučajevima, primjerice utakmici [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] 6:0 [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] iz [[1978.]] godine, odnosno [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] [[Zapadna Njemačka – Austrija (grupna faza FIFA Svjetskog prvenstva 1982.)|1:0]] [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]] iz [[1982.]] godine, reprezentacije koje su igrale drugu utakmicu posljednjeg kola grupne faze imale su, kako se uobičajeno smatra, nepoštenu prednost znajući rezultat prethodne utakmice i tako su mogle namjestiti vlastiti rezultat kako bi ishod bio najpovoljniji za njih. ({{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1978-world-cup-a-first-title-for-argentina-1.816202 |title=1978 Argentina |publisher=CBC}}; {{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1982-world-cup-rossi-to-the-resuce-for-italy-1.793678 |title=1982 Spain |publisher=CBC}})&lt;/ref&gt; Dvije momčadi s najviše bodova nastavljaju natjecanje utakmicama osmine finala. Od [[1994.]] godine, pobjednicima se dodjeljuju tri boda, za remi po jedan bod objema momčadima, a za poraz se ne dobije nijedan bod; ranije, za pobjedu su se dobivala dva boda.

U slučaju da su dvije ili više momčadi, nakon sve tri odigrane utakmice, izjednačene po bodovima, FIFA je odredila kriterije temeljem kojih se određuje njihov plasman u skupini, a oni su sljedeći:&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/Regulations/uefaorg/Regulations/01/87/54/21/1875421_DOWNLOAD.pdf |title=Regulations - 2018 FIFA World Cup Russia |format=PDF |page=43 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=24 June 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171013234125/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/Regulations/uefaorg/Regulations/01/87/54/21/1875421_DOWNLOAD.pdf |archive-date=2017-10-13 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

# Bolja ukupna gol razlika u skupini
# Veći broj ukupno postignutih golova u skupini
# Ako i nakon primjene ovih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov će plasman biti određen temeljem sljedećih kriterija:
## Veći broj bodova u međusobnim susretima
## Bolja gol razlika u međusobnim susretima
## Veći broj postignutih golova u međusobnim susretima
## Fair Play bodovi, određeni prema broju žutih i crvenih kartona u grupnoj fazi:
### Žuti karton: minus 1 bod
### Indirektni crveni karton (posljedica drugog žutog kartona): minus 3 boda
### Direktni crveni karton: minus 4 boda
### Žuti karton i direktni crveni karton: minus 5 bodova
# Ako i nakon primjene gore navedenih kriterija reprezentacije budu izjednačene, njihov plasman bit će određen nasumičnim ždrijebom

Faza na izbacivanje ili eliminacijski dio (''knockout'' faza) započinje nakon što svaka momčad odigra tri utakmice u svojoj skupini. Prve dvije momčadi svake od osam skupina napreduju u osminu finala, u kojoj se sastaju pobjednici skupina protiv drugoplasirane momčadi neke druge skupine. Nakon osmine finala dolazi četvrtfinale, a nastavlja se polufinalima. Borbe za medalje završavaju utakmicom za treće mjesto koje igraju poraženi polufinalisti, te finalom, koje je ujedno i posljednja utakmica turnira.&lt;ref name=&quot;FIFAformat&quot; /&gt; U slučaju da u 90 minuta nema pobjednika u fazi na izbacivanje, reprezentacije igraju dva produžetka u trajanju od 15 minuta, a ako ni nakon toga ne bude pobjednika, reprezentacije izvode jedanaesterce dok se ne odredi pobjednik.

Dana [[10. siječnja]] [[2017.]] godine, [[FIFA]] je za [[2026.]] godinu odobrila novi format s 48 reprezentacija, koje će biti raspoređene u 16 grupa po tri reprezentacije.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Stephen |last=Turner |url=http://www.skysports.com/football/news/11095/10723865/fifa-council-votes-in-favour-of-48-team-world-cup-from-2026 |title=FIFA approves 48-team World Cup |work=[[Sky Sports News]] |date=10 January 2017 |accessdate=10 January 2017}}&lt;/ref&gt; U eliminacijsku fazu ići će po dvije reprezentacije iz svake grupe, a ista će od tada započinjati od šesnaestine finala i nastavljati se do finala.

== Izbor domaćina ==
{{main|Domaćini FIFA Svjetskih prvenstava}}
[[File:World cup hosts.png|thumb|500px|Mapa koja prikazuje domaćinstva FIFA Svjetskih prvenstava od [[1930.]] do [[2022.]] godine.]]
Prva domaćinstva svjetskih prvenstava dodjeljivana su članicama na FIFA-inim kongresima. Odabiranje država koje bi ugostile prvenstva bilo je redovito kontroverzno zbog međusobne udaljenosti i trotjednog putovanja brodom između Južne Amerike i Europe, dva kontinenta koja su bila središta nogometa u svijetu. Odabir [[Urugvaj]]a za prvoga domaćina svjetskoga prvenstva, primjerice, za posljedicu je imalo nastupanje samo četiri europske momčadi.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632201.stm |title=Uruguay 1930 |publisher=BBC Sport |date=11 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}&lt;/ref&gt; Sljedeća dva prvenstva održala su se u Europi, što je ovaj put dovelo do masovnog bojkota američkih reprezentacija, a sukob je eskalirao [[1938.]] godine kada su sve američke momčadi, osim [[Brazil]]a i [[Kuba|Kube]], bojkotirale prvenstvo iz protesta jer su pretpostavljale kako će se domaćinstvo redovito mijenjati među zemljama.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/history/newsid_1632000/1632206.stm |title=France 1938 |publisher=BBC Sport |date=17 April 2002 |accessdate=13 May 2006}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Švedska 1958.|prvenstva 1958. godine u Švedskoj]], s ciljem izbjegavanja novih incidenata i bojkota, FIFA je započela s praksom rotacije domaćinstava između Amerika i Europe, što je prakticiran zaključno s [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvom 1998.]] godine u [[Francuska|Francuskoj]]. [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine održano je u [[Azija|Aziji]], u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[Japan]]u, što je prvi put da je azijski kontinent dobio domaćinstvo, ali i prvi put da su dvije zemlje zajednički organizirale turnir.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ |title=Asia takes World Cup center stage |date=3 June 2002 |publisher=CNN |accessdate=1 January 2008 |archive-date=2013-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130401144059/http://sportsillustrated.cnn.com/soccer/world/2002/world_cup/news/2002/06/03/au_asia_rb/ }}&lt;/ref&gt; [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|Prvenstvo 2010.]] godine održano je u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]], što je bio prvi put da je [[Afrika]] dobila domaćinstvo. Kada je [[2014.]] godine [[Brazil]] dobio domaćinstvo prvenstva, bio je to prvi put u historiji da su dva uzastopna prvenstva održana izvan Europe te prvi put nakon [[1978.]] da je prvenstvo održano u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/internationals/7068848.stm |title=Brazil will stage 2014 World Cup |date=10 October 2007 |publisher=BBC Sport |accessdate=1 January 2008}}&lt;/ref&gt;

Danas, domaćina odabire FIFA-in Izvršni odbor. Glasuje se na način da svaki član Odbora daje jedan glas jednoj od kandidatura. Ukoliko u prvom krugu glasovanja nema kandidature s natpolovičnom većinom, ide se u sljedeći krug, s tim da kandidatura s najmanje glasova u prvom krugu otpada iz daljnjeg izbora. Glasovanje se tako ponavlja sve dok jedna kandidatura ne dobije natpolovičnu većinu. Kada FIFA odabere kandidaturu, domaćinu šalje dokument, Sporazum o domaćinstvu, u kojem se objašnjavaju svi potrebni koraci i naglašavaju potrebe za održavanje prvenstva. Nogometni savez odabranoga domaćina šalje potvrdu i jamstvo da će odraditi sve radove u roku, a FIFA svakih nekoliko mjeseci šalje inspekcije koje provjeravaju stanje radova i napredak domaćina. Odluka o domaćinu prvenstva donosi se čak šest ili sedam godina prije toga prvenstva. Međutim, bilo je slučajeva kada su domaćini dvaju uzastopnih prvenstava izabrani na istoj sjednici Odbora, poput onih za prvenstva [[2018.]] i [[2022.]], koja su otišla [[Rusija|Rusiji]] i [[Katar]]u; Rusija je tako postala prva istočnoeuropska zemlja koja je dobila domaćinstvo, a Katar prva arapska i bliskoistočna zemlja.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/england-russia-win-2018-world-cup|title=England beaten as Russia win 2018 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Owen|last=Gibson}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/football/2010/dec/02/qatar-win-2022-world-cup-bid|title=Qatar win 2022 World Cup bid|date=2 December 2010|work=The Guardian |location=London |accessdate=8 September 2017|first=Jamie|last=Jackson}}&lt;/ref&gt;

FIFA je za prvenstva [[2010.]] i [[2014.]] godine uvela politiku rotacije domaćinstva među kontinentima, koja je omogućila da samo zemlja iz pojedinog kontinenta ([[Afrika]] za [[2010.]], [[Južna Amerika]] za [[2014.]]) bude domaćin; ta politika bila je posljedica kontroverznog izbora [[Njemačka|Njemačke]] za domaćina [[2006.]] godine ispred Južnoafričke Republike. Ipak, politika je ukinuta odmah nakon prvenstva [[2014.]] godine tako da se bilo koja zemlja, osim ona iz konfederacija koje su bile domaćini prethodna dva turnira, može prijaviti za domaćinstvo.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |title=Rotation ends in 2018 |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |date=29 October 2007 |accessdate=30 March 2013 |archive-date=2014-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141012185520/http://www.fifa.com/worldcup/russia2018/organisation/media/newsid=625122/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Ovo je uvedeno djelomično kako bi se izbjegla situacija s izbora za prvenstvo [[2014.]] godine, kada je [[Brazil]] ostao kao jedini kandidat.&lt;ref&gt;Collett, Mike (30 October 2007), [https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 “Brazil officially named 2014 World Cup hosts”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180704215911/https://uk.reuters.com/article/uk-soccer-world-brazil-idUKL3026608120071030 |date=2018-07-04 }}. Reuters. Retrieved 6 July 2018&lt;/ref&gt;

[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.]] godine održat će se u [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što će biti prvi put u historiji da su tri zemlje zajednički organizirale prvenstvo.&lt;ref name=&quot;World Cup26&quot;&gt;{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US &amp; Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=13 June 2018 |agency=BBC Sport|date=13 June 2018}}&lt;/ref&gt; S ukupno 48 reprezentacija i 80 utakmica, bit će to najveće prvenstvo u historiji. Kanada i Meksiko će organizirati po 10 utakmica svaka, dok će se čak 60 utakmica odigrati u Sjedinjenim Državama, uključujući sve utakmice od četvrtfinala nadalje.&lt;ref name=&quot;World Cup26&quot;/&gt;

=== Uspjesi domaćina ===
{{main|Rezultati domaćina na FIFA Svjetskim prvenstvima}}
Šest od osam reprezentacija koje su osvajale titulu svjetskog prvaka to su ostvarile, barem jednom, kao domaćini; izuzetak su tek [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], koji je [[1950.]] godine kao domaćin izgubio [[Maracanazo|odlučujuću utakmicu protiv Urugvaja]], dok je [[2014.]] godine [[Mineirazo|poražen u polufinalu od Njemačke]], te [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]], koja je [[1982.]] godine došla do drugog kruga. [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]] je [[1966.]] godine kao domaćin osvojila svoj jedini naslov prvaka svijeta. [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]] ([[1930.]]), [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]]), [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] ([[1978.]]) i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] ([[1998.]]) su svoje prve naslove osvajali kao domaćini, ali su kasnije ponovo bili svjetski prvaci, dok je [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] ([[1974.]]) svoj drugi naslov prvaka svijeta osvojila kao domaćin.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/8684839.stm &quot;World Cup 1974 - West Germany win on home soil&quot;]. BBC. Retrieved 2 December 2017&lt;/ref&gt;

Druge su reprezentacije također bile uspješne kao domaćini, često ostvarujući svoje najbolje rezultate upravo na tim turnirima. [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]] je [[1954.]] godine došla do četvrtfinala, [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]] je [[1958.]] godine bila druga, [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] je osvojio treće mjesto [[1962.]], [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] je u oba navrata ([[1970.]] i [[1986.]]) došao do četvrtfinala, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] je [[2002.]] godine senzacionalno osvojila četvrto mjesto, dok je [[Ruska nogometna reprezentacija|Rusija]] [[2018.]] godine došla do četvrtfinala, što je bio njihov najbolji rezultat od raspada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Zasad, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južnoafričke Republike|Južnoafrička Republika]] je [[2010.]] godine postala prva i jedina reprezentacija koja, kao domaćin, nije prošla grupnu fazu.&lt;ref&gt;Bevan, Chris. [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2010/matches/match_34/default.stm &quot;France 1-2 South Africa&quot;]. BBC. Retrieved 2 December 2017&lt;/ref&gt;

Situacija izgleda ovako:

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;60%&quot;
|-
! width=&quot;5%&quot;| Godina
! width=&quot;15%&quot;| Domaćin
! width=&quot;15%&quot;| Plasman
! width=&quot;15%&quot;| Najbolji plasman&lt;br&gt;&lt;small&gt;(van domaćinstva)&lt;/small&gt;
|- bgcolor=#FBEC5D
! [[1930.]]
| {{flag|Urugvaj}}
| {{center|'''1. mjesto (finale)'''}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|- bgcolor=#FBEC5D
! [[1934.]]
| {{flag|Italija|1861}} 
| {{center|'''1. mjesto (finale)'''}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[1938.]]
| {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]]
| {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[1950.]]
| {{flag|Brazil|1889a}}
| {{center|2. mjesto (drugi krug)}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[1954.]]
| {{flag|Švicarska|size=16px}}
| {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}}
| {{center|6. mjesto (prvi krug)}}
|-
! [[1958.]]
| {{flag|Švedska}}
| {{center|2. mjesto (finale)}}
| {{center|3. mjesto (polufinale)}}
|-
! [[1962.]]
| {{flag|Čile}}
| {{center|3. mjesto (polufinale)}}
| {{center|5. mjesto (prvi krug)}}
|- bgcolor=#FBEC5D
! [[1966.]]
| {{flag|Engleska}}
| {{center|'''1. mjesto (finale)'''}}
| {{center|3. mjesto (polufinale)}}
|-
! [[1970.]]
| {{flag|Meksiko}}
| {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}}
| {{center|10. mjesto (osmina finala)}}
|- bgcolor=#FBEC5D
! [[1974.]]
| {{flag|Zapadna Njemačka}}
| {{center|'''1. mjesto (finale)'''}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|- bgcolor=#FBEC5D
! [[1978.]]
| {{flag|Argentina}}
| {{center|'''1. mjesto (finale)'''}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[1982.]]
| {{flag|Španjolska}}
| {{center|12. mjesto (drugi krug)}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[1986.]]
| {{flag|Meksiko}}
| {{center|6. mjesto (četvrtfinale)}}
| {{center|10. mjesto (osmina finala)}}
|-
! [[1990.]]
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]]
| {{center|3. mjesto (polufinale)}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[1994.]]
| {{flag|Sjedinjene Države}}
| {{center|14. mjesto (osmina finala)}}
| {{center|3. mjesto (polufinale)}}
|- bgcolor=#FBEC5D
! [[1998.]]
| {{flag|Francuska|1976}}
| {{center|'''1. mjesto (finale)'''}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
!rowspan=&quot;2&quot;| [[2002.]]
| {{flag|Japan}}
| {{center|9. mjesto (osmina finala)}}
| {{center|9. mjesto (osmina finala)}}
|-
| {{flag|Južna Koreja}}
| {{center|4. mjesto (polufinale)}}
| {{center|15. mjesto (osmina finala)}}
|-
! [[2006.]]
| {{flag|Njemačka}}
| {{center|3. mjesto (polufinale)}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[2010.]]
| {{flag|Južna Afrika}}
| {{center|20. mjesto (prvi krug)}}
| {{center|26. mjesto (šesnaestina finala)}}
|-
! [[2014.]]
| {{flag|Brazil}}
| {{center|4. mjesto (polufinale)}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[2018.]]
| {{flag|Rusija}}
| {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}}
| {{center|18. mjesto (prvi krug)}}
|-
! [[2022.]]
| {{flag|Katar}}
| {{center|32. mjesto (prvi krug)}}
| {{center|41. mjesto (prvi krug)}}
|-
!rowspan=&quot;3&quot;| [[2026.]]
| {{flag|Kanada}}
| {{center|14. mjesto (osmina finala)}}
| {{center|24. mjesto (prvi krug)}}
|-
| {{flag|Meksiko}}
| {{center|9. mjesto (osmina finala)}}
| {{center|10. mjesto (osmina finala)}}
|-
| {{flag|Sjedinjene Države}}
| {{center|12. mjesto (osmina finala)}}
| {{center|3. mjesto (polufinale)}}
|-
|-
!rowspan=&quot;6&quot;| [[2030.]]
| {{flag|Maroko}}
| {{N/A|TBD}}
| {{center|4. mjesto (polufinale)}}
|-
| {{flag|Španjolska}}
| {{N/A|TBD}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
| {{flag|Portugal}}
| {{N/A|TBD}}
| {{center|3. mjesto (polufinale)}}
|-
| ''{{flag|Argentina}}''
| {{N/A|TBD}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
| ''{{flag|Paragvaj}}''
| {{N/A|TBD}}
| {{center|8. mjesto (četvrtfinale)}}
|-
| ''{{flag|Urugvaj}}''
| {{N/A|TBD}}
| {{center|1. mjesto (finale)}}
|-
! [[2034.]]
| {{flag|Saudijska Arabija}}
| {{N/A|TBD}}
| {{center|12. mjesto (osmina finala)}}
|}

== Mediji i promocija==
[[File:Coca cola world cup 2002.jpg|thumb|220px|Promotivne boce [[Coca-Cola|Coca-Cole]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.]] godine u [[Japan]]u i [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]].]]
FIFA Svjetsko prvenstvo se od [[1954.]] godine prenosi na televiziji i danas je najgledaniji sportski događaj na svijetu. Kumulativna gledanost [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006.]] godine u [[Njemačka|Njemačkoj]] bila čak 26,290,000,000;&lt;ref name=&quot;2006coverage&quot;/&gt; finalnu utakmicu gledalo je čak 715,100,000 ljudi, što je brojka koja odgovara devetini ukupne svjetske populacije. Sam ždrijeb za isto prvenstvo gledalo je čak 300,000,000 ljudi.&lt;ref&gt;{{cite web |publisher=[[Australian Broadcasting Corporation|ABC Sport]] |url=http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm |title=Socceroos face major challenge: Hiddink |date=10 December 2005 |accessdate=13 May 2006 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060430001531/http://www.abc.net.au/sport/content/200512/s1528128.htm &lt;!-- Bot retrieved archive --&gt; |archivedate=30 April 2006}}&lt;/ref&gt;

Zbog svoje popularnosti, FIFA Svjetsko prvenstvo privlači velik broj sponzora, poput [[Coca-Cola|Coca-Cole]], [[McDonald's]]a i [[Adidas]]a, koji je zadužen za službene lopte prvenstva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|title=The Footballs during the FIFA World Cup|work=Football Facts|publisher=[[FIFA]]|accessdate=6 July 2018|archive-date=2013-11-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20131128080230/http://footballs.fifa.com/Football-Facts/FIFA-World-Cup-Footballs|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Za ove tvrtke, ali i brojne druge, činjenica sponzorstva uvelike utječe na njihove globalne brendove. Ovdje se posebno ističe Coca-Cola, koja za svako prvenstvo lansira veliku, globalnu markentinšku kampanju, a od [[2010.]] godine odabire i himne prvenstava, poput [[K'naan]]ove &quot;[[Wavin' Flag]]&quot; za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|prvenstvo 2010.]] ili pjesme &quot;[[Colors (pjesma Jasona Derula)|Colors]]&quot; [[Jason Derulo|Jasona Derula]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|prvenstvo 2018.]] godine. Osim sponzora, zemlja domaćin također u pravilu ostvaruje višemilijunski profit tokom mjesec dana prvenstva, ali i sama [[FIFA]], koje je, primjerice, za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|prvenstvo 2014.]] godine uprihodila čak $4,800,000,000.&lt;ref&gt;{{cite news|title=FIFA Financial Report 2014: Frequently Asked Questions|url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|agency=FIFA.com|date=9 December 2017|access-date=2018-07-18|archive-date=2018-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20180618203300/https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2015/m=3/news=fifa-financial-report-2014-frequently-asked-questions-2568090.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Postoje studije koje impliciraju kako Svjetsko prvenstvo u pravilu ima značajan utjecaj na stopu nataliteta, odnos između muške i ženske novorođene djece te na broj srčanih udara u zemljama koje sudjeluju na prvenstvu.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Brachfeld|first1=Aaron|title=World Cup affects sex ratio in newborns|url=http://lokareview.blogspot.com/2015/11/world-cup-affects-sex-ratio-in-newborns.html|accessdate=24 November 2015|work=the Loka Review|issue=November 2015|publisher=Loka Hatha Yoga|date=2 December 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Masukume|first1=Gwinyai|title=Possible Effect of the World Cup on Births|url=http://www.improbable.com/2015/11/05/possible-effect-of-the-world-cup-on-births/|website=Improbable Research|publisher=Harvard University|accessdate=2 December 2015}}&lt;/ref&gt;

=== Maskote ===
{{main|Maskote FIFA Svjetskih prvenstava}}
[[File:PAN-TUN (32).jpg|thumb|220px|Vuk [[Zabivaka]], maskota [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] godine.]]
Praksa predstavljanja [[maskota|maskotā]] na FIFA Svjetskim prvenstvima započela je [[1966.]] godine, kada je za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|Svjetsko prvenstvo u Engleskoj]] dizajniran [[World Cup Willie]], prva maskota u historiji tog natjecanja. Od te godine, svako je prvenstvo imalo svoju maskotu, koja na određeni način predstavlja neku karakteristiku (flora, fauna, folklor, odjeća, ...) zemlje domaćina.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Kasprzak |first=Emma |url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-england-18430665 |title=BBC News - World Cup Willie's sporting mascot legacy |publisher=Bbc.co.uk |date=2012-06-15 |accessdate=2012-07-04}}&lt;/ref&gt; Maskote su sljedeće:

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Godina
! Domaćin
! Maskota
! Lik/Opis
|-
! [[1966.]]
| {{flag|Engleska}}
| [[World Cup Willie]]
| Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'')
|-
! [[1970.]]
| {{flag|Meksiko}}
| [[Juanito (maskota)|Juanito]]
| Stilizirani dječak sa [[sombrero]]m, odjeven u meksički dres
|-
! [[1974.]]
| {{flag|Zapadna Njemačka}}
| [[Tip i Tap]]
| Dva stilizirana dječaka u njemačkim dresovima
|-
! [[1978.]]
| {{flag|Argentina}}
| [[Gauchito]]
| Stilizirani dječak, [[gaučo]], odjeven u argentinske boje
|-
! [[1982.]]
| {{flag|Španjolska}}
| [[Naranjito]]
| Antropomorfna [[naranča]] (''Citrus aurantium'')
|-
! [[1986.]]
| {{flag|Meksiko}}
| [[Pique (maskota)|Pique]]
| Antropomorfna [[jalapeño paprika|jalapeño papričica]] (''Capsicum annuum'') sa [[sombrero]]m
|-
! [[1990.]]
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]]
| [[Ciao (maskota)|Ciao]]
| Antropomorfni lik od štapića s nogometnom loptom umjesto glave
|-
! [[1994.]]
| {{flag|Sjedinjene Države}}
| [[Striker (maskota)|Striker]]
| Antropomorfni [[pas]] (''Canis lupus familiaris'')
|-
! [[1998.]]
| {{flag|Francuska|1976}}
| [[Footix]]
| Antropomorfni [[pijetao]] (''Gallus gallus domesticus'')
|-
! [[2002.]]
| {{flag|Japan}}&lt;br&gt;{{flag|Južna Koreja}}
| [[Ato, Kaz i Nik]]
| Računalno generirana futuristička stvorenja nazvana Spheriksi
|-
! [[2006.]]
| {{flag|Njemačka}}
| [[Goleo i Pille]]
| Antropomorfni [[lav]] (''Panthera leo'') i nogometna lopta koja govori
|-
! [[2010.]]
| {{flag|Južna Afrika}}
| [[Zakumi]]
| Antropomofrni [[leopard]] (''Panthera pardus'')
|-
! [[2014.]]
| {{flag|Brazil}}
| [[Fuleco]]
| Antropomofrni [[brazilski tropasni pasanac]] (''Tolypeutes tricinctus'')
|-
! [[2018.]]
| {{flag|Rusija}}
| [[Zabivaka]]
| Antropomorfni [[Vuk|sivi vuk]] (''Canis lupus'')
|-
! [[2022.]]
| {{flag|Katar}}
| [[Laʼeeb]]
| Lebdeća bijela antropomorfna [[gutra]]
|-
! rowspan=3| [[2026.]]
| {{flag|Kanada}}
| [[Maple, Zayu i Clutch|Maple]]
| Antropomorfni [[los]] (''Alces alces'')
|-
| {{flag|Meksiko}}
| [[Maple, Zayu i Clutch|Zayu]]
| Antropomorfni [[jaguar]] (''Panthera onc'')
|-
| {{flag|Sjedinjene Države}}
| [[Maple, Zayu i Clutch|Clutch]]
| Antropomorfni [[bjeloglavi orao]] (''Haliaeetus leucocephalus'')
|-
! rowspan=3| [[2030.]]
| {{flag|Maroko}}
| rowspan=&quot;3&quot; colspan=&quot;2&quot; {{N/A|TBD}}
|-
| {{flag|Portugal}}
|-
| {{flag|Španjolska}}
|-
! [[2034.]]
| {{flag|Saudijska Arabija}}
| colspan=&quot;2&quot; {{N/A|TBD}}
|}

== Rezultati ==
=== Pregled svih dosadašnjih prvenstava ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size: 90%; width:100%&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot; width=5%|Godina
!rowspan=&quot;2&quot; width=12%|Domaćin
!colspan=&quot;3&quot; width=31%|Finale
!colspan=&quot;3&quot; width=31%|Utakmica za 3. mjesto
|-
!width=12%|Pobjednik
!width=7%|Rezultat
!width=12%|Drugoplasirani
!width=12%|Trećeplasirani
!width=7%|Rezultat
!width=12%|Četvrtoplasirani
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Urugvaj}}
| '''{{flagicon|URU|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Urugvaja|Urugvaj]]'''
| '''4:2'''
| {{flagicon|ARG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]
| {{flagicon|SAD|1912|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
| {{refn|Službena utakmica za treće mjesto na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|Svjetskom prvenstvu 1930.]] godine nikada nije odigrana; Sjedinjene Države i Jugoslavija su izgubile u polufinalu. FIFA danas službeno priznaje Sjedinjene Države kao trećeplasiranu reprezentaciju, a Jugoslaviju kao četvrtoplasiranu, temeljem ukupnog rezultata tih reprezentacija na turniru.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |title=1930 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2015-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150101225754/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/uruguay1930/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|group=&quot;bilj.&quot;}}
| {{flagicon|Kraljevina Jugoslavija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Jugoslavija]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Italija|1861}}
| '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''
| '''2:1'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|ČSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
| {{flagicon|NJE|empire|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
| '''3:2'''
| {{flagicon|AUT|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flagicon|FRA|1830}} [[Francuska]]
| '''{{flagicon|ITA|1861|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''
| '''4:2'''
| {{flagicon|MAĐ|1920|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
| {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
| '''4:2'''
| {{flagicon|ŠVE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|- style=&quot;background: #fcd3c7;&quot;
| ''[[1942.]]''
| rowspan=2 colspan=7 | ''Prvenstva su otkazana zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]''
|- style=&quot;background: #fcd3c7;&quot;
| ''[[1946.]]''
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Brazil|1889a}}
| '''{{flagicon|URU|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]'''
| {{refn|Službena finalna utakmica [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetskog prvenstva 1950.]] godine nikada nije odigrana.&lt;ref name=&quot;wc1950&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |title=1950 FIFA World Cup |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2013-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131220191844/http://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/brazil1950/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Pobjednik turnira određen je u drugom krugu u grupnom sustavu gdje su četiri reprezentacije (Urugvaj, Brazil, Švedska i Španjolska) igrale međusobno. Igrom slučaja, jedna od dvije posljednje utakmice turnira igrala se između prvoplasirane i drugoplasirane reprezentacije, tako da se [[Maracanazo|urugvajska pobjeda od 2:1 nad Brazilom]] često smatra neslužbenim finalom Svjetskog prvenstva 1950.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |title=FIFA World Cup Finals since 1930 |format=PDF |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5 March 2009 |archive-date=2019-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190503182206/https://www.fifa.com/mm/document/fifafacts/mcwc/ip-301_09a_wc-finals_alltime_8864.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Također, utakmica između dvije lošije plasirane reprezentacije, koja se igrala istovremeno kad i prethodna utakmica, može se smatrati ogledom za treće mjesto, gdje su Šveđani pobjedom od 3:1 nad Španjolskom osigurali treće mjesto na turniru.|group=&quot;bilj.&quot;|name=&quot;wc1950&quot;}}
| {{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
| {{flagicon|ŠVE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
| &lt;ref group=&quot;bilj.&quot; name=&quot;wc1950&quot; /&gt;
| {{flagicon|ŠPA|1945|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Švicarska}}
| '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]'''
| '''[[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|3:2]]'''
| {{flagicon|MAĐ|1949|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
| {{flagicon|AUT|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Austrije|Austrija]]
| '''3:1'''
| {{flagicon|URU|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Švedska}}
| '''{{flagicon|BRA|1889a|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''
| '''5:2'''
| {{flagicon|ŠVE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
| {{flagicon|FRA|1958|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| '''6:3'''
| {{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Čile}}
| {{flagicon|BRA|1960|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
| '''3:1'''
| {{flagicon|ČSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
| {{flagicon|ČIL|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Čilea|Čile]]
| '''1:0'''
| {{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Engleska}}
| '''{{flagicon|ENG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]'''
| '''4:2'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
| {{flagicon|POR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]]
| '''2:1'''
| {{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Meksiko}}
| '''{{flagicon|BRA|1968|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''
| '''4:1'''
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
| {{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
| '''1:0'''
| {{flagicon|URU|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Zapadna Njemačka}}
| '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]'''
| '''[[Nizozemska – Zapadna Njemačka (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1974.)|2:1]]'''
| {{flagicon|NIZ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
| {{flagicon|POLJ|1928|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]
| '''1:0'''
| {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Argentina}}
| '''{{flagicon|ARG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]'''
| '''3:1'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|NIZ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
| {{flagicon|BRA|1968|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
| '''2:1'''
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Španjolska}}
| '''{{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''
| '''3:1'''
| {{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
| {{flagicon|POLJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]]
| '''3:2'''
| {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Meksiko}}
| '''{{flagicon|ARG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]'''
| '''3:2'''
| {{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
| {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| '''4:2'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|BEL|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Italija]]
| '''{{flagicon|ZNJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]'''
| '''1:0'''
| {{flagicon|ARG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
| '''2:1'''
| {{flagicon|ENG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Sjedinjene Države}}
| '''{{flagicon|BRA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''
| '''0:0'''&lt;br&gt;('''3:2''', pen.)
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]
| {{flagicon|ŠVE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
| '''4:0'''
| {{flagicon|BUG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Francuska|1976}}
| '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
| '''[[Brazil – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998.)|3:0]]'''
| {{flagicon|BRA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
| {{flagicon|HRV|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
| '''2:1'''
| {{flagicon|NIZ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Japan}}&lt;br&gt;{{flag|Južna Koreja}}
| '''{{flagicon|BRA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]'''
| '''2:0'''
| {{flagicon|NJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
| {{flagicon|TUR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Turske|Turska]]
| '''3:2'''
| {{flagicon|JKO|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Njemačka}}
| '''{{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italija]]'''
| [[Italija – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2006.)|'''1:1'''&lt;br&gt;('''5:3''', pen.)]]
| {{flagicon|FRA|1976|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| {{flagicon|NJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
| '''3:1'''
| {{flagicon|POR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Portugala|Portugal]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{nowrap|{{flag|Južna Afrika}}}}
| '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]'''
| '''1:0'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|NIZ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
| {{flagicon|NJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
| '''3:2'''
| {{flagicon|URU|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija|Urugvaj]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Brazil}}
| '''{{flagicon|NJE|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]'''
| '''1:0'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|ARG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]
| {{flagicon|NIZ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
| '''3:0'''
| {{flagicon|BRA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Brazila|Brazil]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Rusija}}
| '''{{flagicon|FRA|1976|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
| '''[[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|4:2]]'''
| {{flagicon|HRV|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
| {{flagicon|BEL|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Belgije|Belgija]]
| '''2:0'''
| {{flagicon|ENG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Katar}}
| '''{{flagicon|ARG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]'''
| '''3:3'''&lt;br&gt;('''4:2''', pen.)
| {{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
| {{flagicon|HRV|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
| '''2:1'''
| {{flagicon|MAR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]]
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Kanada}}&lt;br&gt;{{flag|Meksiko}}&lt;br&gt;{{flag|Sjedinjene Države}}
| '''{{flagicon|ŠPA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]'''
| '''1:0'''&lt;br&gt;(produžeci)
| {{flagicon|ARG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Argentine|Argentina]]
| {{flagicon|ENG|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Engleske|Engleska]]
| '''6:4'''
| {{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br&gt;[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2030.|2030.]]{{refn|[[FIFA]] je u listopadu [[2023.]] godine odlučila kako će jedina pristigla kandidatura, ona [[Maroko|Maroka]], [[Portugal]]a i [[Španjolska|Španjolske]], biti prihvaćena za organizaciju Prvenstva 2030. godine. Međutim, kako se radi o proslavi stote obljetnice natjecanja, dogovoreno je i da će [[Argentina]], [[Paragvaj]] i [[Urugvaj]] organizirati, svaki po jednu, utakmice prvenstva, koje će biti otvoreno na stadionu [[Estadio Centenario|Centenario]] u [[Montevideo|Montevideu]], gdje je odigrana prva utakmica u historiji prvenstava.&lt;ref name=&quot;wc2030&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/about-fifa/organisation/fifa-council/media-releases/fifa-council-takes-key-decisions-on-fifa-world-cup-tm-editions-in-2030-and-2034 |title=FIFA Council takes key decisions on FIFA World Cup™ editions in 2030 and 2034 |work=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |accessdate=5.10.2023 }}&lt;/ref&gt;|group=&quot;bilj.&quot;}}
|style=&quot;text-align:left;&quot;| &lt;div style=&quot;-moz-column-count:2; -webkit-column-count:2; column-count:2;  {{#ifeq:{{lc:{{{small|}}}}}|yes|font-size:80%;}}&quot;&gt;{{flag|Maroko}}&lt;br&gt;{{flag|Portugal}}&lt;br&gt;{{nowrap|{{flag|Španjolska}}}}&lt;br&gt;''{{flag|Argentina}}''&lt;br&gt;''{{flag|Paragvaj}}''&lt;br&gt;''{{flag|Urugvaj}}''&lt;/div&gt;
| 
| 
| 
| 
| 
| 
|-
| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2034.|2034.]]
|style=&quot;text-align:left;&quot;| {{flag|Saudijska Arabija}}
| 
| 
| 
| 
| 
|  
|}

;Bilješke
&lt;references group=&quot;bilj.&quot;/&gt;

=== Uspješnost reprezentacija ===

Od [[1930.]] godine, ukupno je 79 reprezntacija [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima|barem jednom nastupilo u završnici]] turnira. Od njih 79, osam reprezentacija je osvajalo titulu svjetskog prvaka barem jednom, dodavajući zvjezdice iznad svojih grbova za svaku osvojenu titulu; izuzetak ovdje je [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]], koji ima četiri zvjezdice, a samo dva naslova prvaka, međutim je dobio dozvolu [[FIFA]]-e za korištenje dodatnih zvjezdica jer je [[1924.]] i [[1928.]] godine bio olimpijski prvak, a FIFA je ta dva natjecanja priznala kao ''[[de facto]]'' Svjetska prvenstva.

S pet titula prvaka, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] je najuspješnija reprezentacija u historiji turnira te jedina reprezentacija koja je sudjelovala na svim završnicama (21).&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |title=Brazil |publisher=Fédération Internationale de Football Association |work=FIFA.com |accessdate=12 May 2014 |archive-date=2018-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181019135509/https://www.fifa.com/associations/association=bra/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Brazil je također bio prva reprezentacija koja je svjetski prvak postala treći ([[1970.]]), četvrti ([[1994.]]) i peti ([[2002.]]) put. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] ([[1934.]] i [[1938.]]) i Brazil ([[1954.]] i [[1958.]]) su jedine momčadi koje su uspješno obranile titulu prvaka. [[Njemačka nogometna reprezentacija|Zapadna Njemačka]] ([[1982]]. – [[1990.]]) i Brazil ([[1994.]] – [[2002.]]) su jedine reprezentacije koje su tri puta za redom igrale finale Svjetskog prvenstva. Njemačka je najuspješnija momčad po broju polufinalnih nastupa (13), ukupno osvojenih medalja (12) i odigranih finala (8).

[[File:World cup countries best results and hosts.PNG|thumb|upright=2.5|center|Mapa koja prikazuje najbolje rezultate na Svjetskim prvenstvima po reprezentacijama]]

==== Pregled najuspješnijih reprezentacija ====

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Rang
! Reprezentacija
!scope=&quot;col&quot; style=&quot;background-color:gold;&quot; | Prvoplasirani
!scope=&quot;col&quot; style=&quot;background-color:silver;&quot; | Drugoplasirani
!scope=&quot;col&quot; style=&quot;background-color:#cc9966;&quot; | Trećeplasirani
!scope=&quot;col&quot; style=&quot;background-color:#BFD7FF;&quot; | Četvrtoplasirani
|-
! 1
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|BRA}}
|bgcolor=#FFF68F|5 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]]{{sup|D}})}}
|-
! 2
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|NJE}}{{sup|a}}
|bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}}
|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]],  [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}}
|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]])}}
|-
! 3
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ITA}}
|bgcolor=#FFF68F|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]]{{sup|D}})}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]])}}
|-
! 4
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ARG}}
|bgcolor=#FFF68F|3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}}
|4 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]])}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|-
! 5
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|FRA}}
|bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]])}}
|-
! 6
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|URU}}
|bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]]{{sup|D}}, [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]])}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}}
|-
! 7
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}}
|bgcolor=#FFF68F|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]])}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]])}}
|-
! 8
|bgcolor=#FFF68F|{{NogRep|ENG}}
|bgcolor=#FFF68F|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]]{{sup|D}})}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}}
|-
! 9
|{{NogRep|NIZ}}
|{{N/a|}}
|3 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]])}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]])}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]])}}
|-
!rowspan=2 | 10
|''{{NogRep|ČSSR}}''{{sup|b}}
|{{N/a|}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]])}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|-
|{{NogRep|MAĐ}}
|{{N/a|}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]])}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|-
! 12
|{{NogRep|ŠVE}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]]{{sup|D}})}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]])}}
|-
! 13
|{{NogRep|HRV}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}}
|{{N/a|}}
|-
! 14
|{{NogRep|POL}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]])}}
|{{N/a|}}
|-
!rowspan=3 | 15
|{{NogRep|AUT}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]])}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]])}}
|-
|{{NogRep|POR}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]])}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]])}}
|-
|{{NogRep|BEL}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]])}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]])}}
|-
!rowspan=3| 18
|{{NogRep|SAD}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]])}}
|{{N/a|}}
|-
|{{NogRep|ČIL}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]]{{sup|D}})}}
|{{N/a|}}
|-
|{{NogRep|TUR}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]])}}
|{{N/a|}}
|-
! 21
|''{{NogRep|Kraljevina Jugoslavija|ime=Kraljevina Jugoslavija}} / {{NogRep|SFRJ}}''{{sup|b}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|2 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]])}}
|-
!rowspan=&quot;4&quot;| 22
|''{{NogRep|SSSR}}''{{sup|b}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]])}}
|-
|{{NogRep|BUG}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]])}}
|-
|{{NogRep|JKO}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]{{sup|D}})}}
|-
|{{NogRep|MAR}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|{{N/a|}}
|1 {{small|([[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]])}}
|-
|}
'''Bilješke:'''
{{small|
: {{sup|a}} Uključuje medalje koje je osvojila [[Fudbalska reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]] ([[1954.]] – [[1990.]]).
: {{sup|b}} [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (od [[1992.]]), [[Fudbalska reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]] (od [[1993.]]) i [[Fudbalska reprezentacija Kraljevine Jugoslavije|Kraljevina Jugoslavija]]/[[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] (od [[1992.]]) više ne postoje.
: {{sup|D}} Navedena zemlja bila je domaćin te godine.
}}

=== Najveći uspjesi po kontinentalnim zonama ===

Do danas, finale Svjetskog prvenstva igrale su samo reprezentacije iz [[UEFA]]-e ([[Europa]]) i [[CONMEBOL]]-a ([[Južna Amerika]]). Europske reprezentacije osvojile su 12 naslova, a južnoameričke deset. Samo su tri reprezentacije izvan ovih kontinentalnih federacija ikada igrale polufinale – [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] ([[CONCACAF]]) na prvenstvu [[1930.]] godine, [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]] ([[AFC]]) na prvenstvu [[2002.]] godine te [[Fudbalska reprezentacija Maroka|Maroko]] ([[CAF]]) na prvenstvu [[2022.]] godine. Najveći uspjesi [[Afrika|afričkih]] momčadi do [[2022.]] godine bili su su četvrtfinalni susreti – [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kamerun]] na prvenstvu [[1990.]], [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] na prvenstvu [[2002.]] i [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]] na prvenstvu [[2010.]] godine. Samo je jedna [[oceanija|oceanijska]] reprezentacija, [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]] na prvenstvu [[2006.]] godine, prošla u drugi krug natjecanja.&lt;ref&gt;Australija se za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]] godine kvalificirala kao članica [[OFC]]-a. Međutim, [[1. siječnja]] [[2006.]] godine, napustili su OFC i postali članica [[AFC]]-a.&lt;/ref&gt;

[[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]], [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]], [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]] i [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] su jedine reprezentacije koje su naslov prvaka osvajale izvan svojih kontinentalnih zona. Brazil je bio uspješan u [[Europa|Europi]] ([[1958.]]), [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]] ([[1970.]] i [[1994.]]) i [[Azija|Aziji]] ([[2002.]]); Argentina dva od svoja tri naslova osvojila u Sjevernoj Americi ([[1986.]]) i Aziji ([[2022.]]), a Španjolska je prvak postala u [[Afrika|Africi]] ([[2010.]]). Njemačka je [[2014.]] godine postala prva reprezentacija koja je pobijedila u Amerikama, točnije u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. U samo pet slučajeva su reprezentacije iz iste kontinentalne zone osvajale uzastopna prvenstva, a od [[2006.]] do [[2018.]] godine se prvi put dogodilo da su četiri uzastopna prvenstva osvojena od strane reprezentacija s istog kontinenta. [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] i Brazil su uspješno obranili svoje titule [[1938.]], odnosno [[1962.]] godine, dok je pobjeda Italije [[2006.]] godine pokrenula niz europskih trijumfa – Španjolska [[2010.]], Njemačka [[2014.]] i [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] [[2018.]] godine.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot; width=&quot;60%&quot;
|+ Tablica uspješnosti reprezentacija po kontinentalnim zonama
|-
! scope=&quot;row&quot; | Konfederacija
! scope=&quot;col&quot; |[[AFC]]
! scope=&quot;col&quot; |[[Confédération Africaine de Football|CAF]]
! scope=&quot;col&quot; |[[CONCACAF]]
! scope=&quot;col&quot; |[[CONMEBOL]]
! scope=&quot;col&quot; |[[OFC]]
! scope=&quot;col&quot; |[[UEFA]]
! scope=&quot;col&quot; | Ukupno
|-
! Momčadi
| 43 || 49 || 46 || 89 || 4 || 258
! 489
|-
! Top 16 
| 9 || 11 || 15 || 37 || 1 || 98 
! 172
|-
! Top 8  
| 2 || 4 || 5 || 36 || 0 || 105 
! 152
|-
! Top 4  
| 1 || 1 || 1 || 23 || 0 || 62
! 88
|-
! Top 2  
| 0 || 0 || 0 || 15 || 0 || 29 
! 44
|- style=&quot;border-top:3px solid green&quot;
| style=&quot;background: #9acdff&quot; | '''Četvrti''' || 1 || 1 || 0 || 5 || 0 || 16 || 23
|-
| style=&quot;background: #cc9966&quot; | '''Treći''' || 0 || 0 || 1 || 3 || 0 || 19 || 23
|-
| style=&quot;background: silver&quot;  | '''Drugi''' || 0 || 0 || 0 || 6 || 0 || 17 || 23
|-
| style=&quot;background: gold&quot;    | '''Prvi''' || 0 || 0 || 0 || 10 || 0 || 13 || 23
|}

== Nagrade ==
{{glavni|Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva}}
[[File:Kylian Mbappé and Luka Modrić receive the award for the best young player and best player in the 2018 World Cup respectively.jpg|thumb|300px|Hrvatski reprezentativac [[Luka Modrić]] (lijevo) i francuski reprezentativac [[Kylian Mbappé]] (desno) s nagradama za najboljeg igrača ([[Zlatna lopta]]) i najboljeg mladog igrača na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|Svjetskom prvenstvu 2018.]] godine.]]
Po završetku svakog FIFA Svjetskog prvenstva, [[FIFA]] dodjeljuje nekoliko nagrada igračima i reprezentacijama koji su se na određeni način istaknuli u nekoj od kategorija. Trenutno se nagrade dodjeljuju u pet kategorija po završetku turnira, dok se nagrada za '''igrača utakmice''' dodjeljuje tokom turnira. Aktivne kategorije su:

* '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna lopta|Zlatna lopta]]''', koja se dodjeljuje najboljem igraču turnira od [[1982.]] godine; 
* '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna kopačka|Zlatna kopačka]]''', koja se dodjeljuje najboljem strijelcu turnira od [[1982.]] godine; 
* '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Zlatna rukavica|Zlatna rukavica]]''', koja se dodjeljuje najboljem golmanu turnira od [[1994.]] godine; 
* '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolji mladi igrač|Najbolji mladi igrač]]''', koja se dodjeljuje za najboljeg igrača koji je do početka kalendarske godine imao najviše 21 godinu od [[2006.]] godine; 
* '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#FIFA Fair Play trofej|FIFA Fair Play trofej]]''', koji se od [[1970.]] godine dodjeljuje reprezentaciji koja je u drugi krug ušla s najmanje disiplinskih mjera.

U periodu od [[1994.]] do [[2006.]] postojale su još dvije, danas ukinute, nagrade:

* '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najzanimljivija ekipa|Najzanimljivija ekipa]]''', uručena reprezentaciji koja je najviše zabavljala publiku tokom prvenstva, a koju je izabirala publika kroz javnu anketu; 
* '''[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva#Najbolja momčad|Najbolja momčad]]''', zapravo idealna momčad sastavljena od najboljih igrača turnira, a koju je odabirao tehnički odbor.

== Rekordi i statistike ==
{{main|Rekordi FIFA Svjetskih prvenstava}}
Ukupno tri igrača dijele rekord za nastup na [[Spisak igrača koji su nastupili na više FIFA Svjetskih prvenstava|najviše pojedinačnih prvenstava]] – meksički golman [[Guillermo Ochoa]], portugalski reprezentativac [[Cristiano Ronaldo]] te argentinski reprezentativac [[Lionel Messi]] – svi koji su nastupili na šest prvenstava u periodu od [[2006.]] do [[2026.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C00EFD8103AF933A25752C1A96F958260 |title=Matthaus Is the Latest MetroStars Savior |work=New York Times |last=Yannis |first=Alex |date=10 November 1999 |accessdate=23 December 2007}}&lt;/ref&gt; Messi je odigrao i najviše utakmica na Svjetskim prvenstvima, njih ukupno 34.
Messi je također i drugi najbolji strijelac u historiji Svjetskih prvenstava s 21 postignutim golom. Raniji [[Miroslav Klose|Kloseov]] rekord od 16 golova prestigao je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] godine. Na istom prvenstvu, Klosea je na treće mjesto poslao i [[Kylian Mbappé]], koji je tijekom prvenstva prestigao i Messija, postigavši ukupno 22 gola, čime je postao najbolji strijelac u historiji natjecanja.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_cup_2006/teams/brazil/5112982.stm |title=Ronaldo's riposte |publisher=BBC Sport |date=27 June 2006 |last=Chowdhury |first=Saj |accessdate=23 December 2007}}&lt;/ref&gt; [[Just Fontaine]], koji ima 13 golova, drži rekord za najviše postignutih golova na jednom prvenstvu – upravo 13; sve svoje golove, Fontaine je postigao na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|Svjetskom prvenstvu 1958.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport3/worldcup2002/hi/team_pages/france/newsid_1752000/1752740.stm |title=Goal machine was Just superb |publisher=BBC Sport |date=4 April 2002 |accessdate=23 December 2007}}&lt;/ref&gt; [[Cristiano Ronaldo]] jedini je igrač koji je postigao gol na čak šest različitih prvenstava, jednom više od Messija.

Brazilac [[Mário Zagallo]], Nijemac [[Franz Beckenbauer]] i Francuz [[Didier Deschamps]] su jedine osobe koje su osvajale prvenstvo i kao igrač, i kao treneri; Zagallo je kao igrač bio prvak [[1958.]] i [[1962.]] te [[1970.]] kao trener,&lt;ref&gt;{{cite news |last=Hughes |first=Rob |date=11 March 1998 |url=http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php |title=No Alternative to Victory for National Coach : 150 Million Brazilians Keep Heat on Zagalo |work=International Herald Tribune |accessdate=31 December 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080226063509/http://www.iht.com/articles/1998/03/11/soccer.t_7.php &lt;!-- Bot retrieved archive --&gt; |archivedate = 26 February 2008}}&lt;/ref&gt; Beckenbauer je kao igrač osvojio prvenstvo [[1954.]], a kao trener ono [[1990.]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |title=World Cup Legends – Franz Beckenbauer |work=ESPNSoccernet.com |publisher=ESPN |last=Brewin |first=John |date=21 December 2001 |accessdate=31 December 2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091119134454/http://soccernet.espn.go.com/archive/worldcup/editorial/legends_beckenbauer.html |archivedate=19 November 2009}}&lt;/ref&gt; dok je Deschamps kao igrač svjetski prvak postao [[1998.]], a kao trener [[2018.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.dailystar.co.uk/sport/football/716604/world-cup-final-2018-Didier-Deschamps-makes-history-France-Croatia|title=France boss Didier Deschamps makes history with World Cup final victory over Croatia|author=Cross, Jeremy|publisher=Daily Star|date=15 July 2018|accessdate=15 July 2018}}{{Dead link|date=January 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Beckenbauer i Deschamps su ujedno bili i kapetani svojih reprezentacija kada su osvajali prvenstva kao igrači. Talijan [[Vittorio Pozzo]] je jedini izbornik s dva naslova svjetskog prvaka ([[1934.]] i [[1938.]]).&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.cbc.ca/sports/soccer/1938-world-cup-italy-repeats-as-champions-1.853724 |title=1938 World Cup: Italy repeats as champions |publisher=CBC |date=21 November 2009|accessdate=12 July 2014}}&lt;/ref&gt; Dosad, svi izbornici koji su postali svjetski prvaci su bili državljani zemalja koje su trenirali.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The Curse of the Foreign-Born Coach|url=https://www.wsj.com/articles/SB10001424052748704366504575278893868082062|work=Wall Street Journal|date=13 May 2018}}&lt;/ref&gt;

=== Najbolji strijelci ===
{{main|Najbolji strijelci FIFA Svjetskih prvenstava}}
{{small|'''Napomena:''' Ovaj popis sadrži samo igrače koji su postigli 10 i više golova; za potpuniju listu strijelaca, vidjeti glavni članak}}
[[File:Kylian Mbappe France v Senegal 16 June 2026-354 (cropped).jpg|thumb|250px|Francuski reprezentativac [[Kylian Mbappé]] prestigao je [[2026.]] godine i [[Miroslav Klose|Miroslava Klosea]] i [[Lionel Messi|Lionela Messija]] kao najbolji strijelac, postigavši ukupno 22 gola.]]
[[File:Hakan.jpg|250px|thumb|Turski reprezentativac [[Hakan Şükür]] drži rekord za najbrži gol u završnici Svjetskih prvenstava, postignut nakon samo 11 sekundi utakimce za treće mjesto protiv [[Južnokoresja nogometna reprezentacija|Južne Koreje]], [[2002.]] godine.]]
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
!Rang
!Igrač
!Reprezentacija
!Gol.
!Uta.
!Omjer
!Prvenstva
|-
! 1
|align=left| '''[[Kylian Mbappé]]
|align=left| '''{{NogRep|FRA}}
|'''22'''
|'''22
|'''{{#expr:22/22 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]
|-
!2
|align=left| [[Lionel Messi]]
|align=left| {{NogRep|ARG}}
|'''21'''
|34
|{{#expr:21/34 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]
|-
!3
|align=left|[[Miroslav Klose]]
|align=left|{{NogRep|NJE}}
|'''16'''
|24
|{{#expr:16/24 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]]
|-
!4
|align=left| [[Ronaldo]]
|align=left| {{NogRep|BRA}}
|'''15'''
|19
|{{#expr:15/19 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]]
|-
!rowspan=2|5
|align=left| [[Gerd Müller]]
|align=left| {{NogRep|ZNJE}}
|rowspan=2|'''14'''
|13
|{{#expr:14/13 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]]
|-
|align=left| [[Harry Kane]]
|align=left| {{NogRep|ENG}}
|18
|{{#expr:14/18 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]
|-
! 7
|align=left| [[Just Fontaine]]
|align=left| {{NogRep|Francuska|1958}} 
|'''13'''
|6
|{{#expr:13/6 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]]
|-
!8
|align=left| [[Pelé]]
|align=left| {{NogRep|BRA|1889a}} 
|'''12'''
|14
|{{#expr:12/14 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]]
|-
!rowspan=3|9
|align=left| [[Sándor Kocsis]]
|align=left| {{NogRep|MAĐ|1949}}
|rowspan=3|'''11'''
|5
|{{#expr:11/5 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]]
|-
|align=left| [[Jürgen Klinsmann]]
|align=left| {{NogRep|ZNJE}} / {{NogRep|NJE}}
|17
|{{#expr:11/17 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]]
|-
|align=left| [[Cristiano Ronaldo]]
|align=left| {{NogRep|POR}}
|27
|{{#expr:11/27 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]
|-
!rowspan=6|12
|align=left| [[Helmut Rahn]]
|align=left| {{NogRep|ZNJE}} 
|rowspan=6|'''10'''
|10
|{{#expr:10/10 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]]
|-
|align=left| [[Gary Lineker]]
|align=left| {{NogRep|ENG}}
|12
|{{#expr:10/12 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]]
|-
|align=left| [[Gabriel Batistuta]]
|align=left| {{NogRep|ARG}}
|12
|{{#expr:10/12 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]
|-
|align=left| [[Teófilo Cubillas]]
|align=left| {{NogRep|PER}}
|13
|{{#expr:10/13 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]]
|-
|align=left| [[Thomas Müller]]
|align=left| {{NogRep|NJE}}
|16
|{{#expr:10/16 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]]
|-
|align=left| [[Grzegorz Lato]]
|align=left| {{NogRep|POLJ|1928}}
|20
|{{#expr:10/20 round2}}
|style=&quot;font-size:smaller; text-align: center;&quot;| [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]] / [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]]
|}

=== Najbrži golovi ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
!Prvenstvo
!Vrijeme&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(u sekundama)&lt;/small&gt;
!Igrač 
!Reprezentacija 
!Protivnik 

|- 
![[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]
|align=center|11
|[[Hakan Şükür]]
|{{NogRep|TUR}}
|{{NogRep|JKO|1997}}

|-
![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]]
|align=center|16
|[[Václav Mašek]]
|{{NogRep|ČSR}}
|{{NogRep|MEX|1934}}

|-
![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]]
|align=center|23
|[[Pak Sŭng-jin]]
|{{NogRep|SJK}}
|{{NogRep|POR}}

|-
![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]]
|align=center|24
|[[Ernst Lehner]]
|{{NogRep|NJE|1933}}
|{{NogRep|AUT}}

|-
![[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]]
|align=center|27
|[[Bryan Robson]]
|{{NogRep|ENG}}
|{{NogRep|FRA|1976}}

|- 
![[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]]
|align=center|30
|[[Clint Dempsey]]
|{{NogRep|SAD}}
|{{NogRep|GAN}}
|}

=== Kapetani i izbornici svjetskih prvaka ===

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! Prvenstvo
! Reprezentacija
! Kapetan
! Izbornik
|-
! [[1930.]]
| {{NogRep|URU}}
| [[José Nasazzi]]
| {{flagicon|URU}} [[Alberto Suppici]]
|-
! [[1934.]]
| {{NogRep|ITA|1861}} 
| [[Gianpiero Combi]]
| {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]]
|-
! [[1938.]]
| {{NogRep|ITA|1861}}
| [[Giuseppe Meazza]]
| {{flagicon|ITA|1861}} [[Vittorio Pozzo]]
|-
! [[1950.]]
| {{NogRep|URU}}
| [[Obdulio Varela]]
| {{flagicon|URU}} [[Juan López Fontana]]
|-
! [[1954.]]
| {{NogRep|ZNJE}} 
| [[Fritz Walter]]
| {{flagicon|ZNJE}} [[Sepp Herberger]]
|-
! [[1958.]]
| {{NogRep|BRA|1889a}} 
| [[Hilderaldo Bellini]]
| {{flagicon|BRA|1889a}} [[Vicente Feola]]
|-
! [[1962.]]
| {{NogRep|BRA|1960}} 
| [[Mauro Ramos|Mauro]]
| {{flagicon|BRA|1960}} [[Aymoré Moreira]]
|-
! [[1966.]]
| {{NogRep|ENG}}
| [[Bobby Moore]]
| {{flagicon|ENG}} [[Alf Ramsey]]
|-
! [[1970.]]
| {{NogRep|BRA|1968}} 
| [[Carlos Alberto Torres|Carlos Alberto]]
| {{flagicon|BRA|1968}} [[Mário Zagallo]]
|-
! [[1974.]]
| {{NogRep|ZNJE}} 
| [[Franz Beckenbauer]]
| {{flagicon|ZNJE}} [[Helmut Schön]]
|-
! [[1978.]]
| {{NogRep|ARG}}
| [[Daniel Passarella]]
| {{flagicon|ARG}} [[César Luis Menotti]]
|-
! [[1982.]]
| {{NogRep|ITA|1946}}
| [[Dino Zoff]]
| {{flagicon image|Flag of Italy (1946–2003).svg}} [[Enzo Bearzot]]
|-
! [[1986.]]
| {{NogRep|ARG}}
| [[Diego Maradona]]
| {{flagicon|ARG}} [[Carlos Bilardo]]
|-
! [[1990.]]
| {{NogRep|ZNJE}} 
| [[Lothar Matthäus]]
| {{flagicon|ZNJE}} [[Franz Beckenbauer]]
|-
! [[1994.]]
| {{NogRep|BRA}} 
| [[Dunga]]
| {{flagicon|BRA}} [[Carlos Alberto Parreira]]
|-
! [[1998.]]
| {{NogRep|FRA|1976}} 
| [[Didier Deschamps]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Aimé Jacquet]]
|-
! [[2002.]]
| {{NogRep|BRA}}
| [[Cafu]]
| {{flagicon|BRA}} [[Luiz Felipe Scolari]]
|-
! [[2006.]]
| {{NogRep|ITA|2003}}
| [[Fabio Cannavaro]]
| {{flagicon image|Flag of Italy (2003–2006).svg}} [[Marcello Lippi]]
|-
! [[2010.]]
| {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}}
| [[Iker Casillas]]
| {{flagicon|ŠPA}} [[Vicente del Bosque]]
|-
! [[2014.]]
| {{NogRep|NJE}}
| [[Philipp Lahm]]
| {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]
|-
! [[2018.]]
| {{NogRep|FRA|1976}} 
| [[Hugo Lloris]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Didier Deschamps]]
|-
! [[2022.]]
| {{NogRep|ARG}}
| [[Lionel Messi]]
| {{flagicon|ARG}} [[Lionel Scaloni]]
|-
! [[2026.]]
| {{NogRep|ŠPA|ime=Španjolska}}
| [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]
| {{flagicon|ŠPA}} [[Luis de la Fuente (fudbaler, rođen 1961.)|Luis de la Fuente]]
|-
! [[2030.]]
| colspan=3 {{N/A|TBD}}
|-
! [[2034.]]
| colspan=3 {{N/A|TBD}}
|}

== Povezano ==
{{Commons category|FIFA World Cup}}
* [[Spisak finala FIFA Svjetskih prvenstava]]
* [[Suci FIFA Svjetskih prvenstava]]
* [[Nastupi reprezentacija na FIFA Svjetskim prvenstvima]]
* [[FIFA U-20 Svjetsko prvenstvo]]
* [[FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo]]
* [[FIFA Klupsko svjetsko prvenstvo]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo za žene]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo u nogometu na pijesku]]
* [[FIFA Svjetsko prvenstvo u futsalu]]
* [[FIFA Kup konfederacija]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{cite book |last=Glanville |first=Brian| title=The Story of the World Cup |url=https://archive.org/details/storyofworldcup0000glan_v6n8 |publisher=Faber |year=2005 |isbn=0-571-22944-1 |ref=glanville}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* {{Official website}}
* [https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html Previous FIFA World Cups] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150609003426/https://www.fifa.com/tournaments/archive/worldcup/index.html |date=2015-06-09 }}

{{svjetsko prvenstvo u nogometu}}
{{Međunarodni fudbal}}
{{Osvajači Svjetskih nogometnih prvenstava}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Svjetska prvenstva]]
[[Kategorija:FIFA Svjetsko prvenstvo| ]]
[[Kategorija:FIFA]]</text>
      <sha1>89sooew9ort7vhmo9ckvl0628i6rrng</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirsad Türkcan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6654</id>
    <revision>
      <id>42696068</id>
      <parentid>41224370</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T11:50:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zafer</username>
        <id>67648</id>
      </contributor>
      <comment>Photo changed</comment>
      <origin>42696068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2278" sha1="43w1knc1gjrcttlvrgimj7zg2s7e0uu" xml:space="preserve">{{Ažuriranje}}
{{Sređivanje}}
[[Datoteka:Mirsad Türkcan 20260922 (1) (cropped).JPG|thumb|Mirsad Türkcan]]

'''Mirsad Turkđan''' ([[Turski jezik|turski]]: '''Mirsad Türkcan'''), rođen [[7. 6.|7. juna]] [[1976]]. u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]], je [[Košarka|košarkaški]] igrač. Rođen je kao ''Mirsad Jahović'' u bošnjačkoj porodici. Mirsad Jahović je uzeo tursko prezime Turkčan kada se preselio u [[Turska|Tursku]] da igra košarku. U isto vreme, dobio je tursko državljanstvo i od tad je državni reprezentativac Turske. Visok je 2,06 m, a težak 107 kg. 

Turkčan je u sezoni 2004/2005. igrap za ruski klub Dinamo iz Moskve. Leta 2005. godine, potpisao je ugovor za turski Ulkersport.

Njegova sestra [[Emina Jahović]] je popularna pop pevačica u Srbiji i u ostalim delovima bivše Jugoslavije. 

18. decembra 2005, Mirsad je oženio svoju osamnaestogodišnju devojku Dinu Džanković, mis Srbije i Crne Gore za 2005. godinu. [http://www.kurir-info.co.yu/Arhiva/2005/decembar/17-18/ST-04-17122005.shtml &lt;small&gt;Izvor&lt;/small&gt;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061012081755/http://www.kurir-info.co.yu/Arhiva/2005/decembar/17-18/ST-04-17122005.shtml |date=2006-10-12 }}

== Karijera ==
* '''1998-1999.''' 
Mirsad Turkčan se pridružio istanbulskom Efes Pilsenu decembra 1998, ali samo da bi igrao na utakmicama Evrolige. Januara 1999, trejdovan je od strane Hjuston Rokitsa za Filadelfiju 76 (Philadelphia 76ers). Aprila 1999, Turkčan je potpisao za Njujork Knikse (New York Knicks).
 
* '''1999-2000.''' 

Februara 2000 potpisuje za Milvoki Bakse (Milwaukee Bucks).
* '''2000-2001.''' 
Igra za Efes Pilsen, zatim za PSG.
 
* '''2001-2002''' 
[[CSKA Moskva]] ([[Rusija]]) 
 
* '''2002-2003''' 
[[Montepaski SIjena]] ([[Italija]]) 
 
* '''2003-2004''' 
CSKA Moskva ([[Rusija]]) 
 
* '''2004-2005''' 
Dinamo Moskva (Rusija)

{{NBA draft 1998.}}
{{Authority control}}
{{Lifetime|1976||Türkcan, Mirsad}}

[[Kategorija:Turski košarkaši]]
[[Kategorija:Srpski košarkaši]]
[[Kategorija:Košarkaši Anadolu Efesa]]
[[Kategorija:Košarkaši New York Knicksa]]
[[Kategorija:Košarkaši Milwaukee Bucksa]]
[[Kategorija:Košarkaši CSKA Moskve]]
[[Kategorija:Košarkaši Fenerbahçea]]
[[Kategorija:Krilni centri]]
[[Kategorija:Biografije, Novi Pazar]]</text>
      <sha1>43w1knc1gjrcttlvrgimj7zg2s7e0uu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1980.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7651</id>
    <revision>
      <id>42695955</id>
      <parentid>42596957</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:05:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>42695955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70436" sha1="i4apmp05r5zbqsspw50tkbr0jq47c7t" xml:space="preserve">{{year dab|1980}}
{{godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|1980}}
__NOTOC__
Godina '''1980''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXX]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u utorak]] po gregorijanskom kalendaru.
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1980''': &lt;br /&gt; [[1980#Januar/Siječanj|1]] • [[1980#Februar/Veljača|2]] • [[1980#Mart/Ožujak|3]] • [[1980#April/Travanj|4]] • [[1980#Maj/Svibanj|5]] • [[1980#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1980#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1980#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1980#Septembar/Rujan|9]] • [[1980#Oktobar/Listopad|10]] • [[1980#Novembar/Studeni|11]] • [[1980#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1980#Rođenja|Rođenja]] • [[1980#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Promenom u [[švedska|švedskom]] Zakonu o nasleđivanju, princeza [[Victoria, švedska krunska princeza|Victoria]] postaje naslednik prestola umesto mlađeg brata.
* [[2. 1.]] - [[SR Hrvatska]] uvodi obvezne mirovine za zemljoradnike.
[[Datoteka:Lazar Kolishevski.JPG|100px|mini|lijevo|[[Lazar Koliševski|Koliševski]]]]
* [[3. 1.]] - Predsednik [[Josip Broz Tito]] primljen u [[Klinički centar Ljubljana|Klinički centar u Ljubljani]] zbog problema sa krvnim sudovima na nozi (&quot;Titova poslednja bitka&quot;). Potpredsednik Predsedništva [[Lazar Koliševski]] preuzima neke funkcije.
*   3. 1. - Socijaldemokrata [[Francisco de Sá Carneiro]] je novi premijer Portugala (do decembra). 
* [[4. 1.]] - [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] uvode žitni embargo prema [[Sovjetski Savez|SSSR]]-u zbog [[Afgansko-sovjetski rat|invazije u Afganistan]].
* [[6. 1.]] - U 00:00 sati [[UTC]] počela epoha [[Global Positioning System|Globalnog pozicionog sistema]].
* 6. 1. - Ubijen Piersanti Mattarella, regionalni predsednik [[Sicilija|Sicilije]] - počinilac je [[mafija]] (njegov brat [[Sergio Mattarella|Sergio]] će 2015. postati predsednik Italije).
* 6. 1. - Prva epizoda &quot;[[Vruć vetar|Vrućeg vetra]]&quot; - 10 epizoda do marta.
* [[9. 1.]] - U osam gradova [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] javno pogubljeno 63 učesnika [[Zauzeće Velike džamije|Zauzeća Velike džamije]] prošlog novembra.
* [[13. 1.]] - Zvaničan nastanak benda [[Električni orgazam]].
* 13. 1. - Tanjug izveštava da predsednik Tito dobro reaguje na operaciju leve noge, ali konzilijum sutradan kaže da nije postignut &quot;željeni efekt&quot;.
* 13. 1. - U Nemačkoj osnovana partija [[Savez '90/Zeleni|Zeleni]]. 
* [[14. 1.]] - [[Indira Gandhi]] je ponovo premijer Indije (do [[1984]]), nakon što je [[Indijski nacionalni kongres]] pobedio na izborima. 
* [[januar]] - Vojska i milicija u SFRJ u povišenoj gotovosti&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-302.shtml Yugoslavia Reinforces Security Measures]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zdenko Antić OSA-RFE Research&lt;/ref&gt;, hapšenja političkih protivnika (u vezi sa sovjetskom invazijom na [[Afganistan]] i Titovom bolešću). Albanija za solidarnost s Jugoslavijom u slučaju sovjetske intervencije.
[[Datoteka:1980-Rubik's-Cube.jpg|mini|180px|[[Rubikova kocka]]]]
* [[17. 1.]] - ''[[The New York Times|New York Times]]'' izveštava da je Titovo stanje &quot;prilično loše&quot; i da je &quot;prekasno&quot; za amputaciju noge.
* [[20. 1.]] - Titu amputirana noga, kako bi se sprečilo širenje gangrene, objavljuje konzilijum, nakon čega mu se stanje popravilo.
* 20. 1. - [[Bojan Križaj]] u [[Wengen]]u ostvario prvu pobedu u Svetskom kupu.
* 20. 1. - U rušenju arene u [[Sincelejo]], Kolumbija, poginulo 200 ljudi. 
* [[21. 1.]] - Londonska cena zlata, ''[[Gold fixing]]'', dostigla 850 dolara za troj uncu, što je najviši realni iznos u istoriji (2.484 dolara iz 2016).
* [[22. 1.]] - Sovjetski disident [[Andrej Saharov]] uhapšen zbog protesta protiv invazije Afganistana i poslat u unutrašnji egzil u [[Nižnji Novgorod|Gorki]] (do 1986). 
* [[26. 1.]] - [[Egipat]] i [[Izrael]] uspostavili diplomatske odnose.
* 26/[[27. 1.]] - Grupa tuniskih pobunjenika obučenih u Libiji napala vojne i policijske položaje u gradu [[Gafsa]], ali su do uveče savladani, preko 40 mrtvih&lt;ref name=&quot;BrecherWilkenfeld1997&quot;&gt;{{cite book|author1=Michael Brecher|author2=Jonathan Wilkenfeld|title=A Study of Crisis|url=http://books.google.com/books?id=GjY7aV_6FPwC&amp;pg=PA455|year=1997|publisher=University of Michigan Press|isbn=0-472-10806-9|pages=455–}}&lt;/ref&gt;.
* [[27. 1.]] - Prijem [[Nikola Ljubičić|Nikole Ljubičića]] je poslednja fotografija Josipa Broza u Fototeci Muzeja istorije Jugoslavije&lt;ref&gt;[http://foto.mij.rs/site/gallery/19927/photo/40 Prijem Nikole Ljubičića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190326220330/http://foto.mij.rs/site/gallery/19927/photo/40 |date=2019-03-26 }}. foto.mij.rs&lt;/ref&gt;.
* 27. 1. - [[Iranska talačka kriza]] &amp;mdash; ''[[Canadian Caper]]'': šestorica američkih diplomata izvučena iz Irana uz pomoć kanadske vlade i CIA (inspiracija za film ''[[Argo (film)|Argo]]'').
* [[29. 1.]] - [[Rubikova kocka]] predstavljena na sajmu igračaka u Londonu, zatim i drugde u zapadnim zemljama. 
* [[31. 1.]] - [[Građanski rat u Gvatemali]]: u policijskom jurišu na špansku ambasadu u [[Gvatemala|Gvatemali]], koju su zauzeli seljaci, došlo do požara i pogibije 36 osoba.

=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:Cold War Map 1980.svg|mini|330px|[[Hladni rat|Hladnoratovski]] svet 1980.]]
* [[2. 2.]] - [[Ploče]] se ponovo zovu Kardeljevo (do 1990).
* 2 - [[3. 2.]] - Neredi u Državnom zatvoru Novog Meksika, 33 mrtvih.
* [[4. 2.]] - [[Abulhasan Banisadr]] postaje prvi predsednik Islamske Republike [[Iran]] (do 1981); značajniji je imam [[Ruholah Homeini|Homeini]] kao Vrhovni vođa.
* 4. 2. - Gomila u Tripoliju zapalila francusku ambasadu, čija mornarica patrolira u blizini nakon incidenta u Gafsi.
* 4. 2. - SFRJ: u Međurepubličkom komitetu za tržište i cene Savezne skupštne postignut dogovor o kontroli cena.
* [[7. 2.|7]] - [[9. 2.]] - Simpozijum &quot;SKJ i socijalistička revolucija&quot; na Bledu, član predsedništva CK SKJ [[Branko Mikulić]] pominje ideje sa Šestog kongresa ([[1952]]) o &quot;edukativnoj&quot; umesto &quot;komandnoj&quot; ulozi partije.
* [[10. 2.]] - Konzilijum: Tito ima problema sa bubrezima i varenjem; sutradan izvešteno i o srčanoj slabosti.
* [[13. 2.]] - Povišena gotovost [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] usled daljeg pogoršanja Titovog stanja (kritično stanje u jednom trenutku tokom noći, &quot;plitka koma&quot; - Predsjedništvo SFRJ se sutradan sastalo radi pripreme pogreba&lt;ref name=&quot;GG795&quot;&gt;Goldstein &amp; Goldstein, 795&lt;/ref&gt;).
* [[14. 2.|14]] - [[23. 2.]] - [[Zimska Olimpijada 1980|Zimske Olimpijske igre]] u [[Lake Placid (New York)|Lake Placidu]].
* [[21. 2.]] - Titu nešto bolje, šalje poziv na detant Karteru i Brežnjevu. (?)
* [[22. 2.]] - Tito na [[dijaliza|dijalizi]] (ili već 18-tog), takođe ima zapaljenje pluća (na aparatu za vještačko disanje 26-tog, od kada je u umjetnoj komi).&lt;ref name=&quot;GG795&quot; /&gt;
* 22. 2. - &quot;Čudo na ledu&quot;: [[hokej na ledu|hokejaška]] reprezentacija SAD pobedila favorizovani SSSR sa 4:3 (druga trećina završena 2:3).
* 22. 2. (3. hut 1358. po afganskom kalendaru) - &quot;Ustanak 3. huta&quot;: u Kabulu proglašeno ratno stanje nakon što su se antisovjetske demonstracije pretvorile u nerede, protiv kojih se koriste tenkovi. 
* [[24. 2.]] - [[Izraelska funta]] zamenjena šekelom po kursu 10:1 (ovaj stari šekel će biti zamenjen [[izraelski novi šekel|novim šekelom]] 1985).
* [[25. 2.]] - U Briselu parafiran sporazum o trgovini i saradnji između [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i [[Evropska ekonomska zajednica|Evropske ekonomske zajednice]]&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-222.shtml New Yugoslav-EEC Trade Agreement Signed]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Z. Antić OSA-RFE Research&lt;/ref&gt; (ratifikovan [[1983]]).
* 25. 2. - Vojni udar u [[Surinam]]u, neformalnu vlast uzima [[Dési Bouterse]] (do 1987, kasnije izabran za predsednika 2010).
* [[27. 2.]] - [[Ivan Pavao II.|Papa]] imenovao [[Alojzij Šuštar|Alojzija Šuštara]] za ljubljanskog nadbiskupa.
* 27. 2. - Konzilijum: Tito ima unutrašnje krvarenje.
* 27. 2. - &quot;Pokret 19. aprila&quot; u Kolumbiji zauzeo dominikansku ambasadu, opsada traje do aprila.
* februar - [[Zdravko Čolić]] izdao album ''[[Zbog tebe (album)|Zbog tebe]]''&lt;ref&gt;[http://www.yugopapir.com/2013/12/zdravko-colic-jedva-ceka-da-svi-cuju.html Balaševićevska nekonvencionalnost u bregovićevskom aranžmanu]. yugopapir.com&lt;/ref&gt;, prodato je 346.000 nosača zvuka.&lt;ref&gt;[http://www.yugopapir.com/2018/05/top-10-najprodavanijih-domacih-albuma-u.html Top 10 najprodavanijih domaćih albuma u 1980: Jedna licenca, dva-tri narodnjaka, puno zabavnjaka]. yugopapir.com&lt;/ref&gt;

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - Prva vežba i zvanični nastanak benda [[VIS Idoli]].
*   1. 3. - Front [[Polisario]] naneo poraz marokanskim snagama na severu [[Zapadna Sahara|Zapadne Sahare]], ovi odgovaraju operacijom čišćenja u maju. 
* [[3. 3.]] - [[Pierre Trudeau]] ponovo [[kanada|kanadski]] premijer (do 1984).
*   3. 3. - [[Prem Tinsulanonda]] novi [[tajland]]ski premijer (do 1988). 
* [[4. 3.]] - [[Robert Mugabe]] izabran za premijera Južne Rodezije.
* [[6. 3.]] - [[Marguerite Yourcenar]] postala prva žena član [[Francuska akademija|Francuske akademije]].
* [[8. 3.]] - Počinje [[rok]] festival u [[Tbilisi]]ju, prvi u SSSR.
* [[9. 3.]] - Prvi put upotrebljen [[imunosupresant]]ni lek [[ciklosporin]] - u SAD odobren 1983.
* [[10. 3.]] - Početak [[Berbersko proleće|Berberskog proleća]] u [[Alžir]]u, borba za [[Berberski jezici|jezik]] i kulturu ugrožene [[arabizacija|arabizacijom]].
* [[14. 3.]] - Titovim problemima se pridružuje i visoka temperatura.
* 14. 3. - Pad aviona kod Varšave, poginuo 14-člani američki [[boks]]erski tim i još 73 osobe.
* [[14. 3.]] i [[18. 3.]] - Plenumi CK-ova SK Srbije odn. SK Hrvatske - za kolektivno rukovodstvo, protiv &quot;liderstva&quot;, zalaganje za ličnu inicijativu i odgovornost.
* [[16. 3.]] - Nasilno ugušeni studentski protesti protiv predsednika [[Mali]]ja [[Moussa Traoré|Mousse Traoréa]], lider Abdoul Karim Camara mučen do smrti. 
* [[17. 3.]] - Eksplodirala bomba ispred kancelarije jugoslovenske banke u Njujorku (hrvatski emigranti prete sa još dve bombe ako se ne objavi njihovo pismo).
* [[18. 3.]] - Eksplozija rakete Vostok na kosmodromu [[Pleseck]], poginulo 50 osoba.
[[Datoteka:Oscar Romero by puigreixach.jpg|mini|150px|† [[Óscar Romero]]]]
* [[20. 3.]] - U oluji potonuo brod ''Mi Amigo'' sa kojeg je emitovao piratski [[Radio Caroline]] (vraćaju se 1983).
* [[21. 3.]] - ''A House Divided'', završna epizoda druge sezone TV-serije ''[[Dallas (TV serija)|Dallas]]'' u kojoj je protagonist [[J.R. Ewing]] ustrijeljen, postaje najpoznatiji ''[[cliffhanger]]'' u historiji televizije.
* 21. 3. - Predsednik [[Džimi Karter|Karter]] objavio da će SAD bojkotovati [[Olimpijada 1980|Olimpijske igre 1980]] u Moskvi (ranije je Sovjetima dao rok do 20. februara da se povuku iz Afganistana).
* [[23. 3.]] - Miting u Novom Sadu, želje za Titov oporavak.
*   23. 3. - Konačno prekinuto izlivanje nafte iz bušotine Ixtoc I u Meksičkom zalivu, koje je trajalo od prošlog juna.
* [[24. 3.]] - Nadbiskup [[Óscar Romero]] ubijen tokom mise u [[San Salvador]]u, na sahrani [[30. 3.]] u pucnjavi ubijeno 42 ljudi - razgoreva se [[Salvadorski građanski rat]] (Romero kanoniziran 2018).
* [[26. 3.]] - Kavez lifta u rudniku zlata Vaal Reef u Južnoj Africi propao 1,9 kilometara - 23 mrtvih.
* 26. 3. - Osnovana kompanija [[Arianespace]], prvi komercijalna firma za lansiranje u svemir (prva raketa Ariane je lansirana prošlog decembra).
* [[27. 3.]] - Pad norveške naftne platforme &quot;Alexander L. Kielland&quot; u Severnom moru, 123 poginulih.
* 27. 3. - Srebrni četvrtak: nagli pad cene [[srebro|srebra]] dovodi do panike na tržištu.
* [[28. 3.]] - Počinje primanje akontacije za [[Jugo|Juga]] (100.000 dinara).
* 28. 3. - U Jerusalimu otkriven [[Talpiotski grob]].
* 28. 3. - Ekonomska kriza u [[Argentina|Argentini]]: pad najveće privatne banke ''Banco de Intercambio Regional'' povlači za sobom još 37 finansijskih institucija, što utiče i na industriju. 
* [[30. 3.]] - &quot;Politika&quot; izveštava da oko 50 kosovskih Albanaca u pritvoru očekuje suđenje zbog &quot;antidržavne delatnosti&quot;&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-159.shtml New Ferment Among Albanians in Yugoslavia]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Z. Antić OSA-RFE Research&lt;/ref&gt;.
* mart-novembar - Otkriveni su [[Saturn]]ovi sateliti: Janus, Helena, Kalipso, Telesto, [[Prometej (mjesec)|Prometej]], Pandora i [[Atlas (mjesec)|Atlas]].

=== April/Travanj ===
* [[1. 4.]] - [[Islamistička pobuna u Siriji]]: jedna divizija vojske dolazi u [[Alep]] nakon talasa štrajkova i opozicione aktivnosti, do polovine meseca ginu stotine civila - &quot;opsada&quot; grada traje do sledećeg februara.
*   1. 4. - U Bagdadu bačena bomba na zamenika premijera [[Tariq Aziz|Tariqa Aziza]], počinitelji su iz proiranske šiitske partije.
* [[2. 4.]] - Jugoslavija potpisala sporazum sa [[Evropska zajednica|Evropskom zajednicom]] o uklanjanju ograničenja na jugoslovenski izvoz (naročito mesa i poljoprivrednih proizvoda); uključeni i krediti od 280 miliona dolara od [[Evropska investiciona banka|Evropske investicione banke]].
* [[6. 4.]] - Titova [[upala pluća|pneumonija]] se povlači.
* [[7. 4.]] - [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] prekinule diplomatske odnose sa [[Iran]]om i uvele ekonomske sankcije.
* 7. 4. - Američka delegacija u poseti Jugoslaviji, razgovara se o saradnji.
* 7. 4. - ''[[Gossamer Penguin]]'' je prva letelica na solarni pogon.
* [[8. 4.]] - Imam Homeini poziva na rušenje iračkog predsednika Huseina. 
* [[9. 4.]] - U Bagdadu pogubljen šiitski klerik [[Muhammad Baqir al-Sadr]] (tast i rođak [[Muktada al-Sadr|Muktade al-Sadra]]), na udaru su i drugi šiitski klerici i njihove porodice.
* 9 - 12. 4. - Prva sovjetska [[Pandžširske ofenzive|Pandžširska operacija]] u Afganistanu.
* [[12. 4.]] - Predsednik [[Liberija|Liberije]] [[William R. Tolbert Jr.]] ubijen u vojnom udaru - [[Samuel Doe]], prvi domorodac na čelu zemlje, prekida 130 godina demokratske predsedničke sukcesije (i sam zbačen i ubijen 1990).
* [[14. 4.]] - ''[[Iron Maiden]]'' izdaje prvi album.
* 14. 4. - [[52. dodjela Oscara]]: najbolji film ''[[Kramer vs. Kramer]]'', ukupno pet nagrada od devet nominacija, najbolji strani film &quot;[[Limeni doboš (film)|Limeni doboš]]&quot;.
* [[15. 4.]] - [[Marielski egzodus]] - oko 125.000 [[Kuba]]naca napušta zemlju do kraja oktobra.
* april - Osnovan bend [[Šarlo Akrobata]].
* april - Godišnja inflacija u SFRJ 26%
[[Datoteka:Mugabe 1979 a.jpg|mini|150px|[[Robert Mugabe]]]]
* [[18. 4.]] - {{flag|Zimbabve}}, ranija Južna Rodezija, stiče nezavisnost od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]], predsednik vlade je [[Robert Mugabe]] (od 1987. predsednik, sve do vojnog prevrata 2017). 
* 18. 4. - [[Iranska kulturna revolucija]]: imam Homeini napada univerzitete sa zapadnim programom - već sledeće večeri napadnuta učiteljska škola, univerziteti će biti zatvoreni tri godine.
* [[19. 4.]] - [[Pjesma Evrovizije 1980.|Pesma Evrovizije u Hagu]]: [[Johnny Logan]] iz Irske pobedio prvi put, nije bilo Jugoslavije, kao ni Izraela (mada je pobedio prošle godine); prvi i jedini put nastupio Maroko.
*   19. 4. - [[Violeta Chamorro]] napušta [[nikaragva]]nsku Huntu nacionalne rekonstrukcije, tri dana kasnije i Alfonso Robelo, jer [[sandinisti]] idu previše ulevo i prema Kubi i SSSR. 
* [[20. 4.]] - Konzilijum: Tito sada ima problema i sa jetrom, stanje se pogoršava.
* [[22. 4.]] - Uveče Titovo stanje postaje [[koma]]tozno i &quot;u šoku&quot; je, ali se par dana kasnije malo popravlja.
* 22. 4. - Filipinski putnički brod ''Don Juan'' se sudario sa tankerom, 176 mrtvih. 
* 22 - [[25. 4.]] - U Beogradu održana Svetska sindikalna konferencija o razvoju.
* [[23. 4.]] - [[Komunistička pobuna u Tajlandu]]: premijer potpisao naređenje 66/2523 kojim se nudi amnestija i demokratski proces - počinje opadanje pobune koja je trajala 1965-83.
* [[25. 4.]] - [[Operacija Eagle Clow]], bezuspješni pokušaj spašavanja američkih talaca u [[Iran]]u, u sudaru dva helikoptera poginulo 8 američkih vojnika.
* 25. 4. - Dan-Air Flight 1008: avion udario u brdo na [[Tenerife|Tenerifi]], 145 mrtvih.
* [[25. 4.]] - [[4. 5.]] - U Beogradu se održava Evropski šampionat u [[dizanje tegova|dizanju tegova]].
* [[27. 4.]] - Okončana opsada ambasade u Bogoti, taoci pušteni, gerilci odleteli na Kubu.
* [[30. 4.]] - Iransko-arapski teroristi zauzimaju iransku ambasadu u [[London]]u, [[Special Air Service|SAS]]-ovci je povraćaju pet dana kasnije.
* 30. 4. - [[Juliana, kraljica Holandije]] abdicirala u korist kćerke [[Beatrix od Nizozemske|Beatrix]] (i ona abdicira [[2013]]).
* 30. 4. - Konzilijum izveštava da je Titu bolje.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Kuća Cveća.jpg|mini|300px|[[Kuća cveća]]]]
* [[2. 5.]] - Referendum u [[Nepal]]u sa 54,8% podržava postojeći nepartijski sistem ''panchayat'' umesto višestranačja (sistem će biti promenjen 1990). 
* [[3. 5.]] - U nemačkom [[Gorleben]]u proglašena ''[[Republik Freies Wendland]]'', u znak protesta zbog planirane nuklearne deponije - policija rasturila kamp sledećeg meseca.
* [[4. 5.]] - '''[[Josip Broz Tito]]''' umro na [[Klinički centar Ljubljana|Kliničkom centru Ljubljana]] u 15:05.
*   4. 5. - [[Lazar Koliševski]] novi predsednik Predsedništva. Centralni komitet SKJ i Predsedništvo SFRJ objavili proglas. 
* [[5. 5.]] - [[Plavi voz]] sa Titovim telom stigao u Beograd.
* [[7. 5.]] - [[Paul Geidel]] pušten iz zatvora u državi New York posle odsluženih skoro 69 godina (umro 1987).
* [[8. 5.]] - Tito sahranjen u [[Kuća cveća|Kući cvijeća]], uz dotada rekordno okupljanje svjetskih čelnika - 208 delegacija iz 126 zemalja svijeta (tek će sahrana pape Jovana Pavla II [[2005]]. biti veća).
* [[10. 5.]] - [[Kuća cveća]] otvorena za posetioce.
* [[13. 5.]] - [[Salvadorski građanski rat]], Masakr na reci Sumpul: salvadorska vojska i paravojnici su ubili najmanje 300 izbeglica.
[[Datoteka:Cvijetin Mijatović.jpg|mini|180px|[[Cvijetin Mijatović]]]]
* [[15. 5.]] - [[Cvijetin Mijatović]] ([[SR BiH]]) novi predsednik [[Predsjedništvo SFRJ|Predsedništva SFRJ]] nakon [[Lazar Koliševski|Lazara Koliševskog]].
* [[16. 5.]] - Izvešteno o osnivanju Saveta za [[Teritorijalna odbrana|Teritorijalnu odbranu]] u sklopu Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (na čelu Saveta gen-puk. [[Stane Potočar]])&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-22.shtml More Power for the Yugoslav Army]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S. Stanković OSA-RFE Research&lt;/ref&gt;.
*   16. 5. - U NR Kini određene prve [[Specijalna ekonomska zona (Kina)|specijalne ekonomske zone]]: [[Shenzhen]], [[Zhuhai]] i [[Shantou]] u prov. [[Guangdong]] te [[Xiamen]] u [[Fujian]]u&lt;ref name=&quot;He2016&quot;&gt;{{cite book|author=Henry He|title=Dictionary of the Political Thought of the People's Republic of China|url=http://books.google.com/books?id=XSi3DAAAQBAJ&amp;pg=PA216|date=22 July 2016|publisher=Routledge|isbn=978-1-315-50044-7|pages=216–}}&lt;/ref&gt;.
* [[17. 5.]] - &quot;Puč 17. maja&quot; u Južnoj Koreji: vojni udar generala [[Chun Doo-hwan]]a, neformalnog lidera zemlje i direktora obaveštajne službe KCIA - ratno stanje prošireno na celu zemlju, masovna hapšenja.
[[Datoteka:Mount St. Helens erupting blue.jpg|mini|200px|left|Erupcija Saint Helens]]
* [[18. 5.]] - Eksplozivna erupcija vulkana [[Mount Saint Helens]] u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u - 57 mrtvih i 3 mlrd. dolara štete; četiri i po sata kasnije jak zemljotres na [[Kopaonik]]u ([[Magnituda zemljotresa|M]] 5.9, int. VIII), stradala sela opštine [[Raška (grad)|Raška]] i [[Brus]], osetio se i u Beogradu i dalje.
*   18. 5. - Ustanak u Gwangju protiv vojne vlasti u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] - ugušen posle nekoliko dana i stotina mrtvih. 
*   18. 5. - Posle 11 godina vojne vlasti u [[Peru]]u se održavaju izbori na kojima [[Fernando Belaúnde Terry]] postaje predsednik po drugi put (do 1985). Ali [[Sendero Luminoso]] prethodnog dana pali glasačke kutije u jednom mestu, čime počinje [[Oružani konflikt u Peruu]].
* [[19. 5.]] - Susret [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] i [[Valéry Giscard d'Estaing]]a u Varšavi. 
* [[20. 5.]] - Prvi referendum o nezavisnosti [[Quebec|Kvebeka]]: 60% je za ostanak u [[Kanada|Kanadi]].
* [[21. 5.]] - Premijera filma ''[[Star Wars Episode V: The Empire Strikes Back]]''.
* [[22. 5.]] - U Japanu objavljena igra ''[[Pac-Man]]''.
* [[23. 5.]] - U SAD prikazan film ''[[The Shining (1980)|The Shining]]''.
* [[25. 5.]] - U [[Beograd]]u održana priredba povodom [[Štafeta mladosti|Dana mladosti]], prva posle smrti [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]].
* maj - Manje demonstracije na Kosovu, odmah ugušene&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-237.shtml Why New Unrest In Kosovo?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307202411/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-237.shtml |date=2016-03-07 }}, page 2, Louis Zanga, OSA-RFE, 1981&lt;/ref&gt;.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
[[Datoteka:Genex Tower 14.jpg|mini|180px|Kula Genex - [[Zapadna kapija Beograda]]]]
* jun - Narodna skupština Srbije usvojila zakon kojim se sa platnog spiska Beogradskog univerziteta skidaju profesori koji nisu radili dve godine, ako ne nađu novu poziciju u roku od šest meseci (u decembru će biti upotrebljeno protiv &quot;Praxisovaca&quot;).
* [[1. 6.]] - U [[Trbovlje|Trbovlju]] osnovana grupa [[Laibach]].
* 1. 6. - Pokrenut informativni kanal [[CNN]].
* [[2. 6.]] - Eksplozija bombe pred kućom Vladimira Sinđelića, otpravnika poslova u jugoslovenskoj ambasadi u Vašingtonu; nema povređenih, odgovornost preuzeli &quot;hrvatski borci za slobodu&quot;, predsednik Karter osudio napad.
* [[3. 6.]] - Eksplozija u muzeju [[Kip slobode|Kipa slobode]], &quot;hrvatski borci za slobodu&quot; preuzimaju odgovornost.
* [[6. 6.]] - [[Međunarodni monetarni fond|MMF]] stavio Jugoslaviji na raspolaganje 445 miliona dolara za pomoć ekonomiji u problemima. Dinar devalviran sa 21 na 27,3 za dolar, radi podsticanja izvoza i smanjenja uvoza (Tito je tu meru odbio prošlog decembra).
* [[6. 6.]] - 9. 6. - Peticija 36 beogradskih intelektualaca Predsedništvu SFRJ za amnestiju političkih zatvorenika u Jugoslaviji (&quot;verbalni delikt&quot;), prvi takav potez posle rata&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-3-122.shtml Yugoslav Intellectuals Request Amnesty for Political Prisoners]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zdenko Antić, OSA-RFE Research&lt;/ref&gt;.
* [[7. 6.]] - Osnovana Zadužbina Miloša Crnjanskog.
*   7. 6. - Operacija Smokeshell: južnoafričke snage ušle u Angolu, tuku se sa [[SWAPO]]-om do početka jula.
* [[9. 6.]] - Komičar [[Richard Pryor]] se zapalio dok je pušio [[kokain]].
* [[11. 6.]] - Peticija 54 slovenačka intelektualca republičkom Socijalističkom savezu protiv &quot;restaljinizacije&quot; kulturnog života u Sloveniji.
* [[12. 6.]] - 11. plenum CK SKJ - Predsedništvo CK SKJ preuzima funkcije Predsednika SKJ do sledećeg kongresa; uvedena funkcija predsednika Predsedništva CK SKJ sa jednogodišnjim mandatom, koji učestvuje u radu Predsedništva SFRJ - prvi je [[Stevan Doronjski]], raniji ''predsedavajući'' Predsedništva CK (do oktobra, jer mu je uračunat minuli staž).
* 12. 6. - Umro japanski premijer [[Masayoshi Ōhira]], u julu ga nasleđuje [[Zenkō Suzuki]] (do 1982). 
* jun? - Prvak Jugoslavije u fudbalu Crvena zvezda; Sarajevo, Radnički Niš i Napredak Kruševac idu u Kup UEFA; Dinamo (Zg) u Kup pobednika kupova.
* [[20. 6.]] - Prikazan film ''[[The Blues Brothers (film)|The Blues Brothers]]''. 
* [[23. 6.]] - Predsedništvo CK SK Slovenije odlučilo da [[Anton Vratuša]] ustupi mesto predsednika RIV-a [[Janez Zemljarič|Janezu Zemljariču]].
*   23. 6. - [[Sanjay Gandhi]], Indirin sin i odnedavno generalni sekretar Kongresne partije, poginuo u avionskom udesu - njegov brat [[Rajiv Gandhi]] će ući u politiku sledeće godine (premijer 1984-89). 
*   23. 6. - Prvi [[Vijetnamski upadi u Tajland|vijetnamski upad iz Kampučije u Tajland]], koji je dao utočište Crvenim Kmerima.
* [[24. 6.]] - Američki predsednik [[Jimmy Carter]] u poseti Jugoslaviji (na Titovoj sahrani bio potpredsednik [[Walter Mondale]]).
* [[25. 6.]] - Muslimansko bratstvo pokušalo ubistvo sirijskog predsednika [[Hafez al-Asad|Hafeza al-Asada]].
* [[26. 6.]] - Skupština SFRJ usvojila Zakon o vojnoj obavezi: vojni rok 15 meseci, odmah posle srednje škole (moguće 12 + 3 meseca po završetku studija), dovoljna opšta radna sposobnost&lt;ref&gt;Bajec, Dolničar, 1981, str. 378&lt;/ref&gt;.
* [[27. 6.]] - [[Let Aerolinee Itavia 870]] oboren tajanstvenom eksplozijom iznad Tirenskog mora.
* [[29. 6.]] - Još jedan potres na Kopaoniku.
* 29. 6. - [[Vigdis Finnbogadottir]] izabrana za predsednicu [[Island]]a (do 1996) - prva žena demokratski izabrana za šefa države.
* 29. 6. - Predsednički izbori u Boliviji donose relativnu većinu [[Hernán Siles Zuazo|Hernánu Silesu Zuazu]], predviđeno je da Nacionalni kongres 6. avgusta donese odluku o predsedniku (Zuazo će usled vojne intervencije biti predsednik tek 1982-85).
* jun - avgust - Velika vrućina i suša u SAD, stradalo 1.700 ljudi.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Krcki most 022012 02.jpg|mini|200px|[[Krčki most]]]]
* [[2. 7.]] - Prikazana komedija ''[[Airplane!]]'' (&quot;Ima li pilota u avionu?&quot;). 
* ca. 6. 7. - Savezna vlada, SIV, priznaje u izvještaju Saveznoj skupštini da se zemlja nalazi u ozbiljnim &quot;ekonomskim teškoćama&quot; koje prijete da oslabe stabilnost zemlje (ohrabrivanje uvoza umesto izvoza, nerealne razvojne ambicije su povlačile inozemne kredite). Poziva na radikalne mjere, ali republičke vođe to ignoriraju.&lt;ref&gt;Jović 2003, 229-31&lt;/ref&gt;
* [[7. 7.]] - [[Libanski građanski rat]] &amp;mdash; [[Masakr u Safri]] (&quot;Noć dugih noževa&quot;): falangističke snage [[Bachir Gemayel|Bachira Gemayela]] uništile miliciju Tigrovi [[Camille Chamoun|Camilla Chamouna]] kako bi se konsolidovale hrišćanske snage.
* [[8. 7.]] - U Poljskoj počinju [[Lublinski štrajkovi 1980|Lublinski štrajkovi]].
* 9 - 10. 7. - &quot;Zavera iz Nožeha&quot;: u Iranu sprečen pokušaj prevrata od strane oružanih snaga, u čemu je iz emigracije učestvovao bivši premijer [[Šapur Bahtijar]]. 
* [[10. 7.]] - Potpisan petogodišnji trgovački ugovor između SFRJ i Albanije vredan 720 miliona dolara.
* [[jul]] - [[Sovjetski Savez|Sovjetska]] delegacija, na čelu sa potpredsednikom Vrhovnog Sovjeta Vasilijem Kuznjecovim, u poseti Jugoslaviji.
* jul - Napadi u štampi na [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]].
* [[17. 7.]] - [[Ronald Reagan]] nominovan za [[Republikanska stranka SAD|republikanskog]] kandidata na predsedničkim izborima, sa 97,4% glasova na konvenciji.
*   17. 7. - Predsednica [[Bolivija|Bolivije]] [[Lidia Gueiler Tejada]] zbačena u vojnom udaru svog rođaka generala [[Luis García Meza Tejada|Tejade]] (predsednik do 1981). 
* [[18. 7.]] - Pokušaj ubistva bivšeg iranskog premijera Bahtijara u [[Neuilly-sur-Seine]], Francuska, stradali sused i policajac. 
* [[19. 7.]] - Otvoren [[Krčki most]] (prvobitno &quot;Titov most&quot;).
* [[19. 7.]] - [[3. 8.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Olimpijada 1980|Olimpijske igre u Moskvi]]. Zbog invazije na Afganistan, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i još neke zemlje su bojkotovali igre, ili su sportisti nastupali pod [[olimpijska zastava|olimpijskom zastavom]]. [[Jugoslavija na Letnjim olimpijskim igrama 1980.|Jugoslovenski sportisti]] su uzeli 2 zlatne (košarkaši i bokser [[Slobodan Kačar]]), 3 srebrne i 4 bronzane medalje.
* [[22. 7.]] - U SAD ubijen iranski emigrant Ali Akbar Tabatabaei. 
* [[24. 7.]] - [[Vladimir Bakarić]], član predsedništava SFRJ i CK SKJ, primljen u vojnu bolnicu u Zagrebu, usled pogoršanja zdravstvenog stanja.
* [[25. 7.]] - [[AC/DC]] izdali sedmi album, ''[[Back in Black]]'', prvi sa [[Brian Johnson|Brianom Johnsonom]] - sa procenjenih 50 miliona primeraka, jedan od najprodavanijih u istoriji.
* [[26. 7.]] - [[2. 8.]] - 27. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film &quot;[[Petrijin venac (film)|Petrijin venac]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/27-pulski-filmski-festival/ 27. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210512015635/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/27-pulski-filmski-festival/ |date=2021-05-12 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[27. 7.]] - Bivši iranski šah [[Muhamed-Reza Pahlavi|Mohammed Reza Pahlavi]] umro u Kairu.
* [[28. 7.]] - [[Vladimir Visocki]] sahranjen u Moskvi, ispraćen od velikog broja ljudi.
* [[29. 7.]] - Usvojena nova [[zastava Irana]]. 
* [[30. 7.]] - Nezavisnost {{flag|Vanuatu}}a, ranijeg britansko-francuskog kondominijuma [[Novi Hebridi]]; ranije tokom godine [[Tafea]] pokušavala da se otcepi, a na ostrvu [[Espiritu Santo]] se vodi kratak [[Kokosov rat]].
* 30. 7. - Izraelski [[Kneset]] doneo Zakon o [[Jeruzalem]]u, &quot;cjelovitom i ujedinjenom&quot;, kao glavnom gradu Izraela - međunarodna zajednica protestira zbog anektiranja Istočnog Jeruzalema.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:Strage di bologna soccorsi 1.jpg|mini|150px|[[Bolonjski masakr]]]]
* [[2. 8.]] - [[Bolonjski masakr]]: teroristička bomba na železničkoj stanici u [[Bologna|Bolonji]] ubija 85 ljudi.
* [[5. 8.]] - U [[Belgija|Belgiji]] donesen zakon o devoluciji: flamanska i valonska zajednica će imati skupštinu i vladu za kulturna, jezička i obrazovna pitanja, takođe i regionalna tela za ekonomska pitanja. 
* 5. 8. - Uragan Allen je jedan od najjačih zabeleženih, u Karibima narednih dana stradalo 269 ljudi, ali makar se okončava dugi talas vrućine u Teksasu.
* [[12. 8.]] - U Montevideu potpisan ugovor kojim je osnovano [[Latinoameričko udruženje za integraciju]]. 
* [[14. 8.]] - [[Lech Wałęsa]] vodi prvi štrajk u brodogralištima [[Gdańsk|Gdanjska]], nakon što je vlada odobrila poskupljenje hrane.
[[Datoteka:Stakingsleider Lech Walesa deelt handtekeningen uit, Bestanddeelnr 253-8300.jpg|mini|260px|[[Lech Wałęsa]] u Gdanjsku]]
*  14. 8. - Predsednik [[Jimmy Carter]] izabran za kandidata [[Demokratska stranka SAD|demokrata]] na izborima; [[Edward Kennedy]] bio protivkandidat (64 prema 35% glasova).
*  14. 8. - Ubijena [[Dorothy Stratten]], '' Playboy Playmate of the Year''. 
* [[17. 8.]] - U Poljskoj osnovan sindikat [[Solidarnost (poljski sindikat)|Solidarnost]].
* [[19. 8.]] - Saudia Flight 163: avion izgoreo nakon prinudnog sletanja u Rijad, poginula 301 osoba.
* [[20. 8.]] - [[Reinhold Messner]] se popeo sam i bez kiseonika na [[Mont Everest]]. 
* [[31. 8.]] - Potpisan [[Sporazum iz Gdanjska]] - dozvoljeno osnivanje sindikata nezavisnog od vlasti itd. (→ [[21 postulat MKS]]).

=== Septembar/Rujan ===
* [[1. 9.]] - [[Chun Doo-hwan]] i formalno postaje predsednik Južne Koreje (do 1988). 
*   1. 9. - U Nemačkoj uhapšen krajnji desničar Manfred Roeder, čija je organizacija Nemačke akcione grupe napadala strance ranije tokom godine.
* [[5. 9.]] - U [[Švajcarska|Švicarskoj]] je pušten u promet 16,3 kilometara dugačak cestovni tunel kroz [[Alpe|alpski]] masiv [[St. Gotthard]].
*   5. 9. - Smenjen Prvi sekretar Poljske ujedinjene radničke partije [[Edward Gierek]], nasleđuje ga [[Stanisław Kania]] (do 1981). 
* [[10. 9.]] - Kineski premijer [[Hua Guofeng]] zamenjen [[Zhao Ziyang]]om (do 1987). 
* [[10. 9.]] - Sirija i Libija (Asad i Gadafi) objavili ujedinjenje. 
* [[11. 9.]] - Na referendumu upitne regularnosti odobren novi ustav [[Čile]]a i ostanak [[Augusto Pinochet|Pinocheta]] na vlasti još osam godina. 
* [[12. 9.]] - Treći vojni udar u istoriji Republike [[Turska|Turske]]: okončano nasilje političkih bandi po cenu državnog nasilja - na vlast dolazi gen. [[Kenan Evren]] (do 1989).
[[Datoteka:Guèrra Iran Iraq (1980-1988).png|thumb|240px|[[Iračko-iranski rat]]]]
* septembar - [[Iranska talačka kriza]]: počinju tajni pregovori za puštanje talaca. 
* [[17. 9.]] - U [[Poljska Narodna Republika|Poljskoj]] osnovan sindikat [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]].
*   17. 9. - Irak jednostrano ukida [[Alžirski sporazum (1975)|Alžirski sporazum]] sa Iranom o [[Šat al-Arab]]u. 
*   17. 9. - Bivši nikaragvanski diktator [[Anastasio Somoza Debayle]] ubijen u Paragvaju. 
*   17. 9. - Južnokorejski političar [[Kim Dae-jung]] osuđen na smrt (biće predsednik 1998-2003 i dobitnik Nobelove nagrade za mir 2000). 
* [[22. 9.]] - Iračkim napadom počinje [[Iračko-iranski rat]]: napadi na aerodrome i invazija [[Kuzestan]]a, počinje [[Bitka za Horamšar]]. Zatvaranjem Šat el-Araba je onemogućen izvoz iračke nafte, što dovodi do porasta cene (&quot;treći naftni šok&quot;). 
* [[23. 9.]] - [[Bob Marley]] drži poslednji koncert. 
* [[23. 9.]] - [[28. 10.]] - U Beogradu se održava XXI generalna konferencija [[UNESCO]]-a, usvojena rezolucija o informisanju za koju Zapad kaže da će ograničiti slobodu štampe (→ [[MacBrideov izveštaj]]).
* [[24. 9.]] - [[Margaret Thatcher]] je prvi britanski premijer u poseti Jugoslaviji (izuzimajući Titovu sahranu).
* 24. 9. - Potpisan Sovjetsko-jugoslovenski 10-godišnji trgovinski, ekonomski i tehnički sporazum.
* 24. 9. - Glumica [[Merima Isaković]] doživljava u Beogradu tešku saobraćajnu nesreću&lt;ref&gt;[http://www.astrologyinserbia.com/s/astrodata/03_medijske.htm Medijske ličnosti...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160723134423/http://www.astrologyinserbia.com/s/astrodata/03_medijske.htm |date=2016-07-23 }}. astrologyinserbia.com&lt;/ref&gt;.
* [[26. 9.]] - Eksplodirala bomba na [[Oktoberfest]]u u Minhenu, poginulo 13 osoba (počinilac ekstremni desničar, neki dovode u vezu sa [[Operacija Gladio|Operacijom Gladio]]).
* [[29. 9.]] - 13. plenum CK SKJ o ekonomskim problemima.
* [[30. 9.]] - Objavljena je prva verzija standarda [[ethernet]]a, tehnologije žičnog umrežavanja kompjutera - standard IEEE 802.3 je objavljen 1983, krajem '80-tih postaje dominantna tehnologija umrežavanja.

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Yugo Koral in Serbia.jpg|mini|200px|[[Jugo]]]]
* [[1. 10.]] - [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] je odlučila da okonča pokret rustikacije, slanja na selo, omladine, &quot;Gore u planine, dole u sela&quot; - od '60-tih je poslato najmanje 16 miliona mladih ljudi.
* 1. 10. - Na američkom PBS-u je prikazana prva od 13 epizoda [[Carl Sagan|Saganove]] serije &quot;[[Kozmos: osobno putovanje]]&quot; (u SFRJ prikazana na TV Beograd od 3. januara 1982).
* [[2. 10.]]? - Počela serijska proizvodnja [[Jugo|Juga]] (zvanično puštanje 28. novembra; proizvodnja traje do 2008).
*   2. 10. - [[Larry Holmes]] pobedio [[Muhammad Ali|Muhammada Alija]] tehničkim nokautom. 
* [[3. 10.]] - Bačena bomba na parisku sinagogu, 4 mrtvih. 
* [[5. 10.]] - Izbori u Nemačkoj: pojačana socijaldemokratsko-liberalna koalicija kancelara [[Helmut Schmidt|Schmidta]]. 
* [[8. 10.]] - Lakši zemljotres u [[mostar]]skom kraju, osetio se i na obali.
* [[10. 10.]] - [[Margaret Thatcher]] održala govor na partijskoj konferenciji: ''The lady's not for turning'', tj. neće se odustati od liberalizacije ekonomije (→ [[tačerizam]]).
* 10. 10. - El Asnamski zemljotres u Alžiru, najmanje 2.600 mrtvih. 
* 10. 10. - Spajanjem pet levičarskih gerilskih grupa u [[Salvador|El Salvadoru]] nastaje [[Front Farabundo Martí za nacionalno oslobođenje]].
* 10. 10. - U Ženevi usvojena [[Konvencija o određenom konvencionalnom oružju]] (nagazne i potezne mine, zapaljivo oružje, zaslepljujući laseri). 
* [[13. 10.]] - [[Erich Honecker]], lider NDR, izlaže &quot;Zahteve iz Gere&quot; upućene SRN: prihvatanje granice na sredini Elbe, istočnonemačkog državljanstva, stalna predstavništva uzdignuta u ambasade i ukidanje centralnog registra kršenja ljudskih prava - SRN odbija. 
* oktobar - Pijanista [[Ivo Pogorelić]] zbog kontroverzne izvedbe nije prošao u finale [[Frédéric Chopin|Šopenovog]] takmičenja u Varšavi, ali dobio nagradu poljskog Saveza studenata.
[[Datoteka:Kototamopeva.jpg|mini|150px|&quot;[[Ko to tamo peva]]&quot; (nije originalni poster)]]
* [[16. 10.]] - Muharem Kurbegović, prozvan ''Alphabet Bomber'', nađen krivim za eksploziju na losanđeleskom aerodromu 1974. i ukupno 25 tačaka za ubistvo, paljevine itd&lt;ref&gt;[http://articles.latimes.com/2006/oct/16/local/me-a2anniversary16 Alphabet Bomber guilty of murder]. articles.latimes.com. October 16, 2006&lt;/ref&gt;.
* [[18. 10.]] - [[Arnaldo Forlani]] italijanski premijer nakon [[Francesco Cossiga|Cossige]] (do 1981). 
* [[20. 10.]] - [[Lazar Mojsov]] novi predsednik Predsedništva CK [[SKJ]].
* 20. 10. - [[Grčka]] se posle šest godina vratila u vojno krilo [[NATO]]-a.
* [[21. 10.]] - [[Mihail Gorbačov]] ušao u Politbiro CK KPSS. 
* 22 - 24. 10. - [[Nikolae Čaušesku]], predsednik Rumunije, u poseti SFRJ.
* [[23. 10.]] - Premijera filma &quot;[[Ko to tamo peva]]&quot; u &quot;Kozari&quot;.
* 23. 10. - [[Nikolaj Tihonov]] je novi sovjetski premijer (do 1985) nakon ostavke obolelog [[Aleksej Kosigin|Kosigina]]. 
* [[24. 10.]] - Iračani zauzimaju [[Horamšaher|Horamšar]] nakon krvave opsade.
* [[25. 10.]] - Šef delegacije [[Afganistan]]a na konferenciji UNESCO-a u Beogradu osudio [[afgansko-sovjetski rat|sovjetsku invaziju]] i svoju vladu, zatim odlazi na zapad.
* [[29. 10.]] - Amandmani na [[Ustav SFRJ 1974|Ustav SFRJ]] stavljeni na javnu diskusiju (trajanje mandata funkcionera)&lt;ref&gt;Bajec, Dolničar, 1981, str. 316-7&lt;/ref&gt;.
* [[30. 10.]] - [[Honduras]] i [[Salvador|El Salvador]] potpisali mirovni sporazum (→ [[Fudbalski rat]] iz [[1969]].) i složili se da granični spor izlože pred [[Međunarodni sud pravde]].
* oktobar - novembar - [[Dobrica Ćosić]] i [[Ljubomir Tadić]] pokušavaju da pokrenu časopis &quot;Javnost&quot; (&quot;slobodni i demokratski časopis&quot;).

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:Ronald Reagan with cowboy hat 12-0071M edit.jpg|thumb|150px|[[Ronald Reagan]]]]
* [[1. 11.]] - [[SIV]] liberalizovao cene oko jedne trećine industrijskih proizvoda (zamrznute avgusta 1979), ograničene cene mesa.
* [[2. 11.]] - Komitet Pokreta nesvrstanih u Beogradu razgovara o [[Iračko-iranski rat|Iransko-iračkom ratu]].
* [[3. 11.]] - Peticija 102 intelektualca u Beogradu (potpisana u oktobru) za ukidanje člana 133 Krivičnog zakona SFRJ (&quot;neprijateljska propaganda&quot; i &quot;lažno predstavljanje situacije u zemlji&quot;).
* [[4. 11.]] - [[Ronald Reagan]] izabran za predsjednika [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] pobedivši predsjednika Kartera - pobedio u 44 države, 50,7 prema 41% u narodnim glasovima; potpredsjednik je [[George H. W. Bush]].
* 5 - 7. 11. - Grčki predsednik Konstantin Karamanlis u poseti SFRJ.
* [[6. 11.]] - Jugoslovenski premijer [[Veselin Đuranović]] stigao u posetu Kini.
* 6. 11. - [[Najdan Pašić]], predsednik Ustavnog suda SR Srbije, šalje otvoreno pismo CK SKJ sa pozivom na otvaranje rasprave o političkom sistemu: prvi, indirektni, zahtjev srpske političke elite da se sa interpretacije ustava pređe na njegovu izmjenu - ignorisano (do kosovskih događanja sledećeg proleća).&lt;ref&gt;Jović 2003, 265-6, 311&lt;/ref&gt;
*   6. 11. - Iračani započinju desetomesečnu neuspešnu [[Opsada Abadana|Opsadu Abadana]]. 
* [[10. 11.]] - U [[Poljska|Poljskoj]] zvanično registrovan sindikat [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]].
*   10. 11. - [[Michael Foot]] je novi lider britanskih [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|laburista]] (do 1983), pripada levom krilu stranke. 
* [[11. 11.]] - U [[Madrid]]u počinje drugi prateći sastanak [[Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju|Konferencije o bezbednosti i saradnji u Evropi]] (do 1983).
* [[12. 11.]] - Najbliži prilaz [[Voyager 1|Voyagera 1]] [[Saturn]]u (oko mesec dana kasnije počinje njegova međuzvezdana misija).
* [[14. 11.]] - U vojnom udaru zbačen prvi predsednik [[Gvineja Bisau|Gvineje Bisau]] [[Luís Cabral]], sledi [[João Bernardo Vieira]] (1980-1999 i 2005-2009). 
*   14. 11. - Premijera filma ''[[Raging Bull]]''. 
* novembar - U SFRJ proglašen novi društveni plan, za 1981-85 (&quot;kardeljisti&quot; ne obraćaju pažnju na krizu).&lt;ref&gt;Jović 2003, 231&lt;/ref&gt;
* [[17. 11.]] - U [[Sacramento, California|Sacramentu]] uhapšeni Gerald i Charlene Gallego koji su silovali i ubili 10 žrtava, uglavnom tinejdžera.
* [[20. 11.]] - U Pekingu počinje suđenje &quot;[[Banda četvorke|Bandi četvorke]]&quot; za zločine tokom [[Kulturna revolucija|Kulturne revolucije]].
* [[21. 11.]] - [[John Lennon]] i [[Joko Ono|Yoko Ono]] izazvali skandal pozirajući nagi fotografu Alenu Tannenbaumu.
* 21. 11. - Epizoda serije &quot;[[Dallas (TV serija)|Dalas]]&quot; u kojoj se očekivalo da će se videti ko je upucao [[J. R. Ewing]]-a, postaje najgledanija do tada (druga najgledanija ikad) u Americi.
* 21. 11. - Požar u hotelu ''MGM Grand'' u [[Las Vegas]]u, 84-oro poginulih.
* [[23. 11.]] - Katastrofalni Irpinijski potres u južnoj [[Italija|Italiji]], stradalo 4.800 ljudi.
* [[24. 11.]] - Sedmorica profesora &quot;[[Praxis (časopis)|Praxisovaca]]&quot; ([[Mihajlo Marković|Marković]], [[Ljubomir Tadić|Tadić]], [[Miladin Životić|Životić]], [[Zagorka Golubović|Golubović]], [[Dragoljub Mićunović|Mićunović]], [[Svetozar Stojanović|Stojanović]], [[Nebojša Popov|Popov]]) obavešteni da od 2. 12. neće primati platu na Beogradskom univerzitetu (nisu predavali, dobijali su 60% plate od 1975.).
* [[25. 11.]] - [[Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije|SSRNJ]] ne daje dozvolu za časopis &quot;Javnost&quot; (Ćosić, Tadić), slede napadi u štampi.
* 25. 11. - Četrdeset tri hrvatska intelektualca ([[Ivan Supek]], [[Franjo Tuđman]], [[Vlado Gotovac]]...) poslala memorandum Predsedništvu SFRJ za oslobađanje političkih zatvorenika.
* 25. 11. - Vojni udar u [[Gornja Volta|Gornjoj Volti]], zbačen [[Sangoulé Lamizana]], dolazi pukovnik [[Saye Zerbo]] (do 1982). 
* [[27. 11.]] - SFRJ dobija zajam od 250 miliona dolara od devet zapadnih i jedne moskovske banke (od početka godine 1,6 milijardi dolara, traži se još 400 miliona)&lt;ref&gt;[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F50F14F83C5E12728DDDA10A94D9415B8084F1D3&amp;scp=518&amp;sq=yugoslavia&amp;st=p Yugoslavia Gets Loan], ''New York Times'', November 28, 1980&lt;/ref&gt;.
* [[30. 11.]] - Prva od 14 epizoda &quot;[[Velo misto|Velog mista]]&quot;.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[2. 12.]] - Sudar dva autobusa u [[Šopić]]u kod Lazarevca - 15 žrtava.
* 2. 12. - Odred smrti u El Salvadoru silovao i ubio američku misionarku Jean Donovan i tri časne sestre.
*   2. 12. - Nemački Savezni administrativni sud potvrdio januarsku zabranu neonacističke grupe ''Wehrsportgruppe Hoffmann''. 
* 2. 12. - Preds. Carter potpisao Zakon o očuvanju zemalja od nacionalnog interesa na Aljasci (ANILCA), kojim je površina od 640.000 kv. km stavljena pod različite stepene zaštite. 
* [[4. 12.]] - 15. plenum CK SKJ - ekonomska situacija opet glavna tema, uključujući njene &quot;ideološko-političke aspekte&quot;.
* 4. 12. - [[Slučaj Camarate]]: u avionskoj nesreći ginu [[portugal]]ski premijer [[Francisco de Sá Carneiro]] i ministar odbrane [[Adelino Amaro da Costa]] - kasnije se ispostavilo da se radilo o atentatu (vidi i [[Oktobarsko iznenađenje (teorija zavere)]]).
* 4. 12. - [[Led Zeppelin]] objavljuje da se razilaze, nakon smrti bubnjara [[John Bonham|Johna Bonhama]] prošlog septembra.
[[Datoteka:John Lennon portrait.jpg|mini|150px|† [[John Lennon]]]]
* [[8. 12.]] - Ubijen [[John Lennon]].
* 8. 12. - Nestanak struje u većem delu Jugoslavije: raspad sistema usled velike potrošnje; jak sneg i vetar remete saobraćaj u zemlji; zemljotres na Kopaoniku.&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19801209|page:1 &quot;Borba&quot;, 9. dec. 1980], str. 1 i 14&lt;/ref&gt;
* [[10. 12.]] - [[Mitja Ribičič]], lider slovenačkog Socijalističkog saveza, u &quot;liberalnom&quot; intervjuu &quot;[[Start (magazin)|Startu]]&quot;: ne bi trebalo zabranjivati emigrantsku štampu, deo problema potiče od toga što savezna vlada nije dovoljno jaka&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-4-20.shtml &quot;Dogmatic&quot; Slovene Leader Gives a &quot;Liberal&quot; Interview]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Slobodan Stankovic, Radio Free Europe Research, Open Society Archives&lt;/ref&gt;; kasnije se ograđuje da je to njegovo &quot;lično mišljenje&quot; i kontrira.
* [[11. 12.]] - U [[Uganda|Ugandi]] održani prvi izbori od 1962, još od pre nezavisnosti - pobeđuje partija [[Milton Obote|Miltona Obotea]] (predsednik 1966-71. i 1980-85); opozicija tvrdi da su izbori lažirani, [[Yoweri Museveni]] pokreće [[Građanski rat u Ugandi|građanski rat]] sledećeg februara. 
* [[12. 12.]] - [[Bijelo dugme]] izdalo album &quot;[[Doživjeti stotu]]&quot; u stilu [[Novi val|Novog talasa]].
* [[13. 12.]] - Železnička nesreća kod [[Bosanska Krupa|Bosanske Krupe]], teretnjak udario putnički voz, 23 mrtvih.
* [[16. 12.]] - Solidarnost u [[Gdańsk|Gdanjsku]], pred hiljadama prisutnih, otkrila Spomenik palim radnicima brodogradilišta iz [[1970]].
* 16. 12. - Sastanak [[OPEC]]-a na Baliju, odlučeno da [[nafta]] poskupi 10%.
* 16. 12. - Završen projekat produbljivanja Sueckog kanala i gradnje paralelnog kanala na delu trase, u vrednosti od 1,3 milijarde dolara. 
* 16. 12. - Čadski građanski rat: trupe predsednika [[Goukouni Oueddei]]ja osvajaju uz libijsku pomoć prestonicu [[N'Djamena|N'Djamenu]], dok [[Hissène Habré]] beži u Sudan (vraća se 1982). 
* [[17. 12.|17]] - [[18. 12.]] - Predsednik predsedništva [[Cvijetin Mijatović]] i savezni sekretar za inostrane poslove [[Josip Vrhovec]] u poseti Italiji i Vatikanu.
* [[18. 12.]] - Petorica Hrvata uhapšena u Njujorku pod optužbom za planiranje podmetanja bombi i ubistvo političkog protivnika.
* [[22. 12.]] - [[José Napoleón Duarte]] dolazi na čelo vladajuće civilno-vojne hunte u [[El Salvador]] (do 1982, predsednik 1984-89). 
* [[24. 12.]] - Miodrag Vuković (Crna Gora) na čelu Saveza socijalističke omladine Jugoslavije nakon [[Vasil Tupurkovski|Vasila Tupurkovskog]].
* [[27. 12.]] - Savezna Skupština SFRJ donosi ekonomski plan koji želi rast BNP od 3-3,5%.
* [[28. 12.]] - Teretnjak &quot;[[M/B Dunav]]&quot; riječke Jugolinije nestao u nevremenu kod Japana sa 32 člana posade. 
* [[31. 12.]] - Predsednik [[Senegal]]a [[Léopold Sédar Senghor]] je prvi afrički predsednik koji se dobrovoljno povukao s položaja, nasleđuje ga štićenik [[Abdou Diouf]] (do 2000).

=== Kroz godinu ===
* [[Svjetsko stanovništvo|Stanovništvo svijeta]] iznosi 4.434.682.000 ljudi.
* 1979-80 Pušteni u rad agregati C i D [[HE Zakučac]] kod [[Omiš]]a. [http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/zakucac.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120829072342/http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/zakucac.aspx |date=2012-08-29 }}.
* Ekonomija SFRJ:
** [[samoupravni socijalizam]] po [[Zakon o udruženom radu|Zakonu o udruženom radu]]: u SFRJ ima 94.415 osnovnih organizacija udruženog rada, OOUR-a, po republikama: BiH 16.207; Crna Gora 1.813; Hrvatska 20.038; Makedonija 6.002; Slovenija 10.835; Srbija 35.519 (Vojvodina 12.846, Kosovo 3.356).&lt;ref&gt;Jović 2003, 212&lt;/ref&gt;
** fragmentacija tržišta: 70% proizvedenih roba i usluga ostaje u republici (prema 59,6% 1970), 21,7% se razmenjuje između republika, 9,3% se izvozi; često republike uvoze iz inostranstva dobra koja druge republike izvoze.&lt;ref&gt;Jović 2003, 217&lt;/ref&gt;
** prosečna radnička plata u SFRJ 235 dolara&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-17.shtml Economic Development Of Kosovo Under Discussion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160309052545/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/3-11-17.shtml |date=2016-03-09 }}, page 2, Zdenko Antić, OSA-RFE&lt;/ref&gt; (916 dolara iz 2025. prema ''[http://www.bls.gov/data/inflation_calculator.htm Inflation Calculator]'').
** zbog podsticanja izvoza i suzbijanja uvoza javljaju se nestašice (kafa, meso, ulje, šećer).
** restrikcije električne energije zbog velike suše. (?)
** U periodu 1946-1980, 34 zemlje su dobile više od 1 milijarde dolara pomoći od SAD, među kojima i Jugoslavija&lt;ref&gt;[http://www.upi.com/Archives/1982/05/19/US-foreign-aid-bill-2-trillion/3752390628800/ U.S. foreign aid bill -- $2 trillion]. upi.com Archives May 19, 1982&lt;/ref&gt;.
** od 1977. do 1980. uzeto je kratkoročnih kredita za 11 milijardi dolara - dolaze na naplatu 1982-85, kada je kamatna stopa u SAD mnogo viša.&lt;ref&gt;Jović 2003, 223&lt;/ref&gt;
* U službu vojske SAD ulazi tenk [[M1 Abrams]] (verzija M1A1 Abrams od 1986, prvi put upotrebljen u Zalivskom ratu 1991).
* Nauka:
** [[Klaus von Klitzing]] otkrio u Grenoblu [[Kvantni Holov efekat]]. 
** Otkrivena [[K-T granica]] na osnovu čega nastaje Alvarezova hipoteza koja [[K-T izumiranje]] pre oko 66 miliona godina objašnjava udarom asteroida.

=== U toku/tijeku ===
* [[Iračko-iranski rat|Iransko-irački rat]] (prekinuti izvoz nafte dosta pogađa Jugoslaviju).
* [[Afgansko-sovjetski rat]]
* [[Iranska talačka kriza]].

== 1980. u temama ==
* [[Televizija]]: TV serije: &quot;[[Velo Misto]]&quot; 1980-81 (TV Zagreb), &quot;[[Vruć vetar]]&quot; (snim. 1979), &quot;Bilo, pa prošlo&quot;, &quot;Naše priče&quot;, &quot;[[Pozorište u kući]] 4&quot; (1980-81)&quot;, &quot;Stočiću postavi se&quot;, &quot;Tren&quot;, &quot;Pripovedanja Radoja Domanovića&quot; (snim. 1979?) (TV Beograd).
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Ko to tamo peva]]&quot;, &quot;[[Došlo doba da se ljubav proba]]&quot;, &quot;[[Petrijin venac (film)|Petrijin venac]]&quot;, &quot;[[Poseban tretman]]&quot;, &quot;[[Majstori, majstori]]&quot;, &quot;[[Rad na određeno vreme (film)|Rad na određeno vreme]]&quot;, &quot;[[Avanture Borivoja Šurdilovića]]&quot;, &quot;[[Splav Meduze (film)|Splav Meduze]]&quot;, &quot;[[Izgubljeni zavičaj]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1980.]]).
* Neki domaći muzički/glazbeni albumi&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&amp;format_exact=Album&amp;year=1980&amp;decade=1980&amp;country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1980 on Discogs]. discogs.com (28. 5. 2016.)&lt;/ref&gt;: &lt;small&gt;[[Azra]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Azra (album)|Azra]]&quot;; &lt;small&gt;[[Bijelo dugme]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Doživjeti stotu (Bijelo dugme)|Doživjeti stotu]]&quot;, &lt;small&gt;[[Atomsko sklonište]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Atomska trilogija]]&quot;, &lt;small&gt;[[Prljavo kazalište]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Crno-bijeli svijet]]&quot;, &lt;small&gt;[[Parni valjak]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Vruće igre]]&quot;, &lt;small&gt;[[Buldožer (sastav)|Buldožer]]:&lt;/small&gt; &quot;Izlog jeftinih slatkiša&quot;; &lt;small&gt;[[Pankrti]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Dolgcajt]]&quot;, &lt;small&gt;[[Pekinška patka (bend)|Pekinška patka]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Plitka poezija]]&quot;, &lt;small&gt;Kompilacija:&lt;/small&gt; &quot;[[Svi marš na ples!]]&quot;; &lt;small&gt;[[Novi fosili]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Nedovršene priče]]&quot;; &lt;small&gt;[[Rani mraz]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Odlazi cirkus]]&quot;; &lt;small&gt;[[Kemal Monteno]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Za svoju dušu]]&quot;; &lt;small&gt;[[Zdravko Čolić]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Zbog tebe (album)|Zbog tebe]]&quot;; &lt;small&gt;[[Laboratorija zvuka]]:&lt;/small&gt; &quot;Telo&quot;; &lt;small&gt;[[Smak]]:&lt;/small&gt; &quot;[[Rok cirkus]]&quot;; &lt;small&gt;[[Vajta]]:&lt;/small&gt; &quot;Vajta 2 (Ponoćni Valcer)&quot;; &lt;small&gt;[[Miroslav Ilić]]:&lt;/small&gt; &quot;[[U svet odoh majko]]&quot;. Debitantske albume su imali: Azra, Pankrti, [[Generacija 5]], Pekinška patka, Laboratorija zvuka, [[Ljuba Aličić]], [[Milan Babić (pevač)|Milan Babić]], [[Milena Plavšić]] (→ [[:Kategorija:Albumi 1980.]])
* Neka vozila uvedena 1980.
&lt;gallery&gt;
Ford Escort rear 20071017.jpg|[[Ford Escort]] (3. gen., Evropski auto godine '81)
Audi Quattro vl black.jpg|[[Audi Quattro]]
Fiat panda 1 v sst.jpg|[[Fiat Panda]]
Yugo-Sibenik.JPG|[[Jugo]]
&lt;/gallery&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1980.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[5. 1.]] - [[Davor Bernardić]], hrvatski političar
* [[17. 1.]] - [[Zooey Deschanel]], glumica
* [[19. 1.]] - [[Jenson Button]], vozač F1
* [[20. 1.]] - [[Philippe Cousteau, Jr.]], okeanograf
* [[25. 1.]] - [[Xavi]], španski fudbaler
* [[27. 1.]] - [[Marat Safin]], ruski tenisač
* 27. 1. - [[Đorđe Pantić]], golman
* [[29. 1.]] - [[Ivan Klasnić]], hrvatski nogometaš
* [[30. 1.]] - [[Jurica Vranješ]], hrvatski nogometaš
* 30. 1. - [[Wilmer Valderrama]], glumac
* [[5. 2.]] - [[Petar Karađorđević (sin Aleksandra II)]]
* [[7. 2.]] - [[Dalibor Bagarić]], hrvatski košarkaš
* [[10. 2.]] - [[Bruno Šundov]], hrvatski košarkaš
* [[12. 2.]] - [[Damir Burić]], hrvatski vaterpolist
* 12. 2. - [[Juan Carlos Ferrero]], španjolski tenisač
* 12. 2. - [[Christina Ricci]], glumica
* 12. 2. - [[Tijana Čurović]], glumica, TV voditeljka
* [[21. 2.]] - [[Jigme Khesar Namgyel Wangchuck]], kralj Butana
* [[27. 2.]] - [[Chelsea Clinton]], kćerka Billa i Hillary

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[7. 3.]] - [[Laura Prepon]], glumica
* [[14. 3.]] - [[Janko Popović Volarić]], glumac
* [[21. 3.]] - [[Ronaldinho]], brazilski nogometaš
* [[23. 3.]] - [[Mladen Obradović]], srpski političar
* [[5. 4.]] - [[Mario Kasun]], hrvatski košarkaš
* [[9. 4.]] - [[Jerko Leko]], hrvatski nogometaš
* [[13. 4.]] - [[Jana Cova]], erotski model, glumica
* [[25. 4.]] - [[Alejandro Valverde]], biciklista
* [[28. 4.]] - [[Karolina Gočeva]], pevačica

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[1. 5.]] - [[Zaz (pevačica)|Zaz]], francuska pevačica
* [[4. 5.]] - [[Sonja Kolačarić]], glumica
* [[12. 5.]] - [[Rishi Sunak]], britanski premijer 
* [[18. 5.]] - [[Michaël Llodra]], francuski teniser
* [[21. 5.]] - [[Gotye]], muzičar, kantautor
* [[30. 5.]] - [[Steven Gerrard]], engleski nogometaš
* [[1. 6.]] - [[Ivana Jovanović]], glumica
* [[6. 6.]] - [[Pete Hegseth]], američki TV voditelj i političar 
* [[3. 6.]] - [[Tamim bin Hamad Al Thani]], emir Katara
* [[17. 6.]] - [[Venus Williams]], američka tenisačica
* [[23. 6.]] - [[Francesca Schiavone]], teniserka

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[1. 7.]] - [[Ilija Marinković (violinista)|Ilija Marinković]], srpski violinista
* [[4. 7.]] - [[Selma Bajrami]], bh. pjevačica
* [[6. 7.]] - [[Pau Gasol]], španski košarkaš
* [[7. 7.]] - [[Michelle Kwan]], američka klizačica
* [[8. 7.]] - [[Robbie Keane]], irski fudbaler
* [[10. 7.]] - [[Jessica Simpson]], američka pjevačica
* [[16. 7.]] - [[Jesse Jane]], glumica († [[2024]])
* [[18. 7.]] - [[Kristen Bell]], glumica
* [[20. 7.]] - [[Gisele Bündchen]], supermodel
* [[25. 7.]] - [[Rebeka Dremelj]], pjevačica
* [[26. 7.]] - [[Jacinda Ardern]], premijerka Novog Zelanda
* [[7. 8.]] - [[Anomie Belle]], američka muzičarka
* [[8. 8.]] - [[Michael Urie]], američki glumac
* [[13. 8.]] - [[Anica Tomić]], hrvatska kazališna redateljica i glumica
* [[14. 8.]] - [[Bojana Ordinačev]], glumica
* [[18. 8.]] - [[Aljoša Kunac]], hrvatski vaterpolist
* [[26. 8.]] - [[Macaulay Culkin]], američki glumac
* 26. 8. - [[Chris Pine]], glumac
* [[29. 8.]] - [[Marija Kilibarda]], TV novinarka

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[8. 9.]] - [[Nenad Okanović]], glumac
* [[12. 9.]] - [[Yao Ming]], kineski košarkaš
* [[24. 9.]] - [[Victoria Pendleton]], biciklistkinja
* 24. 9. - [[Mia Krajcar]], glumica
* [[25. 9.]] - [[Nikola Žigić]], srpski fudbaler
* 25. 9. - [[Nataša Bekvalac]], pevačica
* [[30. 9.]] - [[Martina Hingis]], švicarska tenisačica
* [[2. 10.]] - [[Goran Bogdan]], glumac
* [[3. 10.]] - [[Ivan Turina]], nogometni vratar († [[2013]])
* [[15. 10.]] - [[Olja Karleuša]], pevačica
* [[21. 10.]] - [[Kim Kardashian]], reality TV osoba
* [[26. 10.]] - [[Cristian Chivu]], rumunski fudbaler
* [[29. 10.]] - [[Ben Foster]], glumac

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[8. 11.]] - [[Ana Vidović]], gitaristkinja
* [[12. 11.]] - [[Ryan Gosling]], glumac
* [[13. 11.]] - [[Miloš Vujanić]], srpski košarkaš
* [[19. 11.]] - [[Vladimir Radmanović]], košarkaš
* [[3. 12.]] - [[Anna Chlumsky]], glumica
* [[7. 12.]] - [[Anita Lazić]], glumica, novinarka
* [[10. 12.]] - [[Skaj Vikler]], srpski muzičar
* [[18. 12.]] - [[Christina Aguilera]], američka pjevačica
* 18. 12. - [[Marija Vicković]], glumica
* [[19. 12.]] - [[Jake Gyllenhaal]], američki glumac
* [[20. 12.]] - [[Ashley Cole]], fudbaler
* [[24. 12.]] - [[Stephen Appiah]], fudbaler
* [[25. 12.]] - [[Blaženko Lacković]], rukometaš
* [[31. 12.]] - [[Ivan Ljuba]], pijanista, prvi pobednik srpskog Velikog brata

=== Kroz godinu ===
* [[Darko Kostić]], modni kreator

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1980.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[4. 1.]] - [[Hrvoje Macanović]], sportski novinar (* [[1904]])
* [[8. 1.]] - [[John Mauchly]], pionir računarstva (* [[1907]])
* [[9. 1.]] - [[Svetislav Stefanović Ćeća]], političar i narodni heroj (*[[1910]])
* [[17. 1.]] - [[Đorđije Pajković]], učesnik NOB, društv.-pol. radnik SAP Kosovo, SR Crne Gore, narodni heroj i junak socijalističkog rada (* [[1917]])
* [[18. 1.]] - [[Cecil Beaton]], fotograf (* [[1904]])
* [[23. 1.]] - [[Dušan Žanko]], hrvatski pisac u emigraciji (* [[1904]])
* [[27. 1.]] - [[Eli Finci]], pozorišni i književni kritičar (* [[1911]])
* [[29. 1.]] - [[Jimmy Durante]], glumac, komičar (* [[1893]])
* [[4. 2.]] - [[Stojan Aralica]], srpski slikar (* [[1883]].)
* [[8. 2.]] - [[Ivan Gošnjak]], učesnik Španskog rata i NOB, general armije JNA, narodni heroj i nosilac Ordena slobode (* [[1909]])
* [[12. 2.]] - [[Aleksandar Krstić]], inženjer hortikulture (* 1902)
* [[13. 2.]] - [[Stjepan Mohorovičić]], fizičar, meteorolog (* [[1890]])
*   13. 2. - [[David Janssen]], glumac (* [[1931]])
* [[19. 2.]] - [[Bon Scott]], pevač ''AC/DC'' (* [[1946]])
* [[22. 2.]] - [[Oskar Kokoschka]], slikar, književnik (* [[1886]])
* [[29. 2.]] - [[Gil Elvgren]], pin-up crtač (* [[1914]])

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[1. 3.]] - [[Wilhelmina Cooper]], model (* [[1939]])
* [[15. 3.]] - [[Marta Ehrlich]], slikarica (* [[1910]])
* [[18. 3.]] - [[Erich Fromm]], njemački filozof, psiholog (* [[1900]])
* 18. 3. - [[Tamara de Lempicka]], slikarica (* [[1898]])
* [[23. 3.]] - [[Anita Mezetova]], operska pevačica, sopran (* [[1913]])
* [[24. 3.]] - [[Óscar Romero]], nadbiskup San Salvadora (* [[1917]])
* [[28. 3.]] - [[Milan Ajvaz]], srpski glumac (* [[1897]])
* [[31. 3.]] - [[Jesse Owens]], američki atletičar, (* [[1913]].)
* [[3. 4.]] - [[Slobodan Dobrosavljević]], mašinski inženjer, akademik (* [[1903]])
* [[15. 4.]] - [[Jean-Paul Sartre]], francuski filozof i književnik (* [[1905]])
* [[21. 4.]] - [[Aleksandar Oparin]], ruski biokemičar (* [[1894]].)
* [[28. 4.]] - [[Andrija Anković]], hrvatski [[fudbal|nogometaš]], [[Nogomet na OI 1960.|zlatni olimpijac]] (* [[1937]].)
* [[29. 4.]] - [[Alfred Hitchcock]], američko-britanski filmski režiser (* [[1899]])

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[4. 5.]] - [[Josip Broz Tito]], maršal, predsednik SFRJ, trostruki narodni heroj (* [[1892]])
* [[8. 5.]] - [[Ernest Tomašević]], slikar (* [[1897]])
* [[12. 5.]] - [[Lillian Roth]], pevačica, glumica (* [[1910]])
* [[14. 5.]] - [[Hugh Griffith]], glumac (* [[1912]])
* [[16. 5.]] - [[Božo Težak]], hrvatski kemičar (* [[1907]].)
* 16. 5. - [[Marin Preda]], rumunski književnik (* [[1922]])
* [[18. 5.]] - [[David A. Johnston]], vulkanolog (* [[1949]])
* 18. 5. - [[Ian Curtis]], frontmen ''Joy Division'' (* [[1956]])
* [[23. 5.]] - [[Dušan Ćorković]], general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1921]])
* 23. 5. - [[Mile Počuča]], društv.-pol. radnik SRH i SFRJ, narodni heroj i junak socijalističkog rada (* [[1899]])
* [[1. 6.]] - [[Viktor Starčić]], srpski glumac (* [[1901]])
* [[3. 6.]] - [[Vasja Pirc]], šahovski velemajstor (* [[1907]])
* [[7. 6.]] - [[Henry Miller]], američki književnik (* [[1891]])
* 7. 6. - [[Philip Guston]], američki slikar (* [[1913]])
* [[12. 6.]] - [[Masayoshi Ōhira]], premijer Japana (* [[1910]])
* [[17. 6.]] - [[Mate Jerković]], admiral JNA, narodni heroj (* [[1915]])
* [[23. 6.]] - [[John Laurie]], glumac (* [[1897]])
* 23. 6. - [[Sanjay Gandhi]], Indirin sin (* [[1946]])
* [[24. 6.]] - [[Boris Kaufman]], direktor fotografije (* [[1897]])
* [[28. 6.]] - [[Dušan Dekleva]], hirurg (* [[1896]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[4. 7.]] - [[Gregory Bateson]], antropolog, kibernetičar (* [[1904]])
* [[17. 7.]] - [[Boris Delaunay]], ruski matematičar, planinar (* [[1890]])
* [[24. 7.]] - [[Peter Sellers]], britanski filmski komičar i glumac (* [[1925]])
* [[25. 7.]] - [[Vladimir Visocki]], sovjetski kantautor, glumac (* [[1938]])
* [[28. 7.]] - [[Muhamed-Reza Pahlavi]], poslednji šah Irana (* [[1919]])
* 28. 7. - [[Milan Ajvaz]], srpski glumac (* [[1897]])
* 28. 7. - [[Vjekoslav Afrić]], glumac, reditelj, profesor (* [[1906]])
* [[1. 8.]] - [[Patrick Depailler]], vozač F1 (* [[1944]])
* [[9. 8.]] - [[Jacqueline Cochran]], avijatičarka (* [[1906]])
* [[10. 8.]] - [[Yahya Khan]], bivši predsednik Pakistana (* [[1917]])
* [[12. 8.]] - [[Vojo Dimitrijević]], slikar (* [[1910]])
* [[14. 8.]] - [[Dorothy Stratten]], model (* [[1960]])
* [[26. 8.]] - [[Tex Avery]], animator (* [[1908]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[2. 9.]] - Borivoje Mirković, novinar (* [[1937]])
* [[3. 9.]] - [[Barbara O'Neil]], glumica (* [[1910]])
* 3. 9. - [[Radoslav Vesnić]], pozorišni glumac i reditelj (* [[1891]])
* [[8. 9.]] - [[Willard Libby]], fiziko-hemičar, nobelovac (* [[1908]])
* [[12. 9.]] - [[Dušan Matić]], srpski pesnik i mislilac (* [[1898]])
* [[16. 9.]] - [[Jean Piaget]], psiholog i filozof (* [[1896]])
* [[17. 9.]] - [[Anastasio Somoza Debayle]], bivši predsednik Nikaragve (* [[1925]])
* [[23. 9.]] - [[Vinko Grdan]], slikar (* [[1900]])
* [[25. 9.]] - [[John Bonham]], bubnjar ''Led Zeppelin'' (* [[1948]])
* 25. 9. - [[Lewis Milestone]], filmski režiser (* [[1895]])
* [[30. 9.]] - [[Milan Čanak]], botaničar, političar u SAP Vojvodina (* [[1932]])
* [[6. 10.]] - [[Ernest Radetić]], hrvatski književnik (* [[1899]].)
* [[16. 10.]] - [[Luigi Longo]], talijanski političar iz CPI (* [[1900]])
* [[21. 10.]] - [[Hans Asperger]], pedijatar (* [[1906]])
* 21. 10. - [[Vlko Červenkov]], bivši premijer Bugarske (* [[1900]])
* [[25. 10.]] - [[Virgil Fox]], američki orguljaš (* [[1912]])
* [[26. 10.]] - [[Marcelo Caetano]], bivši premijer Portugala (* [[1906]])
* [[27. 10.]] - [[Steve Peregrin Took]], bivši član ''T. Rex'' (* [[1949]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 11.]] - [[Steve McQueen]], američki filmski glumac (* [[1930]])
* [[9. 11.]] - [[Gloria Guinness]], modna ikona (* [[1912]])
* [[22. 11.]] - [[Mae West]], američka filmska glumica (* [[1893]].)
* [[24. 11.]] - [[George Raft]], glumac (* [[1901]])
* [[3. 12.]] - [[Oswald Mosley]], britanski fašista (* [[1896]])
* [[4. 12.]] - [[Francisco de Sá Carneiro]], premijer Portugala (* [[1934]])
* [[7. 12.]] - [[Darby Crash]], panker iz ''The Germs'' (* [[1958]])
* [[8. 12.]] - [[John Lennon]], osnivač, gitarist i vokalist grupe [[The Beatles]] (* [[1940]].)
* 8. 12. - [[Petar Trifunović]], šahovski velemajstor, (* [[1910]])
* [[10. 12.]] - [[Milan Bajšanski]], kompozitor i dirigent (* [[1903]])
* [[16. 12.]] - [[Colonel Sanders]], osnivač ''Kentucky Fried Chicken'' (* [[1890]])
* 16. 12. - [[Hellmuth Walter]], pionir raketnih motora i gasnih turbina (* [[1900]])
* [[18. 12.]] - [[Aleksej Kosigin]], bivši premijer SSSR (* [[1904]])
* [[18. 12.]] - [[Dobriša Cesarić]], hrvatski pesnik. (r. [[1902]].)
* [[22. 12.]] - [[Bogdan Babić]], srpski dirigent (* [[1921]])
* [[24. 12.]] - [[Karl Dönitz]], veliki admiral Nemačke, nakratko predsednik (* [[1891]])
* [[26. 12.]] - [[Stjepan Planić]], arhitekt (* [[1900]])
* [[28. 12.]] - [[Božo Milanović]], svećenik, politički radnik (* [[1890]])
* [[31. 12.]] - [[Marshall McLuhan]], filozof teorije komunikacije (* [[1911]])
* 31. 12. - [[Raoul Walsh]], filmski režiser, glumac (* [[1887]])

=== Kroz godinu ===
* [[Agata Truhelka]], hrvatska književnica (* [[1890]].)
* [[Nika Milićević]], književnik, novinar, kritičar (* [[1897]])
* [[Jakša Kušan]], književnik (* 1900)
* [[Svetomir Nastasijević]], kompozitor (* 1902)
* [[Radoslav Đurić]], major JVuO, pukovnik JNA (* 1906)
* [[Tonko Šoljan]], ihtiolog, akademik (* [[1907]])

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[James Cronin]] i [[Val Fitch]] (otkriće [[kršenje CP|kršenja fundamentalnih principa]] simetrije u raspadu neutralnih [[Kaon (čestica)|K-mezona]])
* [[nobelova nagrada za hemiju|'''Kemija''']]: [[Paul Berg]] (fundamentalne studije biohemije [[Nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]], naročito u vezi [[Rekombinantna DNK|rekombinantne DNK]]), [[Walter Gilbert]] i [[Frederick Sanger]] (doprinos u vezi određivanja osnovnih [[DNK sekvenciranje|sekvenci u nukleinskim kiselinama]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Baruj Benacerraf]], [[Jean Dausset]] i [[George D. Snell]] (otkrića u vezi genetski određenih [[glavni kompleks histokompatibilnosti|struktura na površini ćelije]] koje regulišu imunološke reakcije)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Czesław Miłosz]] (beskompromisnom jasnovidošću izražava čovekovo izloženo stanje u svetu oštrih konflikata)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Adolfo Pérez Esquivel]] (aktivista za ljudska prava u Argentini i Latinskoj Americi)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Lawrence Klein]] (stvaranje ekonometrijskih modela i primena na analizu ekonomskih fluktuacija i ekonomske politike)

== Literatura/Reference ==
{{reference}}

; Literatura
* ''Collier's Year Book'' za 1980 (Microsoft Encarta 2004)
* Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.
* Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003

== Vanjske veze ==
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-66.shtml The Tito ERA in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310132036/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-66.shtml |date=2016-03-10 }}, OSA-RFE Research
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-311.shtml Yugoslavia's Five Most Important Leaders After Tito] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100618093836/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-311.shtml |date=2010-06-18 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe (napisano u januaru).
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-181.shtml How Should &quot;Collective Leadership&quot; in Yugoslavia Function After Tito?]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-37.shtml Mijatovic: President of Yugoslavia's Collective State Leadership] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120326063331/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-37.shtml |date=2012-03-26 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/68-7-160.shtml Yugoslav-Soviet Polemics Over Afghanistan]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-326.shtml Belgrade's Reaction to Afghanistan: &quot;Stalinist Methods&quot;]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-265.shtml Yugoslav Party Leader Emphasizes Anti-Stalinism]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-4-114.shtml Yugoslav Pianist: the Man &quot;Who Killed Chopin&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402200454/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-4-114.shtml |date=2015-04-02 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/14-2-28.shtml Yugoslav Foreign Minister Vrhovec Visits Cuba]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Z.Antić, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/36-5-52.shtml Yugoslav Riposte to Hungarian Article Over Tito's Resistance to Stalin]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Z.Antić, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-20.shtml International Awards for Yugoslav Authors]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Z.Antić, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-3-22.shtml Vladimir Bakaric's Illness Causes Concern in Yugoslavia]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-3-1.shtml Yugoslav Author Calls for Democracy, Change of the System]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Z.Antić, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-3-26.shtml Yugoslav Leader Promises More Democratization]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-175.shtml Top Yugoslav Official Warns Opponents of &quot;Collective Leadership&quot;]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-271.shtml Ivan Gosnjak -- Tito's General -- Dies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160309164923/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-271.shtml |date=2016-03-09 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-3-34.shtml Renewed Attacks on Djilas: No Hint of an Impending Arrest]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-4-24.shtml Yugoslavia's Mijatovic Visits the Vatican]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Z.Antić, OSA-RFE
* [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/117-2-215.shtml Tito Expelled from the Cominform 32 Years Ago]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, S.Stanković, OSA-RFE

{{commonscat|1980}}

[[Kategorija:1980.]]</text>
      <sha1>i4apmp05r5zbqsspw50tkbr0jq47c7t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kocka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7864</id>
    <revision>
      <id>42695933</id>
      <parentid>42242666</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T20:52:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>rv na stabilnu verziju</comment>
      <origin>42695933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1603" sha1="6igr0f7ymoelh557u19rtqa48citgla" xml:space="preserve">{{otheruses}}

[[Datoteka:Hexahedron.jpg|thumb|right|250px|Kocka (projekcija na ravninu).&lt;br /&gt;[[:Datoteka:Hexahedron.gif|animacija]] ]] 
'''Kocka''' (ili pravilni heksaedar) je [[geometrijsko telo]], jedno od [[Platonova tela|Platonovih tela]]. Kocka spada u [[paralelepiped]]e, to je pravilna četverostrana [[prizma]] - sastoji se od šest jednakih [[kvadrat]]a, njenih [[stranica]]. Ona ima 12 [[brid]]ova i 8 [[vrh]]ova.

[[Datoteka:Hexahedron flat.svg|120px]]&lt;br /&gt;Mreža kocke sastoji se od 6 jednakih kvadrata.

== Formule ==
(''a'' - stranica)

{| class=&quot;wikitable&quot;
| '''V ([[zapremina]]):''' || a&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
|-
| '''P ([[površina]]):''' || 6a&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
| '''d (manja [[dijagonala]]):''' || &lt;math&gt;a\sqrt{2}&lt;/math&gt;
|-
| '''D (prostorna dijagonala):''' || &lt;math&gt;a\sqrt{3}&lt;/math&gt;
|-
| '''r ([[radijus]] upisane [[kružnica|kružnice]]):''' || &lt;math&gt;\frac{a}{2}&lt;/math&gt;
|-
| '''R (radijus opisane kružnice):''' || &lt;math&gt;\frac{{\sqrt 3} a}{2}&lt;/math&gt;
КОЦКА ЈЕ ЧЕТВРТАСТА
|}

== Višedimenzionalne kocke ==
Analogija kocke u četriri dimenzije zove se [[hiperkocka]]. Ona se sastoji od osam jednakih kocaka.

Analogija kocke u n-dimenzionalnom prostoru se naziva jednostavno n-dimenzionalnom kockom.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Cubes}}
* [http://www.mathconsult.ch/showroom/unipoly/ The Uniform Polyhedra]
* [http://www.mathsisfun.com/geometry/hexahedron.html Spinning Hexahedron]
* [http://www.georgehart.com/virtual-polyhedra/vp.html Virtual Reality Polyhedra]
* [http://www.korthalsaltes.com/ Paper Models of Polyhedra]

{{Poliedri}}

[[Kategorija:Geometrijska tijela]]</text>
      <sha1>6igr0f7ymoelh557u19rtqa48citgla</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fizikalna hemija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7891</id>
    <revision>
      <id>42695940</id>
      <parentid>42672240</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:15:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34050" sha1="c8wqc43qq1jgszcpp93jg056xsx5nuy" xml:space="preserve">'''Fizikalna kemija''' ili '''fizička hemija''' je nastala objedinjavanjem znanja iz [[fizika|fizike]], [[kemija|hemije]], [[termodinamika|termodinamike]] i [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]] da bi se opažene makroskopske pojave opisale na atomskom i molekulskom nivou, dakle, fizikalna kemija se bavi vezom između mikroskopskih i makroskopskih osobina materije. Npr., veličina [[molekula]] u tekućini se može odrediti na osnovu mjerenja njenog indeksa prelamanja i gustoće, ili na osnovu toplinskog kapaciteta i površinskog napona.&lt;ref&gt;{{Cite book |ref= harv|last1=Atkins|first1= P.W.|publisher=Oxford University Press|isbn= 0-19-879285-9| title=Physical Chemistry}}&lt;/ref&gt;

Fizička hemija, za razliku od [[hemijska fizika|hemijske fizike]], je predominantno (mada ne uvek) makroskopska ili supra-molekularna nauka. Većina principa na kojima je fizička hemija zasnovana su koncepti vezani za mase, pre nego za same molekularne/atomske strukture. Na primer, [[hemijska ravnoteža]], i [[koloid]]i.

Neki od odnosa koje fizička hemija nastoji da reši uključuju efekte: 
* [[Međumolekulska sila|Intermolekularnih sila]] koje proizvode fizička svojstva materijala ([[Plastičnost (fizika)|plastičnost]],&lt;ref&gt;R. Hill, The Mathematical Theory of Plasticity, Oxford University Press (1998)
 Jacob Lubliner, Plasticity Theory, Macmillan Publishing, New York (1990)&lt;br /&gt;
 L. M. Kachanov, Fundamentals of the Theory of Plasticity, Dover Books&lt;br /&gt;
 A.S. Khan and S. Huang, Continuum Theory of Plasticity, Wiley (1995)&lt;br /&gt;
 J. C. Simo, T. J. Hughes, Computational Inelasticity, Sprinɡ&lt;/ref&gt; [[Vlačna čvrstoća|zatezna čvrstoča]]&lt;ref name=&quot;riteh.uniri.hr&quot;&gt;[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228170156/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf|date=2017-02-28}} &quot;Konstrukcijski elementi I&quot;, Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.&lt;/ref&gt;, [[površinski napon]]&lt;ref&gt;{{Cite book |ref= harv|last=White|first=Harvey E.|title=Modern College Physics|url= https://archive.org/details/dli.ernet.425353|publisher=van Nostrand|year=1948|isbn=0442294018}}&lt;/ref&gt; u [[tečnost]]ima).

* [[Hemijska kinetika|Reakcione kinetike]] na [[Brzina hemijske reakcije|brzinu reakcije]].&lt;ref&gt;{{Cite book |ref= harv|last=Dondur| first = dr. Vera | authorlink = | title = Hemijska kinetika |url=| accessdate = | edition =  | date = |year=1982| publisher = Univerzitet u Beogradu, Prirodnomatematički fakulteti, Fakultet za fizičku hemiju| location = Beograd| language =  | isbn = 86-87139-04-9| doi =|pages=| chapter = | chapterurl = |quote =}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |ref= harv|last=Dragojević| first = Milosav | authorlink = | coauthors = M. Popović, S. Stević, V. Šćepanović | title = Opšta hemija|url=| edition = 2. izdanje|year=1999| publisher = Univerzitet u Beogradu, Tehnološko-metalurški fakultet | location = Beograd| language = | id = {{COBISS|ID=76815884}} | doi =|pages=| chapter =  | chapterurl = |quote = }}&lt;/ref&gt;
* Identiteta jona i električne provodnosti na materijale.
* [[Površinska hemija|Površinske hemije]] i [[elektrohemija|elektrohemije]] [[Ćelijska membrana|membrana]].&lt;ref&gt;{{cite book|url=http://books.google.co.in/books?id=v1oU13xAl6AC&amp;pg=RA1-PA134|page=134|title=Surface chemistry and electrochemistry of membranes|author=Torben Smith Sørensen|publisher=CRC Press|year=1999|isbn=0-8247-1922-0}}&lt;/ref&gt;
* Interakcije jednog tela sa drugim u smislu količine [[toplota|toplote]] i [[rad (fizika)|rada]], što je oblast [[termodinamika|termodinamike]].&lt;ref&gt;Arnold Sommerfeld (1952/1956). ''Thermodynamics and Statistical Mechanics'', Academic Press, New York.&lt;/ref&gt;
* Transfera toplote između hemijskog sistema i njegovog okruženja tokom promene [[faza (termodinamika)|faze]], ili tokom [[hemijska reakcija|hemijske reakcije]], to je oblast [[termohemija|termohemije]]&lt;ref&gt;{{cite book | author=Perrot, Pierre | title=A to Z of Thermodynamics | url=https://archive.org/details/tozofthermodynam0000perr_o6t1 | publisher=Oxford University Press | year=1998 | isbn=0-19-856552-6}}&lt;/ref&gt;
* Izučavanje [[koligativna svojstvarastvora|koligativnih svojstva]] broja vrsta prisutnih u rastvoru.&lt;ref&gt;McQuarrie, Donald, et al. ''Colligative properties of Solutions&quot; General Chemistry Mill Valley: Library of Congress, 2011.&lt;/ref&gt;
* Uspostavljanje korelacija između broja faza, broja komponenti i broja stepena slobode uz pomoć [[pravilo faza|pravila faza]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Predel|first=Bruno |author2=Hoch, Michael J. R |author3=Pool, Monte |title=Phase Diagrams and Heterogeneous Equilibria : A Practical Introduction|year=2004|url=https://archive.org/details/phasediagramshet0000pred|publisher=Springer|isbn=3-540-14011-5}}&lt;/ref&gt;
* Reakcije [[elektrohemijska ćelija|elektrohemijskih ćelija]].

== Ključni koncepti ==
Ključni koncepti fizičke hemije se tiču načina na koji se čista fizika primenjuje na hemijske probleme.

Jedan od ključnih koncepata klasične hemije je da se sva [[hemijsko jedinjenje|hemijska jedinjenja]] mogu opisati kao grupe [[atom]]a [[hemijska veza|vezanih]] zajedno, a [[hemijska reakcija|hemijske reakcije]] se mogu opisati kao formiranje i raskidanje tih veza. Predviđanje svojstava hemijskih jedinjenja polazeći od opisa atoma i načina na koji su oni vezani, jedan je od glavnih ciljeva fizičke hemije. Da bi se precizno opisali atomi i veze, neophodno je da se zna gde su [[atomsko jezgro|nukleusi]], i kako su elektroni raspoređeni oko njih.&lt;ref name=&quot;Atkins249&quot;&gt;Atkins, Peter and Friedman, Ronald (2005). ''Molecular Quantum Mechanics'', p. 249. Oxford University Press, New York. {{ISBN|0-19-927498-3}}.&lt;/ref&gt;
       
[[Kvantna hemija]], koja je potpolje fizičke hemije se bavi primenom [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]] na hemijske probleme. Ona pruža oruđa za određivanje jačine i oblika veza,&lt;ref name=Atkins249 /&gt; načina kretanja nukleusa, i načina na koji hemijska jedinjenja apsorbuju ili emituju svetlost.&lt;ref&gt;Atkins, Peter and Friedman, Ronald (2005). ''Molecular Quantum Mechanics'', p. 342. Oxford University Press, New York. {{ISBN|0-19-927498-3}}.&lt;/ref&gt; [[Spektroskopija]] je srodna potdisciplina fizičke hemije koja se specifično bavi interakcijama [[elektromagnetna radijacija|elektromagnetne radijacije]] sa materijom.

Još jedna grupa važnih pitanja u hemiji se tiče vrsta reakcija koje se mogu spontano odvijati, kao i mogućih svojstava date hemijske smeše. Ta pitanja su u oblasti izučavanja [[hemijska termodinamika|hemijske termodinamike]], koja određuje granice kvantiteta kao što je stepen do kojeg se reakcija može odvijati, ili količina energije koja se može konvertovati u rad u [[Motor s unutrašnjim sagorijevanjem|mašini sa unutrašnjim sagorevanjem]], i koja pruža veze između svojstava kao što su [[Termička dilatacija|koeficijent termalne ekspanzije]] i brzina promene [[entropija|entropije]] sa [[pritisak|pritiskom]] za [[gas]] ili [[tečnost]].&lt;ref&gt;Landau, L. D. and Lifshitz, E. M. (1980). ''Statistical Physics'', 3rd Ed. p. 52. Elsevier Butterworth Heinemann, New York. {{ISBN|0-7506-3372-7}}.&lt;/ref&gt; To se često može koristiti za procenu izvodivosti dizajna reaktora ili mašine, ili za proveru validnosti eksperimentalnih podataka. U izvesnoj meri, [[Kvazistatički proces|kvazi-ekvilibrijum]]ska i [[neravnotežna termodinamika]] mogu da opišu ireverzibilne promene.&lt;ref name=&quot;Hill1&quot;&gt;Hill, Terrell L. (1986). ''Introduction to Statistical Thermodynamics'', p. 1. Dover Publications, New York. {{ISBN|0-486-65242-4}}.&lt;/ref&gt; Međutim, klasična termodinamika se uglavnom bavi sistemima u [[Termodinamička ravnoteža|ekvilibrijumu]] i [[reverzibilni proces (termodinamika)|reverzibilnim promenama]], a ne time šta se zapravo dogodi, ili koliko brzo, daleko od ekvilibrijuma.

Koje reakcije se odvijaju i kojom brzinom je predmet [[hemijska kinetika|hemijske kinetike]], još jedne grane fizičke hemije. Ključna ideja u hemijskoj kinetici je da bi [[reagens]]i reagovali i formirali [[Produkt (hemija)|produkte]], većina hemijskih vrsta mora da prođe kroz [[prelazno stanje|prelazna stanja]] koja imaju višu [[Termodinamička slobodna energija|energiju]] nego bilo reaktanti ili produkti i služe kao reakcione barijere.&lt;ref&gt;Schmidt, Lanny D. (2005). ''The Engineering of Chemical Reactions'', 2nd Ed. p. 30. Oxford University Press, New York. {{ISBN|0-19-516925-5}}.&lt;/ref&gt; U opštem slučaju, što je viša barijera, to je sporija reakcija. Druga ideja je da se većina hemijskih reakcija odvija kao sekvenca [[elementarna reakcija|elementarnih reakcija]],&lt;ref&gt;Schmidt, Lanny D. (2005). ''The Engineering of Chemical Reactions'', 2nd Ed. p. 25, 32. Oxford University Press, New York. {{ISBN|0-19-516925-5}}.&lt;/ref&gt; svaka od kojih sa svojim sopstvenim prelaznim stanjem. Ključna pitanja u kinetici su kako brzina hemijske reakcije zavisi od temperature i koncentracije reaktanata i [[kataliza]]tora u reakcionoj smeši, kao i kako se katalizatori i reakcioni uslovi mogu podesiti da se optimizuje brzina reakcije.

Činjenica da se brzina odvijanja hemijske reakcije često može specificirati sa samo nekoliko koncentracija i temperatura, bez potrebe za poznavanjem svih pozicija i brzina molekula u smeši, je specijalni slučaj još jednog ključnog koncepta fizičke hemije. To je da u meri u kojoj inžinjer to treba da zna, sve što se događa u smeši sa velikim brojem čestica (možda reda veličine [[Avogadrova konstanta|Avogadrove konstance]], 6 x 10&lt;sup&gt;23&lt;/sup&gt;) se često može opisati sa samo nekoliko promenljivih kao što su pritisak, temperatura, i koncentracija. Precizni razlozi za to su opisani u [[statistička mehanika|statističkoh mehanici]],&lt;ref name=&quot;Chandler&quot;&gt;Chandler, David (1987). ''Introduction to Modern Statistical Mechanics'', p. 54. Oxford University Press, New York. {{ISBN|978-0-19-504277-1}}.&lt;/ref&gt; specijalizovanoj oblasti fizičke hemije koja se takođe smatra i delom fizike. Statistička mehanika takođe pruža načine da se predvide svojstva koja se mogu uočiti u svakodnevnom životu polazeći od molekularnih svojstava bez zavisnosti od empirijskih korelacija baziranih na hemijskim sličnostima.&lt;ref name=Hill1 /&gt;

== Historija ==
{{See also|Istorija hemije}}
[[File:Lomonosov Chymiae Physicae 1752.jpg|thumb|right|Fragment M. Lomonosovovog manuskripta 'Fizička Hemija' (1752)]]

Prema legendi, prvi fizički hemičar je bio [[Arhimed]] kada je merenjem gustine utvrdio da [[kruna]] njegovog vladara nije od čistog [[Zlato|zlata]].

Temelje modernoj fizičkoj hemiji postavili su [[Svante Arenijus|Arenijus]], [[Jakobus van Hof|van Hof]], [[Vilhelm Ostvald|Ostvald]] i [[Valter Nernst|Nernst]] 1890. godine. U engleskom govornom području pionirskim radovima istakao se [[Vilard Gibs|Gibs]] koji je 1867. objavio čuveni članak „O ravnoteži heterogenih susptanci“ (&quot;On the Equilibrium of Heterogeneous Substances&quot;) u kojem je uveo pojmove slobodne energije, hemijskog potencijala, pravila faza, osnovne koncepte moderne fizičke hemije.&lt;ref name=&quot;Wedler&quot;&gt;G. Wedler: ''Lehrbuch der Physikalischen Chemie'', Wiley-VCH, 2004, {{ISBN|3-527-31066-5}}, S. 977ff.&lt;/ref&gt;

Termin „fizička hemija“ je skovao [[Mihail Vasiljevič Lomonosov|Mihail Lomonosov]] 1752. godine kad je dao predavanje na kursu sa naslovom &quot;Kurs istinske fizičke hemije&quot; (ruski: „''Курс истинной физической химии''“) studentima na [[Петроградски државни универзитет|Petrogradskom univerzitetu]].&lt;ref&gt;{{cite book|url=http://books.google.com/books?id=YoE1wsA6USQC&amp;pg=PA388|page=388|title=Science in Russian culture|author=Alexander Vucinich|publisher=Stanford University Press|year=1963|isbn=0-8047-0738-3}}&lt;/ref&gt; U predgovoru ovih predavanja on je dao definiciju: &quot;Fizička hemija je nauka koja mora da objasni uz pomoć fizičkih eksperimenata razlog za ono što se događa u kompleksnim telima putem hemijskih operacija&quot;.

Moderna fizička hemija potiče iz period između 1860-tih i 1880-tih sa radom na [[hemijska termodinamika|hemijskoj termodinamici]], [[elektrolit]]ima u rastvorima, [[hemijska kinetika|hemijskoj kinetici]] i drugim predmetima. Jedna od prekretnica je objavljivanje [[Josiah Willard Gibbs|Gibsove]] publikacije: ''[[On the Equilibrium of Heterogeneous Substances]]'' 1876. godine. Taj rad je uveo nekoliko temeljnih koncepta u fizičkoj hemiji, kao što su [[Gibsova slobodna energija|Gibsova energija]], [[hemijski potencijal]]i, [[Gibsovo pravilo faza]].&lt;ref&gt;Josiah Willard Gibbs, 1876, &quot;On the Equilibrium of Heterogeneous Substances&quot;, ''Transactions of the Connecticut Academy of Sciences''&lt;/ref&gt; Ostale prekretnice obuhvataju naknadno imenovanje i akreditacija [[entalpija|entalpije]] naučniku [[Heike Kamerlingh Onnes]] i [[makromolekula]]rnih procesa.

Prvi [[naučni žurnal]] sa specifičnim fokusom na polju fizičke hemije je bio nemački žurnal, ''[[Zeitschrift für Physikalische Chemie]]'', koji su 1887. osnovali [[Wilhelm Ostwald]] i [[Jacobus Henricus van 't Hoff]]. Zajedno sa [[Svante August Arrhenius]],&lt;ref&gt;{{Cite book|last = Laidler|first = Keith|authorlink = 
| title = The World of Physical Chemistry|publisher = Oxford University Press|year = 1993| location = Oxford|pages = 48|isbn = 0-19-855919-4}}&lt;/ref&gt; oni su bili vodeće figure u fizičkoj hemiji tokom kasnog 19. i početkom 20. veka. Sva trojica su nagrađena [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovom nagradom za hemiju]] u periodu 1901-1909.

Razvoji u naknadnim dekadama obuhvataju primenu [[statistička mehanika|statističke mehanike]] na hemijske sisteme i rad na [[koloid]]ima i [[površinska hemija|površinskoj hemiji]], gde je [[Irving Langmuir]] napravio mnogobrojne doprinose. Još jedan važan korak je bio razvoj [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]] u obliku [[kvantna hemija|kvantne hemije]] iz 1930-tih, gde je [[Linus Pauling]] bio jedno od vodećih imena. Teoretski razvoji su išli ruku uz ruku sa razvojem eksperimentalnih metoda, gde su upotrebe raznih formi [[spektroskopija|spektroskopije]], kao što su [[infracrvena spektroskopija]], [[Rotaciona spektroskopija|mikrotalasna spektroskopija]], [[Elektronska paramagnetna rezonanca|EPR spektroskopija]] i [[Nuklearno magnetno rezonantna spektroskopija|NMR spektroskopija]], verovatno najvažniji razvoji tokom [[20. vek]]a.

Dalji razvoj u fizičkoj hemiji se može pripisati otkrićima u [[nuklearna hemija|nuklearnoj hemiji]], posebno u separaciji izotopa (pre i tokom Drugog svetskog rata), nedavnim otkrićima u [[astrohemija|astrohemiji]],&lt;ref&gt;{{cite journal|author = Herbst, Eric|title = Chemistry of Star-Forming Regions|journal = Journal of Physical Chemistry A|date = May 12, 2005|volume = 109|number = 18|pages = 4017–4029 | doi = 10.1021/jp050461c|pmid=16833724}}&lt;/ref&gt; kao i razvojem algoritama za proračune u polju „aditivnih fizikohemijskih osobina“ (praktično svih fizikohemijskih osobina, kao što su tačka ključanja, kritična tačka, površinski napon, vodeni napon, itd. - više od 20 osobina - može se precizno izračunati iz same hemijske strukture, nezavisno od toga da li je molekul sintetisan), i u toj oblasti je koncentrisan praktični značaj savremene fizičke hemije.

== Žurnali ==
Neki od žurnala koj se bave fizičkom hemijom su:
*[[Zeitschrift für Physikalische Chemie]] (1887)
*[[Journal of Physical Chemistry A]] (od 1896 kao ''Journal of Physical Chemistry'', a preimenovan je 1997.)
*[[Physical Chemistry Chemical Physics]] (od 1999, dok se ranije zvao [[Faraday Transactions]] sa istorijom objavljivanja koja datira od 1905.)
*[[Macromolecular Chemistry and Physics]] (1947)
*[[Annual Review of Physical Chemistry]] (1950)
*[[Molecular Physics (journal)|Molecular Physics]] (1957)
*[[Journal of Physical Organic Chemistry]] (1988)
*[[Journal of Physical Chemistry B]] (1997)
*[[ChemPhysChem]] (2000)
*[[Journal of Physical Chemistry C]] (2007)
*[[Journal of Physical Chemistry Letters]] (od 2010, kombinuje pisma koja su ranije objavljivana u zasebnim žurnalima)

Jedan od starijih žurnala koji su se bavio hemijom i fizikom je ''[[Annales de chimie et de physique]]''. On je žapočet 1789. godine, i objavljivan je pod tim imenom tokom perioda 1815–1914.

== Grane fizičke hemije i srodne teme ==
{{colbegin|3}}
*[[Termohemija]]&lt;ref&gt;{{cite book |title = Thermochemistry and Advances in Chemistry Research |last= Mirskiy|first=Anton G.|publisher = Nova Science Pub Inc |year=2009 |isbn = 1606923765}}&lt;/ref&gt;
*[[Hemijska kinetika]]&lt;ref&gt;{{Cite book |ref= harv|title=Principles of Chemical Kinetics, Second Edition |url= https://archive.org/details/principlesofchem0000hous_l6i9|last= House|first=James E.|publisher: Academic Press |edition=2. edition |year=September 13, 2007 |isbn=978-0-12-356787-1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book |ref= harv|title=Chemical Kinetics and Dynamics |url= https://archive.org/details/chemicalkinetics0000stei|edition=2nd Edition |author=Jeffrey I. Steinfeld, Joseph S. Francisco, William L. Hase |publisher=Prentice Hall |year=August 20, 1998 | isbn = 0-13-737123-3}}&lt;/ref&gt;
*[[Kvantna hemija]]&lt;ref&gt;{{Cite book |ref= harv|last1=Atkins|first1= P.W.|last2= Friedman|first2= R. |year=2005| title=Molecular Quantum Mechanics|url= https://archive.org/details/molecularquantum0004atki|publisher=Oxford University Press|edition= 4th |isbn= 978-0-19-927498-7}}&lt;/ref&gt;
*[[Elektrohemija]]&lt;ref&gt;William L. Masterton, Cecile N. Hurley [http://books.google.com/books?id=teubNK-b2bsC&amp;pg=PT379 Chemistry: Principles and Reactions], Cengage Learning (2008) {{ISBN|0-495-12671-3}} p. 379&lt;/ref&gt;
*[[Fotohemija]]&lt;ref&gt;Wayne, C. E.; Wayne, R. P. Photochemistry, 1st ed.; Oxford University Press: Oxford, United Kingdom, reprinted 2005. {{ISBN|0-19-855886-4}}.&lt;/ref&gt;
*[[Površinska hemija]]&lt;ref&gt;{{cite book | last=Prutton | first=Martin | title=Introduction to Surface Physics | url=https://archive.org/details/introductiontosu0000prut | publisher=Oxford University Press | date=1994 | isbn=0-19-853476-0 }}&lt;/ref&gt;
*[[Hemija čvrstog stanja]]&lt;ref&gt;[http://ocw.mit.edu/courses/materials-science-and-engineering/3-091sc-introduction-to-solid-state-chemistry-fall-2010/index.htm], Sadoway, Donald. 3.091SC; Introduction to Solid State Chemistry, Fall 2010. (Massachusetts Institute of Technology: MIT OpenCourseWare)&lt;/ref&gt;
*[[Spektroskopija]]&lt;ref name=&quot;em-spec&quot;&gt;{{cite book |author=Crouch, Stanley|author2=Skoog, Douglas A. |title=Principles of instrumental analysis |url=https://archive.org/details/principlesofinst0006skoo|publisher=Thomson Brooks/Cole |location=Australia |date=2007 |isbn=0-495-01201-7 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Herrmann|first=R.|author2=C. Onkelinx |title=Quantities and units in clinical chemistry: Nebulizer and flame properties in flame emission and absorption spectrometry (Recommendations 1986)|journal=Pure and Applied Chemistry|date=1986|volume=58|issue=12|pages=1737–1742|doi=10.1351/pac198658121737}}&lt;/ref&gt;
*[[Biofizička hemija]]&lt;ref name=&quot;Walla2014&quot;&gt;{{cite book|author=Peter Jomo Walla|title=Modern Biophysical Chemistry: Detection and Analysis of Biomolecules|url=http://books.google.com/books?id=ej__AwAAQBAJ&amp;pg=PA1|date=8 July 2014|publisher=Wiley|isbn=978-3-527-68354-3|pages=1–}}&lt;/ref&gt;
*[[Nauka o materijalima]]&lt;ref&gt;{{cite book
 |last = Ashby
 |first = Michael
 |author2 = Hugh Shercliff
 |author3 = David Cebon
 |date = 2007
 |title = Materials: engineering, science, processing and design
 |edition = 1st
 |publisher = Butterworth-Heinemann
 |isbn = 978-0-7506-8391-3
}}&lt;/ref&gt;
*[[Fizička organska hemija]]&lt;ref&gt;Hammett, Louis P. (1940) ''Physical Organic Chemistry'' New York: McGraw Hill.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=IUPAC&gt;{{cite journal|last=Hammond|first=George S.|title=Physical organic chemistry after 50 years: It has  changed, but is it still there?|journal=Pure and Applied Chemistry|year=1997|volume=69|issue=9|pages=1919–22|doi=10.1351/pac199769091919}}&lt;/ref&gt;
*[[Mikromeritika]]&lt;ref name=Brittain1995&gt;{{cite book |author=Brittain, H. G. |title=Physical characterization of pharmaceutical solids |url=https://archive.org/details/physicalcharacte0070unse |publisher=M. Dekker |location=New York |year=1995 |page=[https://archive.org/details/physicalcharacte0070unse/page/254 254] |isbn=0-8247-9372-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;isbn0-87762-955-2&quot;&gt;{{cite book |author=Carstensen, Jens Thurø |title=Pharmaceutical principles of solid dosage forms |url=https://archive.org/details/pharmaceuticalpr0000cars |publisher=Technomic Pub |location=Lancaster, Pa |year=1993 |page=[https://archive.org/details/pharmaceuticalpr0000cars/page/211 211] |isbn=0-87762-955-2}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;isbn0-7817-5027-X&quot;&gt;{{cite book |author=Martin, Alfred N.; Patrick J Sinko |title=Martin's physical pharmacy and pharmaceutical sciences: physical chemical and biopharmaceutical principles in the pharmaceutical sciences |url=https://archive.org/details/martinsphysicalp5edunse |publisher=Lippincott Williams and Wilkins |location=Phila |year=2006 |pages=[https://archive.org/details/martinsphysicalp5edunse/page/533 533]–560 |isbn=0-7817-5027-X}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;isbn096567830x&quot;&gt;{{cite book |author=Orr, Clyde|author2=Webb, Paul W. |title=Analytical methods in fine particle technology |publisher=Micromeritics Instrument Corp |location=Norcross, Ga |year=1997 |isbn=0-9656783-0-X |url=http://micromeritics.com/Library.aspx}}&lt;/ref&gt;
{{colend}}

== Povezano ==
* [[Metod grupnih doprinosa]]
* [[Lidersenov metod]]
* [[Jobakov metod]]
* [[QSPR]]
* [[QSAR]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite journal | author = P. Atkins, J. de Paula | title = Physikalische Chemie | volume = 5. | publisher =Wiley-VCH | location = Weinheim | year =2013 | isbn = 3-527-33247-2 | Seiten= }}
* Gerd Wedler: ''Lehrbuch der Physikalischen Chemie''. Wiley-VCH, 2004, {{ISBN|3-527-31066-5}}.
* T. Engel, P. Reid: ''Physikalische Chemie''. Pearson Studium, 2006, {{ISBN|978-3-8273-7200-0}}
* W. Bechmann, J. Schmidt: ''Einstieg in die physikalische Chemie für Nebenfächler''. Teubner, 2005, {{ISBN|3-8351-0035-1}}
* W. J. Moore, D. O. Hummel, G. Trafara, K. Holland-Moritz: ''Physikalische Chemie''. Walter de Gruyter, 1999, {{ISBN|3-11-010979-4}}.
* Kurt Schwabe: ''Physikalische Chemie''. Band 1. Akademie Verlag|Akademie-Verlag, Berlin 1973.
* [http://www.bunsen.de/Wir+%C3%BCber+uns/Publikationen/Bunsen_Magazin.html ''Bunsen-Magazin''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150208220359/http://www.bunsen.de/Wir+%C3%BCber+uns/Publikationen/Bunsen_Magazin.html |date=2015-02-08 }} der Deutschen Bunsen-Gesellschaft für Physikalische Chemie
* [http://www.elsevier.com/wps/locate/cplett ''Chemical Physics / Chemical Physics Letters''] (engl.) {{ISSN|0009-2614}}
* [http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/jhome/72514732 ''ChemPhysChem'']{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (engl.) – A European Journal of Chemical Physics and Physical Chemistry {{ISSN|1439-4235}}
* {{cite book|author=Peter Jomo Walla|title=Modern Biophysical Chemistry: Detection and Analysis of Biomolecules|url=http://books.google.com/books?id=ej__AwAAQBAJ&amp;pg=PA1|date=8 July 2014|publisher=Wiley|isbn=978-3-527-68354-3|pages=1–}}
* {{Cite book |ref= harv|last1=Atkins|first1= P.W.| last2= Friedman|first2= R. |year=2008|title=Quanta, Matter and Change: A Molecular Approach to Physical Change|url= https://archive.org/details/quantamatterchan0000atki| isbn= 978-0-7167-6117-4}}
* {{Cite book |ref= harv|first1=Bernard |last1=Pullman |first2= Alberte |last2=Pullman|year=1963|title=Quantum Biochemistry|location=New York and London| publisher=Academic Press| isbn=90-277-1830-X}}
* {{Cite book |ref= harv|first=Eric R.|last= Scerri| title= The Periodic Table: Its Story and Its Significance|url= https://archive.org/details/periodictableits0000scer|publisher= Oxford University Press|year= 2006|  isbn =0-19-530573-6}} Considers the extent to which chemistry and especially the periodic system has been reduced to quantum mechanics.
* Kostas Gavroglu, Ana Simões: ''NEITHER PHYSICS NOR CHEMISTRY.A History of Quantum Chemistry'', MIT Press, 2011, {{ISBN|0-262-01618-4}}
* {{Cite book |ref= harv|last=McWeeny| first= R. |title=Coulson's Valence|publisher=Oxford Science Publications|isbn= 0-19-855144-4}}
* Karplus M., Porter R.N. (1971). ''Atoms and Molecules. An introduction for students of physical chemistry'', Benjamin–Cummings Publishing Company, {{ISBN|978-0-8053-5218-4}}
* {{Cite book |ref= harv|first1=Attila |last1=Szabo|first2=Neil S.|last2= Ostlund|year=1996|title=Modern Quantum Chemistry: Introduction to Advanced Electronic Structure Theory|url= https://archive.org/details/modernquantumche0000szab|publisher= Dover| ISBN= 0-486-69186-1}}
* {{Cite book |ref= harv|last1=Landau| first1= L.D. |last2= Lifshitz|first2=E.M. |title=Quantum Mechanics:Non-relativistic Theory| series=Course of Theoretical Physic|volume= 3  |publisher=Pergamon Press| isbn=0-08-019012-X}}
* {{cite book
 |last = Askeland
 |first = Donald R.
 |author2 = Pradeep P. Phulé
 |date = 2005
 |title = The Science &amp; Engineering of Materials
 |edition = 5th
 |publisher = Thomson-Engineering
 |isbn = 0-534-55396-6
}}
* {{cite book
 |last = Callister, Jr.
 |first = William D.
 |date = 2000
 |title = Materials Science and Engineering – An Introduction
 |url = https://archive.org/details/materialsscience0000call_s2f4
 |edition = 5th
 |publisher = John Wiley and Sons
 |isbn = 0-471-32013-7
}}
* {{cite book
 |last = Eberhart
 |first = Mark
 |date = 2003
 |title = Why Things Break: Understanding the World by the Way It Comes Apart
 |url = https://archive.org/details/whythingsbreakun0000eber_q5a1
 |publisher = Harmony
 |isbn = 1-4000-4760-9
}}
* {{cite book
 |last = Gaskell
 |first = David R.
 |date = 1995
 |title = Introduction to the Thermodynamics of Materials
 |url = https://archive.org/details/introductiontoth0000gask
 |edition = 4th
 |publisher = Taylor and Francis Publishing
 |isbn = 1-56032-992-0
}}
* {{cite book
 |last = Gordon
 |first = James Edward
 |authorlink =  
 |date = 1984
 |title = The New Science of Strong Materials or Why You Don't Fall Through the Floor
 |url = https://archive.org/details/newscienceofstro0000gord
 |edition = eissue
 |publisher = Princeton University Press
 |isbn = 0-691-02380-8
}}
* {{cite book
 |author = Mathews, F.L.|author2 = Rawlings, R.D.|last-author-amp = yes
 |date = 1999
 |title = Composite Materials: Engineering and Science
 |url = https://archive.org/details/compositemateria0000fran|location = Boca Raton
 |publisher = CRC Press
 |isbn = 0-8493-0621-3
}}
* {{cite book
 |author = Lewis, P.R.|author2 = Reynolds, K.|author3 = Gagg, C.|last-author-amp = yes
 |date = 2003
 |title = Forensic Materials Engineering: Case Studies
 |url = https://archive.org/details/forensicmaterial0000lewi|location = Boca Raton
 |publisher = CRC Press
}}
* {{cite book
 |last = Wachtman
 |first = John B.
 |date = 1996
 |title = Mechanical Properties of Ceramics
 |url = https://archive.org/details/mechanicalproper0000wach
 |publisher = Wiley-Interscience, John Wiley &amp; Son's
 |location = New York
 |isbn = 0-471-13316-7
}}
* {{cite book
 |editor = Walker, P.
 |date = 1993
 |title = Chambers Dictionary of Materials Science and Technology
 |publisher = Chambers Publishing
 |isbn = 0-550-13249-X}}

* Adkins, C.J. (1968/1975). ''Equilibrium Thermodynamics'', second edition, McGraw-Hill, London, {{ISBN|0-07-084057-1}}.
* Bailyn, M. (1994). ''A Survey of Thermodynamics'', American Institute of Physics Press, New York, {{ISBN|0-88318-797-3}}.
* Max Born (1949). [https://archive.org/details/naturalphilosoph032159mbp ''Natural Philosophy of Cause and Chance''], Oxford University Press, London.
* George H. Bryan (1907). [https://archive.org/details/ost-physics-thermodynamicsin00bryauoft ''Thermodynamics. An Introductory Treatise dealing mainly with First Principles and their Direct Applications''], B.G. Teubner, Leipzig.
* Herbert Callen (1960/1985). ''Thermodynamics and an Introduction to Thermostatistics'', (1st edition 1960) 2nd edition 1985, Wiley, New York, {{ISBN|0-471-86256-8}}.
* Eu, B.C. (2002). ''Generalized Thermodynamics. The Thermodynamics of Irreversible Processes and Generalized Hydrodynamics'', Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, {{ISBN|1-4020-0788-4}}.
* Ralph H. Fowler, Edward A. Guggenheim (1939). ''Statistical Thermodynamics'', Cambridge University Press, Cambridge UK.
* Josiah Willard Gibbs (1875). On the equilibrium of heterogeneous substances, ''Transactions of the Connecticut Academy of Arts and Sciences'', '''3''': 108–248.
*Grandy, W.T., Jr (2008). ''Entropy and the Time Evolution of Macroscopic Systems'', Oxford University Press, Oxford, {{ISBN|978-0-19-954617-6}}.
* Edward A. Guggenheim (1949/1967). ''Thermodynamics. An Advanced Treatment for Chemists and Physicists'', (1st edition 1949) 5th edition 1967, North-Holland, Amsterdam.
* Haase, R. (1971). Survey of Fundamental Laws, chapter 1 of ''Thermodynamics'', pages 1–97 of volume 1, ed. W. Jost, of ''Physical Chemistry. An Advanced Treatise'', ed. H. Eyring, D. Henderson, W. Jost, Academic Press, New York, lcn 73–117081.
* Kondepudi, D., Ilya Prigogine, I. (1998). ''Modern Thermodynamics. From Heat Engines to Dissipative Structures'', John Wiley &amp; Sons, {{ISBN|0-471-97393-9}}.
* Lebon, G., Jou, D., Casas-Vázquez, J. (2008). ''Understanding Non-equilibrium Thermodynamics'', Springer, Berlin, {{ISBN|978-3-540-74251-7}}.
* J. R. Partington (1949). ''An Advanced Treatise on Physical Chemistry'', volume 1, ''Fundamental Principles. The Properties of Gases'', Longmans, Green and Co., London.
* Brian Pippard (1957).  ''The Elements of Classical Thermodynamics'', Cambridge University Press.
* Max Planck (1897/1903). [https://ia700200.us.archive.org/15/items/treatiseonthermo00planrich/treatiseonthermo00planrich.pdf ''Treatise on Thermodynamics'', translated by A. Ogg, Longmans, Green &amp; Co., London.]
* Max Planck (1923/1926). ''Treatise on Thermodynamics'', third English edition translated by A. Ogg from the seventh German edition, Longmans, Green &amp; Co., London.
* James Serrin (1986). ''New Perspectives in Thermodynamics'', edited by J. Serrin, Springer, Berlin, {{ISBN|3-540-15931-2}}.
* Tschoegl, N.W. (2000). ''Fundamentals of Equilibrium and Steady-State Thermodynamics'', Elsevier, Amsterdam, {{ISBN|0-444-50426-5}}.
* László Tisza (1966). ''Generalized Thermodynamics'', M.I.T Press, Cambridge MA.
* Clifford Truesdell (1980). ''The Tragicomical History of Thermodynamics, 1822–1854'', Springer, New York, {{ISBN|0-387-90403-4}}.
* Химическая энциклопедия НИ «Большая российская энциклопедия», М., 1998;
* Некрасов, В. В. «Основы общей химии» в 2-х т., том 1, М.: «Химия», 1973. — 656 c.
* Вайс Е. Ф., Буйкр Е. В., Салмина А. Б. «Физическая химия» 2008
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Physical chemistry}}
* [http://www.ffh.bg.ac.yu Fakultet za fizičku hemiju u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081218004846/http://www.ffh.bg.ac.yu/ |date=2008-12-18 }}
*[http://www.mchmultimedia.com/store/Physical-Chemistry-ebooks.html Physical Chemistry ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150407190353/http://www.mchmultimedia.com/store/Physical-Chemistry-ebooks.html |date=2015-04-07 }} (Keith J. Laidler, John H. Meiser and Bryan C. Sanctuary)
*[http://books.google.co.uk/books?id=01LRlPbH80cC The World of Physical Chemistry] (Keith J. Laidler, 1993)
*[http://books.google.co.uk/books?id=1UZjU2WfLAoC Physical Chemistry from Ostwald to Pauling] (John W. Servos, 1996)
*[http://www.amazon.com/Years-Physical-Chemistry-Royal-Society/dp/0854049878/ 100 Years of Physical Chemistry] (Royal Society of Chemistry, 2004)
*[http://www.joachimschummer.net/jslit/physchem.htm Physical Chemistry: neither Fish nor Fowl?] (Joachim Schummer, ''The Autonomy of Chemistry'', Würzburg, Königshausen &amp; Neumann, 1998, pp.&amp;nbsp;135–148)
*[http://www.oup.com/us/catalog/general/subject/Chemistry/?view=usa&amp;ci=9780195321340 Cathedrals of Science] (Patrick Coffey, 2008)
*[http://books.google.co.uk/books?id=B3WvWhJTTX8C The Cambridge History of Science: The modern physical and mathematical sciences] (Mary Jo Nye, 2003)
* [http://www-gdz.sub.uni-goettingen.de/cgi-bin/digbib.cgi?PPN503308188 Walther Nernst: ''Die Ziele der physikalischen Chemie''] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (Festrede 2. Juni 1896. Digitalisat/Faksimile)
* [http://link.springer.com.proxy.nationallizenzen.de/content/pdf/10.1007%2FBF00589913.pdf Paul Harteck: ''Die Quantentheorie in der Chemie'']{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (Naturwissenschaften 1951, Heft 3. Vortrag, gehalten auf der Versammlung der Gesellschaft Deutscher Naturforscher und Ärzte am 23. Oktober 1950 in München.)
* [http://www.bunsen.de/Archiv/Jahr+der+Chemie+2003.html Aktuelle Wochenschau zum Jahr der Chemie 2003] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150503151720/http://www.bunsen.de/Archiv/Jahr+der+Chemie+2003.html |date=2015-05-03 }} – ein Einblick in aktuelle physikochemische Forschung
* [http://www.bunsen.de/bunsen_media/Downloads/Berufsbild_pdf/Physikochemiker-view_image-1-called_by-bunsen.pdf ''Das Berufsbild des Physikochemikers''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111111210815/http://www.bunsen.de/bunsen_media/Downloads/Berufsbild_pdf/Physikochemiker-view_image-1-called_by-bunsen.pdf |date=2011-11-11 }}, Deutsche Bunsen-Gesellschaft für Physikalische Chemie (PDF-Datei; 6,13 MB)
* [http://portal.acs.org/portal/acs/corg/content?_nfpb=true&amp;_pageLabel=PP_ARTICLEMAIN&amp;node_id=1188&amp;content_id=CTP_003398&amp;use_sec=true&amp;sec_url_var=region1 Physical Chemists] – Berufsfeldbeschreibung der American Chemical Society

{{Hemija}}

[[Kategorija:Fizikalna hemija| ]]</text>
      <sha1>c8wqc43qq1jgszcpp93jg056xsx5nuy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Egiptologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>8494</id>
    <revision>
      <id>42695731</id>
      <parentid>42337941</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:43:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18846" sha1="osob1huh8v6kqac4ik7kwficq21ffu6" xml:space="preserve">'''Egiptologija''' je znanost koja proučava [[Drevni Egipat]] i [[egipat]]ske starine te je [[regija|regionalni]] i tematski ogranak širih [[znanost|znanstvenih]] disciplina [[Stari vijek|drevne povijesti]] i [[arheologija|arheologije]]. Znanstvenici koji se bave ovom disciplinom nazivaju se egiptolozi, iako se egiptologijom bave i stručnjaci iz drugih, srodnih znanstvenih područja.
[[Datoteka:BM, AES Egyptian Sulpture ~ Colossal bust of Ramesses II, the 'Younger Memnon' (1250 BC) (Room 4).jpg|230px|mini| [[Ramzes II.]], monolitna granitna skulptura iz [[Teba (Egipat)|Tebe]], [[Egipat - Nova država|19. dinastija]]. Rani egiptolog [[Giovanni Battista Belzoni]] donio je kolosalnu bistu u [[Engleska|Englesku]] početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] (British Museum.)]]

== Predmet proučavanja ==
Egiptologija se bavi istraživanjem područja staroegipatske [[kultura|kulture]] ( [[jezik]], [[književnost]], [[povijest]], [[religija]], [[umjetnost]], [[gospodarstvo]] i [[etika]] ) od [[5.|petog]] [[tisućljeće|tisućljeća]] pr. Kr. do kraja [[Rimsko Carstvo|rimske]] vladavine u [[4. stoljeće|četvrtom stoljeću]]. 
Početkom moderne egiptologije smatra se godina [[1822.]], kad  je [[kod|dešifriran]] sustav egipatskoga [[pismo (grafija)|pisma]] - [[hijeroglifi|hijeroglifa]].

== Historija ==
=== Rani susreti s drevnim Egiptom ===
Najznačajniji [[Antika|antički]] zapis o Egiptu djelo je [[Stara Grčka|grčkog]] povjesničara [[Herodot]]a koji je u svojoj ''Povijesti'' objavio kronologiju Egipta od  [[pretpovijest]]i do [[Kambiz II.|Kambizovog]] osvajanja Egipta. Herodotove bilješke uključuju opise svakodnevnog života i običaja, [[mitologija|mitologiju]], rituale i druge posebnosti staroegipatske [[civilizacija|civilizacije]], što predstavlja izuzetno vrijedan rani dokumenat za današnje znanstvenike.

Tokom razdoblja [[Ptolemeidi|dinastije Ptolomejevića]] nastaje ''Aegyptiaca'' egipatskog [[svećenik]]a [[Manetona]], jedan od prvih povijesnih izvještaja o Egiptu, koji uključuje [[popis faraona|popis egipatskih dinastija]] i vladara. 
Vrijedne zapise o kulturi i povijesti ostavio je [[Diodor Sicilski]] koji je posjetio Egipat u 1. stoljeću pr. Kr. 
Egipat je posjetio [[Grčka|Grk]] [[Strabon]] te ga opisao u djelu ''Geografija'', a vjerojatno i [[Plutarh]], koji je zaslužan za zapise o mitologiji drevnog Egipta ([[1. stoljeće ]]).

[[Dodatak:Popis rimskih careva|Rimski vladari]] divili su se [[arhitektura|građevinama]] Egipta i uključili su neka od staroegipatskih [[bogovi|božanstava]] u rimski  [[panteon]]. Car [[Dioklecijan]] je oko  [[300.]] godine dopremio egipatske [[sfinga|sfinge]] u svrhu ukrašavanja svoje palače u današnjem [[Split]]u.

Tokom [[7. stoljeće|7. stoljeća]] započinje dugo razdoblje [[Arabija|arapske]] vladavine na području Egipta, čime je prekinut doticaj [[kršćanstvo|kršćanskog]] zapada s ovim područjem. Ipak i iz ovog razdoblja potječu brojni zapisi arapskih [[putopis]]aca, koji bilježe ljepotu i propadanje egipatskih [[spomenik]]a. Oduševljenje egipatskim bogatstvima primjećuje se u arapskim pripovijestima, a arapski osvajači su već od [[9. stoljeće|9. stoljeća]] provaljivali u piramide ([[Keopsova piramida]]).
Početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] [[Turci]] osvajaju Egipat, nakon čega je područje iznova postalo dostupno posjetiteljima iz [[Europa|Europe]].
Najznačajnija trgovina između Egipta i Europe razvila se na području tadašnje [[medicina|medicine]], obzirom da su Europljani vjerovali u ''čudotovoran prah [[mumija|mumije]]''. U svrhu ove unosne trgovine, trgovci i krijumčari su dopremali egipatske mumije [[čovjek|ljudi]] i [[životinje|životinja]] u Europu od 16. stoljeća pa sve do pred kraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]].

=== Otkrivanje Egipta tokom 17. i 18. stoljeća ===
Znanstveno istraživanje Egipta započinje početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] kad je tamo boravio [[Italija|talijanski]] putnik i istraživač [[Pietro Della Valle]]. On je sa putovanja donio više mumija i [[papirus]]a, koji su ubrzo pobudili interes učenoga svijeta. [[Njemačka|njemački]] [[Isusovci|jezuit]] [[Athanasius Kircher]] je [[1643.]] godine napisao prvu studiju o hijeroglifima ''Lingua Aegyptiaca Restituta''.
[[Velika Britanija|Britanski]] [[matematika|matematičar]] [[John Graves]] izradio je prva mjerenja i nacrte piramida u Gizi, koja je objavio u studiji ''Pyramidographia'', [[1646.]] godine.

[[18. stoljeće|Osamnaesto stoljeće]] obilježeno je sve većim zanimanjem za Egipat. Ostavština predsjednika britanskog [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog Društva]] [[Sir Hans Sloan|Sir Hansa Sloana]] ([[1753.]]), sa zbirkom egipatskih starina, postala je temeljem suvremenog [[Britanski muzej|Britanskog muzeja]] u [[London]]u.
Britanac [[James Bruce]] objavio je [[1790.]] godine knjigu sa [[crtež]]ima egipatskih građevina ''Travels to discover the source of the Nile''.

Značajno znanstveno istraživanje započelo je u razdoblju [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovog]] zauzimanja Egipta ( [[1798.]]). 
[[Francuska]] ekspedicija  bilježila je egipatske povijesne spomenike kao i [[Flora (biljke)|biljni]] i [[Fauna|životinjski]] svijet, a tadašnja saznanja objavljena su u ''Description de l'Egypte'' ([[1809.]]).

Godine [[1799.]] slučajno je otkriven [[kamen iz Rosette]], što je imalo presudan značaj za daljnji razvoj egiptologije.

=== Razvoj egiptologije u 19. i 20. stoljeću ===
[[Datoteka:Egypt dauingevekten.jpg|300px|mini|Oslikani rukopis ''Anin papirus'' s hijeroglifima, egipatska [[Knjiga mrtvih]] iz razdoblja [[popis faraona|19. dinastije]], vidi se [[Anubis]]]]
Početak [[19. stoljeće|19. stoljeća]] obilježen je pokušajima [[Kriptografija|dešifriranja]] egipatskoga pisma, prvenstveno pomoću kamena iz Rossete. Premda je više stručnjaka radilo na ovom području, najveći doprinos pripisuje se Englezu [[Thomas Young|Thomasu Youngu]] i Francuzu [[Jean-François Champollion|Jean-Françoisu Champollionu]].
Upravo je objašnjenje sustava hijeroglifa, objavljeno u radu Champolliona 1822. godine, bio prijelomni trenutak koji označava početak moderne egiptologije.

Porast saznanja o egipatskom pismu i jeziku koji su uslijedili nakon toga otkrića omogućilo je intenzivnije znanstveno pročavanje drevnog Egipta.

S druge strane, mnoga rana istraživanja egipatske civilizacije rezultirala su [[krijumčarenje]]m i odnošenjem egipatskih starina u Europu, primjer čega je i talijanski putnik [[Giovanni Battista Belzoni]].

Jedno od prvih važnih djela egipatske egiptologije je ''Rifa's al-Tahtawi'' iz oko [[1830.]] godine. No egiptologija unutar Egipta je sporo napredovala u usporedbi sa zapadnjačkom, najviše iz vjerskih razloga (prijezira prema predislamskim antikvitetima od strane dijela [[Islam|Muslimana]]), kao i zbog zapadnjačkog [[imperijalizam|imperijalizma]] - sve do [[kolonizacija|dekolonizacije]] [[1920.]]  -ih godina.
[[Islam]]ska i moderna egipatska civilizacija bila je pod utjecajem predislamske egipatske kulture kojom se egiptologija bavi.

Tokom razdoblja [[1842.]] - [[1845.]] godine njemački [[lingvistika|lingvist]] i egiptolog  [[Karl Richard Lepsius]] značajno je pridonio istraživanju Egipta ucrtavanjem [[kartografija|zemljovida]], iskopavanjima i bilježenjem više arheoloških lokacija. Godine [[1849.]] objavio je svoja otkrića u ''Denkmaeler aus Augypten und Aethiopien'', a godine [[1865.]] postao je prvi voditelj Egipatske zbirke [[Berlin]]skog muzeja.

[[François Auguste Mariette]] je sredinom 19. stoljeća osnovao najznačajniju muzejsku instituciju Egipta,  današnji  [[Egipatski muzej]] u  [[Kairo|Kairu]]. Mariette je uz pomoć egipatskih vlasti osnovao ured za zaštitu egipatskih spomenika, čime se pokušalo zaustaviti krijumčarenje [[Artefakt|artefakata]] iz Egipta. [[William Matthew Flinders Petrie]] značajno je pridonio egiptologiji, kroz uvođenje konzervacije terena, snimanje i iskopavanje.
 
Ekspedicija [[Howard Carter|Howarda Cartera]] također je donijela značajna nova saznanja na području egiptologije, otkrićima kraljevskih grobnica među kojima je najpoznatija [[Tutankamon]]ova grobnica.
Povijest devetnaestoga i [[20. stoljeće|dvadesetoga stoljeća]] bilježi brojne vrijedne istraživače koji su pridonijeli egiptologiji, a čiji rad nastavljaju generacije modernih znanstvenika.

== Suvremena egiptologija ==
U današnje doba ''Supreme Council for Antiquities'' &lt;ref&gt;[https://en.wikipedia.org/wiki/Supreme_Council_of_Antiquities Supreme Council for Antiquities], en.wikipedia.org&lt;/ref&gt; nadzire iskopavanja i omogućuje egiptolozima provođenje rada. Ovo područje danas koristi geofizikalne metode i druge moderne osjetljive tehnike u svrhu očuvanja i zaštite izvornih predmeta i nalazišta, čime se otvara polje rada budućim egiptolozima. 
Egipatski jezici (poput [[hieratski|hieratskog]] i [[koptski|koptskog]]) i egipatska pisma i dalje su od velike važnosti za egiptologiju.

Egiptologija također privlači razne [[Pseudoznanost|pseudoznanstvene]] [[teorija|teorije]] koje ne priznaje većina egiptologa, premda ima izuzetaka. Ovo uključuje  [[ezoterija|ezoteriju]] i [[Vanzemaljci|vanzemaljsko]], što se ne smatra povijesnim pristupom. Neki kroz egiptologiju u drevnoj egipatskoj civilizaciji prepoznaju elemente [[New Age]]-a, [[ufologija|ufologije]], [[okultizam|okultizma]], [[Tajna društva|tajnih društava]] i drugih teorija.

=== Pitanja i nepoznanice ===
[[Datoteka:Museu-tutankhamon.png|200px|mini| Predmeti iz [[Tutankamon]]ove grobnice, Arheološki muzej u [[Kairo|Kairu]].]]
Postoje mnoga pitanja  u proučavanju Drevnog Egipta, od kojih neka možda nikad neće biti riješena. Egipatska arheologija je u stalnom razvoju, među znanstvenicima postoji više spornih termina i kronoloških podataka. 
Arheološka dokumentacija je često nepotpuna, mnogobrojni posmrtni ostaci i artefakti su izgubljeni ili uništeni. Novija arheološka otkrića dovode u pitanje prijašnje zaključke o drevnom Egiptu. 
Štoviše, postoje i unutrašnji problemi ukupne povezanosti mnogobrojnih dinastija, kao što postoje i problemi usklađivanja egipatske civilizacije s drugim  [[stari vijek|tadašnjim civilizacijama]].

Smatra se da se Drevni Egipat javlja kao ujedinjena država najranije [[3300.]] godine pr. Kr. 
Kao neovisna [[država]] opstao je do oko [[300.]] godine pr. Kr. No arheološki podaci ukazuju na mogućnost ranijeg postojanja razvijenog egipatskog društva.

Stvaranje pouzdane kronologije drevnog Egipta izaziva teškoće, s obzirom da se [[znanost|znanstvenici]] ne slažu u svim pojedinostima. Postoji općeprihvaćena egipatska kronologija s kojom se većina egiptologa slaže u osnovama, kao i u mnogim detaljima. Neslaganja se javljaju pri preciznim datiranju pojedinih vladara i zbivanja. Razlike se kreću od nekoliko godina u datiranju [[Kasni period drevnog Egipta|Kasnog razdoblja]], preko desetljeća u [[Egipat - Nova država|Novome Kraljevstvu]], pa do stoljeća u [[Egipat - Stara država|Starome Kraljevstvu]]. Stoga je preporučljivo uzeti u obzir određeni faktor nepouzdanosti u datiranju na [[Wikipedija|Wikipediji]], kao i u svakoj drugoj povijesti drevnog Egipta.

== Egiptologija u Hrvatskoj ==
=== Povijest hrvatske egiptologije ===
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je tokom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] osnovana je [[Orijentalistika|orijentalistička]] muzejska zbirka današnjeg [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkog muzeja]] u [[Zagreb]]u. Građa ove najveće hrvatske zbirke staroegipatske povijesti utemeljena je [[1862.]] godine donacijom ''[[zagrebačka mumija|Zagrebačke mumije]]'' i otkupom dijela zbirke baruna Kollera [[1868.]].&lt;ref&gt;[http://amz.hr/naslovnica/odjeli/zbirke/egipatski-odjel.aspx egipatski odjel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303020525/http://www.amz.hr/naslovnica/odjeli/zbirke/egipatski-odjel.aspx |date=2016-03-03 }}, [[Arheološki muzej u Zagrebu]], amz.hr, pristupljeno 17. veljače 2016.&lt;/ref&gt; Značajniju građu posjeduju i muzeji u drugim hrvatskim gradovima poput [[Dubrovnik]]a, [[Split]]a, [[Pula|Pule]], [[Muzej Mimara]] i drugi. Više je hrvatskih znanstvenika djelovalo na području egiptologije od 19. stoljeća do danas. Izuzetno je vrijedan doprinos [[Šime Ljubić]]a, ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu (tadašnjeg Narodnog muzeja), koji je objavio prvi katalog egipatske zbirke [[1871.]] godine. Zahvaljujući Ljubiću, svjetski poznati egiptolozi posjećivali su [[Zagreb]] te sudjelovali u proučavanju zbirke.

Tokom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u Hrvatskoj su objavljivani radovi iz područja egiptologije i ostvarena je suradnja s egipatskim institucijama. No ipak je prevladavalo zanimanje za spomenike [[antika|grčko-rimskog]] razdoblja, a na stagnaciju je velikim dijelom utjecao i nedostatak prevedenih radova iz ovoga područja.

=== Suvremena hrvatska egiptologija ===
U novije doba interes i znanje povećavaju se, no suvremeni hrvatski egiptolozi susreću se s brojnim poteškoćama. Institucije koje tokom čitavog razdoblja aktivno rade na području egiptologije su [[Arheološki muzej u Zagrebu]] i Katedra za staru povijest Odsjeka za povijest [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|Filozofskog fakulteta u Zagrebu]] te Odjel za povijest [[Hrvatski studiji|Hrvatskih studija]] u Zagrebu.&lt;ref&gt;[http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/file.php?folder=8syllab&amp;file=tomorad_egipat Uvod u egiptološke studije], [[Filozofski fakultet u Zagrebu]], www.ffzg.unizg.hr, pristupljeno 17. veljače 2016.&lt;/ref&gt;

Među najznačajnijim suvremenim egiptolozima treba spomenuti [[Petar Selem|Petra Selema]], [[profesor]]a povijesti i [[povijest umjetnosti|povijesti umjetnosti]] [[stari vijek|staroga vijeka]] na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, [[Igor Uranić|Igora Uranića]], [[kustos]]a egiptologa [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkog muzeja u Zagrebu]], [[Mladen Tomorad|Mladena Tomorada]], povjesničara, muzeologa i egiptologa na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu te Kristinu Šekrst, lingvisticu i egiptologinju.

Velik značaj ima pokretanje projekta ''[[Croato-Aegyptica electronica]]'', [[baze podataka]] egipatskih spomenika u Hrvatskoj, pod vodstvom [[Mladen Tomorad|Mladena Tomorada]]. Ovaj projekt otvara nove mogućnosti u predstavljanju egipatske spomeničke građe u Hrvatskoj te uključuje hrvatsku egiptologiju u suvremene [[svijet|svjetske]] tokove.&lt;ref&gt;[[Mladen Tomorad]] i [[Goran Zlodi]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=115028 ''Croato-Aegyptica Electronica - model obrade i analize staroegipatskih predmeta u muzejskim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj : dokumentacijski i komunikacijski pristup''], Muzeologija, No.41/42, lipanj 2007., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 17. veljače 2016.&lt;/ref&gt;

U [[Zagreb]]u je od [[18. lipnja]] do [[21. lipnja]] [[2012]]. održana i međunarodna znanstvena konferencija ''Istraživanje povijesti i kulture starog Istoka i Egipta na prostoru jugoistočne Europe'' na kojoj je tridesetak znanstvenika iz više zemalja prikazalo rezultate multidisciplinarnih istraživanja [[stari Istok|starog Istoka]] i [[stari Egipat|Egipta]].&lt;ref&gt;[https://www.hrstud.unizg.hr/povijest/znanstveni_skupovi ''Istraživanje povijesti i kulture starog Istoka i Egipta na prostoru jugoistočne Europe''], knjiga sažetaka, [[Hrvatski studiji]], www.hrstud.unizg.hr, pristupljeno 17. veljače 2016.&lt;/ref&gt; U sklopu Arheološkoga muzeja u Zagrebu održan je prvi tečaj [[srednjoegipatski jezik|srednjoegipatskoga]] pisma i jezika u Hrvatskoj, pod vodstvom Igora Uranića i Kristine Šekrst. U sklopu muzeja održane su egiptološke izložbe kustosa Uranića: ''Bogovi, duhovi i demoni starog Egipta'' ([[1999.]]), te ''Mumije: znanost i mit'' ([[2012.]]), a [[2014.]] godine pokrenuta je i Zagrebačka egiptološka škola. Od [[2013.]] na Filozofskome fakultetu u Zagrebu predaje se Srednjoegipatski jezik i pismo (Kristina Šekrst i Igor Uranić), a godine 2014. Kristina Šekrst i Igor Uranić objavili su prvu gramatiku staroegipatskoga jezika na ovim prostorima s međunarodnom recenzijom&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Staroegipatski jezik (Školska knjiga)&quot; |url=http://www.skolskaknjiga.hr/hrv/page.asp?cID=novosti&amp;n=420&amp;eID=0 |access-date=2018-09-04 |archivedate=2016-06-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160611115039/http://www.skolskaknjiga.hr/hrv/page.asp?cID=novosti&amp;n=420&amp;eID=0 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; ''Staroegipatski jezik: gramatika, pismo i lingvistički uvod''.

Godine [[2015.]] u Zagrebu je pod vodstvom [[Mladen Tomorad|Mladena Tomorada]] održana &quot;7. europska egiptološka konferencija&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.unizg.hr/nc/vijest/article/europska-konferencija-egiptologa-u-zagrebu/ Konferencija egiptologa u Zagrebu], knjiga sažetaka, www.unizg.hr, pristupljeno 17. veljače 2016.&lt;/ref&gt;, a iste se godine nastavila Zagrebačka egiptološka škola i napredne grupe prevođenja pod vodstvom Igora Uranića, Kristine Šekrst te Porina Šćukaneca Rezničeka. Rezultat je naprednih grupa prevođenja i prvi anotirani, gramatički analiziran i u cijelosti preveden staroegipatski tekst na hrvatskome jeziku ''Rasprava čovjeka i njegove duše''&lt;ref&gt;[https://egiptologija.files.wordpress.com/2015/07/ba-analiza-2014.pdf Rasprava čovjeka i njegove duše - prijevod]&lt;/ref&gt;.

== Izvori ==
{{izvori|2}}
* [https://web.archive.org/web/20190121232905/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17160 egiptologija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr
* [[Wolfhart Westendorf]], ''Drevni Egipat'', Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Egyptology}}
* [http://amz.hr/naslovnica/egiptologija/egiptologija/egiptologija.aspx Egiptologija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310040244/http://amz.hr/naslovnica/egiptologija/egiptologija/egiptologija.aspx |date=2016-03-10 }}, portal [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkog muzeja]] u Zagrebu
* [https://egiptologija.wordpress.com/ Zagrebačka egiptološka škola], egiptologija.wordpress.com
* [http://www.starapovijest.eu/category/croato-aegyptica/ Croato-Aegyptica Electronica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160302022022/http://www.starapovijest.eu/category/croato-aegyptica/ |date=2016-03-02 }}, stranice projekta
* [http://www.egyptology.com/ www.egyptology.com] {{eng oznaka}}
* [http://www.archaeology.org/ ''Arcaeology''], časopis Američkog arheološkog instituta {{eng oznaka}}
* Mladen Tomorad, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=178221 ''Web stranice i baze za istraživanje i nastavu kultura i civilizacija starog vijeka''], [[Hrčak (portal)|Hrčak]]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Egiptologija| ]]
[[Kategorija:Arheologija]]
[[Kategorija:Orijentalistika]]
[[Kategorija:Drevni Egipat]]</text>
      <sha1>osob1huh8v6kqac4ik7kwficq21ffu6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektromagnetsko zračenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9086</id>
    <revision>
      <id>42695792</id>
      <parentid>42686425</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:51:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695792</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18857" sha1="oxwpqob8hh4a2txnhojso0cq72l4hky" xml:space="preserve">[[Datoteka:Onde electromagnetique.svg|thumb|400p|Elektromagnetni val se može prikazati kao samošireći [[Transverzalni val|transverzalno oscilujući val]] električnog i magnetnog polja. [[Električno polje]] je u okomitoj ravni ''(&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;plavo&lt;/span&gt;)'' a [[Magnetno polje|magnetno]] u vodoravnoj ''(&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;crveno&lt;/span&gt;)''. Električno i magnetno polje su uvek u [[Faza|fazi]] i pod [[Prav ugao|pravim uglom]].]]
{{Elektromagnetizam}}

'''Elektromagnetno zračenje''' označava [[val]]ove (ili [[foton]]e) [[elektromagnetno polje|elektromagnetnog polja]], koji se šire prostorom noseći elektromagnetnu energiju zračenja.&lt;ref&gt;*{{cite book | author=Purcell and Morin, Harvard University. | title=Electricity and Magnetism, 820p| edition= 3rd | publisher= Cambridge University Press, New York| year = 2013 | isbn= 978-1-107-01402-2}} p 430: &quot;These waves... require no medium to support their propagation. Traveling electromagnetic waves carry energy, and... the ''Poynting'' vector describes the energy flow...;&quot; p 440: ... the electromagnetic wave must have the following properties: 1) The field pattern travels with speed c (speed of light); 2) At every point within the wave... the electric field strength E equals &quot;c&quot; times the magnetic field strength B; 3) The electric field and the magnetic field are perpendicular to one another and to the direction of travel, or propagation.&quot;&lt;/ref&gt; '''Elektromagnetni val''' je sinhronizovano [[titranje]] električnog i magnetnog polja, koje se kroz [[prazan prostor]] širi [[Brzina svjetlosti|brzinom svetlosti]].

Na osnovu [[Valna dužina|valne dužine]] u [[Elektromagnetski spektar|spektru zračenja]] razlikujemo [[radio-talasi|radio-talase]], [[Infracrvena svetlost|infracrvene zrake]], [[vidljivi spektar|vidljivu svetlost]], [[Rendgenski zraci|rendgentske zrake]] i [[gama zraci|gama zrake]]. Elektromagnetno zračenje može se interpretirati dvojako, [[Valno-čestični dualizam|kao val ili čestica]]. Čestice koje kvantifikuju elektromagnetno zračenje su [[foton]]i.{{sfn|Hecht|2001|pp=}}{{sfn|Serway|Jewett|2004|pp=}}

[[Elektromagnetno polje]] nastaje usled promene brzine kretanja [[Naelektrisanje|naelektrisanja]]. Nastanak električnog i magnetnog polja i njihovu povezanost objašnjavaju [[Maxwellove jednačine]].

Elektromagnetno zračenje nosilac je [[elektromagnetna sila|elektromagnetne sile]].

== Historija ==
[[Datoteka:James Clerk Maxwell big.jpg|mini|[[Džejms Klerk Maksvel|Džejms Maksvel]]]]

Tokom [[18. vek]]a, [[Tomas Jang]] je izmerio [[valna dužina|talasnu dužinu]] svetlosti, [[Vilijam Gilbert]] je otkrio polarnost [[magnet]]a&lt;ref name=&quot;Heathcote&quot;&gt;{{cite journal|last=Heathcote|first=Niels H. de V. |doi=10.1080/00033796700203316 |volume=23 |issue=4 |title = The early meaning of ''electricity'': Some ''Pseudodoxia Epidemica'' – I |journal=[[Annals of Science]] |year=1967|pages=261 | issn=0003-3790 }}&lt;/ref&gt; i brojni istraživači su eksperimentisali s novim otkrićem – elektricitetom. Sredinom [[19. vek]]a [[svetlost]], [[magnetizam]] i [[elektricitet]] su još uvek predstavljali veliki izazov.

=== Maksvelove jednačine ===
{{main| Maksvelove jednačine}}
Početkom 1860-ih [[Džejms Klerk Maksvel|Maksvel]] objavljuje [[Maxwellove jednadžbe|svoje jednačine]], koje izražavaju povezanost [[električno polje|električnog]] i [[magnetsko polje|magnetskoga polja]]. [[Maksvelove jednačine]] obuhvataju od ranije poznate zakone, objedinjene u skladu sa [[jednadžba kontinuiteta|jednadžbom kontinuiteta]]: [[Gaussov zakon električnoga polja]], [[Gaussov zakon magnetskoga polja]], [[Faradejev zakon indukcije]] i [[Amperov zakon]]. Maksvel je teoretski predvideo elektromagnetne valove, pokušavajući da objasni efekte električne [[Elektromagnetska indukcija|indukcije]] u magnetnim poljima i obratno. Po njemu, elektromagnetni valovi nastaju zato što:
* promenljivo [[magnetno polje]] ''B'' stvara promenljivo [[električno polje]] ''E'',
* promenljivo električno polje ''E'' stvara promenljivo magnetno polje ''B''.

Iz Maksvelovih jednačina sledi niz uzajamnih promena [[električno polje|električnih polja]] koje se prostiru prostorom kao elektromagnetni valovi. Ti ''lanci'' [[električno polje|električnih]] i [[magnetno polje|magnetnih polja]] mogu se odvojiti od [[naelektrisanje|naboja]] i [[električna struja|struje]] te se slobodno širiti prostorom u vidu talasa. Oni traju i nakon što se ukloni njihov izvor, slično valovima koji se šire vodom nakon pada kamena.

Maksvel je uvideo vezu između [[svetlost]]i i elektromagnetnih valova, zaključivši da se elektromagnetni valovi šire istom [[Brzina svetlosti|brzinom]] kao i valovi [[svetlost]]i i da imaju ista svojstva.

=== Hercovi eksperimenti ===

Krajem 1880-ih godine valjanost Maksvelove teorije potvrdio je nemački fizičar [[Hajnrih Rudolf Herc|H. R. Herc]], koji je uspio da eksperimentalno pokaže postojanje elektromagnetnih talasa.&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Hertz, H.R|title=Electric waves: being researches on the propagation of electric action with finite velocity through space|url=|publisher=Cornell University Library|location=Ithaca, New York|year=1893|isbn=978-1-4297-4036-4|pages=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hertz, H. R.(1899) ''The Principles of Mechanics Presented in a New Form'', London, Macmillan, with an introduction by Hermann von Helmholtz (English translation of ''Die Prinzipien der Mechanik in neuem Zusammenhange dargestellt'', Leipzig, posthumously published in 1894).&lt;/ref&gt; On je odaslao radio-talase jednostavnom [[oscilator|oscilacijom]] električne struje kroz provodnik (time demonstriravši primitivan oblik [[Antena|antene]]). Pri tom se služio aparatom za proizvodnju oscilacija koji se zove [[oscilator]]. Taj se oscilator sastoji od dve metalne šipke koje na svojim unutarnjim krajevima imaju metalne kuglice. Te su kuglice spojene s [[prigušnica|prigušnicom]] koji ih naelektriše. Kada između kuglica preskoči električna iskra, nastaju električne oscilacije. U [[iskrište|iskrištu]] je [[električna struja]] najjača, a na krajevima šipki jednaka je nuli.

[[Datoteka:Hertz first oscillator.png|mini|upright=3|center|Za dokaz elektromagnetnih talasa služi aparat koji se zove Hercov [[rezonator]]: sastoji se od dve [[Bakar]]ne [[doušnici (TV serija)|žice]], svaka [[duljina|duljine]] 1 [[metar]], koje se završavaju [[cink]]ovim [[kugla]]ma [[prečnik]]a 300 [[milimetar]]a.]]

Za dokaz elektromagnetnih talasa služi [[Rezonancija (fizika)|rezonator]], koji se takođe sastoji od dve ravne šipke na čijim se unutarnjim krajevima nalaze kuglice. Da bi prilagodio rezonanciju, Herc je menjao [[električni kapacitet]] rezonatora produžujući ili skraćujući dužinu šipki. Kada je rezonator u rezonanciji s oscilatorom i s njime paralelan, između kuglica rezonatora preskaču električne iskre.&lt;ref&gt;Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

Hercov eksperiment je u znatnoj meri pomogao razumevanju [[elektromagnetski spektar|elektromagnetnog spektra]], i pružio je dokaz da se valovi mogu stvarati i širiti kroz prostor.{{sfn|Bodanis|2006|pp=}}

== Svojstva ==
[[Datoteka:Wellenlaenge.png|mini|[[Valna dužina]] je rastojanje na kojem se oblik vala ponavlja.]]

[[Datoteka:Dipole receiving antenna animation 6 800x394x150ms.gif|mini|desno|Način rada polutalasne [[dipol]]ne [[antena|antene]] koja dobija [[energija|energiju]] od [[radio-valovi|radio-talasa]]. [[Električno polje]] talasa ''(&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;E, zeleno&lt;/span&gt;)'' potiskuje [[elektron]]e u anteni nazad i napred ''(crne strelice)'', stvarajući na krajevima antene pozitivni ili negativni [[naboj]]. Budući da je dužina antene polovina [[valna dužina|dužine]] [[radio-valovi|radio vala]], ona stvara [[Stajaći val|stajaće talase]] [[električni napon|napona]] ''(&lt;span style=&quot;color:red;&quot;&gt;V, crveno&lt;/span&gt;)'' i [[električna struja|struje]] u anteni. Ta oscilujuća struja koja teče napred-nazad putuje dolje do prenosne linije kroz radio prijamnik (prikazan [[otpornik]]om ''R'').]]

Elektromagnetni valovi imaju četiri važna svojstva:
# Za razliku od ostalih valova koji se šire nekim sredstvom, elektromagnetni se mogu širiti [[vakuum]]om.
# Oscilujuća [[električno polje|električna]] i [[magnetno polje|magnetna polja]] u linearno [[Polarizacija|polarizovanom]] elektromagnetnom talasu su u [[Faza|fazi]].
# Smerovi električnog i magnetnog polja u talasu su međusobno normalni (okomiti) i oba su normalna na smer širenja talasa, što ih čini [[Transverzalni val|transverzalnim]].
# Brzina talasa zavisi samo od električnih i magnetnih svojstva medija, ne od [[amplituda]] elektromagnetnog polja.

Na putu kojem se elektromagnetni talase šire nisu neophodne oscilujuće čestice nekog medija, nego pri širenju elektromagnetnog talasa osciluju električna i magnetna polja. Elektromagnetne talase stvara [[naelektrisanje]] koje se kreće [[Ubrzanje|ubrzano]]. Ako električni naboj osciluje, on emituje kontinuirani elektromagnetni val, a ako ima samo kratkotrajnu akceleraciju, tada emituje pulsni elektromagnetni val.

=== Nastanak ===

Svako [[naelektrisanje]] promenom brzine kretanja generiše [[elektromagnetno polje]]. Osobine elektromagnetnog vala direktno su vezane za dinamiku promene naelektrisanja. Ako naelektrisanje osciluje, generisani elektromagnetni val će imati istu [[učestalost]] oscilovanja.

Ako se u nekoj tački prostora stvori promjenljivo magnetno polje ono će u susednoj tački indukovati vrtložno električno polje, koje je takođe promjenljivo. Ono će indukovati vrtložno magnetno polje, a ovo vrtložno električno polje, itd. Na taj način nastaje proces širenja promjenljivog elektromagentskog polja kroz prostor odnosno elektromagnetni val.

Kao što oscilujuća struja u provodniku može proizvesti elektromagnetni val, takav val takođe može u provodniku indukovati električnu struju iste oscilacije, tako omogućujući protok informacije od emitora ka prijemniku, što je osnov svih bežičnih komunikacija. U [[vakuum]]u se elektromagnetni valovi prostiru [[Brzina svjetlosti|brzinom svetlosti]], dok se pri prolasku kroz gasove ili tečnosti delovi spektra mogu apsorbovati, odnosno rasuti pri haotičnom kretanju čestica usled efekta [[Ekscitacija atoma|ekscitacije atoma]], pri čemu val prestaje da se kreće pravolinijski pa deluje da se kreće sporije od svetlosti.

[[Električno pražnjenje|Atmosferska pražnjenja]] izazivaju jake elektromagnetne talase.

=== Širenje ===

[[Datoteka:Electromagneticwave3Dfromside.gif|mini|Elektromagnetni valovi]]

[[Elektromagnetno polje]] se širi putem elektromagnetnih valova. [[Električna struja]] proizvodi u svojoj okolini [[magnetno polje]]. Međutim, ako se u [[Električna kola|strujnom kolu]] menjaju [[električni napon]] ili struja, pojavljuju se elektromagnetni valovi, koji se šire prostorom.&lt;ref&gt;''Elektromagnetski valovi'', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17633] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171026110820/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17633 |date=2017-10-26 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt; Električno i magnetno polje uzajamno deluju. Promenljivo magnetno polje proizvodi električno, a promenljivo električno polje – magnetno. Proces uzajamnog proizvođenja električnog i magnetnog polja širi se [[brzina svetlosti|brzinom svetlosti]], i naziva se elektromagnetnim valom u širem smislu. Ako električna struja [[Harmonijski oscilator|harmonijski osciluje]] određenom [[frekvencija|frekvencijom]], elektromagnetno je polje [[Sinus (trigonometrija)|sinusno]] s istom frekvencijom, a u prostoru nastaje valni učinak. To je elektromagnetni val u užem smislu.

Ako se valni učinak širi brzinom ''v'', a polje se menja frekvencijom ''ν'', odgovarajuća dužina talasa ''λ'' iznosi:

&lt;math&gt; \lambda = \frac{v}{\nu} &lt;/math&gt;.

Sredstvo koje ispunjava prostor se opire prodiranju talasa. Zato se val u sredstvu širi manjom brzinom nego u praznom prostoru. Ako je brzina elektromagnetnog talasa u vakuumu ''c&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;'', a u prostoru ispunjenom nekim sredstvom ''c'', njihov odnos određuje [[indeks prelamanja]]:

&lt;math&gt; n = \frac{c_0}{c} &lt;/math&gt;

Ako je sredstvo [[Specifična električna provodljivost|električno provodno]], u njemu pod uticajem elektromagnetnih talasa nastaje električna struja, a val gubi na energiji i prigušuje se. Nastala struja proizvodi sa svoje strane nove valove te nastaje zbirni valni učinak, koji se širi manjom brzinom nego u sredstvu bez gubitaka. U provodnim sredstvima mora se razlikovati brzina širenja procesa stvaranja talasa ili brzina [[Valna fronta|čela talasa]] (grupna brzina) od brzine talasnog učinka (fazna brzina). Čelo talasa širi se uvek brzinom svetlosti, a fazna je brzina manja ako sredstvo troši energiju talasa, te njegove [[amplituda|amplitude]] opadaju. Udaljenost na kojoj se one smanje na 37% svog prvotnog iznosa zove se dubina prodiranja talasa. Ona zavisi od svojstava sredstva i od frekvencije. Dubina prodiranja televizijskog talasa u morskoj vodi iznosi tek nekoliko centimetara.

Kada val dođe na granicu između dva sredstava, delom se [[Refleksija|reflektuje]] nazad u prvo sredstvo, a delom nastavlja širenje u drugom sredstvu. Na električno provodnim pločama dolazi do totalne [[refleksija|refleksije]] talasa. Svojstvo refleksije talasa koristi se u izradi talasnih reflektora, na čemu se zasniva i rad [[radar]]a.

Elektromagnetni valovi iskorištavaju se za prenos različitih signala na daljinu. U emisijskim uređajima proizvode se promenljive električne struje koje prolaze kroz provodnike te tako stvaraju elektromagnetne talase. Prvi je [[Nikola Tesla]] primenio [[antena|antenu]] u emisijskom uređaju.

=== Sredstvo ===
{{main|Etar (fizika)}}
U fizici se dugo raspravljalo pitanje nosioca elektromagnetnih talasa. Ranije se smatralo da je nosilac tih talasa hipotetična materija, [[Etar (fizika)|eter]], koji ispunjava čitav [[svemir]]. Dalji razvoj [[nauka|nauke]] je potpuno odbacio tu [[hipoteza|hipotezu]]. Ta bi, naime, materija morala da ima čudna svojstva, to jest ona bi morala da bude savršeno kruta, a ipak bi se kroz nju kretala sva [[nebesko telo|nebeska tela]] bez ikakvog otpora. Osim toga morala bi biti i savršeno [[elastičnost|elastična]]. Danas se smatra da za elektromagnetne talase nije neophodan bilo kakav materijalni nosilac, i da su to samo [[Period oscilovanja|periodične]] promene određenog fizičkog stanja u prostoru. Njihov je nosilac sam [[prostor]], u kome se te promene zbivaju.

=== Spektar ===
{{main|Elektromagnetski spektar|Svetlost}}
[[Datoteka:Spectre.svg|mini|desno|[[Elektromagnetni spektar]] sa izdvojenim valnim dužinama svetlosti]]
[[Val (fizika)|Valovi]] [[svetlost]]i i elektromagnetni valovi imaju ista osnovna svojstva i šire se istom brzinom. Između njih nema nikakve razlike u fizičkim svojstvima, već se samo razlikuju u talasnoj dužini, odnosno frekvenciji. [[Difrakcija]], [[interferencija]] i [[polarizacija]] su pokazali da je svetlost [[transverzalni val]]. Kod elektromagnetnog talasa električno [[Oscilator|oscilovanje]] je normalno na magnetno, pa se te dve promene šire u prostor normalno (okomito) na smer svoga kretanja. Prema tome i elektromagnetni val takođe transverzalno osciluje. Eksperimenti pokazuju da električne promene u elektromagnetnom talasu deluju na [[fotografija|fotografsku ploču]] i na vidni živac u našem oku, pa imamo [[Ljudska čula|osećaj]] svetla. Sve to upućuje zaključak da su valovi svetlosti, kao i infracrveni, ultraljubičasti, rendgenski i gama zraci takođe elektromagnetni valovi, samo drukčije dužine. Od valne dužini zavise njihova posebna svojstva. Svi valovi raspoređeni po svojoj talasnoj dužini čine [[elektromagnetni spektar]].

== Povezano ==
* [[Svetlost]]
* [[Elektromagnetski spektar]]
* [[Osnovne sile]]

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Bodanis|first=David|title=Electric Universe: How Electricity Switched on the Modern World.|url=https://archive.org/details/electricuniverse0000boda_a1q6|publisher=Three Rivers Press|location=New York|year=2006|isbn=978-0-307-33598-2|pages=}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Feynman|first=Richard|authorlink=Ričard Fajnman|title = The Feynman Lectures on Physics Vol II |publisher=Addison Wesley Longman |year=1970|isbn=978-0-201-02115-8 |url=http://www.feynmanlectures.caltech.edu/II_01.html}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Hecht|first = Eugene| title = Optics |url=https://archive.org/details/optics0000hech_t2d8| edition = 4th| publisher = Pearson Education|year=2001|isbn=978-0-8053-8566-3|pages=}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Tipler|first = Paul| title = Physics for Scientists and Engineers: Electricity, Magnetism, Light, and Elementary Modern Physics |url=https://archive.org/details/physicsforscient0002tipl| edition = 5th| publisher = W. H. Freeman|year=2004|isbn=978-0-7167-0810-0|pages=}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Reitz|first=John|last2=Milford|first2=Frederick|last3=Christy|first3=Robert| title = Foundations of Electromagnetic Theory | edition = 4th| publisher = Addison Wesley|year=1992|isbn=978-0-201-52624-0|pages=}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Jackson|first=John David|last2=Jackson|first=J. D.| title = Classical Electrodynamics |url=https://archive.org/details/classicalelectro0000jack_e8g9| edition = 3rd| publisher = John Wiley &amp; Sons|year=1999|isbn=978-0-471-30932-1|pages=}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Taflove|first=Allen|last2=Hagness|first2=Susan C. | title = Computational Electrodynamics: The Finite-Difference Time-Domain Method, 3rd ed | publisher=Artech House Publishers|year=2005|isbn=978-1-58053-832-9|pages=}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Iskander|first=Magdy F.| title = Electromagnetic Fields &amp; Waves}}
* {{Cite book|ref=harv|last=Pain|first=H. J.| title = The Physics of Vibrations and Waves | publisher=John Wiley &amp; Sons|year=1971|isbn=978-0-471-65761-3|pages=}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Electromagnetic radiation}}
* [http://www.lightandmatter.com/html_books/0sn/ch11/ch11.html Electromagnetism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110603233123/http://www.lightandmatter.com/html_books/0sn/ch11/ch11.html |date=2011-06-03 }} – a chapter from an online textbook
* [http://www.physnet.org/modules/pdf_modules/m210.pdf '' Electromagnetic Waves from Maxwell's Equations ''] on [http://www.physnet.org Project PHYSNET].
* [http://www.britannica.com/science/electromagnetic-radiation ''Encyclopedia Britannica'' Electromagnetic Radiation]

{{Historija fizike}}
{{Spektar}}
{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Elektrotehnika]]
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]
[[Kategorija:Elektromagnetna radijacija]]</text>
      <sha1>oxwpqob8hh4a2txnhojso0cq72l4hky</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evolucija čovjeka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10439</id>
    <revision>
      <id>42695860</id>
      <parentid>42675375</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:34:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695860</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="110861" sha1="hf236f92vviawbsjr88howa5yn1326t" xml:space="preserve">'''Evolucija čovjeka''' podrazumijeva [[evolucija|evolutivni]] proces koji je tijekom vremena doveo do pojave anatomski modernog [[čovjek]]a. Čovječja je [[evolucija]] u biti dio evolucije [[primat]]â, točnije razvoja [[rod (taksonomija)|roda]] ''[[Homo (rod)|Homo]]'' i pojave vrste ''[[Homo sapiens]]'' kao jedne od vrsta [[veliki čovjekoliki majmuni|hominida ili velikih čovjekolikih majmuna]]. Izučavanje evolucije čovjeka obuhvaća niz različitih znanstvenih disciplina: [[paleontologija|paleontologiju]], [[antropologija|antropologiju]], [[arheologija|arheologiju]], [[jezikoslovlje]], [[embriologija|embriologiju]] i [[genetika|genetiku]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Heng HH|title=The genome-centric concept: resynthesis of evolutionary theory|journal=BioEssays|volume=31|issue=5|pages=str. 512.–525.|date=May 2009 |pmid=19334004|doi=10.1002/bies.200800182| issn=0265-9247}}&lt;/ref&gt;

Evolucija primatâ počinje u kasnoj [[kreda (geološko razdoblje)|kredi]]. Prema izvršenim genetičkim studijama, [[primati]] su se počeli odvajati od ostalih [[sisavac]]a prije 85 milijuna godina, a prvi sigurni fosili primatâ pojavljuju se u [[paleocen]]u prije 55 milijuna godina.&lt;ref&gt;&quot;Nova – Meet Your Ancestors&quot;. PBS.&lt;/ref&gt; Rod hominida ili velikih čovjekolikih majmuna odvaja se od roda ''[[Hylobatidae]]'' u razdoblju od 15-20 milijuna godina, a prije 14 milijuna godina ''[[Ponginae]]'' ili [[orangutan]]i odvajaju se od roda ''[[hominidi|Hominidae]]''.&lt;ref name=&quot;Dawkins R. 2004.&quot;&gt;Dawkins R. (2004.) &quot;The Ancestor's Tale&quot;. Time Tree. 2009.&lt;/ref&gt;

Dvonožno je hodanje ili [[bipedalizam]] najvažnija prilagodba [[tribus]]a [[Hominini|hominina]]. Smatra se da su prvi dvonožni [[hominini]] bili ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' ili ''[[Orrorin]]'', dok se potpuno dvonožni ''[[Ardipithecus]]'' pojavio nešto kasnije. Preci [[gorila]] i [[čimpanza]] odvajaju se otprilike u istom razdoblju, tako da su ''Sahelanthropus'' ili ''Orrorin'' vjerojatno naši posljednji zajednički biološki preci. Prvi dvonožni majmuni najzad evoluiraju u rod ''[[australopitek|Australopithecines]]'' i poslije u rod ''Homo''.&lt;ref name=&quot;“Rifat&quot;&gt;{{cite book|author=Hadžiselimović R.|year=2018|title=Bioantropologija – Rod Homo u prostoru i vremenu|publisher= Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju/Institute for genetic ingeneering and biotechnology, Sarajevo |isbn=978-9958-083-06-8}}&lt;/ref&gt;

Prva dokumentirana vrsta roda ''[[Homo]]'' bio je ''[[Homo habilis]]'' koji se razvio prije otprilike 2,3 milijuna godina. ''Homo habilis'' prva je vrsta kod koje je sa sigurnošću dokazano korištenje kamenog oruđa. Volumen mozga prvih hominina bio je otprilike jednak onom suvremenih [[čimpanza]]. Tijekom daljnjih vremenskih razdoblja došlo je do razvoja [[mozak|mozga]] i povećanja njegova volumena, procesa [[encefalizacija|encefalizacije]]. Fosilni ostaci dokazuju da se s pojavom vrste ''[[Homo erectus]]'' volumen [[neurokranij]]a udvostručio u odnosu na prve hominine i dosegao 850&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;Java Man, Curtis, Swisher and Lewin, {{ISBN|0-349-11473-0}}&lt;/ref&gt; ''[[Homo erectus]]'' i ''[[Homo ergaster]]'' bili su prvi hominini koji su napustili [[Afrika|Afriku]] te su se osim Afrike raširili i u [[Azija|Aziju]] i [[Europa|Europu]] prije 1,8-1,3 milijuna godina. Pretpostavlja se da su to bile prve vrste koje su koristile vatru i složeno oruđe. Po posljednjoj paleoantropološkoj teoriji recentnog afričkog porijekla ([[engleski|engl.]] ''Recent African Ancestry theory'') poznatoj i kao teoriji ''napuštanja Afrike'' (engl. ''Out of Africa theory''), anatomski su se moderni ljudi razvili u Africi vjerojatno iz vrste ''[[Homo heidelbergensis]]'' i napustili Afriku prije 100.000 do 50.000 godina, potisnuvši tako lokalne populacije vrsta ''Homo erectus'' i ''[[Homo neanderthalensis]]'' (neandertalac).&lt;ref name=&quot;encylopediahumanevolution&quot;&gt;{{cite book|title=The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution|author=Stringer, C.B.|chapter=Evolution of Early Humans|editors=Steve Jones, Robert Martin &amp; David Pilbeam|year=1994 |publisher= izdavač Cambridge University Press|location=Cambridge|isbn=978-0-521-32370-3| page=str. 242.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;evolutionthe1st4billionyears&quot;&gt;{{cite book|title=Evolution: The First Four Billion Years|url=https://archive.org/details/evolutionfirstfo00mich|author=McHenry, H.M|chapter=Human Evolution|editors=Michael Ruse &amp; Joseph Travis|year=2009 |publisher=izdavač: The Belknap Press of Harvard University Press|location=Cambridge, Massachusetts|isbn=978-0-674-03175-3|page=str. 265.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/summary/sci;308/5724/921g|title=Out of Africa Revisited - 308 (5724): 921g - Science|doi=10.1126/science.308.5724.921g|publisher=Sciencemag.org|date=13. svibnja 2005.|accessdate=23. studenoga 2009.|archiveurl=https://www.webcitation.org/5uQpZWiUP?url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/summary/sci;308/5724/921g|archivedate=2010-11-22|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=Nature|url=http://www.nature.com/nature/journal/v423/n6941/full/423692a.html|title=Human evolution: Out of Ethiopia|publisher=Nature|date=12. lipnja 2009.|accessdate=23. studenoga 2009.|archiveurl=https://www.webcitation.org/5uQpZdYY0?url=http://www.nature.com/nature/journal/v423/n6941/full/423692a.html|archivedate=2010-11-22|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.actionbioscience.org/evolution/johanson.html|title=Origins of Modern Humans: Multiregional or Out of Africa?|publisher=ActionBioscience|accessdate=23. studenoga 2009.|archiveurl=https://www.webcitation.org/5uQpZnojk?url=http://www.actionbioscience.org/evolution/johanson.html|archivedate=2010-11-22|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

Prvi predstavnik anatomski modernog čovjeka bio je arhajski ''[[Homo sapiens]]'' koji se razvio u razdoblju prije 400.000 do 250.000 godina kad je populacija [[neandertalac]]a postupno opadala. Suvremeni genetički dokazi ukazuju da više [[haplotip]]a u genskom kodu sadašnjih ljudi koji nisu iz Afrike vuče podrijetlo iz [[DNA]] neandertalaca i drugih hominina, kao npr. &quot;[[denisovski čovjek|denisovskog čovjeka]]&quot;. Otprilike 6 % sadašnjeg genskog koda neafričkih naroda mogu se pripisati drugim vrstama hominina, naročito neandertalcima, dokazujući tako da je dolazilo do [[primjesa arhaičnih ljudi u modernih ljudi|križanja različitih vrsta roda ''Homo'']].&lt;ref name=&quot;pmid21179161&quot;&gt;{{cite journal|author=Reich D., Green R.E., Kircher M., ''et al.''|title=Genetic history of an archaic hominin group from Denisova Cave in Siberia|journal=Nature|volume=468|issue=7327|pages=str. 1053.–1060.|date=December 2010 |pmid=21179161|doi=10.1038/nature09710|bibcode = 2010Natur.468.1053R }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid20439435&quot;&gt;{{cite journal|author=Noonan J. P|title=Neanderthal genomics and the evolution of modern humans|journal=Genome Res.|volume=20|issue=5|pages=str. 547.–553.|date=July 2010 |pmid=20439435|pmc=2860157|doi=10.1101/gr.076000.108076000.108}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;10.1126/science.1209202&quot;&gt;{{cite journal| author=Laurent Abi-Rached, ''et al.''| title=The Shaping of Modern Human Immune Systems by Multiregional Admixture with Archaic Humans|journal=Science|volume=334|issue=6052|date= 2011-07-25|doi=10.1126/science.1209202|archiveurl=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1122&amp;context=publichealthresources|archivedate= 2011 |url=http://www.sciencemag.org/content/early/2011/08/19/science.1209202|pmid=21868630|bibcode = 2011Sci...334...89A }}&lt;/ref&gt;

Anatomski moderni ljudi razvijaju se iz arhajske vrste ''[[Homo sapiens]]'' u srednjem [[paleolitik]]u, otprilike prije 200.000 godina.&lt;ref&gt;Fossil Reanalysis Pushes Back Origin of Homo sapiens, 17. veljače 2005., Scientific American.&lt;/ref&gt; Prijelaz na [[bihevioralni modernitet|modernitet u ponašanju]] s pojavom uporabe simbola, jezika i specijaliziranog kamenog oruđa dogodio se prije otprilike 50.000 godina iako postoje hipoteze da se moderno ponašanje možda pojavilo već s pojavom anatomski modernih ljudi.&lt;ref&gt;Mellars, Paul (2006.). &quot;Why did modern human populations disperse from Africa ca. 60,000 years ago?&quot;. Proceedings of the National Academy of Sciences 103 (25): str. 9381.–9386. Bibcode 2006PNAS..103.9381M. {{doi|10.1073/pnas.0510792103}}. PMC 1480416. {{PMID|16772383}}.&lt;/ref&gt;

== Anatomske promjene ==

{{glavni|anatomija}}

[[Datoteka:ape skeletons-hr.png|mini|600px|Razlike u kosturu [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikh majmuna]].]]

Evolucija čovjeka okarakterizirana je nizom promjena u anatomskom izgledu, fiziologiji i ponašanju, koji su se postupno ustalili od odvajanja predaka čovjeka od predaka ostalih majmuna. Najvažnije evolutivne promjene su dvonožno hodanje ili [[bipedalizam]], povećanje moždanog volumena ili [[encefalizacija]], produženje [[Trudnoća|trudnoće]] i smanjenje anatomskih razlika među [[spol]]ovima. Međusobne interakcije između navedenih promjena još su uvijek predmet rasprava.&lt;ref name=Boyd2003&gt;{{cite book |author=Boyd, Robert; Silk, Joan B. |year=2003 |title=How Humans Evolved |url=https://archive.org/details/howhumansevolved03edboyd |location=New York, New York |publisher=Norton |isbn=0-393-97854-0}}&lt;/ref&gt;

Još se jedna bitna prilagodba ustalila tijekom evolucije čovjeka, a to je čvrstoća i preciznost stiska [[Šaka|šake]], koja se prvi put razvila kod ''[[Homo erectus]]a''&lt;ref name=Brues1965&gt;{{cite journal |author=Brues, Alice M.; Snow, Clyde C. |title=Physical Anthropology |journal=Biennial Review of Anthropology |year=1965 |volume=4 |pages=str. 1.–39. |url=http://books.google.com/books?id=9WemAAAAIAAJ&amp;pg=PA1}}&lt;/ref&gt;.

=== Dvonožno hodanje ===

Dvonožno hodanje ili [[bipedalizam]] jedna je od temeljnih prilagodbi [[tribus]]a [[Hominini|hominina]] i smatra se osnovnim uzrokom niza promjena u anatomskom izgledu [[kostur]]a čovjeka. Smatra se da su prvi dvonožni [[hominini]] bili ''[[Sahelanthropus tchadensis]]''&lt;ref name=Brunet2002&gt;{{cite journal |author=Brunet, M.; Guy, F.; Pilbeam, D.; Mackaye, H.; Likius, A.; Ahounta, D.; Beauvilain, A.; Blondel, C.; Bocherens, H.; Boisserie, J.; De Bonis, L.; Coppens, Y.; Dejax, J.; Denys, C.; Duringer, P.; Eisenmann, V.; Fanone, G.; Fronty, P.; Geraads, D.; Lehmann, T.; Lihoreau, F.; Louchart, A.; Mahamat, A.; Merceron, G.; Mouchelin, G.; Otero, O.; Pelaez Campomanes, P.; Ponce De Leon, M.; Rage, J.; Sapanet, M.; Schuster, M.; Sudre, J.; Tassy, P.; Valentin, X.; Vignaud, P.; Viriot, L.; Zazzo, A.; Zollikofer, C. |title=A new hominid from the Upper Miocene of Chad, Central Africa |url=http://www.nature.com/nature/journal/v418/n6894/full/nature00879.html |journal=Nature |volume=418 |issue=6894 |pages=str. 145.–151. |year=2002 |pmid=12110880 |doi=10.1038/nature00879}}&lt;/ref&gt; i ''[[Orrorin]]'', dok je ''[[Ardipithecus]]'' bio prvi isključivo dvonožni hominin. Majmuni koji hodaju na [[šaka]]ma kao [[gorila|gorile]] i [[čimpanza|čimpanze]], odvojili su se kao zasebna skupina otprilike u isto doba, tako da su ''Sahelanthropus'' ili ''Orrorin'' vjerojatno naši posljednji zajednički preci. Prvi dvonožni hominini su se najzad razvili u rod ''[[Australopitek|Australopithecines]]'', a kasnije u rod ''[[Homo]]''. Postoje brojne hipoteze glede korisnosti dvonožnog hodanja; od oslobađanja gornjih udova za dosezanje i nošenje hrane, čuvanja energije tijekom hodanja, olakšavanja trčanja na duge staze do smanjenja zagrijavanja tijela smanjenjem površine tijela koja je izložena Suncu.

Razvoj dvonožnog hodanja anatomski je promijenio čitav [[kostur]], ne samo [[Noga|noge]] i [[Zdjelica|zdjelice]], već i [[Kralježnica|kralježnicu]], [[Stopalo|stopala]], gležnjeve i [[Lubanja|lubanju]]. Najvažnije promjene desile su se u području zdjelice, gdje se [[bočna kost|bočna kost ili ilium]] bitno skratila i proširila kako bi se [[baricentar]] tijela održao stabilnim za vrijeme hodanja. Skraćenje zdjelice razvilo se kao prilagodba dvonožnom hodanju te je imalo važne posljedice na mehanizam ljudskog [[porod]]a, koji je kod anatomski modernih ljudi postao teži u odnosu na ostale primate. [[Bedrena kost|Bedrena se kost]] razvila tako da se premjestila pod kut u odnosu na zdjelicu, kako bi se baricentar tijela približio geometrijskom centru tijela. [[Koljeno|Koljena]] i [[kuk]]ovi su ojačali kako bi podnijeli težinu trupa, a [[kralježnica]] je poprimila oblik dvostrukog slova S, dobivši tako učinak [[amortizer]]a pri hodanju i trčanju. Slabinski su kralješci postali kraći i širi. Došlo je i do promjena na [[Stopalo|stopalu]]; nožni se [[palac]] izravnao s ostalim [[prst]]ima kako ne bi smetao pri hodanju. Gornji su se udovi skratili u odnosu na donje olakšavši na taj način trčanje. Uspravnim položajem trupa, [[''foramen magnum'']] se pomakao na donju stranu lubanje.

=== Razvoj mozga ===

{{glavni|mozak}}

Kod ''Homo sapiensa'', ali i kod drugih vrsta roda ''Homo'', razvio se [[mozak]] puno većeg volumena nego kod ostalih primata. Prosječni volumen mozga kod ''Homo sapiensa'' je 1330&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, što je više nego dvostruki volumen u odnosu na mozak čimpanza i gorila.&lt;ref name=&quot;Schoeneman&quot;&gt;{{cite journal|title=Evolution of the Size and Functional Areas of the Human Brain|author= P. Thomas Schoenemann|journal=Annu. Rev. Anthropol|year= 2006 |volume=35|pages=str. 379.–406.}}&lt;/ref&gt;
Razvoj mozga ili [[encefalizacija]] započeo je s ''[[Homo habilis]]om'', koji je sa svojih 600&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;moždanog volumena bio sličan današnjim čimpanzama. Najveći volumen mozga, oko 1200–1900&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, dosegao je [[neandertalac]], što je više nego kod suvremenog čovjeka. Postoje bitne razlike u strukturi i načinu razvoja ljudskog mozga u odnosu na ostale majmune, ne samo u dimenzijama. Poseban slijed razvoja ljudskog mozga omogućavaju duga razdoblja učenja tijekom djetinjstva i učenje jezika.&lt;ref name=Park2007&gt;{{cite journal |author=Park, Min S.; Nguyen, Andrew D.; Aryan, Henry E.; U, Hoi Sang; Levy, Michael L.; Semendeferi, Katerina |title=Evolution of the human brain: changing brain size and the fossil record |journal=Neurosurgery |year=2007 |volume=60 |issue=3 |pages=str. 555.–562. |pmid=17327801 |doi= 10.1227/01.NEU.0000249284.54137.32}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Bruner2007&gt;{{cite journal |author=Bruner, Emiliano |title=Cranial shape and size variation in human evolution: structural and functional perspectives |journal=Child's Nervous System |year=2007 |volume=23 |issue=12 |pages=str. 1357.–1365. |pmid=17680251 |url=http://www.emilianobruner.it/pdf/Bruner2007_CNS.pdf |format=PDF |doi=10.1007/s00381-007-0434-2 |access-date=2015-01-09 |archive-date=2012-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120302143129/http://www.emilianobruner.it/pdf/Bruner2007_CNS.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Potts, Richard. 2012. Evolution and Environmental Change in Early Human Prehistory. Annu. Rev. Anthropol. 41: str. 151.–167.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Leonard, William R. , J. Josh Snodgrass, and Marcia L. Robertson. 2007. Effects of Brain Evolution on Human Nutrition and Metabolism. Annu. Rev. Nutr. 27: str. 311.–327.&lt;/ref&gt;

Povećanje moždanog volumena obuhvatilo je neke dijelove mozga u većoj mjeri nego druge. [[Slijepoočni režanj]] (''lobus temporalis'') se izuzetno puno razvio, budući se u njemu nalaze centri za kontrolu govora, a isto se tako razvio i [[prefrontalni režanj]] koji kontrolira složene procese odlučivanja i društveno ponašanje.&lt;ref name=&quot;Schoeneman&quot;/&gt; Encefalizacija je vezana za povećanu količinu mesa u prehrani,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://berkeley.edu/news/media/releases/99legacy/6-14-1999a.html |title=Meat-eating was essential for human evolution, says UC Berkeley anthropologist specializing in diet |work=Berkeley.edu |date=14. lipnja 1999.|accessdate=31. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thefreelibrary.com/Meat+in+the+human+diet:+an+anthropological+perspective-a0169311689 |title=Meat in the human diet: an anthropological perspective. - Free Online Library |work=Thefreelibrary.com |date=1. rujna 2007.|accessdate=31. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt; i za pojavu kuhanja namirnica.&lt;ref name=PNAS&gt;{{cite web | url = http://www.pnas.org/content/108/35/14555.full?sid=95c4876b-9870-4259-888f-24a6179be4fc | title = Phylogenetic rate shifts in feeding time during the evolution of Homo | first = Chris | last = Organ | work = [[PNAS]] | date = 22. kolovoza 2011. | accessdate = 17. travnja 2012. | archive-date = 2020-04-28 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200428135029/https://www.pnas.org/content/108/35/14555.full?sid=95c4876b-9870-4259-888f-24a6179be4fc | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Pretpostavlja se da je pojačani razvoj mozga bio potaknut i time što su zajednice ljudi postale vrlo složene, te je razvoj inteligencije postao važan kao instrument rješavanja problema unutar zajednice.

=== Razlika među spolovima ===

Kod čovjeka, anatomske razlike među [[spol]]ovima uglavnom su umanjene u odnosu na ostale primate. To je vidljivo u smanjenoj veličini [[očnjak]]a kod muškarca čovjeka u odnosu na mužjake drugih primata, kao i u smanjenom [[Čeona kost|čeonom grebenu]] kod čovjeka i općem smanjenju fizičke konstitucije. Još jedna uočljiva razlika u [[Fiziologija|fiziologiji]] ljudske spolnosti naspram ostalih primata je razvoj skrivene [[Ovulacija|ovulacije]]. Čovjek je jedini pripadnik primata u kojem su žene plodne tijekom cijele godine i kod kojih ne dolazi do vidljivih znakova na tijelu za vrijeme plodnih dana kao npr. nabreknuća genitalija. Pored toga, kod čovjeka postoje razlike u sekundarnim spolnim odlikama, poput različitog rasporeda [[dlaka]] i potkožne [[mast]]i te fizičke konstitucije koja je oko 25% krupnija kod muškaraca u odnosu na žene. Smanjena razlika među spolovima interpretira se kao prilagodba potrebi jačeg vezanja parova i suradnji pri podizanju potomstva s dugim djetinjstvom.

== Povijest izučavanja evolucije čovjeka ==

[[Datoteka:fossil hominids.jpg|mini|250px|Izložba fosila hominida u Muzeju osteologije, u Oklahoma Cityju, SAD]]

=== Prije Darwina ===

Riječ ''homo'', koja je naziv za biološki [[Rod (taksonomija)|rod]] kojem pripadaju ljudi dolazi iz iste [[Latinski jezik|latinske]] riječi što znači &quot;čovjek&quot;. Prvi ju je koristio poznati švedski [[Taksonomija|taksonom]] [[Carl Linné]] u svom sustavu klasifikacije živih bića. Linné i ostali taksonomi onog doba s pravom su smatrali da su veliki [[čovjekoliki majmuni]] najbliži srodnici čovjeka uslijed morfoloških i anatomskih sličnosti.

=== Charles Darwin ===

{{glavni|Charles Darwin}}

Mogućnost da su ljudi i majmuni imali zajedničke pretke postaje jasnija tek nakon [[1859.]] s objavom knjige &quot;[[Podrijetlo vrsta]]&quot; engleskog biologa [[Charles Darwin|Charlesa Darwina]]. Ovo je znanstveno djelo argumentiralo [[Evolucija|evoluciju]] novih vrsta od starijih putem [[Prirodni odabir|prirodnog odabira]], ali se nije doticalo pitanje evolucije čovjeka. Jedini spomen o tom pitanju je rečenica: &quot;Baciti će se svijetlo na podrijetlo čovjeka i njegovu povijest.&quot;

Prve zabilježene rasprave o podrijetlu čovjeka bile su one između [[Thomas Henry Huxley|Thomasa Huxleya]] i [[Richard Owen|Richarda Owena]]. Huxley je zastupao tezu evolucije čovjeka od majmuna argumentirajući je mnogim morfološkim sličnostima što je i obrazložio [[1863.]] u svojoj knjizi &quot;Dokaz čovjekovog mjesta u prirodi&quot; ([[engleski|eng.]]: ''Evidence as to Man's Place in Nature''). Međutim, mnogi Darwinovi istomišljenici onog doba nisu se slagali s idejom da se čovjekove umne mogućnosti i moralna osjetljivost mogu objasniti [[Prirodni odabir|prirodnim odabirom]]. Darwin je primijenio teoriju evolucije i spolne selekcije na čovjeka u svojoj drugoj knjizi &quot;Podrijetlo čovjeka&quot; ([[engleski|eng.]]: ''The Descent of Man, and Selection in Relation to Sex'') objavljenoj [[1871.]]&lt;ref&gt;{{cite book|last=Darwin|first=Charles|title=The Descent of Man, and Selection in Relation to Sex|year=1871 |comment = Ovo je izdanje iz 1981., s uvodom Johna Tylera Bonnera i Roberta M. Maya|publisher=izdavač: Princeton University Press|location=Princeton NJ|isbn=0-691-02369-7}}&lt;/ref&gt;

=== Prvi fosili ===

[[Datoteka:Taung child crop.png|mini|250px|Fosilni ostaci &quot;djeteta iz Taunga&quot;.]]

Najveći problem onoga doba bio je manjak fosilnih ostataka ljudskih predaka. Prvo bitno otkriće fosila hominida desilo se [[1891.]] kad je francuski [[arheolog]] [[Eugène Dubois]] otkrio ostatke [[Javanski čovjek|&quot;Javanskog pračovjeka&quot;]] blizu mjesta [[Trinil]] na otoku [[Java (otok)|Javi]]. Danas je taj pračovjek klasificiran kao ''[[Homo erectus]]''. Tek je dvadesetih godina prošlog stoljeća otkrivena veća količina različitih fosilnih ostataka u [[Afrika|Africi]], gradeći postupno sliku ljudskih međuvrsta. [[Raymond Dart]] je [[1925.]] opisao prvog '' [[Australopithecus africanus|Australopitecusa africanusa]]'', &quot;djete iz Taunga&quot;. Pronađeni fosilni ostaci otkriveni su u pećini te su se sastojali od dijela [[Lubanja|lubanje]], donje [[čeljust]]i i fosiliziranog odljeva mozga (vidi sliku). Iako mu je moždani volumen bio relativno malen (410&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;), oblik mozga je bio zaobljen što je karakteristično za modernog čovjeka. Kod pronađenih ostataka vidljivi su kratki očnjaci i ''[[foramen magnum]]'' pozicioniran s donje strane lubanje, što je znak uspravnog držanja i dvonožnog hodanja. Navedeni dokazi uvjerili su Darta da je dijete iz Taunga dvonožni ljudski predak, tranzicijski oblik između ljudi i majmuna.

=== Fosili iz istočne Afrike ===

Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća pronađene su stotine fosilnih ostataka hominida, pogotovo u [[Istočna Afrika|istočnoj Africi]]. Najvažnija fosilna nalazišta onog doba bila su klanac [[Olduvai]] i jezero [[Turkana]]. Najpoznatiji i najplodniji istraživači i paleoantropolozi onog doba bila je obitelj Leakey: [[Louis Leakey]], njegova žena [[Mary Leakey]] a kasnije i njihov sin [[Richard Leakey|Richard]] i snaha [[Meave Leakey|Meave]]. Iz fosilnih nalazišta Olduvaija i Turkane prikupili su mnoštvo fosila roda [[Australopitek|''Asutralopithecines'']], prve pripadnike roda ''Homo'' i ostatke ''[[Homo erectus]]a''. Ova otkrića potvrdila su Afriku kao kolijevku ljudskog roda. U osamdesetim godinama prošlog stoljeća [[Etiopija]] je postala najvažnije paleoantropološko nalazište nakon što je [[Don Johanson]] pronašao [[Lucy (australopitek)|&quot;Lucy&quot;]], najbolje očuvanog fosila vrste ''[[Australopithecus afarensis]]'' u blizini mjesta [[Hadar (Etiopija)|Hadar]] u sjevernoj Etiopiji.

U tom će se području kasnije otkriti mnoštvo fosila različitih hominina, pogotovo od strane paleontologa [[Tim White]]a koji će u devedesetim godinama pronaći fosile ''[[Ardipithecus|Ardipithecusa ramidusa]]''.

=== Genetička &quot;revolucija&quot; ===

Genetska &quot;revolucija&quot; u proučavanju evolucije čovjeka započela je kad su biolozi [[Vincent Sarich]] i [[Allan Wilson]] izmjerili intenzitet imunosnih reakcija na albumin u krvnom serumu između različitih vrsta životinja, uključujući ljude i čovjekolike majmune poput čimpanzi i gorila. Snaga imunosne reakcije može se brojčano izraziti kao &quot;imunološka udaljenost&quot; ([[engleski|eng.]]: ''&quot;Immunological Distance&quot;''), koja je razmjerna razlikama u sekvenciji [[aminokiselina]] između homolognih [[Bjelančevine|bjelančevina]] kod različitih vrsta.

Nakon što su odredili kalibracijsku krivulju između parova vrsta i poznatog vremena divergencije fosilnih nalaza, podaci su se mogli koristiti kao [[molekularni sat]] za procjenu vremena razdvajanja parova kod siromašnijih ili nepoznatih fosilnih nalaza. U članku objavljenom [[1967.]] u časopisu &quot;''Science''&quot; Sarlich i Wilson su procijenili vrijeme razdvajanja ljudi i majmuna na četiri do pet milijuna godina. U to se vrijeme pretpostavljalo da je vrijeme razdvajanja ljudi i majmuna desilo pred 10 do 30 milijuna godina. Kasniji fosilni nalazi, pogotovo otkriće [[Lucy (australopitek)|&quot;Lucy&quot;]], i pomnije datiranje starijeg fosilnog materijala (''Ramapitecusa''), dokazali su da se vrijeme divergencije zbilo kasnije, potvrdivši tako valjanost imunološke metode. Primjena imunološke metode revolucionirala je istraživanja u molekularnoj evoluciji.

=== Utrka za najstarijim čovjekom ===

Tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća više skupina paleoantropologa vršilo je istraživanja duž cijele Afrike u potrazi za najstarijim foslinim dokazima razdvajanja hominina od ostalih čovjekolikih majmuna. Meave Leakey je [[1994.]] otkrila prve fosile ''[[Australopithecus anamensis|Australopithecusa anamensisa]]'', ali grupa Tima Whitea svojim otkrićem ''[[Ardipithecus|Ardipithecusa ramidusa]]'' pomiče dokaze divergencije ljudi i majmuna na 4,2 milijuna godina. [[Martin Pickford]] i [[Brigitte Senut]] [[2000.]] otkrivaju 6 milijuna godina stare fosile dvonožnog hominina na brdima [[Tugen]] u [[Kenija|Keniji]] kojega su nazvali ''[[Orrorin tugenensis]]''. Grupa paleoantropologa predvođena [[Michel Brunet|Michelom Brunetom]] [[2001.]] pronalaze fosilnu lubanju ''[[Sahelanthropus tchadensis|Sahelanthropusa tchadensisa]]'' čija je starost procijenjena na 7,2 milijuna godina. Brunet pretpostavlja da je ''Sahelanthropus'' bio dvonožan, te da stoga spada u tribus hominina.

== Migracije ==
{{glavni|rane ljudske migracije}}
[[Datoteka:World map of prehistoric human migrations.jpg|mini|400px|Model ljudskih migracija temeljen na genetskoj divergenciji mitohondrijske DNK&lt;ref&gt;Behar et al. 2008, Gonder et al. 2007, Reed and Tishkoff&lt;/ref&gt;. Legenda boja prikazuje vrijeme migracija u tisućama godina.]]

Antropolozi su [[1980-ih]] godina bili duboko podijeljeni oko činjenica u vezi [[migracija]] i reproduktivnih barijera roda ''Homo''. Znanstvenici su se kasnije poslužili napretkom u [[genetika|genetici]] kako bi istražili i riješili ova otvorena pitanja. Prema posljednjim dokazima, pripadnici roda ''Homo'' emigrirali su izvan [[Afrika|Afrike]] bar tri puta. Najprije je to učinio ''[[Homo erectus]]'', pa ''[[Homo heidelbergensis]]'' i na poslijetku [[Homo sapiens]], s naznakama i nekih novijih migracija (npr. afro-azijska jezična porodica na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]).

Prema evolucijskom modelu [[nedavno afričko podrijetlo modernog čovjeka|nedavnog afričkog podrijetla modernog čovjeka (teorija „Out of Africa“)]], moderni se Homo sapiens definirao kao vrsta u Africi prije oko 200 000 godina i njegove kasnije migracije duž cijele [[Euroazija|Euroazije]] rezultirale su nestankom ostalih vrsta roda ''Homo''. Ovaj su evolucijski model razvili Chris Stringer i Peter Andrews.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.nationalgeographic.com/news/2007/07/070718-african-origin.html|title=Modern Humans Came Out of Africa, &quot;Definitive&quot; Study Says|publisher=News.nationalgeographic.com|date=28. rujna 2010.|accessdate=14. srpnja 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Stringer CB, Andrews P|title=Genetic and fossil evidence for the origin of modern humans|journal=Science|volume=svezak 239|issue=broj 4845|pages=str. 1263.–1268.|date=March 1988 |pmid=3125610|doi=10.1126/science.3125610|bibcode = 1988Sci...239.1263S }}&lt;/ref&gt;

Konkurentska hipoteza [[multiregionalna evolucija čovjeka|multiregionalne evolucije]] pretpostavljala je da se cijeli rod ''Homo'' sastojao od jedne velike međusobno povezane populacije (kao što je to danas slučaj), koja je simultano i konstantno evoluirala na više mjesta u svijetu u rasponu od par milijuna godina. Ova je hipoteza stoga odbijala postojanje različitih vrsta roda [[Homo]]. Model multiregionalne evolucije je prvi predložio [[Milford H. Wolpoff]] [[1988.]] godine.&lt;ref name=&quot;multiregional&quot;&gt;{{cite journal|last=Wolpoff|first=MH|coauthors=[[John D. Hawks|Hawks J]], Caspari R|year=2000|title=Multiregional, not multiple origins|journal=Am J Phys Anthropol|volume=svezak 112|issue=broj 1|pages=str. 129.–136.|url=http://www3.interscience.wiley.com/journal/71008905/abstract|pmid=10766948}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wolpoff1988&quot;&gt;{{cite journal|doi=10.1126/science.3136545|last=Wolpoff|first=MH|coauthors=JN Spuhler, FH Smith, J Radovcic, G Pope, DW Frayer, R Eckhardt, G Clark|year=1988 |title=Modern Human Origins|journal=Science|volume=svezak 241|issue=broj 4867|pages=str. 772.–774.|url=http://www.sciencemag.org/cgi/pdf_extract/241/4867/772|pmid=3136545|bibcode = 1988Sci...241..772W }}&lt;/ref&gt;

Postignuti napredak u tehnici skvenciranja [[DNK]], pogotovo u [[mitohondrijska DNK|mitohondrijskoj DNK]] i kasnije u DNK [[kromosom Y (čovjek)|kromosoma Y]] uvelike je unaprijedio spoznaje o podrijetlu čovjeka&lt;ref name=&quot;M'charek2005&quot;&gt;{{cite book|author=Amade M'charek|title=The Human Genome Diversity Project: an ethnography of scientific practice|url=http://books.google.com/books?id=n-K436zeUY8C&amp;pg=PA96|accessdate=10. studenog 2011.|year=2005 |publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-83222-9|page=str. 96.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DeSalleTattersall2008&quot;&gt;{{cite book|author1=Rob DeSalle|author2=Ian Tattersall|title=Human origins: what bones and genomes tell us about ourselves|url=http://books.google.com/books?id=Bf4Sitw7YaIC&amp;pg=PA146|accessdate=10. studenog 2011.|year=2008 |publisher=Texas A&amp;M University Press|isbn=978-1-58544-567-7|page=str. 146.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Trent2005&quot;&gt;{{cite book|author=R. J. Trent|title=Molecular medicine: an introductory text|url=http://books.google.com/books?id=772BEp8ZyMYC&amp;pg=PA6|accessdate=9. studenog 2011.|year=2005 |publisher=Academic Press|isbn=978-0-12-699057-7|pages=str. 6.}}&lt;/ref&gt;.

Sekvencirani su uzorci [[mtDNK]] i [[Y-DNK]] kod domorodačkog stanovništva iz cijelog svijeta, koji su otkrili informacije o genetskom naslijeđu muške i ženske populacije.&lt;ref name=&quot;WebsterWells2010&quot;&gt;{{cite book|author1=Donovan Webster|author2=Spencer Wells|title=Meeting the Family: One Man's Journey Through His Human Ancestry|url=http://books.google.com/books?id=cdiy1EhJVW0C&amp;pg=PA53|accessdate=10. studenog 2011.|date=20. lipnja 2010.|publisher=National Geographic Books|isbn=978-1-4262-0573-6|page=53}}&lt;/ref&gt; Rezultati dobiveni usporedbom razlika u genetskom stablu analiziranih uzoraka interpretirani su kao čvrsti dokaz teorije nedavnog pojedinačnog podrijetla (teorije „Out of Africa“).&lt;ref name=&quot;SpeicherAntonarakis2010&quot;&gt;{{cite book|author1=Michael R. Speicher|author2=Stylianos E. Antonarakis|author3=Arno G. Motulsky|title=Vogel and Motulsky's Human Genetics: Problems and Approaches|url=http://books.google.com/books?id=FlfPSpBvKLgC&amp;pg=PA606|accessdate=10. studeni 2011.|date=3. veljače 2010.|publisher=Springer|isbn=978-3-540-37653-8|page=str. 606.}}&lt;/ref&gt; Uzorci su pokazali najveću raziličitost upravo kod afričkog domorodačkog stanovništva, potvrđujući tako ideju da je [[Afrika]] genetska kolijevka prvih žena i muškaraca vrste Homo sapiens.&lt;ref name=&quot;Kutty2009&quot;&gt;{{cite book|author=Dr Kutty|title=Adam's Gene and the Mitochondrial Eve|url=http://books.google.com/books?id=sUqYgipyiGMC&amp;pg=PA40|accessdate=9. studenog 2011.|date=14. rujna 2009.|publisher=Xlibris Corporation|isbn=978-1-4415-0729-7|page=str. 40.}}&lt;/ref&gt; Proučavanja mitohondrijske DNK i DNK kromosoma Y dalo je čvrste dokaze u korist teoriji nedavnog afričkog pretka. Analizirajući genealoška stabla sastavljena od 133 vrste mtDNK, stručnjaci su dokazali da je ljudski rod genetski potekao od jednog ženskog afričkog pretka, kojeg su nazvali [[mitohondrijska Eva|&quot;mitohondrijskom Evom&quot;]].&lt;ref name=&quot;Cann&quot;&gt;{{cite journal|author=Cann RL, Stoneking M, Wilson AC|title=Mitochondrial DNA and human evolution|journal=Nature|volume=svezak 325.|issue=broj 6099|pages=str. 31.–36.|year=1987|pmid=3025745|doi=10.1038/325031a0|url=http://artsci.wustl.edu/~landc/html/cann/|archiveurl=https://www.webcitation.org/5uQpdJwWR?url=http://artsci.wustl.edu/~landc/html/cann/|archivedate=2010-11-22|deadurl=no|bibcode=1987Natur.325...31C|access-date=2015-01-09|archive-date=2010-08-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20100813121953/http://artsci.wustl.edu/~landc/html/cann/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Široka studija afričkih genetskih različitosti sprovedena pod vodstvom [[Sarah Tishkoff]], dokazala je da [[Bušmani|narod San]] ima najveću genetsku različitost između 113 testiranih različitih populacija, što ga čini jednim od 14 &quot;[[Humani genetski klasteri|drevnih populacijskih klastera]]&quot;. Istraživanje je odredilo mjesto početka migracija modernih ljudi u jugozapadnu Afriku, u blizini obalne granice država [[Namibija|Namibije]] i [[Angola|Angole]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8027269.stm|title=Africa's genetic secrets unlocked|date=1. svibnja 2009.|last=Gill|first=Victoria|work=[[BBC News]]|accessdate=8. lipnja 2011.}} rezultati su objavljeni na internetskom izdanju časopisa ''Science''.&lt;/ref&gt; [[Richard Leakey]] je imao premalo fosilnih dokaza da bi riješio ovo pitanje.&lt;ref name=&quot;RLeakey&quot;&gt;{{cite book|last=Leakey|first=Richard|title=The Origin of Humankind|url=https://archive.org/details/originofhumankin00leak|publisher=Basic Books|location=New York, NY|year=1994 |series=Science Masters Series|pages=str. 87.–89.|isbn=978-0-465-05313-1}}&lt;/ref&gt; Studije [[haplogroupa]] na [[kromosom Y (čovjek)|DNK kromosoma Y]] [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] čvrsto su podržale teoriju nedavnog afričkog podrijetla.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Jorde LB, Bamshad M, Rogers AR|title=Using mitochondrial and nuclear DNA markers to reconstruct human evolution|journal=BioEssays|volume=svezak 20|issue=broj 2|pages=str. 126.–136.|date=February 1998 |pmid=9631658|doi=10.1002/(SICI)1521-1878(199802)20:2&lt;126::AID-BIES5&gt;3.0.CO;2-R}}&lt;/ref&gt; Dokazi iz analiza autosomske DNK također uvelike podržavaju istu teoriju.

Neke studije, međutim, sugeriraju da postoje dokazi miješanja [[Arhajski Homo sapiens|arhajskog homo sapiensa]] s modernim ljudima.&lt;ref name=&quot;Wall, J. D. 2009 1823&quot;&gt;{{Cite journal|doi=10.1093/molbev/msp096|pmc=2734152|title=Detecting Ancient Admixture and Estimating Demographic Parameters in Multiple Human Populations|pmid=19420049|year=2009 |author=Wall, J. D.|journal=Molecular Biology and Evolution|volume=svezak 26|issue=broj 8| last2=Lohmueller|first2=K. E.|last3=Plagnol|first3=V.|pages=str. 1823.–1827.}}&lt;/ref&gt;

Nedavno sekvenciranje genoma [[neandertalac|neandertalca]]&lt;ref&gt;{{cite journal | pmid = 20448178 | doi=10.1126/science.1188021 | volume=svezak 328 | issue=broj 5979 | title=A draft sequence of the Neandertal genome |date=May 2010 | journal=Science | pages=str. 710.–722. | author=Green RE, Krause J, Briggs AW, ''et al.''|bibcode = 2010Sci...328..710G }}&lt;/ref&gt; i [[denisovski čovjek|denisovskog čovjeka]]&lt;ref&gt;^ Reich D, Green RE, Kircher M, et al. (prosinac 2010). &quot;Genetic history of an archaic hominin group from Denisova Cave in Siberia&quot;. Nature 468 (7327): 1053–60. {{PMID|21179161}}&lt;/ref&gt; dokazuje da je došlo do određenog stupnja genetskog mješanja. Moderni ljudi izvan Afrike imaju 2-4% [[alel]]a neandertalaca u svom genomu, a neki narodi [[Melanezija|Melanezije]] imaju dodatnih 4-6% alela denisovskog čovjeka.

Ovi novi rezultati nisu u kontradikciji s modelom nedavnog afričkog pretka, osim u svojoj najstriktnijoj interpretaciji. Nakon oporavka od genetskog uskog grla koji je možda bio prouzročen katastrofom izazvanom eksplozijom supervulkana [[Toba]], relativno mala grupa ljudi napušta Afriku i nakratko se genetski križa s neandertalcima, vjerojatno na području [[Bliski Istok|Bliskog istoka]] ili možda već u [[Sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]] prije daljnje migracije. Njihovi još uvijek dominantno afrički potomci šire se u druge krajeve i naseljavaju cijeli svijet. Jedan dio ovih ljudi dolazi u kontakt s denisovskim ljudima i miješa se s njima, vjerojatno na području [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], te kasnije nastanjuje [[Melanezija|Melaneziju]].&lt;ref&gt;{{cite journal | pmid = 21944045 | doi=10.1016/j.ajhg.2011.09.005 | volume=svezak 89 | issue=broj 4 | title=Denisova admixture and the first modern human dispersals into Southeast Asia and Oceania | pmc=3188841 |date=September 2011 | journal=Am. J. Hum. Genet. | pages=str. 516.–528. | author=Reich D, Patterson N, Kircher M, ''et al.''}}&lt;/ref&gt; [[HLA]] haplotip podrijetlom od neandertalca i denisovskog čovjeka pronađen je u modernim populacijama [[Euroazija|Euroazije]] i [[Oceanija|Oceanije]].&lt;ref name=&quot;10.1126/science.1209202&quot;/&gt;

Postoje još uvijek divrgentne hipoteze da li je došlo do samo jedne ili do više različitih migracija. Teorijski model višestrukog širenja uključuje i teoriju južnog širenja,&lt;ref name=&quot;lahr&quot;&gt;[http://www.human-evol.cam.ac.uk/Projects/sdispersal/sdispersal.htm Searching for traces of the Southern Dispersal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120510133600/http://www.human-evol.cam.ac.uk/Projects/sdispersal/sdispersal.htm |date=2012-05-10 }}, by Dr. Marta Mirazón Lahr, et al.&lt;/ref&gt; koju zadnjih godina sve više podržavaju genetski, lingvistički i arheološki dokazi. Po toj teoriji došlo je do obalne migracije modernih ljudi iz područja [[Rog Afrike|Roga Afrike]] prije oko 70 000 godina. Ova je grupa pridonijela naseljavanju jugoistočne Azije i Oceanije, objašnjavajući tako otkriće ranih ljudskih naseobina u tim područjima puno prije nego na [[Levant]]u. Drugi val migracija modernih ljudi proširio se kroz poluotok [[Sinaj]] u Aziju, što je imalo kao rezultat formiranje većine ljudske populacije [[Euroazija|Euroazije]]. Ova druga grupa ljudi razvila je sofisticiranu tehnologiju izrade kamenog alata i bila je manje ovisna o izvorima hrane koja se nalazi uz morsku obalu od prve grupe migranata. Velik dio dokaza migracija prve grupe ljudi vjerojatno je uništen podizanjem razine mora na kraju svakog [[glacijalni maksimum|glacijalnog maksimuma]].&lt;ref name=&quot;lahr&quot;/&gt; Model višestrukih migracija je u kontradikciji sa studijama koje dokazuju da sve populacije jugoistočne Azije i populacije Oceanije potjeću iz iste linije mitohondrijskog DNK, što podržava teoriju jednog jedinog migracijskog vala iz Afrike od kojeg potjeću sve ostale neafričke populacije.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Single, Rapid Coastal Settlement of Asia Revealed by Analysis of Complete Mitochondrial Genomes|year=2005 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/308/5724/1034|doi=10.1126/science.1109792|author=Macaulay, V.|journal=Science|volume=svezak 308 |pmid=15890885|last2=Hill |first2=C|last3=Achilli|first3=A |last4=Rengo|first4=C|last5=Clarke|first5=D|last6=Meehan|first6=W|last7=Blackburn|first7=J|last8=Semino|first8=O|last9=Scozzari|first9=R|issue=broj 5724|pages=str. 1034.–1036.|bibcode = 2005Sci...308.1034M }}&lt;/ref&gt;

== Dokazi ==

Znanstveni dokazi ljudske evolucije proizlaze iz nekoliko znanstvenih disciplina. Osnovni izvor spoznaje o ljudskom evolutivnom razvoju je tradicionalno bilo sakupljanje fosilnih dokaza, ali s razvojem genetike od [[1970-ih]] na dalje analiza [[DNK]] postala je jednako važan izvor informacija. Izučavanje [[ontogeneza|ontogeneze]], [[filogeneza|filogeneze]] i [[evolucijska biologija|evolucijske biologije]] i kod kralježnjaka i kod beskralježnjaka daje nam važan uvid u evoluciju života na Zemlji. Znanstvena disciplina koja se bavi evolutivnim razvojem čovjeka naziva se [[paleoantropologija]].&lt;ref&gt;Stanford, Craig, John S. Allen, and Susan C. Anton (Author) 2012. Biological Anthropology (2nd Edition). Prentice Hall. {{ISBN|0-13-601160-8}} ch. 1&lt;/ref&gt;

=== Dokazi iz molekularne biologije ===

[[Datoteka:Hominidae.PNG|350px|mini|Rodoslovno stablo živuće òovjekolike majmune: čovjek (rod ''[[Homo]]''), čimpanze i bonoboi (rod ''[[Pan]]''), gorile (rod ''[[Gorilla]]''), orangutani (rod ''[[Pongo]]''), i giboni (četiri vrste porodice [[Hylobatidae]]: ''[[Hylobates]]'', ''[[Hoolock]]'', ''[[Nomascus]]'', i ''[[Symphalangus]]''). Svi osim gibona pripadaju '''hominidima'''.]]

Dvije životinjske vrste koje su evolutivno najbliže čovjeku su [[gorila|gorile]] i [[čimpanza|čimpanze]]&lt;ref name=Wood&gt;{{cite journal |author=Wood, Bernard; Richmond, Brian G. |title=Human evolution: taxonomy and paleobiology |journal=Journal of Anatomy |volume=197 |issue=1 |pages=19–60 |year=2000 |pmid=10999270 |pmc=1468107 |doi=10.1046/j.1469-7580.2000.19710019.x}}&lt;/ref&gt;

Sa završetkom sekvenciranja ljudskog genoma i genoma čimpanze, sadašnja je procjena da se sličnost ovih dvaju genoma kreće od 95% do 99%.&lt;ref name=Wood/&gt;&lt;ref&gt;Ajit, Varki and David L. Nelson. 2007. Genomic Comparisons of Humans and Chimpanzees. Annu. Rev. Anthropol. 2007. 36:191–209: &quot;Potvrđeno je da su razlike u sekvencama u odnosu na ljudski genom oko 1% u dijelovima koji se mogu precizno usporediti, što predstavlja razliku od oko 35 milijuna parova baza. Otkriveno je oko 45 milijuna nukleotida insercija i delecija karakterističnih za svaku vrstu, povećavajući tako razliku među genomima na oko 4%.&quot;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ken Sayers, Mary Ann Raghanti, and C. Owen Lovejoy. 2012. (forthcoming, october) Human Evolution and the Chimpanzee Referential Doctrine. Annual Review of Anthropology, svezak 41.&lt;/ref&gt; Koristeći tehniku [[molekularni sat|molekularnog sata]] koji procjenjuje vrijeme potrebno za akumuliranje određenog broja divergentnih mutacija između dvije vrste, može se izračunati približni vremenski period u prošlosti u kojem je došlo do razdvajanja dviju vrsta. Giboni (porodica [[Hylobatidae]]) i [[orangutan]]i ( rod ''Pongo'') bili su prve grupe koje su se odvojile od evolucijske linije koje vode do čovjeka, dok su se linije [[gorila]], [[čimpanza]] i [[bonobo]]a odvojile nešto kasnije. Vrijeme divergencije između ljudi i čimpanza procijenjeno je na oko 4 do 8 milijuna godina, za vrijeme kasnog [[miocen]]a.&lt;ref name=&quot;Dawkins R. 2004.&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Ruvolo, M. 1997. Genetic Diversity in Hominoid Primates. Annual Review of Anthropology , svezak 26, (1997.), str. 515.-540.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Ruvolo1997&gt;{{cite journal |author=Ruvolo, Maryellen |title=Molecular phylogeny of the hominoids: inferences from multiple independent DNA sequence data sets |url=http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/reprint/14/3/248 |journal=Molecular Biology and Evolution |volume=svezak 14 |issue=broj 3 |pages=str. 248.–265. |year=1997 |pmid=9066793}}&lt;/ref&gt;

Genetski su se dokazi koristili kako bi se riješilo pitanje je li postojao ikakav genski protok između ranih modernih ljudi i [[neandertalac]]a, kao i za rasvjetljavanje dinamike prvih ljudskih [[migracija]] i vremena razdvajanja različitih populacija. Uspoređujući dijelove [[genom]]a koji nisu pod pritiskom [[prirodni odabir|prirodnog odabira]], te stoga akumuliraju mutacije jednakim tempom, moguće je rekonstruirati genetsko stablo svih ljudskih vrsta sve do posljednjeg zajedničkog pretka.

[[Haplogrupa]] se formira svaki put kada se određena mutacija (polimorfizam pojedinačnog nukleotida) pojavi u genomu pojedinca i prenese na njegovo potomstvo. Uspoređujući [[mtDNK|mitohondrijsku DNK]] koja je naslijeđena samo od majke, genetičari su zaključili da je posljednji zajednički ženski predak svih modernih ljudi, tzv.[[mitohondrijska Eva]], živjela prije oko 200 000 godina.

==== Genetički dokazi ====

{{glavni|Čovječja evolucijska genetika}}

[[Čovječja evolucijska genetika|Humana evolucijska genetika]] proučava razlike između dva ili više ljudskih [[genom]]a, evolucijsku prošlost koja je odgovorna za ove razlike, i sadašnje učinke. Razlike među genomima imaju [[antropologija|anthropološke]], [[medicina|medicinske]] i [[forenzika|forenzične]] implikacije i uporabu. Prikupljeni genetski podaci mogu nam dati važan uvid u evoluciju čovjeka.

=== Fosilni dokazi ===

[[Datoteka:Homo habilis-KNM ER 1813.jpg|mini|160px|Replika fosilne lubanje ''[[Homo habilis]]a''. Šifra KNM ER 1813, otkrivena na lokalitetu [[Koobi Fora]] u [[Kenija|Keniji]]. ]]

[[Datoteka:Homo ergaster.jpg||mini|160px|Replika fosilne lubanje ''[[Homo ergaster]]a''. Šifra Khm-Heu 3733 otkrivena [[1975.]] u Keniji.]]

Postoji malo fosilnih dokaza divregencije evolucijskih linija [[gorila]], [[čimpanza]] i [[čovjek]]a.&lt;ref&gt;Begun, David R. 2010. Miocene Hominids and the Origins of the African Apes and Humans. Annual Review of Anthropology, svezak 39: str. 67.-84.&lt;/ref&gt; Najstariji fosili koji su klasificirani kao pripadajući [[rod (taksonomija)|rodu]] ''Homo'' jesu ostaci ''[[Sahelanthropus tchadensis|Sahelanthropusa tchadensisa]]'' procijenjeni na 7 milijuna godina starosti, ostaci ''[[Orrorin tugenensis|Orrorina tugenensisa]]'' stari oko 5,7 milijuna godina i ''[[Ardipithecus|Ardipithecusa kadabbe]]'' od oko 5,6 milijuna godina starosti. Za svakoga se od njih smatra da su bili dvonožni preci kasnijih [[honinini|hominina]], ali su u svakom od ovih slučajeva iznesene kritike. Moguće je da je jedna ili više spomenutih vrsta predak neke druge grane afričkih majmuna ili da predstavljaju zajedničkog pretka hominina i ostalih majmuna.

Pitanje povezanosti između ovih prvih fosilnih vrsta i evolutivne linije hominina još se uvijek mora rasvijetliti. Od tih prvih vrsta odvojio se rod [[australopitek]]a prije oko 4 milijuna godina koji se razvio u dvije nama poznate grane: krupne australopiteke, poznate i kao rod ''[[Paranthropus]]'' i gracilne australopiteke. Jedna vrsta ovih posljednjih, vjerojatno ''[[Australopithecus garhi]]'', bio je predak roda ''Homo''. Rod australopiteka je vrlo dobro pokriven fosilnim dokazima, s vrstom ''[[Australopithecus afarensis]]'' od koje su pronađeni fosilni ostaci više od stotine jedinki kako u sjevernoj [[Etiopija|Etiopiji]], tako i u [[Kenija|Keniji]] i [[Južna Afrika|Južnoj Africi]]. Fosili krupnih australopiteka kao npr. ''[[Australopithecus robustus|Australopithecusa robustusa]]'' i ''[[Australopithecus boisei|Australopithecusa boisei]]'' posebno su zastupljeni u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Repubilici]] na lokalitetima [[Kromdraai]] i [[Swartkrans]], te oko jezera [[Turkana]] u Keniji.

Najstariji pripadnik roda Homo je ''[[Homo habilis]]'' koji se razvio prije oko 2,3 milijuna godina. ''Homo habilis'' je prva vrsta o kojoj imamo izravne dokaze o korištenju kamenog oruđa. Pripadnici ove vrste razvili su olduvansku tehnologiju izrade kamenog oruđa, tako nazvanu po klancu [[Olduvai]], prvom nalazištu fosila ''Homo habilisa''. Neki znanstvenici smatraju da je ''[[Homo rudolfensis]]'' odvojena vrsta od Homo habilisa, ali većina znanstvenika smatra da su razlike među njima minorne i da se isti može klasificirati kao varijacija unutar same vrste Homo habilis, dok neki čak objašnjavaju razlike [[spolni dimorfizam|spolnim dimorfizmom]]. Mozak ovih prvih hominina bio je otprilike istog volumena kao u čimpanze, a njihova je osnovna karakteristika bila dvonožno hodanje i prilagodba životu na tlu.

U slijedečem milijunu godina započeo je proces [[encefalizacija|encefalizacije]] i fosilni ostaci dokazuju da se s pojavom ''[[Homo erectus]]a'' volumen lubanje udvostručio. ''Homo erectus'' je bio prvi pripadnik hominina koji je emigrirao izvan [[Afrika|Afrike]] i osim same Afrike nastanio se i u [[Europa|Europi]] i [[Azija|Aziji]] u vremenskom razdoblju od 1,8 do 1,3 milijuna godina. Jedna populacija ''Homo erectusa'', ponekad klasificarana kao zasebna vrsta ''[[Homo ergaster]]'', ostala je u Africi i evoluirala u ''Homo sapiensa''. Postoje dokazi da je to prva vrsta koja je koristila vatru i izrađivala složeno kameno oruđe.

Najstariji tranzicijski fosili od ''Homo ergastera/erectusa'' prema [[Arhajski Homo sapiens|Arhajskom ''Homo sapiensu'']] pronađeni su u Africi, kao što je npr. ''[[Homo rhodesiensis]]'', ali slični tranzicijski oblici pronađeni su i na lokalitetu [[Dmanisi]] u [[Gruzija|Gruziji]]. Potomci afričkog ''Homo erectusa'' raširili su se čitavom [[Euroazija|Euroazijom]] prije 500 000 godina i evoluirali su u ''[[Homo antecessor]]a'', ''[[Homo heidelbergensis]]a'' i ''[[Homo neanderthalensis]]a''. Najstariji fosili anatomski modernog čovjeka datiraju iz [[Srednji paleolitik|srednjeg paleolitika]] prije oko 200 000 godina kao oni iz nacionalnog parka [[Omo]] u jugozapadnoj [[Etiopija|Etiopiji]]. Kasniji fosili modernog čovjeka, stari oko 90 000 godina, pronađeni su u pećinskoj strukturi [[Es Skhul]] u [[Izrael]]u i [[Južna Europa|Južnoj Europi]].

Moderni su ljudi u svom širenju izvan Afrike došli u doticaj s drugim arhaičnijim vrstama ljudi kao ''[[Homo neanderthalensis|neandertalcima]]'' i [[denisovski čovjek|denisovskim ljudima]], koji su vjerojatno evoluirali od populacija ''Homo erectusa'', koji su pak napustili Afriku prije oko 2 milijuna godina. Priroda interakcija između prvih modernih ljudi i arhaičnih vrsta čovjeka bila je dugo vremena predmetom kontroverzije. Među stručnjacima se vodi rasprava jesu li moderni ljudi potisnuli druge vrste i zamijenili ih ili su vrste bile dovoljno slične da je došlo do bitnijeg križanja među njima. U tom bi slučaju stare populacije hominida imale utjecaj svojim genetskim materijalom na razvoj modernog čovjeka.&lt;ref name=Grine2009&gt;{{cite book |author=Wood, Bernard A. |editor-last=Grine, Frederick E.; Fleagle, John G.; Leakey, Richard E. (eds) |chapter=Where does the genus ''Homo'' begin, and how would we know? |title=The First Humans: Origin and Early Evolution of the Genus ''Homo'' |year=2009 |publisher=izdavač: Springer |location=London, UK |isbn=978-1-4020-9979-3 |pages=str. 17.–27, |url=http://books.google.com/books?id=ITp_RnsPfzQC&amp;pg=PA17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NYT-01302012&quot;&gt;{{cite news |author=Mitchell, Alanna |title=DNA Turning Human Story Into a Tell-All |url=http://www.nytimes.com/2012/01/31/science/gains-in-dna-are-speeding-research-into-human-origins.html |date=10. siječnja 2012. |publisher=[[NYTimes]] |accessdate=13. veljače 2012.}}&lt;/ref&gt;

Migracije modernih ljudi izvan Afrike zbile su se pred oko 70 000 godina i moderni su se ljudi s vremenom proširili po cijelom svijetu, zamijenivši postupno druge ljudske vrste, kako nadmetanjem za resurse, tako i međusobnom hibridizacijom. Nastanili su [[Euroazija|Euroaziju]] i [[Oceanija|Oceaniju]] pred oko 40 000 godina i obje [[Amerika|Amerike]] pred oko 14 500 godina.&lt;ref&gt;{{cite journal | author = Wood B | year = 1996 | title = Human evolution | url = | journal = BioEssays | volume = svezak 18 | issue =broj 12| pages =str. 945.–954. | doi = 10.1002/bies.950181204 | pmid = 8976151 }}&lt;/ref&gt;

===== Evolucija čovjeka u fosilnim zapisima =====
Na donjoj galeriji možemo vidjeti, kroz prijelazne oblike, čitavu povijest razvoja čovjekovih predaka od najranijeg ''[[Sahelanthropus tchadensis|Sahelanthropusa tchadensisa]]'', kao prvog u nizu hominina koje više ne smatramo čovjekolikim majmunima do [[kromanjonac]]a, koje smatramo neposrednim predhodnicima ili čak podvrstom suvremene ljudske vrste ''[[Homo sapiens]]''.

&lt;gallery&gt;
Image:Sahelanthropus tchadensis - TM 266-01-060-1.jpg|[[Fosil]]izirana lubanja ''[[Sahelanthropus tchadensis|Sahelanthropusa tchadensisa]]''
|Digitalna facijalna rekonstrukcija ''[[Sahelanthropus tchadensis|Sahelanthropusa tchadensisa]]''
Image:Australopithecus_sediba.JPG|[[Fosil]]izirana lubanja [[australopitek]]a
Image:Australopithecus afarensis.png|Facijalna rekonstrukcija [[australopitek]]a
Image:Homo habilis-KNM ER 1813.jpg|[[Fosil]]izirana lubanja ''[[Homo habilis]]a''
|Facijalna rekonstrukcija ''[[Homo habilis]]a''
Image:Homo_erectus.jpg|[[Fosil]]izirana lubanja ''[[Homo erectus]]a''
|Facijalna rekonstrukcija ''[[Homo erectus]]a''
Image:Homo heidelbergensis-Cranium -5.jpg|[[Fosil]]izirana lubanja ''[[Homo heidelbergensis]]a''
|Facijalna rekonstrukcija ''[[Homo heidelbergensis]]a''
Image:Homo rodhesiensis model in Kelvingrove.JPG|[[Fosil]]izirana lubanja ''[[Homo rhodesiensis]]a''
|Facijalna rekonstrukcija ''[[Homo rhodesiensis]]a''
Image:Laténium-crâne-bichon.jpg|Lubanja [[Kromanjonac|kromanjonca]]
Image:Cro-Magnon_man_rendered.jpg|Digitalna facijalna rekonstrukcija [[Kromanjonac|kromanjonca]]
Image:Homo sapiens sapiens (Modern man), World Museum Liverpool.JPG|Lubanja [[Čovjek|modernog čovjeka]]
Image:Masai Woman.jpg|Portret žene [[masai]] ratnika
&lt;/gallery&gt;

== Prije roda ''Homo'' ==

=== Rana evolucija primata ===

Evolucija povijest primata seže 65 milijuna godina natrag u vremenu.&lt;ref&gt;P.R. Willoughby, [http://escholarship.org/uc/item/92w669xb Paleoanthropology and the Evolutionary Place of Humans in Nature] International Journal of Comparative Psychology [[UCLA]], - 2005.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;R.D. Martin [http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B0080430767030837 Evolution of Primates] - 2002.&lt;/ref&gt; Najstarija poznata vrsta sisavca sličnog primatima,&lt;ref&gt;[K. D. Rose -1994 [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/evan.1360030505/abstract DOI: 10.1002/evan.1360030505] ] - [J. Fleagle, C. Gilbert 2011-2012 [http://alltheworldsprimates.org/John_Fleagle_Public.aspx] ] - [J. Roach 2008 [http://news.nationalgeographic.com/news/2008/03/080303-american-primate.html] ] - [V. McMains - 2011 [http://gazette.jhu.edu/2011/12/05/found-in-wyoming-new-fossils-of-oldest-american-primate/] ] - [2009 [http://digitaljournal.com/article/272808] &amp; [http://news.sky.com/home/world-news/article/15284582] ] [Retrieved 2012-01-01]&lt;/ref&gt; ''[[Plesiadapis]]'', bila je raširena u Euroaziji i Africi tijekom tropskog razdoblja [[Paleocen]]a i [[Eocen]]a.

[[Datoteka:Notharctus tenebrosus AMNH.jpg|mini|230px|''Notharctus'']]

[[David Begun]]&lt;ref name=&quot;Kordos-p17&quot;&gt;{{cite journal|author=Kordos L, Begun D R|title=Primates from Rudabánya: allocation of specimens to individuals, sex and age categories|journal=J. Hum. Evol.|volume=svezak 40|issue=broj 1|pages=str. 17.–39.|year=2001 |pmid=11139358|doi=10.1006/jhev.2000.0437}}&lt;/ref&gt; je zaključio da rani primati izvorno potječu iz Eurazije i da je evolucijska linija koja vodi do velikih afričkih majmuna i čovjeka, uključujući ''[[Dryopithecus]]a'', migrirala južno od Europe ili zapadne Azije u Afriku. Iz preživjele tropske populacije primata, koja je po broju fosilnih ostataka najbogatije zastupljena u fosilnim nalazištima gornjeg eocena i donjeg oligocena uvale [[Al Fayyum]] jugoistočno od Kaira, razvile su se sve živuće vrste madagaskarskih [[lemur]]a i [[lori]]ja iz jugoistočne Azije, afričkih [[galago]]a ili &quot;beba iz šipražja&quot; i svih [[Simiiformes|viših primata]]: [[Majmuni Novog svijeta|majmuna Novog svijeta]], [[catarrhini]]a ili majmuna Starog svijeta i velikih čovjekolikih majmuna, uključujući samog čovjeka.

Najstariji poznati ostaci pareda [[catarrhini]] jesu fosili ''[[Kamoyapithecus]]a'' iz gornjeg oligocena, pronađeni na lokalitetu Eragaleit u [[Velika rasjedna dolina|Velikoj rasjednoj dolini]] u Keniji, datirane starosti od 24 milijuna godina.&lt;ref name=&quot;Cameron2004&quot;&gt;{{cite book|author=David W. Cameron|title=Hominid adaptations and extinctions|url=http://books.google.com/books?id=fnqzb4_UVfkC&amp;pg=PA76|accessdate=6. studenog 2011.|year=2004 |publisher=UNSW Press|isbn=978-0-86840-716-6|page=str. 76.}}&lt;/ref&gt; Pretpostavlja se da su njihovi preci bili vrste srodne ''[[Aegyptopithecus]]u'', ''[[Propliopithecus]]u'', i ''[[Parapithecus]]u'' iz Al Fayyuma, stari oko 35 milijuna godina.&lt;ref name=&quot;Wallace2005&quot;&gt;{{cite book|author=David Rains Wallace|title=Beasts of Eden: Walking Whales, Dawn Horses, and Other Enigmas of Mammal Evolution|url=http://books.google.com/books?id=YoyQQEOKGVQC&amp;pg=PA240|accessdate=6. studenog 2011.|date=13. rujna 2005.|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-24684-3|pages=str. 240.}}&lt;/ref&gt; Godine [[2010.]], ''[[Saadanius]]'' je opisan kao tijesni rođak posljednjeg zajedničkog pretka pareda catarrhini, procijenjene starosti od oko 29 – 28 milijuna godina, koji je tako doprinijeo popunjavanju spoznajne rupe od 11 milijuna godina nedostataka fosilnih ostataka.&lt;ref name=&quot;2010Zalmout&quot;&gt;{{cite journal|last1=Zalmout|first1=I. S.|last2=Sanders|first2=W. J.|last3=MacLatchy|first3=L. M.|last4=Gunnell|first4=G. F.|last5=Al-Mufarreh|first5=Y. A.|last6=Ali|first6=M. A.|last7=Nasser|first7=A.-A. H.|last8=Al-Masari|first8=A. M.|last9=Al-Sobhi|first9=S. A.|year=2010 |title=New Oligocene primate from Saudi Arabia and the divergence of apes and Old World Monkeys|journal=[[Nature (journal)|Nature]]|volume=svezak 466|issue= broj 7304|pages=str. 360.–364.|doi=10.1038/nature09094|pmid=20631798|bibcode = 2010Natur.466..360Z }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Proconsul skeleton reconstitution (University of Zurich).JPG|mini|230px|Rekonstruirani kostur ''[[Proconsul]]a'']]

U ranom miocenu, prije oko 22 milijuna godina, postojalo je u istočnoj Africi mnogo vrsta primitivnih uskonosih majmuna prilagođenih životu na stablima, koji dokazuju dugu povijest prethodne diversifikacije. Pronađeni su 20 milijuna godina stari fosilni ostaci ''[[Victoriapithecus]]a'', najstarijeg majmuna starog svijeta. Rodovi stari 13 milijuna godina za koje smatra da spadaju u evolutivnu liniju majmuna jesu ''[[Proconsul]]'', ''[[Rangwapithecus]]'', ''[[Dendropithecus]]'', ''[[Limnopithecus]]'', ''[[Nacholapithecus]]'', ''[[Equatorius]]'', ''[[Nyanzapithecus]]'', ''[[Afropithecus]]'', ''[[Heliopithecus]]'' i ''[[Kenyapithecus]]'', svi iz istočne Afrike.

Prisutnost drugih necercopiteka iz udaljenih fosilnih nalazišta srednjeg miocena kao ''[[Otavipithecus]]'') iz pećina u [[Namibija|Namibiji]], ''[[Pierolapithecus]]a'' i ''[[Dryopithecus]]a'' iz [[Francuska|Francuske]], [[Španjolska|Španjolske]] i [[Austrija|Austrije]] svjedoče o velikoj raznolikosti vrsta u Africi i mediteranskom bazenu tijekom relativno toplih i pogodnih klimatskih uvjeta ranog i srednjeg miocena. Najrecentniji [[čovjekoliki majmuni]] miocenskog razdoblja, ''[[Oreopithecus]]i'', pronađeni su u nalazištima ugljena u [[Italija|Italiji]] i datirani su na 9 milijuna godina starosti.

Dokazi iz molekularne biologije pokazuju da se evolucijska grana [[gibon]]a (porodica [[Hylobatidae]]) odvojila od čovjekolikih majmuna prije oko 18 do 12 milijuna godina i da se grana [[orangutan]]ovih predaka (potporodica [[Ponginae]]) odvojila prije 12 milijuna godina. Ne postoje fosilni ostaci koji bi jasno dokumentirali pretke gibona, koji su se mogli razviti iz još uvijek nepoznate populacije majmuna iz jugoistočne Azije, ali fosili protoorangutana su jasno dokumentirani ostacima ''[[Sivapithecus]]a'' iz [[Indija|Indije]] i ''[[Griphopithecus]]a'' iz [[Turska|Turske]], datirane starosti od oko 10 milijuna godina.&lt;ref name=&quot;Srivastava2009&quot;&gt;{{cite book|author=Srivastava|title=Morphology Of The Primates And Human Evolution|url=http://books.google.com/books?id=kCerOsM8XMwC&amp;pg=PA87|accessdate=6. studenog 2011.|year=2009 |publisher=PHI Learning Pvt. Ltd.|isbn=978-81-203-3656-8|page=str. 87.}}&lt;/ref&gt;

=== Divergencija ljudi od drugih velikih majmuna ===

Vrste bliske posljednjem zajedničkom pretku gorila, čimpanza i ljudi su fosili ''[[Nakalipithecus]]a'' otkriveni u Keniji i ''[[Ouranopithecus]]a'' pronađeni u [[Grčka|Grčkoj]]. Dokazi iz molekularne biologije navode da su se preci prvih [[gorila]], potom [[čimpanza]] (rod ''Pan'') odvojili od evolucijske linije koja vodi ka čovjeku prije 8 do 4 milijuna godina. Ljudska [[DNK]] je otprilike 98.4% jednaka onoj u čimpanze, ako se analiziraju [[Polimorfizam pojedinačnog nukleotida|polimorfizmi pojedinačnog nukleotida]]. Otkriveni fosilni ostaci predaka gorila i čimpanza su rijetki. Loše očuvanje fosilnih ostataka u tropskim područjima i mali broj fosila mogu nam dati iskrivljenu sliku evolutivnog razvoja ovih dvaju rodova.

Druge su se vrste [[Homininae|hominina]] prilagodile suhom okolišu izvan ekvatorijalnog pojasa zajedno s faunom antilopa, hijena, pasa, svinja, slonova i konja. Ekvatorijalni pojas se suzio prije oko 8 milijuna godina. Postoji malo fosilnih dokaza odvajanja evolutivne linije hominina od linija gorila i čimpanza. Najstariji fosili za koje se smatra da pripadaju evolutivnoj liniji čovjeka jesu ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' (star 7 milijuna godina) i ''[[Orrorin tugenensis]]'' (star 6 milijuna godina), zatim slijedi rod ''[[Ardipithecus]]'' (star 5.5–4.4 milijuna godina), s poznatim vrstama ''Ardipithecus kadabba'' i ''Ardipithecus ramidus'';

=== Rod Australopiteka ===

{{glavni|australopitek}}

Rod ''[[Australopithecus]]'' je evoluirao u istočnoj Africi prije oko 4 milijuna godina i proširio se po cijelom afričkom kontinentu, a izumro je prije 2 milijuna godina. U tom je vremenskom razdoblju postojalo više vrsta australopiteka, od kojih su nama poznati ''[[Australopithecus anamensis]]'', ''[[Australopithecus afarensis]]'', ''[[Australopithecus sediba]]'' i ''[[Australopithecus africanus]]''. Stručnjaci još uvijek imaju dvojbe da li uvrstiti neke vrste afričkih hominida,kao što je npr. ''[[Australopithecus robustus]]'' i ''[[Australopithecus boisei]]'' u isti rod australopiteka ili u zaseban rod. Ako ih se klasificira kao pripadnike australopiteka, tada ih se mora smatrati podskupinom &quot;krupnih australopiteka&quot;, dok se ostali smatraju &quot;gracilim australopitecima&quot;.

Slijedi popis vrsta australopiteka:

* ''[[Australopithecus|Australopiteci]]'' (od 4 do 1.8 milijuna godina starosti) s vrstama ''[[Australopithecus anamensis]]'', ''[[Australopithecus afarensis]]'', ''[[Australopithecus africanus]]'', ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'', ''[[Australopithecus garhi]]'' i ''[[Australopithecus sediba]]'';
* ''[[Kenyanthropus]]'' (od 3 do 2.7 milijuna godina starosti) s vrstom ''[[Kenyanthropus platyops]]'';
* ''[[Paranthropus]]'' (od 3 do 1.2 milijuna godina starosti) s vrstama ''[[Paranthropus aethiopicus]]'', ''[[Paranthropus boisei]]'' i''[[Paranthropus robustus]]''.

== Rod ''Homo'' ==

[[Datoteka:Human evolution chart-hr.svg|Suvremeni grafički prikaz vremenske i geografske distribucije populacija hominida&lt;ref&gt;[http://biology.plosjournals.org/perlserv/?request=slideshow&amp;type=figure&amp;doi=10.1371/journal.pbio.0020340&amp;id=15540 Figure 1. Phylogeny of Primate Lice from Morphological and Molecular Data], in {{cite journal|title=Genetic Analysis of Lice Supports Direct Contact between Modern and Archaic Humans|author=Reed DL, Smith VS, Hammond SL, Rogers AR, Clayton DH PLoS|journal=PLoS Biol|volume=svezak 2|issue=broj 11|page=str. e340|year=2004 |pmid=15502871|pmc=521174|doi=10.1371/journal.pbio.0020340|url=http://biology.plosjournals.org/perlserv/?request=slideshow&amp;type=figure&amp;doi=10.1371/journal.pbio.0020340&amp;id=15540|archiveurl=http://www.webcitation.org/5uQpahHlX|archivedate= 2010-11-22|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Druge interpretacije dokaza razlikuju se uglavnom u taksonomiji i geografskoj distribuciji vrsta hominida.|mini|325px]]

''Homo sapiens'' je jedina preživjela vrsta roda ''[[Homo]]''. Iako neki pronađeni fosili pripadaju izumrlim vrstama roda ''Homo'' koji su vjerojatno izravni preci ''Homo sapiensa'', većina su najvjerojatnije bočne grane čovjekove evolucijske linije.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Strait DS, Grine FE, Moniz MA|title=A reappraisal of early hominid phylogeny|journal=J. Hum. Evol.|volume=svezak 32|issue=broj 1|pages=str. 17.–82.|year=1997 |pmid=9034954|doi=10.1006/jhev.1996.0097}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bryson2004&quot;&gt;{{cite book|author=Bill Bryson|title=A Short History of Nearly Everything|url=http://books.google.com/books?id=RKHLD9qNs64 C|chapter=28. The Mysterious Biped|year=2004|publisher=Random House, Inc.|isbn=978-0-385-66004-4|pages=str. 522.–543.}}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Ne postoji konsenzus koja se od ovih izumrlih vrsta može smatrati posebnom vrstom, a koja podvrstom. Razlog tome je u nekim slučajevima oskudnost fosilnih ostataka, dok je u drugim slučajevima velika anatomska sličnost pojedinih vrsta roda ''Homo''.&lt;ref name=bryson2004/&gt; Teorija prema kojoj je postojalo razdoblje obilnih padalina na području današnje [[Sahara|Sahare]] daje nam moguće objašnjenje rane raznolikosti i lakoće migracija unutar roda ''Homo''.

Na temelju [[arheologija|arheoloških]] i [[paleontologija|paleontoloških]] dokaza, moguće je do neke mjere spoznati dijetalne navike različitih vrsta roda ''Homo'' i proučiti utjecaj prehrane na fizičku evoluciju i evoluciju u ponašanju unutar samog roda.&lt;ref name=&quot;isbn978-0-19-518346-7&quot;&gt;{{cite book|author=Walker, Alan|chapter=Early Hominin Diets: Overview and Historical Perspectives|editor=[[Peter Ungar]]|title=Evolution of the Human Diet: The Known, the Unknown, and the Unknowable|publisher=Oxford University Press|location=US|year=2006 |isbn=978-0-19-518346-7|pages=str. 3.–10.|url=http://books.google.com/?id=6mxZ1hNBHgkC&amp;pg=PA357&amp;lpg=PA357&amp;dq=%22The+Calcaneus+of+Australopithecus+afarensis+and+its+implications+for+the+Evolution+of+Bipedality%22&amp;q=%22The%20Calcaneus%20of%20Australopithecus%20afarensis%20and%20its%20implications%20for%20the%20Evolution%20of%20Bipedality%22}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;isbn978-0-89789-736-5&quot;&gt;{{cite book|author=Peter Ungar &amp; Mark F. Teaford|title=Human Diet: Its Origin and Evolution|url=https://archive.org/details/humandietitsorig0000unse|publisher=Bergin &amp; Garvey|location=Westport, CT|year=2002 |isbn=978-0-89789-736-5|page=206.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;isbn978-0-89789-516-3-Bogin&quot;&gt;{{cite book|last=Bogin|first=Barry|editor=Romanucci-Ross, Lola; Moerman, Daniel E.; &amp; Tancredi, Laurence R.|title=The Anthropology of Medicine: From Culture to Method|edition=3. izdanje|year=1997|publisher=Bergen and Garvey|location=South Hadley MA|isbn=978-0-89789-516-3|pages=str. 96.–142.|chapter=The evolution of human nutrition|chapterurl=http://citd.scar.utoronto.ca/ANTAO1/Projects/Bogin.html|access-date=2015-01-09|archive-date=2003-12-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20031203003838/http://citd.scar.utoronto.ca/ANTAO1/Projects/Bogin.html|deadurl=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Barnicot NA|title=Human nutrition: evolutionary perspectives|journal=Integr Physiol Behav Sci|volume=svezak 40|issue=broj 2|pages=str. 114.–117.|date= 2005|pmid=17393680|doi=10.1007/BF02734246}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Leonard WR, Snodgrass JJ, Robertson ML|title=Effects of brain evolution on human nutrition and metabolism|journal=Annu Rev Nutr.|volume=svezak 27|pages=str. 311.–327.|year=2007 |doi=10.1146/annurev.nutr.27.061406.093659|pmid=17439362}}&lt;/ref&gt;
Mnogi antropolozi smatraju da je erupcija [[supervulkan Toba|supervulkana Toba]] na otoku [[Sumatra|Sumatri]] u [[Indonezija|Indoneziji]] prije oko 70 000 godina, imala globalne klimatske posljedice&lt;ref&gt;&quot;[http://www.bbc.co.uk/sn/prehistoric_life/human/human_evolution/new_batch1.shtml The new batch - 150,000 years ago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100731063920/http://www.bbc.co.uk/sn/prehistoric_life/human/human_evolution/new_batch1.shtml |date=2010-07-31 }}&quot;. BBC - Science &amp; Nature - The evolution of man.&lt;/ref&gt; i usmrtila većinu ljudi onog doba, stvoreći tako pupulacijsko usko grlo koje je smanjilo genetsku raznolikost većine današnjih ljudi.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2975862.stm|title=When humans faced extinction|publisher=BBC|date=9. lipnja 2003.|accessdate=5. 2007-01-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100904071921/http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2975862.stm|archivedate=2010-09-04|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

=== ''Homo habilis'' i ''Homo gautengensis'' ===

{{glavni|Homo habilis}}

''[[Homo habilis]]'' je živio prije 2,4 do 1,4 milijuna godina. Evoluirao je u južnoj i istočnoj [[Afrika|Africi]] u kasnom [[pliocen]]u i ranom [[pleistocen]]u prije oko 2,5 do 2 milijuna godina, odvojivši se od evolutivne grane [[australopitek]]a. ''Homo habilis'' je imao manje kutnjake i veći mozak od australopiteka i izrađivao je kameno oruđe i vjerojatno oruđe od kosti. Jednome od prvih poznatih hominida otkrivenih od &quot;lovca na fosile&quot; [[Louis Leakey|Louisa Leakeya]] nadjenut je nadimak &quot;spretni čovjek&quot; ([[engleski|eng.]]: ''handy man'') zbog njegove sposobnosti korištenja [[kameno oruđe|kamenog oruđa]]. Neki su znanstvenici predložili da se ova vrsta premjesti iz roda ''Homo'' u rod ''Australopithecusa'' zbog morfologije kostura koji je bolje prilagođen životu na stablu nego [[dvonožno hodanje|dvonožnom hodanju]].&lt;ref&gt;Wood, B. &amp; Collard, M. (1999) The changing face of Genus Homo. Evol. Anth. 8(6) 195-207&lt;/ref&gt;

Homo habilis se smatrao prvom poznatom vrstom roda ''Homo'', sve do svibnja [[2010.]] kad je u južnoj Africi otkrivena nova vrsta ''[[Homo gautengensis]]'', kronološki nešto starija od ''Homo habilisa''.&lt;ref name=&quot;toothy&quot;&gt;{{cite web|url=http://news.discovery.com/human/human-ancestor-tree-swinger.html|title=Toothy Tree-Swinger May Be Earliest Human|publisher=News. discovery.com|date=21. svibnja 2010.|accessdate=14. svibnja 2011.|archive-date=2012-05-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20120502102146/http://news.discovery.com/human/human-ancestor-tree-swinger.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

=== ''Homo rudolfensis'' i ''Homo georgicus'' ===
{{glavni|Homo rudolfensis}}

''Homo rudolfensis'' i ''Homo georgicus'' su imena dviju vrsta, čiji su fosilni ostaci stari od 1,9 do 1,6 milijuna godina. Njihova veza s ''Homo habilisom'' je još nejasna.

''[[Homo rudolfensis]]'' je ime za vrstu čiji je jedini poznati ostatak jedna nepotpuna lubanja pronađena u [[Kenija|Keniji]]. Znanstvenici su predložili da je to varijanta ''Homo habilisa'', ali to još uvijek nije potvrđeno.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Wood B|title='Homo rudolfensis' Alexeev, 1986-fact or phantom?|journal=J. Hum. Evol.|volume=svezak 36|issue=broj 1|pages=str. 115.–118.|year=1999 |pmid=9924136|doi=10.1006/jhev.1998.0246}}&lt;/ref&gt;'' [[Homo georgicus]]'', čiji su fosilni ostaci otkriveni u [[Gruzija|Gruziji]], vjerojatno je prijelazni oblik između ''Homo habilisa'' i ''Homo erectusa'',&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Gabounia L. de Lumley M. Vekua A. Lordkipanidze D. de Lumley H.|title=Discovery of a new hominid at Dmanisi (Transcaucasia, Georgia)|journal=Comptes Rendus Palevol|volume=svezak 1|issue=broj 4|pages=str. 243.–253.|year=2002 |doi=10.1016/S1631-0683(02)00032-5}}&lt;/ref&gt; ili podvrsta ''Homo erectusa''.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Lordkipanidze D, Vekua A, Ferring R, ''et al. ''|title=A fourth hominin skull from Dmanisi, Georgia|journal=The anatomical record. Part A, Discoveries in molecular, cellular, and evolutionary biology|volume=svezak 288|issue=broj 11|pages=str. 1146.–1157.|year=2006 |pmid=17031841|doi=10.1002/ar.a.20379}}&lt;/ref&gt;

=== ''Homo ergaster'' i ''Homo erectus'' ===
{{glavni|Homo ergaster}}
{{glavni|Homo erectus}}

Prve fosile ''Homo erectusa'' otkrio je [[Nizozemska|nizozemski]] liječnik [[Eugene Dubois]] [[1891.]] na [[Indonezija|indonezijskom]] otoku [[Java|Javi]]. On je ovu vrstu u početku nazvao ''Pithecanthropus erectus'' na temelju njegove morfologije i smatrao ga je posrednom vrstom majmuna i čovjeka.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Turner W|title=On M. Dubois' Description of Remains recently found in Java, named by him Pithecanthropus erectus: With Remarks on so-called Transitional Forms between Apes and Man|journal=[[Journal of Anatomy and Physiology]]|volume=svezak 29|issue=3. dio|pages=str. 424.–445.|year=1895 |pmid=17232143|pmc=1328414}}&lt;/ref&gt; Fosilni ostaci Homo erectusa pronađeni na [[Java (otok)|Javi]] danas su poznati i kao [[Javanski čovjek]]. ''[[Homo erectus]]'' je živio u vremenskom razdoblju od prije 1,8 milijuna do 70 000 godina, što bi moglo ukazivati da je ova vrsta uništena katastrofom izazvanom erupcijom supervulkana Tobe. Međutim, ''[[Homo erectus soloensis]]'' i ''[[Homo floresiensis]]'' preživjeli su istu katastrofu, iako su živjeli u istom razdoblju i na istom području. Rani ostaci ove vrste, od 1,8 do 1,25 milijuna godina, često se klasificiraju kao ostaci odvojene vrste ''[[Homo ergaster]]a'', ili se smatraju podvrstom ''Homo erectusa'', (''[[Homo ergaster|Homo erectus ergaster]]'').

U ranom [[pleistocen]]u, od 1,5 do 1 milijun godina, neke su populacije ''Homo habilisa'' u [[Afrika|Africi]] evoluirale razvijajući veći volumen mozga, uspravno držanje, te su počele izrađivati elaborirano kameno oruđe. Ove su razlike između ostalog dovoljne da ih antropolozi klasificiraju kao novu vrstu, ''Homo erectusa''.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Implications of early hominid labyrinthine morphology for evolution of human bipedal locomotion|journal=Nature|volume=svezak 369|issue=broj 6482|pages=str. 645.–648.|year=1994 |pmid=8208290|doi=10.1038/369645a0|bibcode = 1994Natur.369..645S|author=Spoor F, Wood B, Zonneveld F }}&lt;/ref&gt; Uspravno je držanje postalo moguće evolucijom koljena koje se potpuno moglo izravnati i pozicioniranjem [[foramen magnum]]a sa stražnjeg u donji dio lubanje. Homo erectus je znao koristiti vatru za termičku obradu mesa.

Fosilni ostaci ''Homo erectusa'' pronađeni su diljem [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Europa|Europe]], od kojih je jedan od napoznatijih [[Pekinški čovjek]]. Mnogi paleoantropolozi koriste naziv ''Homo ergaster'' za neazijske oblike ove vrste, a nazivaju ''Homo erectusom'' samo one fosile pronađene u Aziji, temeljeći ovu podjelu na manjim razlikama u građi [[kosti]]ju i [[zub]]i.

=== ''Homo cepranensis'' i ''Homo antecessor'' ===
{{glavni|Homo antecessor}}

Paleontolozi predlažu da se ove dvije vrste klasificiraju kao posredne vrste između ''Homo erectusa'' i ''Homo heidelbergensisa''.

''[[Homo antecessor]]'' je vrsta čiji su ostaci pronađeni u [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Engleska|Engleskoj]] i njihova je starost datirana od 1,2 milijuna do 500 000 godina.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Bermúdez de Castro JM, Arsuaga JL, Carbonell E, Rosas A, Martínez I, Mosquera M|title=A hominid from the lower Pleistocene of Atapuerca, Spain: possible ancestor to Neandertals and modern humans|journal=Science|volume=svezak 276|issue=broj 5317|pages=str. 1392.–1395.|year=1997 |pmid=9162001|doi=10.1126/science.276.5317.1392}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Carbonell|first=Eudald|authorlink=Eudald Carbonell|coauthors=José M. Bermúdez de Castro ''et al. ''|title=The first hominin of Europe|journal=Nature|volume=svezak 452|issue=broj 7186|pages=str. 465.–469.|date=2008-03-27|pmid=18368116|doi=10.1038/nature06815|accessdate=2008-03-21|url=http://www.nature.com/nature/journal/v452/n7186/full/nature06815.html|archiveurl=https://www.webcitation.org/5uQpaylUN?url=http://www.nature.com/nature/journal/v452/n7186/full/nature06815.html|archivedate=2010-11-22|deadurl=no|bibcode=2008Natur.452..465C}}&lt;/ref&gt; ''[[Homo cepranensis]]'' je vrsta od koje je pronađen samo dio lubanje u [[Italija|Italiji]], koja je procijenjena na 800 000 godina starosti.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Manzi G, Mallegni F, Ascenzi A|title=A cranium for the earliest Europeans: Phylogenetic position of the hominid from Ceprano, Italy|journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.|volume=svezak 98|issue=broj 17|pages=str. 10011.–10016.|year=2001 |pmid=11504953|doi=10.1073/pnas.151259998|pmc=55569|bibcode = 2001PNAS...9810011M }}&lt;/ref&gt;

=== ''Homo heidelbergensis'' ===
{{glavni|Homo heidelbergensis}}

''[[Homo heidelbergensis]]'' (ili čovjek iz [[Heidelberg]]a) je vrsta koja je živjela prije 800 000 do prije 300 000 godina. Predloženi su i alternativni nazivi ''Homo sapiens heidelbergensis'' ili ''Homo sapiens paleohungaricus''.&lt;ref&gt;{{Cite journal|doi=10.1016/S0047-2484(03)00029-0|title=Palaeopathological and variant conditions of the Homo heidelbergensis type specimen (Mauer, Germany)|year=2003 |author=Czarnetzki, A|journal=Journal of Human Evolution|volume=svezak 44|pmid=12727464|issue=broj 4|last2=Jakob|first2=T|last3=Pusch|first3=CM|pages=str. 479.–495.}}&lt;/ref&gt;

=== ''Homo rhodesiensis'' i lubanja iz Gawisa ===

''Homo rhodesiensis'' (ili čovjek iz [[Rodezija|Rodezije]]) je vrsta čija se starost procjenjuje na 300 000 do 125 000 godina. Većina današnjih znanstvenika klasificiraju ovu vrstu u istu grupu s ''Homo heidelbergensisom'', iako su predložene i alternativne klasifikacije, ili kao zasebna vrsta ili kao arhajski ''Homo sapiens''.

U veljači [[2006.]] u [[Etiopija|Etiopiji]] je pronađen fosil, danas poznat kao [[lubanja iz Gawisa]], koji bi mogao biti međuvrsta između ''Homo erectusa'' i ''Homo sapiensa'' ili jedna od mnogih evolucijskih slijepih ulica. Procijenjuje se da je lubanja iz Gawisa stara od 500 000 do 250 000 godina. Poznto je vrlo malo detalja o ovm pronalasku, pošto još nije objavljena studija u stručnoj literaturi.&lt;ref&gt;{{Cite press release|url=http://newsinfo.iu.edu/news/page/normal/3142.html|title=Scientists discover hominid cranium in Ethiopia|publisher=Indiana University|date=March 27, 2006|accessdate=2006-11-26|archive-date=2006-11-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20061115161617/http://newsinfo.iu.edu/news/page/normal/3142.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Neandertalac i denisovski čovjek ===

{{glavni|neandertalac}}

''[[Homo neanderthalensis]]'' ili ''Homo sapiens neanderthalensis'',&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Harvati K|title=The Neanderthal taxonomic position: models of intra- and inter-specific craniofacial variation|journal=J. Hum. Evol.|volume=svezak 44|issue=broj 1|pages=str. 107.–132.|year=2003 |pmid=12604307|doi=10.1016/S0047-2484(02)00208-7}}&lt;/ref&gt; je živio u [[Europa|Europi]] i [[Azija|Aziji]] prije 400 000 sve do prije 30 000 godina. Prve genetske analize [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] pokazale su da nije bilo bitnijeg genskog protoka između ''Homo neanderthalensisa'' i ''[[Homo sapiens]]a'', one se dakle smatraju odvojenim vrstama čiji je [[posljednji zajednički predak]] živio prije 660 000 godina.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Krings M, Stone A, Schmitz RW, Krainitzki H, Stoneking M, Pääbo S|title=Neandertal DNA sequences and the origin of modern humans|journal=Cell|volume=svezak 90|issue=broj 1|pages=str. 19.–30.|year=1997 |pmid=9230299|doi=10.1016/S0092-8674(00)80310-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Green RE, ''et al. ''|title=A complete Neandertal mitochondrial genome sequence determined by high-throughput sequencing|journal=Cell|volume=svezak 134|issue=broj 3|pages=str. 416.–426.|year=2008 |doi=10.1016/j.cell.2008.06.021|pmid=18692465|pmc=2602844|last2=Malaspinas|first2=Anna-Sapfo|last3=Krause|first3=Johannes|last4=Briggs|first4=Adrian W.|last5=Johnson|first5=Philip L.F.|last6=Uhler|first6=Caroline|last7=Meyer|first7=Matthias|last8=Good|first8=Jeffrey M.|last9=Maricic|first9=Tomislav}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|title=No Evidence of Neandertal mtDNA Contribution to Early Modern Humans|journal=PLoS Biol.|volume=svezak 2|issue=broj 3|page=str. E57|year=2004 |pmid=15024415|doi=10.1371/journal.pbio.0020057|pmc=368159|author=Serre D, Langaney A, Chech M, ''et al. ''}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[2010.]] godine dovršen je ambiciozni projekt potpunog sekvenciranja [[genom]]a neandertalaca, koji je dokazao da su se neandertalci uistinu križali s anatomski modernim ljudima prije oko 45 000 do 80 000 godina (što se podudara s razdobljem napuštanja [[Afrika|Afrike]] od strane modernih ljudi i njihovog širenja Europom i Azijom.&lt;ref name=&quot;neandersequence&quot;&gt;{{cite news|url=http://news.discovery.com/human/neanderthal-human-interbreed-dna.html|title=Neanderthals, humans interbred, DNA proves|publisher=[http://news.discovery.com Discovery News]|first=Jennifer|last=Viegas|date=06. svibnja 2010.|accessdate=17. kolovoza 2010.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100818182551/http://news.discovery.com/human/neanderthal-human-interbreed-dna.html|archivedate=2010-08-18|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Dokazano je da 1% do 4% [[DNK]] gotovo svih modernih ljudi koji nisu afričkog podrijetla derivira iz DNK neandertalaca,&lt;ref name=&quot;neandersequence&quot;/&gt; a ovo je otkriće sukladno nedavnim studijama koje dokazuju da se divergencija nekih ljudskih [[alel]]a zbila prije oko milijun godina, iako takva interpretacija ovih rezultata može biti dovedena u pitanje.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Gutiérrez G, Sánchez D, Marín A|title=A reanalysis of the ancient mitochondrial DNA sequences recovered from Neandertal bones|journal=Mol. Biol. Evol.|volume=svezak 19|issue=broj 8|pages=str. 1359.–1366.|year=2002 |pmid=12140248|doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a004197}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Hebsgaard MB, Wiuf C, Gilbert MT, Glenner H, Willerslev E|title=Evaluating Neanderthal genetics and phylogeny|journal=J. Mol. Evol.|volume=svezak 64|issue=broj 1|pages=str. 50.–60.|year=2007 |pmid=17146600|doi=10.1007/s00239-006-0017-y}}&lt;/ref&gt; Konkuriranje za iste resurse s Homo sapiensom vjerojatno je dovelo do izumiranja neandrtalaca.&lt;ref&gt;{{cite journal|author1=Banks, W. E|author2= Francesco d'Errico, A. Townsend Peterson, Masa Kageyama, Adriana Sima, Maria-Fernanda Sánchez-Goñi|title=Neanderthal extinction by competitive exclusion |journal=PLoS ONE|volume=svezak 3|issue=12 e3972|year=2008|doi=10.1371/journal.pone.0003972|bibcode = 2008PLoSO...3.3972B|pmid=19107186|pmc=2600607|editor1-last=Harpending|editor1-first=Henry|last3=Peterson|first3=A. Townsend|last4=Kageyama|first4=Masa|last5=Sima|first5=Adriana|last6=Sánchez-Goñi|first6=Maria-Fernanda|pages=e3972}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Hortolà P, Martínez-Navarro B |title=The Quaternary megafaunal extinction and the fate of Neanderthals: An integrative working hypothesis |journal=Quaternary International (in press) |year=2012 |doi=10.1016/j.quaint.2012.02.037|bibcode = 2013QuInt.295...69H }}&lt;/ref&gt; Ove su vrste koegzistirale u Europi oko 10 000 godina, tijekom kojih je populacija modernih ljudi naglo narasla u odnosu na neandertalce i vjerojatno ih potisnula samim brojem jedinki.&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Science|date=2011-07-21 |volume= svezak 333|issue=broj 6042|pages=str. 623.–627.|doi=10.1126/science.1206930|title=Tenfold Population Increase in Western Europe at the Neandertal – to – Modern Human Transition|author=Mellars, Paul|author2=Jennifer C. French|bibcode = 2011Sci...333..623M|pmid=21798948 }}&lt;/ref&gt;

Godine [[2008.]], skupina [[arheolog]]a koji su istraživali [[špilja Denisova]] na gorju [[Altaj]] u [[Sibir]]u otkrili su mali komad kosti prsta mlade jedinke grupe hominina danas poznatog kao [[denisovski čovjek]].&lt;ref&gt;{{cite journal|journal=Nature|volume=464|pages=838–839|date=8 April 2010|doi=10.1038/464838a|title=Human evolution: Stranger from Siberia|url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2010-04-08_464_7290/page/838|author=Brown, Terence A.|bibcode = 2010Natur.464..838B|issue=7290|pmid=20376137 }}&lt;/ref&gt; Pronađeni artefakti, uključujući i jednu narukvicu, nalazili su se u istom geološkom sloju s kostima i [[datiranje ugljikom-14|radiodatirani su ugljikom 14]] pokazujući starost od oko 40 000 godina. Pošto se DNK dobro očuvao zahvaljujući i vrlo hladnim klimatskim uvjetima u samoj pećini, bilo je moguće izolirati i sekvencirati DNK cijelog genoma.&lt;ref name=&quot;pmid21179161&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Pääbo et al. &quot;&gt;{{Cite journal|first=Johannes|last=Krause|first2=Qiaomei|last2=Fu|first3=Jeffrey M.|last3=Good|first4=Bence|last4=Viola|first5=Michael V.|last5=Shunkov|first6=Anatoli P.|last6=Derevianko|first7=Svante|last7=Pääbo|year=2010|title=The complete mitochondrial DNA genome of an unknown hominin from southern Siberia|journal=Nature|pmid=20336068|volume=svezak 464|issue=7290|pages=894–897|doi=10.1038/nature08976|bibcode = 2010Natur.464..894K }}&lt;/ref&gt;

Iako je analiza [[mtDNK]] pokazala da je vrijeme razilažnja evolucijskih linija denisovskog čovjeka i modernog čovjeka neočekivano pomaknuta unatrag u vremenu,&lt;ref name=&quot;The Scientist&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.the-scientist.com/blog/display/57254/|title=New hominin found via mtDNA|work=The Scientist|date=24.ožujka 2010.|first=Alla|last=Katsnelson|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100527103550/http://www.the-scientist.com/blog/display/57254/#ixzz0j820ioz1|archivedate=2010-05-27|deadurl=yes|access-date=2015-01-09}}&lt;/ref&gt; sekvenciranje cijelog genoma dokazuje da denisovski ljudi pripadaju istoj evolucijskoj liniji kao i neandertalci i da su se njihove evolucijske linije odvojile nedugo nakon njihovog odvajanja od evolucijske linije modernih ljudi.&lt;ref name=&quot;pmid21179161&quot; /&gt; Poznato je da su moderni ljudi živjeli u isto vrijeme s neandertalcima više od 10 000 godina, a otkriće denisovskog čovjeka otvara mogućnost da su neandertalci, denisovski ljudi i moderni ljudi koegzistirali i interagirali. Koegzistencija tako različitih vrsta hominina ukazuje na puno složeniju sliku čovječanstva tijekom kasnog [[pleistocen]]a nego što se prije mislilo.&lt;ref name=&quot;Pääbo et al. &quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Bokma, F.|author2=van den Brink, V. and Stadler, T. |year=2012 |title=UNEXPECTEDLY MANY EXTINCT HOMININS|journal=Evolution|doi=10.1111/j.1558-5646.2012.01660.x|volume=svezak 66|issue=broj 9|pages=str. 2969.–2974.|pmid=22946817}}&lt;/ref&gt; Dokazano je da oko 6% genoma modernih stanovnika [[Melanezija|Melanezije]] vuće podrijetlo od denisovskiog čovjeka, dokazujući ograničeno križanje dviju vrsta u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0002929711003958 | doi=10.1016/j.ajhg.2011.09.005|title=Denisova Admixture and the First Modern Human Dispersals into Southeast Asia and Oceania | journal=The American Journal of Human Genetics|pmid=21944045|pmc=3188841|year=2011 |last1=Reich|first1=David|last2=Patterson| first2=Nick|last3=Kircher|first3=Martin|last4=Delfin|first4=Frederick|last5=Nandineni|first5=Madhusudan R.|last6=Pugach|first6=Irina|last7=Ko|first7=Albert Min-Shan|last8=Ko|first8=Ying-Chin|last9=Jinam|first9=Timothy A.|volume=svezak 89|issue=broj 4|pages=str. 516.–528.|postscript=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Martinón-Torres, María|author2=Robin Dennell, José María Bermúdez de Castro|title=The Denisova hominin need not be an out of Africa story|journal= Journal of Human Evolution|volume=svezak 60|issue=broj 2|year=2011 |pages=str. 251.–255.|issn=0047-2484|doi=10.1016/j.jhevol.2010.10.005|pmid=21129766}}&lt;/ref&gt;

Aleli za koje postoje naznake da pripadaju neandertalcima i denisovskim ljudima pronađeni su u nekoliko genskih lokusa modernih ljudi izvan Afrike. [[HLA]] aleli neandertalaca i denisovaca predstavljaju polovicu HLA alela modernih ljudi Europe i Azije,&lt;ref name=&quot;10.1126/science.1209202&quot;/&gt; ukazujući na jaku pozitivnu selekciju za ove alele koji proizlaze iz međusobnog križanja različitih vrsta.

=== ''Homo floresiensis'' ===

''Homo floresiensis'' je živio u vremenskom razdoblju od prije 100 000 do prije 12 000 godina. Dobio je nadimak ''[[hobiti|hobbit]]'' zbog njegove male tjelesne građe, vjerojatno prouzročene procesom [[otočna patuljastost|otočne patuljastosti]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Brown P, Sutikna T, Morwood MJ, ''et al. ''|title=A new small-bodied hominin from the Late Pleistocene of Flores, Indonesia|journal=Nature|volume=svezak 431|issue=broj 7012|pages=str. 1055.–1061.|year=2004 |pmid=15514638|doi=10.1038/nature02999|bibcode = 2004Natur.431.1055B }}&lt;/ref&gt; ''Homo floresiensis'' je intrigantan slučaj za stručnjake kako zbog veličine tijela tako i zbog relativno male starosti, pošto je to recentna vrsta roda ''[[Homo]]'' koja pokazuje vrlo različite tjelesne karakteristike u odnosu na [[čovjek|moderne ljude]]. Drugim riječima, ''Homo floresiensis'' dijeli zajedničkog pretka s modernim ljudima, ali se u prošlosti odvojio od evolutivne linije modernih ljudi i krenuo posebnom evolucijskom linijom.

Glavno otkriće ove vrste je kostur žene stare oko 30 godina pronađen [[2003.]] datirane starosti od oko 18 000 godina. Žena kojoj su pripadali fosilni ostaci bila je visoka oko jedan metar i imala je [[mozak|moždani]] volumen od samo 380&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;. Ovakav se moždani volumen smatra malim i za [[čimpanza|čimpanzu]] i predstavlja jednu trećinu moždanog volumena suvremenog čovjeka.

Međutim, vodi se rasprava da li je ''Homo floresiensis'' uistinu zasebna vrsta.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Argue D, Donlon D, Groves C, Wright R|title=Homo floresiensis: microcephalic, pygmoid, Australopithecus, or Homo?|journal=J. Hum. Evol.|volume=svezak 51|issue=broj 4|pages=str. 360.–374.|year=2006 |pmid=16919706|doi=10.1016/j.jhevol.2006.04.013}}&lt;/ref&gt; Neki znanstvenici tvrde da je ''Homo floresiensis'' bio moderni ''[[Homo sapiens]]'' koji je bolovao od patološke [[nanosomija|nanosomije]].&lt;ref name=&quot;Martin&quot;&gt;{{cite journal|author=Martin RD, Maclarnon AM, Phillips JL, Dobyns WB|title=Flores hominid: new species or microcephalic dwarf?|journal=The anatomical record. Part A, Discoveries in molecular, cellular, and evolutionary biology|volume=svezak 288|issue=broj 11|pages=str. 1123.–1145.|year=2006 |pmid=17031806|doi=10.1002/ar.a.20389}}&lt;/ref&gt; Ova je hipoteza djelomično podržana i činjenicom da su neki pripadnici domorodaca koji dan danas žive na otoku [[Flores]] [[pigmeji]]. Niski rast pigmejaca zajedno s patološkom nanosomijom mogao je kao posljedicu imati postojanje ljudi s izuzetno sitnom tjelesnom građom. Još jedna činjenica koja izravno napada hipotezu o ''Homo floresiensisu'' kao zasebnoj biološkoj vrsti je pronalazak i [[kameno oruđe|kamenog oruđa]] tipičnog samo za ''Homo sapiensa'' u istom fosilnom nalazištu.&lt;ref name=Martin/&gt;

Hipoteza o patološkoj nanosomiji, međutim, ne može objasniti dodatne anatomske karakteristike netipične za modernog čovjeka (bolesnog ili ne), ali vrlo moguće kod pripadnika različite vrste roda ''[[Homo]]''. Osim karakteristika lubanje, dodatne karakteristike netipične za modernog čovjeka koje nalazimo kod čovjeka iz Floresa su morfološke karakteristike zgloba [[šaka|šake]], [[podlaktica|podlaktice]], [[rame]]na, [[koljeno|koljena]] i [[stopalo|stopala]]. Osim toga, hipoteza patološke nanosomije ne objašnjava pronalazak više primjeraka jedinki sitne tjelesne građe, sugerirajući da je to bila opća karakteristika šire populacije na tom lokalitetu, a ne ograničena na jednu oboljelu jedinku.

=== ''Homo sapiens'' ===
{{glavni|Homo sapiens}}

''Homo sapiens'' ([[hrvatski|hrv.]]: razumni, inteligentni čovjek) pojavio se prije oko 250 000 godina i jedina je živuća vrsta roda ''Homo''. Između 400 000 godina i 250 000 godina, tijekom cijelog interglacijalnog razdoblja srednjeg [[pleistocen]]a, trajao je evolucijski trend povećavanja [[mozak|moždanog volumena]] i razvoja tehnologije obrade [[kameno oruđe|kamenog oruđa]], od pojave ''[[Homo erectus]]a'' sve do ''Homo sapiensa''. Izravni dokazi ukazuju da je postojala migracija ''Homo erectusa'' izvan [[Afrika|Afrike]], a kasnijom [[specijacija|specijacijom]] na afričkom kontinentu od ''Homo erectusa'' se je razvio ''Homo sapiens''. Kasnije migracije unutar i izvan afričkog kontinenta postupno su zamijenile populacije ''Homo erectusa'' iz ranijih migracija. Ova teorija pojave modernog čovjeka na afričkom kontinentu i kasnijih migracija poznata je kao [[nedavni afrički predak|teorija nedavnog afričkog pretka]] ili teorija &quot;Out of Africa&quot;. Trenutni dokazi ne isključuju u potpunosti određeni stupanj [[Multiregionalno porijeklo modernih ljudi|multiregionalne evolucije]] i djelomičnog miješanja ''Homo sapiensa'' s populacijama drugih vrsta roda ''Homo''. Oko ovog se pitanja vode žestoke diskusije među [[paleoantropologija|paleoantropolozima]].

Novija su istraživanja dokazala da su ljudi u genetskom smislu vrlo homogeni, tj. postoji vrlo mala varijabilnost u ljudskoj [[DNK]] u odnosu na druge životinjske vrste. To može biti posljedica relativno recentnog evolucijskog razvoja ljudske vrste ili pak posljedica [[populacijsko usko grlo|populacijskog uskog grla]] koji je nastao uslijed kataklizmičkih događaja kao [[erupcija|erupcije]] [[supervulkan Tobe|supervulkana Tobe]].&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/science/horizon/1999/supervolcanoes_script. shtml Supervolcanoes] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, [[BBC2]], 3. veljače 2000.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ambrose1998&quot;&gt;{{cite journal|author=Stanley H. Ambrose|title=Late Pleistocene human population bottlenecks, volcanic winter, and differentiation of modern humans|journal=[[Journal of Human Evolution]]|year=1998 |volume=svezak 34|issue=broj 6|pmid=9650103|pages=str. 623.–651.|doi=10.1006/jhev.1998.0219}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=Ambrose, Stanley H.|year=2005|title=Volcanic Winter, and Differentiation of Modern Humans|work=Bradshaw Foundation|url=http://www.bradshawfoundation.com/evolution/| accessdate=8. travnja 2006.}}&lt;/ref&gt; Posebne genetske karakteristike su se, međutim, razvile kao rezultat seoba malih ljudskih skupina u nova područja i njihove prilagodbe novim okolišnim uvjetima. Ove nove genetske karakteristike čine mali dio [[genom]]a ''Homo sapiensa'' i obuhvaćaju boju kože, oblik nosa i mogućnost učinkovitijeg disanja na velikim nadmorskim visinama.

''[[Homo sapiens idaltu]]'', čiji su fosilni ostaci pronađeni u [[Etiopija|Etiopiji]], je izumrla podvrsta Homo sapiensa od prije 160 000 godina.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ komparativna tablica vrsta ''Homo''
|-
! vrsta
! vrijeme življenja (milijuni godina)
! mjesto življenja
! visina odrasle jedinke
! težina odrasle jedinke
! volumen lubanje (''[[neurocranium]]a'') (cm³)
! fosilni dokazi
! otkriće / publikacija imena
|-
! [[denisovski čovjek]]
| 0.04
| Rusija
|
|
|
| 1 lokalitet
| 2010.
|-
! ''[[Homo antecessor]]''
| 1.2 – 0.8
| Španjolska
| 175&amp;nbsp;cm
| 90&amp;nbsp;kg
| 1 000
| 2 lokaliteta
| 1997.
|-
! ''[[Homo cepranensis]]''
| 0.9 – 0.35
| Italija
|
|
| 1 000
| dio lubanje
| 1994./2003.
|-
! ''[[Homo erectus]]''
| 1.9 – 0.2
| Afrika, Eurazija ([[Java]], Kina, Indija, [[Kavkaz]])
| 180&amp;nbsp;cm
| 60&amp;nbsp;kg
| 850 (rani) – 1 100 (kasni)
| mnogi
| 1891./1892.
|-
! ''[[Homo ergaster]]''
| 1.9 – 1.4
| istočna i južna Afrika
| 190&amp;nbsp;cm
|
| 700–850
| mnogi
| 1975.
|-
! ''[[Homo floresiensis]]''
| 0.10 – 0.012
| [[Indonezija]]
| 100&amp;nbsp;cm
| 25&amp;nbsp;kg
| 400
| 7 jedinki
| 2003./2004.
|-
! ''[[Homo gautengensis]]''
| &gt;2 – 0.6
| južna Afrika
| 100&amp;nbsp;cm
|
|
| 1 jedinka
| 2010./2010.
|-
! ''[[Homo habilis]]''
| 2.2 – 1.4
| Afrika
| 150&amp;nbsp;cm
| 33–55&amp;nbsp;kg
| 510&amp;ndash;660
| mnogi
| 1960./1964.
|-
! ''[[Homo heidelbergensis]]''
| 0.6 – 0.35
| Europa, Afrika, Kina
| 180&amp;nbsp;cm
| 90&amp;nbsp;kg
| 1 100–1 400
| mnogi
| 1908.
|-
! ''[[Homo neanderthalensis]]''
| 0.35 – 0.03
| Europa, zapadna Azija
| 170&amp;nbsp;cm
| 55 – 70&amp;nbsp;kg (robustne građe)
| 1 200–1 900
| mnogi
| (1829.)/1864.
|-
! ''[[Homo rhodesiensis]]''
| 0.3 – 0.12
| [[Zambija]]
|
|
| 1 300
| vrlo malo
| 1921.
|-
! ''[[Homo rudolfensis]]''
| 1.9
| [[Kenija]]
|
|
| 700
| 2 lokaliteta
| 1972./1986.
|-
! [[ljudi iz Crvenojelenje špilje]]
| 0.0145–0.0115
| Kina
|
|
|
| vrlo malo
| 2012.
|-
! ''[[Homo sapiens idaltu]]''
| 0.16 – 0.15
| [[Etiopija]]
|
|
| 1 450
| 3 lubanje
| 1997./2003.
|-
! [[čovjek|''Homo sapiens''&lt;br /&gt;(moderni čovjek)]]
| 0.2 – danas
| cijeli svijet
| 150 – 190&amp;nbsp;cm
| 50–100&amp;nbsp;kg
| 950–1 800
| živuća vrsta
| – /1758.
|}

== Uporaba alata ==

{{glavni|prapovijesna tehnologija}}

[[Datoteka:Pierre taillée Melka Kunture Éthiopie fond.jpg|mini|200 px|[[Oldovansko oruđe|Oldovanski]] kameni alat, najstarije i najjednostavnije od ljudskog kamenog oruđa]]

[[Datoteka:Small bonfire.JPG|mini|200 px|Uporaba vatre bila je ključna u razvoju čovjeka.]]

[[Datoteka:Acheuleanhandaxes.jpg|right|mini|200px|[[Ašelejenska kultura|Ašelejenske]] ručne sjekire iz [[Kent]]a, [[kremen]]o oruđe ''[[Homo erectus]]a''.]]

[[Datoteka:Venus of Willendorf frontview retouched 2.jpg|mini|200 px||[[Willendorfska Venera]], primjer [[Paleolitička umjetnost|paleolitičke umjetnosti]], datirane starosti 24 000 do 26 000 godina.]]

Izrada [[alat]]a se interpretira kao znak inteligencije, i pretpostavlja se da je uporaba alata mogla stimulirati određene aspekte ljudske evolucije, pogotovo stalnog povećanja ljudskog [[mozak|mozga]]. [[Paleontologija|Paleontolozi]] još uvijek proučavaju sve aspekte ove tendencije povećananja ljudskog mozga tijekom evolutivnog razvoja, usprkos činjenici da je mozak vrlo zahtjevan u smislu utroška energije. Mozak modernog čovjeka troši oko 13 [[watt]]i dnevno (oko 260 [[kalorija|kilokalorija]] dnevno), što je jedna petina ukupnog dnevnog utroška energije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Does Thinking Really Hard Burn More Calories?|first=Ferris |last=Jabr |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=thinking-hard-calories|date=18. srpnja 2012.|publisher=Scientific American|accessdate=23. ožujka 2013.}}&lt;/ref&gt;

Povećana uporaba alata omogućuje [[lov]] na energetski bogate izvore [[meso|mesa]] i obradu energetski bogatih izvora iz biljaka. Znanstvenici tumače da su rani [[hominidi]] stoga bili pod jakim evolutivnim pritiskom u smjeru povećanja sposobnosti uporabe alata.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Gibbons, Ann|title=Solving the Brain's Energy Crisis|journal=Science|volume=svezak 280|issue=broj 5368|pages=str. 1345.–1347.|year=1998 |pmid=9634409|doi=10.1126/science.280.5368.1345}}&lt;/ref&gt; Vrijeme početka uporabe alata od strane prvih ljudi je teško odrediti, jednostavno stoga što je vrlo teško odrediti da li je vrlo primitivno oruđe (npr. kamenje oštrih rubova) prirodni predmet ili ljudski artefakt. Postoje određeni dokazi da su [[australopitek|australopiteci]] prije 4 milijuna godina koristili krhotine [[kost]]iju kao alat, ali to je još uvijek predmet diskusija.&lt;ref name=&quot;HowellBourlière2007&quot;&gt;{{cite book|author1=F. Howell|author2=François Bourlière|title=African Ecology and Human Evolution|url=http://books.google.com/books?id=-kOvkb-xbU8 C&amp;pg=PA398|accessdate=6. studenog 2011.|date=30. studenog 2007.|publisher=Transaction Publishers|isbn=978-0-202-36136-9|page=str. 398.}}{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Mora se uzeti u obzir da mnoge životinjske vrste izrađuju i koriste alat, ali su samo vrste [[Homo (rod)|roda ''Homo'']] uspjele ovladati životnim okolišem izradom i uporabom složenijeg oruđa. Najstariji poznati alat je [[oldovansko oruđe|&quot;oldovansko kameno oruđe&quot;]] iz [[Etiopija|Etiopije]] procijenjene starosti od 2,5-2,6 milijuna godina. Ne postoje poznati dokazi postojanja bilo kakvog ljudskog artefakta starijeg od 2,5 milijuna godina. Fosil roda ''Homo'' pronađen je u blizini oldovanskog oruđa, i njegova je starost procijenjena na 2,3 milijuna godina, ukazujući na to da su pripadnici [[hominini|hominina]] uistinu izrađivali i koristili kameno oruđe. Ova je hipoteza najvjerojatnija, ali još uvijek ne predstavlja čvrsti dokaz.&lt;ref name=&quot;Freeman&quot;&gt;Freeman, Scott; Jon C. Herron. ''Evolutionary Analysis'' (4. izdanje.)., Pearson Education, Inc. (2007). {{ISBN|978-0-13-227584-2}} str. 786.-788.&lt;/ref&gt; Razvoj [[stiloidni proces|stiloidnog procesa]] [[treća metakarpalna kost|treće metakarpalne kosti]] omogućio je kostima [[šaka|šake]] zatvaranje unutar kostiju zgloba šake, omogućujući jači stisak same šake. To je omogućilo ljudima snagu i spretnost korištenja složenog oruđa. Ova jedinstvena anatomska karakteristika razlikuje ljude od suvremenih [[majmun]]a i neljudskih [[primati|primata]], i nije prisutna u ljudskim ostacima starijim od 1,8 milijuna godina.&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1073/pnas.1316014110|title=Early Pleistocene third metacarpal from Kenya and the evolution of modern human-like hand morphology}}&lt;/ref&gt;

Bernard Wood je primijetio da su vrste roda ''[[Paranthropus]]'' koegzistirale s ranim vrstama roda ''Homo'' na istom području gdje je pronađeno oldovansko kameno oruđe okvirno u istom vremenskom razdoblju. Iako ne postoje izravni dokazi da su pripadnici ''Paranthropusa'' izrađivali kameno oruđe, njihova anatomija neizravno ukazuje na njihove mogućnosti izrade. Većina se [[paleoantropologija|paleoantropologa]] slaže da su rane vrste ljudi pravi stvaratelji većine oldovanskog kamenog oruđa. Oni navode da je oldovansko oruđe uvijek bilo prisutno u bilizini fosilnih ostataka vrsta ''Homo'', ali ne i u blizini vrsta ''Paranthropus''.&lt;ref name=&quot;Freeman&quot;/&gt;

Godine [[1994.]] [[Randall Susman]] je postulirao postojanje anatomske karakteristike odvojenog [[palac|palca]] kao argument da su i ''Homo'' i ''Paranthropus'' vrste izrađivale oruđe. On je usporedio [[mišić]]e palca [[čovjek]]a i [[čimpanze]], i otkrio da ljudi imaju razvijena tri mišića koji nedostaju kod čimpanzi. Ljudi imaju i deblje [[kosti zapešća]] sa širim glavama, omogućujući tako prciznije hvatanje predmeta nego to mogu učiniti čimpanze. Susman pretpostavlja da je moderna anatomija ljudskog palca evolucijski odgovor na povećane potrebe manipuliranja predmetima vezane za izradu i korištenje kamenog oruđa.&lt;ref name=Freeman/&gt;

=== Kameno oruđe ===

Najstarije dokazano kameno oruđe staro je 2,6 milijuna godina, kad je ''[[Homo habilis]]'' u [[Istočna Afrika|istočnoj Africi]] koristio [[oldovansko oruđe]] od kamenih oblutaka. Izrađivao je krhotine oštrih rubova lomeći glatke oblutke jednostavnim udarcima kamen o kamen.&lt;ref name=&quot;Plummer&quot;&gt;{{cite journal|author=Plummer T|title=Flaked stones and old bones: Biological and cultural evolution at the dawn of technology|journal=Am. J. Phys. Anthropol.|volume=dodatak 39|pages=str. 118.–164.|year=2004 |pmid=15605391|doi=10.1002/ajpa.20157}}&lt;/ref&gt; Ovo se razdoblje označava kao početak [[paleolitik]]a ili starijeg kamenog doba, koje završava s krajem posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] prije 10 000 godina. Paleolitik se dijeli na [[donji paleolitik]] (rano kameno doba, koje završava razdobljem prije 350 000–300 000 godina), [[srednji paleolitik]] (srednje kameno doba, do prije 50 000–30 000 godina) i [[gornji paleolitik]].

Razdoblje od prije 700 000 do 300 000 godina poznato je kao [[ašelejenska kultura]], u kojem je ''[[Homo ergaster]]'' (ili ''[[Homo erectus]]'') izrađivao široke ručne sjekire od [[kremen]]a i [[kvarcit]]a, u početku prilično grube izrade (rana ašelejeska kultura), a kasnije dodatno obrađene odlamanjem sitnih krhotima finim udarcima po rubovima kamenog instrumenta. Oko 350 000 godina prije današnjice pojavio se rafiniraniji način obrade poznat kao [[levaloaška tehnika]], koja se zasniva na prethodnoj pripremi kamene jezgre radi dobijanja odbitka standardne forme i veličine. Ovakav odbitak se kasnije ponovo obrađivao (sekundarna obrada), do konačnog oblika, najčešće rezača, šiljaka i strugača.&lt;ref name=Plummer/&gt; Na poslijetku, otprilike 50 000 godina prije današnjice, pojavilo se još više rafinirano i specijalizirano kremeno oruđe u populacijama [[neandertalac]]a i doseljenih [[kromanjonac]]a (kameni noževi, oštrice, strugači). U tom su razdoblju započeli izradu i prvog oruđa od kostiju.

== Prijelaz na bihevioralni modernitet ==

{{glavni|bihevioralni modernitet}}

Do prije 50 000 – 40 000 tisuća godina uporaba [[kameno oruđe|kamenog oruđa]] se polako i postupno razvijala. Svaka bi faza (''[[Homo habilis]]'', ''[[Homo ergaster]]'', ''[[Homo neanderthalensis]]'') krenula s više razine složenosti od prethodne, ali nakon što se svaka faza pokrenula dalji je razvoj bio spor. [[Paleoantropologija|Paleoantropolozi]] trenutno vode rasprave da li su ove vrste [[Homo (rod)|roda ''Homo'']] imale neke od mnogih kulturalnih karakteristika i karakteristika u ponašanju tipične za moderne ljude, kao npr. [[jezik]], složeno simboličko razmišljanje i tehnološku kreativnost. Prethodne su vrste roda ''Homo'' naizgled bile kulturalno konzervativne, te su se držale jednostavnih [[tehnologija]] i jednakih obrazaca potrage za hranom kroz vrlo duga vremenska razdoblja.

Oko 50 000 godina prije današnjice, čovjekova se kultura počela puno brže razvijati. Tranzicija k modernosti u ljudskom ponašanju definirana je kao [[Euroazija|eurazijski]] &quot;veliki skok naprijed&quot;,&lt;ref name=&quot;GGS 39&quot;&gt;{{cite book | last = Diamond | first = Jared | authorlink = Jared Diamond | title = [[Guns, Germs, and Steel: The Fate of Human Societies]] | publisher = [[W. W. Norton]] | year = 1999. | isbn = 978-0-393-31755-8 | page =str. 39. }}&lt;/ref&gt; ili kao &quot;revolucija [[gornji paleolitik|gornjeg paleolitika]]&quot;,&lt;ref&gt;Ofer Bar-Yosef. The Upper Paleolithic Revolution. Annual Review of Anthropology. svezak 31, (2002.), str. 363.-393.&lt;/ref&gt; zbog iznenadne pojave karakterističnih znakova modernog ponašanja u arheološkim nalazima. Neki znanstvenici pretpostavljaju da je ovaj prijelaz bio postupniji, jer su se neke značajke pojavile već kod [[Arhajski Homo sapiens|arhajskog afričkog ''Homo sapiensa'']] prije oko 200 000 godina.&lt;ref&gt;April Nowell. 2010. Defining Behavioral Modernity in the Context of Neandertal and Anatomically Modern Human Populations. Annual Review of Anthropology svezak. 39: str. 437.-452. DOI: 10.1146/annurev. anthro.012809.105113&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Francesco d'Errico and Chris B. Stringer. 2011. Evolution, revolution or saltation scenario for the emergence of modern cultures? Phil. Trans. R. Soc. B 12. travnja 2011. svezak 366, broj 1567, str. 1060.-1069.&lt;/ref&gt;

Moderni su ljudi počeli pokapati mrtve, koristiti životinjsko [[krzno]] kao odjeću, koristiti sofisticirane tehnike [[lov]]a kao npr. rupe u terenu kao zamke ili tjeranje velikih životinja u provalije i prikazivati događaje iz svog života kroz [[Paleolitička umjetnost|spiljsko slikarstvo]].&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Ambrose SH|title=Paleolithic technology and human evolution|journal=Science|volume=svezak 291|issue=broj 5509|pages=str. 1748.–1753.|year=2001 |pmid=11249821|doi=10.1126/science.1059487|bibcode = 2001Sci...291.1748A }}&lt;/ref&gt; S razvojem kulture, različite su [[Populacija (biologija)|populacije]] unosile novosti u postojeće tehnologije: artefakti poput [[udica]], [[puce|dugmadi]] i [[igla|igala]] izrađenih od [[kosti]]ju pokazivali su značajne varijacije među različitim ljudskim populacijama, a tako se nešto nikad nije desilo u ljudskim kulturama u razdobljima prije 50 000 godina od današnjice. Karakterističan primjer su različite populacije [[neandertalac]]a koje su sve imale jednaku tehnologiju i kulturu, iako su bile raširene na velikom geografskom području.

Među specifične primjere modernog ljudskog ponašanja, [[antropologija|antropolozi]] ubrajaju korištenje [[nakit]]a, [[Paleolitička umjetnost|spiljsko slikarstvo]], organiziranje životnog prostora, postojanje složenih rituala ([[pokop|pokapanje mrtvih]] s poklonima položenim u grob), specijalizirane tehnike [[lov]]a, istraživanje negostoljubivih područja, i mreže trgovanja [[trampa|trampom]]. Još uvijek se vodi rasprava da li se je zbila relativno brza &quot;revolucija&quot; koja je dovela do modernog ponašanja (tzv. &quot;veliki prasak ljudske svjesnosti&quot;), ili je proces bio postupan.&lt;ref&gt;{{cite journal|author=Mcbrearty S, Brooks AS|title=The revolution that wasn't: a new interpretation of the origin of modern human behavior|journal=J. Hum. Evol.|volume=svezak 39|issue=broj 5|pages=str. 453.–563.|year=2000 |pmid=11102266 |doi=10.1006/jhev.2000.0435}}&lt;/ref&gt;

== Čovječja evolucija danas ==

[[Prirodni odabir]] se i danas zbiva među ljudskim [[populacija (biologija)|populacijama]]. Populacije koje su, na primjer, pod velikim rizikom oboljevanja od teške [[prion]]ske bolesti [[kuru]] imaju značajniju ekspresiju imune varijante [[gen]]a prionskog [[protein]]a G127 V u odnosu na neimune [[alel]]e. Frekvencija ove mutirane varijante je posljedica preživljavanja pojedinaca nositelja [[mutacija|mutacije]].&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Medical Research Council (UK)|title=Brain Disease 'Resistance Gene' evolves in Papua New Guinea community; could offer insights Into CJD|newspaper=Science Daily (online)|location=Science News|date=21. studenog 2009.|url=http://www.sciencedaily.com/releases/2009/11/091120091959.htm|accessdate=22. studenog 2009.|archiveurl=https://www.webcitation.org/5uQpeiOxE?url=http://www.sciencedaily.com/releases/2009/11/091120091959.htm|archivedate=2010-11-22|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Drugi poznati evolutivni trendovi su produljenje [[razmnožavanje|reprodukcijskog]] perioda, smanjenje razina [[kolesterol]]a i [[glukoza|glukoze]] u [[krv]]i, te smanjenje [[krvni tlak|krvnog tlaka]].

Znanstvenici tvrde da se evolucija čovjeka ubrzala od kad je čovjek ovladao [[poljoprivreda|poljoprivredom]] i razvio [[civilizacija|civilizaciju]] prije 10 000 godina. Tvrde da je to rezultiralo značajnim genetskim razlikama među različitim postojećim ljudskim populacijama.&lt;ref&gt;Cochran G &amp; Harpending H. 2009. ''The 10,000 Year Explosion''. Basic Books N.Y.&lt;/ref&gt; Očuvanje ekspresije [[enzim]]a [[laktaza|laktaze]] primjer je nedavne evolucije. Nedavna ljudska evolucija je, međutim, uglavnom ograničena na razvijanje genske rezistencije na [[infektivne bolesti]], koje su se pojavile među ljudima kao posljedica blizine s [[domaće životinje|domaćim životinjama]].&lt;ref&gt;Diamond, Jarrad (2002.), &quot;Guns, Germs and Steel&quot; (Penguin)&lt;/ref&gt; Povećanje međusobnog križanja među populacijama ljudi od početka poljoprivrede smanjio je [[genski drift]] i geografsku izolaciju.

S druge strane, mnogi pak tvrde da je razvoj poljoprivrede usporio, ako ne i zaustavio evoluciju čovjeka, pošto postoje solidni dokazi da su rani moderni ljudi kao [[kromanjonac|kromanjonci]] bili jači i tjelesno razvijeniji od ljudi sadašnjice.&lt;ref&gt;http://www.jstor.org/discover/10.2307/2804113?uid=3738352&amp;uid=2&amp;uid=4&amp;sid=21103336227741&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-12535647 Are humans still evolving by Darwin's natural selection?], pristupljeno, 23. ožujka 2014.&lt;/ref&gt;

== Popis vrsta ==

Slijedi popis vrsta po vremenskom redoslijedu podijeljenih po rodu:

{{multicol}}
* ''Sahelanthropus''
** ''[[Sahelanthropus tchadensis]]''
* ''Orrorin''
** ''[[Orrorin tugenensis]]''
* ''[[Ardipithecus]]''
** ''Ardipithecus kadabba''
** ''Ardipithecus ramidus''
{{multicol-break}}
* ''[[Australopithecus]]''
** ''[[Australopithecus anamensis]]''
** ''[[Australopithecus afarensis]]''
** ''[[Australopithecus bahrelghazali]]''
** ''[[Australopithecus africanus]]''
** ''[[Australopithecus garhi]]''
** ''[[Australopithecus sediba]]''
* ''[[Paranthropus]]''
** ''[[Paranthropus aethiopicus]]''
** ''[[Paranthropus boisei]]''
** ''[[Paranthropus robustus]]''
* ''Kenyanthropus''
** ''[[Kenyanthropus platyops]]''
{{multicol-break}}
* ''[[Homo (rod)|Homo]]''
** ''[[Homo gautengensis]]''
** ''[[Homo habilis]]''
** ''[[Homo rudolfensis]]''
** ''[[Homo ergaster]]''
** ''[[Homo georgicus]]''
** ''[[Homo erectus]]''
** ''[[Homo cepranensis]]''
** ''[[Homo antecessor]]''
** ''[[Homo heidelbergensis]]''
** ''[[Homo rhodesiensis]]''
** ''[[Neandertalac|Homo neanderthalensis]]''
** ''[[Homo sapiens idaltu]]''
** ''Homo sapiens'' ([[kromanjonac]])
** ''[[čovjek|Homo sapiens sapiens]]''
** ''[[Homo floresiensis]]''
** ''[[denisovski čovjek]]''
** ''[[ljudi iz Crvenojelenje špilje]]''
{{multicol-end}}

== Literatura ==

{{izvori|2}}

[[Kategorija:Ljudska evolucija|*]]
[[Kategorija:Čovjek]]
[[Kategorija:Sisavci]]
[[Kategorija:Evolucija]]</text>
      <sha1>hf236f92vviawbsjr88howa5yn1326t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Đorđe Balašević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11240</id>
    <revision>
      <id>42695734</id>
      <parentid>42498625</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T14:17:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Camypaj.rs</username>
        <id>266661</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Biografija */ Fixed typo</comment>
      <origin>42695734</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27253" sha1="23xk3ylry3jv2d7lpdptp8zr29iamul" xml:space="preserve">{{Infokutija02 muzičar
| ime            = Đorđe Balašević - Đole 
| slika          = Djordje Balasevic DSC8494.jpg
| opis_slike     = Đorđe Balašević
| Img_size       = &lt;!-- Only for images narrower than 220 pixels --&gt;
| Landscape      = 
| tip     = solo_singer
| datum_rođenja  = {{birth date|1953|5|11|df=y}}
| mesto_rođenja = [[Novi Sad]], [[SAP Vojvodina]], [[SR Srbija]], [[SFRJ|Jugoslavija]]
| datum_smrti  = {{Death date and age|2021|2|19|1953|5|11|df=yes}}
| mjesto_smrti  = [[Novi Sad]], [[SAP Vojvodina]], [[Republika Srbija]],
| Origin         = [[Novi Sad]]
| žanr          = [[Disco]]&lt;br /&gt;[[Pop]]
| zanimanje     = [[pjevač]], [[kantautor]]
| instrumenti     = [[pjevači|vokali]], [[gitara]]
| period   = 1977-2021
| label          = [[ZKP RTLJ]], [[Jugoton]], [[PGP RTB]], [[Diskoton]], [[UFA Media]], [[Hi-Fi Centar]], [[Salayka]]
}}

'''Đorđe Balašević''' ([[Novi Sad]], [[11. maj]] [[1953]]. - [[Novi Sad]], [[19. februar]] [[2021.]]), bio je srpski i jugoslavenski pjevač&lt;ref&gt;http://www.seebiz.eu/balasevic-nisam-srpski-nego-jugoslovenski-kantautor/ar-44765/&lt;/ref&gt; i kantautor, te kompozitor [[balada]] i [[šansona]].

== Biografija ==
[[Kantautor]] Đorđe Balašević rođen je u ranojutrarnjim satima 11. maja [[1953]]. godine u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Zbog toga što je rođen rano ujutro majka ga je željela nazvati Zoran, ali je Balaševićev djed rekao kako je to ime za sodarskog konja i inzistirao da ga nazovu Đoka, po njemu. Na kraju je postignut dogovor i našli su se nekako na Đorđe. Balašević će kasnije tvrditi kako tim imenom nije baš oduševljen, ali ...do sada sam se navikao... reći će. Što se tiče djetinstva sam Balašević tvrdi u jednom intervjuu kako je imao ...sjajno, uzbudljivo djetinstvo. Živio sam u obitelji koja je tada bila suviše tolerantna, nikad u životu nisam dobio batine, mada sam ih sigurno više puta zaslužio, pogotovo u gimnaziji.  
Odrastao sam uz mnogo ljubavi, u staroj kući mog pradjeda, u Ulici Jovana Cvijića, koja se i danas tako zove, i u kojoj rastu moja djeca. Imao sam dvorište, puno zelenog voća ljeti i kokoši i pataka koje su trčkarale okolo. Možda najvažnije od svega, imao sam Dunav koji je još tamo, ali nije više tako zelen kao što je bio, no ostala mi je velika ljubav. Tu, Balaševićevim fanovima, poznatu i opjevanu kuću u Ulici J. Cvijića na novosadskoj periferiji Đorđe je obnovio odbivši sve prijedloge prijatelja da je sruši i sagradi novu jer tvrdi kako u njoj definitivno žive dobri duhovi. &quot;Sagradio ju je moj pradeda koji nije bio Balašević. Od tada je u njoj sretno odraslo četiri, sada i peta generacija. Samo kraće razdoblje živeo sam s roditeljima u središtu Novog Sada, valjda zato da baka i deda mogu biti malo sami, a valjda i zato što se smatralo da je život u zgradi simbol nekog višeg standarda, jer imali smo - rolete na prozorima!&quot; 
[[File:Jovana-Cvijica-street.gif|veza=https://it.wikipedia.org/wiki/File:Jovana-Cvijica-street.gif|lijevo|mini|Balaševićeva ulica u [[Novi Sad|Novom Sadu]]]]
Đorđe je, što je malo poznato, prvi Balašević. Njegovi su se do rata [[1941]]. prezivali Balašev, pa ni on sam ne zna vuče li korijene od Rusa ili Rumunja, ili pak nekog sasvim trećeg naroda. O tome Balašević kaže: &quot;Sigurno je da tada u porodici nije bilo Mađara, no moj se deda Đoka, koji je iz nekih razloga bio veliki pravoslavac, stalno se bojao da će ga [[Mađari]] pomađariti, te je 1941. otišao k matičaru i pazario ovo -ić. No, kako nam se sudbina zna narugati, moj se ćale Jovan zagledao u moju majku Veroniku Elviru Matildu Dolenec, napola Mađaricu, napola Hrvaticu, kako je moj deda izračnao. Tako ja imam mađarske krvi protiv koje se moj stari toliko borio, no mislim da je sudbina od mene napravila sasvim dobar mišung. Kako su u obitelji generacijama svi imali sinove jedince, Đorde nije imao mnogo rodbine, osim majčina brata Tomislava, koji je umro ubrzo po Đorđevu rođenju. Smatra kako to i nije loše jer im barem niko nepozvan nije mogao banuti u kuću za praznike, a i s darovima je uvek dobro prolazio i o tome kaže: U obitelji su se slavili svi sveci, i najteži udarac za mene bi bio kad bi pravoslavni i katolički [[Uskrs]] padali na isti dan, jer nisam mogao biti na dva mesta istodobno. Glavne darove dobivao sam od dede Đure Doleneca i bake Ilone koji su bili vrlo galantni, iako su ih djed Baloš i baka Milanka pokušavali pratiti koliko su mogli. Često mi je djed znao pričati i promrsiti: &quot;Što si dobio od njih?&quot;, kako bi se mogao barem malo ravnati. Doista mogu o svojoj porodici reći sve najlepše, iako svi već oru nebeske njive. Majka mi je umrla [[1980]]., dok sam bio u vojsci, a stari [[1987]]. i mislim da bi umro s malo više smeška, da je mogao doživeti još koju godinu. On je, naime, bio dete iz dobre kuće, studirao je arhitekturu u Pešti i, eto, umro je prepadnut u uverenju da je socijalizam i komunizam sistem koji će vladati svetom. Ponekad mi je zbog njega žao, ali opet, da je morao doživljavati sve ove stvari koje mi doživljavamo, možda bi po malo umirao svaki dan&quot;. 
[[Datoteka:Djordje Balasevic DSC8495.jpg|mini|261x261piksel]]
Iako je imao za to vrijeme vrlo napredne roditelje i majku koja ga je upućivala na poeziju i prve knjige koje je valjalo pročitati Đorđe je imao, baš kao u svojoj pjesmi, podosta problema u školi. Danas to Balašević ovako opisuje:&quot; Istina je da sam jednom izbačen iz gimnazije, ali nisam baš, kao u pesmi, padao tri - četiri puta. Naime, koliko god sam posle bio tolerantan, toliko sam u pubertetu bio incidentan igrač, morao sam oponirati profesorima. Najveći su mi problem bili neopravdani sati u proleće. Imao sam bicikl i čim bi se pojavilo sunce u maju, seo bih na njega i otišao na Dunav, na pecanje. Imao sam u to vreme prijatelja, Joea Taylora, ginekologa iz [[Gana|Gane]], koji je, valjda iz verskih razloga, jeo mnogo ribe. Kako ja tu ribu nisam smio nositi kući, jer su svi mislili da sam u školi, s Joeom sam sklopio svojevrsan deal: ja njemu ribu, a on će mi pisati ispričnice. I zaista sam imao opravdanje za 80-ak sati. Međutim kad su mog oca nazvali iz škole da to provere, on je začuđen rekao: &quot;Ne, pa on nije bolestan, on ide u školu!&quot; I tako me, zapravo, on i izbacio zbog svog shvaćanja pravde i poštenja. To vam je ta generacija &quot;kako-se-kalio-čelik&quot;. Ja sam tu školu ipak završio, posle sam čak upisao fakultet, postigao izniman prosek, a onda snimio &quot;U razdeljak te ljubim&quot; i prestao dolaziti čak i na famozne igranke u holu novosadskog fakulteta. Čitao sam mnogo knjiga, ne onih za lektiru već knjige koje bi mi preporučila majka. Od nje sam, verovatno povukao tu sanjalačku crtu. Jer, Balaševići su mnogo prizemniji, čestiti, vredni trgovci i od njih sam nasledio samo visoki krvni pritisak.&quot;

Odrastao u Salajki, dijelu grada poznatom po malo žešćim momcima i još najmlađi od njih, uvijek je uživao svojevrsnu protekciju s užitkom glumeći mangupa na lokalnom korzu. Iako, po vlastitom priznanju, nije bio kao oni jer se izrodio u pjesnika, u 14. godini života doživio je neugodnosti koja ga je uvjerila da mu društvo gitare odgovara više od lokalnih mangupa: &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Bili smo klinci i često smo se tukli. No, mi smo tada izmenili nekoliko šamara, svi bismo ostali na nogama baš kao u lošim filmovima. No, jednom me zveknuo dečko, stariji od mene i to tako da mu nisam ni stigao, štono kažu ni fala kazati. Porečko sam se s jednim dečkom iz razreda oko neke devojke, i tada iz čista mira odnekud se pojavio ovaj stariji i rekao mi: &quot;Ne volem kad netko tuče klince!&quot;. Valjda sam mu djelovao starije od onog drugog, jer me udario tako da mi je slomio nos, pa nekad u pesmama vučem na [[Toto Cotugno|Tota Cotugna]], a operacija bi mi mogla drastično promeniti glas&quot;. Sa slomljenim nosom Đole se odlučio okaniti tučnjava, iako još nije shvatio čime bi se mogao baviti: &quot;Zapravo, od malena sam osetio da u sebi nosim neku svoju pesmu kao neku novu boju koju nitko ne zna i koju ne možeš objasniti onima koji znaju samo crvenu, plavu i žutu, i shvatio sam da je pokušam negdje nacrtati, povući, da ja moram tu pesmu isterati iz sebe da bi je drugi shvatili. Stalno sam zapravo bio uveren kako je nemoguće da ta pesma već ne postoji, mislio sam da svi nose te pesme u sebi. Stalno sam sumnjao u sebe - jer, dovraga, to je tako lako kako se tih stihova netko već prije nije setio. Devojke su me gledale čudno, a momci su bili puni zavisti, a i jedno i drugo je odličan osećaj&quot;.

Dobri dečko Balašević gimnaziju je napustio u trećem razredu pa je ispite polagao vanredno. Nakon završene srednje škole upisao je zemljopis na Prirodno-matematičkom fakultetu jer, po vlastitom priznanju, na prijemnim ispitima nije bilo matematike. Osnovna ambicija u srednjoj školi bila mu je postati - nogometaš. Ali kada je kao sedamnaestogodišnjak ležao bolestan, pojava jedne muhe u sobi inspirirala je Balaševića da napiše svoju prvu pjesmu &quot;Otkud muva&quot;. Zatim je počeo pisati prepjeve stranih hitova za emisiju Muzički klub, a s prijateljem koji se &quot;snalazio&quot; na gitari, otpočeo je i zajednički rad. Godine 1977. pristupio je akustičarskoj grupi Žetva s kojom je rujna te godine snimio neobavezan tango U razdeljak te ljubim. Pjesma je preko noći postigla ogromnu popularnost tako da je singl prodat u 700.000 primjeraka. Žetva se vrlo brzo počela pretvarati u festivalsku grupu strpanu u orkestarske aranžmane, pa ih početkom [[1978]]. godine Balašević napušta i s Vericom Todorović osniva &quot;Rani mraz&quot;. Budući da se nisu rastali kao prijatelji, novu grupu je nazvao inspirirajući se sibirskom poslovicom: Ako se nadaš dobroj žetvi, čuvaj se ranog mraza. S pjesmom Moja prva ljubav grupa Rani mraz sudjeluje na festivalu [[Festival Opatija|Opatija 78]]. Tokom te godine &quot;Rani mraz&quot; izbacuje seriju hit singlova, meteroskom brzinom osvajaju tržište i postižu impresivne naklade. Balaševićevi osjećajni tekstovi i jednostavne melodije donose osvježenje na posustaloj zabavnoj sceni, a predstavljaju i dobru spregu s pop glazbom. Uoči snimanja pjesme &quot;Računajte na nas&quot; pridržuju im se bivši članovi grupe Suncokret - Biljana Krstić i Bora Đorđević. Zahvaljujući drukčijem tretmanu revolucije u odnosu na uobičajene soc-realističke pjesme Računajte na nas ubrzo biva promovirana u generacijsku himnu koja se troši u svakoj pogodnoj prilici.

Poslije dva mjeseca rada s Ranim mrazom u ljeto 1978. godine, [[Bora Đorđević]] napušta grupu svjestan razlike u autorskom senzibilitetu između njega i Balaševića i formira Riblju čorbu. Uoči snimanja debi albuma grupu napušta i Verica Todorović. S ploče se izdvajaju pjesme Sve je dobro kad se dobro svrši, Mnogo mi znači to, Neki novi klinci i Drago mi je zbog mog starog. U njima se ostvaruje kompletan okvir formule za Balaševićevu budućnost: nostalgija, nježne slike i baladičnost uz razrađenu fabulu. U ljeto [[1979]]. godine Balašević i Biljana Krstić nastupaju po [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], a prati ih grupa &quot;Neoplanti&quot; za koju Balašević povremeno piše tekstove. Na koncertima, između pjesama, Balašević drži duge monologe na aktualne teme, kao što je susret s fantomskim vozačem Porschea na beogradskom trgu Slavija, a neizbježna je i proširena verzija Snaše na salašu koja poprima karakter duhovite monodrame. S njim se na nekim svirkama pojavljuju pjesnici Mika Antić i [[Pero Zubac]]. Na festivalu [[Splitski festival|Split 79]] Balašević osvaja prvu nagradu pjesmom &quot;Panonski mornar&quot;. U septembru [[1979]]. godine svoju popularnost potvrđuje na osam rasprodatih koncerata u beogradskom Domu sindikata. U to vrijeme [[Zdravko Čolić|Zdravku Čoliću]] daje pjesmu &quot;Zbog tebe&quot; i neke tekstove za album &quot;Srebrnih krila&quot; &quot;Sreo sam ljubav iz prve pjesme&quot;. Krajem godine izlazi album &quot;Odlazi cirkus&quot; i to je posljednja ploča pod imenom Rani mraz.

Početkom [[1982]]. godine Balašević objavljuje album &quot;Pub&quot; kojim zvanično započinje solo karijeru. Ploča opet bilježi uspješne pjesme: Boža zvani Pub, Pesma o jednom petlu, Lepa protina kći i Ratnik paorskog srca. Zimu s [[1982]]. na [[1983]]. godinu provodi na turneji i prvi put rasprodaje beogradski Sava centar. Polovinom prosinca 1983. godine objavljuje LP Celovečernji The Kid. Naredni LP 003 donosi nove hitove: Slovenska, Al' se nekad dobro jelo, Badnje veče i Olivera. Naredni album Bezdan Balašević radi s ekipom koja će mu ubuduće biti redovna studijska i koncertna potpora. LP producira Đorđe Petrović, a za aranžmane je zadužen klavijaturist Aleksandar Dujin. Na duplom živom albumu U tvojim molitvama - balade našli su se snimci s uspješnih koncerata u Zetri ([[Sarajevo]], nobembar [[1986]].), Ledenoj dvorani ([[Zagreb]], novembar [[1986]].), Sava centru ([[Beograd]], decembar 1986.), Studiju M ([[Novi Sad]], maj [[1987]].) i Šalati ([[Zagreb]], juli 1987.). Uz snažnu potporu publike Balašević je otpjevao neke od svojih najupečatljivijih balada, a jedina nova pjesma Samo da rata ne bude snimljena je u studiju uz pomoć djece iz vrtića Sonja Marinković i osnovne škole Đ. Natošević. Sličnom glazbenom linijom Balašević nastavlja na ploči Pantha rei. Tako u pjesmi Soliter analizira političko-nacionalno stanje u tadašnjoj Jugoslaviji. LP Tri posleratna druga koji je dobio podnaslov Muzika iz istoimenog romana snimaju [[1989]]. godine Dujin, basista Aleksandar Kravić i muzičari iz [[Rijeka (grad)|Rijeke]], gitarista Elvis Stanić (ex Linija 32,Denis &amp; Denis, Dr Doktor) i bubnjar Tonči Grabušić. Na toj ploči Balašević se pozabavio karikiranom rap formom u pjesmi Sugar rap (Proces difrencijacije u kombinatu za proizvodnju i preradu šećerne repe). Na snimanju ploče Marim ja... pored redovnih suradnika, u novosadskom studiju juna [[1991]]. godine sudjeluju Davor Rodik (pedal steel gitara), Nenad Januzović (udaraljke) i Josip Kiki Kovač (violina). Početkom rata Stanić i Grabušić prekidaju suradnju s Balaševićem i 1991. godine pokreću jazz rock sastav Elvis Stanić group. Ratne godine Balašević provodi sklonjen od javnosti i mobilizacije budući da vojne vlasti pokazuju veliku volju da ga pošalju na front, tako da za Novu [[1992]]. godinu iz sasvim razumljivih razloga ne dolazi u Sava centar na svoj tradicionalni novogodišnji koncert. Istovremeno, zbog odbijanja da pođe u rat, Balaševićeve pjesme su prešutno zabranjene na državnom radiju i televiziji.

CD Jedan od onih života... snima krajem [[1993]]. godine. Ploča donosi optimistički hit Ja luzer?, ali i pjesme inspirirane ratnim tragedijama Čovek sa mesecom u očima (posvećena u ratu razrušenom Vukovaru) i Krivi smo mi. U isto vrijeme objavljen je CD Najveći hitovi na kome su pjesme iz perioda od [[1986]]. godine i sam Balašević ih je odabrao za kompilaciju. U to vrijeme njegovi koncerti postaju pravna javna čistilišta, budući da su govori vrlo oštre, ali duhovite priče s jasnim opozicionim stavovima. Poslije duže pauze CD Na posletku objavljuje početkom [[1996]]. godine. Nove pjesme Regruteska, Namćor, Drvena pesma i Dođoška snimljene su uglavnom na akustičnim instrumentima uz sudjelovanje orekstra Sveti Đorđe, a upotrebljeni su fagot, oboa, truba i violina koje vjerno dočaravaju atmosferu Balaševićevih stihova. U Sava centru, svom tradicionalnom prostoru, Balašević je započeo s četiri nastupa koje je održao u oktobru i novembru [[1992]]. godine. Prvobitna ideja je bila da tokom godine nastupa jednom mjesečno i da publici uz svirku nudi i redovne komentare. Kako su prvih šest nastupa bili vrlo uspješni, došlo se na ideju da organizira novogodišnje koncerte što je, najviše zahvaljujući publici, pretvoreno u tradiciju. Ti koncerti su svake godine izazivali sve veći interes, tako da je Balašević u zimu '96./'97. godine imao deset rekordnih rasprodatih svirki, te je zaključno s tom serijom u Sava centru nastupao oko osamdeset puta. Od [[1994]]. godine Balašević povremeno drži koncerte u [[Slovenija|Sloveniji]] gdje postiže veliki uspjeh. Na te koncerte dolazi uglavnom publika iz [[Hrvatska|Hrvatske]]. Pjesma Sloboda ne koju je snimio još u jesen [[1992]]. godine, prvi put je zvanično objavljena na kompilacijskom disku Nas slušaju svi, mi ne slušamo nikoga! (Radio Index [[1997]].) objavljenog povodom građanskog protesta koji se desio u zimu '96./'97. godine. U Sloveniji je objavljen uživo snimljen CD Da l' je sve bilo samo fol? snimljen na koncertu održanom 6. decembra 1996. godine u [[Maribor]]u. Godine [[2000]]. objavljuje CD Devedesete.

Unatoč svim uspjesima Đorđe dugo nije imao podršku roditelja: &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Kao i prema svemu drugom, moji su roditelji i prema glazbi imali jasne stavove. Smatrali su su da se muzika uči odmalena, prvo sedam godina klavira, pa pevanje.... čak i mnogo godina posle, kad sam već imao nekoliko zlatnih ploča, ćale bi tvrdio kako tambura nije pravi način da se zarađuje za život. Posle je otišao u Budimpeštu za turističkog predstavnika, pa više nije mogao pratiti što se ovde događa. Kad bi mu rekli da sam pobedio na nekom festivalu, govorio bi: &quot;Sine, sve će to proći kako je i došlo. Gledaj ti ovo od čega ćeš živeti.&quot; Jedan dan u [[Budimpešta|Budimpeštu]] je došla neka ekskurzija iz [[Dubrovnik]]a i on je bio zadužen da ih primi i pokaže tamošnje znamenitosti. Neko ga je pitao ima li on kakve veze s onim Balaševićem. &quot;S kojim Balaševićem?&quot;, pitao je u čudu. Pa, s Đorđom, rekoše mu. &quot;Imam veze, ja sam mu otac!&quot;, odgovorio je još sav u čudu. Deca su se nešto došaptavala i u jedan glas zapevala &quot;Neke nove klince&quot;. Posle mi je u čudu pričao: &quot;Oni su svi bili tamo i svi su znali tvoju pesmu.&quot; Mislim da me od tada ipak malo drukčije gledao iako me do kraja života pokušao uvjeriti da mi je budućnost u zvanju profesora geografije. Veoma mi je nedostajala roditeljska podrška, ali možda se baš iz inata izbrusio moj talent, iz neke podsvesne želje da se dokažem, skrenem na sebe pažnju. Moji roditelji nisi bili ni na jednom mom koncertu i do dana današnjeg uvek za njih imam dva prazna mesta.&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;

Svoju suprugu Olju upoznao je na igranci. Balašević Olju opisuje ovako: Tada mi se dogodilo nešto čudno: dotad sam svim djevojkama, promatrajući ih kako prolaze, zabacuju glavu, sklanjaju šiške s čela, dodavao neke osobine i zaljubljivao se svaki čas da bih mogao napisati pjesmu. Na kraju se sve svodilo na razočaranja jer, kad bi ih upoznao, shvatio bih da sam ih smatrao boljima nego što su bile. Medutim, Olja me sve više uvlačila i što sam je više poznavao, sve više mi se sviđala. Međutim, prisjeća se, &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Olja je baš kao u pesmi došla tiho, nezvana, sama i ostala u meni zauvek. Bila je siromašna studentica iz studentskog doma, reprezentativka u gimnastici. Pre studija živjela je s majkom u Zrenjaninu, doslovno ispod mosta koji je bio ograđen s obje strane, a u Novom Sadu preživljavala je uglavnom skupljajući hranu po samouslugama kad bi Podravka radila degustacije. Iako su nas novine barem sto puta rastavljale, nikad nismo bili odvojeni dulje od dva dana, osim kad bih imao koncerte daleko od Novog Sada. Ljubav mi se dogodila u doista teškom razdoblju života: majka mi je bila teško bolesna, trebala mi je biti objavljena nova ploča i svi su čekali da to bude nešto loše, bilo je vreme da krenem u vojsku. S Oljom sam mogao provoditi sate i sate u razgovoru i šetnji. Kad bih pak otišao nekud bez nje, svako malo bih pomislio - Bože, što mi nedostaje to stvorenje! Zadnje leto, pred vojsku, krenuo sam na more. U Umagu sam s recepcije hotela Koralj nazvao Olju i pitao je: Olja, reci mi odmah, hoćeš ili nećeš?. Nije stigla ni odgovoriti, a ja sam već seo u svoj Golf, zaboravio letovanje i bez prestanka vozio do Zrenjanina. Od tada se nismo razdvajali.&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;

No, prije vjenčanja Đorđa je čekala vojska, koju je odslužio u zagrebačkoj kasarni Maršal [[Josip Broz Tito]], popularno tada zvanoj - Maršalka ili kako se danas zove vojarna Croatia. O vojsci će reći: Bilo mi je strašno zbog toga jer je bilo dovoljno preći jednu plavo - bijelo - crvenu rampu, pa da prestanu vrediti svi zakoni normalnog sveta. No i to je lakše prebrodio kad mu se u decembru [[1980]]. rodila kćerka Jovana, a u maju sljedeće godine se i oženio. Tako je svako malo dobivao sedam dana dopusta. Vjenčanje Đorđa i Olivere je bilo posve neformalno. Olivera je bila u bijelim čizmicama, a Đole u trapericama i prsluku. Ubrzo se rodila i druga kćerka, Jelena. Sredinom 1990.-ih Đorđe će ponovo postati otac, rodit će se sin Aleksa. Iako tvrdi da je feminist drago mu je što ima sina jer kaže da mu je već dosadilo kupovati crvene haljinice i lutke.

S obzirom na njegovu specifičnu pojavu na jugoslavenskim prostorima zanimljivo je pročitati što o ovom, za sada, posljednjem ratu na ovim prostorima i tome kako se on odrazio na njega kaže Balašević: &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Ja sam čovek koji može primiti mnogo ljubavi, ali lako osetim i negativnu energiju. Devedesetih godina na nekim koncertima, iako su prošli posve korektno, nije bilo one hemije, čarolije izmedu mene i publike koju sam ranije uvek osetio. Znao sam da nešto nije u redu. Uplašio sam se da bi to moglo loše završiti. Zategnutost je bivala sve očitija, dok jednom u nekom gradu, u podne, pod suncem, uz plavu boju mora, nisam čuo kako meni i mojim muzičarima netko psuje srpsku majku. Jedino što sam znao, da rat nisu započeli moji prijatelji, znanci koje sam sretao putujući po prostorima bivše države, već neki drugi, zbog 'viših ciljeva', a ja nemam prava govoriti o tome. Kad su počele sve one gužve, poklici, barikade, pokušao sam ostati miran. Znao sam, da su na barikadama uvijek najbrži, nikad najmudriji. Adrenalin u krvi vodio je ljude u ishitrene postupke. Želio sam postupiti ispravno, a to nije bilo lako. Odlučio sam sudelovati u svemu tome tako što - neću sudelovati. Karijera mi je potpuno prekinuta. Zato što sam imenom i prezimenom govorio protiv nekih srpskih političara, usledili su noćni pozivi, lupanje po prozoru, bušenje guma na automobilu... No, moja obitelj je odlučila da ćemo sve to zajedno izdržati i podržala me u svim mojim postupcima. Pozvali su me u vojsku. Otišao sam advokatu i upitao ga, moram li ja ići u tu vojsku i što ako se ne odazovem pozivu. Objasnio mi je da mogu imati velikih problema, završiti u zatvoru. Nisam dugo dvojio - rađe u zatvor nego u vojsku. Najviše sam se brinuo za moje cure: hoće li izdržati taj pritisak koji je katkad bio nesnošljiv. Srećom, klinci su u školi bili iznad svega toga, pametniji od svojih roditelja. Jelena i Jovana nikad nisu doživele bilo kakvu neugodnost u školi. No nakon dve godine embarga na moju malenkost, bili smo gotovo na rubu egzistencije. Nisam mogao raditi, TV i radio stanice zatvorile su mi vrata, osim kad su me želeli blatiti. Sve što sam snimao u Jugoslaviji, bilo je za Jugoton i sarajevski Diskoton. Ipak znao sam da je to nešto što mora proći i da treba izdržati. Sad nakon svega, prilaze mi ljudi i kažu imao si pravo, a ja uopšte nisam želeo imati pravo, želeo sam da ne dođe do rata i svega zla koji on donosi.&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;

U svojoj karijeri Balašević nije samo [[kantautor]] već je napisao scenarij i tumačio glavnu ulogu u TV seriji Specijalna redakcija, a glumio je i u TV serijama Vojnici, Pop Ćira i pop Spira i Panonski mornar. Napisao je i nekoliko knjiga: Tri posleratna druga, I život ide dalje (sve dalje odavde...), Dodir svile i Jedan od onih života. Za svoj rad dobio je Nagradu punoljetstva, Oktobarsku nagradu Novog Sada, Estradnu nagradu Jugoslavije, nagradu za literarni doprinos u području estrade na Domanovićevim danima satire, nagradu Todor Manojlović za poseban umjetnički senzibilitet, a imenovan je i UNESCO-vim ambasadorom dobre volje. I na kraju još jedan citat koji se odnosi na njegovu publiku: &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;Mnogo je ljudi koji vole moje pesme i oni za mene nisu samo publika. Omogućili su mi da živim od svog talenta, radim ono što volim, u čemu uživam i, na kraju krajeva, da živim od toga.&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;

== Festivali ==
Rijetki nastupi na festivalima, uglavnom [[Splitski festival]], [[Festival Opatija]] i [[Zagrebfest]]. Grand Prix Splitskog festivala 1979. u Večeri dalmatinskih šansona za pjesmu &quot;Panonski mornar&quot;.

== Diskografija ==
=== Albumi ===
* Pub, PGP RTB (1982)
* Celovečernji The Kid, PGP RTB (1983)
* 003, PGP RTB (1985)
* Bezdan, Jugoton (1986)
* Panta Rei, Jugoton (1988)
* [[Tri posleratna druga]], Jugoton (1989)
* Marim ja, Diskoton (1991)
* Jedan od onih života, UFA Media (1993)
* Naposletku, UFA Media (1996)
* Devedesete, Hard Rock &amp; Balašević (2000)
* Dnevnik starog momka, Hi-FI Centar (2001)
* Rani mraz, Hi-FI Centar (2004)

=== Singlovi ===
* U razdeljak te ljubim, RTV Ljubljana (1977)
* Kristofore crni sine, Jugoton (1978)
* Računajte na nas, PGP RTB (1978)
* Tri put sam video Tita, PGP RTB (1981)
* Ljubio sam snašu na salašu, PGP RTB (1978)
* Oprosti mi Katrin, PGP RTB (1978)
* Panonski mornar, PGP RTB (1979)
* Prvi januar, PGP RTB (1979)
* Marina, PGP RTB (1980)
* Priča o Vasi Ladačkom, PGP RTB (1980)
* Hej čarobnjaci, svi su vam đaci, PGP RTB (1982)
* Poluuspavanka, PGP RTB (1987)

== Knjige ==

# ''Računajte na nas'' - Poezija
# ''I život ide dalje'' - Zbirka novinskih članaka
# ''Jedan od onih života'' (1997) - Roman
# ''Dodir svile'' ([[1998]]) - Poezija
# ''Tri posleratna druga'' - Roman
# ''...i od dva-tri akorda (jer ni ne umem bolje ja...)'''
# ''Kao rani mraz'' (2007)

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Đorđe Balašević}}
* Balasevic.com [http://www.balasevic.com/ Balašević Internet fan club]
* Balasevic.net [http://www.balasevic.net/ (ne)normalni balasevicevci]
* Balasevic akordi i tekstovi [http://balasevic.freeserverhost.com/ Balasevic akordi i tekstovi]
* Balasevic.info [http://www.balasevic.info/ www.balasevic.info]
* Đorđe Balašević na Facebook'u [http://www.facebook.com/pages/Dorde-Balasevic/125568577465979 Đorđe Balašević na Facebook'u]
* Knjiga - Kao Rani Mraz [http://www.kaoranimraz.info/ Salayka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100225154123/http://www.kaoranimraz.info/ |date=2010-02-25 }}
* Galerija sa koncerata [http://www.igorficko.com/photos Galerija sa koncerata]
* [http://www.osijek031.com/galerija/thumbnails.php?album=533 Đorđe Balašević &amp; Panonska mornarica, fotogalerija, Osijek 28. 11.2010.]

{{Lifetime|1953|2021|Balašević, Đorđe}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]]
[[Kategorija:Jugoslavenski tekstopisci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski kantautori]]
[[Kategorija:Jugoslavenski scenaristi]]
[[Kategorija:Jugoslavenski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Jugoslavenski kompozitori]]
[[Kategorija:Srpski pevači]]
[[Kategorija:Srpski tekstopisci]]
[[Kategorija:Srpski kantautori]]
[[Kategorija:Srpski scenaristi]]
[[Kategorija:Srpski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Srpski kompozitori]]
[[Kategorija:Biografije, Novi Sad]]</text>
      <sha1>23xk3ylry3jv2d7lpdptp8zr29iamul</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Virovitica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12677</id>
    <revision>
      <id>42695730</id>
      <parentid>42591917</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:40:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Camypaj.rs</username>
        <id>266661</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Historija */ Fixed grammar</comment>
      <origin>42695730</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4986" sha1="hpltleyzjc935053mz7iob1p6pst86q" xml:space="preserve">{{Grad RH
| ime = Virovitica
| slika = Virovitica-2.JPG
| opis_slike = 
| zastava = 
| grb = 
| županija = [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]] 
| broj stanovnika =  22.618
| poštanski broj = 33000 
| pozivni broj = 033
| registarska oznaka = VT
| gradonačelnik = [[Ivica Kirin]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])
| z. širina = 45.53 
| z. dužina = 17.39 
}}
'''Virovitica''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji predstavlja administrativno sjedište [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravske županije]].

== Geografija ==

== Stanovništvo ==
{| {{prettytable}}
! style=&quot;background:silver; color:blue&quot; |Naselje
! style=&quot;background:silver; color:blue&quot; |1991. g.
! style=&quot;background:silver; color:blue&quot; |2001. g.
|-
| [[Čemernica (Virovitica)|Čemernica]]
| align=&quot;center&quot; | 510
| align=&quot;center&quot; | 672
|-
| [[Golo Brdo (Virovitica)|Golo Brdo]]
| align=&quot;center&quot; | 361
| align=&quot;center&quot; | 364
|-
| [[Jasenaš]]
| align=&quot;center&quot; | 222
| align=&quot;center&quot; | 110
|-
| [[Korija]]
| align=&quot;center&quot; | 860
| align=&quot;center&quot; | 888
|-
| [[Milanovac]]
| align=&quot;center&quot; | 1612
| align=&quot;center&quot; | 1680
|-
| [[Podgorje (Virovitica)|Podgorje]]
| align=&quot;center&quot; | 779
| align=&quot;center&quot; | 830
|-
| [[Požari]]
| align=&quot;center&quot; | 95
| align=&quot;center&quot; | 228
|-
| [[Rezovac]]
| align=&quot;center&quot; | 1289
| align=&quot;center&quot; | 1345
|-
| [[Rezovačke Krčevine]]
| align=&quot;center&quot; | 398
| align=&quot;center&quot; | 365
|-
| [[Sveti Georgije|Sveti Đurađ]]
| align=&quot;center&quot; | 638
| align=&quot;center&quot; | 624
|-
| Virovitica
| align=&quot;center&quot; | 16 167
| align=&quot;center&quot; | 16 073
|-
| style=&quot;background:yellow; color:blue&quot; |Ukupno
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow; color:blue&quot; | 22 931
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:yellow; color:blue&quot; | 23 179
|-
|}
[[Datoteka:Dvorac Pejačević, Virovitica - jugozapad.JPG|thumb|295px|Dvorac Pejačević u centru grada]]

== Uprava ==

== Historija ==
1234. godine, kralj [[Bela IV.]] je dao Virovitici povlasticu slobodnog kraljevskog grada. 1242 godine opet isti kralj je dao istu povlasticu Zagrebu, poznatiju kao &quot;zlatna bula&quot;, koja je također izdana u Virovitici.

== Gospodarstvo ==

== Značajne osobe ==
* [[Ivica Kirin]], bivši ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske, diplomirani inženjer geotehnike 
* [[Đuro Dečak]], umirovljeni general pukovnik hrvatske vojske, saborski zastupnik (2 mandata), predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata 
* [[Ivan Šibl]], učesnik Narodnooslobodilačke borbe, rezervni general-potpukovnik, društveno-politički radnik SR Hrvatske i SFRJ i narodni heroj Jugoslavije
* [[Slavko Šajber]] , hrvatski političar , nogometni čelnik i predsjednik nogometnog saveza Jugoslavije
* [[Dražen Kühn]], hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac 
* [[Zrinko Ogresta]], hrvatski scenarist i filmski redatelj
* [[Jasenko Houra]], hrvatski pjevač
* [[Ksenija Marinković]], hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica

== Spomenici i znamenitosti ==

== Obrazovanje ==
Osnovne škole
* Osnovna škola &quot;Vladimir Nazor&quot;
* Osnovna škola Ivane Brlić Mažuranić
* Osnovna škola Virovitica

Srednje škole
* Gimnazija Petra Preradovića
* Strukovna škola Virovitica
* Industrijsko-obrtnička škola Virovitica
* Tehnička škola Virovitica

== Kultura ==
* Grupa [[Vatra (sastav)|Vatra]]

== Sport ==
* [[NK Virovitica]]: Treća županijska liga u sezoni 2005/2006
* [[NK Tvin]]: Treća liga u sezoni 2005/2006
* [[ŽRK Tvin]]: prva hrvatska rukometna liga-žene
* [[KK Virovitica]]: A2 košarkaška liga - muški
* [[RK Viro]]: druga hrvatska rukometna liga-muški
* [[Plivački klub Virovitica]]
* [[Kuglački klub Zanatlija]]
* [[Kuglački klub Sloboda]]
* [[Karate klub Virovitica]]

== Gradovi Prijatelji ==
Gradovi prijatelji Virovitice su:&lt;ref&gt;{{Cite web|accessdate=19.XI.2024.|title=Gradovi prijatelji - Grad Virovitica|url=https://www.virovitica.hr/gradovi-prijatelji/}}&lt;/ref&gt;
{{Div col|content=*{{flagicon| Mađarska}}[[Barcs]], [[Mađarska]]

*{{flagicon| Njemačka}}[[Traunreut]], [[Njemačka]]
*{{flagicon| Češka}}[[Vyškov]], [[Češka]]
*{{flagicon| Hrvatska}}[[Pakrac]], [[Hrvatska]]
*{{flagicon| Hrvatska}}[[Poreč]], [[Hrvatska]]
*{{flagicon| Bosna i Hercegovina}}[[Jajce]], [[Bosna i Hercegovina]]|colwidth=25em}}

== Zanimljivosti ==
[[Đorđe Balašević]], dio čije rodbine potječe iz Virovitice, je skladao pjesmu ''Virovitica'' koja je bila popularna 1980-ih.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Virovitica}}
* [http://www.virovitica.hr/ Dobro došli u Viroviticu]
* [http://www.virovitica.net/ Grad Virovitica]
* [http://www.kazalistevirovitica.hr/ Kazalište Virovitica]
* [http://www.knjiznicavirovitica.hr/ Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica]

{{Virovitica}}
{{Virovitičko-podravska županija}}
{{Hrvatski gradovi}}
{{Normativna kontrola}}

{{Stub-grad-hrv}}

[[Kategorija:Virovitica| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Virovitičko-podravskoj županiji]]</text>
      <sha1>hpltleyzjc935053mz7iob1p6pst86q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Erevan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13793</id>
    <revision>
      <id>42695826</id>
      <parentid>42690946</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:10:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695826</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48562" sha1="h8c8auaxyw2avpti8bb0tdv44odmz0b" xml:space="preserve">{{Naselje (HR)
| ime = Erevan
| ime_genitiv =Erevana
| izvorno_ime =&lt;small&gt;Երեւան&lt;/small&gt;

| slika_panorama =Երեւան.JPG
| veličina_slike =260px
| opis_slike     =Pogled na Erevan s planinom Ararat u pozadini

| slika_zastava =Flag of Yerevan.svg
| slika_zastava_veličina =80px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina = 
| slika_grb                    =Coat of arms of Yerevan.svg
| slika_grb_veličina           =40px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_lokacijska_karta_država = Armenija
| slika_lokacijska_karta_opis   =&lt;center&gt;Erevan na karti Armenije

| nadimak = 
| geslo =

| širina-stupnjevi = 40
| širina-minute    = 11
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi = 44
| dužina-minute    = 31
| dužina-oznaka    = E

| lokacija_ime =[[Spisak država|Država]]
| lokacija_info ={{flag|Armenija}}
| lokacija1_ime =
| lokacija1_info =

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =gradonačelnik
| ime_vođe =Hayk Marutyan
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =

| površina_bilješke =
| površina_uža      = 227 [[kvadratni kilometar|km²]]
| površina_šira     = 
| visina            = 989.4  
| stanovništvo_godina       = [[2011]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo= 1 121 900
| stanovništvo_gustoća      =4,896/[[kvadratni kilometar|km²]]
| stanovništvo_uže=
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire=
| stanovništvo_šire_gustoća =
| vremenska_zona     = [[UTC+4]]
| utc_pomak          = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     = 
| pozivni_broj       = +374 10
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =[http://www.yerevan.am/index.php?lang=1&amp;page_id=1 www.yerevan.am]
| bilješke =
}}

'''Erevan''' ili '''Jerevan''' ([[armenski jezik|arm.]]: Երևան, ''Jerevan'') najveći je i [[glavni grad]] [[Armenija|Armenije]] od 1918. godine.&lt;ref name=&quot;Dédéyan&quot;&gt;Gérard Dédéyan (dir.), ''Histoire du peuple arménien'', Privat, Toulouse, 2007 {{ISBN|978-2-7089-6874-5}}, str. 567.&lt;/ref&gt;.

Grad je osnovan [[782. pne.]] na rijeci [[Hrazdan]]u na zapadu zemlje, na istočnoj strani podnožja planine Ararat. Grad ima vrlo turbulentnu povijest punu raznih bitaka, paleža i potresa. Nakon skoro tri tisućljeća postojanja, ovaj grad postao je glavni grad Armenije nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i [[armenski genocid|armenskog genocida]]. Grad se relativno brzo razvio u 20. vijeku, kad je od malenog grada s nekoliko tisuća stanovnika narastao u glavno kulturno, umjetničko, industrijsko i političko središte zemlje.

Godine 2007., broj stanovnika Erevana procjenjen je na 1.107.800 stanovnika, dok aglomerizacijsko područje okuplja oko 1.245.700 stanovnika, što je više od 42 % ukupne populacije zemlje.&lt;ref name=&quot;Armstat 2008&quot;&gt;{{eng oznaka}} ArmStat, ''Marzes of the Republic of Armenia in figures, 2008'', {{cite web|url=http://www.armstat.am/file/article/marz_08_32.pdf|title=« Yerevan - RA Capital »|date=2008}}.&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Daleka historija ===
[[Datoteka:Erebuni.jpg|lijevo|mini|Ruševine tvrđave Erebuni]]
[[Image:Erevan - La forterese d'Erebouni 07.JPG|thumb|left|„Rodni list“ Erevana]]

Erevan je jedan od najstarijih gradova koji imaju i pisanu potvrdu o svom nastanku. U ovom slučaju to je natpis na [[klinasto pismo|klinastom pismu]] u kamenu koja svjedoči o početku gradnje utvrde.
Arheološki nalazi dokazuju da je [[Urartu|urartijanska]] vojna utvrda zvana ''Erebuni'' (Էրեբունի) ustanovljena 782. pne. po naređenju kralja [[Argištis I.|Argištisa I.]] na mjestu današnjeg Erevana, kako bi služila kao stražarska utvrda protiv barbarskih napada sa sjevernog [[Kavkaz]]а, te je zbog toga jedan od najstarijih gradova na svijetu. U ovo vrijeme urartijske moći u gradu je napravljen sustav za [[navodnjavanje]]. Vijek kasnije, kako bi nadomjestio napušteni [[Erebuni]], kralj [[Rusa II.]] nekoliko kilometara sjevernije daje izgraditi tvrđavu [[Teišebani]].&lt;ref name=&quot;brady kiesling p6&quot;&gt;{{eng oznaka}} Brady Kiesling, ''op. cit.'' str. 6&lt;/ref&gt; Ovo postaje glavni grad sjeverne pokrajine, te služi kao skladište za prikupljene proizvode koji se kasnije šalju u glavno središte kraljevstva, [[Tušpa|Tušpu]]. Grad su [[590. pne.]] opljačkali i spalili [[Medijsko Carstvo|Medijci]], saveznici [[Skiti|Skita]].

Pri završetku urartijskog razdoblja, vladajuća dinastija [[Orontidi|Orontida]] uvelike doprinosi obnovi grada. Od 6. do 4. vijeka pne. grad je jedan od glavnih armenskih [[satrap]]skih središta u [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidskom Carstvu]].

Zbog nedostatka historijskih dokaza, razdoblje između 4. i 3. vijeka pne. poznato je kao ''mračno doba Erevana''.

=== Srednji vijek ===

[[Image:Bagrotouni.svg|thumb|Rekonstrukcija bagratidskog barjaka]]

Grad doživljava intenzivniji razvoj u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]], a prva crkva u Erevanu, crkva sv. Petra i Pavla, izgrađena je u 5. stoljeću (srušena je [[1931]]. godine). Nakon više pokušaja u 640-ima, Arapi osvajaju grad [[658]]. godine.&lt;ref name=&quot;tour armenia p7&quot;&gt;{{eng oznaka}} Rick Ney, ''Tour Armenia'', {{cite web|url=http://armenianow.com/pdf/yerevan.pdf|title=« Yerevan »|access-date=2015-05-08|archive-date=2007-10-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20071012024603/http://www.armenianow.com/pdf/yerevan.pdf}}, ArmeniaNow.com, 2007., str. 7.&lt;/ref&gt;. Ovo postaje drugi po važnosti grad u regiji nakon [[Dvin]]a, koji ostaje glavno ekonomsko središte sve do 11. vijeka. Arapi u svom pokušaju ovladavanja armenskim stanovništvom, što je uključivalo i masovna preobraćenja, nalaze na žestoki otpor stanovništva i prisiljeni su na kompromise. Od tad vladajuće [[kalif]]e toleriraju kršćanstvo i daju Armencima široku autonomiju. U Erevanu je razdoblje mira i prosperiteta trajalo sve do pobuna [[740]]., kad je grad opljačkan i djelomično zapaljen. Ponovnu djelomičnu autonomiju grad dobiva tek [[850]]., kada na vlast dolazi budući armenski kralj [[Ašot I.]], čime započinje era vladavine [[Bagratidi|Bagratida]].

Godine [[920]]., uz pomoć [[Bizant]]a, kralj [[Ašot II.]] reintegrira Erevan i regiju u kraljevstvo&lt;ref name=&quot;tour armenia p7&quot;/&gt;. U 10. stoljeću, zbog svoje ekonomske i vojne moći, grad postaje središte istočne Armenije. Sve do 11. stoljeća grad je bio dio bagratidskog kraljevstva, nakon čega je tajno ponuđen Bizantu [[1023.]], da bi na kraju dospio pod vlast [[Seldžuci|Seldžuka]]. Nakon smrti kralja [[1041.]], [[Dodatak:Popis bizantskih careva|bizantski car]] [[Mihajlo V. Kalafat]] zauzima Erevan, Ani i dolinu Ararata.&lt;ref&gt;Gérard Dédéyan (dir.), ''op. cit.'', str. 313.&lt;/ref&gt; Drugi napad Seldžuka bio je vrlo koban za tu regiju, te se bizantske snage povlače u grad Ani.&lt;ref name=&quot;Gérard&quot;&gt;Gérard Dédéyan (dir.), ''op. cit.'', str. 269.&lt;/ref&gt; [[Seldžuci]] pljačkaju i pale grad, te na kraju preuzimaju apsolutnu kontrolu nad kraljevstvom [[1064.]] godine.&lt;ref name=&quot;Gérard&quot;/&gt; U 12. vijeku Gruzija postaje regionalna vojna sila i ulazi u savez sa Armencima kako bi otjerala turske vladare. Erevan je ponovno zauzet 1201., te obnovljen tjekom idućih dvadeset godina, što je razdoblje poznato kao „zlatno doba grada“. Od 1225., počinju [[Turkmeni|turkmenske]] i [[Mongoli|mongolske]] invazije na grad, nakon čega Erevan dobiva mongolsku vlast koja ipak ima određenu toleranciju prema kršćanima. Od 1256., Erevan postaje glavni grad jednog od četiri [[ulus]]a (regije) u [[Mongolsko Carstvo|Mongolskom Carstvu]]. U 13. vijeku nastupa kriza i glad zbog koje stanovništvo opet napušta Erevan. Nakon više valova napada, [[1387]]., [[Tamerlan]] opostušuje grad i cijelo okolno područje.&lt;ref&gt;Claude Mutafian &amp; Eric Van Lauwe, ''Atlas historique et culturel de l'Arménie : Proche-Orient et Sud-Caucase du VIII au XXI '', Collection Atlas / Mémoires, Éditions Autrement, Pariz, 2001. {{ISBN|978-2746701007}}.&lt;/ref&gt;.

=== Moderna historija ===
[[Image:05 Chardin Yerevan1672.gif|thumb|left|Erevan 1672. godine]]
Razdoblje 16. i 17. vijeka je još jedan mračan period u povijesti grada. U tom razdoblju grad je poslužio kao bojno polje između [[Perzija]]ca i [[Osmansko Carstvo|Turaka]], da bi uslijedili napadi Arapa i Mongola, te nakraju i veliki potres koji je skoro u potpunosti uništio grad.&lt;ref name=&quot;brady kiesling p6&quot;/&gt; Neki ostaci iz tog perioda vidljivi su još i danas.&lt;ref name=&quot;brady kiesling p6&quot;/&gt;

Kad je grad 1827. zauzela [[Carska Rusija]] on je imao tek oko 12.500 stanovnika od kojih pola nisu bili Armenci. U tom razdoblju ponovno je zavladao mir i počeo je blagi demografski rast&lt;ref name=&quot;Univ&quot;&gt;Encyclopædia Universalis France S.A., « Erevan », 1995.&lt;/ref&gt; i grad dobiva status glavnog grada pokrajine, a od 1849. i gubernije&lt;ref&gt;Gérard Dédéyan (dir.), ''op. cit.'', str. 486.&lt;/ref&gt;.

[[Image:The Soviet Union 1968 CPA 3672 stamp (David of Sassoun Monument in Yerevan (Yervand Kochar, 1959) and Ararat Mountains).jpg|thumb|upright=0.5|right|Poštanska marka iz sovjetskog rezdoblja - kip Davida Sasuncija.]]

Početkom 20. vijeka Erevan je bio samo malo provincijski grad od 30.000 stanovnika na vratima Ruskog Carstva.&lt;ref name=&quot;Univ&quot;/&gt; Godine [[1918]]., Erevan postaje glavni grad [[Prva armenska republika|Nezavisne Republike Armenije]] i to ostaje sve do [[1920]]. godine. Urbanist Aleksandar Tamanian transformira cijeli grad u dostojni glavni grad te republike. Ova iznimna promjena u potpunosti mijenja lice grada gradnjom novih četvrti, cesta, mostova, zračne luke, te na kraju 1980. i metroa.&lt;ref&gt;Gérard Dédéyan (dir.), ''op. cit.'', str. 631.&lt;/ref&gt;

Erevan je ostao glavni grad Armenije i nakon uključenja u [[Sovjetski Savez]] 1920. godine. Dvije godine kasnije status glavnog grada u [[Transkavkaska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Transkavkaskoj Sovjetskoj Republici]] prepušta [[Tbilisi]]ju. Godine 1936., Erevan ponovno postaje glavni grad nove [[Armenska Sovjetska Socijalistička Republika|Armenske Sovjetske Socijalističke Republike]], te nakraju 1991. treće nezavisne republike Armenije. Prosvjedi održani 1988. za nezavisnost [[Gorski Karabah|Gorskog Karabaha]] jedna su od posljedica [[perestrojka|perestrojke]] i želje za nezavisnošću sovjetskih republika. Potres 7. prosinca 1988. usporio je ovaj proces, te je Armenija jedna od zadnjih sovjetskih republika koja je postala neovisna.

Zemlju i grad je 1990-ih pogodila teška ekonomska kriza koja je djelomično izazvana i blokadom od strane [[Turska|Turske]] i [[Azerbajdžan]]a. U 2000-ima opet slijedi brži gospodarski rast zemlje, a time i Erevana, premda po mnogočemu još zaostaje za nekim drugim područjima bivšeg SSSR-a.

== Geografija ==
[[Image:YerevanAerial.jpg|thumb|Satelitska snimka Erevana]]
Erevan se nalazi u središnjozapadnom dijelu Armenije, na sjeveroistočnom rubu [[Ararat]]ske doline. Grad je izgrađen na sedam brežuljaka, što daje Erevanu poseban izgled budući da se neke njegove četvrti nalaze na brdima, a neke u dolinama. Grad karakterizira velika visinska razlika između njegovih pojedinih dijelova, koja varira od 865 metara visine, sve do 1390 metara.

Južne i jugoistočne gradske četvrti nalaze se na visini od oko 900 metara. Ovdje ljeti vladaju relativno visoke temperature i blagi vjetar. To su većinom industrijske četvrti gdje se danas nalaze većinom napuštene tvornice, te elektrane i gradske zračne luke.

Gradsko središte i sjeverozapadne četvrti nalaze se na visini od 950 do 1000 m, a sagrađene su oko [[Cicernakaberd]]a i kanjona rijeke [[Hrazdan]], koje je jedino mjesto u središtu grada sa svježom klimom ljeti. Ovdje se nalaze okruzi [[Kentron]] (gradsko središte) i [[Adžapnijak]] na suprotnim stranama obale.

Sjeverni i istočni dio grada nalazi se na visini do 1300 m, a karakterizira ga svježa klima ljeti. Na malom brdu na istoku nalaze se ruševine tvrđave [[Erebuni]], od koje se i razvio ovaj grad.

Za razliku od ostalih gradova u Armeniji, Erevan nije dio niti jedne pokrajine (''marz''), nego je poseban upravni teritorij&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{Cite web|url=http://www.gov.am/enversion/regional_7/regional.htm|title=Stranica armenske vlade, podjela teritorija|access-date=2015-05-08|archive-date=2008-04-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20080420205327/http://www.gov.am/enversion/regional_7/regional.htm|url-status=dead}}.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Članak 108 {{Cite web|url=http://www.gov.am/enversion/legal_1/legal_sahman_all.html|title=Armenskog ustava}}.&lt;/ref&gt;, okružen s pokrajinama [[Kotajk]] na sjeveru, [[Ararat (pokrajina)|Ararat]] na jugu, [[Armavir (pokrajina)|Armavir]] na jugozapadu i [[Aragacotn]] na sjeverozapadu.

=== Klima ===

U Erevanu vlada relativno kontinentalna klima, sa suhim i vrućim ljetima, te hladnim i kratkim zimama. Gradska klima je određena položajem grada u nizini okruženoj planinama, te udaljenosti grada od mora. Klima u gradu dosta se razlikuje od četvrti do četvrti, tako da u nekim visinskim dijelovima grada može vladati i planinska klima.

Ljeti temperatura u kolovozu doseže do 40&amp;nbsp;°C, dok zimi temperature znaju pasti i do -15&amp;nbsp;°C u siječnju. Godišnje na grada padne relativno mala količina padalina od oko 320&amp;nbsp;mm. Godišnje grad ima oko 2700 sunčanih sati.&lt;ref name=&quot;Azatian&quot;&gt;{{hy icon}} {{ru icon}} V. Azatian i T. Hakopian, ''Երևան Ереван Yerevan'', ИПО Parberakan, Erevan, 1989., str. 284.&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|- style=&quot;background:#bbbbbb; color:#000000;&quot; 
|style=&quot;background:#ffffff; border-left-style:hidden; border-top-style:hidden;&quot;| 
| '''Sij.''' || '''Velj.''' || '''Ožu.''' || '''Tra.''' || '''Svi.''' || '''Lip.''' || '''Srp.''' || '''Kol.''' || '''Ruj.''' || '''Lis.''' || '''Stu.''' || '''Pro.''' || '''God.'''
|- style=&quot;color:#000000;&quot;
|style=&quot;background:#dddddd; text-align:left;&quot;| '''T° maks.''' ''(prosjek)'' [°C]
|style=&quot;background:#ffff99;&quot;| -2
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 1
|style=&quot;background:#ffcc66;&quot;| 10
|style=&quot;background:#ffaa00;&quot;| 19
|style=&quot;background:#ff9900;&quot;| 24
|style=&quot;background:#ff5500;&quot;| 31
|style=&quot;background:#ff5500;&quot;| 34
|style=&quot;background:#ff5500;&quot;| 33
|style=&quot;background:#ff7700;&quot;| 28
|style=&quot;background:#ff9900;&quot;| 21
|style=&quot;background:#ffcc66;&quot;| 10
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 3
|style=&quot;background:#ffaa00;&quot;| '''17,7'''
|- style=&quot;background:#66ccff;&quot;
|style=&quot;background:#dddddd; text-align:left;&quot;| '''T° maks.''' ''(najviša)'' [°C]
|style=&quot;background:#ffcc66;&quot;| 12
|style=&quot;background:#ffaa00;&quot;| 16
|style=&quot;background:#ff7700;&quot;| 27
|style=&quot;background:#ff7700;&quot;| 29
|style=&quot;background:#ff5500;&quot;| 33
|style=&quot;background:#ff3300;&quot;| 36
|style=&quot;background:#fe0000;&quot;| 40
|style=&quot;background:#ff3300;&quot;| 39
|style=&quot;background:#ff5500;&quot;| 34
|style=&quot;background:#ff7700;&quot;| 27
|style=&quot;background:#ff9900;&quot;| 20
|style=&quot;background:#ffaa00;&quot;| 16
|style=&quot;background:#fe0000;&quot;| 40
|- style=&quot;background:#66ccff;&quot;
|style=&quot;background:#dddddd; color:#000000; text-align:left;&quot;| '''T° min.''' ''(prosjek)'' [°C]
|style=&quot;background:#ffffbb;&quot;| -9
|style=&quot;background:#ffffbb;&quot;| -8
|style=&quot;background:#ffff99;&quot;| -1
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 6
|style=&quot;background:#ffcc66;&quot;| 10
|style=&quot;background:#ffcc66;&quot;| 14
|style=&quot;background:#ffaa00;&quot;| 17
|style=&quot;background:#ffaa00;&quot;| 18
|style=&quot;background:#ffcc66;&quot;| 13
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 7
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 1
|style=&quot;background:#ffffaa;&quot;| -3
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| '''5,4'''
|- style=&quot;background:#66ccff;&quot;
|style=&quot;background:#dddddd; color:#000000; text-align:left;&quot;| '''T° min.''' ''(najniža)'' [°C]
|style=&quot;background:#ffffdd;&quot;| -27
|style=&quot;background:#ffffdd;&quot;| -25
|style=&quot;background:#ffffdd;&quot;| -18
|style=&quot;background:#ffffaa;&quot;| -3
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 3
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 6
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 9
|style=&quot;background:#ffcc66;&quot;| 10
|style=&quot;background:#ffee99;&quot;| 2
|style=&quot;background:#ffffaa;&quot;| -2
|style=&quot;background:#ffffdd;&quot;| -12
|style=&quot;background:#ffffdd;&quot;| -16
|style=&quot;background:#ffffdd;&quot;| -27
|- style=&quot;background:#66ccff;&quot;
|style=&quot;background:#dddddd; color:#000000; text-align:left;&quot;| '''Padaline''' [mm]
|style=&quot;background:#55aaff;&quot;| 23
|style=&quot;background:#55aaff;&quot;| 25
|style=&quot;background:#55aaff;&quot;| 28
|style=&quot;background:#2299ff;&quot;| 48
|style=&quot;background:#2277ff;&quot;| 53
|style=&quot;background:#55aaff;&quot;| 23
|style=&quot;background:#66ccff;&quot;| 15
|style=&quot;background:#77ddff;&quot;| 8
|style=&quot;background:#66ccff;&quot;| 13
|style=&quot;background:#55aaff;&quot;| 23
|style=&quot;background:#4499ff;&quot;| 31
|style=&quot;background:#55aaff;&quot;| 28
|style=&quot;background:#66ccff;&quot;| '''318'''
|}
&lt;small&gt;Izvor : BBC Weather&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} BBC Weather, {{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/weather/world/city_guides/results.shtml?tt=TT004530|title=''Yerevan, Armenia''|access-date=2015-05-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20090115080619/http://www.bbc.co.uk/weather/world/city_guides/results.shtml?tt=TT004530|archive-date=2009-01-15|url-status=dead}}.&lt;/ref&gt;
&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;

=== Prirodne opasnosti ===

Cijela Armenija se nalazi u zoni jake [[potres|sezmičke aktivnosti]].&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} United States Geological Survey, {{cite web|url=http://earthquake.usgs.gov/regional/world/iran/gshap.php|title=''Iran - Seismic Hazard Map}}.&lt;/ref&gt; Njezin položaj je na području [[subdukcija|subdukcije]] [[Arapska ploča|arapske]] i [[Euroazijska ploča|euroazijske ploče]].

Zemlju, a pogotovo Erevan, već su nekoliko puta u prošlosti pogodili snažni potresi. Relativno nedavan vrlo jaki potres dogodio se [[7. prosinca]] [[1988]]., s epicentrom udaljenim stotinjak kilometara od Erevana u području [[Spitak|Spitka]]. U tom potresu poginulo je oko 30.000 osoba.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.universalis.fr/index|title=Encyclopédie Universalis|access-date=2015-05-08|archivedate=2021-05-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210505111324/https://junior.universalis.fr/|deadurl=yes}}.&lt;/ref&gt; Ovaj potres od 6,9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici snažno se osjetio u glavnom gradu gdje je oštetio mnoge zgrade. U 17. stoljeću je Erevan također pogodio snažan potres koji je uništio veliki dio grada.

Mnogi armenski [[Seizmologija|seizmolozi]] predviđaju da bi idući potres bio katastrofalan za grad i da bi broj žrtava moga biti nekoliko stotina tisuća. Ova predviđanja zasnovana su na stanju zgrada u gradu, od kojih su mnoge već oštećene u potresu 1988., a i mnoge su građene s nedovoljnom zaštitom od potresa. Oko 40% građevina u Erevanu ne zadovoljava norme zaštite od potresa.&lt;ref&gt;[[Krikor Amirzajan]], « 40% des constructions d’Erévan ne seraient pas aux normes sismiques requises », dans ''Nouvelles d'Arménie''.&lt;/ref&gt;.

== Politika ==

Erevan je glavni grad Armenije od proglašenja [[Demokratska Republika Armenija|Prve republike]] [[1918]]. godine. Zbog svog položaja u nizini Ararata koja je povijesna zemlja Armenaca, izbor ovog grada za glavni grad bio je logičan u vremenu nastajanja mlade države.

Nakon što je Armenija postala republika u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]], Erevan je ostao glavni grad u kojem su se nalazile sve političke institucije te sovjetske republike. Godine [[1991]]., nakon proglašenja nezavisnosti Treće republike, Erevan je ostao političko središte zemlje u kojem se nalaze sve važne političke institucije.

=== Gradska vlast ===
[[Image:Police-erevan.jpg|thumb|Vozila općinske policije Erevana]]
Armenski ustav koji je usvojen [[5. srpnja]] [[1995]]. godine, daje Erevanu status pokrajine (''marz'')&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Article 108 de la {{cite web|url=http://www.parliament.am/legislation.php?sel=show&amp;ID=2425&amp;lang=eng|title=Constitution arménienne de 1995}}.&lt;/ref&gt;. Način upravnog funkcioniranja grada je dakle sličan upravnom funkcioniranju ostalih pokrajina, uz neke određene posebnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parliament.am/legislation.php?sel=show&amp;ID=1&amp;lang=eng|title=Article 117 of the Armenian Constitution|accessdate=2008-05-16}}&lt;/ref&gt;

Upravu grada Erevana predstavljaju:

* gradonačelnik, kojeg izabire predsjednik države na preporuku premijera, te koji uz skupinu od četiri podgradonačelnika upravlja s 11 gradskih upravnih ureda;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.yerevan.am/index.php?page=structure|title=Yerevan municipality structure|accessdate=2008-05-16}}&lt;/ref&gt;
* Vijeće Erevana, koje uz vodstvo gradonačelnika okuplja načelnike zajednica gradskih okruga ,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parliament.am/legislation.php?sel=show&amp;ID=1305&amp;lang=eng|title=Article 82 of the May 7, 2002 Law relative to local autonomy|accessdate=2008-05-16}}&lt;/ref&gt;;
* dvanaest zajednica okruga, od kojih svaka ima svog načelnika, te vlastito vijeće .&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.parliament.am/legislation.php?sel=show&amp;ID=1305&amp;lang=eng|title=Article 77 on the May 7 2002 Law relative to local autonomy|accessdate=2008-05-16}}&lt;/ref&gt;

Prema zadnjim promjenama ustava iz 2005. godine, grad je službeno pretvoren u zajednicu (''hamajnk''), a način i struktura izbora gradonačelnika i gradskog vijeća je promjenjena. Ove promjene stupaju na snagu 2009. godine.

Uz nacionalnu i prometnu policiju u Erevanu djeluje i lokalna općinska policija.

=== Gradski okruzi ===

Erevan je podijeljen na dvanaest okruga (Համայնք)&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Liste des districts et détail sur le {{cite web|url=http://www.yerevan.am/index.php?page=mayor|title=site de la municipalité}}.&lt;/ref&gt;.

Svaki okrug je podijeljen na nekoliko četvrti (Թաղամաս). Jedan okrug može imati do sedam četvrti.

[[Image:Districts-erevan.jpg|thumb|360px|right|Okruzi Erevana]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ '''Okruzi i četvrti Erevana'''
! Okruzi (Համայնք)
! Br. stanovnika
! Površina
! Četvrti (Թաղամաս)
|-----
| [[Adžapnijak]]&lt;br /&gt;Աջափնյակ
| &lt;center&gt;125&amp;nbsp;800&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;25,68&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Adžapnijak, Norašen, Nazarbekian, Silikian,&lt;br /&gt; Lukašin, Hagtanak, Vahakni
|-
| [[Arabkir]]&lt;br /&gt;Արաբկիր
| &lt;center&gt;150&amp;nbsp;200&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;12,35&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Nor Arabkir, Ajgedsor
|-----
| [[Avan]]&lt;br /&gt;Ավան
| &lt;center&gt;50&amp;nbsp;400&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;8,37&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Avan, Avan Areš 1 i 2
|-
| [[Davtašen]]&lt;br /&gt;Դավթաշեն
| &lt;center&gt;50&amp;nbsp;500&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;6,71&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Davtašen, Narek
|-----
| [[Erebuni (okrug)|Erebuni]]&lt;br /&gt;Էրեբունի
| &lt;center&gt;126&amp;nbsp;200&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;48,41&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Erebuni, Nor Areš, Sari Tag, Vardašen,&lt;br /&gt; Mušavan, Verin Džrašen
|-
| [[Kanaker-Zejtun]]&lt;br /&gt;Քանաքեր-Զեյթուն
| &lt;center&gt;102&amp;nbsp;700&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;8,10&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Kanaker, Nor Zejtun
|-----
| [[Kentron]]&lt;br /&gt;Կենտրոն
| &lt;center&gt;179&amp;nbsp;100&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;14,20&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Pokr Kentron, Noragjug, Nor Kilikia, Ajgestan,&lt;br /&gt; Kond
|-
| [[Malatia-Sebastia]]&lt;br /&gt;Մալաթիա-Սեբաստիա
| &lt;center&gt;158&amp;nbsp;700&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;25,80&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Nor Malatia, Nor Sebastia, Zoravar Antranik,&lt;br /&gt; Šahumian, Araratian
|-----
| [[Nork-Maraš]]&lt;br /&gt;Նորք-Մարաշ
| &lt;center&gt;14&amp;nbsp;600&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;4,60&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Nork, Nor Maraš
|-
| [[Nor Nork]]&lt;br /&gt;Նոր Նորք
| &lt;center&gt;132&amp;nbsp;100&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;14,47&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Nor Nork
|-----
| [[Nubarašen]]&lt;br /&gt;Նուբարաշեն
| &lt;center&gt;9&amp;nbsp;300&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;18,11&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Nubarašen
|-
| [[Šengavit]]&lt;br /&gt;Շենգավիթ
| &lt;center&gt;146&amp;nbsp;100&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;4,05&amp;nbsp;km²&lt;/center&gt;
| Nerkin Šengavit, Verin Šengavit, Kogb,&lt;br /&gt; Nerkin Šarbah, Verin Šarbah, Noragavit
|}

== Stanovništvo ==

Od malog sela, Erevan je, u isto vrijeme kada je postao glavni grad Armenije, postao i metropola u kojoj danas živi preko milijun stanovnika. Grad je 1827., imao šest javnih parkova, 851 dućan, sedam karavan-saraja, deset javnih kupališta i 1736 kuća gdje je živjelo 12.500 stanovnika. Stanovništvo Erevana je od tada do 1989. naraslo na 1.200.000 građana, što je bila trećina stanovništva zemlje.

Sve do pada [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] stanovništvo grada su većinom činili [[Armenci]], ali sa značajnom [[Rusi|ruskom]], [[Kurdi|kurdskom]], [[Azeri|azerskom]] i [[iran]]skom manjinom. Azerska manjina je u potpunosti nestala nakon [[Rat u Gorskom Karabahu|rata u Gorskom Karabahu]] između 1988. i 1994., dok se ruska manjina značajno smanjila nakon gospodarske krize u 1990-ima. Danas su građani Erevana velikom većinom Armenci.

Kao i u ostatku zemlje i u ostalim bivšim sovjetskim republikama, veliki broj stanovništva pobjegao je u inozemstvo (većinom [[Europa|Europu]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernu Ameriku]]) zbog gospodarske krize. Stanovništvo grada palo je s 1.250.000 stan. 1989. godine&lt;ref name=&quot;Azatian&quot;/&gt;, na 1.103.488 stan. 2001. godine&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Recensement de 2001 : [http://docs.armstat.am/census/pdfs/15.pdf ArmStat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304070502/http://docs.armstat.am/census/pdfs/15.pdf |date=2016-03-04 }}.&lt;/ref&gt;, te na 1.091.235 stan. 2003. godine.&lt;ref name=&quot;ArmStat 2003&quot;&gt;{{hy}} {{eng oznaka}} {{ru}}ArmStat, {{cite web|url=http://docs.armstat.am/census/pdfs/12.pdf|title=Recensement de 2003|access-date=2015-05-08|archive-date=2008-09-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20080910034121/http://docs.armstat.am/census/pdfs/12.pdf|dead-url=yes}}{{pdf}}.&lt;/ref&gt; Stanovništvo aglomerizacije imalo je 1.245.700 stanovnika [[2006]]. godine{{nedostaje izvor}}&lt;!-- nepotpuno &lt;ref name=&quot;population par disctrict&quot;/&gt;. --&gt;

Od glavnih gradova na [[Kavkaz]]u, Erevan je najslabije naseljen.

&lt;center&gt;&lt;timeline&gt;
Colors=
  id:lightgrey value:gray(0.9)
  id:darkgrey  value:gray(0.7)
  id:sfondo value:rgb(1,1,1)
  id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)

ImageSize  = width:550 height:373
PlotArea   = left:50 bottom:50 top:30 right:30
DateFormat = x.y
Period     = from:0 till:1300000
TimeAxis   = orientation:vertical
AlignBars  = justify
ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:500000 start:0
ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:100000 start:0
BackgroundColors = canvas:sfondo

BarData=
  bar:1827 text:1827
  bar:1890 text:1890
  bar:1917 text:1917
  bar:1926 text:1926
  bar:1939 text:1939
  bar:1970 text:1970
  bar:1975 text:1975
  bar:1979 text:1979
  bar:1989 text:1989
  bar:1998 text:1998
  bar:2003 text:2003
  bar:2006 text:2006
  bar:2007 text:2007

PlotData=
  color:barra width:20 align:left

  bar:1827 from:0 till: 10000
  bar:1890 from:0 till: 12500
  bar:1917 from:0 till: 34000
  bar:1926 from:0 till: 65000
  bar:1939 from:0 till: 204000
  bar:1970 from:0 till: 767000
  bar:1975 from:0 till: 899000
  bar:1979 from:0 till: 1019000
  bar:1989 from:0 till: 1201539
  bar:1998 from:0 till: 1249200
  bar:2003 from:0 till: 1091235
  bar:2006 from:0 till: 1104900
  bar:2007 from:0 till: 1107800

PlotData=

  bar:1827 at: 10000 fontsize:S text: 10000 shift:(-8,5)
  bar:1890 at: 12500 fontsize:S text: 12500 shift:(-10,5)
  bar:1917 at: 34000 fontsize:S text: 34000 shift:(-10,5)
  bar:1926 at: 65000 fontsize:S text: 65000 shift:(-10,5)
  bar:1939 at: 204000 fontsize:S text: 204000 shift:(-10,5)
  bar:1970 at: 767000 fontsize:S text: 767000 shift:(-10,5)
  bar:1975 at: 899000 fontsize:S text: 899000 shift:(-10,5)
  bar:1979 at: 1019000 fontsize:S text: 1019000 shift:(-10,5)
  bar:1989 at: 1201539 fontsize:S text: 1201539 shift:(-10,5)
  bar:1998 at: 1249200 fontsize:S text: 1249200 shift:(-10,5)
  bar:2003 at: 1091235 fontsize:S text: 1091235 shift:(-10,5)
  bar:2006 at: 1104900 fontsize:S text: 1104900 shift:(-10,5)
  bar:2007 at: 1107800 fontsize:S text: 1107800 shift:(-10,5)

TextData=
  fontsize:S pos:(50,20)
  text:  Demografski razvoj Erevana između 1827. i 2007.
&lt;/timeline&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot; align=center
|-
!1827.
!1890.
!1917.
!1926.
!1939.
!1970.
!1975.
!1979.
!1989.
!1998.
!2003.
!2006.
|-
|align=center|10.000
|align=center|12.500
|align=center|34.000
|align=center|65.000
|align=center|204.000
|align=center|767.000
|align=center|899.000
|align=center|1.019.000
|align=center|1.201.539
|align=center|1.249.202
|align=center|1.091.235
|align=center|1.104.900
|}

&lt;small&gt;Izvori: [http://www.yerevan.am Grad Erevan], [http://www.armstat.am/ ArmStat]&lt;/small&gt;
&lt;/center&gt;

== Promet ==

=== Cestovni prijevoz ===

Budući da je Erevan bio mali grad koji se pretvorio u metropolu, izgrađena je moderna planska mreža prometnica. U središtu grada nalaze se široke avenije od po nekoliko prometnih traka koje omogućavaju efikasno odvijanje prometa. Ovih dvadesetak avenija povezuje desetak gradskih trgova.

[[Image:Reseau-routier-erevan.gif|thumb|upright=1.5|Mreža autocesta u Erevanu]]
Neke od važnijih gradskih prometnica su: avenija Mesrop Maštoc koja povezuje južni ulaz u grad s Matenadaranom ; prestižna avenija maršala Bagramjana koja povezuje Barekamutiun s Francuskim trgom gdje se nalazi predsjednička palača i parlament ; ulica [[Sajat Nova]] koja je produžetak Bagramjanove avenije poslije Francuskog trga i u kojoj se nalaze brojni restorani, hoteli i dućani ; ulica Abovjan koja završava kod Trga Republike ; te Sjeverna avenija koja prolazi gradom spajajući se s drugim avenijama.

U gradu postoje tri glavna [[most]]a preko rijeke [[Hrazdan]]: Most Davtašen, Veliki Hrazdanski most i Most pobjede. Također postoje i pet manjih mostova preko kojih je moguće prijeći rijeku, a najuočljiviji je Crveni most kojim se do 1945. u grad moglo ući s juga.

==== Autoceste ====

Uz široke gradske avenije, za gradski promet su važne i brze ceste koje se spajaju u Erevanu:

* Autocesta M1 iz smjera [[Aštarak]]a i [[Gjumri]]ja
* Autocesta M2 iz smjera [[Artašat]]a, [[Goris]]a, [[Kapan]]a i [[Iran]]a
* Autocesta M4 iz smjera [[Sevan]], [[Diližan]]a i [[Idževan]]a
* Autocesta M5 iz smjera zračne luke Zvartnoc, [[Ečmiadzin]]a i [[Armavir (grad u Armeniji)|Armavir]]a
* Cesta M15, koja služi kao obilaznica koja povezuje autoceste M4 i M2

Zbog snažnog rasta armenskog voznog parka od 12.000 vozila godišnje&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Armenpress, {{cite web|url=http://www.armeniadiaspora.net/ADC/news.asp?id=1757|title=« Yerevan traffic creates chaos »|access-date=2015-05-08|archive-date=2008-02-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20080202053710/http://www.armeniadiaspora.net/ADC/news.asp?id=1757|dead-url=yes}}.&lt;/ref&gt; došlo je do prometnog zasićenja u središtu grada, te do velikih prometnih zastoja na nekim avenijama. Zbog ovog problema, gradske su se vlasti odlučile na nove investicije u gradsku cestovnu mrežu.

=== Željeznički prijevoz ===

Erevan ima samo jedan kolodvor, od kad su se ostale željezničke stanice prestale koristiti u 1990-ima. Kolodvor je sagrađen u socrealističkom stilu, te na sebi još ima crvenu petokraku zvijezdu, te srp i čekić. Kolodvor je daleko od zadovoljavanja osnovnih normi, a od raspada Sovjetskog Saveza i zatvaranja turske i azerbejdžanske granice njime prolazi samo četiri regionalna vlaka dnevno. Svaki drugi dan ovdje prođe i međunarodni vlak koji ide prema susjednoj Gruziji.

Za iznos od 9000 do 18000 [[Armenski dram|drama]] moguće je noćnim vlakom doći do gruzijskog [[Tbilisi]]ja.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} ArmenPress, « Yerevan - Batumi railway communication to resume in Summer », sur {{cite web|url=http://www.armeniandiaspora.com/forum/archive/index.php/t-81016.html|title=ArmeniaDiaspora.com|access-date=2015-05-08|archivedate=2008-04-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080404095535/http://www.armeniandiaspora.com/forum/archive/index.php/t-81016.html|deadurl=yes}}.&lt;/ref&gt; Taj vlak nastavlja put dalje prema crnomorskom odmorištu [[Batumi]].

Vlakovi ne prometuju prema Iranu, budući da željeznica prolazi preko azerbejdžanskog [[Nahčivan]]a. Nijedan vlak iz Erevana zato ne prometuje prema jugu. Projekt izgradnje željeznice koja bu povezala ove dvije zemlje je trenutno pod razmatranjem.

=== Zračni prijevoz ===

Međunarodna zračna luka u Erevanu nalazi se 12 kilometara zapadno od središta grada. To je glavna zračna luka zemlje i matična luka zračne kompanije [[Armavia]].

Zračna luka Zvartnoc otvorena je 1961., u sovjetsko doba. Luka je prvi put obnovljena 1985., a drugi put 2002., kako bi se prilagodila međunarodnim propisima. Od tada je započeta gradnja novog terminala čija je prva faza završena u rujnu 2006. otvaranjem područja za dolaske. Drugi dio terminala otvoren je u svibnju 2007. godine&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{hy}} {{cite web|url=http://www.aia-zvartnots.aero/|title=Site de l'aéroport international de Zvartnots}}.&lt;/ref&gt;.

Ova međunarodna zračna luka povezuje zemlju s [[Francuska|Francuskom]], [[Rusija|Rusijom]], [[Njemačka|Njemačkom]], [[UK|Ujedinjenim Kraljevstvom]], [[Austrija|Austrijom]], [[Češka|Češkom]], [[Ukrajina|Ukrajinom]], [[Izrael]]om, [[Libanon]]om i drugim zemljama.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{hy}} Liste de toutes les destinations, horaires et informations sur {{cite web|url=http://zvartnots.am/|title=le site de l'aéroport|access-date=2015-05-08|archivedate=2009-03-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090327215202/http://zvartnots.am/|deadurl=yes}}.&lt;/ref&gt;

Druga zračna luka u Erevanu je Erebuni. Od nezavisnosti zemlje 1991., ovdje više ne polijeću komercijalni, već privatni letovi. Zračne snage Armenije ovdje imaju svoju bazu u kojoj se nalazi nekoliko [[MiG-29|MiG-ova 29]].

=== Javni prijevoz ===

==== Metro ====
[[Image:Plan-metro-erevan.jpg|thumb|upright=1.5|Erevanski metro]]
Erevanski metro (Երեւանի մետրոպոլիտեն) sastoji se od jedne linije dugačke 12 kilometara, koja povezuje deset stanica. Trenutno je u fazi izgradnje produžetak ove linije prema sjeverozapadu, a taj produžetak sastoji se od još dvije stanice. Izgradnja jedne stanice (Ajapniak), kao i tunela koji bi je povezao s ostatkom mreže, stoji oko 18 milijuna [[USD|dolara]].&lt;ref&gt;Izjava premijera [[Serge Sargsian|Sergea Sargsiana]] tijekom obilaska radova 2008. godine.&lt;/ref&gt; Datum završetka radova još nije određen.

Dugoročno je planirana gradnja još dvije linije [[metro]]a, ali zbog nedostatka financijskih sredstava još nije određen datum početka radova.

==== Autobus ====

Erevanom voze [[autobus]]i i minibusi na 46 linija&lt;ref&gt;{{hy}} Liste des 46 lignes de bus d'Erevan sur le {{cite web|url=http://www.yerevan.am/iravakan_dasht/avtobus.pdf|title=site de la municipalité}}.&lt;/ref&gt;, te [[trolejbus]]i na 24 linije&lt;ref&gt;{{hy}} Liste des 24 lignes de trolley bus sur le {{cite web|url=http://www.yerevan.am/iravakan_dasht/troleybus.pdf|title=site de la municipalité}}&lt;/ref&gt;. Još uvijek gradom prometuju stari autobusi iz sovjetskog doba, ali se oni postepeno zamjenjuju novim autobusima ukrajinskog Bogdana ([[Isuzu]]) i ruskog [[GAZ]]-a.

Od [[2006]]., određena su stajališta autobusa u svim gradskim četvrtima. Uz gradski prijevoz, autobusi koji polaze s glavnog kolodvora u četvrti Nor Kilikia povezuju Erevan sa svim gradovima u Armeniji, te s važnijim gradovima susjednih država kao što su [[Tbilisi]] u [[Gruzija|Gruziji]] i [[Tabriz]] u [[Iran]]u.

==== Tramvaj ====

Tramvaji su prometovali Erevanom od 1906., a ukinuti su u siječnju 2004. godine. Razlog ukidanju bili su previsoki troškovi koji su za 2,4 puta prelazili količinu prihoda od tramvajske mreže. Nakon prestanka prometovanja, tramvajske tračnice su razmontirane i prodane.

==== Žičara ====

Središte grada bilo je žičarom povezano sa stambenom četvrti Nork u okrugu [[Nork-Maraš]] sve do [[2004]]. godine. Početkom travnja te godine, dogodila se nesreća u kojoj je kabina pala s 17 metara, ubivši pet od sedam putnika. Do tada su se žičarom dnevno služili oko 500 putnika.

Nakon nesreće, dio kabela žičare potrgan je, a cijeli sustav je napušten. Danas se traže financijska sredstva kako bi se žičara ponovno mogla pokrenuti.

== Kultura ==

=== Muzeji i knjižnice ===

Glavni muzej u Erevanu je Nacionalna galerija Armenije koja je sagrađena [[1921]]. godine. Ona je spojena s Muzejom povijesti Armenije. Uz bogatu stalnu izložbu dijela autora kao što su [[Ivan Konstantinovič Ajvazovski|Ajvazovski]], [[Vasilij Kandinski|Kandinski]], [[Marc Chagall|Chagall]], [[Théodore Rousseau|Rousseau]], [[Adolphe Joseph Thomas Monticelli|Monticelli]] ili [[Eugène Boudin|Boudin]]&lt;ref&gt;{{hy}} {{eng oznaka}} {{cite web|url=http://www.gallery.am/colls.php?ct_id=1&amp;langid=1|title=Site de la Galerie nationale d'Arménie : toute la collection permanente en ligne|access-date=2015-05-08|archivedate=2008-04-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080411075406/http://www.gallery.am/colls.php?ct_id=1&amp;langid=1|deadurl=yes}}.&lt;/ref&gt;, ovdje se održvaju i izložbe modernih umjetnika, kao što je izložba djela [[Yann Arthus-Bertrand|Yanna Arthus-Bertranda]], Talijansko-armenska izložba 2005. i sl.

Muzej [[Armenski genocid|armenskog genocida]] vrlo je važan simbol i podsjetnik na ovu tragediju, a nalazi se u podnožju [[Cicernakaberd]]a. Tamo se nalaze brojna svjedočanstva, tekstovi i fotografije iz tog razdoblja.

Matenadaran je knjižnica i muzej u kojem se nalazi oko 17.000 starih rukopisa, te nekoliko Biblija iz Srednjeg vijeka. Nalazi se u središtu grada, a u tim arhivima nalazi se bogata kolekcija drevnih armenskih, [[Stara Grčka|starogrčkih]], [[Sirija|sirijskih]], [[Židovi|židovskih]], [[Rimsko Carstvo|rimskih]] i [[Perzija|perzijskih]] zapisa. Godine [[2007]]., za vrijeme godine Armenije u Francuskoj, Matenadaran je posudio brojne rukopise muzeju [[Louvre]] za izložbu ''Armenia Sacra''.

Kraj rijeke Hrazdan nalazi se Muzej [[Sergej Paradžanov|Paradžanov]] koji je u potpunosti obnovljen 2002., te u kojem se nalazi oko 250 djela, dokumenata i fotografija ovog armenskog redatelja i slikara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.armeniatour.com/muse.php?id=14&amp;sid=40|title=site d'ArmeniaTour|access-date=2015-05-08|archivedate=2008-02-20|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080220194151/http://www.armeniatour.com/muse.php?id=14&amp;sid=40|deadurl=yes}}.&lt;/ref&gt;

Također, u Erevanu se nalaze i brojni drugi muzeji, kao što su Muzej Bliskog istoka, te Muzej grada Erevana&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Brady Kiesling, ''Rediscovering Armenia'', 2000.&lt;/ref&gt;.

=== Umjetnost ===
[[Image:Yerevan Opera House.jpg|thumb|right||Opera u Erevanu]]
U gradu postoje dvije funkcionalne kinodvorane, od kojih je najpoznatije kino ''Moskva''. Filmovi se prikazuju u isto vrijeme kao i u ostatku svijeta, a većinom su na [[ruski|ruskom]] jeziku. Od 2004. godine, u kinu Moskva održava se Međunarodni filmski festival [[Zlatna marelica]].

U Armenskoj nacionalnoj operi i kazalištu nalazi se koncertna dvorana [[Aram Hačaturjan]] i nacionalni teatar opere i baleta Aleksandar Spendiarjan. Ovdje su održane mnoge kazališne i druge predstave u brojnim dvoranama od kojih je najpoznatija Hamalir.

=== Dokolica ===
[[Image:WaterWorld Yerevan.jpg|thumb|Waterworld]]
Erevanski zoološki vrt osnovan je [[1940]]. godine. Nakon vrlo teškog razdoblja 1990-ih, danas se gospodarski oporavio. Za relativno nisku cijenu ovdje je moguće vidjeti [[slon]]ove, [[orao|orlove]], [[medvjed]]e, [[deva|deve]] i 260 ostalih vrsta životinja.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite web|url=http://www.armeniapedia.org/index.php?|title=Yerevan_Zoo}}.&lt;/ref&gt;.

''Waterworld'' je gradski zabavni akvapark.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite web|url=http://www.waterworld.am/world.htm|title=Présentation sur le site officiel|access-date=2015-05-08|archive-date=2008-12-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20081224191931/http://www.waterworld.am/world.htm}}.&lt;/ref&gt; Sadrži nekoliko bazena, na desetke tobogana, te barove i restorane. Park je zimi zatvoren, ali 2003. započela je gradnja zatvorenog dijela ovog parka zvanog ''Aquatek''.

Udaljen nekoliko kilometara, na cesti za jezero [[Sevan]], nalazi se drugi zabavni park zvan Play City, koji je Erevancima popularno odredište za vikend.

=== Sport ===

Najpopularniji sport u Erevanu je [[nogomet]]. U gradu postoji sedam nogometni klubova, od kojih pet igraju u prvoj armenskoj nogometnoj ligi, a ostala dva u drugoj ligi. Najuspješniji erevanski klub je [[FC Pjunik Erevan]] koji je od 1992. osvojio prvenstvo Armenije jedanaest puta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://fr.uefa.com/footballeurope/news/kind=2/newsid=776349.html|title=Et de huit pour Puynik en Arménie|author=Khachik Chakhoyan|access-date=2015-05-08|archivedate=2009-04-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090413132203/http://fr.uefa.com/footballeurope/news/kind=2/newsid=776349.html|deadurl=yes}}.&lt;/ref&gt;.

{|style=&quot;margin:0 0 0 1em; background:#ffffff; border:1px #aaaaaa solid; border-collapse:collapse; text-align:left;&quot; border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;50&quot; 
|- style=&quot;background:#efefef; border-bottom:2px solid gray;&quot;
! Klub !! Stadion 
|-
| [[Ararat Erevan]] || [[Stadion Hrazdan]]&lt;/tr&gt;
| [[Bananc Erevan]] || [[Stadion Nairi]]&lt;/tr&gt;
| [[Kilikia Erevan]] || Stadion Hrazdan&lt;/tr&gt;
| [[Uliss Erevan]] || [[Stadion Kazak]]&lt;/tr&gt;
| [[FC MIKA|Mika Aštarak]] || [[Stadion Mika]]&lt;/tr&gt;
| [[FC Pjunik Erevan|Pjunik Erevan]] || [[Stadion Hanrapetakan]]&lt;/tr&gt;
| [[Erevan United FC]]&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Klub nije sudjelovao u prvenstvu 2008 : {{cite web|url=http://www.yerevanunited.com/team_prof.php|title=službena stranica kluba|access-date=2015-05-08|archivedate=2008-07-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080703232442/http://www.yerevanunited.com/team_prof.php|deadurl=yes}}.&lt;/ref&gt; || Stadion Hanrapetakan&lt;/tr&gt;
|}

U Erevanu se nalazi pet stadiona: Nairi, Kazak, Mika, [[Stadion Hanrapetakan|Stadion Republike]], te glavni [[Stadion Hrazdan]] koji je ime dobio po rijeci. U gradu se također nalazi i sportski kompleks s prostorima za [[boks]], [[karate]], [[košarka|košarku]] i [[tenis]].

Armenija je već dugo vremena jedna od vrhunskih zemalja po uspjesima u [[šah]]u. Armenska šahovska federacija nalazise u Kentronu, a brojni šahovski klubovi postoje diljem Erevana. Godine 1996., grad je, unatoč gospodarskoj krizi, ugostio [[32. šahovska olimpijada|32. šahovsku olimpijadu]]&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}{{cite web|url=http://www.olimpbase.org/1996/1996in.html|title=32nd Chess Olympiad: Yerevan 1996}}&lt;/ref&gt; Četiri Erevanca koji čine armensku šahovsku momčad, osvojili su 2006. [[37. šahovska olimpijada|šahovsku olimpijadu]] u [[Torino|Torinu]], a 2008. [[38. šahovska olimpijada|obranili su]] svoj naslov u [[Dresden]]u.

== Zbratimljeni gradovi ==
Trenutno je Erevan zbratimljen s 27 gradova.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sister Towns of Yerevan |url=http://yerevan.am/index.php?page=sister_citi |access-date=2015-05-08 |archive-date=2007-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927223936/http://www.yerevan.am/index.php?page=sister_citi |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sister Cities of Los Angeles |url=http://www.lacity.org/sistercities/ |access-date=2015-05-08 |archive-date=2007-01-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070104020957/http://www.lacity.org/sistercities/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;margin: 0 0 1em 1em; background: #ffffff; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;&quot;

!width=&quot;150&quot; bgcolor=#f9f9f9|Grad
!width=&quot;150&quot; bgcolor=#f9f9f9|Država
!width=&quot;150&quot; bgcolor=#f9f9f9|Godina
|-
|'''[[Carrara]]'''
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Italija]]
|Od 1965.
|-
|'''[[Podgorica]]'''
|[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|20px]] [[Crna Gora]]
|Od 1974.
|-
|'''[[Antananarivo]]'''
|[[Datoteka:Flag of Madagascar.svg|20px]] [[Madagaskar]]
|Od 1981.
|-
|'''[[Cambridge, Massachusetts|Cambridge, MA]]'''
|[[Datoteka:Flag of United States.svg|20px]] [[SAD]] 
|Od 1987.
|-
|'''[[Marseille]]'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Francuska]]
|Od 1992.
|-
|'''[[Atena (grad)|Atena]]'''
|[[Datoteka:Flag of Greece.svg|20px]] [[Grčka]]
|Od 1993.
|-
|'''[[Lyon]]'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Francuska]] 
|Od 1993.
|-
|'''[[Stavropolj]]'''
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Rusija]]
|Od 1994.
|-
|'''[[Isfahan]]'''
|[[Datoteka:Flag of Iran.svg|20px]] [[Iran]]
|Od 1995.
|-
|'''[[Kijev]]'''
|[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px]] [[Ukrajina]] 
|Od 1995.
|-
|'''[[Moskva]]'''
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Rusija]]
|Od 1995.
|-
|'''[[Odesa]]'''
|[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|20px]] [[Ukrajina]]
|Od 1995.
|-
|'''[[Firenca]]'''
|[[Datoteka:Flag of Italy.svg|20px]] [[Italija]]
|Od 1996.
|-
|'''[[Tbilisi]]'''
|[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|20px]] [[Gruzija]] 
|Od 1996.
|-
|'''[[Beirut]]'''
|[[Datoteka:Flag of Lebanon.svg|20px]] [[Libanon]]
|Od 1997.
|-
|'''[[Damask]]'''
|[[Datoteka:Flag of Syria.svg|20px]] [[Sirija]]
|Od 1997.
|-
|'''[[Sankt Peterburg]]'''
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Rusija]]
|Od 1997.
|-
|'''[[Montréal]]'''
|[[Datoteka:Flag of Canada.svg|20px]] [[Kanada]]
|Od 1998.
|-
|'''[[Pariz]]'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|20px]] [[Francuska]] 
|Od 1998.
|-
|'''[[Volgograd]]'''
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Rusija]]
|Od 1998.
|-
|'''[[Bratislava]]'''
|[[Datoteka:Flag of Slovakia.svg|20px]] [[Slovačka]] 
|Od 2001.
|-
|'''[[Minsk]]'''
|[[Datoteka:Flag of Belarus.svg|20px]] [[Bjelorusija]]
|Od 2002.
|-
|'''[[São Paulo]]'''
|[[Datoteka:Flag of Brazil.svg|20px]] [[Brazil]]
|Od 2002.
|-
|'''[[Ahalcihe]]'''
|[[Datoteka:Flag of Georgia.svg|20px]] [[Gruzija]] 
|Od 2005.
|-
|'''[[Kišinjev]]'''
|[[Datoteka:Flag of Moldova.svg|20px]] [[Moldavija]]
|Od 2005.
|-
|'''[[Rostov na Donu]]'''
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|20px]] [[Rusija]]
|Od 2005.
|-
|'''[[Los Angeles]]'''
|[[Datoteka:Flag of United States.svg|20px]] [[SAD]] 
|Od 2007.
|}

== Značajne osobe ==

Značajne osobe koje su rodom iz Erevana ili su živjele u njemu:
* [[Vladimir Akopjan]], šahist
* [[Levon Aronjan]], šahist
* [[Gevorg Emin]], pjesnik 
* [[Aleksander Arutiunijan]], kompozitor
* [[Đivan Gasparjan]], kompozitor
* [[Sergej Parajanov]], filmski režiser
* [[Sargis Sargsijan]], tenisač
* [[Alexander Shirvanzade]], pisac
* [[Robert Kočarjan]], trenutni predsjednik Armenije
* [[Levon Ter-Petrosjan]], predsjednik Armenije od [[1991]]. do [[1998]].

==  Reference ==

=== Izvori ===
{{izvori|2}}

=== Bibliografija ===

* {{eng oznaka}} ArmStat, ''Marzes of the Republic of Armenia in figures, 2002-2006'', {{cite web|url=http://www.armstat.am/Eng/Publications/2007/MARZ_07_e/MARZ_07_e_23.pdf|title=« Yerevan RA Capital »}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.
* {{fr}} D. Auzias, J.-P. Labourdette, S. Szeremeta, P. Maringe , ''Le Petit Futé Arménie : 2007-2008'', Nouvelles Éditions Université, 2007 {{ISBN|978-2746919600}}.
* {{hy}} {{eng oznaka}} {{ru}} V. Azatian et T. Hakopian'', Երևան Ереван Yerevan'', ИПО Parberakan, Erevan, 1989.
* {{eng oznaka}} N. Beglaryan, ''Atlas of Armenia and adjacent countries'', Noyan Tapan, Erevan, 2007 {{ISBN|978-9994144556}}.
* {{fr}} Gérard Dédéyan (dir.), ''Histoire du peuple arménien'', Privat, Toulouse, 2007 {{ISBN|978-2-7089-6874-5}}.
* {{eng oznaka}} Scott Earle , ''Yerevan Journal'', Larkspur Books, 2007 {{ISBN|978-0615144207}}.
* {{fr}} René Grousset, ''Histoire de l'Arménie'', Payot, Paris, 1984 {{ISBN|978-2228889124}}.
* {{eng oznaka}} Philip M. Parker, ''The 2006 Economic and Product Market Databook for Yerevan, Armenia'', ICON Group International, Inc., 2006 {{ISBN|978-0497812508}}.
* {{eng oznaka}} Mariné Petrossian, ''Erevan'', Comp'act/federation, 2003 {{ISBN|2876612690}}.
* {{fr}} Taline Ter Minassian, ''Erevan, la construction d'une capitale à l'époque soviétique'', Presses Universitaires de Rennes, 2007 {{ISBN|2753503699}}.
* {{fr}} ''Les douze capitales d'Arménie'', Éditions COFIMAG, Pariz, 2006 {{ISBN|2-907070-09-6}}.

{{Commonscat|Yerewan}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.ArmeniaNow.com Online novine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516144258/http://www.armenianow.com/ |date=2008-05-16 }}
* [http://www.yerevan.am/ Yerevan.am - Glavni grad Armenije online]
* [http://www.armeniainfo.am/sites/?section=regions_desc&amp;site_id=11 Armenia Info stranica o Erevanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161115111549/http://armeniainfo.am/sites/?section=regions_desc&amp;site_id=11 |date=2016-11-15 }}
* [http://www.urbanrail.net/as/yere/yerevan.htm Erevanski metro]
* [http://www.haias.net/CD-Yerevan.html Interactive CD - Virtualni Erevan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060701023857/http://www.haias.net/CD-Yerevan.html |date=2006-07-01 }}

{{Gradovi u Armeniji}}
{{Glavni gradovi evropskih država}}
{{Glavni gradovi u Aziji}}
{{Svjetska prijestolnica knjige}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gradovi u Armeniji]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Aziji]]
[[Kategorija:Glavni gradovi u Evropi]]</text>
      <sha1>h8c8auaxyw2avpti8bb0tdv44odmz0b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EuroBasket</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14688</id>
    <revision>
      <id>42695854</id>
      <parentid>42581587</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:14:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695854</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51104" sha1="dtaso578661h8xul3f07imgf3t0hfbp" xml:space="preserve">{{Infokutija Sportsko natjecanje
| ime                  = FIBA EuroBasket
| izvorni naziv        = 
| logo                 = FIBA EuroBasket logo.svg
| veličina             = 250px
| opis                 = 
| utemeljeno           = [[1935.]]
| ukinuto              =
| regija               = {{flagicon|EU}} [[FIBA Europe]] ([[Europa]])
| momčadi              = 24
| aktualni prvak       = {{flagicon|SLO}} [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]] &lt;small&gt;(1)&lt;/small&gt;
| najuspješnija momčad = {{flagicon|SSSR}} [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] &lt;small&gt;(14)&lt;/small&gt;
| geslo =
}}

'''FIBA EuroBasket''', ranije znan kao ''Europsko košarkaško prvenstvo'', glavno je [[košarka]]ško kontinentalno natjecanje za zemlje članice [[FIBA Europe|FIBA-ine europske zone]]. Natjecanje je osnovano [[1935.]] godine te se od [[1947.]] godine redovito održavalo svake dvije godine. Od [[2017.]], natjecanje se održava svake četiri godine.

Dosad najuspješnija momčad je [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] s ukupno 14 naslova prvaka Europe, dok je aktualni prvak [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]], koja je [[2017.]] osvojila svoj prvi naslov.

== Pregled prvenstava ==

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%; width:100%&quot;
!rowspan=2 width=5%|Godina
!rowspan=2 width=13%|Domaćin (Finale/Utakmica)
!colspan=3|Finale
!colspan=3|Utakmica za treće mjesto
!rowspan=2 width=3%|Broj ekipa
|-
!width=15%|Zlato
!width=6.5%|Rezultat
!width=15%|Srebro
!width=15%|Bronca
!width=6.5%|Rezultat
!width=15%|Četvrto mjesto
|-
|[[EuroBasket 1935|1935.]]
|align=&quot;left&quot;| {{flag|Švicarska}} ([[Genève]])
|'''{{flagicon|Latvija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Latvije|Latvija]]'''
|'''24:18'''
|{{flagicon|Španjolska|1931|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|'''25:23'''
|{{flagicon|Švicarska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
|10
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1937|1937.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Latvija}} ([[Riga]])
|'''{{flagicon|Litva|1918|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Litve|Litva]]'''
|'''24:23'''
|{{flagicon|Italija|1861|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|{{flagicon|Francuska|1830|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''27:24'''
|{{flagicon|Poljska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|8
|-
|[[EuroBasket 1939|1939.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Litva|1918}} ([[Kaunas]])
|'''{{flagicon|Litva|1918|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Litve|Litva]]'''
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Latvija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Latvije|Latvija]]
|{{flagicon|Poljska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Francuska|1830|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|8
|- style=&quot;background:#cecece;&quot;
|[[EuroBasket 1941|1941.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Litva}} ([[Kaunas]])
|colspan=7 align=center|Otkazano zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1946|1946.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Švicarska}} ([[Genève]])
|'''{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]'''
|'''34:32'''
|{{flagicon|Italija|1861|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|{{flagicon|Mađarska|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|'''38:32'''
|{{flagicon|Francuska|1830|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|10
|-
|[[EuroBasket 1947|1947.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Čehoslovačka}} ([[Prag]])
|'''{{flagicon|SSSR|1923|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''56:37'''
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|{{flagicon|Egipat|1922|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Egipta|Egipat]]
|'''50:48'''
|{{flagicon|Belgija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Belgije|Belgija]]
|14
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1949|1949.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Egipat|1922}} ([[Kairo]])
|'''{{flagicon|Egipat|1922|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Egipta|Egipat]]'''
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Francuska|1830|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|{{flagicon|Grčka|old|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Turska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]]
|7
|-
|[[EuroBasket 1951|1951.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Francuska|1830}} ([[Pariz]])
|'''{{flagicon|SSSR|1923|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''45:44'''
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|{{flagicon|Francuska|1830|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''55:52'''
|{{flagicon|Bugarska|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|18
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1953|1953.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Sovjetski Savez|1923}} ([[Moskva]])
|'''{{flagicon|SSSR|1923|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Mađarska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|{{flagicon|Francuska|1830|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|17
|-
|[[EuroBasket 1955|1955.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Mađarska|1949}} ([[Budimpešta]])
|{{flagicon|Mađarska|1949|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Bugarska|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|18
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1957|1957.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Bugarska|1946}} ([[Sofija]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Bugarska|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Mađarska|1949|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|16
|-
|[[EuroBasket 1959|1959.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Turska}} ([[Istanbul]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''83:72'''
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|{{flagicon|Francuska|1958|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''62:60'''
|{{flagicon|Mađarska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|17
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1961|1961.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|SFR Jugoslavija}} ([[Beograd]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''60:53'''
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|{{flagicon|Bugarska|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|'''55:46'''
|{{flagicon|Francuska|1958|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|19
|-
|[[EuroBasket 1963|1963.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Poljska}} ([[Wrocław]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''61:45'''
|{{flagicon|Poljska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|'''89:61'''
|{{flagicon|Mađarska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|16
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1965|1965.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Sovjetski Savez|1955}} ([[Moskva]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''58:49'''
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|{{flagicon|Poljska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|'''86:70'''
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|16
|-
|[[EuroBasket 1967|1967.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Finska}} ([[Helsinki]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''89:77'''
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|{{flagicon|Poljska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|'''80:76'''
|{{flagicon|Bugarska|1967|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|16
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1969|1969.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Italija|1946}} ([[Napulj]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''81:72'''
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|'''77:75'''
|{{flagicon|Poljska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|12
|-
|[[EuroBasket 1971|1971.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Zapadna Njemačka}} ([[Essen]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''69:64'''
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|'''85:67'''
|{{flagicon|Poljska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|12
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1973|1973.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Španjolska|1945}} ([[Barcelona]])
|'''{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''''
|'''78:67'''
|{{flagicon|Španjolska|1945|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|'''90:58'''
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|12
|-
|[[EuroBasket 1975|1975.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|SFR Jugoslavija}} ([[Beograd]])
|'''{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|&lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|{{flagicon|Španjolska|1945|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|12
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1977|1977.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Belgija}} ([[Liège]])
|'''{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''74:61'''
|{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|'''91:81'''
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|12
|-
|[[EuroBasket 1979|1979.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Italija|1946}} ([[Torino]])
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''98:76'''
|{{flagicon|Izrael|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]]
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|'''99:92'''
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|12
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1981|1981.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Čehoslovačka}} ([[Prag]])
|'''{{flagicon|SSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''84:76'''
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|'''101:90'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|12
|-
|[[EuroBasket 1983|1983.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Francuska}} ([[Nantes]])
|'''{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]'''
|'''105:96'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|{{flagicon|SSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|'''105:70'''
|{{flagicon|Nizozemska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|12
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1985|1985.]]
|align=&quot;left&quot;|{{nowrap|{{flag|Zapadna Njemačka}} ([[Stuttgart]])}}
|'''{{flagicon|SSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''120:89'''
|{{flagicon|Čehoslovačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|'''102:90'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|12
|-
|[[EuroBasket 1987|1987.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Grčka}} ([[Atena]])
|'''{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]'''
|'''103:101''' &lt;br /&gt; OT
|{{flagicon|SSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|'''98:87'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|12
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1989|1989.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|SFR Jugoslavija}} ([[Zagreb]])
|'''{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''98:77'''
|{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|{{flagicon|SSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|'''104:76'''
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|8
|-
|[[EuroBasket 1991|1991.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Italija|1946}} ([[Rim]])
|'''{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''88:73'''
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|'''101:83'''
|{{flagicon|Francuska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|8
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1993|1993.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Njemačka}} ([[München]])
|'''{{flagicon|Njemačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Njemačka]]'''
|'''71:70'''
|{{flagicon|Rusija|1991|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]
|{{flagicon|Hrvatska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|'''99:59'''
|{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|16
|-
|[[EuroBasket 1995|1995.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Grčka}} ([[Atena]])
|'''{{flagicon|SR Jugoslavija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]]'''
|'''96:90'''
|{{flagicon|Litva|1989|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Litve|Litva]]
|{{flagicon|Hrvatska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|'''73:68'''
|{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|14
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 1997|1997.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Španjolska}} ([[Barcelona]])
|'''{{flagicon|SR Jugoslavija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]]'''
|'''61:49'''
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|{{flagicon|Rusija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]
|'''97:77'''
|{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|16
|-
|[[EuroBasket 1999|1999.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Francuska}} ([[Pariz]])
|'''{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]'''
|'''64:56'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|{{flagicon|SR Jugoslavija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]]
|'''74:62'''
|{{flagicon|Francuska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|16
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[EuroBasket 2001|2001.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Turska}} ([[Istanbul]])
|'''{{flagicon|SR Jugoslavija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]]'''
|'''78:69'''
|{{flagicon|Turska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]]
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|'''99:90'''
|{{flagicon|Njemačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|16
|-
|[[EuroBasket 2003|2003.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Švedska}} ([[Stockholm]])
|'''{{flagicon|Litva|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Litve|Litva]]'''
|'''93:84'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|{{flagicon|Italija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|'''69:67'''
|{{flagicon|Francuska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|16
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[FIBA EuroBasket 2005|2005.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Srbija i Crna Gora}} ([[Beograd]])
|'''{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]'''
|'''78:62'''
|{{flagicon|Njemačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|{{flagicon|Francuska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''98:68'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|16
|-
|[[FIBA EuroBasket 2007|2007.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Španjolska}} ([[Madrid]])
|'''{{flagicon|Rusija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]'''
|'''60:59'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|{{flagicon|Litva|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Litve|Litva]]
|'''78:69'''
|{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|16
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[FIBA EuroBasket 2009|2009.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Poljska}} ([[Katowice]])
|'''{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]'''
|'''85:63'''
|{{flagicon|Srbija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]]
|{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|'''57:56'''
|{{flagicon|Slovenija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]]
|16
|-
|[[FIBA EuroBasket 2011|2011.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Litva}} ([[Kaunas]])
|'''{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]'''
|'''98:85'''
|{{flagicon|Francuska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|{{flagicon|Rusija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]
|'''72:68'''
|{{flagicon|Makedonija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Makedonije|Makedonija]]
|24
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[FIBA EuroBasket 2013|2013.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flag|Slovenija}} ([[Ljubljana]])
|'''{{flagicon|Francuska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''80:66'''
|{{flagicon|Litva|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Litve|Litva]]
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|'''92:66'''
|{{flagicon|Hrvatska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|24
|-
|[[FIBA EuroBasket 2015|2015.]]
|align=&quot;left&quot;|{{nowrap|{{flag|Hrvatska}} ([[Zagreb]])&lt;br&gt;{{flag|Francuska}} ([[Lille]], [[Montpellier]])&lt;br&gt;{{flag|Njemačka}} ([[Berlin]])&lt;br&gt;{{flag|Latvija}} ([[Riga]])}}
|'''{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]'''
|'''80:63'''
|{{flagicon|Litva|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Litve|Litva]]
|{{flagicon|Francuska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''81:68'''
|{{flagicon|Srbija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]]
|24
|- style=&quot;background:#D0E6FF;&quot;
|[[FIBA EuroBasket 2017|2017.]]
|align=&quot;left&quot;|{{nowrap|{{flag|Finska}} ([[Helsinki]])&lt;br&gt;{{flag|Izrael}} ([[Tel-Aviv]])&lt;br&gt;{{flag|Rumunjska}} ([[Cluj-Napoca]])&lt;br&gt;{{flag|Turska}} ([[Istanbul]])}}
|'''{{flagicon|Slovenija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Slovenija]]'''
|'''93:85'''
|{{flagicon|Srbija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]]
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|'''93:85'''
|{{flagicon|Rusija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]
|24
|-
|[[FIBA EuroBasket 2021|2021.]]
|align=&quot;left&quot;|{{nowrap|{{flag|Češka Republika}} ([[Prag]])&lt;br&gt;{{flag|Gruzija}} ([[Tbilisi]])&lt;br&gt;{{flag|Njemačka}} ([[Keln]], [[Berlin]])&lt;br&gt;{{flag|Italija}} ([[Milano]])}}
|
|
|
|
|
|
|24
|}

== Tablica medalja ==
[[File:EuroBasket countries.png|thumb|Karta koja prikazuje najbolje plasmane po državamna.]]
Tablica ispod ovog teksta izrađena je od strane [[FIBA]]-e te se ima smatrati službenom u ovom pogledu.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/keyfigures/p/rc//tid//tid2//lid_38179_ct/0/cid/EMSM/_//index.html | title = FIBA Archive | publisher = [[International Basketball Federation|FIBA]] | accessdate = 21 September 2015 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140830074405/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/keyfigures/p/rc/tid/tid2/lid_38179_ct/0/cid/EMSM/_/index.html | archive-date = 2014-08-30 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

{| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable plainrowheaders}}
|-
|1||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SSSR}} [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''
|14||3||4||'''21'''
|-
|2||align=&quot;left&quot;|''{{flagicon|SFRJ}} [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'' / ''{{flagicon|SRJ}} [[Košarkaška reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]]''
|8||5||4||'''17'''
|-
|3||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|ŠPA}} [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|3||6||4||'''13'''
|-
|4||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|LIT}} [[Košarkaška reprezentacija Litve|Litva]]
|3||3||1||'''7'''
|-
|5||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|ITA}} [[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|2||4||4||'''10'''
|-
|6||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|GRČ}} [[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|2||1||2||'''5'''
|-
|7||align=&quot;left&quot;|''{{flagicon|ČSSR}} [[Košarkaška reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]''
|1||6||5||'''12'''
|-
|8||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|FRA}} [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|1||2||6||'''9'''
|-
|9||align=&quot;left&quot; width=200|{{flagicon|RUS}} [[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]{{sup|1}}
|1||1||2||'''4'''
|-
|10||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|MAĐ}} [[Košarkaška reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|1||1||1||'''3'''
|-
|rowspan=2|11||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|NJE}} [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|1||1||0||'''2'''
|-
|align=&quot;left&quot;|{{flagicon|LAT}} [[Košarkaška reprezentacija Latvije|Latvija]]
|1||1||0||'''2'''
|-
|13||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|EGI}} [[Košarkaška reprezentacija Egipta|Egipat]]
|1||0||1||'''2'''
|-
|14||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|SLO}} [[Košarkaška reprezentacija Slovenije|Sloveija]]
|1||0||0||'''1'''
|-
|15||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|SRB}} [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]]{{sup|1}}
|0||2||0||'''2'''
|-
|16||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|POLJ}} [[Košarkaška reprezentacija Poljske|Poljska]]
|0||1||3||'''4'''
|-
|17||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|BUG}} [[Košarkaška reprezentacija Bugarske|Bugarska]]
|0||1||1||'''2'''
|-
|rowspan=2|18||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|IZR}} [[Košarkaška reprezentacija Izraela|Izrael]]
|0||1||0||'''1'''
|-
|-
|align=&quot;left&quot;|{{flagicon|TUR}} [[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]]
|0||1||0||'''1'''
|-
|20||align=&quot;left&quot;|{{flagicon|HRV}} [[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|0||0||2||'''2'''
|-
!colspan=2| '''Ukupno''' || '''40''' || '''40''' || '''40''' || '''120'''
|}

:{{sup|1}} [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (od [[1992.]]) i [[Košarkaška reprezentacija Jugoslavije|Jugoslavija]] (od [[2006.]]) više ne postoje. Njihovi dotadašnji uspjesi pripisani su [[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusiji]] i [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbiji]], međutim u tablici su, radi bolje preglednosti i nekonzistentnosti u pripisivanju medalja od strane međunarodnih sportskih organizacija, sve medalje navedene prema zemljama koje su ih osvajale, a ne prema nasljednicama i zemljama kojima su te medalje kasnije pripisivane.

== Statistika po državama ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-valign=bottom
|'''Momčad'''
||'''{{flagicon|SUI}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1935|1935]]'''
||'''{{flagicon|LAT}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1937|1937]]'''
||'''{{flagicon|LTU|1918}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1939|1939]]'''
||'''{{flagicon|SUI}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1946|1946]]'''
||'''{{flagicon|CZE}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1947|1947]]'''
||'''{{flagicon|EGY|1922}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1949|1949]]'''
||'''{{flagicon|FRA}}&lt;br/&gt;[[EuroBasket 1951|1951]]'''
||'''{{flagicon|USSR|1923}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1953|1953]]'''
||'''{{flagicon|HUN|1949}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1955|1955]]'''
||'''{{flagicon|BUL|1946}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1957|1957]]'''
||'''{{flagicon|TUR}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1959|1959]]'''
||'''{{flagicon|YUG}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1961|1961]]'''
||'''{{flagicon|POL}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1963|1963]]'''
||'''{{flagicon|USSR|1955}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1965|1965]]'''
||'''{{flagicon|FIN}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1967|1967]]'''
||'''{{flagicon|ITA}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1969|1969]]'''
||'''{{flagicon|ZNJE}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1971|1971]]'''
||'''{{flagicon|ESP|1945}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1973|1973]]'''
||'''{{flagicon|YUG}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1975|1975]]'''
||'''{{flagicon|BEL}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1977|1977]]'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Albanija}}||-||-||-||-||14.||-||-||-||-||16.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Austrija}}||-||-||-||-||12.||-||11.||-||13.||14.||16.||-||-||-||-||-||-||-||-||12.
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Belgija}}||6.||-||-||7.||4.||-||7.||10.||-||12.||7.||8.||8.||-||15.||-||-||-||-||8.
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Bosna i Hercegovina}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Bugarska}}||8.||-||-||-||8.||-||4.||9.||4.||bgcolor=silver|2.||5.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||5.||4.||7.||6.||6.||5.||6.
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Crna Gora}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flag|Čehoslovačka}}''||bgcolor=#cc9966|3.||7.||-||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||-||bgcolor=silver|2.||4.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||5.||10.||7.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||4.||6.||bgcolor=#cc9966|3.
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Češka}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|Čehoslovačka}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Danska}}||-||-||-||-||-||-||14.||16.||18.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Egipat}}||-||8.||-||-||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||-||8.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Engleska}}||-||-||-||10.||-||-||-||-||12.||-||-||19.||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Estonija}}||-||5.||5.||colspan=17 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Finska}}||-||-||8.||-||-||-||9.||12.||10.||11.||13.||14.||14.||12.||6.||-||-||-||-||10.
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Francuska}}||5.||bgcolor=#cc9966|3.||4.||4.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||9.||8.||bgcolor=#cc9966|3.||4.||13.||9.||11.||-||10.||10.||-||11.
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Grčka}}||-||-||-||-||-||bgcolor=#cc9966|3.||8.||-||-||-||-||17.||-||8.||12.||10.||-||11.||12.||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Gruzija}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Hrvatska}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Iran}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||17.||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Island}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|''{{flag|Istočna Njemačka}}''||X||X||X||X||X||X||-||-||-||-||14.||12.||6.||10.||14.||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Italija}}||7.||bgcolor=silver|2.||6.||bgcolor=silver|2.||9.||-||5.||7.||6.||10.||10.||-||12.||4.||7.||6.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||bgcolor=#cc9966|3.||4.
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Izrael}}||X||X||X||X||X||-||-||5.||-||-||11.||11.||9.||6.||8.||11.||11.||7.||7.||5.
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Latvija}}||bgcolor=gold|1.||6.||bgcolor=silver|2.||colspan=17 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Libanon}}||-||-||-||-||-||7.||-||15.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Litva}}||-||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||colspan=17 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Luksemburg}}||-||-||-||8.||-||-||17.||-||15.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Mađarska}}||9.||-||7.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||-||-||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||4.||4.||6.||4.||15.||13.||8.||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Makedonija}} ||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Nizozemska}}||-||-||-||6.||11.||5.||10.||-||-||-||-||15.||16.||-||16.||-||-||-||10.||7.
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Njemačka}}/&lt;br&gt;''{{flag|Zapadna Njemačka}}''||-||-||-||-||-||-||12.||14.||17.||13.||-||16.||-||14.||-||-||9.||-||-||-
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Poljska}}||-||4.||bgcolor=#cc9966|3.||9.||6.||-||-||-||5.||7.||6.||9.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||4.||4.||12.||8.||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Portugal}}||-||-||-||-||-||-||15.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Rumunjska}}||10.||-||-||-||10.||-||18.||13.||7.||5.||8.||7.||11.||13.||5.||9.||8.||9.||11.||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Rusija}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Sirija}}||-||-||-||-||-||6.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Slovenija}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Srbija}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|''{{flag|Sovjetski Savez}}''||-||-||-||-||bgcolor=gold|1.||-||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Škotska}}||-||-||-||-||-||-||16.||-||-||15.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Španjolska}}||bgcolor=silver|2.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||15.||13.||7.||11.||10.||5.||7.||bgcolor=silver|2.||4.||9.
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Švedska}}||-||-||-||-||-||-||-||17.||16.||-||-||18.||-||16.||-||12.||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Švicarska|size=20px}}||4.||-||-||5.||-||-||13.||11.||14.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Turska}}||-||-||-||-||-||4.||6.||-||11.||9.||12.||10.||15.||-||-||-||12.||8.||9.||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Ukrajina}}||colspan=20 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Velika Britanija}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|''{{flag|SFR Jugoslavija}}/&lt;br&gt;{{flag|SR Jugoslavija}}''||-||-||-||-||13.||-||-||6.||8.||6.||9.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||9.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-valign=bottom
|'''Momčad'''
||'''{{flagicon|ITA|1946}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1979|1979]]'''
||'''{{flagicon|ČSSR}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1981|1981]]'''
||'''{{flagicon|FRA}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1983|1983]]'''
||'''{{flagicon|ZNJE}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1985|1985]]'''
||'''{{flagicon|GRČ}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1987|1987]]'''
||'''{{flagicon|SFRJ}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1989|1989]]'''
||'''{{flagicon|ITA|1946}}&lt;br/&gt;[[EuroBasket 1991|1991]]'''
||'''{{flagicon|NJE}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1993|1993]]'''
||'''{{flagicon|GRČ}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1995|1995]]'''
||'''{{flagicon|ŠPA}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1997|1997]]'''
||'''{{flagicon|FRA}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 1999|1999]]'''
||'''{{flagicon|TUR}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 2001|2001]]'''
||'''{{flagicon|ŠVE}}&lt;br /&gt;[[EuroBasket 2003|2003]]'''
||'''{{flagicon|SCG}}&lt;br /&gt;[[FIBA EuroBasket 2005|2005]]'''
||'''{{flagicon|ŠPA}}&lt;br /&gt;[[FIBA EuroBasket 2007|2007]]'''
||'''{{flagicon|POLJ}}&lt;br /&gt;[[FIBA EuroBasket 2009|2009]]'''
||'''{{flagicon|LIT}}&lt;br /&gt;[[FIBA EuroBasket 2011|2011]]'''
||'''{{flagicon|SLO}}&lt;br /&gt;[[FIBA EuroBasket 2013|2013]]'''
||'''{{flagicon}}&lt;br /&gt;[[FIBA EuroBasket 2015|2015]]'''
||'''Ukupno'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Albanija}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''2'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Austrija}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''6'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Belgija}}||12.||-||-||-||-||-||-||12.||-||-||-||-||-||-||-||-||21.||9.||13.||'''16'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Bosna i Hercegovina}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||8.||-||15.||15.||13.||15.||13.||-||-||17.||13.||23.||'''9'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Bugarska}}||11.||-||-||8.||-||7.||8.||14.||-||-||-||-||-||13.||-||13.||13.||-||-||'''24'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Crna Gora}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|SR Jugoslavija}}''||-||-||21.||17.||-||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flag|Čehoslovačka}}''||4.||bgcolor=#cc9966|3.||10.||bgcolor=silver|2.||8.||-||6.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''24'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Češka}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|Čehoslovačka}}''||-||-||-||12.||-||-||-||13.||-||-||13.||7.||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Danska}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''3'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Egipat}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Engleska}}||-||12.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''4'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Estonija}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||6.||-||-||-||14.||-||-||-||-||-||-||20.||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Finska}}||-||-||-||-||-||-||-||-||14.||-||-||-||-||-||-||-||9.||9.||16.||'''14'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Francuska}}||8.||8.||5.||6.||9.||6.||4.||7.||8.||10.||4.||6.||4.||bgcolor=#cc9966|3.||8.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||'''37'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Grčka}}||9.||9.||11.||-||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||5.||4.||4.||4.||16.||9.||5.||bgcolor=gold|1.||4.||bgcolor=#cc9966|3.||6.||11.||5.||'''26'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Gruzija}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||-||-||-||-||-||-||-||-||-||11.||17.||15.||'''3'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Hrvatska}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||11.||11.||7.||11.||7.||6.||6.||13.||4.||9.||'''12'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Iran}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Island}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||24.||'''1'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|''{{flag|Istočna Njemačka}}''||-||-||-||-||-||-||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Italija}}||5.||5.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||4.||bgcolor=silver|2.||9.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||11.||bgcolor=#cc9966|3.||9.||9.||-||17.||8.||6.||'''36'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Izrael}}||bgcolor=silver|2.||6.||6.||9.||11.||-||-||15.||9.||9.||9.||10.||7.||9.||11.||13.||13.||21.||10.||'''28'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Latvija}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||10.||-||16.||-||8.||13.||13.||13.||13.||21.||10.||8.||'''13'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Libanon}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Litva}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||-||bgcolor=silver|2.||6.||5.||12.||bgcolor=gold|1.||5.||bgcolor=#cc9966|3.||11.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||'''13'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Luksemburg}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''3'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Mađarska}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||14.||-||-||-||-||-||-||-||-||'''14'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Makedonija}} ||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||-||-||-||13.||-||-||-||-||9.||4.||21.||19.||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Nizozemska}}||10.||-||4.||12.||10.||8.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||21.||'''15'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Njemačka}}/&lt;br&gt;''{{flag|Zapadna Njemačka}}''||-||10.||8.||5.||6.||-||-||bgcolor=gold|1.||10.||12.||7.||4.||9.||bgcolor=silver|2.||5.||11.||9.||17.||18.||'''23'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Poljska}}||7.||7.||9.||11.||7.||-||7.||-||-||7.||-||-||-||-||13.||9.||17.||21.||11.||'''27'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Portugal}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||9.||-||21.||-||-||'''3'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Rumunjska}}||-||-||-||10.||12.||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''17'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Rusija}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||bgcolor=silver|2.||7.||bgcolor=#cc9966|3.||6.||5.||8.||8.||bgcolor=gold|1.||7.||bgcolor=#cc9966|3.||21.||17.||'''12'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Sirija}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''1'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Slovenija}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||16.||12.||14.||10.||15.||10.||6.||7.||4.||7.||5.||12.||'''12'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Srbija}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|SR Jugoslavija}}''||13.||bgcolor=silver|2.||8.||7.||4.||'''5'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|''{{flag|Sovjetski Savez}}''||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''21'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Škotska}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''2'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Španjolska}}||6.||4.||bgcolor=silver|2.||4.||4.||5.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||6.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||4.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||'''30'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Švedska}}||-||-||12.||-||-||-||-||13.||11.||-||-||-||16.||-||-||-||-||13.||-||'''10'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Švicarska|size=20px}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Turska}}||-||11.||-||-||-||-||-||11.||13.||8.||8.||bgcolor=silver|2.||12.||9.||11.||8.||11.||17.||14.||'''23'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|{{flag|Ukrajina}}||colspan=7 align=center|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||-||-||13.||-||16.||14.||13.||-||-||17.||6.||22.||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flag|Velika Britanija}}||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||-||13.||13.||13.||-||'''3'''
|- bgcolor=#FFFFFF
|align=left|''{{flag|SFR Jugoslavija}}/&lt;br&gt;{{flag|SR Jugoslavija}}''||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||7.||7.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||X||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||6.||9.||X||X||X||X||X||'''21'''
|}

==Igračke statistike==

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
| style=&quot;background-color:#cc9966; border:1px solid #aaaaaa; width:6em&quot;|Brončana
|[[Spisak članova FIBA-ine Kuće slavnih|Član]] [[FIBA-ina Kuća slavnih|FIBA-ine Kuće slavnih]].
|-
| style=&quot;background-color:#C0C0C0; border:1px solid #aaaaaa; width:6em&quot;|Srebrna
|[[Članovi Kuće slavnih košarke|Član]] [[Kuća slavnih košarke|Kuće slavnih košarke]].
|-
| style=&quot;background-color:#FFD700; border:1px solid #aaaaaa; width:6em&quot;|Zlatna
|Član [[FIBA-ina Kuća slavnih|FIBA-ine Kuće slavnih]] i [[Kuća slavnih košarke|Kuće slavnih košarke]].
|-
|Igrač (X)
|Označava koliko je puta igrač bio MVP ili najbolji strijelac
|}
{{clear}}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!width=200px|Turnir
!width=200px|MVP
!width=200px|Najbolji strijelac
!width=70px|PPG
|-
|[[EuroBasket 1935|Europsko prvenstvo 1935]]
|{{flagicon|ŠPA|1931}} [[Rafael Martín (košarkaš)|Rafael Martín]]
|{{flagicon|ITA|1861}} [[Livio Franceschini]]
|&lt;center&gt;16.5
|-
|[[EuroBasket 1937|Europsko prvenstvo 1937]]
|{{flagicon|LIT|1918}} [[Pranas Talzūnas]]
|{{flagicon|LAT|1918}} [[Rūdolfs Jurciņš]]
|&lt;center&gt;12.5
|-
|[[EuroBasket 1939|Europsko prvenstvo 1939]]
|{{flagicon|LIT|1918}} [[Mykolas Ruzgys]]&lt;br&gt;(''de facto:'' {{flagicon|LIT|1918}} [[Pranas Lubinas]]){{abbr|&lt;sup&gt;‡&lt;/sup&gt;|Awarded players height was limited}}
|{{flagicon|EST|1918}} [[Heino Veskila]]
|&lt;center&gt;16.6
|-
|[[EuroBasket 1946|Europsko prvenstvo 1946]]
||{{flagicon|MAĐ|1946}} [[Ferenc Németh (košarkaš)|Ferenc Németh]]
||{{flagicon|POLJ|1928}} [[Paweł Stok]]
|&lt;center&gt;12.6
|-
|[[EuroBasket 1947|Europsko prvenstvo 1947]]
|{{flagicon|SSSR|1923}} [[Joann Lõssov]]
|{{flagicon|FRA|1830}} [[Jacques Perrier (košarkaš)|Jacques Perrier]]
|&lt;center&gt;13.7
|-
|[[EuroBasket 1949|Europsko prvenstvo 1949]]
|{{flagicon|TUR}} [[Hüseyin Öztürk]]
|{{flagicon|TUR}} [[Hüseyin Öztürk]]
|&lt;center&gt;19.3
|-
|[[EuroBasket 1951|Europsko prvenstvo 1951]]
|{{flagicon|ČSSR}} [[Ivan Mrázek]]
|{{flagicon|ČSSR}} [[Ivan Mrázek]]
|&lt;center&gt;17.1
|-
|[[EuroBasket 1953|Europsko prvenstvo 1953]]
|{{flagicon|SSSR|1923}} [[Anatolij Konev]]
|{{flagicon|Libanon|1923}} [[Ahmed Idlibi]]
|&lt;center&gt;15.9
|-
|[[EuroBasket 1955|Europsko prvenstvo 1955]]
|{{flagicon|MAĐ|1949}} [[János Greminger]]
|{{flagicon|ČSSR|1949}} [[Miroslav Skerik]]
|&lt;center&gt;19.1
|-
|[[EuroBasket 1957|Europsko prvenstvo 1957]]
|{{flagicon|ČSSR}} [[Jiří Baumruk]]
|{{flagicon|BEL}} [[Eddy Terrace]]
|&lt;center&gt;23.3
|-
|[[EuroBasket 1959|Europsko prvenstvo 1959]]
|{{flagicon|USSR|1955}} [[Viktor Zubkov (košarkaš)|Viktor Zubkov]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|SFRJ|1955}} [[Radivoj Korać]]
|&lt;center&gt;28.1
|-
|[[EuroBasket 1961|Europsko prvenstvo 1961]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|YUG}} [[Radivoj Korać]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|YUG}} [[Radivoj Korać]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;24.0
|-
|[[EuroBasket 1963|Europsko prvenstvo 1963]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|ESP|1945}} [[Emiliano Rodríguez]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|SFRJ}} [[Radivoj Korać]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;26.6
|-
|[[EuroBasket 1965|Europsko prvenstvo 1965]]
|{{flagicon|USSR|1955}} [[Modestas Paulauskas]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|ESP|1945}} [[Emiliano Rodríguez]]
|&lt;center&gt;21.6
|-
|[[EuroBasket 1967|Europsko prvenstvo 1967]]
|{{flagicon|ČSSR}} [[Jiří Zedníček]]
|{{flagicon|GRE|old}} [[Jorgos Kolokitas]]
|&lt;center&gt;26.7
|-
|[[EuroBasket 1969|Europsko prvenstvo 1969]]
|bgcolor=&quot;#FFD700&quot;|{{flagicon|USSR|1955}} [[Sergej Belov]]
|{{flagicon|GRE|old}} [[Jorgos Kolokitas]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;23.5
|-
|[[EuroBasket 1971|Europsko prvenstvo 1971]]
|bgcolor=&quot;#FFD700&quot;|{{flagicon|YUG}} [[Krešimir Ćosić]]
|{{flagicon|POL|1928}} [[Edward Jurkiewicz]]
|&lt;center&gt;22.6
|-
|[[EuroBasket 1973|Europsko prvenstvo 1973]]
|{{flagicon|ESP|1945}} [[Wayne Brabender]]
|{{flagicon|BUL|1971}} [[Atanas Golomejev]]
|&lt;center&gt;22.3
|-
|[[EuroBasket 1975|Europsko prvenstvo 1975]]
|bgcolor=&quot;#FFD700&quot;|{{flagicon|YUG}} [[Krešimir Ćosić]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|BUL|1971}} [[Atanas Golomejev]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;22.9
|-
|[[EuroBasket 1977|Europsko prvenstvo 1977]]
|bgcolor=&quot;#FFD700&quot;|{{flagicon|YUG}} [[Dražen Dalipagić]]
|{{flagicon|NED}} [[Kees Akerboom, Sr.|Kees Akerboom]]
|&lt;center&gt;27.0
|-
|[[EuroBasket 1979|Europsko prvenstvo 1979]]
|{{flagicon|ISR}} [[Miki Berkovic]]
|{{flagicon|POL|1928}} [[Mieczysław Młynarski]]
|&lt;center&gt;26.6
|-
|[[EuroBasket 1981|Europsko prvenstvo 1981]]
|{{flagicon|URS}} [[Valdis Valters]]&lt;ref&gt;[http://www.eurobasket2011.com/en/cid_hFctvZ-KJ7QwLShRMezQN0.inplayer_on.inteam_on.intext_on.search_valdis%20valters.x_14.y_11.coid_RF,T4RRuICEx-BleR6fMK3.html Latvia Workouts Underway 01 July 2010.]&lt;/ref&gt;
|{{flagicon|POLJ}} [[Mieczysław Młynarski]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;23.1
|-
|[[EuroBasket 1983|Europsko prvenstvo 1983]]
|{{flagicon|ESP}} [[Juan Antonio Corbalán]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|GRE}} [[Nikos Galis]]
|&lt;center&gt;33.0
|-
|[[EuroBasket 1985|Europsko prvenstvo 1985]]
|bgcolor=&quot;#FFD700&quot;|{{flagicon|URS}} [[Arvydas Sabonis]]
|{{flagicon|IZR}} [[Doron Gamci]]
|&lt;center&gt;28.1
|-
|[[EuroBasket 1987|Europsko prvenstvo 1987]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|GRE}} [[Nikos Galis]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|GRE}} [[Nikos Galis]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;37.0
|-
|[[EuroBasket 1989|Europsko prvenstvo 1989]]
|bgcolor=&quot;#FFD700&quot;|{{flagicon|YUG}}  [[Dražen Petrović]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|GRE}}  [[Nikos Galis]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;35.6
|-
|[[EuroBasket 1991|Europsko prvenstvo 1991]]
|{{flagicon|YUG}} [[Toni Kukoč]]
|bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{flagicon|GRE}} [[Nikos Galis]] &lt;small&gt;(4)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;32.4
|-
|[[EuroBasket 1993|Europsko prvenstvo 1993]]
|{{flagicon|GER}} [[Chris Welp]]
|{{flagicon|BIH|1992}} [[Sabahudin Bilalović|Sabahudin &quot;Dino&quot; Bilalović]]
|&lt;center&gt;24.6
|-
|[[EuroBasket 1995|Europsko prvenstvo 1995]]
|bgcolor=&quot;#FFD700&quot;|{{flagicon|LTU|1989}} [[Šarūnas Marčiulionis]]
|bgcolor=&quot;#FFD700&quot;|{{flagicon|LTU|1989}} [[Šarūnas Marčiulionis]]
|&lt;center&gt;22.5
|-
|[[EuroBasket 1997|Europsko prvenstvo 1997]]
|{{flagicon|SRJ}} [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Saša Đorđević]]
|{{flagicon|ISR|}} [[Oded Kataš]]
|&lt;center&gt;22.0
|-
|[[EuroBasket 1999|Europsko prvenstvo 1999]]
|{{flagicon|ITA|1946}} [[Gregor Fučka]]
|{{flagicon|ESP}} [[Alberto Herreros]]
|&lt;center&gt;19.2
|-
|[[EuroBasket 2001|Europsko prvenstvo 2001]]
|{{flagicon|SRJ}} [[Predrag Stojaković]]
|{{flagicon|GER}} [[Dirk Nowitzki]]
|&lt;center&gt;28.7
|-
|[[EuroBasket 2003|Europsko prvenstvo 2003]]
|{{flagicon|LTU|1989}} [[Šarūnas Jasikevičius]]
|{{flagicon|ESP}} [[Pau Gasol]]
|&lt;center&gt;25.8
|-
|[[FIBA EuroBasket 2005]]
|{{flagicon|GER}} [[Dirk Nowitzki]]
|{{flagicon|GER}} [[Dirk Nowitzki]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;26.1
|-
|[[FIBA EuroBasket 2007]]
|{{flagicon|RUS}} [[Andrej Kirilenko]]
|{{flagicon|GER}} [[Dirk Nowitzki]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;24.0
|-
|[[FIBA EuroBasket 2009]]
|{{flagicon|ESP}} [[Pau Gasol]]
|{{flagicon|ESP}} [[Pau Gasol]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;18.7
|-
|[[FIBA EuroBasket 2011]]
|{{flagicon|ESP}} [[Juan Carlos Navarro (košarkaš)|Juan Carlos Navarro]]
|{{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]
|&lt;center&gt;22.1
|-
|[[FIBA EuroBasket 2013]]
|{{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]
|{{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/sid/8722/_/2013_EuroBasket/player-leaders.html |title=STATISTICAL LEADERS - PLAYERS Points Per Game. |access-date=2015-09-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150811023903/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/sid/8722/_/2013_EuroBasket/player-leaders.html |archive-date=2015-08-11 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|&lt;center&gt;19.0
|-
|[[FIBA EuroBasket 2015]]
|{{flagicon|ESP}} [[Pau Gasol]] &lt;small&gt;(2)&lt;/small&gt;
|{{flagicon|ESP}} [[Pau Gasol]] &lt;small&gt;(3)&lt;/small&gt;
|&lt;center&gt;25.6
|-
|[[FIBA EuroBasket 2017]]
|{{flagicon|SVN}} [[Goran Dragić]]
|{{flagicon|RUS}} [[Aleksej Šved]]
|&lt;center&gt;24.3&lt;/center&gt;
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Povezano ==
* [[Svetsko prvenstvo u košarci|Svetska prvenstva u košarci]]

== Vanjske veze ==
{{Drugi projekti
| commons     = Eurobasket
}}

* [http://www.fibaeurope.com/cid_f43ulKJBGLcVnbH-aqLVu2.pageID_Lx5JY4E6J3U3bKwoZrsws1.compID_qMRZdYCZI6EoANOrUf9le2.html Istorija Evrobasketa na fibaeurope.com]
* [http://www.talkbasket.com TalkBasket - Eurobasket news and discussions]
* [http://www.faceteamshow.com Face Team Acrobatic Basketball Team presents Halftime Show] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310202128/http://faceteamshow.com/ |date=2016-03-10 }}

{{Evropsko prvenstvo u košarci}}
{{Međunarodna košarka}}

[[Kategorija:FIBA EuroBasket| ]]
[[Kategorija:Košarkaška takmičenja|EuroBasket]]
[[Kategorija:FIBA|EuroBasket]]</text>
      <sha1>dtaso578661h8xul3f07imgf3t0hfbp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14786</id>
    <revision>
      <id>42695874</id>
      <parentid>42651545</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:59:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 16 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695874</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55374" sha1="ifdwia6qrv9wwqh7pojdioich8ob3ek" xml:space="preserve">{{Infokutija Sportsko natjecanje
| ime                    = FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci
| izvorni naziv           = FIBA Basketball World Cup
| logo                    = FIBA Basketball World Cup logo.svg
| veličina                   = 
| opis        = 
| utemeljeno          = [[1950.]]
| ukinuto       =
| regija                   = 
| momčadi     = 32
| aktualni prvak          = {{KošRep|NJE}}
| najuspješnija momčad   = {{KošRep|SAD}} (5 naslova)
| geslo =
}}
'''[[FIBA]] Svjetsko prvenstvo u košarci''' ({{jez-eng|FIBA Basketball World Cup}}), kolokvijalno poznat i kao '''Mundobasket''', [[košarka]]ški je turnir za muške reprezentacije koji koji svake četiri godine organizira [[Međunarodna košarkaška federacija]] ([[FIBA]]).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.usabasketball.com/about/inside.html |title=Inside USA Basketball |work=basketball.com |publisher=[[USA Basketball]] |access-date=7 September 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100907043355/http://www.usabasketball.com/about/inside.html |archive-date=7 September 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prvi turnir održan je [[1950.]] godine pod nazivom '''FIBA Svjetsko prvenstvo''', a taj je naziv zadržan do [[2010.]] godine, nakon čega je usvojen aktualni naziv turnira.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=World Cup History |url=https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/world-cup-history |access-date=2023-08-09 |website=FIBA.basketball |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=26 January 2012 |title=PR N°1&amp;nbsp;– FIBA Basketball World Cup officially launched in Madrid |url=http://www.fiba.com/pages/eng/fc/news/lateNews/p/newsid/50470/arti.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304051629/http://www.fiba.com/pages/eng/fc/news/lateNews/p/newsid/50470/arti.html |archive-date=4 March 2016 |access-date=26 January 2012 |publisher=FIBA}}&lt;/ref&gt; FIBA je također zadužena i za organizaciju [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci za žene|FIBA Svjetskog prvenstva za žene]], koje se igra od [[1953.]] godine.

Na prvenstvu sudjeluju 32 reprezentacije sa svih kontinenata, a svjetski prvak dobiva [[Naismithov trofej]], koji se dodjeljuje od [[1967.]] godine. Format natjecanja sličan je, ali ne i potpuno identičan onome koji se koristi na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|FIFA Svjetskim prvenstvima]]. Iako je turnir danas potpuno profesionalan, taj je status postignut tek [[1994.]] godine, kada je [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|reprezentacija Sjedinjenih Država]] poslala momčad sastavljenu od profesionalaca, što ranije nisu smjeli zbog regulacija [[NBA]] lige, pa su bili prisiljeni slati amaterske košarkaše.

Aktualni svjetski prvak je [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Njemačka]], koja je [[2023.]] godine pobijedila [[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbiju]] u finalu rezultatom 83:77. [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci 2027.|Sljedeće izdanje]] turnira održat će se [[2027.]] godine u [[Katar]]u.

== Historija ==
{{main|Historija FIBA Svjetskih prvenstava u košarci}}
[[File:Oscar furlong argentina.jpg|thumb|[[Košarkaška reprezentacija Argentine|Argentina]] je [[1950.]] godine iskoristila domaćinstvo kako bi bez poraza postala prvi svjetski prvak u košarci, a njezina glavna zvijezda bio je legendarni [[Óscar Furlong]] (desno), koji se na fotografiji bori za loptu na jednoj od utakmica [[FIBA Svjetsko prvenstvo 1950.|Svjetskog prvenstva]].]]
Ideja o pokretanju svjetskog prvenstva u košarci zamišljena je na FIBA-inom Svjetskom kongresu koji je održan u sklopu [[Olimpijada 1948|Olimpijskih igara 1948.]] godine.&lt;ref name=&quot;FIBA History&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.fiba.com/downloads/v3_abouFiba/mp/FIBA_world_championships_history.pdf|title=FIBA World Championship History (pdf)|publisher=[[FIBA]]|date=1 January 2007 |access-date=7 September 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927204202/http://www.fiba.com/downloads/v3_abouFiba/mp/FIBA_world_championships_history.pdf |archive-date=27 September 2007 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dugogodišnji generalni-tajnik FIBA-e, [[Renato William Jones]], poticao je organizaciju da utemelji svjetsko prvenstvo po uzoru na [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], koje bi se održavalo svake četiri godine, u periodu između Olimpijskih igara. Potaknuti uspjehom olimpijskog košarkaškog turnira, na kojemu su sudjelovale 23 reprezentacije, čelnici FIBA-e pristali su na taj prijetlog i dogovorili pokretanje turnira [[1950.]] godine. [[Argentina]] je odabrana za prvog domaćina, primarno zato što je bila jedina država koja je bila voljna prihvatiti se organizacije turnira,&lt;ref name=&quot;Kennedy&quot;&gt;{{cite news |first=John |last=Kennedy |title='El Primer Crack' of Argentine Basketball: Oscar Furlong |date=12 March 2008 |work=Society for Irish Latin American Studies |url=http://www.irlandeses.org/0803kennedyc2.htm |publisher=John Kennedy |access-date=7 September 2010 |archive-date=25 February 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210225124356/http://www.irlandeses.org/0803kennedyc2.htm |url-status=live }}&lt;/ref&gt; a tu je činjenicu dobro iskoristila jer je sa stopostotnim učinkom, kao domaćin, postala prvi svjetski prvak u košarci.

Prvo desetljeće obiljležila je dominacija američkih reprezentacija, međutim sredinom [[1960-e|1960-ih]] godina, zemlje iz istočne i jugoistočne [[Europa|Europe]] – posebice [[Sovjetski Savez]] i [[SFR Jugoslavija]] – počele su sustizati američke reprezentacije, a ubrzo su ih i prestigle. Od [[1963.]] do [[1990.]] godine turnirom su dominirale [[Sjedinjene Države]], Sovjetski Savez, SFR Jugoslavija i [[Brazil]], četiri zemlje koje su u tom periodu osvojile svih osam održanih prvenstava; uz to, u svih osam finala iz tog perioda igrale su dvije od ove četiri reprezentacije.

Godina [[1994.]] označila je prekretnicu, s obzirom da su na prvenstvu te godine prvi put sudjelovali aktivni [[NBA]] igrači, dakle profesionalci, čime je ovaj turnir postao prvo u cijelosti profesionalno svjetsko prvenstvo (dotad su profesionalce slale samo zemlje iz Europe i Južne Amerike, ali košarkaši iz tih zemalja su u tom periodu bili smatrani amaterskim sportašima),&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.usab.com/history/why-can-pros-complete-in-international-events.aspx |title=Why Can Pros Complete in International Tournaments |last=Hubbard |first=Jan |publisher=USA Basketball |access-date=23 July 2021 |archive-date=1 August 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210801120416/https://www.usab.com/history/why-can-pros-complete-in-international-events.aspx |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |first=Jack |last=McCallum |title=Lords of the Rings |date=18 February 1991 |work=Sports Illustrated |url=http://sportsillustrated.cnn.com/vault/article/magazine/MAG1118882/1/index.htm |access-date=7 September 2010 |archive-date=14 February 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120214002540/http://sportsillustrated.cnn.com/vault/article/magazine/MAG1118882/1/index.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a dogodilo se i to da su se ranije supersile (Sovjetski Savez i SFR Jugoslavija) raspale na nekoliko manjih država; Sjedinjene Države očekivano su osvojile zlato, dok su [[Rusija]] i [[Hrvatska]] osvojile srebro, odnosno broncu. U narednim godinama, europske su zemlje sve više sustizale Sjedinjene Države, čime je turnir dobio na kvaliteti.

Značajne promjene uslijedile su prvo [[2006.]] godine, kada je broj reprezentacija povećan na 24,&lt;ref name=&quot;Secretary&quot;&gt;{{cite news |first=FIBA |last=Secretary |title=Press Release no. 42: &quot;BAD Badtz-Maru&quot; launched as official mascot for Japan 2006 |date=13 December 2005 |publisher=FIBA |url=http://www.fiba.com/ce/pages/en/events/blockbusters/world_champ_men_06/article_World_Champ_Men.asp?cookietest=done&amp;r_act_news=10383&amp;r_cat=8 |access-date=7 September 2010 |location=Geneva/Tokyo |archive-date=30 August 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090830205635/http://www.fiba.com/ce/pages/en/events/blockbusters/world_champ_men_06/article_World_Champ_Men.asp?cookietest=done&amp;r_act_news=10383&amp;r_cat=8 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |first=FIBA |last=Secretary |title=ESP&amp;nbsp;– Spain selected to host 2014 World Championship |date=5 May 2009 |publisher=[[FIBA]] |url=http://www.fiba.com/pages/eng/fc/news/lateNews/p/newsid/30278/arti.html |access-date=7 September 2010 |location=Geneva |archive-date=27 May 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090527082509/http://www.fiba.com/pages/eng/fc/news/lateNews/p/newsid/30278/arti.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a onda i nakon prvenstva [[2014.]] godine, kada je FIBA povećala broj reprezentacija na završnom turniru s 24 na 32, a ujedno je promijenjen i kalendar održavanja tako da se prvenstvo – prvi put od [[1967.]] godine – nije održavalo iste godine kada i [[FIFA Svjetsko prvenstvo]]. Kako bi se uskladio kalendar, sljedeće je prvenstvo održano [[2019.]] godine, a ne [[2018.]] godine, kada je izvorno planirano.&lt;ref&gt;{{cite press release |url=http://www.fiba.com/pages/eng/fc/news/presRele/p/newsid/51257/presReleArti.html |title=Mainini: calendar, system of competition and 3x3 our biggest priorities |publisher=[[FIBA]] |date=20 April 2012 |access-date=28 July 2012 |archive-date=3 August 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120803050753/http://www.fiba.com/pages/eng/fc/news/presRele/p/newsid/51257/presReleArti.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Kvalifikacije ==

Format kvalifikacija za FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci mijenjao se tijekom godina. U prvih 17 godina od utemeljenja, kvalifikacija nije bilo te su se sudionici popunjavali pozivnicama, pri čemu su u najranijim fazima turnirom dominirale američke reprezentacije; europske su reprezentacije tek kasnije postale konstanta, a azijske su zemlje inicijalno odbijale sudjelovati. Sustav kvalifikacija donekle je formaliziran [[1967.]] godine, nakon što su sve kontinentalne federacije utemeljile vlastita kontinentalna prvenstva; na tom je turniru određen sustav prema kojem su kontinentalne federacije imale zagarantiran broj sudionika, a koji su se određivali temeljem uspjeha na kontinentalnim prvenstvima, međutim i dalje nisu postojali kvalifikacijski turniri. S godinama je sustav automatskih kontinentalnih kvalifikacija proširivan i mijenjan, kao i broj mjesta koja su dodijeljivana kontinentalnim federacijama, a FIBA je redovito slala posebne pozivnice određenom broju reprezentacija. Takav je sustav bio na snazi sve do prvenstva [[2014.]] godine, nakon kojega je značajno promijenjen.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://turkey2010.fiba.com/pages/eng/fe/10/fwcm/Qualifiers/p/qualifiers.html |title=How they got there |publisher=FIBA.com |access-date=8 September 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100910175341/http://turkey2010.fiba.com/pages/eng/fe/10/fwcm/Qualifiers/p/qualifiers.html |archive-date=10 September 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://turkey2010.fiba.com/pages/eng/fe/10/fwcm/event-guide/p/wild-card.html |title=Wild cards for Turkey 2010 |publisher=FIBA.com |access-date=8 September 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100830145914/http://turkey2010.fiba.com/pages/eng/fe/10/fwcm/event-guide/p/wild-card.html |archive-date=30 August 2010 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Promjene kvalifikacijskog sustava predstavljene su [[2017.]] godine i prema novom sustavu, kontinentalna prvenstva više nisu igrala nikakvu ulogu u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo i Olimpijske igre.&lt;ref name=&quot;New calendar&quot;&gt;{{cite press release |url=http://www.fiba.com/pages/eng/fc/news/presRele/p/newsid/54422/presReleArti.html |title=Central Board gives green light to new format and calendar of competition |publisher=FIBA |date=11 November 2012 |access-date=31 August 2013 |archive-date=23 September 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923060241/http://www.fiba.com/pages/eng/fc/news/presRele/p/newsid/54422/presReleArti.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Uveden je posebni kvalifikacijski cikuls koji traje ukupno dvije godine (započeo je [[2017.]] u sklopu priprema za prvenstvo [[2019.]] godine) i provodi se kroz šest kvalifikacijskih perioda. Kvalifikacijske zone organizirane su tako da odgovaraju zonama kontinentalnih federacija, uz izuzetak Azije i Oceanije, koje su spojene u jednu kvalifikacijsku zonu. U svakoj zoni, reprezentacije su raspoređene u Diviziju A i Diviziju B, između kojih postoji sustav napredovanja i ispadanja. Sutav se temeljio na kombinaciji ligaškog i grupnog sustava, a reprezentacije su međusobno igrale te su na temelju ostvarenih rezultata ostvarile pravo na nastup na Svjetsko prvenstvu.&lt;ref name=&quot;New calendar&quot;/&gt; Kontinentalne su zone i dalje imale broj alociranih mjesta za svaku zonu, a FIBA je objavila da su alocirana mjesta organizirana na sljedeći način:

* '''[[FIBA Evropa]]''' – 12 mjesta
* '''[[FIBA Amerike]]''' – 7 mjesta
* '''[[FIBA Afrika]]''' – 5 mjesta
* '''Azija-Pacifik ([[FIBA Azija]] i [[FIBA Oceanija]])''' – 7 mjesta
* '''Domaćin''' – 1 mjesto (ili više, ovisno o broju domaćina)

== Format ==

Kao i sustav sudjelovanja (kvalifikacija), format završnog turnira FIBA Svjetskog prvenstva mijenjao se s godinama, a mijenjao se i broj momčadi koje sudjeluju, od izvornih 10 do aktualne 32 reprezentacije. Prvi turnir sastojao se od eliminacijske faze koja se odigravala u dvije runde, nakon čega je šest reprezentacija igralo međusobno u završnoj fazi turnira u ligaškom sustavu. Od [[1954.]] do [[1974.]] godine, turniri su započinjali preliminarnom grupnom fazom, a najbolje su reprezentacije iz svake grupe prolazile dalje, gdje su ponovo igrale međusobno u ligaškom sustavu, a pobjednik je bila reprezentacija s najboljim omjerom pobjeda i poraza. Godne [[1978.]] prvi put su uvedene pojedinačne utakmice za zlatnu, odnosno brončanu medalju, a igrale su ih četiri najbolje plasirane momčadi iz druge faze turnira.

Prva značajna ekspanzija uslijedila je [[1986.]] godine, kada su na turniru prvi put igrale 24 reprezentacije, a sustav je neznatno promijenjen uvođenjem druge grupne faze umjesto ligaškog sustava, prije utakmica za medalje. Godine [[1990.]], broj reprezentacija smanjen je na 16, a format turnira od te godine pa do [[1994.]] godine sastojao se od dvije grupne faze i razigravanja za medalje. Godine [[2002.]], u fazi na ispadanje nisu sudjelovale više samo četiri, već osam reprezentacija, odnosno uz polufinale i finale uvedeno je i četvrtfinale. Godine [[2006.]], FIBA je ponovo vratila 24 reprezentacije i promijenila format, tako da je sada bila samo jedna grupna faza, nakon čega su reprezentacije odmah išle u fazu na ispadanje, koja je startala s osminom finala;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://turkey2010.fiba.com/pages/eng/fe/10/fwcm/p/system-competition.html |title=System of Competition |work=FIBA.com |publisher=[[FIBA]] |access-date=7 September 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140711190225/http://turkey2010.fiba.com/pages/eng/fe/10/fwcm/p/system-competition.html |archive-date=11 July 2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; taj je format zadržan do [[2014.]] godine.&lt;ref name=&quot;Secretary&quot;/&gt;

Za turnir [[2019.]] godine, FIBA je odlučila povećati broj reprezentacija na 32 te je ponovo promijenila format turnira.&lt;ref name=&quot;New calendar&quot;/&gt; Preliminarna grupna faza je ostala, a po dvije reprezentacije iz svake grupe idu u drugu grupnu fazu, gdje igraju dvije dodatne utakmice s reprezentacijama iz grupe s kojom se križaju; svi rezultati iz prve grupe prenose se u drugu grupnu fazu. Nakon toga, osam najboljih reprezentacija iz druge grupne faze ide u fazu na ispadanje, koja završava utakmicom za zlatnu medalju. Ova je format na snazi i danas.

== Naismithov trofej ==
{{main|Naismithov trofej}}
[[File:FIBA World Cup 2023 Trophy Tour - Jakarta - Naismith Trophy (2).jpg|thumb|[[Naismithov trofej]], redizajnirana verzija iz [[2017.]] godine.]]
Od [[1967.]] godine, pobjednička reprezentacija dobiva [[Naismithov trofej]], pehar koji je nazvan u čast &quot;oca&quot; košarke, [[James Naismith|Jamesa Naismitha]]. FIBA je planirala dodjeljivati trofej još od [[1950.]] godine, ali plan je prošao sve do [[1965.]] godine, kada je FIBA, nakon zaprimljene donacije od 1,000[[američki dolar|$]], konačno naručila pehar. Izvorni trofej korišten je od [[1967.]] do [[1994.]] godine, a od [[1998.]] godine dodjeljuje se modernizirana verzija izvornog pehara, čiji se original nalazi u [[Španjolska|Španjolskoj]].&lt;ref name=&quot;egypt&quot;&gt;{{cite web |url= http://egyptology.blogspot.com/2006/01/ancient-egypt-in-basketball.html |title= Ancient Egypt in basketball |publisher= egyptology.blogspot.com |date= 17 January 2006 |access-date= 8 September 2010 |archive-date= 24 February 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210224141511/http://egyptology.blogspot.com/2006/01/ancient-egypt-in-basketball.html |url-status= live }}&lt;/ref&gt; Dizajn aktualnog trofeja inspiriran je [[egipat]]skim [[lotus]]om, visok je 47 centimetara i ima masu od devet kilograma.

== Maskote ==

Kao i na drugim velikim međunarodnim sportskim natjecanjima, praksa je da turnir ima barem jednu maskotu koja će služiti kao zaštitni znak samog prvenstva. Međutim, nije poznato kada je točno počela praksa korištenja službenih maskota na FIBA-inim prvenstvima zbog manjka podataka, ali historiju je moguće pratiti od [[2006.]] godine, kako je i prikazano u tablici. Poznate maskote su sljedeće:

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Godina
! Domaćin
! Maskota
! Lik/Opis
|-
! [[1950.]] – [[2002.]]
| colspan =&quot;3&quot; {{N/A|TBC}}
|-
! [[2006.]]
| {{flag|Japan}}
| [[Badtz-Maru]]
| Animirani [[pingvin]] iz serijala ''[[Hello Kitty]]''
|-
! [[2010.]]
| {{flag|Turska}}
| [[Bascat]]
| Antropomofrna mačka
|-
! [[2014.]]
| {{flag|Španjolska}}
| [[Ole i Hop]]
| Stilizirani prikazi košarkaša
|-
! [[2019.]]
| {{flag|Kina}}
| [[Son of Dreams]]
| Antropomorfni kineski zmaj
|-
! [[2023.]]
| {{flag|Filipini}} / {{flag|Japan}} / {{flag|Indonezija}}
| [[JIP (maskota)|JIP]]
| Košarkaški robot
|-
! [[2027.]]
| {{flag|Katar}}
| colspan=&quot;2&quot; {{N/A|TBD}}
|}

== Rezultati ==

=== Pregled dosadašnjih prvenstava ===

{| class=wikitable style=&quot;text-align:center; font-size:90%;&quot;
!rowspan=2 width=6%|Godina
!rowspan=2 width=13%|Domaćin
!colspan=3|Finale
!colspan=3|Utakmica za treće mjesto
!rowspan=2 width=4%|Broj reprezentacija
|-
!width=15%|Prvak
!width=10%|Rezultat
!width=15%|Drugoplasirani
!width=15%|Trećeplasirani
!width=10%|Rezultat
!width=15%|Četvrtoplasirani
|-
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Argentina}}
|'''{{flagicon|Argentina|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Argentine|Argentina]]'''
|{{color|#A0A0A0|Ligaški sustav}}
|{{flagicon|SAD|1912|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
|{{flagicon|Čile|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čilea|Čile]]
|{{color|#A0A0A0|Ligaški sustav}}
|{{flagicon|Brazil|1889a|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Brazila|Brazil]]
|10
|- style=&quot;background:#FFE4B5;&quot;
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Brazil|1889a}}
|'''{{flagicon|SAD|1912|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]'''
|{{color|#A0A0A0|Ligaški sustav}}
|{{flagicon|Brazil|1889a|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Brazila|Brazil]]
|{{flagicon|Filipini|1936|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Filipina|Filipini]]
|{{color|#A0A0A0|Ligaški sustav}}
|{{flagicon|Francuska|1830|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|12
|- 
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo 1959.|1959.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Čile}}
|'''{{flagicon|Brazil|1889a|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Brazila|Brazil]]'''
|{{color|#A0A0A0|Ligaški sustav}}
|{{flagicon|SAD|1912|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
|{{flagicon|Čile|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Čilea|Čile]]
|{{color|#A0A0A0|Ligaški sustav}}
|{{flagicon|Tajvan|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Tajvana|Formoza]]
|13
|- style=&quot;background:#FFE4B5;&quot;
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo 1963.|1963.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Brazil|1960}}
|'''{{flagicon|Brazil|1960|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Brazila|Brazil]]'''
|{{color|#A0A0A0|Ligaški sustav}}
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|{{color|#A0A0A0|Ligaški sustav}}
|{{flagicon|SAD|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
|13
|- 
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo 1967.|1967.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Urugvaj}}
|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|{{color|#A0A0A0|Ligaški sustav}}
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|{{flagicon|Brazil|1960|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Brazila|Brazil]]
|{{color|#A0A0A0|Ligaški sustav}}
|{{flagicon|SAD|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
|13
|- style=&quot;background:#FFE4B5;&quot;
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|SFR Jugoslavija}}
|'''{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|{{color|#A0A0A0|Ligaški sustav}}
|{{flagicon|Brazil|1968|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Brazila|Brazil]]
|{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|{{color|#A0A0A0|Ligaški sustav}}
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|13
|- 
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Portoriko|1952}}

|'''{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|{{color|#A0A0A0|Ligaški sustav}}
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|{{flagicon|SAD|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
|{{color|#A0A0A0|Ligaški sustav}}
|{{flagicon|Kuba|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Kube|Kuba]]
|14
|- style=&quot;background:#FFE4B5;&quot;
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Filipini|1936}}
|'''{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''82:81'''&lt;br&gt;(produžeci)
|{{flagicon|SSSR|1955|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|{{flagicon|Brazil|1968|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Brazila|Brazil]]
|'''86:85'''
|{{flagicon|Italija|1946|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Italije|Italija]]
|14
|- 
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Kolumbija}}
|'''{{flagicon|SSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''95:94'''
|{{flagicon|SAD|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|'''119:117'''
|{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
|13
|- style=&quot;background:#FFE4B5;&quot;
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Španjolska}}
|'''{{flagicon|SAD|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]'''
|'''87:85'''
|{{flagicon|SSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|'''117:91'''
|{{flagicon|Brazil|1968|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Brazila|Brazil]]
|24
|- 
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Argentina}}
|'''{{flagicon|SFRJ|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''92:75'''
|{{flagicon|SSSR|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|{{flagicon|SAD|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
|'''107:105'''&lt;br&gt;(produžeci)
|{{flagicon|Portoriko|1952|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Portorika|Portoriko]]
|16
|- style=&quot;background:#FFE4B5;&quot;
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Kanada}}
|'''{{flagicon|SAD|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]'''
|'''137:91'''
|{{flagicon|Rusija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]
|{{flagicon|Hrvatska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|'''78:60'''
|{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|16
|- 
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Grčka}}
|'''{{flagicon|SR Jugoslavija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavija]]'''
|'''64:62'''
|{{flagicon|Rusija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Rusije|Rusija]]
|{{flagicon|SAD|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
|'''84:61'''
|{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|16
|- style=&quot;background:#FFE4B5;&quot;
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]
|align=left| {{nowrap|{{flag|Sjedinjene Američke Države}}}}
|'''{{flagicon|SR Jugoslavija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavija]]'''
|'''84:77'''&lt;br&gt;(produžeci)
|{{flagicon|Argentina|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Argentine|Argentina]]
|{{flagicon|Njemačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''117:94'''
|{{flagicon|Novi Zeland|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]]
|16
|- 
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Japan}}
|'''{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]'''
|'''70:47'''
|{{flagicon|Grčka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Grčke|Grčka]]
|{{flagicon|SAD|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
|'''96:81'''
|{{flagicon|Argentina|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Argentine|Argentina]]
|24
|- style=&quot;background:#FFE4B5;&quot;
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Turska}}
|'''{{flagicon|SAD|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]'''
|'''81:64'''
|{{flagicon|Turska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Turske|Turska]]
|{{flagicon|Litva|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litva]]
|'''99:88'''
|{{flagicon|Srbija|2004|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]]
|24
|-
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci 2014.|2014.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Španjolska}}
|'''{{flagicon|SAD|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]'''
|'''129:92'''
|{{flagicon|Srbija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]]
|{{flagicon|Francuska|1974|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''95:93'''
|{{flagicon|Litva|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litva]]
|24
|- style=&quot;background:#FFE4B5;&quot;
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci 2019.|2019.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Kina}}
|'''{{flagicon|Španjolska|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]'''
|'''95:75'''
|{{flagicon|Argentina|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Argentine|Argentina]]
|{{flagicon|Francuska|1974|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''67:59'''
|{{flagicon|Australija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Australije|Australija]]
|32
|-
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci 2023.|2023.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Filipini}}&lt;br&gt;&amp;nbsp;{{flag|Japan}}&lt;br&gt;&amp;nbsp;{{flag|Indonezija}}
|'''{{flagicon|Njemačka|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Njemačka]]'''
|'''83:77'''
|{{flagicon|Srbija|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Srbije|Srbija]]
|{{flagicon|Kanada|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Kanade|Kanada]]
|'''127:118'''&lt;br&gt;(produžeci)
|{{flagicon|SAD|size=30px}}&lt;br&gt;[[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
|32
|- style=&quot;background:#FFE4B5;&quot;
|[[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci 2027.|2027.]]
|align=left|&amp;nbsp;{{flag|Katar}}
|''' '''
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|32
|}

=== Uspješnost reprezentacija ===

Od [[1950.]] godine, kada je održano prvo Svjetsko prvenstvo, ukupno je 65 reprezentacija sudjelovalo na barem jednom završnom turniru; neke od tih reprezentacija više ne postoje. Od njih 65, osam je reprezentacija barem jednom osvajalo titulu prvaka svijeta. [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Reprezentacija Sjedinjenih Država]] rekorder je s pet naslova prvaka svijeta, a ujedno i najuspješnija momčad u historiji turnira s čak 12 medalja i još tri četvrta mjesta; to znači da Sjedinjene Države samo četiri puta nisu bile među prve četiri reprezentacije svijeta ([[1970.]], [[1978.]], [[2002.]] i [[2019.]]). Otkako je uvedeno razigravanje za zlatnu medalju, Sjedinjene Države samo su jednom izgubile finalnu utakmicu, što je bilo [[1982.]] godine. Sljedeće reprezentacije po uspješnosti, s po tri osvojena naslova svaka, su bivše reprezentacije [[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]] i [[Košarkaška reprezentacija Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], a slijede ih [[Košarkaška reprezentacija Brazila|Brazil]], [[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavija]] i [[Košarkaška reprezentacija Španjolske|Španjolska]] s po dva naslova; uz to, reprezenetacije Brazila, SR Jugoslavije i Sjedinjenih Država jedine su reprezentacije koje su uspješno obranile naslov prvaka svijeta (svaka po jednom). Po jedan naslov svjetskog prvaka imaju i [[Košarkaška reprezentacija Argentine|Argentina]] i [[Košarkaška reprezentacija Njemačke|Njemačka]].

==== Pregled najuspješnijih reprezentacija ====

{| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable plainrowheaders}} 
|-
| 1 ||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|SAD}} [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Američke Države]] || 5 || 3 || 4 || 12
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| 2 ||align=&quot;left&quot;| ''{{flagicon|SSSR}} [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''{{sup|a}} || 3 || 3 || 2 || 8
|- 
|align=&quot;left&quot;| ''{{flagicon|SFRJ}} [[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''{{sup|a}} || 3 || 3 || 2 || 8
|-
| 4 ||align=&quot;left&quot;| {{KošRep|BRA}} || 2 || 2 || 2 || 6
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 5 ||align=&quot;left&quot;| ''{{flagicon|SCG}} [[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavija]]''{{sup|a}} || 2 || 0 || 0 || 2
|-
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|ŠPA}} [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]] || 2 || 0 || 0 || 2
|- 
| 7 ||align=&quot;left&quot;| {{KošRep|ARG}} || 1 || 2 || 0 || 3
|-
| 8 ||align=&quot;left&quot;| {{KošRep|NJE}} || 1 || 0 || 1 || 2
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| 9 ||align=&quot;left&quot;| {{KošRep|RUS}} || 0 || 2 || 0 || 2
|- 
|align=&quot;left&quot;| {{KošRep|SRB}} || 0 || 2 || 0 || 2
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| 11 ||align=&quot;left&quot;| {{KošRep|GRČ}} || 0 || 1 || 0 || 1
|-
|align=&quot;left&quot;| {{KošRep|TUR}} || 0 || 1 || 0 || 1
|-
| rowspan=&quot;2&quot;| 13 ||align=&quot;left&quot;| {{KošRep|ČIL}} || 0 || 0 || 2 || 2
|-
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|FRA}} [[Košarkaška reprezentacija Francuske|Francuska]] || 0 || 0 || 2 || 2
|-
| rowspan=&quot;4&quot;| 15 ||align=&quot;left&quot;| {{KošRep|FIL}} || 0 || 0 || 1 || 1
|-
|align=&quot;left&quot;| {{KošRep|HRV}} || 0 || 0 || 1 || 1
|-
|align=&quot;left&quot;| {{flagicon|LIT}} [[Košarkaška reprezentacija Litvanije|Litva]] || 0 || 0 || 1 || 1
|-
|align=&quot;left&quot;| {{KošRep|KAN}} || 0 || 0 || 1 || 1
|-
!colspan=2| '''Ukupno''' || '''19''' || '''19''' || '''19''' || '''57'''
|}
'''Bilješke:'''
{{small|
: {{sup|a}} [[Košaraška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] (od [[1992.]]), [[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] (od [[1992.]]) i [[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavija]] (od [[2006.]]) više ne postoje. U tablici su, radi bolje preglednosti i nekonzistentnosti u pripisivanju medalja od strane međunarodnih sportskih organizacija, sve medalje navedene prema zemljama koje su ih osvajale, a ne prema nasljednicama i zemljama kojima su te medalje kasnije pripisivane.
}}

== Nagrade ==

Na kraju svakog turnira, [[FIBA]] službeno imenuje [[Najkorisniji igrač FIBA Svjetskog prvenstva|najkorisnijeg igrača]] (MVP) na turniru. Uz to, dodjeljuje se i nagrada za [[Najbolji strijelac FIBA Svjetskog prvenstva|najboljeg strijelca]] (prosjek poena i ukupno postignutih poena), a imenuje se i idealna petorka prvenstva.

=== Najkorisniji igrač (MVP) ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: left; width:50%&quot; 
|-
! Godina 
! Domaćin
!scope=col | Najkorisniji igrač
!scope=col | Reprezentacija
! Ref.
|-
! [[1950.]] 
| {{flag|Argentina}} 
| [[Oscar Furlong]]
| {{KošRep|ARG}}
| {{center|}}
|-
! [[1954.]] 
| {{flag|Brazil|1889a}} 
| [[Kirby Minter]]
| {{flagicon|SAD|1912}} [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
| {{center|}}
|-
! [[1959.]] 
| {{flag|Čile}} 
| [[Amaury Pasos]]
| {{flagicon|BRA|1889a}} [[Košarkaška reprezentacija Brazila|Brazil]]
| {{center|}}
|-
! [[1963.]] 
| {{flag|Brazil|1960}} 
| [[Wlamir Marques]]
| {{flagicon|BRA|1960}} [[Košarkaška reprezentacija Brazila|Brazil]]
| {{center|}}
|-
! [[1967.]] 
| {{flag|Urugvaj}} 
| [[Ivo Daneu]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
| {{center|}}
|-
! [[1970.]] 
| {{flag|SFR Jugoslavija}} 
| [[Sergej Belov]]
| {{flagicon|SSSR|1955}} [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
| {{center|}}
|-
! [[1974.]] 
| {{flag|Portoriko|1952}} 
| [[Dragan Kićanović]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
| {{center|}}
|-
! [[1978.]] 
| {{flag|Filipini|1946}} 
| [[Dražen Dalipagić]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
| {{center|}}
|-
! [[1982.]] 
| {{flag|Kolumbija}} 
| [[Rolando Frazer]]
| {{KošRep|PAN}}
| {{center|}}
|-
! [[1986.]] 
| {{flag|Španjolska}} 
| [[Dražen Petrović]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
| {{center|}}
|-
! [[1990.]] 
| {{flag|Argentina}} 
| [[Toni Kukoč]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Košarkaška reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
| {{center|}}
|-
! [[1994.]] 
| {{flag|Kanada}} 
| [[Shaquille O'Neal]]
| {{flagicon|SAD}} [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
| {{center|}}
|-
! [[1998.]] 
| {{flag|Grčka}} 
| [[Dejan Bodiroga]]
| {{flagicon|SCG}} [[Košarkaška reprezentacija Srbije i Crne Gore|SR Jugoslavija]]
| {{center|}}
|-
! [[2002.]] 
| {{flag|Sjedinjene Američke Države}} 
| [[Dirk Nowitzki]]
| {{KošRep|NJE}}
| {{center|}}
|-
! [[2006.]] 
| {{flag|Japan}} 
| [[Pau Gasol]]
| {{flagicon|ŠPA}} [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
| {{center|}}
|-
! [[2010.]] 
| {{flag|Turska}} 
| [[Kevin Durant]]
| {{flagicon|SAD}} [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
| {{center|}}
|-
! [[2014.]] 
| {{flag|Španjolska}} 
| [[Kyrie Irving]]
| {{flagicon|SAD}} [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
| {{center|}}
|-
! [[2019.]] 
| {{flag|Kina}} 
| [[Ricky Rubio]]
| {{flagicon|ŠPA}} [[Košarkaška reprezentacija Španije|Španjolska]]
| {{center|}}
|-
! [[2023.]] 
| {{flag|Filipini}} / {{flag|Japan}} / {{flag|Indonezija}} 
| [[Dennis Schröder]]
| {{KošRep|NJE}}
| {{center|}}
|-
! [[2027.]] 
| {{flag|Katar}} 
| colspan=&quot;2&quot; {{N/A|TBD}}
| {{center|}}
|}

=== Najbolji strijelac ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%; text-align: left; width:50%&quot; 
|-
! rowspan=&quot;2&quot;| Godina 
! rowspan=&quot;2&quot;| Domaćin
! scope=col colspan=&quot;4&quot;|  Najbolji strijelac 
! rowspan=&quot;2&quot;| Ref.
|-
! colspan=&quot;2&quot; | Poena po utakmici
! colspan=&quot;2&quot; | Ukupno poena
|-
! [[1950.]] 
| {{flag|Argentina}}
| {{flagicon|ŠPA|1945}} [[Álvaro Salvadores]]
| {{center|13.8}}
| {{flagicon|ČIL}} [[Rufino Bernedo]]
| {{center|86}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1950_BUENOSAIRES.htm 1950 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/1950_world_cup.htm | title=1950 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2902/_/1950_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |title=1950 World Championship for Men. |access-date=2023-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231009094629/https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2902/_/1950_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |archive-date=2023-10-09 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.allaboutbasketball.us/fiba/fiba-world-championship-mvps-and-top-scorers.html FIBA World Championship – MVP’s and Top Scorers.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1950_BUENOSAIRES.htm 1950 World Championship.]&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[1954.]] 
| {{flag|Brazil|1889a}} 
| {{flagicon|URU}} [[Oscar Moglia]]
| {{center|18.7}}
| {{flagicon|URU}} [[Oscar Moglia]]
| {{center|168}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1954_RIO.htm 1954 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/1954_world_cup.htm | title=1954 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2903/_/1954_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |title=1954 World Championship for Men. |access-date=2023-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231009094313/https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2903/_/1954_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |archive-date=2023-10-09 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1954_RIO.htm 1954 World Championship.]&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[1959.]] 
| {{flag|Čile}} 
| {{flagicon|Tajvan}} [[Chen Tsu-li]]
| {{center|20.1}}
| {{flagicon|SAD|1912}} [[Jerry Vayda]]
| {{center|162}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1959_SANTIAGO.htm 1959 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/1959_world_cup.htm | title=1959 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2904/_/1959_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |title=1959 World Championship for Men. |access-date=2023-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230418215443/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2904/_/1959_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |archive-date=2023-04-18 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1959_SANTIAGO.htm 1959 World Championship.]&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[1963.]] 
| {{flag|Brazil|1960}} 
| {{flagicon|PER}} [[Ricardo Duarte]]
| {{center|23.1}}
| {{flagicon|PER}} [[Ricardo Duarte]]
| {{center|163}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1963_RIO.htm 1963 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/1963_world_cup.htm | title=1963 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2905/_/1963_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |title=1963 World Championship for Men. |access-date=2023-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190904233314/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2905/_/1963_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |archive-date=2019-09-04 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1963_RIO.htm 1963 World Championship]&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[1967.]] 
| {{flag|Urugvaj}} 
| {{nowrap|{{flagicon|POLJ|1928}} [[Mieczysław Łopatka]]}}
| {{center|19.7}}
| {{flagicon|POLJ|1928}} [[Bohdan Likszo]]
| {{center|180}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1967_MONTEVIDEO.htm 1967 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/1967_world_cup.htm | title=1967 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2906/_/1967_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |title=1967 World Championship for Men. |access-date=2023-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231009093940/https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2906/_/1967_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |archive-date=2023-10-09 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[1970.]] 
| {{flag|SFR Jugoslavija}} 
| {{flagicon|JKO|1949}} [[Sin Dong-pa]]
| {{center|32.6}}
| {{flagicon|JKO|1949}} [[Sin Dong-pa]]
| {{center|261}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1970_LJUBLJANA.htm 1970 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/1970_world_cup.htm | title=1970 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2907/_/1970_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |title=1970 World Championship for Men. |access-date=2023-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231009094351/https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2907/_/1970_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |archive-date=2023-10-09 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[1974.]] 
| {{flag|Portoriko|1952}} 
| {{flagicon|MEX}} [[Arturo Guerrero]]
| {{center|27.0}}
| {{flagicon|ŠPA|1945}} [[Wayne Brabender]]
| {{center|207}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1974_SANJUAN.htm 1974 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/1974_world_cup.htm | title=1974 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2908/_/1974_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |title=1974 World Championship for Men. |access-date=2023-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181112141501/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2908/_/1974_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |archive-date=2018-11-12 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[1978.]] 
| {{flag|Filipini|1946}} 
| {{flagicon|ČSSR}} [[Kamil Brabenec]]
| {{center|26.9}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Dražen Dalipagić]]
| {{center|202}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1978_MANILA.htm 1978 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/1978_world_cup.htm | title=1978 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2909/_/1978_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |title=1978 World Championship for Men. |access-date=2023-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181112181738/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2909/_/1978_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |archive-date=2018-11-12 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[1982.]] 
| {{flag|Kolumbija}} 
| {{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]
| {{center|24.4}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Dragan Kićanović]]
| {{center|190}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1982_CALI.htm 1982 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/1982_world_cup.htm | title=1982 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2910/_/1982_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |title=1982 World Championship for Men. |access-date=2023-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231009100034/https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2910/_/1982_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |archive-date=2023-10-09 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[1986.]] 
| {{flag|Španjolska}} 
| {{flagicon|GRČ}} [[Nikos Galis]]
| {{center|33.7}}
| {{flagicon|GRČ}} [[Nikos Galis]]
| {{center|337}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1986_MADRID.htm 1986 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/1986_world_cup.htm | title=1986 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2911/_/1986_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |title=1986 World Championship for Men. |access-date=2023-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231009093744/https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2911/_/1986_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |archive-date=2023-10-09 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1986_MADRID.htm World Championship 1986.]&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[1990.]] 
| {{flag|Argentina}} 
| {{flagicon|BRA|1968}} [[Oscar Schmidt]]
| {{center|34.6}}
| {{flagicon|BRA|1968}} [[Oscar Schmidt]]
| {{center|277}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1990_BUENOSAIRES.htm 1990 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/1990_world_cup.htm | title=1990 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2912/_/1990_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |title=1990 World Championship for Men. |access-date=2023-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231009095448/https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2912/_/1990_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |archive-date=2023-10-09 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[1994.]] 
| {{flag|Kanada}} 
| {{flagicon|AUS}} [[Andrew Gaze]]
| {{center|23.9}}
| {{flagicon|AUS}} [[Andrew Gaze]]
| {{center|191}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1994_TORONTO.htm 1994 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/1994_world_cup.htm | title=1994 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2913/_/1994_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |title=1994 World Championship for Men. |access-date=2023-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231009095033/https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2913/_/1994_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |archive-date=2023-10-09 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[1998.]] 
| {{flag|Grčka}} 
| {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Herreros]]
| {{center|17.9}}
| {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Herreros]]
| {{center|161}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/1998_ATHENS.htm 1998 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/1998_world_cup.htm | title=1998 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2914/_/1998_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |title=1998 World Championship for Men. |access-date=2023-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231009094421/https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/2914/_/1998_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |archive-date=2023-10-09 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[2002.]] 
| {{flag|Sjedinjene Američke Države}} 
| {{flagicon|NJE}} [[Dirk Nowitzki]]
| {{center|24.0}}
| {{flagicon|NJE}} [[Dirk Nowitzki]]
| {{center|216}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/2002_INDIANAPOLIS.htm 2002 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/2002_world_cup.htm | title=2002 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/3118/_/2002_World_Championship_for_Men/player-leaders.html 2002 World Championship for Men.] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eurohoops.net/en/fibawc/54859/the-individual-records/ The individual VIVA World Cup records.]&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[2006.]] 
| {{flag|Japan}} 
| {{flagicon|KIN}} [[Yao Ming]]
| {{center|25.3}}
| {{flagicon|NJE}} [[Dirk Nowitzki]]
| {{center|209}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/2006_SAITAMA.htm 2006 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/2006_world_cup.htm | title=2006 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/3507/_/2006_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |title=2006 World Championship for Men. |access-date=2023-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181112181820/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/3507/_/2006_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |archive-date=2018-11-12 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[2010.]] 
| {{flag|Turska}} 
| {{flagicon|ARG}} [[Luis Scola]]
| {{center|27.1}}
| {{flagicon|ARG}} [[Luis Scola]]
| {{center|244}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/2010_ISTANBUL.htm 2010 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/2010_world_cup.htm | title=2010 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/4728/_/2010_FIBA_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |title=2010 FIBA World Championship for Men. |access-date=2023-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230918000000/https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/4728/_/2010_FIBA_World_Championship_for_Men/player-leaders.html |archive-date=2023-09-18 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[2014.]] 
| {{flag|Španjolska}} 
| {{flagicon|Portoriko}} [[J. J. Barea]]
| {{center|22.0}}
| {{flagicon|ŠPA}} [[Pau Gasol]]
| {{center|110}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/2014_MADRID.htm 2014 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.landofbasketball.com/world_cup/2014_world_cup.htm | title=2014 Basketball World Cup }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/6241/_/2014_FIBA_Basketball_World_Cup/player-leaders.html |title=2014 FIBA Basketball World Cup. |access-date=2023-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181112223329/http://archive.fiba.com/pages/eng/fa/statistics/p/cid/WMM/sid/6241/_/2014_FIBA_Basketball_World_Cup/player-leaders.html |archive-date=2018-11-12 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/2014_MADRID.htm | title=World Championship 2014 }}&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[2019.]] 
| {{flag|Kina}} 
| {{flagicon|JKO}} [[Ra Geon-a]]
| {{center|23.0}}
| {{nowrap|{{flagicon|SRB}} [[Bogdan Bogdanović (košarkaš)|Bogdan Bogdanović]]}}
| {{center|183}}
| {{center|&lt;ref&gt;[http://www.linguasport.com/baloncesto/internacional/mundial/2019_BEIJING_GD.htm 2019 world championship]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.landofbasketball.com/world_cup/2019_world_cup.htm 2019 World Cup Results]&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[2023.]] 
| {{nowrap|{{flag|Filipini}} / {{flag|Japan}} / {{flag|Indonezija}} }}
| {{flagicon|SLO}} [[Luka Dončić]]
| {{center|27.0}}
| {{flagicon|SLO}} [[Luka Dončić]]
| {{center|216}}
| {{center|&lt;ref name=&quot;playerstats&quot;&gt;[https://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2023/playerstats Player Statistics - FIBA Basketball World Cup 2023]&lt;/ref&gt;}}
|-
! [[2027.]] 
| {{flag|Katar}} 
| colspan=&quot;4&quot; {{N/A|TBD}}
| {{center|}}
|}

== Rekordi i statistike ==
{{main|Rekordi i statistike FIBA Svjetskih prvenstava u košarci}}
Kada su u pitanju igrački rekordi, nekolicina je igrača obilježila historiju FIBA Svjetskih prvenstava u tom kontekstu. Ukupno je 18 igrača osvojilo dva zlatna odličja, a među njima se postebno ističu [[Krešimir Ćosić]] ([[SFR Jugoslavija]]), [[Sergej Belov]] ([[Sovjetski Savez]]) te [[Wlamir Marques]] i [[Amaury Pasos]] ([[Brazil]]), koji su rekorderi i po broju ukupno osvojenih medalja (njih četiri); po četiri medalje osvojila su još trojica igrača, ali oni imaju samo jedno zlato. Kada su u pitanju nastupi na prvenstvima, čak je 13 igrača – [[Ubiratan Pereira Maciel|Ubiratan &quot;Bira&quot; Pereira Maciel]], [[Marcel de Souza (košarkaš)|Marcel de Souza]], [[Marcelinho Machado]], [[Anderson Varejão]], [[Leandro Barbosa]], [[Alex Garcia (košarkaš)|Alex Garcia]] i [[Marcelo Huertas]] iz [[Brazil]]a, [[Phil Smyth]] iz [[Australija|Australije]], [[Daniel Santiago]] i [[Jerome Mincy]] iz [[Portoriko|Portorika]], [[Eduardo Mingas]] iz [[Angola|Angole]], [[Luis Scola]] iz [[Argentina|Argentine]] te [[Rudy Fernández (košarkaš)|Rudy Fernández]] iz [[Španjolska|Španjolske]]&lt;ref&gt;{{cite web|url= http://www.fiba.com/downloads/v3_abouFiba/mp/FIBA_world_championships_records.pdf |title=FIBA World Championships Records|date=1 January 2007 |publisher=FIBA.com |access-date=7 September 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081204123217/http://www.fiba.com/downloads/v3_abouFiba/mp/FIBA_world_championships_records.pdf |archive-date=4 December 2008 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2019/news/luis-scola-climbs-to-second-place-in-the-all-time-scoring-list |title=All time top scorers |access-date=4 September 2019 |archive-date=4 September 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190904212125/http://www.fiba.basketball/basketballworldcup/2019/news/luis-scola-climbs-to-second-place-in-the-all-time-scoring-list |url-status=live }}&lt;/ref&gt; – igralo na rekordnih pet turnira.

Legendarni brazilski reprezentativac [[Oscar Schmidt]] rekorder je po ukupnom broju postignutih koševa na Svjetskim prvenstvima; u periodu od [[1978.]] do [[1990.]] godine, Schmidt je postigao ukupno 906 poena. S druge strane, [[Nikos Galis]] je sa svojih 337 ukupnih poena ([[1986.]]) rekorder po ukupnom broju poena na jednom prvenstvu. [[Željko Obradović]] jedni je pojedinac koji je osvojio naslov prvaka i kao igrač ([[1990.]]) i kao izbornik ([[1998.]]).

== Povezano ==

* [[Košarka na Olimpijskim igrama]]
* [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci za žene]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commons category}}
* {{official website}}

{{FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci}}
{{Međunarodna košarka}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci| ]]
[[Kategorija:Svjetska prvenstva|Košarka]]
[[Kategorija:FIBA]]
[[Kategorija:Košarkaška takmičenja]]</text>
      <sha1>ifdwia6qrv9wwqh7pojdioich8ob3ek</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Električno polje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17117</id>
    <revision>
      <id>42695780</id>
      <parentid>42410013</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:42:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695780</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13893" sha1="th218wjg21kwa34mzjr9elthojdgpef" xml:space="preserve">[[datoteka:VFPt charges plus minus thumb.svg|mini|desno|Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) [[električni naboj]].]]
{{Elektromagnetizam|cTopic=[[Elektrostatika]]}}

'''Električno polje''' je [[prostor]] u kojem [[naelektrisanje]] djeluje privlačnom ili odbojnom [[sila|silom]] na drugo električno tijelo. Naelektrisana tijela okružena su električnim poljem. Teorijski se polje prostire u beskonačnost, a praktički je vrlo maleno. Smjer u kojem djeluje električna sila pokazuju električne [[silnice]]. Veličina koja opisuje jakost djelovanja električnoga polja na električne naboje naziva se '''jačina električnoga polja''' i označuje se slovom ''E''. To je [[vektor]]ska veličina čiji je iznos jednak [[sila|sili]] ''F'' proizvedenoj na pozitivni jedinični naboj ''Q'', a njezin se smjer podudara sa smjerom sile.

Nasuprot teoriji međusobnoga djelovanja električnih naboja na udaljenosti ([[Coulombov zakon]]), [[Michael Faraday|Faraday]] je uvođenjem pojma električnoga polja postavio novu teoriju djelovanja u blizini. Električno polje može se predočiti električnim [[silnica]]ma: [[krivulja]]ma čije [[tangenta|tangente]] u svakoj točki krivulje pokazuju smjer jakosti polja; [[gustoća]] je silnica na svakome mjestu razmjerna iznosu jakosti polja.

Električne silnice u [[Elektrostatika|elektrostatskome]] polju izlaze iz pozitivno nabijenih tijela, a poniru na negativno nabijena tijela. U elektrostatskim prilikama unutar vodljivoga (na primjer [[metal]]nog) tijela nema električnoga polja, a naboji se zadržavaju samo na njegovoj površini, gdje miruju. Kada [[električni naboj]]i miruju ili se [[gibanje|gibaju]] jednolikom [[brzina|brzinom]], električno se polje promatra zasebno i neovisno o [[magnetno polje|magnetnom polju]]. No ako se električno i magnetsko polje mijenjaju, onda se moraju promatrati zajedno kao [[elektromagnetsko polje]]. Klasičnu teoriju elektromagnetskih polja postavio je [[James Clerk Maxwell|J. C. Maxwell]].&lt;ref&gt;'''električno polje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17595] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190209124145/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17595 |date=2019-02-09 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

== Jačina električnoga polja ==
'''Jakost električnoga polja''' (oznaka ''E'') je [[vektor]]ska [[fizikalna veličina]] koja opisuje djelovanje električne [[sila|sile]] ''F'' na česticu [[električni naboj|električnoga naboja]] ''Q'', a jednaka je količniku električne sile i električnoga naboja čestice:

:&lt;math&gt;{E} =  \frac{F}{Q} \,&lt;/math&gt;

[[mjerna jedinica|Mjerna je jedinica]] jakosti električnoga polja [[volt]] po [[metar|metru]] (V/m) ili [[njutn]] po [[kulon]]u (N/C).&lt;ref&gt;'''jakost električnoga polja''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69156] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190209124331/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69156 |date=2019-02-09 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt;

[[datoteka:Pith ball electroscope operating principle.svg|mini|desno|Način rada [[elektroskop]]a s kuglicom.]]

Najjednostavnije je homogeno električno polje koje vlada između dviju suprotno nabijenih [[metal]]nih ploča. Stavimo li između tih ploča osjetljiv [[elektroskop]], otklon njegovih niti bit će uvijek isti, pa je prema tome ista jakost električnoga polja. Mijenjamo li [[električni napon]] između njegovih ploča, mijenjat će se i otklon niti elektroskopa, a isto tako i  jakost električnoga polja.

Jakost električnog polja ''E'' između električno nabijenih ploča ovisna je o električnom naponu ''U'' koji između njih vlada i o udaljenosti ''d'' između ploča. Ako napon povećamo dvostruko, a isto tako i razmak između ploča, jakost električnog polja se neće promijeniti. Jakost električnog polja se neće također promijeniti ako napon smanjimo na polovinu i razmak između ploča. Neka je na primjer u prvom slučaju napon 200 V, a razmak između ploča 4 [[metar|cm]]. U drugom slučaju neka je napon 100 V, a razmak između ploča 2&amp;nbsp;cm, pa je jakost električnog polja ''E'', to jest omjer između električnog napona ''U'' i razmaka ''d'' uvijek ista ili:

:&lt;math&gt;{E} =  \frac{U}{d} \, =  \frac{200}{4} \, =  \frac{100}{2} \, =  50\frac{V}{cm} \, &lt;/math&gt;

U ovom primjeru imamo jedinicu jakosti električnog polja V/cm. Međutim u [[Međunarodni sustav mjernih jedinica|Međunarodnom sustavu mjernih jedinica]], mjerna jedinica jakosti električnog polja je V/m:

:&lt;math&gt; 1\ \frac{V}{m} \, =  0,01\frac{V}{cm} \, &lt;/math&gt;

'''Električno polje ima mjernu jedinicu jakosti električnog polja 1 V/m ako se na udaljenosti od 1 metar u smjeru silnica električni napon promijeni za 1 volt.''' &lt;ref&gt;Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

== Definicija ==
[[datoteka:EfieldTwoOppositePointCharges.svg|mini|desno|Prikaz električnog polja između dva točkasta naboja.]]

Dovedemo li na osamljenu metalnu kuglu [[polumjer]]a ''R'' količinu pozitivnog električnog naboja ''Q'', [[pokus]] će pokazati da naboj ''Q'' djeluje električnom silom na probni naboj ''q'' u prostoru oko kugle, gdje je [[sila]] odbojna  ako su naboji  istog predznaka, odnosno privlačna ako su naboji suprotnog predznaka. Električna [[sila]] je najveća u neposrednoj blizini kugle i smanjuje se s udaljenošću. Povežemo li veličinu sile sa gustoćom zamišljenih silnica koje izviru iz kugle nabijene električnim nabojem ''Q'', tada možemo gustoću silnica na samoj površini definirati kao omjer naboja i površine kugle polumjera &lt;math&gt;r&lt;/math&gt;:

:&lt;math&gt;{\sigma} =  \frac{Q}{4 \cdot r^2 \cdot \pi}, \,&lt;/math&gt;

a gustoću silnica na sfernoj površini na udaljenosti ''r'' od središta nabijene kugle:

:&lt;math&gt;{\sigma} =  \frac{Q}{4 \cdot r^2 \cdot \pi}. \,&lt;/math&gt;

Rezultati pokusa bi pokazali da je sila razmjerna gustoći silnica u promatranoj točki u prostoru i količini naboja ''q'' te da opada s kvadratom udaljenosti sukladno smanjenju gustoće silnica kako slijedi:

:&lt;math&gt; F  \sim \sigma \cdot q, \,&lt;/math&gt;

:&lt;math&gt; F  \sim  \frac{Q}{4 \cdot r^2 \cdot \pi} \cdot q ,\,&lt;/math&gt;

što možemo zapisati i kao:

:&lt;math&gt; F  \sim  \frac{{Q} \cdot {q}}{4 \cdot r^2 \cdot \pi}. \,&lt;/math&gt;

Uvođenjem pojma [[dielektrična konstanta vakuuma|dielektričke konstante vakuuma]]:

:&lt;math&gt;{\varepsilon_0}\approx  8,854 \cdot 10 ^ {-12} &lt;/math&gt; &lt;math&gt; \frac{C^2} {Nm^2},\, &lt;/math&gt;

sila ''F'' se može izraziti odgovarajućom veličinom u [[njutn]]ima (N), gdje je 1 [[kulon]] (C)= 1 A s:

:&lt;math&gt;F =\frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0} \cdot \frac{Q \cdot q}{r^2}.\,&lt;/math&gt;

Razmatramo li omjer sile ''F'' i naboja ''q'', definira se jakost električnog polja, kao posebnog energetskog stanja u prostoru oko kugle, kao veličinu sile po jediničnom naboju +''q'' = 1 As na udaljenosti ''r'' od središta nabijene kugle:

:&lt;math&gt;\mathbf{E}(\mathbf{r}) = \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \epsilon_0} \cdot \frac{q}{r^2} \cdot \frac\mathbf{r}{r}&lt;/math&gt;

gdje je &lt;math&gt;\ r&lt;/math&gt; apsolutna vrijednost [[vektor]]a položaja &lt;math&gt;\mathbf{r}&lt;/math&gt;, a &lt;math&gt;\ \epsilon_0&lt;/math&gt; je dielektrična konstanta vakuuma, a električno polje je pozitivno za pozitivan naboj ''Q''.
Električno polje je [[vektorsko polje]] i može se predočiti [[silnice|silnicama]]. Izvori električnog polja su pozitivni električni naboji, a ponori negativni naboji.

Sila je najjača u [[vakuum]]u, a slabija u svim drugim sredstvima:

:&lt;math&gt;F = \frac{1}{\varepsilon_r} \cdot \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0} \cdot \frac{Q \cdot q}{r^2} \, = \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon} \cdot \frac{Q \cdot q}{r^2}.\,&lt;/math&gt;

gdje je: ''ε&lt;sub&gt;r&lt;/sub&gt;'' - [[relativna dielektrična permitivnost]] nekog sredstva ili tvari, ''ε'' - [[dielektrična permitivnost]] (ili samo [[permitivnost]]) tvari.

== Energija električnog polja ==
{{Glavni|Energija električnog polja}}
Električno polje u sebi sadržava [[energija|energiju]]. Gustoća energije sadržane u električnom polju jest:

:&lt;math&gt;u = \frac{1}{2} \cdot \epsilon_0 \cdot \epsilon_r \cdot \mathbf{E}^2&lt;/math&gt;

gdje je:
*&lt;math&gt;\ u&lt;/math&gt; - gustoća energije,
*&lt;math&gt;\ \epsilon_0&lt;/math&gt; - dielektrična konstanta vakuuma,
*&lt;math&gt;\ \epsilon_r&lt;/math&gt; r- elativna dielektrična konstanta tvari u kojem djeluje električno poǉe,
*&lt;math&gt;\ \mathbf{E}&lt;/math&gt; - električno polje (kvadrat električnog polja znači da se električno polje [[skalarni umnožak|skalarno množi]] samo sa sobom, pa je on identički jednak kvadratu apsolutne vrijednosti električnog polja)

Ukupna energija električnog polja sadržana u [[volumen]]u ''V'' je stoga:

:&lt;math&gt;U = \int_{V} \frac{1}{2} \cdot \epsilon_0 \cdot \epsilon_r \cdot \mathbf{E}^2 \, \cdot \mathrm{d}V&lt;/math&gt;

gdje je ''U'' - energija električnog polja, a d''V'' - element volumena.

== Električno polje unutar provodnika ==
Ako elektriziramo šuplju posudu (u obliku šuplje kugle) koja ima otvor s gornje strane tako da je dotaknemo pokusnom kuglicom, možemo se uvjeriti da je [[kugla]] nabijena pomoću [[elektroskop]]a čiji će se listići razmaknuti. Zatim razelektriziramo kuglicu i elektroskop na taj način da ih dodirnemo rukom. Nakon toga dotaknimo se pokusnom kuglicom unutarnje strane šuplje posude, a zatim kuglice elektroskopa. Listići elektroskopa ostat će na miru što je znak da posuda s unutarnje strane nije električna. Prema tome vidimo da u unutrašnjosti vodiča nema [[električni naboj|električnih naboja]], a ni električnog polja. Uzrok tome je što se svi [[elektron]]i, to jest nosioci [[elektricitet]]a, međusobno odbijaju i nastoje se jedan od drugoga udaljiti što više. Zbog toga se elektricitet nalazi samo na površini [[električni vodič|električnog vodiča]]. Ta pojava omogućuje zaštitu [[Instrument|instrumenata]] od utjecaja električnog polja [[metal]]nim kućištem.

== Električno polje Zemlje ==
[[Datoteka:Lightning 02.jpg|mini|desno|[[Munja|Munje]] nastale za vrijeme [[Grmljavinska oluja|grmljavinske oluje]].]]

Da postoji električno polje [[Zemlja|Zemlje]] možemo dokazati pomoću dugačke izolirane [[žica|žice]] čiji je donji kraj spojen s [[elektroskop]]om, a gornji koji ima šiljak nalazi se u [[plamen]]u. Elektroskop spojimo sa Zemljom ili ga držimo u ruci. Dignemo li takvu sondu pomoću dugačkog štapa u visinu, elektroskop će pokazati otklon. Taj nam [[pokus]] pokazuje da je Zemlja okružena električnim poljem i da je njena površina negativno električna, a da se pozitivna granična površina nalazi u višim [[atmosfera|atmosferskim]] slojevima. Mjerenja su pokazala da električno polje Zemlje dosiže do takozvanog [[ionosfera|Kennelly-Heavisideovog sloja]], koji se nalazi na visini od 80 kilometara. [[Električni potencijal|Potencijalna]] razlika između Kennelly-Heavisideovog sloja i površine Zemlje iznosi oko 200 000 [[volt|V]].

Uslijed električnog polja Zemlje i [[ionizacija|ionizacije]] zraka, koju prouzrokuju [[ultraljubičaste zrake]] koje dolaze sa [[Sunce|Sunca]] i [[Influencija|električne influencije]] nastaju električno nabijeni [[oblaci]] suprotnog [[elektricitet]]a. Ako je razlika [[električni napon|električnog napona]] vrlo velika, može nastupiti pražnjenje, pa se uz snažan potres zraka na mjestu spajanja pojave goleme električne iskre, nazvane [[munja]]. Isto tako dolazi do pražnjenja između oblaka i zemlje. Pozitivno električni oblak izazove influencijom na zemlji, odnosno na istaknutim objektima, negativni elektricitet. Kad električni napon prijeđe određenu granicu, dolazi do izbijanja u obliku vijugave i blještave crte (munje), uz jak zvučni potres zraka koji se zove [[grom]]. Električni napon kod toga mogu iznositi do 100 milijuna [[volt]]i, a munje mogu biti duge i do 3 kilometra.

=== Gromobran ===
{{Glavni|Gromobran}}
[[datoteka:Lightning-rod-diagram.svg|mini|desno|Glavni dijelovi gromobrana: prihvatni vod (gore), pomoćni vodovi (sredina) i uzemljivač (u zemlji).]]

Američki znanstvenik [[Benjamin Franklin]] sagradio je uređaj za zaštitu od groma. On se sastoji od [[Bakar (element)|bakrenog]] štapa, visokog do 5 metara, koji se stavlja na [[krov]] ili na neko drugo izloženo mjesto. Štap je uspravan, a završava pozlaćenim šiljkom. Od njega vodi goli bakreni konopac, minimalnog presjeka [[površina|površine]] od 25&amp;nbsp;mm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, po vanjskom dijelu krova, odnosno zida, u zemlju, gdje završava bakrenom pločom od 1 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Ploča mora biti u vodi ili u vlažnoj zemlji. Gromobran treba izraditi na način da se svi dijelovi zgrade nalaze u zaštitnom prostoru. Djelovanje gromobrana gromobrana osniva se na [[ionizacija|ionizaciji]] zraka koja nastaje zbog šiljka na okomitom štapu. Mreže [[telegraf]]skih i [[telefon]]skih žica na krovovima štite također od groma. I one imaju spravu za zaštitu od munje.

=== Polarna svjetlost ===
{{Glavni|Polarna svjetlost}}
[[datoteka:Aurora borealis over Eielson Air Force Base, Alaska.jpg|desno|mini|[[Polarna svjetlost]].]]

U gornjim slojevima atmosfere između 100 i 700 [[kilometar]]a nastaju katkad svjetlosne pojave, i to naročito u polarnim krajevima, koje se zovu polarna svjetlost. Ona se sastoji od svjetlećih površina, koje se zrakasto šire i svijetle zelenkastom ili crvenkastom svjetlošću. To svijetljenje izazivaju [[elektron]]i, koji dolaze od [[Sunce|Sunca]]. Ti elektroni predaju svoju energiju [[atom]]ima [[kisik]]a i [[dušik]]a u [[atmosfera|atmosferi]] i time prouzrokuju svijetljenje.

== Reference ==
{{izvori}}

== Povezano ==
*[[Elektromagnetsko polje]]
*[[Magnetsko polje]]
*[[Maxwellove jednadžbe]]
*[[Vektorsko polje]]

[[Kategorija:Elektrotehnika]]
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]
[[Kategorija:Elektricitet]]</text>
      <sha1>th218wjg21kwa34mzjr9elthojdgpef</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Entropija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17127</id>
    <revision>
      <id>42695822</id>
      <parentid>42658041</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:47:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695822</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5782" sha1="3ghw756ovqiur2kvzzxtxsfi2c4g6p5" xml:space="preserve">{{Termodinamika}}
'''Entropija''' ([[grčki jezik|grč]]. έντροπή, &quot;obrt ka unutra&quot;), u fizici, je mjera neuređenosti s kojom je energija uskladištena u nekome sustavu.&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;/&gt;

Iz [[Drugi zakon termodinamike|drugog zakona termodinamike]] proizlazi da se neki makroskopski procesi odvijaju samo u smjeru porasta entropije, i da im se nered i besciljnost povećavaju ([[disipativni sustavi]]). Budući da ne pokazuju smanjenje entropije, u makroskopskim procesima nije moguć obrat vremena, zbog čega je [[Arthur Eddington]] uveo pojam [[strijela vremena|strijele vremena]].&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;/&gt; [[Ludwig Boltzmann]] formulirao je vezu između entropije (''S'') i vjerojatnosti (''P'') kao relaciju ''S'' = ''k'' · log ''P'', gdje je ''k'' [[Boltzmannova konstanta]].&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;&gt;'''entropija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18042] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200930094534/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18042 |date=2020-09-30 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt;

Entropija ima veliku ulogu u raznim oblastima. U [[informatika|informatici]], entropija je mjera neodređenosti informacija; postupci obrade informacija u kojima se gubi dio informacija analogni su termodinamičkim postupcima u kojima se entropija povećava.&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;/&gt; Ekonomista [[Nikolas Georgesku-Regen]] pokazao je značaj zakona o entropiji u polju ekonomije u svom radu ''Zakon entropije i procesi u ekonomiji''.&lt;ref&gt;''The Entropy Law and the Economic Process'' (1971), Harvard University Press)&lt;/ref&gt;

Entropija [[svemir]]a se stalno povećava, što vodi [[Toplinska smrt svemira|toplotnoj smrti svemira]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|last1=Lathia|first1=R|last2=Agrawal|first2=T|last3=Parmar|first3=V|last4=Dobariya|first4=K|last5=Patel|first5=A|date=2015-10-20|title=Heat Death (The Ultimate Fate of the Universe) |doi=10.13140/rg.2.1.4158.2485}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Clausius.jpg|thumb|upright|{{nowrap|[[Rudolf Clausius|Rudolf Klauzijus]]}} {{nowrap|(1822–1888),}} pokretač koncepta entropije]]

Francuski matematičar [[Lazare Carnot|Lazar Karno]] predložio je u svojoj publikaciji ''Osnovni principi ravnoteže i kretanja'' iz 1803. da u svakoj mašini ubrzanja i sudari pokretnih delova predstavljaju gubitke ''mementa aktivnosti''. Drugim rečima, u svakom prirodnom procesu postoji nasledna tendencija ka disipaciji korisne energije. Nadograđujući se na ovaj rad, godine 1824. Lazarov sin [[Nicolas Léonard Sadi Carnot|Sadi Karno]] objavio je rad pod naslovom ''[[Reflections on the Motive Power of Fire|Razmišljanja o pokretačkoj snazi vatre]]'' u kome je postulirao da u svim toplotnim mašinama, kad god „[[caloric theory|kalorik]]” (što je sad poznato kao [[toplota]]) pada kroz temperaturnu razliku, rad ili [[motive power|sila kretanja]] mogu biti proizvedeni iz i delovanja njenog pada iz toplog do hladnog tela. On je napravio analogiju sa onim kako voda pada na [[water wheel|vodeno kolo]]. To je bio jedan od ranih uvida u [[second law of thermodynamics|drugi princip termodinamike]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://scienceworld.wolfram.com/biography/CarnotSadi.html|title=Carnot, Sadi (1796–1832)|accessdate=24. 2. 2010|publisher=Wolfram Research|year=2007}}&lt;/ref&gt; Karno je bazirao svoje gledište o toploti delom na „Njutnovskoj hipotezi” da su toplota i svetlo dva tipa neuništivih formi materije, koji se međusobno privlače i odbijaju, i delom na bazi gledišta [[Benjamin Thompson|Konta Ramforda]] koji je pokazao (1789) da se toplota može kreirati frikcijom kao pri izradi topova.&lt;ref&gt;{{Cite book|last=McCulloch|first=Richard, S.|title=Treatise on the Mechanical Theory of Heat and its Applications to the Steam-Engine, etc.|url=https://archive.org/details/treatiseonmecha01mccugoog|publisher=D. Van Nostrand|year=1876}}&lt;/ref&gt; Karnot je zaključio da ako se telo radne supstance, kao što je telo pare, vrati u prvobitno stanje na kraju kompletnog [[engine cycle|ciklusa motora]], da „do premene neće doći u stanju radnog tela”.

[[Prvi princip termodinamike]], koji je [[James Joule|Džejms Džul]] izveo iz eksperimenata sa toplotom i frikcijom 1843. godine, izražava koncept energije, i njene [[conservation of energy|konzervacije]] u svim procesima. Prvi zakon, međutim, ne može da kvantifikuje efekte [[friction|trenja]] i [[dissipation|disipacije]].

Tokom 1850-ih i 1860-ih, nemački fizičar [[Rudolf Clausius|Rudolf Klauzijus]] se suprotstavio pretpostavci da se ne dešava nikakva promena u radnom telu, i dao je toj „promeni” matematičku interpretaciju preispitujući prirodu inherentnog gubitka korisne toplote kada se vrši rad, tj. toplote proizvedene trenjem.&lt;ref name=&quot;Clausius&quot;&gt;{{Cite book|last=Clausius|first=Rudolf|title=On the Motive Power of Heat, and on the Laws which can be deduced from it for the Theory of Heat|publisher=Poggendorff's ''Annalen der Physick'', LXXIX (Dover Reprint)|year=1850|isbn=978-0-486-59065-3|pages=}}&lt;/ref&gt; Klauzijus je opisao entropiju kao ''transformacioni kontekst'', i.e. disipativna upotreba [[energy|energije]], [[thermodynamic system|termodinamičkog sistema]] ili [[working body|radnog tela]] [[chemical species|hemijske vrste]] tokom promene [[thermodynamic state|stanja]].&lt;ref name=&quot;Clausius&quot; /&gt; Ovo je bilo u kontrastu sa ranijim gledištima, baziranim na teorijama [[Isaac Newton|Isaka Njutna]], da je toplota bila neuništiva čestica koja je imala masu.

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Drugi zakon termodinamike]]
* [[Treći zakon termodinamike]]
* [[Magnetno hlađenje]]

{{Historija fizike}}

[[Kategorija:Entropija]]
[[Kategorija:Termodinamika]]
[[Kategorija:Filozofija]]</text>
      <sha1>3ghw756ovqiur2kvzzxtxsfi2c4g6p5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Euklid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17221</id>
    <revision>
      <id>42695853</id>
      <parentid>42410074</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:11:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695853</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5674" sha1="ixruaq5ouk5p1vwm9xzj7pvjm7b2669" xml:space="preserve">{{Znanstvenik
| ime                     = Euklid
| slika                   = Euklid.jpg
| slika_širina            = 200px
| naslov                  = Umjetnikov prikaz Euklida 
| datum_rođenja           = oko 330. pne.
| mjesto_rođenja          =
| datum_smrti             = oko 275. pne.
| mjesto_smrti            =
| prebivalište            = [[Aleksandrija]]
| državljanstvo           = 
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Matematika]]
| radna_institucija       = 
| alma_mater              =
| doktorski_mentor        =
| doktorski_studenti      =
| poznat_po               = [[Euklidova geometrija]], &lt;br /&gt; ''[[Euklidovi Elementi]]''
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}

'''Euklid''' ([[grčki jezik|grč.]]{{polytonic|Εὐκλείδης}}, oko 330. pne. - oko 275. pne.), [[Stara Grčka|starogrčki]] [[matematičar]]. Euklid je poznati grčki [[matematika|matematičar]] iz [[Atena (grad)|Atene]]. Živio je i radio u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] gdje je stvorio matematičku školu. Napisao je brojna djela, od kojih neka nisu sačuvana i poznata su samo po naslovu. Sačuvana djela su: ''Elementi'' ([[geometrija]] kao znanost o prostoru) u 13 knjiga, ''Data'' ( o uvjetima zadavanja nekog matematičkog objekta), ''Optika'' ( s teorijom perspektive), i drugo. U odnosu na druga znanstvena područja, geometrija je dostigla zavidan nivo oko [[300. pne.]] pojavom djela ''Elementi''. Tada u matematici geometrija dominira, pa su i brojevi interpretirani geometrijski. Euklid je pokušao da izlaganje bude strogo [[dedukcija|deduktivno]] i upravo zbog te dosljednosti ''Elementi'' su stoljećima smatrani najsavršenijim matematičkim djelom. Mnoge generacije matematičara i drugih naučnika su učili iz ove knjige kako se logički zaključuje i novo povezuje s ranije utvrđenim činjenicama. Kasnije su ''Elementi'' analizirani i dopunjavani. Posebnu pažnju su privlačili [[aksiom]]i i [[postulat]]i. U ovoj knjizi su sadržana sva saznanja i otkrića do kojih su dosli Euklid i njegovi prethodnici i suvremenici u geometriji, [[teorija brojeva|teoriji brojeva]] i [[algebra|algebri]]. Također, dokazana su i 464 [[teorem]]a na način koji je i danas besprijekoran.

== Euklidovi ''Elementi'' ==
{{Glavni|Euklidovi Elementi}}
[[datoteka:Euclid Dodecahedron 1.svg|mini|desno|300px| Euklidova konstrukcija pravilnog [[dodekaedar|dodekaedra]].]]
Euklidovi ''Elementi'' ([[Starogrčki jezik|grč]]. ''Στοıχεῖα'') su matematički spisi objavljeni oko 300. pne. u 13 knjiga. Njihovo je značenje u tome što je to bio toliko uspio pokušaj sustavna izlaganja sveukupne elementarne geometrije na [[aksiom]]atskoj osnovi da su vjekovima bili nenadmašen uzor stroge znanstvene dedukcije. Sve do 19. vijeka oni su bili i osnovni udžbenik geometrije, a doživjeli su više od 500 izdanja na mnogim jezicima. Nije se sačuvao izvorni tekst Euklidovih ''Elemenata'', pa se ne zna točno što je u njima izvorni Euklidov prilog, no taj je svakako velik. U knjigama od I. do VI. obrađena je [[planimetrija]], od VII. do X. [[aritmetika]] i [[teorija brojeva]] u geometrijskom obliku, a od XI. do XIII. [[stereometrija]]. Za načelna pitanja geometrijske aksiomatike najvažnija je I. knjiga jer su u njoj skupljeni svi aksiomi na kojima se zasnivaju Euklidovi ''Elementi''.&lt;ref&gt;'''Euklidovi elementi''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=18596] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924080044/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=18596 |date=2015-09-24 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

=== Postulati ===

# Dvije [[Točka (geometrija)|točke]] određuju segment [[Pravac|pravca]] (dužinu)
# Dužinu je moguće produžiti u beskonačnost (na oba njena kraja, čime se dobiva pravac)
# Zadani segment pravca definira kružnicu (jedan kraj segmenta je središte, a duljina segmenta je polumjer)
# Svi pravi kutovi su jednaki (kongruentni).
# Ako pravac siječe dva pravca tako da je zbroj kuteva s iste strane manji od dva prava kuta, onda se ta dva pravca (ako se dovoljno produže) sijeku.

Među njima je, zbog svoje normalne složenosti i [[eksperiment]]alne neočitosti, najveću pozornost privukao takozvani 5. postulat. Jedan od najpoznatijih matematičkih problema, takozvani problem 5. postulata, ili problem [[Paralela (zemljopis)|paralela]], traži da se 5. postulat dokaže na osnovi ostalih aksioma, i time se sam izbriše iz popisa aksioma. U 2000 godina bilo je mnoštvo neuspjelih pokušaja rješavanja toga problema. U 19. stoljeću uvidjelo se da je 5. postulat doista aksiom neovisan o ostalima, pa se zato ne može izvesti iz ostalih. Time je otvorena mogućnost i za drugi geometrijski sustav različit od Euklidova, takozvanu [[Neeuklidska geometrija|neeuklidsku geometriju]]. Analiza Euklidovih ''Elemenata'' otkrila je u njima niz nedostataka, a u prvome redu nepotpunost njihove aksiomatike.

== Anegdote ==
Najpoznatija anegdota o Euklidu (autor je [[Proklo]]), kaže kako je Euklid išao faraonu Ptolemeju pokazati svoju knjigu ''Elementi''. Faraon ga je upitao: &quot;Postoji li lakši način do matematike od proučavanja ''Elemenata''?&quot; Ovaj je odgovorio: &quot;Da, postoji.&quot; Faraon ga upita: &quot;Postoji li ''kraljevski'' način do matematike?&quot; Euklid mu odgovori: &quot;Ne, ne postoji. Onaj tko želi shvatiti matematiku mora raditi. Isto vrijedi i za kraljeve.&quot;

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat|Euclid}}

[[Kategorija:Antička Grčka]]
[[Kategorija:Matematičari]]</text>
      <sha1>ixruaq5ouk5p1vwm9xzj7pvjm7b2669</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1979.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18788</id>
    <revision>
      <id>42695934</id>
      <parentid>42682138</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:00:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Septembar/Rujan */</comment>
      <origin>42695934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71398" sha1="1jplyvxcxksjtacw5zqq12z2hbxx3ct" xml:space="preserve">{{year dab|1979}}
{{godina nav}}
{{Godina u drugim kalendarima|1979}}
__NOTOC__
Godina '''1979''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] po gregorijanskom kalendaru.

* Međunarodna godina deteta (UN).

&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1979''': &lt;br /&gt; [[1979#Januar/Siječanj|1]] • [[1979#Februar/Veljača|2]] • [[1979#Mart/Ožujak|3]] • [[1979#April/Travanj|4]] • [[1979#Maj/Svibanj|5]] • [[1979#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1979#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1979#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1979#Septembar/Rujan|9]] • [[1979#Oktobar/Listopad|10]] • [[1979#Novembar/Studeni|11]] • [[1979#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1979#Rođenja|Rođenja]] • [[1979#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[SAD]] prenose diplomatsko priznanje sa Republike Kine ([[Tajvan]]) na [[Narodna Republika Kina|Narodnu Republiku Kinu]].
* 1. 1. - [[Jura (kanton)|Jura]] postaje najmlađi kanton [[Švajcarska|Švajcarske]], izdvajanjem iz [[Bern (kanton)|Berna]].
* 1. 1. - Francuski [[Peugeot]] preuzima kompanije Chrysler Europe i [[Simca]].
* [[3. 1.]] - Na Drugom programu TV Beograd emitovana prva &quot;Beogradska hronika&quot;.
* [[4. 1.]] - [[Shapour Bakhtiar]], opoziciona figura, postavljen za predsednika [[Pahlavi (dinastija)|iranske carske]] vlade, zbog čega je izbačen iz Nacionalnog fronta.
* 4. 1. - U Splitu palo 20 cm snega, jutarnja temperatura u Mostaru -10.
* [[7. 1.]] - Vijetnamske snage i kambodžanski pobunjenici ulaze u glavni grad [[Demokratska Kampučija|Kampučije]] [[Phnom Penh]] i formalno ruše režim [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]], koji se povlače prema tajlandskoj granici.
* [[8. 1.]] - {{flagicon|CMB|1979}} Proglašena [[Narodna Republika Kampučija]], pod vijetnamskim okriljem, bez međunarodnog priznanja (režim traje do [[1993]], od 1989. pod imenom Država Kambodža). Dezorganizacija u zemlji vodi do gladi.
*   8. 1. - Eksplozija francuskog [[tanker]]a ''Betelgeuse'' na jugu Irske, 50 poginulih.
* [[9. 1.]] - Osnovan Fond &quot;Nikola Tesla&quot; za podsticaj naučnom stvaralaštvu.
* 9. 1. - Koncert &quot;Muzika za [[UNICEF]]&quot; u Generalnoj skupštini UN, domaćini [[Bee Gees]], [[ABBA]] predstavila novu pesmu &quot;Chiquitita&quot;.
* 9. 1. - Predstavnici Čilea i Argentine potpisali Akt iz Montevidea kojim zahtevaju papino posredovanje u sporu oko [[Beagle (kanal)|Beaglovog prolaza]]. 
* [[10. 1.]] - Zaledilo se [[Dojransko jezero]] (istog datuma kao prošle godine).
* [[13. 1.]] - Dvojica Hrvata u Čikagu ponovo osuđena za upad u zapadnonemački konzulat u tom gradu prošlog avgusta.
* januar - februar - &quot;[[Zima nezadovoljstva]]&quot; u Velikoj Britaniji - brojni štrajkovi protiv zamrzavanja plata u borbi protiv inflacije, a takođe i oštra zima.
* [[16. 1.]] - [[Iranska revolucija]]: šah [[Mohammed Reza Pahlavi]] napustio zemlju sa porodicom.
* 16. 1. - [[BBC]] prikazao prvu od 13 epizoda prirodnjačke TV serije ''[[Life on Earth (TV serija)|Life on Earth]]'' sa [[David Attenborough|Davidom Attenboroughom]]. Čuven je njegov susret sa planinskom gorilom u 12. epizodi (3. 4.; u SFRJ se prikazuje preko TV Sarajevo od 3. januara 1981).
* [[20. 1.]] - Osnovana firma Kosovouniverzum, zvanični početak poslovnih aktivnosti [[Braća Karić|Braće Karić]]&lt;ref&gt;Skrozza, Tamara (3. februar 2005). [http://www.vreme.rs/cms/view.php?id=405133 Dinastija iz šerbeta s hlebom]. ''Vreme''&lt;/ref&gt;.
* [[22. 1.|22]] - [[26. 1.]] - Američka TV serija &quot;[[Holokaust (TV serija)|Holokaust]]&quot; je prikazana u Zapadnoj Nemačkoj, izaziva veliku pažnju.
* [[29. 1.]] - Brenda Ann Spencer [[Pucnjava u Osnovnoj školi Grover (San Diego)|pucala na školu]] u [[San Diego|San Diegu]], Kalifornija, ubila dvoje i ranila osmoro; rekla je: &quot;Ne volim ponedeljke&quot; (inspiracija za pesmu ''[[I Don't Like Mondays]]'' irskog benda ''[[The Boomtown Rats]]''-a).
* [[28. 1.]] - [[5. 2.]] - [[Deng Xiaoping]] u poseti SAD, prva poseta lidera NR Kine toj zemlji.
* [[30. 1.]] - Varig Flight 967: brazilski teretni avion sa šest članova posade nestao nad Pacifikom (kapetan je preživeo pad aviona [[1973]]).

=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|thumb|220px|[[Ruholah Homeini|Homeinijev]] povratak]]
* [[1. 2.]] - Ajatolah [[Ruholah Homeini]] se vraća u [[Iran]] posle 14 godina progonstva, dočekuje ga ogromna oduševljena masa (→ [[Dekada Fadžra]]).
* [[1. 2.|1]] - [[12. 2.]] - Tito na bliskoistočnoj turneji: Kuvajt, Irak, Sirija, Jordan.
* [[2. 2.]] - [[Sid Vicious]] (21), umro od predoziranja heroinom (njegova partnerka [[Nancy Spungen]] je ubijena prošlog oktobra, za šta je on osumnjičen). 
* [[4. 2.]] - Homeini imenuje [[Mehdi Bazargan|Mehdija Bazargana]] za premijera, protivno Bahtijaru (do novembra). 
* 4. 2. -  Na Prvom programu TV Beograd je počelo emitovanje dečje crtane serije &quot;Mikijeva radionica&quot; (v. [[Mickey Mouse]]), prva epizoda koja se emitovala je &quot;Borba s bikovima&quot;. U tadašnjem listu &quot;Borba&quot; se crtani pisao &quot;Družina Miki Mausa&quot;.
* [[5. 2.]] - Zbačen predsednik [[Narodna Republika Kongo|Narodne Republike Kongo]] [[Joachim Yhombi-Opango]], sledi [[Denis Sassou Nguesso]] (1979-92. i 1997-...).
* [[6. 2.]] - Advokat Jovan Barović, branitelj disidenata, poginuo u sudaru sa kamionom blizu Beograda. 
* [[9. 2.]] - U vazduhoplovnoj bazi kod Teherana dolazi do pobune pro-Homeinijevih tehničara, zatim dolazi i do uličnih borbi. 
*   9. 2. - Pukovnik [[Chadli Bendjedid]] je novi predsednik [[Alžir]]a (do [[1992]]), podržava ekonomsku liberalizaciju. 
*   9. 2. - U Lithgow blizu Sidneya uhapšena trojica Hrvata, u kući u kojoj je nađen i eksploziv&lt;ref name=&quot;MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/02/09/archives/world-news-briefs-3-held-in-sydney-in-plot-to-cut-water-supply.html |title=World News Briefs |newspaper=The New York Times |date= FEB. 9, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}&lt;/ref&gt;.
* [[10. 2.]] - Umro [[Edvard Kardelj]], član predsedništava SFRJ i [[CK SKJ]] (u državnom predsedništvu ga zamenjuje [[Sergej Kraigher]]).
* [[11. 2.]] (22. bahman 1357. po [[Iranski kalendar|i.k.]]) - [[Iranska revolucija]]: nakon što se vojska povukla u baze, revolucionari zauzimaju sve punktove, premijer Bakhtiar beži iz zemlje - Homeini preuzima vlast.
[[Datoteka:Edvard Kardelj (5).jpg|mini|160px|† [[Edvard Kardelj]]]]
* [[12. 2.]] - Prvi građanski rat u Čadu: premijer [[Hissène Habré]] pokušao da zbaci predsednika [[Félix Malloum|Félixa Mallouma]]. 
* 12 - 23. 2. - U Ženevi održana prva Svetska konferencija o klimi. 
* [[14. 2.]] - Islamski ekstremisti kidnapovali u [[Kabul]]u američkog ambasadora Adolpha Dubsa - poginuo u pucnjavi sa policijom.
* [[15. 2.]] - Eksplozija gasa u jednoj [[varšava|varšavskoj]] banci, 49 mrtvih.
* 15. 2. - Kasno uveče, prvo streljanje na krovu škole Refah u Teheranu: bivši šef tajne službe SAVAK, šef gradske policije i jedan general.
* februar - [[Demokratska Republika Afganistan|Afganistan]]: iz [[Nuristan]]a, koji je u plemenskoj pobuni od prošlog jula, izbačene su vladine snage. U borbi su učestvovali i neki islamski intelektualci, npr. [[Ahmad Shah Massoud]].&lt;ref&gt;Olivier Roy. ''Islam and Resistance in Afghanistan'', p. 99-100. Cambridge University Press. 1990&lt;/ref&gt;
* [[17. 2.]] - [[Kinesko-vijetnamski rat]] počinje kineskim upadom na sever [[Vijetnam]]a.
* 17. 2. - [[Košava]] u [[Vršac|Vršcu]] duvala 170 km/h (47 m/s), u Beogradu 33 m/s; srušen deo tribine stadiona u Novom Sadu.
* [[18. 2.]] - U [[Sahara|Sahari]], u južnom Alžiru, tokom pola sata pada sneg.
* [[20. 2.]] - [[Presuda Cassis de Dijon]]: propisi kojima se praktično ograničava uvoz robe su nezakoniti, tj. protivni evropskim ugovorima (→ [[Pravo Evropske unije]]). 
* [[22. 2.]] - {{flag|Sveta Lucija}} nezavisna od Velike Britanije.
* [[27. 2.]] - Knjiga-bomba upućena katoličkom svešteniku Timothyju Majiću iz hrvatskih novina &quot;Danica&quot; u [[Milwaukee]]ju, povređen detektiv. &lt;!-- UDBA ili Hrvatski narodni odpor? --&gt;

=== Mart/Ožujak ===

* [[1. 3.]] - [[Kuvajtski tornjevi]] otvoreni za javnost (građevinske radove izveo beogradski [[Energoprojekt]]).
* 1. 3. - Izbori u Španiji, prvi nakon donošenja novog ustava: slični rezultati kao 1977, vladajuća Unija demokratskog centra ima relativnu većinu, socijalisti drugi. 
* 1. 3. - Referendum o uvođenju škotske skupštine - većina je &quot;za&quot; ali ispod cenzusa od 40% ukupnog elektorata - ovo će biti povod za izglasavanje nepoverenja britanskoj vladi. Istovremeno, Vels glasa protiv zasebne skupštine (→ [[1997]]). 
* [[5. 3.]] - Svemirska letjelica [[Voyager 1]] u najbližem prolazu pored Jupitera, poslala je prve snimke [[Jupiterovi prstenovi|Jupiterovih prstenova]]. Otkriveni su i sateliti [[Metida (mjesec)|Metida]] i [[Teba (mjesec)|Teba]], u julu i [[Adrasteja (mjesec)|Adrasteja]].
[[Datoteka:Jupiter - February 1979 (18269520615).jpg|mini|180px|left|[[Jupiter (planet)|Jupiter]] sa [[Voyager 1|Voyagera 1]]]]
* 5. 3. - Zabeležen najveći [[magnetar]]ski događaj ([[meki gama repetitor]]).
* [[8. 3.]] - [[Philips]] prikazao [[CD|kompakt disk]].
* [[13. 3.]] - [[Evropski monetarni sistem]] stupa na snagu - sprečavanje velikih fluktuacija u valutnom kursu (&quot;zmija u tunelu&quot;), uvedena obračunska jedinica [[ECU]].
*   13. 3. - Puč [[Maurice Bishop|Morisa Bišopa]] na [[Grenada|Grenadi]], marksistička vlada traje do američke [[Invazija Grenade|invazije]] [[1983]].
* [[14. 3.]] - U sudaru grčkog autobusa i jugoslovenskog kamiona u Grčkoj blizu jugoslovenske granice, poginulo 30 ljudi.
*   14. 3. - Prikazan film &quot;[[Kosa (film)|Kosa]]&quot;.
*   14. 3. - Ukradeni kineski avion Hawker Siddeley Trident pao na fabriku u Pekingu, 44 mrtvih.
[[Datoteka:Interference-colors.jpg|mini|150px|[[CD|kompakt disk]]]]
* [[15. 3.]] - General [[João Figueiredo]] novi predsednik Brazila (do [[1985]]), poslednji iz vojnog režima. 
* [[15. 3.|15]] - [[20. 3.]] - [[Heratska pobuna (1979)|Heratska pobuna]] naroda i dela vojske protiv vlasti [[Demokratska Republika Afganistan|DR Afganistana]], ubijeno i nekoliko sovjetskih savetnika. Do jeseni, u pobuni su i centralni delovi zemlje.
* [[16. 3.]] - Prikazan film ''[[The China Syndrome]]'' o TV reporterki koja otkriva zataškavanje problema sigurnosti u nuklearnoj elektrani. 
*   16. 3. - Okončan Kinesko-vijetnamski rat, obe strane tvrde da su pobedile. 
* [[17. 3.]] - Izvršni savet Beograda zaključio da cene kvadrata stana budu 15.000 do 17.500 dinara.
* [[22. 3.]] - Sednica Predsedništva SFRJ i Predsedništva CK SKJ u Igalu. 
* [[25. 3.]] - Prihvaćen predlog Narodne banke Jugoslavije da se izda kovani novac od 25 para, jer se petoparac gubi iz opticaja.
[[Datoteka:Carter, Sadat, and Begin at the Peace Treaty Signing, March 27, 1979 (10729561495).jpg|mini|200px|Sadat, Karter i Begin]]
* [[26. 3.]] - Ispred [[Bela kuća|Bele kuće]] potpisan [[Egipatsko-izraelski mirovni sporazum]] ([[Anwar Sadat|Sadat]] i [[Menachem Begin|Begin]]).
* [[27. 3.]] - Sovjetska plovila stigla u vijetnamsku [[baza Cam Ranh|bazu Cam Ranh]] (do 2002).
* [[28. 3.]] - [[Laburistička stranka (UK)|Laburistička]] britanska vlada [[Jim Callaghan|Jima Callaghana]] izgubila poverenje u parlamentu sa 311 prema 310 glasova - prevremeni izbori 3. 5..
* 28. 3. - [[Incident na ostrvu Tri Milje]]: nesreća u [[nuklearna elektrana|nuklearnoj elektrani]] u Pensylvaniji dovela do opsežnog radijacijskog zračenja.
* [[30. 3.]] - Britanski političar [[Airey Neave]] poginuo od bombe koju je Irska nacionalna oslobodilačka armija postavila pod njegov auto na parkingu Palate Westminster (teorije zavere tvrde drugačije).
* [[31. 3.]] - [[Britanija|Britanski]] razarač &quot;London&quot; isplovio iz luke u La Valeti, čime su okončane vojne veze [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i [[Malta|Malte]], uspostavljene 181. godinu ranije.
* 31. 3. - Pesma Evrovizije u Jerusalimu, ponovo pobedio Izrael; Jugoslavija nije učestvovala, niti je prenosila, iz političkih razloga.
* [[mart]] - Hrvatski nacionalisti se izjasnili krivim u vezi otmice aviona [[1976]] (v. [[TWA Flight 355]]).

=== April/Travanj ===
* mart/april - Kampanja protiv disidentske aktivnosti u SFRJ, [[Milovan Đilas]] upozoren 21. 3. da će biti preduzete &quot;najenergičnije mere&quot;&lt;ref name=&quot;MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c2&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/04/08/archives/yugoslavia-moving-against-dissidents-djilas-is-warned-by-secret.html |title=YUGOSLAVIA MOVING AGAINST DISSIDENTS |newspaper=The New York Times |date= APRIL 8, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}&lt;/ref&gt;.
* april, početkom - CK [[SKJ]] doneo zaključke o sprovođenju Titove inicijative od prošlog novembra, o doslednijem ostvarivanju načela kolektivnog rada, odlučivanja i odgo­vornosti, u svim organima i organizacijama i na svim nivoima — od ko­mune do Federacije; slede sednice konferencija svih društveno-političkih orga­nizacija (Socijalistički savezi, Sindikat, Savezi  socijalističke omladine i Savezi boraca), uveden jednogodišnji mandat za njihove predsednike; u skladu s tim već počinje rad na izmeni [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974)|Ustava]]&lt;ref&gt;Bajec, Dolničar, 1981, str. 316&lt;/ref&gt;. 
* [[1. 4.]] - Proglašena Islamska Republika [[Iran]], nakon dvodnevnog referenduma u kome je navodno 99% glasača bilo &quot;za&quot;. 
* [[2. 4.]] - Propust [[antraks]]a iz vojnog objekta u [[Sverdlovsk]]u, SSSR, broj mrtvih se procenjuje na stotinak.
* 2. 4. - Zatvaranjem britanske vojne baze, [[Malta]] stekla punu nezavisnost čime je okončano gotovo 80 godina dugo britansko prisustvo na tom ostrvu.
* [[3. 4.]] - [[Zvonko Bušić]] i još troje, osuđeni prošle godine u SAD na doživotni zatvor zbog otmice aviona 1976, dobili pravo na pomilovanje posle 31. 12..
* [[4. 4.]] - U [[Pakistan]]u pogubljen bivši predsjednik Vlade [[Zulfikar Ali Buto]] koji je svrgnut vojnim udarom [[1977]]. godine.
* [[5. 4.]] - [[KK Bosna Royal|KK Bosna]] postala prvak Evrope u Grenoblu.
* [[7. 4.]] - Pogubljen/ubijen bivši iranski premijer [[Amir-Abbas Hoveyda]].
* [[9. 4.]] - [[51. dodjela Oscara]]: najbolji film je &quot;[[The Deer Hunter|Lovac na jelene]]&quot;, ukupno pet nagrada od devet nominacija.
* [[10. 4.]] - U SAD potpisan Zakon o odnosima sa Tajvanom.
* 10. 4. - Kraj [[Ugandsko-tanzanijski rat|Ugandsko-tanzanijskog rata]]: [[Tanzanija|tanzanijske]] trupe okupirale glavni grad [[Uganda|Ugande]], diktator [[Idi Amin]] bježi u Libiju pa [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]].
[[Datoteka:Hotel Slavija, 1979 Yugoslavia Earthquake.jpg|mini|200px|[[Zemljotres u Crnoj Gori 1979.|Zemljotres u Crnoj Gori]]]]
* [[15. 4.]] - Jak [[Zemljotres u Crnoj Gori 1979.|zemljotres na crnogorskom primorju]] - ljudske žrtve i razaranja, naročito u [[Budva|Budvi]]. U Crnoj Gori 101 poginuli, u [[Albanija|Albaniji]] 35.
* april - Razne pobune u Iranu (Kuzestan, Kurdi...). 
* [[17. 4.|17]] - [[19. 4.]] - Hapšenja i ubistvo oko 100 đaka u [[Centralnoafričko Carstvo|Centralnoafričkom Carstvu]] koji su protestovali zbog obaveznog nošenja skupih uniformi.
* [[18. 4.]] - [[Saad Haddad]] proglasio Slobodnu Libansku Državu na jugu Libana uz pomoć Izraela (nepriznata država nestaje zajedno s njim 1984). 
* [[19. 4.]] - Proslava 60. godišnjice [[SKJ]] u beogradskom centru &quot;Sava&quot;.
* 19. 4. - Štampan prvi broj obnovljenog lista za decu &quot;Neven&quot;.
* 19. 4. - Austrijanac [[Andreas Mihavecz]] preživeo 18 dana bez vode i hrane, nakon što su ga policajci zaboravili u ćeliji.
* [[20. 4.]] - Američkog predsednika [[Jimmy Carter|Cartera]] napao [[močvarni zec]] u rodnom gradu [[Plains, Georgia]] (objavljeno 29. 8.).
* [[23. 4.]] - [[23. 5.]] - Studentski protesti u [[Nepal]]u u kojima ima i mrtvih, kralj [[Birendra]] najavljuje referendum o uvođenju višepartijskog sistema (održan 1980). 
* [[29. 4.]] - [[Orson Vels]] na ručku kod predsednika [[Tito|Tita]] (snima se film &quot;[[Tajna Nikole Tesle]]&quot;).

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - Danska daje samoupravu [[Grenland]]u.
[[Datoteka:Margaret Thatcher cropped2.png|thumb|150px|[[Margaret Thatcher]], premijer UK 1979-90]]
* [[3. 5.]] - Generalni izbori u [[Velika Britanija|V. Britaniji]]: ubedljiva pobeda [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativaca]] na čelu sa [[Margaret Thatcher]], 339 prema 262 mandata za laburiste. Slogan konzervativaca je bio ''Labour Isn't Working''. Partija ostaje na vlasti do [[1997]].
* 3. 5. - Mere štednje nafte u SFRJ: na snazi je zakon o ograničenju kretanja motornih vozila, poznat kao &quot;par-nepar&quot;, jer se polovina vozila ne može kretati, zavisno od početne cifre registracije (ukinuto 3. februara 1981); donesena je i uredba o ograničenju brzine.
* [[5. 5.]] - Osnovana [[Iranska revolucionarna garda]] (''Pasdaran-e Enqelab'').
* [[6. 5.]] - Izbori u Austriji, socijaldemokrati kancelara [[Bruno Kreisky|Bruna Kreiskog]] pojačavaju većinu.
* [[8. 5.]] - Požar u [[manchester]]skoj robnoj kući Woolworths, deset mrtvih. 
* [[9. 5.]] - [[Finale kupa UEFA 1979.|Finale kupa UEFA]] u Beogradu: [[FK Crvena Zvezda]] - [[Borusija Menhengladbah]] 1:1.
* [[10. 5.]] - Samouprava za [[Federalne Države Mikronezije]] pod suverenitetom SAD (nezavisnost od 1986).
*   10. 5. - U Kanu prikazan film ''[[Apocalypse Now]]''. 
* [[12. 5.]] - Još jedan jak potres u Crnoj Gori, zabeležena šteta u Kotoru. 
[[Datoteka:YUGOSLAVIA, BOSNIA-HERZOGOVINA, SARAJEVO pre1991 -LICENSE PLATE - Flickr - woody1778a.jpg|mini|Registarska tablica: broj odlučuje kada se možete voziti]]
* [[15. 5.]] - Na sednici oba veća Skupštine SFRJ izabrano [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvo]], zapravo potvrđen stari sastav: pored Tita tu su [[Lazar Koliševski]] (novi potpredsednik), [[Cvijetin Mijatović]], [[Sergej Kraigher]], [[Petar Stambolić]], [[Vladimir Bakarić]], [[Vidoje Žarković]], [[Stevan Doronjski]] i [[Fadil Hoxha]] (stari potpredsednik).&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19790516|page:1 &quot;Borba&quot;, 16. maj 1979]&lt;/ref&gt; {{circa}} [[Dušan Dragosavac]] sekretar Predsedništva CK SKJ umesto [[Stane Dolanc|Staneta Dolanca]].
* [[16. 5.|16]] - [[21. 5.]] - Tito u poseti SSSR. 
* 20. 5. - Generalni sekretar [[Španska socijalistička radnička partija|Španske socijalističke radničke partije]] [[Felipe González]] daje ostavku jer se partija ne želi odreći marksizma.
* [[21. 5.]] - [[Dan White]], ubica [[George Moscone|Georgea Mosconea]] i [[Harvey Milk|Harveyja Milka]], osuđen na samo sedam godina (→ [[Twinkie obrana]]), što dovodi do nereda Whiteove noći od strane gej zajednice u San Franciscu.
* [[21. 5.|21]] - [[28. 5.]] - [[Elton John]] nastupa u Lenjingradu i Moskvi - prva zapadna rok zvezda u SSSR. 
* [[23. 5.]] - U revanšu finala kupa UEFA, Borusija pobeđuje Crvenu Zvezdu sa 1:0 i uzima trofej (oproštaj [[Berti Vogts]]a od igračke karijere).
*   23. 5. - U Los Angelesu dvojica nacionalističkih Hrvata poginula od bombe u kamionu, pretpostavlja se da je bila namenjena drugim Hrvatima, metama pretnji i iznude&lt;ref name=&quot;MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c3&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/06/09/archives/croatian-community-is-upset-by-blasts-identification-of-victims.html?_r=0 |title=Croatian Community Is Upset by Blasts |newspaper=The New York Times |date= JUNE 9, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c4&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/06/21/archives/clashing-yugoslavamericans-studied-by-grand-jury-theory-on-secret.html |title=Clashing Yugoslav‐Americans Studied by Grand Jury |newspaper=The New York Times |date= JUNE 21, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}&lt;/ref&gt;. 
* [[24. 5.]] - Pop Stojiljko Kajević, Nikola Kavaja i još dvojica Srba osuđeni u Čikagu za zaveru za ubistvo jugoslovenskih diplomata u tom gradu 1975&lt;ref name=&quot;MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c5&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/05/25/archives/around-the-nation-4-serbians-are-convicted-of-plotting-to-kill.html |title=Around the Nation |newspaper=The New York Times |date= MAY 25, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}&lt;/ref&gt; (Kavaja je na slobodi uz kauciju do izricanja presude).
* 24. 5. - Dnevnik TV Beograd ima novu špicu sa tačkastim globusom (do 1992, nove varijante 1998-2000, 2010-2022 i od 2022).
* [[25. 5.]] - Poslednji Titov [[Dan mladosti]]: štafetu je predala omladinka Sanija Hiseni, koja je pozdravne reči uputila na albanskom.
* 25. 5. - [[Let American Airlines 191]]: najgora avio-nesreća u istoriji SAD, 273 poginulih u padu aviona [[DC-10]] neposredno po poletanju sa čikaškog aerodroma. Ova nesreća, i ona sledećeg novembra, ruše reputaciju DC-10, mada problem nije bio u avionu.
* 25. 5. - Šestogodišnji [[Etan Patz]] nestao na Menhetnu - iz ovoga će nastati pokret za nestalu decu (prvi lik na tetrapaku za mleko).
* 25. 5. - Prikazan prvi film ''[[Alien (film)|Alien]]''. 
* [[26. 5.]] - Izraelci vratili [[sinaj]]ski grad [[Ariš (grad)|Ariš]] Egiptu (etapno povlačenje sa poluostrva traje do 1982). 
* [[28. 5.]] - Potpisan ugovor o pristupanju Grčke [[Evropska ekonomska zajednica|Evropskoj ekonomskoj zajednici]] (stupa na snagu 1. januara 1981).

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - [[Datoteka:Flag of Zimbabwe Rhodesia.svg|25px]] Poslije devedeset godina ukinuta vladavina bijele manjine u [[Rodezija|Rodeziji]] - prvi crni premijer je [[Abel Muzorewa]], država se privremeno zove [[Zimbabwe Rhodesia]] (do decembra).
* [[2. 6.]] - Papa [[Ivan Pavao II.]] stigao u posjetu rodnoj [[Poljska|Poljskoj]], prvi posjet jednog pape nekoj komunističkoj zemlji (&quot;devet dana koji su promijenili svijet&quot;).
*   2. 6. - U Los Angelesu donesen zakon o gay pravima (ili 8. 7.). 
* [[3. 6.]] - Izbori u Italiji, [[Komunistička partija Italije|komunisti]] i dalje jaki drugi ali izgubili 33 mesta.
* 3. 6. - Izboj naftnog izvora Ixtoc I u [[Meksički zaliv|Meksičkom zalivu]], ističu stotine miliona galona nafte (najteži incident do [[2010]]).
* [[4. 6.]] - General i šef države [[Gana|Gane]] [[Fred Akuffo]] zbačen vojnim udarom - na vlast prvi put dolazi zrakoplovni satnik [[Jerry Rawlings]] (šef države odn. predsjednik 1979. i 1981-2001); kasnije tokom meseca streljana trojica ranijih vojnih šefova države: [[Ignatius Kutu Acheampong|Acheampong]], [[Akwasi Afrifa|Afrifa]] i Akuffo.
* [[7. 6.]] - Prvi direktni izbori za [[Evropski parlament]] u tada 9-članoj [[Evropska zajednica|EZ]].
* [[8. 6.]] - Od 11 članova Saveta za narodnu odbranu SFRJ, šest su generali; u saveznom Savetu za zaštitu ustavnog poretka su dvojica generala od osam članova (ocenjeno kao porast uticaja vojske u Jugoslaviji)&lt;ref name=&quot;osa1&quot;&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-4-77.shtml More Power for Army Generals in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120604193524/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-4-77.shtml |date=2012-06-04 }}, Slobodan Stanković, OSA - RFE&lt;/ref&gt;.
* [[11. 6.]] - Bryan Allen preleteo [[La Manche]] letelicom na ljudski pogon ''[[Gossamer Albatross]]'' (pribl. &quot;paučinasti albatros&quot;).
* [[15. 6.]] - Objavljeno da je gen. [[Ivan Mišković (general)|Ivan Mišković]] postavljen za predsednika Saveta za civilnu zaštitu (bio sklonjen [[1973]])&lt;ref name=&quot;osa1&quot;/&gt;.
* jun - [[McDonald's]] uveo [[Happy Meal]] za decu. 
* [[16. 6.]] - [[Islamistička pobuna u Siriji]] &amp;mdash; Masakr u [[alep]]skoj artiljerijskoj školi: pripadnici Muslimanskog bratstva ubili između 50 i 83 [[alaviti|alavitska]] kadeta. 
* [[18. 6.]] - Bečki samit: [[SAD]] i [[SSSR]] (Karter i [[Leonid Brežnjev|Brežnjev]]) potpisuju sporazum [[SALT II]] o ograničenju strateškog naoružanja (američka desnica kritikuje sporazum, Senat ga nije ratifikovao zbog invazije na Afganistan).
* 18/[[19. 6.]] - Teretni voz sa tri lokomotive i 30 vagona pao u provaliju kod Titograda, poginula trojica mašinovođa. 
* [[20. 6.]] - Srpski emigrant [[Nikola Kavaja]] oteo avion u SAD, tražio puštanje oca Stojiljka Kajevića, zamišljao da obruši avion na &quot;[[Poslovni centar Ušće|CK]]&quot; u Beogradu i ubije Tita&lt;ref name=&quot;MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c6&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/07/12/archives/priest-sees-no-contradiction-in-his-terrorist-acts-a-lot-of-pride.html |title=Priest Sees No Contradiction in His Terrorist Acts |newspaper=The New York Times |date= JULY 12, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c7&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/06/25/archives/new-fbi-crisis-control-center-a-key-to-saving-136-in-hijacking.html |title=New F.B.I. Crisis Control Center A Key to Saving 136 in Hijacking |newspaper=The New York Times |date= JUNE 25, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c8&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/06/22/archives/serbian-hijacker-surrenders-as-jetliner-from-new-york-lands-in.html |title=Serbian Hijacker Surrenders as Jetliher From New York Lands in Ireland |newspaper=The New York Times |date= JUNE 22, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}&lt;/ref&gt;.
* 20. 6. - Vojnik nikaragvanske nacionalne garde ubio američkog novinara ABC-a Billa Stewarta i njegovog prevodioca - revolt prema Somozinom režimu u SAD. 
* [[25. 6.]] - Komandant [[NATO]]-a [[Alexander Haig]] preživeo u Belgiji napad [[Frakcija Crvene Armije|Frakcije Crvene Armije]].

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Original Sony Walkman TPS-L2.JPG|mini|140px|left|Originalni [[Sony]]-jev ''[[Walkman]]'']]
* [[1. 7.]] - [[Sony]]-jev ''[[Walkman]]'' ušao u prodaju u Japanu.
* 1. 7. - U [[Švedska|Švedskoj]] zabranjeno telesno kažnjavanje dece u kući.
* [[3. 7.]] - [[Operacija Ciklon]]: američki predsednik [[Jimmy Carter]] odobrava finansiranje antikomunističke gerile, [[mudžahedin]]a, u [[Građanski rat u Afganistanu|afganskom građanskom ratu]] (prvo se šalje komunikaciona oprema).
* [[7. 7.]] - NR Kina dobija status najpovlašćenije nacije od SAD. 
* [[9. 7.]] - Referendumom odobren ustav [[Palau]]a - otočje, dio [[Starateljsko područje Pacifičkih Otoka|Starateljskog područja Pacifičkih Otoka]], nisu se željela priključiti [[Federativne Države Mikronezije|Federativnim Državama Mikronezije]] niti [[Maršalovi Otoci|Maršalovim Otocima]]. 
* [[11. 7.]] - Američka svemirska stanica ''[[Skylab]]'' pala blizu [[Perth]]a, Australija (bila je prazna od 1974). 
* [[12. 7.]] - {{flag|Kiribati}} (/Kiribas/) stiču nezavisnost od [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] ([[Gilbertovi otoci|Gilbertovi]], [[Linijski otoci|Linijski]], [[Otoci Phoenix|Phoenix]] otoci i [[otok Banaba]]).
* 12. 7. - Požar u hotelu ''Corona de Aragón'' u [[Zaragoza|Zaragozi]], Španjolska, preko 80 mrtvih - zvanično nesreća, ali sumnja se na ETA-u.
* 12. 7. - ''[[Disco]] Demolition Night'' u Čikagu.
* 12. 7. - U Njujorku ubijen mafijaš [[Carmine Galante]], glava familije Bonanno.
* jul - [[Ivan Stambolić]]: Srbija zaostaje politički i ekonomski.&lt;ref&gt;Jović 2003, 264&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Saddam Hussein 1979.jpg|mini|150px|[[Sadam Husein]], predsednik Iraka 1979-2003.]]
* [[16. 7.]] - Predsednik [[Irak]]a [[Ahmed Hassan al-Bakr]] daje ostavku, nasleđuje ga potpredsednik [[Sadam Husein]] (do [[2003]]); ubrzo vrši krvavu čistku na vrhu vlasti.
* [[17. 7.]] - Prvo zasedanje [[Evropski parlament|Evropskog parlamenta]], prvi govor drži privremena predsedavajuća [[Louise Weiss]], stara aktivistkinja za ženska prava. 
[[Datoteka:Flag of the FSLN.png|mini|150px|left|Zastava [[Sandinistički front nacionalnog oslobođenja|Sandinističkog fronta nacionalnog oslobođenja]]]]
* [[19. 7.]] - [[Nikaragvanska revolucija]]: [[Sandinisti]] preuzimaju vlast u [[Nikaragva|Nikaragvi]], dva dana nakon bekstva diktatora [[Anastasio Somoza Debayle|Anastasija Somose]] iz zemlje (porodica Somoza je vladala od 1936.); zemlja je u ruševinama od rata i zemljotresa iz 1972.
* 19. 7. - Dva grčka tankera, ''Atlantic Empress'' i ''Aegean Captain'', se sudarila pored [[Tobago|Tobaga]] u Karibima - 27 mrtvih u požaru i velika količina izlivene nafte. 
* 19. 7. - [[Maritza Sayalero]] je prva [[Miss Universe]] iz Venecuele; kada su novinari i ostale takmičarke pohrlili njenom tronu bina se srušila.
* [[21. 7.]] - Dominacija [[Disco]] muzike: sedam od deset najviših pozicija na Billboard Hot 100.
* [[22. 7.]] - Čistka partije [[Baas]] ili Masakr drugova: Sadam Husein na konferenciji čelnika partije tvrdi da je otkrivena sirijska zavera; čita imena 68 ljudi koji su odmah izvedeni iz sale, 21 će biti pogubljen sledećeg meseca. 
* [[26. 7.]] - [[2. 8.]] - 26. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film &quot;[[Trofej (film)|Trofej]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/26-pulski-filmski-festival/ 26. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211016112157/https://arhiv.pulafilmfestival.hr/26-pulski-filmski-festival/ |date=2021-10-16 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[27. 7.]] - [[AC/DC]] izdali šesti album, ''[[Highway to Hell (album)|Highway to Hell]]'', poslednji sa [[Bon Scott|Bonom Scottom]].

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[3. 8.]] - [[Teodoro Obiang Nguema Mbasogo]] zbacio u krvavom vojnom udaru svog brutalnog strica [[Francisco Macías Nguema|F. M. Nguemu]] i postao predsednik [[Ekvatorijalna Gvineja|Ekvatorijalne Gvineje]] (F. M. Nguema pogubljen 29. 9., a Teodoro je 2016. još uvek na vlasti).
* [[4. 8.]] - Zamrznute cene industrijskih proizvoda u SFRJ, kako bi se obuzdala inflacija, što će izazvati nestašice najesen (deo cena će biti liberalizovan novembra 1980).
* [[5. 8.]] - [[Zapadna Sahara|Zapadnosaharski]] front [[Polisario]] sklopio mir sa [[Mauritanija|Mauritanijom]] koja se povlači iz teritorije (→ [[Tiris al-Gharbiyya]]), ali Marokanci ubrzo ulaze.
* [[8. 8.]] - Predsednik senata [[Wálter Guevara]] postaje predsednik [[Bolivija|Bolivije]], nakon što na junskim izborima niko nije dobio apsolutnu većinu, a Kongres nije mogao doneti odluku.
*   8. 8. - Komitet Senata SAD iznosi da pet stranih zemalja ima špijunske mreže za nadzor svojih državljana u SAD: Čile, Filipini, Tajvan, Jugoslavija i (bivši) carski Iran. 
* [[10. 8.]] - [[Michael Jackson]] izdao album ''[[Off the Wall]]''.
*   10. 8. - Povratak civilne vlasti u [[Ekvador]]u, [[Jaime Roldós Aguilera]] je novi predsednik (do 1981), podržava ljudska prava.
* [[11. 8.]] - Pukla brana Machchu-2 u indijskoj državi [[Gudžarat]], procene broja mrtvih od 1.800 do 25.000.
[[Datoteka:An artist's impression of the encounter between Pioneer 11 and Saturn.jpg|mini|210px|left|[[Pioneer 11]] i Saturn (umetnička vizija)]]
* [[13. 8.]] - Nemački brod ''Cap Anamur'' stiže u Južnokinesko more gde će u narednih sedam godina spasiti 11.300 vijetnamskih izbeglica (''[[Boat people]]''). 
* [[15. 8.]] - Autobus sleteo u provaliju kod Novog Sada nakon sudara sa kamionom, 14 poginulih.
* [[17. 8.]] - ''[[Monty Python's Life of Brian]]'' prikazan u SAD, u novembru u UK.
* [[20. 8.]] - Kurdska pobuna u Iranu: tri dana nakon što je Homeini objavio džihad protiv Kurda, Iranska armija započinje opsadu [[Mahabad]]a, koji pada 3. septembra. 
* [[27. 8.]] - [[IRA]] ubila Lorda [[Luis Mauntbaten|Mauntbatena]] i još četvoro na brodici; istog dana u zasedi ubijeno 18 britanskih vojnika.
* [[28. 8.]] - U Brazilu amnestirani politički zatvorenici osuđeni 1961-78.
* avgust/septembar - Uragan David pogađa Karibe, naročito [[Dominika|Dominiku]] (29. 8., 56 mrtvih) i [[Dominikanska Republika|Dominikansku Republiku]] (31. 8., 2.000 mrtvih).

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:Poljud stadium.jpg|mini|250px|[[Gradski stadion u Poljudu]]]]
* 30. 8. - [[9. 9.]] - [[Tito]]vo putovanje u [[Havana|Havanu]] na Konferenciju [[Pokret nesvrstanih|Nesvrstanih]]: insistira na nezavisnosti Pokreta od oba bloka.
* [[1. 9.]] - [[Pioneer 11]] postaje prva svemirska letjelica koja je stigla do [[Saturn (planet)|Saturna]]. 
* [[2. 9.]] - Jubilejski pokret &quot;Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata&quot; i [[Branimir]]ova godina: oko 200.000 vjernika u [[Nin]]u, predstavljen [[Hrvatski zavjetni križ]].
* [[7. 9.]] - U SAD pokrenut kablovski sportski kanal [[ESPN]] (''Entertainment and Sports Programming Network''). 
* septembar - Beogradski fantom: Vlada Vasiljević tokom deset noći juri ulicama ukradenim belim Porscheom 911, uz veliku pažnju građanstva i medija.&lt;ref&gt;&quot;Propagiranje 'fantoma'&quot;, Borba 1979-09-16, str. 4&lt;/ref&gt;
* [[9. 9.]] - [[Svetsko prvenstvo u veslanju]] na [[Bledsko jezero|Bledskom jezeru]].
* [[10. 9.]] - Umro predsednik [[Narodna Republika Angola|NR Angole]] [[Agostinho Neto]], sledi [[José Eduardo dos Santos]] (do 2017); u zemlji je [[Angolski građanski rat|građanski rat]].
*   10. 9. - U [[Marysville, Ohio]] počela s radom Hondina fabrika motocikala, prvi pogon japanske automobilske industrije u SAD (zatvoren 2009). 
* [[13. 9.]] - Teretni voz se kod [[Stalać]]a zabio u ekspresni voz [[Beograd]] - [[Skoplje]], poginulo 61.
*   13. 9. - U Južnoj Africi proglašena nezavisnost &quot;[[bantustan]]a&quot; [[Venda]] - bez međunarodnog priznanja, ukinuta 1994. 
* [[14. 9.]] - Sukob na čelu [[DR Afganistan]]a: nakon oružanog sukoba, [[Hafizullah Amin]] naredio ubistvo [[Nur Muhammad Taraki]]ja.
* [[15. 9.|15]] - [[19. 9.]] - [[VIII. Mediteranske igre - Split 1979.|VIII. Mediteranske igre]] se održavaju u Splitu. [[Borut Petrič]] osvojio tri zlatne i dve srebrne medalje. Za potrebe igara je napravljen [[Gradski stadion u Poljudu]]. 
* [[septembar]] - [[Milovan Đilas]], [[Mihajlo Mihajlov]] i dr. pokrenuli prvi jugoslovenski [[samizdat]] &quot;Časovnik&quot;, koji je odmah zabranjen, a Đilas je sledećeg meseca osuđen na novčanu kaznu&lt;ref&gt;[http://www.djilas.info/HRONOLOGIJA/hronologija.html Hronologija života i rada Milovana Đilasa]&lt;/ref&gt;; urednik Dragoljub Ignjatović je dobio 30 dana zatvora&lt;ref name=&quot;MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c9&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/10/16/archives/djilas-yugoslav-dissident-faces-jail-in-underground-journal-case.html |title=Djilas, Yugoslav Dissident, Faces Jail in Underground Journal Case |newspaper=The New York Times |date= OCT. 16, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}&lt;/ref&gt;.
* septembar - [[Španska socijalistička radnička partija]] se na vanrednom kongresu ipak odriče marksizma, [[Felipe González]] je ponovo generalni sekretar.
[[Datoteka:Kadinjača - Zapadna Srbija, 001.JPG|mini|260px|[[Spomen kompleks Kadinjača]]]]
* [[16. 9.]] - Dve porodice pobegle balonom iz [[Istočna Nemačka|Istočne Nemačke]].
*   16. 9. - Objavljen singl ''[[Rapper's Delight]]'' za koji se misli da je predstavio [[hip hop]] masama. 
* ca. 19. 9. - Zbog niskog vodostaja prekinut rečni saobraćaj celom dužinom Save.
* [[21. 9.]] - Operacija Barracuda: [[Centralnoafričko Carstvo|Centralnoafrički]] car [[Bokassa]] zbačen uz pomoć francuskih padobranaca, [[David Dacko]] se vraća na vlast i proglašava obnovu [[Centralnoafrička republika|republike]].
* [[22. 9.]] - Na beogradskom stadionu JNA održan veliki koncert &quot;Rock spektakl '79.&quot;, svirali [[Bijelo dugme]] i još preko 20 izvođača ([[Prljavo kazalište]], [[YU Grupa]], [[Parni valjak]], ...).
* 22. 9. - Primećen [[Južnoatlantski bljesak]] kod ostrva [[Otok Bouvet|Buve]], možda nuklearna proba.
* [[23. 9.]] - Otkriven [[Spomen kompleks Kadinjača]].
* [[24. 9.]] - [[Hilla Limann]] novi šef države Gane (do 1981).
* [[28. 9.]] - Požar u bečkom hotelu &quot;Am Augarten&quot;, stradalo 28 (25?) ljudi, od čega 17 turista iz SFRJ.&lt;ref&gt;&quot;Poginulo 17 Jugoslovena&quot;, Borba 1979-09-29, str. 16 (foto)&lt;/ref&gt;

=== Oktobar/Listopad ===
* [[1. 10.]] - Druga [[Nigerija|nigerijska]] republika ustanovljena povratkom vlasti iz vojnih u civilne ruke - nakon [[Olusegun Obasanjo|Oluseguna Obasanja]], predsednik je [[Shehu Shagari]] (do 1983).
* [[2.10.|2]] - [[5. 10.]] - 34. godišnja Skupština [[Međunarodna banka za obnovu i razvoj|Međunarodne banke za obnovu i razvoj]] i [[MMF|Međunarodnog monetarnog fonda]] se održava u Beogradu. Za goste je 24. 9. otvoren Hotel &quot;Interkontinental&quot; (od 2014. ''[[Crowne Plaza Beograd]]'').
* [[4. 10.]] - Zemljotres u Sarajevu, materijalna šteta. 
* [[6. 10.]] - U [[Prokuplje|Prokuplju]] rođeni blizanci sa dvadeset dana razmaka, 16. septembra i 6. oktobra.
[[Datoteka:Federal funds rate history and recessions.png|mini|Kamate u SAD]]
* 6. 10. - &quot;Volckerov šok&quot;: predsednik [[Federalna rezerva|Federalne rezerve]] [[Paul Volcker]] objavljuje da će se radi obuzdavanja inflacije ići na restriktivnu novčanu ponudu uz fluktuacije kamata, koje dostižu 13 pa 17% (20% 1981) - doći će do recesije i porasta nezaposlenosti do 1982.
** Kratkoročni krediti u iznosu od 11 milijardi dolara, koji su u SFRJ uzimani 1977-80, doći će na naplatu 1982-85, sa višom kamatnom stopom u SAD.&lt;ref&gt;Jović 2003, 223&lt;/ref&gt;
** Više kamate, i recesija 1980-82, pogoršavaju i Latinoameričku dužničku krizu.
* [[12. 10.]] - Tajfun Tip je najjači zabeleženi na Pacifiku. 
* [[14. 10.]] - Lideri Angole, Zambije i Zaira potpisali sporazum o nenapadanju. 
*   14. 10. - Nacionalni marš na Washington za gej i lezbijska prava, između 75 i 125 hiljada učesnika. 
* [[15. 10.]] - Vojni udar u [[El Salvador]]u, oboren general [[Carlos Humberto Romero]] ali umerena vojno-civilna Revolucionarna vladina hunta ne može kontrolisati vojsku, tako da dolazi do [[Salvadorski građanski rat|Salvadorskog građanskog rata]] (do [[1992]]).
*   15. 10. - Crni ponedeljak na [[Malta|Malti]]: nakon pokušaja atentata na premijera [[Dom Mintoff|Doma Mintoffa]], pristalice njegove laburističke partije demolirale prostorije Progress Pressa, izdavača novina The Time.
* oktobar - U zapadnoeuropskim zemljama živi 1.185.000 Jugoslovena, od čega 695.000 zaposlenih; izvan Europe 300.000.&lt;ref&gt;Jović 2003, 221&lt;/ref&gt;
* [[16. 10.]] - Klizište na aerodromu izazvalo [[cunami]] u francuskoj Nici, 23 poginulih.
* [[16. 10.|16]] - [[18. 10.]] - Predsednik Tito u poseti Kosovu: Priština, Prizren, Đakovica, Peć.
** Prethodno je jedna partijska komisija donela zaključak da u SFRJ nema većih međunacionalnih problema, osim kada se radi o Romima i Albancima: razvili su se do mere da im aspiracije prelaze mogućnosti, što stvara ekonomske i potencijalne političke probleme.&lt;ref&gt;Jović 2003, 283&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Serbia, Belgrade, New Railway Bridge 20120929.jpg|mini|200px|[[Novi železnički most (Beograd)]]]]
* [[22. 10.]] - Zbačenom iranskom šahu dozvoljen ulazak u SAD iz zdravstvenih razloga (napustiće zemlju već [[15. 12.]]).
*  22. 10. - Osuđena šestorica [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|čehoslovačkih]] disidenata, među kojima [[Václav Havel]] i [[Jiří Dienstbier]]; Havel je uhapšen prošlog maja, piše &quot;Pisma Olgi&quot;. 
* [[23. 10.]] - [[Stevan Doronjski]] novi predsedavajući Predsedništva CK SKJ (do 1980).
* [[25. 10.]] - Na referendumu podržani [[Statut o autonomiji Katalonije]] (novi donešen 2006), kao i Baskije - stupaju na snagu u decembru. 
*   25. 10. - SSSR i [[Južni Jemen]] potpisali ugovor o prijateljstvu. 
* 25. 10. - Nemačkoj vojsci je isporučen prvi serijski proizveden tenk [[Leopard 2]] (ovi tenkovi će prvi put biti upotrebljeni u mirovnim misijama u Bosni i na Kosovu).
* [[26. 10.]] - Autoritarni predsednik [[Južna Koreja|Južne Koreje]] [[Park Chung-hee]] ubijen od strane [[Kim Jae-gyu]]a, šefa obaveštajne agencije KCIA.
* [[27. 10.]] - {{flag|Sveti Vincent i Grenadini}} nezavisni od [[UK]].

=== Novembar/Studeni ===
* [[1. 11.]] - Iranski ajatolah Homeini poziva na demonstracije i napade na američke i izraelske interese.
*   1. 11. - Bolivijski general [[Alberto Natusch]] zbacuje predsednika Guevaru krvavim pučem, ali suočen je s prevelikim otporom. 
* [[2. 12.]] - U Parizu ubijen gangster [[Jacques Mesrine]]. 
* [[2.11.|2]] - [[4. 11.]] - Titova poseta Rumuniji, njegovo poslednje inostrano putovanje.
* [[3. 11.]] - U [[Greensboro, North Carolina]], tokom mitinga &quot;Smrt Klanu&quot; ubijena petorica komunista od strane [[Ku Klux Klan]]a i neonacista.
[[Datoteka:Iran hostage crisis - Iraninan students comes up U.S. embassy in Tehran.jpg|mini|220px|[[Iranska talačka kriza]] - studenti ulaze u ambasadu SAD]]
* [[4. 11.]] - [[Iranska talačka kriza]] počinje: 3.000 radikala zauzima američku ambasadu u [[Teheran]]u i zarobljava 90 ljudi, od kojih 53-oje Amerikanaca - traže izručenje Šaha iz SAD (kriza traje do januara 1981).
* [[6. 11.]] - Usvojeno da će [[Tajvan]] učestvovati na sportskim takmičenjima pod nazivom [[Kineski Taipei]].
* [[9. 11.]] - Pogrešna nuklearna uzbuna u [[NORAD]]-u.
* [[10. 11.]] - Voz od 106 vagona sa eksplozivom i otrovnim hemikalijama zglajzao u [[Mississauga (Ontario)]], zbog čega je evakuisano 200.000 ljudi. 
* [[13. 11.]] - [[Ronald Reagan]] objavljuje da će se dogodine kandidovati za predsednika SAD. 
*   13. 11. - Londonski ''[[The Times]]'' ponovo izlazi nakon više od 11 meseci štrajka. 
* [[15. 11.]] - Premijerka Thatcher objavila da je [[Anthony Blunt]] bio &quot;četvrti čovek&quot; Kembričkog špijunskog kruga. 
* novembar - Zajednička sjednica Predsjedištava SFRJ i SKJ sa predsjednicima Predsjedništava republika i pokrajina: upozoreno da bi se moglo dogoditi &quot;daljnje nazadovanje&quot; u ekonomiji.&lt;ref&gt;Jović 2003, 226&lt;/ref&gt;
* novembar - Tito je u Bugojnu, u vili Gorica - ustrijelio je medveda kapitalca, svoj posljednji trofej.&lt;ref&gt;Goldstein &amp; Goldstein, 791&lt;/ref&gt;
* novembar - Sirijske vlasti uhapsile [[alep]]skog šejha Zaina al-Din Khairallu, u gradu dolazi do talasa demonstracija, štrajkova i napada na kancelarije partije Baas.
* [[16. 11.]] - Predsednica donjeg doma bolivijskog kongresa [[Lidia Gueiler Tejada]] postaje prelazna predsednica (do sledećeg jula). 
*   16. 11. - Otvorena prva linija [[Bukureštanski metro|Bukureštanskog metroa]]. 
* [[19. 11.]] - Ajatolah [[Ruholah Homeini]] zapovijeda oslobođenje 13 talaca - žena i crnaca - zatočenih u američkoj ambasadi u [[Teheranu]].
* ca. 19. 11. - Velike poplave u mnogim krajevima SFRJ.&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19791121|page:5 &quot;Borba&quot;, 21. nov. 1979, str. 5]&lt;/ref&gt;
* [[20. 11.]] - [[Zauzeće Velike džamije]]: prvog dana [[islamski kalendar|islamske]] 1400. godine, militanti na čelu sa [[Juhayman al-Otaibi]]jem zauzeli [[Velika džamija|Veliku džamiju]] u [[Meka|Meki]].
*   20. 11. - Otvoren Islamski centar u Beču, sa prvom džamijom u Austriji. 
* [[21. 11.]] - Nakon što je Homeini rekao da su Amerikanci zauzeli Veliku džamiju, besna gomila zapalila američku ambasadu u [[Islamabad]]u, Pakistan.
* [[26. 11.]] - PIA Flight 740: pakistanski avion pao nakon poletanja kod Džede u Saudi Arabiji, 156 mrtvih.
*   26. 11. - Qatifska pobuna šiita i levičara u Saudi Arabiji - razbijena 3. decembra. 
* [[28. 11.]] - Air New Zealand Flight 901: [[Novi Zeland|novozelandski]] avion &quot;DC-10&quot; udario u planinu [[Erebus (planina)|Erebus]] na [[Antarktik]]u, što nije preživio niko od 257 putnika i članova posade.
* [[29. 11.|29]] - 30. 11. - Papa [[Ivan Pavao II.]] u poseti carigradskom patrijarhu Atenagori.
* [[30. 11.]] - Izdat album ''[[The Wall]]'' grupe [[Pink Floyd]].

=== Decembar/Prosinac ===
* [[decembar]] - Izložba [[Mića Popović|Miće Popovića]] izaziva oštre reakcije državnih medija&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-1-29.shtml Storm Over an Art Exhibition in Belgrade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054627/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-1-29.shtml |date=2011-07-28 }}, Zdenko Antić, Open Society Archives - Radio Free Europe&lt;/ref&gt;.
* [[2. 12.]] - Izbori u Portugalu: apsolutna većina za Demokratsku alijansu, koaliciju desnog centra; premijer od januara je [[Francisco de Sá Carneiro]]. 
* [[3. 12.]] - Navodno 99,5% glasača u Iranu za novi islamski ustav.
[[Datoteka:Белград, Карагеоргий.jpg|mini|150px|Spomenik Karađorđu na beogradskom Vračaru]]
*   3. 12. - U gužvi na koncertu [[The Who]] u [[Cincinnati, Ohio|Cincinnatiju]] stradalo 11 osoba. 
* [[4. 12.]] - Okončana opsada Velike džamije, poginulo 127 pripadnika snaga reda i 250 militanata (narednog meseca ih pogubljeno 68, uključujući vođu).
*   4. 12. - &quot;Hrvatski borci za slobodu&quot; izveli eksploziju ispred putničke agencije Rudenjak Overseas Travel u [[Queens]]u.
* [[6. 12.]] - Premijera ''[[Star Trek: The Motion Picture]]'' u [[Smithsonian]]u.
*   6. 12. - &quot;[[Pekinško proleće]]&quot;: uklonjen &quot;[[Zid demokratije]]&quot;.
* [[8. 12.]] - [[Mate Parlov]] i [[Marvin Camel]] boksali neriješeno u Splitu za titulu (smatra se nepravednim prema Camelu). 
* [[9. 12.]] - Potvrđeno iskorenjivanje [[boginje|boginja]] na planeti.
* [[12. 12.]] - Otkriven spomenik Karađorđu na beogradskom Vračaru.
* 12. 12. - [[NATO-ova odluka dvostrukog koloseka]]: sa Varšavskim paktom će se pregovarati o ograničenju naoružanja srednjeg i prelaznog dometa, u protivnom će u Zapadnoj Evropi biti postavljeno još takvog oružja.
[[Datoteka:Prijem delegacije JNA kod predsednika Tita, Dan Armije.jpg|mini|200px|Prijem delegacije JNA kod predsednika Tita]]
* 12. 12. - Vojni udar u Južnoj Koreji, &quot;Puč 12. decembra&quot;: samo šest dana nakon što je [[Choi Kyu-hah]] potvrđen kao predsednik, dolazi do sukoba među generalima, [[Chun Doo-hwan]] preuzima kontrolu nad vojskom i zemljom (predsednik 1980-88). 
* 12. 12. - Nepriznata država Zimbabve Rodezija se privremeno vraća pod britansku kontrolu pod imenom [[Južna Rodezija]] da bi sledećeg aprila nastala nezavisna Republika [[Zimbabve]] (Sporazum iz Lancaster Housea potpisan 21. 12. - kraj [[Rodezijski građanski rat|Rodezijskog građanskog rata]]).
* 12. 12. - Jak zemljotres na granici Kolumbije i Ekvadora, 300-600 mrtvih.
* [[14. 12.]] - Osnovana [[Vojvođanska akademija nauka i umetnosti]].
*   14. 12. - Još jedan potres u Crnoj Gori. 
* [[18. 12.]] - Zajednička sjednica Predsjedništva SFRJ i SKJ (Savjet za narodnu obranu): predsjednik SIV Đuranović predlaže devalvaciju dinara od 30% i novu tranšu međunarodnog zajma, što Tito odbija (o toku sjednice se saznalo mnogo kasnije).&lt;ref&gt;Goldstein &amp; Goldstein, 792&lt;/ref&gt;
* 18. 12. - Generalna skupština UN usvojila [[Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena|Konvenciju o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena]] (stupa na snagu 1981).
* [[21. 12.]] - Predsednik Tito primio u [[Karađorđevo|Karađorđevu]] delegaciju JNA povodom Dana armije - poslednji sastanak predsednika Tita sa vrhom [[JNA]].
* [[22. 12.]] - U Omišlju na Krku pušten u pogon Jugoslovenski naftovod&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19791223|page:1 &quot;Borba&quot;, 23. dec. 1979]&lt;/ref&gt; (današnji [[Jadranski naftovod]]).
* [[23. 12.]] - [[Klein Matterhorn]] (3883 m) najviše je mesto u Evropi do kog se stiže žičarom.
[[Datoteka:SovietInvasionAfghanistanMap.png|thumb|250px|[[Afgansko-sovjetski rat]] - sovjetska invazija]]
* [[24. 12.]] - Početak '''[[Afgansko-sovjetski rat|Afgansko-sovjetskog rata]]'''. [[SSSR|Sovjetske]] trupe ušle u [[Afganistan]], u prvoj vojnoj intervenciji [[SSSR]]-a van [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Ovo je kraj [[detant]]a dve supersile.
* 24. 12. - Lansirana prva europska raketa [[Ariane (raketa)|Ariane]].
* [[25. 12.]] - Pisac [[Oskar Davičo]] kažnjen novčano jer je za pokojnog [[Velibor Gligorić|Velibora Gligorića]] rekao da je &quot;polupismen&quot; i da ima &quot;dve leve noge&quot;&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-338.shtml Conflict Between A Dead and A Living Yugoslav Writer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054724/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-2-338.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, OSA - RFE&lt;/ref&gt;.
* [[27. 12.]] - [[Operacija Štorm-333]]: sovjetski specijalci ubili afganskog šefa države [[Hafizullah Amin]]a, postavljen [[Babrak Karmal]].
* [[28. 12.]] - Počinje primirje u Južnoj Rodeziji.
* decembar - Savezna vlada, SIV, predlaže realističniji pristup investicijama u Društvenom planu (1980-1985), ali Savezna skupština ne usvaja mjere štednje i smanjene potrošnje; a pošto ni Tito ne želi devalvaciju dinara - mora se tiskati novac.&lt;ref&gt;Jović 2003, 226-7&lt;/ref&gt;
* [[31. 12.]] - Posljednja vožnja vlaka &quot;[[Samoborček]]a&quot;.

=== Kroz godinu ===
* Početak vidnijeg opadanja jugoslovenske ekonomije (ove godine trgovinski deficit 6,4 mlrd. dolara i deficit platnog bilansa 3,4 milijarde, inflacija 30%) - od stranih faktora: [[Naftni šok 1979]] (račun za naftu 3,5 mlrd. dolara, pet puta više nego 1975) i svetska recesija; domaći uzroci: Srednjoročni plan ekonomskog razvoja 1976-80 s velikom investicionom potrošnjom, što sa deficitom platnog bilansa izaziva skok zaduženosti sa 5,8 na 15 mlrd. dolara&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-4-175.shtml Yugoslavia's Foreign Debts]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zdenko Antić, RFE Research&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-3-5.shtml Yugoslavia's Economic Difficulties]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zdenko Antić, OSA-RFE Research&lt;/ref&gt;.
* Pokrivenost jugoslavenskog uvoza izvozom iznosi 55,9%, prema 73,8% u 1965; mora se uvoziti 42% električne energije, prema 30% 1970.&lt;ref&gt;Jović 2003, 225&lt;/ref&gt;
* U šoping turizmu je potrošeno dve miljarde dolara, polovina Jugoslavena je bar jednom bila u inozemstvu (posljedica nestašica).&lt;ref&gt;Jović 2003, 228&lt;/ref&gt;
* U SFRJ 2,4 miliona zahteva za pasoš, odbijeno 26.000, od čega 2.350 zbog &quot;javne bezbednosti&quot; (Jugosloveni ostvarili 24 miliona prelazaka granice)&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-4-172.shtml Yugoslavs Free to Travel Abroad]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Slobodan Stanković, Radio Free Europe Research&lt;/ref&gt;.
* [[Davorin Savnik]] dizajnirao &quot;Iskrin&quot; telefon ETA 80&lt;ref&gt;[https://www.moma.org/collection/works/158054  Davorin Savnik ETA 80 Telephone 1979]. moma.org&lt;/ref&gt;.
* Opširan članak o Zagrebu u NYT&lt;ref name=&quot;MyUser_The_New_York_Times_September_18_2016c10&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.nytimes.com/1979/11/18/archives/whats-doing-in-zagreb.html |title=What's Doing in ZAGREB |newspaper=The New York Times |date= NOV. 18, 1979 |author= |accessdate= September 18, 2016}}&lt;/ref&gt;.
* Prvi singl grupe [[Azra]] (Balkan / A šta da radim).
* Nastala grupa [[Haustor]].
* [[Gari Kasparov]] pobedio na svom prvom međunarodnom turniru, u [[Banja Luka|Banjoj Luci]].
* Slučaj &quot;Big Ben&quot; u [[Zagreb]]u - uprava tog kluba odlučila udaljiti &quot;hašomane&quot; - časopis &quot;[[Polet (časopis)|Polet]]&quot; indirektno pozvao na demonstracije protiv kluba (bez presedana) [http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/sr-hrvatska/748-od-novog-vala-do-nove-drzave-3.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527183336/http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/sr-hrvatska/748-od-novog-vala-do-nove-drzave-3.html |date=2010-05-27 }}.
* Završen rad na izdavanju sabranih dela Marksa, Engelsa i Lenjina (priredio Institut za međunarodni radnički pokret, izdala beogradska Prosveta). 
* U Kini uvedena [[Politika jednog deteta]] (od 2016. dva deteta).
* [[VisiCalc]] je prvi komercijalni program za ''spreadsheet'' (tabelarna izračunavanja), od ove godine se prodaje i tekstualni procesor [[WordStar]].
* Prvi put dodeljena [[Pritzkerova nagrada]] za arhitekturu.
* Vrhunac proizvodnje nafte po glavi stanovnika: 5,5 barela godišnje, kasnije oko 4,5.

== 1979. u temama ==

* [[Televizija]]. TV serije: &quot;Vaga za tačno merenje&quot; (TV Beograd, 1975-79), &quot;Dobročinitelji&quot;, &quot;Osma ofanziva&quot; (TV Beograd i Sarajevo), &quot;Poletarac&quot;, &quot;Sećam se&quot;, &quot;Slom&quot;, &quot;Srećna porodica&quot; (TV Beograd); &quot;Anno domini 1573&quot;, &quot;Đavolje sjeme&quot;, &quot;Prizori iz obiteljskog života&quot;, &quot;Svjetionik&quot; (TV Zagreb); &quot;Tale&quot; (snim. 1977), &quot;Djetinjstvo mladosti&quot; (TV Sarajevo).
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Nacionalna klasa]]&quot;, &quot;[[Jovana Lukina]]&quot;, &quot;[[Radio Vihor zove Anđeliju]]&quot;, &quot;[[Partizanska eskadrila]]&quot;, &quot;[[Čovjek koga treba ubiti]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1979.]]).
* Neki domaći muzički/glazbeni albumi&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&amp;format_exact=Album&amp;year=1979&amp;decade=1970&amp;country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1979 on Discogs]. discogs.com (pristup. 15. 8. 2016.)&lt;/ref&gt;: 
** Pop/rock: &lt;small&gt;[[Bijelo dugme]]&lt;/small&gt;: &quot;Bitanga i princeza&quot;; &lt;small&gt;[[Riblja čorba]]&lt;/small&gt;: &quot;[[Kost u grlu]]&quot;; &lt;small&gt;[[Prljavo kazalište]]&lt;/small&gt;: &quot;Prljavo kazalište&quot;; &lt;small&gt;[[Parni valjak]]&lt;/small&gt;: &quot;Gradske priče&quot;; &lt;small&gt;[[Divlje jagode]]&lt;/small&gt;: &quot;Divlje jagode&quot;; &lt;small&gt;[[Aerodrom (sastav)|Aerodrom]]&lt;/small&gt;: &quot;Kad misli mi vrludaju&quot;; &lt;small&gt;[[Andrej Šifrer]]&lt;/small&gt;: &quot;Od šanka do šanka&quot;; &lt;small&gt;[[Leb i sol]]&lt;/small&gt;: &quot;Ručni rad&quot;; &lt;small&gt;[[Slađana Milošević|Slađana]]&lt;/small&gt;: &quot;Gorim od želje da ubijem noć&quot;; &lt;small&gt;[[Mirzino jato]]&lt;/small&gt;: &quot;Šećer i med&quot;; 
** Zabavni: &lt;small&gt;[[Rani mraz]]&lt;/small&gt;: &quot;Mojoj mami umesto maturske slike u izlogu&quot;; &lt;small&gt;[[Arsen Dedić]]&lt;/small&gt;: &quot;Rimska ploča&quot;; &lt;small&gt;[[Oliver Dragojević]]&lt;/small&gt;: &quot;Vjeruj u ljubav&quot;; &lt;small&gt;[[Seid Memić Vajta|Vajta]]&lt;/small&gt;: &quot;Zlatna ribica&quot;; &lt;small&gt;[[Srebrna krila]]&lt;/small&gt;: &quot;Srebrna krila&quot;
** Folk: &lt;small&gt;[[Miroslav Ilić]]&lt;/small&gt;: &quot;Sreli smo se, bilo je to davno&quot;; &lt;small&gt;[[Gordana Stojićević]]&lt;/small&gt;: &quot;Iskušenja/Dobro jutro Šumadijo&quot;;
** Debitantski albumi: Rani mraz, Riblja čorba, Prljavo kazalište, [[Galija (muzička grupa)|Galija]], Divlje jagode, [[Meri Cetinić]], Seid Memić Vajta, [[Nada Obrić]], Slađana Milošević, Srebrna krila, [[Kolibri (hor)|Kolibri]], Makadam, [[Igra staklenih perli (grupa)|Igra staklenih perli]] (→ [[:Kategorija:Albumi 1979.]])
* Neka vozila uvedena 1979
&lt;gallery&gt;
1982 Lancia Delta 1500 alt.jpg|[[Lancia Delta]] (Evropski auto godine '80)
1979-1985 Mercedes-Benz W126 (2004-07-01).jpg|[[Mercedes-Benz W126]]
Peugeot 505 GR front side, Denpasar.jpg|[[Peugeot 505]]
Opel Kadett D 1 v sst.jpg|[[Opel Kadett]] D
Vw jetta 1 v sst.jpg|[[Volkswagen Jetta]] Mk1
Mercedes-Benz 300 GD (W463).jpg|[[Mercedes-Benz G-klasa]] (Puch G)
Vw t3 s sst.jpg|[[Volkswagen T3]]
&lt;/gallery&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1979.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[8. 1.]] - [[Stipe Pletikosa]], hrvatski nogometaš
* 8. 1. - [[Adrian Mutu]], rumunski fudbaler
* [[15. 1.]] - [[Ivan Bosiljčić]], srpski glumac
* [[16. 1.]] - [[Aaliyah]], američka pjevačica i glumica († [[2001.]])
* [[20. 1.]] - [[Hamza Alić]], bacač kugle
* [[27. 1.]] - [[Rosamund Pike]], glumica
* [[9. 2.]] - [[Irina Sluckaja]], klizačica
* [[13. 2.]] - [[Anders Behring Breivik]], masovni ubica
* 13. 2. - [[Mena Suvari]], glumica, modni kreator
* [[16. 2.]] - [[Bruno Šimleša]], književnik 
* 16. 2. - [[Valentino Rossi]], motociklista
* [[21. 2.]] - [[Jennifer Love Hewitt]], glumica, pevačica
* [[28. 2.]] - [[Ivo Karlović]], hrvatski tenisač

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[2. 3.]] - [[Vladimir Đukanović]], srpski političar 
* [[12. 3.]] - [[Pete Doherty]], kantautor, muzičar
* [[14. 3.]] - [[Nicolas Anelka]], fudbaler
* [[17. 3.]] - [[Coco Austin]], glumica, model,
* [[18. 3.]] - [[Adam Levine]], frontmen ''Maroon 5''
* [[19. 3.]] - [[Ivan Ljubičić]], hrvatski tenisač
* 19. 3. - [[Hidayet Türkoğlu]], košarkaš
* [[22. 3.]] - [[Ida Prester]], pjevačica, voditeljka 
* [[25. 3.]] - [[Nenad Borovčanin]], bokser
* [[29. 3.]] - [[Katarina Radivojević]], glumica
* [[30. 3.]] - [[Norah Jones]], kantautorka, muzičarka
* [[1. 4.]] - [[Ivano Balić]], rukometaš
* [[4. 4.]] - [[Heath Ledger]], australijski glumac († [[2008]])
* [[9. 4.]] - [[Katsuni]], glumica
* [[10. 4.]] - [[Sophie Ellis-Bextor]], kantautorka, model
* [[12. 4.]] - [[Mateja Kežman]], srpski fudbaler
* 12. 4. - [[Claire Danes]], glumica
* 12. 4. - [[Jennifer Morrison]], glumica
* [[18. 4.]] - [[Kourtney Kardashian]], zvezda reality TV
* [[19. 4.]] - [[Kate Hudson]], glumica
* [[21. 4.]] - [[James McAvoy]], glumac

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[6. 5.]] - [[Ratko Varda]], košarkaš
* [[14. 5.]] - [[Kristian Novak]], književnik, germanist 
* [[18. 5.]] - [[Mariusz Lewandowski]], fudbaler
* [[19. 5.]] - [[Diego Forlán]], urugvajski fudbaler
* 19. 5. - [[Andrea Pirlo]], italijanski fudbaler
* [[24. 5.]] - [[Peđa Grbin]], hrvatski političar 
* [[25. 5.]] - [[Jonny Wilkinson]], igrač ragbija
* [[5. 6.]] - [[Antonija Šola]], hrvatska pjevačica i glumica
* [[12. 6.]] - [[Robyn]], švedska kantautorka
* [[21. 6.]] - [[Chris Pratt]], glumac
* [[24. 6.]] - [[Petra Němcová]], model
* [[26. 6.]] - [[Ryan Tedder]], pevač ''OneRepublic''
* [[30. 6.]] - [[Sylvain Chavanel]], biciklista

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[5. 7.]] - [[Amelie Mauresmo]], francuska teniserka
* 5. 7. - [[Miloš Simović]], kriminalac
* [[6. 7.]] - [[Goran Šprem]], rukometaš
* [[18. 7.]] - [[Zrinka Cvitešić]], glumica
* [[3. 8.]] - [[Petar Ćiritović]], hrvatski glumac
* [[11. 8.]] - [[Nemanja Vučićević]], fudbaler
* [[12. 8.]] - [[Zlatan Bajramović]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[27. 8.]] - [[Ana Begić]], glumica

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[8. 9.]] - [[Pink]], američka kantautorka
* [[13. 9.]] - [[Ivan Miljković]], srpski odbojkaš
* [[14. 9.]] - [[Ivica Olić]], hrvatski nogometaš
* [[16. 9.]] - [[Flo Rida]], reper
* [[22. 9.]] - [[Maja Šuput]], hrvatska pjevačica
* 22. 9. - [[Vuk Kostić]], glumac
* [[17. 10.]] - [[Kimi Räikkönen]], finski vozač Formule 1
* [[19. 10.]] - [[Branimir Bajić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[25. 10.]] - [[Mirela Priselac Remi]], pjevačica Elementala 
* [[29. 10.]] - [[Igor Duljaj]], srpski fudbaler

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 11.]] - [[Helena Pajović]], klizačica
* [[10. 11.]] - [[Nina Mercedez]], glumica
* [[12. 11.]] - [[Muntazar al Zejdi]], irački novinar
* [[14. 11.]] - [[Olga Kurylenko]], glumica, model
* [[22. 11.]] - [[Arpad Šterbik]], rukometni golman
* [[23. 11.]] - [[Ivica Kostelić]], hrvatski skijaš
* 23. 11. - [[Kelly Brook]], model, glumica
* [[8. 12.]] - [[Anita Jovanović]], slikarka
* [[14. 12.]] - [[Michael Owen]], fudbaler

=== Kroz godinu ===
* [[Aleksandra Zec]], žrtva ratnog zločina († [[1991]])
* [[Dejan Ćirjaković]], glumac, komičar, muzičar
* [[Stribor Kusturica]], muzičar, glumac
* [[Marko Nastić]], di-džej

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1979.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[3. 1.]] - [[Conrad Hilton]], osnivač hotelskog lanca, pradeda Paris Hilton (* [[1887]])
* [[11. 1.]] - [[Radoš Novaković]], filmski reditelj (* [[1915]])
* [[13. 1.]] - [[Rudolf Primorac]], general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1904]])
* [[16. 1.]] - [[Ted Cassidy]], glumac (* [[1932]])
* [[17. 1.]] - [[Lazo M. Kostić]], statističar, pisac u emigraciji (* [[1897]])
* [[26. 1.]] - [[Nelson Rockefeller]], bivši potpredsednik SAD (* [[1908]])
* [[2. 2.]] - [[Sid Vicious]], član ''Sex Pistols'' (* [[1957]])
* [[7. 2.]] - [[Josef Mengele]], nacistički lekar, ratni zločinac (* [[1911]])
* [[10. 2.]] - [[Edvard Kardelj]], političar i ideolog u SFRJ (* [[1910]])
* [[12. 2.]] - [[Jean Renoir]], filmski režiser (* [[1894]])
* [[14. 2.]] - [[Reginald Maudling]], britanski konzervativni političar (* [[1917]])
* [[25. 2.]] - [[Srećko Manola]], učesnik Španskog rata i NOB, general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1914]])
* [[1. 3.]] - [[Mustafa Barzani]], kurdski nacionalistički lider (* [[1903]])
* 1. 3. - [[Dolores Costello]], glumica, baka Drew Barrymore (* [[1903]])
* [[2. 3.]] - [[Dragoljub Dragović]], avijatičar, padobranac (* [[1943]])
* [[15. 3.]] - [[Léonide Massine]], ruski koreograf i plesač (* [[1896]])
* [[15. 3.]] - [[Ljudevit Jonke]], jezikoslovac i prevoditelj (* [[1907]])
* [[16. 3.]] - [[Jean Monnet]], francuski diplomat, začetnik evropske integracije (* [[1888]])
* [[19. 3.]] - [[Jovan Vuković]], filolog i akademik (* [[1905]])
* 19. 3. - [[Richard Beckinsale]], glumac (* [[1947]])
* [[30. 3.]] - [[Airey Neave]], britanski političar (* [[1916]])

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[4. 4.]] - [[Zulfikar Ali Bhutto]], bivši predsednik Pakistana (* [[1928]])
* [[7. 4.]] - [[Justin Popović]], pravoslavni teolog i duhovnik (* [[1894]])
* 7. 4. - [[Amir Abbas Hoveyda]], bivši premijer Irana (* [[1919]])
* [[12. 4.]] - [[Đuro Pucar]] Stari, učesnik NOB, društveno-politički radnik FNRJ i NR BiH, narodni heroj (* [[1899]])
* [[18. 4.]] - [[Marko Alaupović]], umirovljeni nadbiskup vrhbosanski (* [[1885]])
* [[20. 4.]] - [[Lujo Bezeredi]], skulptor, slikar (* [[1898]])
* [[24. 4.]] - [[Zaharije Brkić]], astronom (* [[1910]])
* [[25. 4.]] - [[Slavko Batušić]], hrvatski književnik, publicist, povjesničar umjetnosti i redatelj (* [[1902.]])
* [[10. 5.]] - [[Ita Rina]], jugoslovenska glumica (* [[1907]])
* 10. 5. - [[Antun Augustinčić]], hrvatski kipar (* [[1900]].)
* [[11. 5.]] - [[Barbara Hutton]], &quot;sirota mala bogatašica&quot; (* [[1912]])
* [[15. 5.]] - [[Dionisije Milivojević]], osnivač Slobodne SPC u emigraciji (* [[1898]])
* [[16. 5.]] - [[Nicholas Ray]], američki reditelj
* [[17. 5.]] - [[Zvonimir Cimermančić]], hrvatski nogometaš (* [[1917.]])
* [[29. 5.]] - [[Mary Pickford]], američka filmska glumica (* [[1892]])
* [[2. 6.]] - [[Jim Hutton]], glumac (* [[1934]])
* [[3. 6.]] - [[Karlo Afan de Rivera]], hrvatski slikar (* [[1885]])
*   3. 6. - [[Arno Schmidt]], njemački književnik (* [[1914]])
* [[8. 6.]] - [[Reinhard Gehlen]], prvi šef zapadnonemačke obaveštajne službe (* [[1902]])
* [[11. 6.]] - [[John Wayne]], američki filmski glumac (* [[1907]].)
* [[14. 6.]] - [[Blagoje Jastrebić]], književnik, urednik &quot;Prosvete&quot; (* [[1941]])
* [[16. 6.]] - [[Nicholas Ray]], američki reditelj
* [[21. 6.]] - [[Angus MacLise]], bubnjar ''Velvet Underground'', okultista (* [[1938]])
* [[25. 6.]] - [[Dave Fleischer]], animator (* [[1894]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[11. 7.]] - [[Mitar Kovačević]], narodni heroj, Savin nećak (* [[1916]])
* [[12. 7.]] - [[Carmine Galante]], gangster (* [[1910]])
* 12. 7. - [[Minnie Riperton]], pjevačica (* [[1947]])
* [[13. 7.]] - [[Juraj Neidhardt]], hrvatski arhitekt (* [[1901.]])
* [[19. 7.]] - [[Radivoje Marković]], novinar Radio Beograda (* [[1909]])
* [[29. 7.]] - [[Herbert Marcuse]], filozof, politički teoretičar (* [[1898]])
* [[31. 7.]] - [[Milenko Šerban]], slikar i scenograf (* [[1907]])
* [[3. 8.]] - [[Janko Matko]], književnik (* [[1898]])
* [[21. 8.]] - [[Giuseppe Meazza]], fudbaler, trener (* [[1910]])
* [[24. 8.]] - [[Hanna Reitsch]], nemačka avijatičarka (* [[1912]])
* [[26. 8.]] - [[Stjepan Funarić]], narodni heroj (* [[1921]])
* [[27. 8.]] - [[Louis Mountbatten]], britanski vojnik, član kraljevske porodice (* [[1900]])
* [[30. 8.]] - [[Jean Seberg]], glumica (* [[1938]])
* [[2. 9.]] - [[Ivo Režek]], slikar, karikaturist (* [[1898]])
* [[9. 9.]] - [[Emil Kutijaro]], hrvatski glumac (* [[1906]])
* [[10. 9.]] - [[Jelka Asić]], hrvatska operna pjevačica (* [[1922.]])
* 10. 9. - [[Agostinho Neto]], prvi predsednik Angole (* [[1922]])
* [[14. 9.]] - [[Nur Muhammad Taraki]], predsednik Afganistana (* [[1917]])
* [[16. 9.]] - [[Gio Ponti]], arhitekta, dizajner (* [[1891]])
* [[18. 9.]] - Jovan Gligorijević, operski pevač (* [[1914]])
* [[20. 9.]] - [[Ludvík Svoboda]], bivši predsednik Čehoslovačke (* [[1895]])
* [[22. 9.]] - [[Otto Robert Frisch]], austrijski nuklearni fizičar
* [[29. 9.]] - [[Francisco Macías Nguema]], prvi predsednik Ekvatorijalne Gvineje (* [[1924]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[3. 10.]] - [[Nikos Pulancas]], politički sociolog (* [[1936]])
* [[21. 10.]] - [[Dušan Milačić]], istoričar književnosti (* [[1892]])
* [[24. 10.]] - [[Carlo Abarth]], projektant automobila (* [[1908]])
* [[26. 10.]] - [[Park Chung-hee]], general, predsednik Južne Koreje (* [[1917]])
* [[27. 10.]] - [[Charles Coughlin]], američki sveštenik, profašistički radio-voditelj (* [[1891]])
* [[30. 10.]] - [[Rachele Mussolini]], Benitova udovica (* [[1890]])
* [[1. 11.]] - [[Mamie Eisenhower]], bivša Prva dama SAD (* [[1896]])
* [[3. 11.]] - [[Kasim ef. Dobrača]], bibliotekar Gazi Husrev-begova biblioteke (* [[1910]])
* [[9. 11.]] - [[Živorad Pavlović]], lekar-pedijatar, tvorac &quot;Pavlovićeve masti&quot; (* [[1905]])
* [[11. 11.]] - [[Dimitri Tiomkin]], filmski kompozitor (* [[1894]])
* [[17. 11.]] - [[Imanuel Velikovski]], psihijatar, katastrofičar (* [[1895]])
* [[23. 11.]] - [[Merle Oberon]], glumica (* [[1911]])
* [[30. 11.]] - [[Zeppo Marx]], najmlađi od braće (* [[1901]])
* [[1. 12.]] - [[Visarion Kostić]], episkop banatski (* [[1910]])
* [[3. 12.]] - [[Ante Fiamengo]], sociolog (* [[1912]])
* [[5. 12.]] - [[Sonia Delaunay]], umetnica orfizma (* [[1885]])
* [[22. 12.]] - [[Darryl F. Zanuck]], filmski producent, direktor studija (* [[1902]])
* [[23. 12.]] - [[Peggy Guggenheim]], kolekcionarka umetnosti (* [[1898]])
* [[24. 12.]] - [[Rudi Dutschke]], bivši studentski lider u Nemačkoj (* [[1940]])
* [[27. 12.]] - [[Hafizullah Amin]], predsednik Afganistana (* [[1929]])
* [[29. 12.]] - [[Branimir Sakač]], skladatelj (* [[1918]])

=== Kroz godinu ===
* [[Pero Popivoda]], general sovjetske avijacije (* 1916)
* [[Gordana Todorović]], pesnikinja (* [[1933]])
* [[Milenko Šerban]], slikar (* [[1907]])

== Nobelove nagrade ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Sheldon Glashow]], [[Abdus Salam]] i [[Steven Weinberg]] (doprinos [[elektroslaba interakcija|teoriji ujedinjene]] [[Slaba interakcija|slabe]] i [[Elektromagnetska sila|elektromagnetske interakcije]] između elementarnih čestica, uključujući, između ostalog, predikciju [[slaba neutralna struja|slabe neutralne struje]])
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Herbert C. Brown]] i [[Georg Wittig]] (razvoj [[Organoborna hemija|bornih]] ond. [[Wittigova reakcija|fosfornih jedinjenja]] u važne reagense u organskoj sintezi)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Allan M. Cormack]] i [[Godfrey N. Hounsfield]] (razvoj [[kompjuterizirana tomografija|kompjuterizirane tomografije]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Odysseas Elytis]] (poezija koja, naspram pozadine grčke tradicije, sa senzualnom snagom i intelektualnom jasnovidošću prikazuje borbu modernog čoveka za slobodu i kreativnost)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Majka Tereza]] (humanitarni rad u Kalkuti i drugde)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Theodore Schultz]] i [[William Arthur Lewis]] (pionirsko proučavanje istraživanja ekonomskog razvoja s naročitim obzirom za probleme zemalja u razvoju)

== Reference ==
{{reflist|2}}

; Literatura
* ''Collier's Year Book'' za 1979. (Microsoft Encarta 2004)
* Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.
* Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003
* Goldstein, Ivo &amp; Slavko. ''Tito''. Profil 2015

== Vanjske veze ==
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-1-21.shtml Yugoslav Communists Against &quot;Khomeini's Ideology of Pan-Islamism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054531/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-1-21.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-4-235.shtml Two Yugoslav Generals Against Aggression by Socialist Countries] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054608/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-4-235.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/68-7-164.shtml Initial Yugoslav Reactions to Soviet Invasion of Afghanistan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054732/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/68-7-164.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/117-1-87.shtml Kosovo -- a Yugoslav Trouble-Spot] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054633/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/117-1-87.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-3-35.shtml Motorization in Yugoslavia Expanding] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054751/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-3-35.shtml |date=2011-07-28 }}, Zdenko Antić, Open Society Archives - Radio Free Europe
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-4-205.shtml Yugoslavia's First Multinational Company] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054657/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-4-205.shtml |date=2011-07-28 }}, Z.Antić, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-1-83.shtml Yugoslav Authors Discuss Their Position in Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054648/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-1-83.shtml |date=2011-07-28 }}, Z.Antić, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/37-8-436.shtml North Korean Foreign Minister in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054741/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/37-8-436.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-1-37.shtml Belgrade Daily Accuses &quot;Rude Pravo&quot; of &quot;Fraud&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054621/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/84-1-37.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-4-283.shtml Yugoslav Youth want Socialist System with Capitalist Living Standards] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054642/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-4-283.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/68-6-111.shtml Nationality Problem Under Communism: Yugoslavs Attack Stalin's Concept] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054546/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/68-6-111.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-3-25.shtml Kardelj's Death and The Consequences] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054614/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-3-25.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/53-1-49.shtml Romania's 35th Anniversary of 23 August 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054537/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/53-1-49.shtml |date=2011-07-28 }} (ima malo i o Jugoslaviji), George Cioranescu and Patrick Moore, OSA-RFE
{{commonscat|1979}}

[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>1jplyvxcxksjtacw5zqq12z2hbxx3ct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edgar Allan Poe</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21064</id>
    <revision>
      <id>42695709</id>
      <parentid>42677851</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:17:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82159" sha1="tlgznx54vf7kvegalt6dstqvu13sy9o" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Edgar Allan Poe
| slika           = Edgar Allan Poe 2.jpg
| širina_slike    = 
| opis            = Tzv. &quot;Ultima Thule&quot; [[dagerotipija]] Edgara Allana Poea iz [[1848.]] godine, što ju je izradio Edwin H. Manchester
| ime_po_rođenju  = Edgar Poe
| datum_rođenja   = [[19. siječnja]] [[1809.]]
| mjesto_rođenja  = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1795}} [[Boston]], [[Massachusetts|MA]], [[Sjedinjene Države]]}}
| datum_smrti     = [[7. listopada]] [[1849.]]
| mjesto_smrti    = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1848}} [[Baltimore]], [[Maryland|MD]], [[Sjedinjene Države]]}}
| počivalište     = 
| pseudonim       = Henri Le Rennet&lt;br&gt;Quarles
| državljanstvo   = {{flagicon|SAD}} [[SAD|američko]]
| rodbina         = [[David Poe Jr.]] {{small|(otac)}}&lt;br&gt;[[Eliza Poe]] {{small|(majka)}}&lt;br&gt;[[Henry Poe]] {{small|(brat)}}&lt;br&gt;Rosalie Poe {{small|(sestra)}}
| supružnik       = [[Virginia Eliza Clemm Poe]]&lt;br&gt;(v. 1836.; u. 1847.)
| partner         = 
| djeca           = 
| obrazovanje     = [[Univerzitet u Virginiji]]
| alma_mater      = 
| zanimanje       = pisac, urednik, književni kritičar
| period          = 1827. – 1849.
| jezik           = [[engleski jezik]]
| pokret          = [[romantizam]]
| žanr            = [[Kriminalistički žanr|krimi]], [[triler]], [[horor]], [[znanstvena fantastika]]
| znamenita_djela = &lt;div&gt;
* ''[[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]]'' (roman, [[1838.]])
* &quot;[[The Fall of the House of Usher]]&quot; (priča, [[1839.]])
* &quot;[[The Murders in the Rue Morgue]]&quot; (priča, [[1841.]])
* &quot;[[The Black Cat]]&quot; (priča, [[1843.]])
* ''[[The Raven]]'' (poema, [[1845.]])
&lt;/div&gt;
| nagrade         = 
| uticaj_od       = 
| uticaj_na       = [[H.P. Lovecraft]], [[Charles Baudelaire]], [[Henry James]], [[Arthur Conan Doyle]], [[B. Traven]], [[David Morrell]]
| potpis          = Edgar Allan Poe Signature.svg
}}
'''Edgar Allan Poe''' ([[Boston]], [[19. siječnja]] [[1809.|1809]] – [[Baltimore]], [[7. listopada]] [[1849.|1849]]), rođen kao '''Edgar Poe''', bio je [[SAD|američki]] pisac, urednik i književni kritičar. Najpoznatiji po svojim pjesmama i kratkim pričama, posebice onima u kojima je njegovao [[misterij]] i [[makabr]]ističan stil, Poe je nesumnjivo centralna figura [[SAD|američkog]] [[romantizam|romantizma]] (posebice podstila [[mračni romantizam|mračnog romantizma]]), ali i jedna od najvažnijih i najutjecajnijih ličnosti svjetske književnosti; uz to je bio i jedan od pionira kratke priče u Sjedinjenim Državama. Danas ga se smatra začetnikom [[Detektivska fikcija|detektivskog]] i [[Kriminalistički žanr|kriminalističkog žanra]], a ističe se i njegov doprinos tada još uvijek mladom žanru [[znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Stableford|2003|pp=18–19}}&lt;/ref&gt; Bio je prvi poznati američki pisac koji je pokušao živjeti kao profesionalni pisac, nešto što je istovremeno u [[Francuska|Francuskoj]] radio [[Honoré de Balzac]], a kasnije u [[Rusija|Rusiji]] i [[Fjodor Dostojevski]], što je rezultiralo karijerom i životom obilježenim financijskim poteškoćama.&lt;ref name = Meyers138/&gt;

Poe je rođen u [[Boston]]u [[1809.]] godine, kao drugo dijete u obitelji glumaca. Njegov otac je [[1810.]] godine napustio obitelj, a majka mu je umrla naredne godine. Ostavši bez roditelja, Poe je udomljen od strane Johna i Frances Allan iz [[Richmond, Virginia|Richmonda]], [[Virginia|VA]]. Iako ga nikada nisu formalno posvojili, Poe je ostao živjeti s njima sve do rane odrasle dobi. S godinama je došlo do pojačanih tenzija između Johna Allana i Poea, koji su se redovito svađali oko dugova, uključujući i onih kockarskih, te troškova Poeovog obrazovanja. Pohađao je [[Univerzitet u Virginiji]], ali ga je napustio nakon jedne godine zbog nedostatka novca. Poe se redovito prepirao s Allanom oko novca za svoje obrazovanje te se [[1827.]] godine prijavio u vojsku pod lažnim imenom. Iste godine, istina u skromnim uvjetima i anonimno, objavljeno mu je i prvo djelo, zbirka pjesama ''[[Tamerlane and Other Poems]]'' ([[1827.]]), koja je inicijalno pripisana neimenovanom Bostoncu. Nakon smrti Frances Allan [[1829.]] godine, Poe i John su se privremeno zbližili. Međutim, Poeova časnička karijera na [[West Point]]u ubrzo je propala, nakon čega je on odlučio biti profesionalni pisac i ubrzo se trajno rastao s Johnom Allanom.

Iako je započeo kao pjesnik, Poe se vrlo brzo prebacio na prozu te je nekoliko godina proveo radeći u različitim književnim časopisima, postavši poznat po specifičnom stilu književne kritike. Posao ga je prisilio na česte selidbe, tako da je u tom periodu boravio i u [[Baltimore]]u, [[Philadelphia|Philadelphiji]] te [[New York (grad)|New Yorku]]. Godine [[1836.]], u [[Richmond]]u, oženio se [[Virginia Eliza Clemm Poe|Virginijom Clemm]], svojom trinaestogodišnjom rođakinjom. U siječnju [[1845.]], Poe je objavio [[poema|poemu]] ''[[The Raven]]'', koja je postala instantni uspjeh; dvije godine kasnije, Virginia Poe umire od [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. Poe je godinama planirao pokrenuti vlastiti časopis, ''The Penn'', kojeg će kasnije preimenovati u ''[[The Stylus]]'', mada je umro prije nego je uspio realizirati tu ideju. Poe je umro [[7. listopada]] [[1849.]] godine u [[Baltimore]]u, u dobi od 40 godina; uzrok smrti je i danas nepoznat, a različito se pripisivao [[alkohol]]u, &quot;zatajenju mozga&quot;, [[kolera|koleri]], drogama, bolesti srca, [[bjesnoća|bjesnoći]], [[suicid]]u, [[tuberkuloza|tuberkulozi]] i drugim uzrocima.&lt;ref name=&quot;Meyers256&quot;/&gt;

Poe i njegov rad su izvršili trajan utjecaj na američku i svjetsku književnost, ali i na specijalizirana područja poput [[kozmologija|kozmologije]] ili [[kriptografija|kriptografije]]. Njegova djela i on su se često pojavljivali u popularoj kulturi, književnosti, glazbi i na filmu, a velik broj muzeja i spomenika posvećen njemu nalazi se u Sjedinjenim Državama. Udruga [[Mystery Writers of America]] na godišnjoj razini dodjeljuje [[Nagrada Edgar|nagradu Edgar]] za posebna ostvarenja u kriminalističkom žanru.

== Biografija ==

=== Rani život ===
[[File:Edgar Allan Poe Birthplace Boston.jpg|thumb|left|320px|Spomen-ploča u [[Boston]]u koja komemorira približnu lokaciju Poeova rođenja; kuća u kojoj je doista rođen danas je uništena.]]
Edgar Poe rođen je [[19. siječnja]] [[1809.]] godine u [[Boston]]u, [[Massachusetts|MA]], kao drugo dijete engleske glumice [[Eliza Poe|Elizabeth Poe]] (''née'' Arnold) i američkog glumca [[David Poe Jr.|Davida Poea Jr.]], rođenog u [[Baltimore]]u, [[Maryland|MD]]. Imao je starijeg brata, [[William Henry Leonard Poe|Williama Henryja Poea]] (1807–1831), te mlađu sestru, Rosalie Poe (1810–1874).&lt;ref name=Allen&gt;{{harvnb|Allen|1927|p=}}&lt;/ref&gt; Njegov djed, David Poe Sr., doselio je iz [[Irska|Irske]] u Sjedinjene Države oko [[1750.]] godine.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=13}}&lt;/ref&gt; Postoji mogućnost da je Edgar svoje ime dobio po istoimenom liku iz [[William Shakespeare|Shakespeareove]] tragedije ''[[King Lear]]'', koju su njegovi roditelji izvodili tokom [[1809.]] godine.&lt;ref&gt;{{harvnb|Nelson|1981|p=65}}&lt;/ref&gt; Otac je napustio obitelj tokom [[1810.]] godine,&lt;ref&gt;{{harvnb|Canada|1997|p=}}&lt;/ref&gt; a Eliza Poe je umrla godinu dana kasnije od [[Tuberkuloza|plućne tuberkuloze]]. Poe je nakon toga udomljen od strane Johna Allana, uspješnog [[Škoti|škotskog]] trgovca iz [[Richmond, Virginia|Richmonda]], [[Virginia|VA]], koji je trgovao raznolikom robom, uključujući duhan, tkaninu, pšenicu, nadgrobne spomenike i robove.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=8}}&lt;/ref&gt; Allanovi su bili Poeovi udomitelji te su mu nadjenuli ime '''Edgar Allan Poe''',&lt;ref name=Meyers9&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=9}}&lt;/ref&gt; mada ga nikada nisu formalno posvojili.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=61}}&lt;/ref&gt;

Allanovi su Poea [[krštenje|krstili]] [[1812.]] godine u [[Američka episkopalna crkva|Episkopalnoj crkvi]]. Kao otac, John Allan je varirao između naglašene nježnosti i agresivne discipline.&lt;ref name=Meyers9/&gt; Obitelj je [[1815.]] isplovila za [[UK|Britaniju]], gdje je Poe jedno vrijeme pohađao školu u škotskom [[Irvine, Škotska|Irvineu]], Allanovom rodnom mjestu, prije nego se pridružio obitelji u [[London]]u tokom [[1816.]] godine. Do [[1817.]] godine je nastavio obrazovanje u školi u [[Chelsea, London|Chelseaju]]. Nakon svega je upisan u školu kod velečasnog Johna Bransbyja u [[Stoke Newington]]u, tada predgrađu [[London]]a udaljenom oko 6&amp;nbsp;km sjeverno.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|pp=16–18}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[1820.]], Poe i Allanovi se vraćaju u Richmond. Četiri godine kasnije, mladi Poe je bio poručnik u počasnoj gardi mladih povodom [[Posjet markiza de La Fayettea Sjedinjenim Državama|svečanog posjeta]] [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette|markiza de La Fayettea]] Richmondu.&lt;ref&gt;{{harvnb|PoeMuseum.org|2006}}&lt;/ref&gt; U ožujku [[1825.]] godine umire Allanov ujak i poslovni mecena, William Galt, koji je navodno bio najbogatiji čovjek u Richmondu;&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=20}}&lt;/ref&gt; Allan je u nasljedstvo dobio nekoliko araka njegovih posjeda, procijenjenih na oko $750,000 (otprilike $16,000,000 u protuvrijednosti za [[2017.]] godinu). Do kraja ljeta iste godine, Allan je proslavio svoje nasljedstvo kupovinom dvokatnice od cigle, koju je nazvao Moldavia.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|pp=27–28}}&lt;/ref&gt;

Prije nego se u veljači [[1826.]] godine upisao na prvu godinu studija antičkih i modernih jezika na [[Univerzitet u Virginiji|Univerzitetu u Virginiji]], Poe se moguće zaručio sa [[Sarah Elmira Royster|Sarah Royster]], svojom mladenačkom ljubavi;&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|pp=29–30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;University of Virginia. ''A Catalogue of the Officers and Students of the University of Virginia. Second Session, Commencing February 1st, 1826''. Charlottesville, VA: Chronicle Steam Book Printing House, 1880, str. 10&lt;/ref&gt; veza je prekinuta na intervenciju njezina oca nakon što se Poe upisao na fakultet. Tada još uvijek mladi univerzitet bio je utemeljen na idealima svog osnivača, [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]], te je imao strogu politiku protiv kockanja, konja, oružja, duhana i alkohola, mada su ta pravila načelno ignorirana. Jefferson je uspostavio sustav studentskog samoupravljanja, omogućivši studentima da sami biraju kolegije, organiziraju smještaj i prijavljuju svaki oblik kršenja pravila. Taj jedinstveni sustav je u vrijeme Poeova upisa još uvijek bio kaotičan, a broj ispisanih je bio izrazito visok.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|pp=21–22}}&lt;/ref&gt; Tokom studija, Poe je izgubio kontakt s Roysterovom, ali je došao i u sukob s Allanom zbog kockarskih dugova. Poe je tvrdio kako mu Allan nije poslao dovoljno novca da se prijavi na kolegije, nabavi knjige i namjesti sobu; Allan je poslao dodatni novac i nešto odjeće, ali Poeovi dugovi su svejedno rasli.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|pp=32–34}}&lt;/ref&gt; Odustao je nakon prve godine, ali nije se želio vratiti u Richmond, pogotovo nakon što je saznao da se Roysterova udala za Alexandera Sheltona. U travnju [[1827.]] godine odlazi u [[Boston]], gdje živi radeći u uredu i kao pisac za novine.&lt;ref name=Meyers32&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=32}}&lt;/ref&gt; U jednom trenutku počeo je koristiti [[pseudonim]] Henri Le Rennet.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=41}}&lt;/ref&gt;

=== Karijera u vojsci ===
[[File:TamerlaneAndOtherPoems.jpg|thumb|Naslovnica prvog izdanja zbirke ''[[Tamerlane and Other Poems]]'', prvog objavljenog djela Edgara Allana Poea.]]
Kada se više nije mogao uzdržavati, Poe se [[27. svibnja]] [[1827.]] godine prijavio u [[Kopnena vojska Sjedinjenih Država|američku vojsku]], koristeći ime Edgar A. Perry. Prilikom prijave je tvrdio da imam 22, iako je ustvari imao samo 18 godina.&lt;ref&gt;{{harvnb|Cornelius|2002|p=13}}&lt;/ref&gt; Inicijalno je bio stacioniran u [[Fort Independence (Massachusetts)|Fort Independenceu]] u [[Bostonska luka|Bostonskoj luci]] za plaću od pet dolara mjesečno.&lt;ref name=Meyers32/&gt; Iste godine objavio je i svoju prvi knjigu, zbirku pjesama od 40-ak stranica naslova ''[[Tamerlane and Other Poems]]'', objavljenu anonimno; kao autor je naveden &quot;jedan Bostonac&quot;. Zbirka je tiskana u samo 50 primjeraka i prošla je praktički nezamijećeno.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|pp=33–34}}&lt;/ref&gt; Njegova regimenta ubrzo je premještena u [[Fort Moultrie]] u [[Charleston, South Carolina|Charlestonu]], [[Južna Karolina|SC]], gdje su otputovali brodom ''Waltham'', [[8. studenog]] [[1827.]] godine. Poe je ubrzo dobio unaprijeđenje, postavši regrutirani obrtnik zadužen za pripremu streljiva za artiljeriju, što je za sobom povuklo i duplo veću plaću.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=35}}&lt;/ref&gt; U službi je bio ukupno dvije godine i došao do čina majora-narednika artiljerije, što je bio najviši čin što ga je mogao imati neborbeni časnik; nakon toga je zatražio da mu se petogodišnji vojni rok ranije prekine. Svom nadređenom, poručniku Howardu, otkrio je svoje pravo ime i svoju životnu priču. Howard je pristao dati mu [[otpust]] samo ako se prethodno pomiri s Allanom te mu je napisao pismo, međutim ovaj nije bio pretjerano oduševljen. Prolazili su mjeseci, a molbe upućene Allanu su mahom ignorirane; postoji mogućnost kako Allan čak nije pisao ni kako bi obavijestio Poea da mu je majka bolesna. Frances Allan je umrla [[28. veljače]] [[1829.]] godine, a Poe je došao u posjet dan nakon njezina sprovoda. Moguće omekšan zbog suprugine smrti, John Allan se pomirio s Poeom te je pristao pomoći mu u dobivanju otpusta s kako bi dobio namještenje na [[Vojna akademija West Point|Vojnoj akademiji]] u [[West Point, New York|West Pointu]], [[New York (savezna država)|NY]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|pp=43–47}}&lt;/ref&gt;

Poe je konačno otpušten [[15. travnja]] [[1829.]] godine, nakon što je pronašao zamjenu koja bi do kraja odslužila vojni rok umjesto njega.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=38}}&lt;/ref&gt; Prije odlaska na West Point, Poe je nakratko otišao u [[Baltimore]], gdje je odsjeo kod tete Marije Clemm, s kojom su živjeli njezina kći [[Virginia Eliza Clemm Poe|Virginia]] (Poeova prva rođakinja), njegov brat William Henry i njegova invalidna baka, Elizabeth Cairnes Poe.&lt;ref&gt;{{harvnb|Cornelius|2002|pp=13–14}}&lt;/ref&gt; U međuvremenu je u [[Baltimore]]u, tokom [[1829.]] godine, objavio i svoju drugu knjigu, zbirku poezije ''Al Aaraaf, Tamerlane and Minor Poems''.&lt;ref&gt;{{harvnb|Sova|2001|p=5}}&lt;/ref&gt;

Ubrzo se uputio na Point West, gdje je [[1. srpnja]] [[1830.]] godine položio kadetski ispit.&lt;ref&gt;{{harvnb|Krutch|1926|p=32}}&lt;/ref&gt; U listopadu iste godine, John Allan se vjenšao svojom drugom suprugom, Louisom Patterson.&lt;ref&gt;{{harvnb|Cornelius|2002|p=14}}&lt;/ref&gt; Taj brak, kao i česte svađe s Poeom oko Allanove vanbračne djece, dovele su toga da ga se njegova udomiteljska obitelj u konačnici odrekla.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|pp=54–55}}&lt;/ref&gt; Poe je tada odlučio napustiti West Point tako što je namjerno izazvao incident zbog kojega je završio pred [[vojni sud|vojnim sudom]]. Dana [[8. veljače]] [[1831.]] godine, Poeu je suđeno zbog teškog neizvršavanja dužnosti i neposluha zato što je odbio prisustvovati prozivkama, nastavi i misama. Poe je taktički izjavio kako se ne smatra krivim da bi dobio otpust, znajući da će ga sud proglasiti krivim.&lt;ref&gt;{{harvnb|Hecker|2005|pp=49–51}}&lt;/ref&gt;

U veljači [[1831.]] godine oišao je u [[New York (grad)|New York]], gdje je objavio novu zbirku poezije, naslovljenu jednostavno ''Poems''. Knjiga je financirana uz pomoć njegovih kolega kadeta s West Pointa, mnogi od kojih su donirali 75 centi i tako doveli ukupnu sumu do $170. Postoji mogućnost kako su očekivali da će zbirka sadržavati satiričke pjesme slične onima koje je na akademiji pisao o zapovjednicima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|pp=50–51}}&lt;/ref&gt; Knjigu je u New Yorku tiskao Elam Bliss, navodeći da se radi o drugom izdanju, uz posvetu: &quot;''Ova zbirka je s poštovanjem posvećena američkom kadetskom korpusu''&quot;. Zbirka je sadržavala reizdanja [[poema|poemā]] ''[[Tamerlane]]'' i ''[[Al Aaraaf]]'', ali i šest dotad neobjavljenih pjesama, uključujući i rane verzije pjesama &quot;[[To Helen]]&quot;, &quot;[[Israfel]]&quot; i &quot;[[The City in the Sea]]&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Hecker|2005|pp=53–54}}&lt;/ref&gt; Nakon mjesec dana u New Yorku, Poe se u ožujku [[1831.]] godine vratio k teti u [[Baltimore]]. Dana [[1. kolovoza]] [[1831.]] godine, od posljedica bolesti, djelomično uzrokovane [[alkoholizam|alkoholizmom]], umro je Poeov brat, William Henry.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|pp=187–188}}&lt;/ref&gt;

=== Poe kao književnik ===

Nakon bratove smrti, Poe je odlučio ozbiljno se posvetiti pisanju. Period kojeg je odabrao bio je težak period za američke izdavače.&lt;ref&gt;{{harvnb|Whalen|2001|p=64}}&lt;/ref&gt; Bio je prvi javno poznati Amerikanac koji je pokušao živjeti kao profesionalni pisac,&lt;ref name=Meyers138&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=138}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Quinn305&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=305}}&lt;/ref&gt; s tim da ga je nedostatak međunarodnog okvira za [[autorska prava]] uvelike ograničavao.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=247}}&lt;/ref&gt; Izdavači su u tom periodu često tiskali ilegalne kopije britanskih autora, zanemarujući tako nove, američke pisce, kojima bi trebali platiti.&lt;ref name=Quinn305/&gt; Izdavači su također doživjeli težak udarac tokom [[Panika iz 1837.|panike iz 1837.]] godine.&lt;ref&gt;{{harvnb|Whalen|2001|p=74}}&lt;/ref&gt; Mjesečnici i slični časopisi koji su izlazili u redovnim intervalima doživjeli su procvat u ovom periodu, djelomično zbog razvoja novih tehnologija, međutim mnogi od njih su ugašeni nakon samo par brojeva,&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=99}}&lt;/ref&gt; dok su izdavači često odbijali platiti autorima, ili bi znatno kasnili s dogovorenim isplatama.&lt;ref&gt;{{harvnb|Whalen|2001|p=82}}&lt;/ref&gt; Dok je pokušavao preživjeti kao pisac, Poe je često morao slati ponižavajuće molbe za novcem i drugim oblicima pomoći.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=139}}&lt;/ref&gt; 
[[File:VirginiaPoe.jpg|thumb|left|Godine [[1835.]], tada dvadesetšestogodišnji Poe dobio je dozvolu da se vjenča sa svojom trinaestogodišnjom rođakinjom, [[Virginia Eliza Clemm Poe|Virginijom Clemm]]. U braku su bili 11 godina, dok Virginia nije preminula od posljedica bolesti. Taj je gubitak vjerojatno inspirirao neka Poeova djela.]]
Nakon ranih pokušaja s poezijom, Poe se posvetio prozi. Objavio je nekoliko priča kod izdavača u [[Philadelphia|Philadelphiji]] te se posvetio radu na svojoj jedinoj drami, ''[[Politian (drama)|Politian]]''. U listopadu [[1833.]] godine, časopis ''[[Baltimore Saturday Visiter]]'' je dodijelio Poeu nagrad za njegovu priču &quot;[[MS. Found in a Bottle]]&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Sova|2001|p=162}}&lt;/ref&gt; Njegove priče privukle su pažnju pisca i političara [[John P. Kennedy|Johna P. Kennedyja]], utjecajnog u [[Baltimore]]u, koji je pomogao Poeu objaviti nekoliko priča te ga je upoznao s Thomasom W. Whiteom, urednikom časopisa ''[[Southern Literary Messenger]]'' iz [[Richmond, Virginia|Richmonda]]. U kolovozu [[1835.]] godine postao je pomoćnik urednika,&lt;ref&gt;{{harvnb|Sova|2001|p=225}}&lt;/ref&gt; međutim je dobio otkaz nakon samo par tjedana jer ga je šef uhvatio pijanog na poslu.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=73}}&lt;/ref&gt; Vrativši se u [[Baltimore]], Poe je [[22. rujna]] [[1835.]] ishodio dozvolu za brak sa svojom rođakinjom, [[Virginia Eliza Clemm Poe|Virginijom Clemm]], mada nije poznato jesu li se vjenčali tada ili kasnije;&lt;ref name=&quot;Silverman 1991 124&quot;&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=124}}&lt;/ref&gt; Poe je tada imao 26 godina, a Virginia 13.

White ga je ubrzo vratio na posao nakon što mu je Poe obećao da će se dolično ponašati, nakon čega se s Virginijom i njezinom majkom preselio u Richmond. U ''Messengeru'' je ostao do siječnja [[1837.]] godine. Poe je tvrdio da je u tom periodu tiraža časopisa porasla sa 700 na 3,500 primjeraka.&lt;ref name=Allen/&gt; On sam je u časopisu objavio nekoliko pjesama, recenzija knjiga, kritika i priča. Dana [[16. svibnja]] [[1836.]], Poe i Virginia Clemm su održali [[Prezbiterijanizam|prezbiterijansku]] bračnu ceremoniju u svom domu u Richmondu, tokom koje je jedan od svjedoka pogrešno potvrdio da je Virginia imala 21 godinu.&lt;ref name=&quot;Silverman 1991 124&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=85}}&lt;/ref&gt;

U srpnju [[1838.]] godine, izdavačka kuća [[Harper (izdavačka kuća)|Harper &amp; Brothers]] izdala je Poeov (jedini dovršeni) roman ''[[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]]'', koji je recenziran diljem zemlje.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=137}}&lt;/ref&gt; Tokom ljeta [[1839.]] godine, Poe postaje pomoćni urednik u časopisu ''[[Burton's Gentleman's Magazine]]''. Tu je objavio brojne članke, priče i recenzije, jačajući svoju reputaciju oštrog kritičara, koju je izgradio još dok je pisao za ''Southern Literary Messenger''. Iste godine je u dva toma objavio i zbirku ''[[Tales of the Grotesque and Arabesque]]'', međutim ista je dobila miješane kritike i nije Poeu donijela nikakav značajan profit.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=113}}&lt;/ref&gt; ''Burtona'' je napustio nakon otprilike godine dana te je pronašao posao pomoćnika u časopisu ''[[Graham's Magazine]]''.&lt;ref&gt;{{harvnb|Sova|2001|pp=39, 99}}&lt;/ref&gt;

U lipnju [[1840.]] godine, Poe je objavio prospekt u kojemu je obznanio kako namjerava pokrenuti vlastiti časopis, naziva ''[[The Stylus]]'';&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=119}}&lt;/ref&gt; časopis se inicijalno trebao zvati ''The Penn'', s obzirom da mu je središte trebalo biti u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. Dana [[6. lipnja]] je u filadelfijskom časopisu ''[[Saturday Evening Post]]'' kupio oglasni prostor i tu objavio sljedeće: &quot;''Prospekt časopisa Penn, književnog mjesečnika iz Philadelphije što će ga izdavati i čiji će urednik biti Edgar A. Poe''&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=159}}&lt;/ref&gt; Časopis nikada nije pokrenut do Poeove smrti.

U ovom je periodu pokušao osigurati mjesto u administraciji predsjednika [[John Tyler|Johna Tylera]], tvrdeći kako je član [[Vigovska stranka (Sjedinjene Države)|Vigovske stranke]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|pp=321–322}}&lt;/ref&gt; Nadao se kako bi uz pomoć Tylerova sina, Roberta,&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=186}}&lt;/ref&gt; koji je pak bio prijatelj njegova prijatelja Fredericka Thomasa,&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=144}}&lt;/ref&gt; mogao dobiti mjesto u carini u Philadelphiji. Sredinom rujna [[1842.]] godine, Poe se nije pojavio na sastanku s Thomasom oko zaposlenja, tvrdeći kako je bio bolestan, međutim Thomas je bio uvjeren kako ja zapravo bio pijan.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=187}}&lt;/ref&gt; Iako mu je obećano mjesto, sve slobodne pozicije popunili su drugi kandidati.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=188}}&lt;/ref&gt; 
[[File:Raven Poe Neill.jpg|thumb|Odmah po izlasku [[1845.]] godine, Poeova poema ''[[The Raven]]'' je postala senzacija i donijela je piscu enormnu popularnost. Na slici je ilustracija Johna R. Neilla iz [[1910.]] godine.]]
Tokom jednog poslijepodneva u siječnju [[1842.]] godine, Poeova supruga Virginia je počela pokazivati prve simptome [[tuberkuloza|tuberkuloze]], dok je pjevala i svirala klavir. Poe je taj događaj opisao kao puknuće krvne žile u njezinom grlu.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=179}}&lt;/ref&gt; Virginia se samo djelomično oporavila. Zbog stresa uzrokovanog njezinom bolešću, Poe je sve više pio. Napustio je ''Graham's'' i pokušao naći drugi posao, ciljajući jedno vrijeme na državnu službu. Vratio se u New York gdje je jedno vrijeme radio za ''[[Evening Mirror]]'' prije nego je postao urednik, a kasnije i jedini vlasnik, časopisa ''[[Broadway Journal]]''.&lt;ref name=Sova34&gt;{{harvnb|Sova|2001|p=34}}&lt;/ref&gt; S te je pozicije javno optužio [[Henry Wadsworth Longfellow|Henryja Wadswortha Longfellowa]] za [[plagiranje]]; Longfellow nikada nije odgovorio, međutim Poeov postupak ga je izolirao od ostalih pisaca.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=455}}&lt;/ref&gt; ''Evening Mirror'' je [[29. siječnja]] [[1845.]] godine objavio njegovu [[poema|poemu]] ''[[The Raven]]'', koja je postala nevjerojatna senzacija. Iako je dobio samo $9 za objavljivanje poeme,&lt;ref&gt;{{harvnb|Ostram|1987|p=5}}&lt;/ref&gt; ona ga je gotovo odmah pretvorila u hit pisca.&lt;ref&gt;{{harvnb|Hoffman|1998|p=80}}&lt;/ref&gt; Poema je istovremeno objavljena u časopisu ''[[The American Review: A Whig Journal]]'' pod pseudonimom Quarles.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=530}}&lt;/ref&gt;

''Broadway Journal'' je propao [[1846.]] godine. Poe se tada preselio u kolibu u [[Fordham (Bronx)|Fordhamu]], danas dijelu [[Bronx]]a; ta je kuća, otkako je preseljena na novu lokaciju, poznata kao [[Poeova koliba]] te je turistički lokalitet. Živeći tu, sprijateljio se s [[isusovci]]ma iz obližnjeg Koledža St. John's, danas [[Univerzitet Fordham|Univerziteta Fordham]].&lt;ref&gt;Schroth, Raymond A. ''Fordham: A History and Memoir''. New York: Fordham University Press, 2008: 22–25.&lt;/ref&gt; Virginia Poe umrla je u toj kolibi [[30. siječnja]] [[1847.]] godine.&lt;ref name=&quot;Poe Cottage&quot;&gt;{{harvnb|BronxHistoricalSociety.org|2007}}&lt;/ref&gt; Biografi i kritičari ističu kako je Poeov česti motiv &quot;smrti prelijepe žene&quot; posljedica opetovanih gubitaka žena u njegovom životu, uključujući i gubitak supruge.&lt;ref&gt;{{harvnb|Weekes|2002|p=149}}&lt;/ref&gt;

Nakon Virginijine smrti, Poe je postao izrazito nestabilan. Jedno vrijeme se udvarao pjesnikinji [[Sarah Helen Whitman]], koja je živjela u [[Providence, Rhode Island|Providenceu]], [[Rhode Island|RI]], te s kojom se eventualno i zaručio, međutim zaruke su propale, vjerojatno zbog Poeovog opijanja i kaotičnog ponašanja. Postoje i snažni dokazi kako se Whitmanina majka uplela i učinila sve da upropasti njihov odnos.&lt;ref&gt;{{harvnb|Benton|1987|p=19}}&lt;/ref&gt; Poe se tada vratio u Richmond, gdje je obnovio vezu sa Sarah Elmirom Royster, u koju je bio zaljubljen u djetinjstvu.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=628}}&lt;/ref&gt;

== Smrt ==
{{main|Smrt Edgara Allana Poea}}
[[File:EdgarAllanPoeGrave.jpg|thumb|Poevo tijelo danas se nalazi ispod ovog spomenika u [[Baltimore]]u, nakon što je premiještno [[1875.]] godine. Autorova smrt je i danas obavijena misterijem.]]
Dana [[3. listopada]] [[1849.]] godine, Edgar Allan Poe je lutao ulicama [[Baltimore]]a u stanju teškog delirija te je, prema izjavi Josepha W. Walkera, koji ga je pronašao, bio &quot;u velikoj opasnosti te... mu je hitno bila potrebna pomoć&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=638}}&lt;/ref&gt; Odveden je na [[Medicinski koledž Washington]], gdje je [[Smrt Edgara Allana Poea|preminuo]] u nedjelju, [[7. listopada]] [[1849.]] godine, u 5:00 sati ujutro.&lt;ref name=Meyers255&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=255}}&lt;/ref&gt; Poe nikada nije bio dovoljno lucidan da bi objasnio kako se doveo u tako teško stanje te je, što je bilo neobično, nosio odjeću koja nije bila njegova. Navodno je u noći prije svoje smrti opetovano ponavljao ime Reynolds, međutim i danas je nepoznato na koga je mislio. Neki izvori navode kako su njegove posljednje riječi bile: &quot;''Gospodine, pomozi mojoj jadnoj duši''&quot;.&lt;ref name=Meyers255/&gt; Svi medicinski izvještaji su izgubljeni, uključujući i potvrdu o smrti.&lt;ref&gt;{{harvnb|Bramsback|1970|p=40}}&lt;/ref&gt;

Tadašnje novine su izvještavale kako je Poe umro od &quot;odumiranja mozga&quot; ili &quot;cerebralne upale&quot;, što su redom bili česti [[eufemizam|eufemizmi]] za smrti uzrokovane neuglednim stanjima poput [[alkoholizam|alkoholizma]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|pp=435–436}}&lt;/ref&gt; Pravi uzrok njegove smrti ostaje misterij.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=435}}&lt;/ref&gt; Među mogućim uzrocima navodili su se ''[[delirium tremens]]'', [[kardiovaskularna bolest]], [[epilepsija]], [[sifilis]], [[meningitis]],&lt;ref name=Meyers256&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=256}}&lt;/ref&gt;  [[kolera]]&lt;ref&gt;{{harvnb|CrimeLibrary.com|2008}}&lt;/ref&gt; i [[bjesnoća]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Benitez|1996}}&lt;/ref&gt; Jedna teorija iz [[1872.]] godine navodi kako je Poe bio žrtva ''[[cooping]]a'', tada popularnog oblika izborne prevare koji se svodio na otimanje i prisilno alkoholiziranje prolaznika na cestama s ciljem njihovog glasovanja za određenog izbornog kandidata, a koji je često bio popraćen nasiljem, čak i ubojstvima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Walsh|2000|pp=32–33}}&lt;/ref&gt;

=== Griswoldov &quot;Memoar&quot; ===

Na dan Poeovog pogreba, ''[[New York Tribune]]'' je objavio podužu osmrtnicu čiji je autor bio izvjesni Ludwig. Osmrtnica je ubrzo objavljena diljem zemlje. Počela je na sljedeći način: &quot;''Edgar Allan Poe je mrtav. Umro je u Baltimoreu prije dva dana. Ova će objava iznenaditi mnoge, ali će rastužiti mali broj ljudi''&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=259}} Ukoliko želite pročitati cijeli tekst osmrtnice, pogledajte [[s:en:Death of Edgar Allan Poe|Poeovu osmrtnicu]] na engleskom Wikizvoru.&lt;/ref&gt; Ludwig je ubrzo identificiran kao [[Rufus Wilmot Griswold]], urednik i kritičar koji je još od [[1842.]] godine gajio snažan animozitet prema Poeu. Griswold je nekim čudom postao Poeov literatni izvršitelj te je pokušao uništiti ugled svog neprijatelja nakon njegove smrti.&lt;ref name=Hoffman14&gt;{{harvnb|Hoffman|1998|p=14}}&lt;/ref&gt;

Griswold je napisao biografski članak o Poeu naslova &quot;Memoir of the Author&quot;, koji je uvršten u izdanje sabranih djela iz [[1850.]] godine. Poea je opisao kao odvratnog, pijanog i nadrogiranog luđaka te je kao dokaz priložio autorova pisma.&lt;ref name=Hoffman14/&gt; Mnoge njegove tvrdnje bile su ili lažne ili izvrnute poluistine. Primjerice, danas se pouzdano zna da Poe nije bio ovisnik o drogama.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=693}}&lt;/ref&gt; Oni koji su dobro poznavali Poea denuncirali su Griswoldovu knjigu,&lt;ref&gt;{{harvnb|Sova|2001|p=101}}&lt;/ref&gt; ali je ista postala jako popularna. Popularnost je djelomično bila i posljedica činjenice da je to bila jedina potpuna biografija dostupna u tom periodu te je naširoko tiskana, a djelomično i zbog toga što su čitatelji bili uzbuđeni što su imali priliku čitati knjige &quot;zlog&quot; čovjeka.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=263}}&lt;/ref&gt; Pisma koja je Griswold priložio kao dokaze kasnije su identificirana kao krivotvorine.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=699}}&lt;/ref&gt;

== Literarni stil i teme ==

=== Žanrovi ===
[[File:EAPoeStatue.jpg|thumb|left|Statua Edgara Allana Poea u [[Baltimore]]u, što je izradio [[Moses J. Ezekiel]].]]
Poeova najpoznatija djela spadaju u [[Gotski roman|gotsku fikciju]],&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=64}}&lt;/ref&gt; žanr kojemu se posvetio kako bi zadovoljio afinitete publike.&lt;ref name=Royot57&gt;{{harvnb|Royot|2002|p=57}}&lt;/ref&gt; Njegove najčešće teme su smrt, uključujući i njezine fizičke manifestacije, učinke raspadanja, brigu oko [[prerana sahrana|preranog pokopa]], reanimaciju mrtvih i žalovanje.&lt;ref&gt;{{harvnb|Kennedy|1987|p=3}}&lt;/ref&gt; Mnoga njegova djela uglavnom se smatraju dijelom [[mračni romantizam|mračnog romantizma]], književne reakcije na [[transcedentalizam]],&lt;ref&gt;{{harvnb|Koster|2002|p=336}}&lt;/ref&gt; prema kojemu je Poe gajio izraženo negativne sentimente.&lt;ref name=ljunquist15&gt;{{harvnb|Ljunquist|2002|p=15}}&lt;/ref&gt; Sljedbenicima pokreta nadjenuo je satirički nadimak &quot;Frog-Pondians&quot;, prema bari sa [[žabe|žabama]] u parku [[Boston Common]],&lt;ref&gt;{{harvnb|Royot|2002|pp=61–62}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=(Introduction)|url=http://www.bc.edu/schools/cas/english/poebostonexhibit/|work=The Raven in the Frog Pond: Edgar Allan Poe and the City of Boston|publisher=The Trustees of Boston College|accessdate=May 26, 2012|format=Exhibition at Boston Public Library|date=December 17, 2009 – March 31, 2010|archive-date=2017-02-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20170203065247/http://www.bc.edu/schools/cas/english/poebostonexhibit/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; a njihov je stil ismijavao kao &quot;[[metafora|metafore]] bez kontrole&quot;,&lt;ref&gt;{{harvnb|Hayes|2002|p=16}}&lt;/ref&gt; tvrdeći da ti autori odlaze u &quot;opskurnost opskurnosti radi&quot; ili &quot;misticizam misticizma radi&quot;.&lt;ref name=ljunquist15/&gt; U pismu [[Thomas Holley Chivers|Thomasu Holleyju Chiversu]], Poe je napisao kako on ne prezire transcedentaliste, &quot;samo pretendente i [[sofizam|sofiste]] među njima&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=169}}&lt;/ref&gt;

Izuzev [[horor]] priča, Poe je pisao i [[satira|satire]], humoristične priče i [[Masovna obmana|obmane]]. Kako bi postigao humoristični efekt, Poe je koristio ironiju i suludu ekstravaganciju, često kako bi čitatelja oslobodio od kulturološkog konformizma.&lt;ref name=Royot57/&gt; &quot;[[Metzengerstein]]&quot;, prva priča koju je Poe objavio,&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=88}}&lt;/ref&gt; bila je njegov prvi korak u žanr horora, mada je inicijalno zamišljena kao [[burleska]] koja je trebala satirizirati popularni žanr.&lt;ref&gt;{{harvnb|Fisher|1993|pp=142,149}}&lt;/ref&gt; Poe je također reformirao [[Naučna fantastika|znanstvenu fantastiku]], prateći u svojim djelima nove tehnologije poput [[Balon na vrući zrak|balona na vrući zrak]] u priči &quot;[[The Balloon-Hoax]]&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Tresch|2002|p=114}}&lt;/ref&gt;

Poe je velik dio svojih djela pisao koristeći teme za koje je znao da će se dopasti široj čitateljskoj publici.&lt;ref&gt;{{harvnb|Whalen|2001|p=67}}&lt;/ref&gt; U tu svrhu, Poe je u svoja djela često ubacivao elemente [[pseudoznanost]]i, poput [[frenologija|frenologije]]&lt;ref&gt;{{harvnb|Hungerford|1930|pp=209–231}}&lt;/ref&gt; ili [[fiziognomija|fiziognomije]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Grayson|2005|pp=56–77}}&lt;/ref&gt;

=== Književna teorija ===

Poeova djela reflektiraju njegove književne teorije, koje je iznosio u svojim kritikama, ali i esejima poput onog &quot;[[The Poetic Principle]]&quot;.&lt;ref name=Krutch225&gt;{{harvnb|Krutch|1926|p=225}}&lt;/ref&gt; Prezirao je [[didakticizam]]&lt;ref&gt;{{harvnb|Kagle|1990|p=104}}&lt;/ref&gt; i [[alegorija|alegoriju]],&lt;ref&gt;{{harvnb|Poe|1847|pp=252–256}}&lt;/ref&gt; iako je vjerovao da bi značenje u književnosti trebalo biti struja koja teče točno ispod površine. Djela s jasno očitovanim značenjem, napisao je, prestaju biti umjetnost.&lt;ref&gt;{{harvnb|Wilbur|1967|p=99}}&lt;/ref&gt; Vjerovao je da bi kvalitetna djela trebala biti kratka i fokusirana na jedan specifični efekt.&lt;ref name=Krutch225/&gt; U tu svrhu, Poe je vjerovao kako pisac mora precizno iskalkulirati svaki sentiment i ideju.&lt;ref&gt;{{harvnb|Jannaccone|1974|p=3}}&lt;/ref&gt;

U eseju &quot;[[The Philosophy of Composition]]&quot;, Poe je opisao svoju metodu pisanja poeme ''[[The Raven]]'', tvrdeći da se striktno pridržavao te metode. Neki kritičati su doveli u pitanje to je li Poe doista ustrajano slijedio tu metodu, poput [[T. S. Eliot]]a, koji je rekao: &quot;''Nama je teško iščitavati taj esej bez da promislimo da, ako je Poe doista smislio svoju poemu s tolikim kalkulacijama, da bi se malo više potrudio oko svega: rezultat teško da odaje počast metodi''&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Hoffman|1998|p=76}}&lt;/ref&gt; Biograf Joseph Wood Krutch opisao je taj esej kao &quot;prilično visoko ingenioznu vježbu u umijeću racionalizacije&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Krutch|1926|p=98}}&lt;/ref&gt;

== Ostavština ==

=== Utjecaj ===
[[File:The Purloined Letter.jpg|thumb|320px|[[Frédéric-Théodore Lix|Lixova]] ilustracija za Poeovu priču &quot;[[The Purloined Letter]]&quot;, u kojoj se pojavljuje [[C. Auguste Dupin]]. Poe se danas smatra ocem detektivske priče, dok je Dupin bio inspiracija za mnoge kasnije literarne detektive, uključujući i [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]].]]
[[File:Balloon-Hoax.jpg|thumb|320px|Ilustracija balona ''Victoria'' koja je popratila novinski članak &quot;[[The Baloon-Hoax]]&quot;, u kojem je Poe podvalio prevaru pod istinitu priču.]]
[[File:Gold Bug cryptogram.jpg|thumb|320px|Jednostavni [[supstitucijski kriptogram]] korišten u Poeovoj priči &quot;[[The Gold-Bug]]&quot;.]]
Za života, Poe je bio najpriznatiji kao književni kritičar. Njegov kolega [[James Russell Lowell]] nazvao ga je &quot;najperceptivnijim, najfilozofskijim i najneustrašivijim kritičarem kreativnih djela što je ikada pisao u Americi&quot;, sugerirajući – simbolično – da je povremeno koristio [[pruska kiselina|prusku kiselinu]] umjesto tinte.&lt;ref&gt;{{harvnb|Quinn|1998|p=432}}&lt;/ref&gt; Poeove oštre kritike donijele su mu ugled &quot;čovjeka-skalpela&quot; (eng. &quot;''tomahawk man''&quot;).&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Edgar Allan Poe: Rhetoric and Style|url=https://archive.org/details/edgarallanpoerhe0000zimm|last=Zimmerman|first=Brett|year=2005|publisher=McGill-Queen's University Press|location=Montreal|isbn=0-7735-2899-7|pages=[https://archive.org/details/edgarallanpoerhe0000zimm/page/85 85]–87}}&lt;/ref&gt; Jedna od njegovih najomiljenijih &quot;žrtava&quot; bio je ugledni [[boston]]ski pjesnik [[Henry Wadsworth Longfellow]], kojega su njegovi književni prijatelji često branili u sklopu onoga što će kasnije biti nazvano &quot;Longfellowovim ratom&quot;. Poe ga je optužio za &quot;herezu didaktike&quot;, nazivajući njegovu poeziju propovjedajućom, derivativnom i tematski plagiranom.&lt;ref name=Lewis&gt;{{cite news|last=Lewis|first=Paul|title=Quoth the detective: Edgar Allan Poe's case against the Boston literati|url=http://www.boston.com/ae/books/articles/2011/03/06/quoth_the_detective/?page=full|work=boston.com|publisher=Globe Newspaper Company|accessdate=April 9, 2013|date=March 6, 2011|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130603120501/http://www.boston.com/ae/books/articles/2011/03/06/quoth_the_detective/?page=full|archivedate=June 3, 2013}}&lt;/ref&gt; Poe je točno predvidio da će ugled i stil Henryja Wadswortha Longfellowa s vremenom izgubiti na vrijednosti, napisavši: &quot;''Pripisujemo mu visoke kvalitete, ali uskraćujemo mu Budućnost''&quot;.&lt;ref name=BosLitHist&gt;{{cite web|title=Longfellow's Serenity and Poe's Prediction|url=http://www.bostonliteraryhistory.com/chapter-5|work=Forgotten Chapters of Boston's Literary History|publisher=The Trustees of Boston College|accessdate=May 22, 2012|format=Exhibition at Boston Public Library and Massachusetts Historical Society|date=March 28 – July 30, 2012}}&lt;/ref&gt;

Poe je bio poznat i kao autor fikcije te je postao jedan od prvih američkih pisaca [[19. vijek|XIX. vijeka]] koji je postao popularniji u [[Europa|Europi]], nego u [[SAD|Sjedinjenim Državama]].&lt;ref name=Meyers258&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=258}}&lt;/ref&gt; Posebno ga se cijeni(lo) u [[Francuska|Francuskoj]], mahom zahvaljujući ranim prijevodima [[Charles Baudelaire|Charlesa Baudelairea]]. Baudelaireovi prijevodi bili su tada definitivna izdanja Poeovih djela za cijelu Europu.&lt;ref&gt;{{harvnb|Harner|1990|p=218}}&lt;/ref&gt;

Poeova rana [[detektivska fikcija]] u kojoj se pojavljuje [[C. Auguste Dupin]] postavila je temelj za sve buduće literatne detektive. Sir [[Arthur Conan Doyle]] je jednom prilikom rekao: &quot;''Svaka [Poeova detektivska priča] je korijen iz kojega se razvija cijela literatura... Gdje je bila detektivska priča dok joj Poe nije udahnuo život?''&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Frank|Magistrale|1997|p=103}}&lt;/ref&gt; Udruga [[Mystery Writers of America]] je svoje nagrade za izvrsnost u detektivskoj fikciji nazvala [[Nagrada Edgar|Edgarima]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Neimeyer|2002|p=206}}&lt;/ref&gt; Poe je također izvršio utjecaj na pisce [[Naučna fantastika|znanstvene fantastike]], među njima i [[Jules Verne|Julesa Vernea]], koji je napisao nastavak njegova romana ''[[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]]'', naslovljen ''[[Le Sphinx des glaces]]''.&lt;ref&gt;{{harvnb|Frank|Magistrale|1997|p=364}}&lt;/ref&gt; Pisac [[H. G. Wells]] je jednom prokomentirao kako &quot;''Pym'' govori ono što je jedan vrlo inteligentan um mogao zamisliti o regiji Južnog pola prije stotinu godina&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Frank|Magistrale|1997|p=372}}&lt;/ref&gt; Godine [[2013.]], ''[[The Guardian]]'' je naveo ''[[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]]'' kao jedan od najvećih romana ikada napisanih na engleskom jeziku, ističući njegov utjecaj na autore kao što su [[Henry James]], [[Arthur Conan Doyle]], [[B. Traven]] i [[David Morrell]].&lt;ref name=&quot;guardian&quot;&gt;{{cite news | last = McCrum | first = Robert | title = The 100 best novels: No 10 – The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket by Edgar Allan Poe (1838) | work = [[The Guardian]] | date = 2013 | url = https://www.theguardian.com/books/2013/nov/24/arthur-gordon-pym-nantucket-edgar-allan-poe-100-novels | accessdate = August 8, 2016 | deadurl = no | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160911130937/https://www.theguardian.com/books/2013/nov/24/arthur-gordon-pym-nantucket-edgar-allan-poe-100-novels | archivedate = September 11, 2016 | df =  }}&lt;/ref&gt;

Kao što je slučaj s mnogim poznatim umjetnicima, Poeova djela su izrodila mnoge imitatore.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=281}}&lt;/ref&gt; Jedan od trendova među njima bile su tvrdnje vidovnjaka i sličnih kako &quot;kanaliraju&quot; pjesme od Poeovog duha. Jedna od najpoznatijih takvih autorica bila je Lizzie Doten, koja je tvrdila da je kompoziciju za svoju zbirku ''Poems from the Inner Life'' ([[1863.]]), dobila direktno od Poeovog duha. Ta zbirka sadržavala je prerade poznatih Poeovih djela (poput &quot;[[The Bells (pjesma)|The Bells]]&quot;), ali s novim, pozitivnim senzibilitetom.&lt;ref&gt;{{harvnb|Carlson|1996|p=476}}&lt;/ref&gt;

Unatoč značajnom utjecaju, Poe je bio i meta kritika. Negativne kritike uvelike su bile posljedice negativne percepcije njegove osobnosti te utjecaja te percepcije na njegov ugled.&lt;ref name=Meyers258/&gt; [[William Butler Yeats]] je u nekoliko navrata kritizirao Poea, jednom ga prilikom čak nazvavši i &quot;vulgarnim&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=274}}&lt;/ref&gt; Transcedentalist [[Ralph Waldo Emerson]] je o poemi ''The Raven'' rekao kako u njoj ne vidi apsolutno ništa,&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=265}}&lt;/ref&gt; dok je Poea osobno nazvao &quot;čovjekom za ''[[jingle]]ove''&quot;.&lt;ref&gt;{{harvnb|New York Times|1894}}&lt;/ref&gt; [[Aldous Huxley]] je napisao kako Poeova djela &quot;padaju u vulgarnost&quot; tako što su &quot;previše poetična&quot;, kao da netko nosi dijamantni prsten na svakom prstu.&lt;ref&gt;{{harvnb|Huxley|1967|p=32}}&lt;/ref&gt;

Vjeruje se kako je do danas preživjelo samo 12 kopija Poeove prve objavljene zbirke, ''Tamerlane and Other Poems''. U prosincu [[2009.]] godine, jedna od njih prodana je u [[New York (grad)|njujorškom]] [[Christie'su]] za $662,500, što je rekordni iznos za neko djelo američke književnosti.&lt;ref&gt;{{harvnb|New York Daily News|2009}}&lt;/ref&gt;

=== Fizika i kozmologija ===

Poeov esej ''[[Eureka: A Prose Poem]]'' ([[1848.]]) sadržavao je [[kozmologija|kozmološku]] teoriju koja je prethodila [[Teorija velikog praska|velikom prasku]] čak 80 godina,&lt;ref&gt;{{harvnb|Cappi|1994}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Rombeck|2005}}&lt;/ref&gt; kao i prvo prihvatljivo rješenje [[Olbersov paradoks|Olbersovog paradoksa]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Harrison|1987|p=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Smoot|Davidson|1994|p=}}&lt;/ref&gt; U tom eseju, Poe je namjerno izbjegao koristiti znanstvenu metodu te je pisao iz čiste [[intuicija|intuicije]].&lt;ref name=Meyers214&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=214}}&lt;/ref&gt; Upravo iz tog razloga, on ga je smatrao umjetničkim djelom, a ne znanstvenim radom,&lt;ref name=Meyers214/&gt; iako je inzistirao da je sve u njemu istinito&lt;ref&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=399}}&lt;/ref&gt; te ga je smatrao remek-djelom.&lt;ref&gt;{{harvnb|Meyers|1992|p=219}}&lt;/ref&gt; Ipak, ''Eureka'' je unatoč svemu prepuna znanstvenih pogrešaka. Jedan od očitijih primjera je Poeovo ignoriranje [[Newtonovi zakoni|Newtonovih zakona]] po pitanju gustoće i rotacije planeta.&lt;ref&gt;{{harvnb|Sova|2001|p=82}}&lt;/ref&gt;

=== Kriptografija ===

Poe je bio uvelike zainteresiran za [[kriptografija|kriptografiju]]. U [[Philadelphia|filadelfijskom]] časopisu ''Alexander's Weekly (Express) Messenger'' je jednom prilikom postavio oglas u sklopu kojega je tražio od čitatelja da mu šalju svoje [[šifra|šifre]], koje bi on onda rješavao.&lt;ref name=Silverman152&gt;{{harvnb|Silverman|1991|p=152}}&lt;/ref&gt; U srpnju [[1841.]], Poe je u ''[[Graham's Magazine]]u'' objavio esej naslova &quot;A Few Words on Secret Writing&quot;. Kapitalizirajući na javnom interesu za temu, Poe je napisao priču &quot;[[The Gold-Bug]]&quot;, koje su šifre činile esencijalni dio.&lt;ref&gt;{{harvnb|Rosenheim|1997|pp=2, 6}}&lt;/ref&gt; Poeov uspjeh u kriptografiji nije bio temeljen na njegovom dubokom poznavanju materije (metoda mu je uglavnom bila ograničena na jednostavni [[supstitucijski kriptogram]]) koliko na poznavanju čitateljske publike. Njegove izvrsne analitičke sposobnosti, koje su bile tako evidentne u njegovim detektivskim pričama, omogućile su mu da shvati da je opća publika uglavnom neinformirana po pitanju rješavanja običnog supstitucijskog kriptograma, što je vješto iskoristio.&lt;ref name=Silverman152/&gt; Senzacija koju je Poe izazvao svojim kriptogramima potpomogla je popularizaciji istih u novinama i časopisima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Friedman|1993|pp=40–41}}&lt;/ref&gt;

Međutim, njegov utjecaj na kriptografiju išao je i dalje. Tako je izvršio snažan utjecaj na [[William Friedman|Williama Friedmana]], vodećeg američkog kriptologa.&lt;ref&gt;{{harvnb|Rosenheim|1997|p=15}}&lt;/ref&gt; Njegov inicijalni interes za kriptografiju potaknut je čitanjem priče &quot;The Gold-Bug&quot; u djetinjstvu, a kasnije je upravo tu zanimaciju koristio kako bi probio [[japan]]ski [[PURPLE]] kod tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Rosenheim|1997|p=146}}&lt;/ref&gt;

== Poe u popularnoj kulturi ==

=== Kao lik ===
{{main|Edgar Allan Poe u popularnoj kulturi|Edgar Allan Poe na filmu i televiziji}}
[[File:John-cusack-in-the-raven.jpg|thumb|320px|[[John Cusack]] kao Edgar Allan Poe na promotivnoj fotografiji za film ''[[The Raven (film, 2012)|The Raven]]'' ([[2012.]]).]]
Stvarni Edgar Allan Poe često se pojavljivao kao fiktivna verzija samoga sebe u različitim medijskim adaptacijama, gdje je često portretiran kao &quot;ludi genije&quot; ili &quot;napaćeni umjetnik&quot;, dok su sami materijali obrađivali njegove osobne probleme.&lt;ref&gt;{{harvnb|Neimeyer|2002|p=209}}&lt;/ref&gt; Mnoge takve adaptacije spajale su stvarne činjenice iz Poeova života s fikitivnim biografijama njegovih likova, sugerirajući tako da je Poe dijelio identitet sa svojim likovima.&lt;ref&gt;{{harvnb|Gargano|1967|p=165}}&lt;/ref&gt; Nerijetko je Poe u tim adaptacijama koristio detektivske vještine kako bi rješavao različite slučajeve, poput romana ''[[The Poe Shadow]]'' [[Matthew Pearl|Matthewa Pearla]] ili filma ''[[The Raven (film, 2012)|The Raven]]'', gdje ga je tumačio [[John Cusack]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Maslin|2006}}&lt;/ref&gt;

=== Spomenici i muzeji ===

Nijedan od domova u kojima je Poe živio dok je bio dijete danas nije preživio, uključujući i imanje Moldavia, na kojemu su živjeli Allanovi. Najstariji preživjeli dom, Old Stone House u [[Richmond, Virginia|Richmondu]], danas je [[Muzej Edgara Allana Poea]], mada, ironično, Poe nikada nije živio tu. Muzej sadrži brojne predmete koje je Poe koristio dok je živio s Allanovima te nekoliko rijetkih prvih izdanja Poeovih djela. West Range 13 je broj sobe za koju se vjeruje da je Poe živio u njoj dok je studirao na [[Univerzitet u Virginiji|Univerzitetu u Virginiji]] tokom [[1826.]] godine; soba je očuvana i otvorena za posjete. Njezino održavanje nadzire grupa studenata i zaposlenika poznata kao [[Društvo gavrana]].&lt;ref&gt;{{harvnb|The Raven Society|2014}}&lt;/ref&gt;

Najstariji preživjelo dom u kojemu je Poe doista živio nalazi se u [[Baltimore]]u te je danas [[Dom i muzej Edgara Allana Poea]]. Vjeruje se kako je Poe živio na lokaciji kada je imao 23 godine, dok je živio s Virginijom i Marijom Clemm, kao i sa svojom bakom i starijim bratom, Williamom Henryjem.&lt;ref&gt;{{harvnb|Edgar Allan Poe Society|2007}}&lt;/ref&gt; Otvoren je za javnost, a u njemu se nalazi i središte [[Društvo Edgara Allana Poea|Društva Edgara Allana Poea]]. Među nekolicinom domova što su ih Poe i Virginia te Maria Clemm iznajmljivali u [[Philadelphia|Philadelphiji]], samo je posljednji preživio. Kuća Spring Garden, gdje je Poe živio od [[1843.]] do [[1844.]] godine, danas je organizirana kao [[Nacionalno historijsko mjesto Edgara Allana Poea]], a održava ju [[Državna služba za parkove]].&lt;ref&gt;{{harvnb|Burns|2006}}&lt;/ref&gt; Poeov posljednji dom sačuvan je kao [[koliba Edgara Allana Poea]] u [[Bronx]]u, [[New York (grad)|New York]].&lt;ref name=&quot;Poe Cottage&quot;/&gt;

U [[Boston]]u, komemorativna ploča u Ulici Boylston nalazi se nekoliko ulica od stvarne lokacije Poeova rođenja.&lt;ref name=RavenRet&gt;{{cite web|title=Poe &amp; Boston: 2009|url=http://www.bc.edu/libraries/about/exhibits/oneill/2008winter/now.html|work=The Raven Returns: Edgar Allan Poe Bicentennial Celebration|publisher=The Trustees of Boston College|accessdate=May 26, 2012|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130730104913/http://www.bc.edu/libraries/about/exhibits/oneill/2008winter/now.html|archivedate=July 30, 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Poe&gt;{{cite web|title=Edgar Allan Poe Birth Place|url=http://www.waymarking.com/waymarks/WM2MWP|work=Massachusetts Historical Markers on Waymarking.com|publisher=Groundspeak, Inc|accessdate=May 11, 2012|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130515182453/http://www.waymarking.com/waymarks/WM2MWP|archivedate=May 15, 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Van Hoy|2007}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{harvnb|Glenn|2007}}&lt;/ref&gt; Kuća u kojoj se rodio, u Ulici Carver 62, danas više ne postoji; uz to, ulica je u međuvremenu preimenovana u Ulica Charles – jug.&lt;ref name=&quot;BosLitHistMap&quot;&gt;{{cite web|title=An Interactive Map of Literary Boston: 1794–1862|url=http://bostonliteraryhistory.com/sites/default/files/bostonliteraryhistorymap.pdf|work=Forgotten Chapters of Boston's Literary History|publisher=The Trustees of Boston College|accessdate=May 22, 2012|format=Exhibition|date=March 28 – July 30, 2012}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Glenn&gt;{{cite news|last=Glenn|first=Joshua|title=The house of Poe – mystery solved!|url=http://www.boston.com/news/globe/ideas/brainiac/2007/04/_a_globe_reader.html|work=boston.com|publisher=The Boston Globe|accessdate=May 22, 2012|date=April 9, 2007|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121026133552/http://www.boston.com/news/globe/ideas/brainiac/2007/04/_a_globe_reader.html|archivedate=October 26, 2012}}&lt;/ref&gt; &quot;Trg&quot; na križanju ulica Broadway, Fayette i Carver jedno je vrijeme nosio njegovo ime,&lt;ref name=OldPoeSq&gt;{{cite web|title=Edgar Allan Poe Square|url=http://bostonhistory.typepad.com/notes_on_the_urban_condit/2007/01/edgar_allen_poe.html|work=The City Record, and Boston News-letter|accessdate=May 11, 2011|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100710104718/http://bostonhistory.typepad.com/notes_on_the_urban_condit/2007/01/edgar_allen_poe.html|archivedate=July 10, 2010}}&lt;/ref&gt; ali je nestao nakon reorganizacije ulica. Tokom [[2009.]] godine, križanje ulica Carver i Bolyston (dvije ulice sjeverno od mjesta njegova rođenja) preimenovano je u Trg Edgara Allana Poea.&lt;ref name=PoeSq&gt;{{cite web|title=Edgar Allan Poe Square|url=http://www.waymarking.com/waymarks/WM6AMW_Edgar_Allan_Poe_Square__Boston_MA|work=Massachusetts Historical Markers on Waymarking.com|publisher=Groundspeak, Inc|accessdate=May 11, 2012|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130515193417/http://www.waymarking.com/waymarks/WM6AMW_Edgar_Allan_Poe_Square__Boston_MA|archivedate=May 15, 2013}}&lt;/ref&gt; U ožujku [[2014.]] godine završeno je prikupljanje sredstava za postavljanje trajnog spomenika na lokaciji. Pobjednički spomenik dizajnirala je Stefanie Rocknak, a prikazuje Poea u borbi s vjetrom, dok oko njega leti gavran; njegova aktovka je pala i otvorila se, ostavljajući za njim papirnati trag njegovih djela.&lt;ref name=Fox2013&gt;{{cite news|last=Fox|first=Jeremy C.|title=Vision for an Edgar Allan Poe memorial in Boston comes closer to reality|url=http://www.boston.com/yourtown/news/downtown/2013/02/vision_for_an_edgar_allan_poe.html|accessdate=April 9, 2013|newspaper=boston.com (Boston Globe)|date=February 1, 2013|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150430091910/http://www.boston.com/yourtown/news/downtown/2013/02/vision_for_an_edgar_allan_poe.html|archivedate=April 30, 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Kaiser&gt;{{cite news|last=Kaiser|first=Johanna|title=Boston chooses life-size Edgar Allan Poe statue to commemorate writer's ties to city|url=http://www.boston.com/yourtown/news/beacon_hill/2012/04/life-size_poe_statue_chosen_to.html|accessdate=April 9, 2013|newspaper=boston.com (Boston Globe)|date=April 23, 2012|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130529131250/http://www.boston.com/yourtown/news/beacon_hill/2012/04/life-size_poe_statue_chosen_to.html|archivedate=May 29, 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=PFOB2&gt;{{cite web|title=About the project|url=http://poeboston.blogspot.com|work=Edgar Allan Poe Square Public Art Project|publisher=Edgar Allan Poe Foundation of Boston, Inc|accessdate=April 9, 2013|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130423180550/http://poeboston.blogspot.com/|archivedate=April 23, 2013}}&lt;/ref&gt; Spomenik je javno predstavljen [[5. listopada]] [[2014.]] godine, a prisustvovao mu je američki pjesnik [[Robert Pinsky]].&lt;ref name=Lee&gt;{{cite news|last1=Lee|first1=M. G.|title=Edgar Allan Poe immortalized in the city he loathed|url=https://www.bostonglobe.com/metro/2014/10/05/evermore-edgar-allan-poe-immortalized-city-loathed/LpGC9U4FZ2w3HFIXomOwON/story.html|accessdate=July 2, 2015|work=Boston Globe|date=October 5, 2014|deadurl=no|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150702204922/https://www.bostonglobe.com/metro/2014/10/05/evermore-edgar-allan-poe-immortalized-city-loathed/LpGC9U4FZ2w3HFIXomOwON/story.html|archivedate=July 2, 2015}}&lt;/ref&gt;

Među ostale spomeničke lokacije spada zgrada na [[Upper West Side]]u, gdje je Poe privremeno živio kada je prvi put došao u [[New York (grad)|New York]]. Spomen-ploča sugerira kako je na toj lokaciji napisana poema ''The Raven''. Na lokaciji na kojoj je Poe navodno posljednji put pio prije nego je umro, u četvrti [[Fell's Point (Baltimore)|Fell's Point]] u [[Baltimore]]u, još uvijek se nalazi gostionica, koja danas nosi ime The Horse You Came In On; lokalni stanovnici i gosti inzistiraju da duh po imenu Edgar opsjeda sobe iznad gostionice.&lt;ref&gt;{{harvnb|Lake|2006|p=195}}&lt;/ref&gt;

=== Fotografije ===

Rane [[dagerotipija|dagerotipije]] Edgara Allana Poea još uvijek izazivaju veliko zanimanje među historičarima književnosti.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Deas |first=Michael J. |title=The Portraits and Daguerreotypes of Edgar Allan Poe |url=https://www.eapoe.org/papers/misc1921/deas109a.htm |publisher=University of Virginia |page=47–51 |date=1989 |isbn=978-0813911809 |author-link=Michael J. Deas}}&lt;/ref&gt; Među istima se posebno ističu:

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;200px&quot;&gt;
File:Edgar Allan Poe - Daly Daguerreotype.png|'''Dagerotipija &quot;Daly&quot;''', {{small|''pronađena u kolekciji pisca Augustina Dalyja''}}&lt;br&gt;{{small|snimljena [[1847.]] godine u [[New York (grad)|New Yorku]], [[New York (savezna država)|NY]]; autor nepoznat}}
File:Edgar Allan Poe 2.jpg|'''Dagerotipija &quot;Ultima Thule&quot;''', {{small|''nazvana u čast nove fotografske tehnike''}}&lt;br&gt;{{small|snimljena [[1848.]] godine u [[Providence, Rhode Island|Providenceu]], [[Rhode Island|RI]]; autor: Edwin H. Manchester}}
File:Hartshorn, S.W. - Edgar Allan Poe (Zeno Fotografie).jpg|'''Dagerotipija &quot;Whitman&quot;''', {{small|''vjerojatno zaručnički poklon za Sarah Helen Whitman''}}&lt;br&gt;{{small|snimljena [[1848.]] godine u [[Providence, Rhode Island|Providenceu]], [[Rhode Island|RI]]; autor: Edwin H. Manchester}}
File:Edgar Allan Poe-circa1849.png|'''Dagetoripija &quot;Annie&quot;''', {{small|''uručena kao dar gospođi Annie L. Richmond, prijateljici Edgara Allana Poea''}}&lt;br&gt;{{small|snimljena [[1849.]] godine u [[Lowell, Massachusetts|Lowellu]], [[Massachusetts|MA]]; autor nepoznat}}
File:Edgar Allan Poe - Stella Daguerreotype, 1849.jpg|'''Dagerotipija &quot;Stella&quot;''', {{small|''nazvana u čast Poeove ljubavi, Sarah Anne Lewis''}}&lt;br&gt;{{small|snimljena [[1849.]] godine u [[Lowell, Massachusetts|Lowellu]], [[Massachusetts|MA]]; autor nepoznat}}
File:Edgar Allan Poe by Pratt, 1849.jpg|'''Dagerotipija &quot;Thompson&quot;''', {{small|''dana kao poklon uredniku Johnu Reubenu Thompsonu''}}&lt;br&gt;{{small|snimljena [[1849.]] godine u [[Richmond, Virginia|Richmondu]], [[Virginia|VA]]; autor: William Abbott Pratt}}
&lt;/gallery&gt;

=== Poe Toaster ===
{{main|Poe Toaster}}
Tokom nekoliko desetljeća, na Poeov rođendan, [[19. siječnja]], nepoznati muškarac, koji je simpatično prozvan Poe Toaster (u čast zdravice koju je pravio u čast Poea), ostavljao je bocu [[konjak]]a i tri [[ruža|ruže]] na piščevom grobu. Dana [[15. kolovoza]] [[2007.]] godine, bivši historičar u crkvi Westimnster, gdje je Poe pokopan, Sam Porpora, rekao je kako je on započeo tradiciju [[1949.]] godine. Porpora je rekao kako je cilj bio skupiti novac i pojačati profil crkve. Njegova priča nikada nije potvrđena,&lt;ref&gt;{{harvnb|Hall|2007}}&lt;/ref&gt; a izjave što ih je davao medijima bile su činjenično neispravne.&lt;ref&gt;{{harvnb|Associated Press|2007}}&lt;/ref&gt; Posljednje pojavljivanje Toastera bilo je [[19. siječnja]] [[2009.]] godine, na dvjestotu obljetnicu piščeva rođenja.&lt;ref&gt;{{cite news | title = Poe Toaster tribute is 'nevermore' | url = http://articles.baltimoresun.com/2010-01-19/entertainment/bal-poe0119_1_poe-toaster-jeff-jerome-edgar-allan-poe-house | newspaper = The Baltimore Sun | publisher = Tribune Company | date = January 19, 2010 | accessdate = January 19, 2012 | deadurl = no | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120120065113/http://articles.baltimoresun.com/2010-01-19/entertainment/bal-poe0119_1_poe-toaster-jeff-jerome-edgar-allan-poe-house | archivedate = January 20, 2012  }}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==
{{main|Bibliografija Edgara Allana Poea}}
{{Col-begin}}
{{Col-1-of-2}}
'''Priče'''
* &quot;[[The Black Cat (kratka priča)|The Black Cat]]&quot;
* &quot;[[The Cask of Amontillado]]&quot;
* &quot;[[A Descent into the Maelström]]&quot;
* &quot;[[The Facts in the Case of M. Valdemar]]&quot;
* &quot;[[The Fall of the House of Usher]]&quot;
* &quot;[[The Gold-Bug]]&quot;
* &quot;[[Hop-Frog]]&quot;
* &quot;[[The Imp of the Perverse (kratka priča)|The Imp of the Perverse]]&quot;
* &quot;[[Ligeia]]&quot;
* &quot;[[The Masque of the Red Death]]&quot;
* &quot;[[Morella (kratka priča)|Morella]]&quot;
* &quot;[[The Murders in the Rue Morgue]]&quot;
* &quot;[[The Oval Portrait]]&quot;
* &quot;[[The Pit and the Pendulum]]&quot;
* &quot;[[The Premature Burial]]&quot;
* &quot;[[The Purloined Letter]]&quot;
* &quot;[[The System of Doctor Tarr and Professor Fether]]&quot;
* &quot;[[The Tell-Tale Heart]]&quot;

{{Col-2-of-2}}
'''Poezija'''
* ''[[Al Aaraaf]]''
* &quot;[[Annabel Lee]]&quot;
* &quot;[[The Bells (pjesma)|The Bells]]&quot;
* &quot;[[The City in the Sea]]&quot;
* &quot;[[The Conqueror Worm]]&quot;
* &quot;[[A Dream Within a Dream]]&quot;
* &quot;[[Eldorado (pjesma)|Eldorado]]&quot;
* &quot;[[Eulalie]]&quot;
* &quot;[[The Haunted Palace (pjesma)|The Haunted Palace]]&quot;
* &quot;[[To Helen]]&quot;
* &quot;[[Lenore]]&quot;
* ''[[Tamerlane (poema)|Tamerlane]]''
* ''[[The Raven]]''
* &quot;[[Ulalume]]&quot;

{{Col-end}}
'''Ostala djela'''
* ''[[Politian (drama)|Politian]]'' (1835.)&amp;nbsp;– Poeova jedina drama
* ''[[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]]'' (1838.)&amp;nbsp;– Poeov jedini dovršeni roman
* &quot;[[The Balloon-Hoax]]&quot; (1844.)&amp;nbsp;– novinarska [[prevara]] tiskana kao istinita priča 
* &quot;[[The Philosophy of Composition]]&quot; (1846.)&amp;nbsp;– esej
* ''[[Eureka: A Prose Poem]]'' (1848.)&amp;nbsp;– esej
* &quot;[[The Poetic Principle]]&quot; (1848.)&amp;nbsp;– esej
* &quot;[[The Light-House]]&quot; (1849.)&amp;nbsp;– Poeovo posljednje (nedovršeno) djelo

== Reference ==
{{reflist|35em}}

== Izvori ==
* {{cite book |last=Allen |first=Hervey |year=1927 |authorlink= |chapter=Introduction |title=The Works of Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/bwb_T5-CUS-543 |location=New York |publisher=P. F. Collier &amp; Son |isbn= |ref=harv }}
* {{cite news |agency=Associated Press |date=August 15, 2007 |authorlink= |title=Man Reveals Legend of Mystery Visitor to Edgar Allan Poe's Grave |newspaper= |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,293413,00.html |accessdate=December 15, 2007 |ref={{harvid|Associated Press|2007}} |work=Fox News |archive-url=https://web.archive.org/web/20071222143649/http://www.foxnews.com/story/0,2933,293413,00.html |archive-date=2007-12-22 |url-status=dead}}
* {{cite news |last=Benitez |first=R, Michael |date=September 15, 1996 |authorlink= |title=Poe's Death Is Rewritten as Case of Rabies, Not Telltale Alcohol |newspaper=New York Times |url=https://www.nytimes.com/1996/09/15/us/poe-s-death-is-rewritten-as-case-of-rabies-not-telltale-alcohol.html |ref=harv}} Prema {{cite journal |year=1996 |authorlink= |title=A 39-year-old man with mental status change|url=https://archive.org/details/sim_maryland-medical-journal_1996-09_45_9/page/765 |journal=Maryland Medical Journal |volume=45 |pages=765–769 |ref=harv}}
* {{cite book |last=Benton |first=Richard P. |year=1987 |chapter=Poe's Literary Labors and Rewards |pages=1–25 |title=Myths and Reality: The Mysterious Mr. Poe |editor-last=Fisher |editor-first=Benjamin Franklin IV |location=Baltimore |publisher=The Edgar Allan Poe Society |url=http://www.eapoe.org/papers/psbbooks/pb19871c.htm |isbn=978-0-9616449-1-8 |ref=harv }}
* {{cite journal |last=Bramsback |first=Birgit |year=1970 |authorlink= |title=The Final Illness and Death of Edgar Allan Poe: An Attempt at Reassessment |journal=Studia Neophilologica |publisher=University of Uppsala |volume=XLII |issue= |page=40 |url= |postscript=&lt;!--None--&gt; |ref=harv |doi=10.1080/00393277008587456 | issn=0039-3274}}
* {{cite web |author=BronxHistoricalSociety.org |year=2007 |title=Edgar Allan Poe Cottage |url=http://bronxhistoricalsociety.org/about/poecottage.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071011072300/http://bronxhistoricalsociety.org/about/poecottage.html|archivedate=October 11, 2007|location= |publisher= |isbn= |ref=harv }} Archived from the original on 2007-10-11.
* {{cite web|last=Burns |first=Niccole |date=15. studenog 2006 |authorlink= |title=Poe wrote most important works in Philadelphia |work=School of Communication – [[Univerzitet u Miamiju]] |url=http://com.miami.edu/parks/philapoeauthor.htm |accessdate=October 13, 2007 |ref=harv |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071215130930/http://com.miami.edu/parks/philapoeauthor.htm |archivedate=December 15, 2007 |df= }}
* {{cite journal |last=Cappi |first=Alberto |year=1994 |authorlink= |title=Edgar Allan Poe's Physical Cosmology |journal=Quarterly Journal of the Royal Astronomical Society |volume=35 |issue= |pages=177–192 |bibcode=1994QJRAS..35..177C |postscript=&lt;!--None--&gt; |ref=harv }}
* {{cite web|editor-last=Canada |editor-first=Mark |year=1997 |authorlink= |title=Edgar Allan Poe Chronology |date= |work=Canada's America |url=http://www.uncp.edu/home/canada/work/allam/17841865/lit/poe.htm |accessdate=June 3, 2007 |ref=harv |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070518202036/http://www.uncp.edu/home/canada/work/allam/17841865/lit/poe.htm |archivedate=May 18, 2007 |df= }}
* {{cite web |author=CrimeLibrary.com |year=2008 |title=Death Suspicion Cholera |date= |work= |url=http://www.trutv.com/library/crime/notorious_murders/celebrity/edgar_allan_poe/5.html |accessdate=May 9, 2008 |ref=harv |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080605045810/http://www.trutv.com/library/crime/notorious_murders/celebrity/edgar_allan_poe/5.html |archivedate=June 5, 2008  }}
* {{cite book |last=Carlson |first=Eric Walter |year=1996 |authorlink= |title=A Companion to Poe Studies |location=Westport, CT |publisher=Greenwood Press |url=https://books.google.com/?id=nMHFGbxYhEMC&amp;pg=PA476 |isbn=978-0-313-26506-8 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Cornelius |first=Kay |year=2002 |authorlink= |chapter=Biography of Edgar Allan Poe |editor=[[Harold Bloom]] |title=Bloom's BioCritiques: Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/edgarallanpoe0000unse |location=Philadelphia, PA |publisher=Chelsea House Publishers |isbn=978-0-7910-6173-2 |ref=harv }}
* {{cite web |author=Edgar Allan Poe Society |year=2007 |authorlink= |title=The Baltimore Poe House and Museum |work= |url=http://www.eapoe.org/balt/poehse.htm |accessdate=October 13, 2007 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Fisher |first=Benjamin Franklin IV |year=1993 |authorlink= |chapter=Poe's 'Metzengerstein': Not a Hoax (1971) |pages=[https://archive.org/details/onpoe0000unse/page/142 142]–149 |title=On Poe: The Best from American Literature |url=https://archive.org/details/onpoe0000unse |location=Durham, NC |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-1311-3 |ref=harv }}
* {{Cite book |title=The Unknown Poe |url=https://archive.org/details/unknownpoeanthol0000poee |editor-last=Foye |editor-first=Raymond |authorlink= |publisher=City Lights |location=San Francisco, CA |edition=meko|year=1980 |pages= |isbn=0-87286-110-4 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Frank |first=Frederick S. |year=1997 |authorlink= |last2=Magistrale |first2=Anthony |authorlink2= |title=The Poe Encyclopedia |url=https://archive.org/details/poeencyclopedia0000unse |publisher=Greenwood Press |location=Westport, CT |isbn=978-0-313-27768-9 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Friedman |first=William F. |year=1993 |authorlink= |chapter=Edgar Allan Poe, Cryptographer (1936) |pages=[https://archive.org/details/onpoe0000unse/page/40 40]–54 |title=On Poe: The Best from American Literature |url=https://archive.org/details/onpoe0000unse |location=Durham, NC |publisher=Duke University Press |isbn=978-0-8223-1311-3 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Gargano |first=James W. |year=1967 |authorlink= |chapter=The Question of Poe's Narrators |page=[https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega/page/165 165] |title=Poe: A Collection of Critical Essays |url=https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega |editor-last=Regan |editor-first=Robert |location=Englewood Cliffs, NJ |publisher=Prentice-Hall |isbn=978-0-13-684963-6 |ref=harv }}
* {{cite news |last=Glenn |first=Joshua |date=April 9, 2007 |authorlink= |title=The house of Poe – mystery solved! |newspaper=The Boston Globe |url=http://www.boston.com/news/globe/ideas/brainiac/2007/04/_a_globe_reader.html |accessdate= |ref=harv |archive-url=https://web.archive.org/web/20121026133552/http://www.boston.com/news/globe/ideas/brainiac/2007/04/_a_globe_reader.html |archive-date=2012-10-26 |url-status=dead}}
* {{cite journal |last=Grayson |first=Eric |year=2005 |authorlink= |pages=56–77 |title=Weird Science, Weirder Unity: Phrenology and Physiognomy in Edgar Allan Poe |journal=Mode 1 |url=http://www.arts.cornell.edu/english/publications/mode/documents/grayson.html |ref=harv }}
* {{cite news |last=Hall |first=Wiley |date=August 15, 2007 |authorlink= |title=Poe Fan Takes Credit for Grave Legend |agency=Associated Press |url=http://usatoday30.usatoday.com/life/books/news/2007-08-15-poe-fan_N.htm|newspaper=USA Today |accessdate= |ref=harv}}
* {{cite book|last=Harner |first=Gary Wayne |year=1990 |authorlink= |chapter=Edgar Allan Poe in France: Baudelaire's Labor of Love |title=Poe and His Times: The Artist and His Milieu |editor-last=Fisher |editor-first=Benjamin Franklin IV |location=Baltimore |publisher=The Edgar Allan Poe Society |isbn=978-0-9616449-2-5 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Harrison |first=Edward |year=1987 |authorlink=Edward Robert Harrison |title=Darkness at Night: A Riddle of the Universe |url=https://archive.org/details/darknessatnightr00harr |location=Cambridge, Massachusetts |publisher=Harvard University Press |isbn=978-0-674-19270-6 |ref=harv }}
* {{citation | last=Harrowitz | first=Nancy | chapter=The Body of the Detective Model: Charles S. Peirce and Edgar Allan Poe | pages=179–197 | editor=[[Umberto Eco]] | editor2=[[Thomas Sebeok]] | publication-date=1984 | title=The Sign of Three: Dupin, Holmes, Peirce | publisher=''History Workshop'', Indiana University Press | publication-place=Bloomington, IN | isbn=978-0-253-35235-4}}
* {{cite book |ref=harv |last=Hayes |first=Kevin J. |year=2002 |title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-79326-1}}
* {{citation |last=Hecker |first=William J. |year=2005 |title=Private Perry and Mister Poe: The West Point Poems |location=Baton Rouge, LA |publisher=Louisiana State University Press |isbn=978-0-8071-3054-4 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Hoffman |first=Daniel |year=1998 |origyear=1972 |authorlink=Daniel Hoffman |title=Poe Poe Poe Poe Poe Poe Poe |url=https://archive.org/details/poepoepoepoepoep0000hoff |location=Baton Rouge |publisher=Louisiana State University Press |isbn=978-0-8071-2321-8 |ref=harv }}
* {{cite journal |last=Hungerford |first=Edward |year=1930 |authorlink= |pages=209–231 |title=Poe and Phrenology |journal=American Literature |volume=1 |ref=harv |doi=10.2307/2920231}}
* {{cite book |last=Huxley |first=Aldous |year=1967 |authorlink=Aldous Huxley |chapter=Vulgarity in Literature |page=[https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega/page/32 32] |title=Poe: A Collection of Critical Essays |url=https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega |editor-last=Regan |editor-first=Robert |location=Englewood Cliffs, NJ |publisher=Prentice-Hall |isbn=978-0-13-684963-6 |ref=harv }}
* {{cite journal |last=Jannaccone |first=Pasquale (preveo Peter Mitilineos) |year=1974 |authorlink= |title=The Aesthetics of Edgar Poe |journal=Poe Studies |volume=7 |issue=1 |pages= |url= |postscript= |ref=harv |doi=10.1111/j.1754-6095.1974.tb00224.x}}
* {{cite book |last=Kagle |first=Steven E. |year=1990 |authorlink= |chapter=The Corpse Within Us |title=Poe and His Times: The Artist and His Milieu |editor-last=Fisher |editor-first=Benjamin Franklin IV |location=Baltimore |publisher=The Edgar Allan Poe Society |isbn=978-0-9616449-2-5 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Kennedy |first=J. Gerald |year=1987 |authorlink= |title=Poe, Death, and the Life of Writing |url=https://archive.org/details/poedeathlife00kenn |location=New Haven |publisher=Yale University Press |isbn=978-0-300-03773-9 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Koster |first=Donald N. |year=2002 |authorlink= |chapter=Influences of Transcendentalism on American Life and Literature |title=Literary Movements for Students Vol. 1. |editor-last=Galens |editor-first=David |location=Detroit |publisher=Thompson Gale |isbn= |ref=harv }}
* {{cite book |last=Krutch |first=Joseph Wood |year=1926 |authorlink= |title=Edgar Allan Poe: A Study in Genius |url=https://archive.org/details/edgarallanpoestu0000krut |publisher=Alfred A. Knopf |location=New York |ref=harv }} (1992 reprint: {{ISBN|978-0-7812-6835-6}})
* {{cite book |last=Lake |first=Matt |year=2006 |authorlink= |title=Weird Maryland |url=https://archive.org/details/weirdmarylandyou0000lake |location=New York |publisher=Sterling Publishing |isbn=978-1-4027-3906-4 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Ljunquist |first=Kent |year=2002 |chapter=The poet as critic |pages=[https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7/page/7 7]–20 |editor-last=Hayes |editor-first=Kevin J. |title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe
|url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-79727-6 |ref=harv }}
* {{cite news |last=Maslin |first=Janet |date=June 6, 2006 |authorlink= |title=The Poe Shadow |newspaper=New York Times |url=https://www.nytimes.com/2006/06/06/arts/06iht-bookwed.1903554.html |accessdate=October 13, 2007 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Meyers |first=Jeffrey |authorlink= |year=1992 |title=Edgar Allan Poe: His Life and Legacy |url=https://archive.org/details/edgarallanpoehis0000meye_u7k6 |publisher=Cooper Square Press |location=New York |edition=Paperback |pages= |isbn=978-0-8154-1038-6 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Neimeyer |first=Mark |year=2002 |chapter=Poe and Popular Culture |pages=[https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7/page/205 205]–224 |editor-last=Hayes |editor-first=Kevin J. |title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7 |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-79727-6 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Nelson |first=Randy F. |year=1981 |title=The Almanac of American Letters |url=https://archive.org/details/almanacofameric00nels |location=Los Altos, CA |publisher=William Kaufmann, Inc. |isbn=978-0-86576-008-0 |ref=harv }}
* {{cite news |author=New York Daily News |date=December 5, 2009 |authorlink= |title=Edgar Allan Poe's first book from 1827 sells for $662,500; record price for American literature |url=http://www.nydailynews.com/news/money/edgar-allan-poe-book-1827-sells-662-500-record-price-american-literature-article-1.432709 |accessdate=December 24, 2009 |ref=harv}}
* {{cite news |author=New York Times |date=May 20, 1894 |title=Emerson's Estimate of Poe |url=https://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=9A03E5D91630E033A25753C2A9639C94659ED7CF |accessdate=March 2, 2008 |ref=harv |work=The New York Times}}
* {{cite book |last=Ostram |first=John Ward |year=1987 |chapter=Poe's Literary Labors and Rewards |pages=37–47 |title=Myths and Reality: The Mysterious Mr. Poe |editor-last=Fisher |editor-first=Benjamin Franklin IV |location=Baltimore |publisher=The Edgar Allan Poe Society |url=http://www.eapoe.org/papers/psbbooks/pb19871e.htm |isbn=978-0-9616449-1-8 |ref=harv }}
* {{cite journal |last=Poe |first=Edgar Allan |date=November 1847 |title=Tale-Writing—Nathaniel Hawthorne |pages=252–256 |journal=Godey's Ladies Book |url=http://www.eapoe.org/works/CRITICSM/GLB47HN1.HTM |accessdate=March 24, 2007 |ref=harv }}
* {{cite web |author=PoeMuseum.org |year=2006 |title=Celebrate Edgar Allan Poe's 197th Birthday at the Poe museum |work= |url=http://www.poemuseum.org/news_and_events/archive_2006.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090105212647/http://www.poemuseum.org/news_and_events/archive_2006.html |archivedate=January 5, 2009 |ref=harv |deadurl=yes}}
* {{cite book |last=Quinn |first=Arthur Hobson |year=1998 |authorlink= |title=Edgar Allan Poe: A Critical Biography |location=Baltimore |publisher=Johns Hopkins University Press |url=http://eapoe.org/papers/misc1921/quinn00c.htm |isbn=978-0-8018-5730-0 |ref=harv }} (inicijalno izdano 1941. godine od strane izdavačke kuće New York: Appleton-Century-Crofts, Inc.)
* {{cite web |author=The Raven Society |year=2014 |authorlink= |title=History |work=[[University of Virginia]] alumni |url=http://aig.alumni.virginia.edu/raven/history/ |accessdate=May 18, 2014 |ref=harv }}
* {{cite journal |last=Rombeck |first=Terry |date=January 22, 2005 |authorlink= |title=Poe's little-known science book reprinted |journal=Lawrence Journal-World &amp; News |volume= |issue= |pages= |url=http://www2.ljworld.com/news/2005/jan/22/poes_littleknown_science/ |postscript=&lt;!--None--&gt; |ref=harv }}
* {{cite book |last=Rosenheim |first=Shawn James |year=1997 |authorlink= |title=The Cryptographic Imagination: Secret Writing from Edgar Poe to the Internet |url=https://archive.org/details/cryptographicima0000rose |location=Baltimore |publisher=Johns Hopkins University Press |isbn=978-0-8018-5332-6 |ref=harv }}
* {{citation |last=Royot |first=Daniel |year=2002 |chapter=Poe's Humor |pages=57–71 |editor-last=Hayes |editor-first=Kevin J. |title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-79326-1 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Silverman |first=Kenneth |year=1991 |authorlink=Kenneth Silverman |title=Edgar A. Poe: Mournful and Never-Ending Remembrance |url=https://archive.org/details/edgarapoemournfu00silv |publisher=Harper Perennial |location=New York |edition=Paperback |isbn=978-0-06-092331-0 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Smoot |first=George |last2=Davidson |first2=Keay |year=1994 |authorlink=George Smoot |title=Wrinkles in Time |url=https://archive.org/details/isbn_9780380720446 |location=New York |publisher=Harper Perennial |edition=Reprint |isbn=978-0-380-72044-6 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Sova |first=Dawn B. |year=2001 |title=Edgar Allan Poe A to Z: The Essential Reference to His Life and Work |publisher=Checkmark Books |location=New York |edition=Paperback |isbn=978-0-8160-4161-9 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Stableford |first=Brian |year=2003 |authorlink=Brian Stableford |chapter=Science fiction before the genre |pages=[https://archive.org/details/isbn_9780521016575/page/15 15]–31 |title=The Cambridge Companion to Science Fiction |url=https://archive.org/details/isbn_9780521016575 |editor-last=James |editor-first=Edward |editor2-last=Mendlesohn |editor2-first=Farah |location=Cambridge |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-01657-5 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Tresch |first=John |year=2002 |chapter=Extra! Extra! Poe invents science fiction |pages=[https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7/page/113 113]–132 |editor-last=Hayes |editor-first=Kevin J. |title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-521-79326-1 |ref=harv }}
* {{cite news |last=Van Hoy |first=David C. |date=2007 |authorlink= |title=The Fall of the House of Edgar |url=http://www.boston.com/news/local/articles/2007/02/18/the_fall_of_the_house_of_edgar/ |newspaper=The Boston Globe |accessdate= |ref=harv |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303190325/http://www.boston.com/news/local/articles/2007/02/18/the_fall_of_the_house_of_edgar/ |archive-date=2016-03-03 |url-status=dead}}
* {{cite book |last=Walsh |first=John Evangelist |year=2000 |origyear=1968 |authorlink= |title=Poe the Detective: The Curious Circumstances behind 'The Mystery of Marie Roget' |location=New York |publisher=St. Martins Minotaur |isbn=978-0-8135-0567-1 |ref=harv }} (1968 edition printed by Rutgers University Press)
* {{cite book |last=Weekes |first=Karen |year=2002 | chapter=Poe's feminine ideal |pages=[https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7/page/148 148]–162 |editor-last=Hayes |editor-first=Kevin J. | title=The Cambridge Companion to Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_d8s7 |publisher=Cambridge University Press | location=Cambridge |isbn=978-0-521-79326-1 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Whalen |first=Terance | year=2001 |chapter=Poe and the American Publishing Industry |pages=[https://archive.org/details/historicalguidet0000unse_e8t8/page/63 63]–94 | title=A Historical Guide to Edgar Allan Poe |url=https://archive.org/details/historicalguidet0000unse_e8t8 |editor-last=Kennedy |editor-first=J. Gerald | location=New York | publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-512150-6 |ref=harv }}
* {{cite book |last=Wilbur |first=Richard |year=1967 |chapter=The House of Poe |page=[https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega/page/99 99] |title=Poe: A Collection of Critical Essays |url=https://archive.org/details/collectionofcrit0000rega |editor-last=Regan |editor-first=Robert |location=Englewood Cliffs, NJ |publisher=Prentice-Hall |isbn=978-0-13-684963-6 |ref=harv }}

=== Dodatna literatura ===
{{Refbegin}}
* {{Cite book|title=Poe: A Life Cut Short|last=Ackroyd|first=Peter|year=2008|publisher= Chatto &amp; Windus|location=London|isbn=978-0-7011-6988-6|author-link=Peter Ackroyd}}
* {{Cite book|title=Poe: A Biography|url=https://archive.org/details/poebiography00bitt|last=Bittner|first=William|year=1962 |publisher=Little, Brown and Company|location=Boston|isbn=0-316-09686-5}}
* {{cite book|title=The letters from George W. Eveleth to Edgar Allan Poe|volume=Volume 26 of Bulletin of the New York Public Library|first1=|last1=|first2=|last2=|author=George Washington Eveleth|editor=Thomas Ollive Mabbott|edition=reprint|year=1922|publisher=The New York Public Library|url=https://books.google.com/books?id=6j9bAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=bibliogroup:%22Bulletin+of+the+New+York+Public+Library%22| ref=harv }}
* {{Cite book |title=Poe |url=https://archive.org/details/isbn_9781578067213 |last=Hutchisson|first=James M. |year=2005 |publisher=University Press of Mississippi |location=Jackson |isbn=1-57806-721-9}}
* {{Cite book |title=Edgar Allan Poe: An Illustrated Companion to His Tell-Tale Stories|url=https://archive.org/details/edgarallanpoeill0000poeh|last=Poe|first=Harry Lee |year=2008 |publisher=Metro Books |location=New York |isbn=978-1-4351-0469-3 |author-link=Harry Lee Poe}}
* {{cite book |last=Pope-Hennessy |first=Una| year=1934 |title=Edgar Allan Poe, 1809–1849: A Critical Biography |publisher=Haskell House | location=New York| isbn=}}
* [[Marilynne Robinson|Robinson, Marilynne]], &quot;On Edgar Allan Poe&quot;, ''[[The New York Review of Books]]'', izd. LXII, br. 2 (5. veljače 2015), str.&amp;nbsp;4, 6.
{{Refend}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat}}
* {{Gutenberg author |id=Poe,+Edgar+Allan | name=Edgar Allan Poe}}
* {{Internet Archive author |sname=Edgar Allan Poe}}
* {{Librivox author |id=21}}
* [http://www.nps.gov/edal/index.htm Edgar Allan Poe National Historic Site]
* [http://www.eapoe.org/ Edgar Allan Poe Society in Baltimore]
* [http://www.poemuseum.org/ Poe Museum in Richmond, Virginia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091219123629/http://www.poemuseum.org/ |date=2009-12-19 }}
* [http://www.shapell.org/manuscript.aspx?169898 Edgar Allan Poe's Personal Correspondence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150223052915/http://www.shapell.org/manuscript.aspx?169898 |date=2015-02-23 }} Shapell Manuscript Foundation
* [http://research.hrc.utexas.edu:8080/hrcxtf/view?docId=ead/00109.xml&amp;query=edgar%20allen%20poe&amp;query-join=and Edgar Allan Poe's Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301185854/http://research.hrc.utexas.edu:8080/hrcxtf/view?docId=ead%2F00109.xml&amp;query=edgar%20allen%20poe&amp;query-join=and |date=2012-03-01 }} at the [[Harry Ransom Center]] at [[The University of Texas at Austin]]
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8301128.stm 'Funeral' honours Edgar Allan Poe] [[BBC News]] (with video) 2009-10-11
* [http://xroads.virginia.edu/~HYPER/POE/contents.html Selected Stories] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160112221713/http://xroads.virginia.edu/~Hyper/POE/contents.html |date=2016-01-12 }} from American Studies at the University of Virginia
* {{isfdb name|622}}

{{Edgar Allan Poe}}
{{Romantizam}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}
{{Životni vijek|1809|1849|Poe, Edgar Allan}}

[[Kategorija:Edgar Allan Poe| Poe, Edgar Allan]]
[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Pisci kriminalističkih romana]]
[[Kategorija:Pisci horora]]
[[Kategorija:SF-pisci]]
[[Kategorija:Američki pjesnici]]
[[Kategorija:Američki dramski pisci]]
[[Kategorija:Pjesnici romantizma]]
[[Kategorija:Američki književni kritičari]]
[[Kategorija:Američki novinari]]
[[Kategorija:Američki oficiri]]
[[Kategorija:Esejisti]]
[[Kategorija:Kriptografi]]
[[Kategorija:Pisci romantizma]]</text>
      <sha1>tlgznx54vf7kvegalt6dstqvu13sy9o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Crvena zvezda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21551</id>
    <revision>
      <id>42695876</id>
      <parentid>42647888</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:02:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 6 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695876</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43701" sha1="kux0fc8960z99ew2txmdh1igavbm292" xml:space="preserve">{{for|ostala značenja|Crvena zvezda}}
{{Sređivanje}}
{{Fudbalski klub (SR)
| ime         = FK Crvena zvezda
| slika       = 
| puno ime     = Fudbalski klub Crvena zvezda
| nadimak     = Zvezda&lt;br /&gt;Crveno-beli
| osnovan     = 1945.
| stadion     = [[Stadion Rajko Mitić]]
| kapacitet   = 55.843
| direktor    = {{zas|Srbija}} Svetozar Mijailović
| menadžer    = {{zas|Srbija}} [[Vladan Milojević]]
| liga        = [[Superliga Srbije]]
| sezona      = 2024/25.
| pozicija    = [[Superliga Srbije]], 1.
| pattern_la1 = _czvezda2223h
| pattern_b1 = _czvezda2223h
| pattern_ra1 = _czvezda2223h
| pattern_sh1 = _czvezda2223h
| pattern_so1 = _czvezda2223h
| leftarm1 = FFFFFF
| body1 = FF0000
| rightarm1 = FFFFFF
| shorts1 = FF0000
| socks1 = FF0000
| pattern_la2 = _czvezda2223a
| pattern_b2 = _czvezda2223a
| pattern_ra2 = _czvezda2223a
| pattern_sh2 = _czvezda2223a
| pattern_so2 = _czvezda2223a
| leftarm2 = FFFFFF
| body2 = FFFFFF
| rightarm2 = FFFFFF
| shorts2 = FFFFFF
| socks2 = FFFFFF
| pattern_la3 = _czvezda2223T
| pattern_b3 = _czvezda2223T
| pattern_ra3 = _czvezda2223T
| pattern_sh3 = _czvezda2223T
| pattern_so3 = _czvezda2223T
| leftarm3 = 0000FF
| body3 = 0000FF
| rightarm3 = 0000FF
| shorts3 = 0000FF
| socks3 = 0000FF
}}
'''Fudbalski klub Crvena zvezda''' je fudbalski klub iz [[Beograd]]a.&lt;ref&gt;Ime „Crvena zvezda“ se uglavnom prevodi na ostale svetske jezike i to na engleskom kao Red Star, nemačkom kao Roter Stern, francuskom kao Etoile Rouge, italijanskom kao Stella Rossa, španskom kao Estrella Roja, holandskom kao Rode Ster, norveškom kao Røde Stjerne, rumunskom kao Steaua Roşie.&lt;/ref&gt;

Crvena zvezda je najuspešniji fudbalski klub u Srbiji po broju osvojenih [[superliga Srbije|šampionata]] (25)&lt;ref&gt;[http://www.yufprvaliga.co.yu/ Šampion države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051013060902/http://www.yufprvaliga.co.yu/ |date=2005-10-13 }}, pristup 28.1. 2008.&lt;/ref&gt; i [[Kup Jugoslavije u fudbalu|kupova]] (24)&lt;ref&gt;[http://www.lavkup.com/osvajaci.php Osvajači kupa Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090307002420/http://www.lavkup.com/osvajaci.php |date=2009-03-07 }}, pristup 28.1. 2008.&lt;/ref&gt;.&lt;ref&gt;[http://www.sd-crvenazvezda.net/index.php?mod=usp&amp;uid=1 Trofeji u domaćim takmičenjima], pristup 28.1. 2008.&lt;/ref&gt; Najveći uspeh postignut je [[1991]]. godine kada osvaja [[Kup evropskih prvaka]] u [[Bari]]ju, [[Italija]] i [[Interkontinentalni kup (fudbal)|Interkontinentalni kup]] u [[Tokijo|Tokiju]], [[Japan]] iste godine.

Prema nedavnoj ([[2]]. [[2008]]) anketi Zvezda je najpopularniji klub u Srbiji gde ima podršku 54% populacije.&lt;ref&gt;''B92''-[http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2008&amp;mm=02&amp;dd=27&amp;nav_id=286765 Svaki drugi Srbin navija za Zvezdu], pristup 27. februar 2008.&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Nastanak ===
[[Datoteka:Fk Red Star stadium.jpg|thumb|250px|Stadion Crvene zvezde]]
Posle [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] dotadašnji klubovi su se polako gasili zato što su igrali mečeve tokom rata ili su bili povezivani s tadašnjim pronacističkim režimom. Najpoznatiji od tih klubova bili su beogradski BSK i Jugoslavija. Crvena zvezda je formirana od ostataka kluba Jugoslavija - nasledili su stadion Jugoslavije, objekte, igrače pa čak i crveno-belu boju. Međutim za Zvezdu se smatra da je nov klub od samog osnivanja a ne naslednik Jugoslavije.

Tokom 2. [[1945]]. godine omladinci, članovi Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Srbije, počeli su pripreme za osnivačku skupštinu jednog omladinskog fiskulturnog društva, sa ciljem da bude sastavljeno od raznih sportskih sekcija.&lt;ref name=&quot;nast.&quot;&gt;[http://www.sport.novosti.co.yu/sadrzaj.php?kat=1&amp;pkat=57&amp;id_vest=18883 Nastanak kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080501065239/http://www.sport.novosti.co.yu/sadrzaj.php?kat=1&amp;pkat=57&amp;id_vest=18883 |date=2008-05-01 }}, pristup 28.1. 2008.&lt;/ref&gt;
 
U duhu tog vremena nosilo je naziv Omladinsko – fiskulturno društvo ([[OFD]]) koje će 4.3. prerasti u Crvenu zvezdu.&lt;ref name=&quot;nast.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;glasjav.&quot;&gt;''Glas javnosti''- [http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2005/03/04/srpski/S05030301.shtml Nastanak kluba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090514043809/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2005/03/04/srpski/S05030301.shtml |date=2009-05-14 }}, pristup 28.1. 2008.&lt;/ref&gt; Novoosnovanom klubu je tada pripao stadion fudbalskog kluba Jugoslavija. Tim dobio ime posle duge rasprave između tadašnjih predsednika sportskog društva [[Slobodan Ćosić]] i [[Zoran Žujović]].&lt;ref name=&quot;nast.&quot; /&gt;&lt;ref&gt;''Nezavine novine''- [http://www.novine.ca/arhiva/2005/0994/sport.html Nastanak], pristup 28.1. 2008.&lt;/ref&gt; Posle brojnih predloga ([[Mladost]], [[Udarnik]], [[Torpedo]], [[Dinamo]], [[Lokomotiva]] itd.), najzad je Ćosić rekao: „Da naše društvo nazovemo Zvezda!“, na šta je Krcun spontano dodao: „Odlično, samo, kad je Zvezda - neka bude crvena.“&lt;ref&gt;''Studentski časopis „Monopolist“''- [http://www.monopollist.ekof.bg.ac.yu/mozaik/zvezda.htm Nastanak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080328112918/http://www.monopollist.ekof.bg.ac.yu/mozaik/zvezda.htm |date=2008-03-28 }}, pristup 28.1. 2008.&lt;/ref&gt; Sa ovim predlogom svi prisutni su se sa zadovoljstvom složili, mada je bilo predloga da se klub nazove i Plava zvezda. Određene su i boje: crveno-plavo-belo sa belom petokrakom zvezdom na crvenoj majici – dresu.

Prva utakmica je odigrana protiv Prvog bataljona Druge brigade KNOJ-a. Zvezda je dobila taj meč sa 3-2.&lt;ref name=&quot;nast.&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;glasjav.&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.srpstvo.com/ser/vesti/index.php?ID=616&amp;PHPSESSID=62482261eeadafbe92b5ca36cfd42ddb Prva utakmica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305204054/http://srpstvo.com/ser/vesti/index.php?&amp;id=616 |date=2016-03-05 }}, pristup 28. januar 2008.&lt;/ref&gt; Utakmica je odigrana na stadionu „Avala“ (bivša Jugoslavija) pred oko 3000 gledalaca.&lt;ref&gt;[http://www.znanje.org/i/i20/00iv03/00iv0305/kako%20je%20sve%20pocelo.htm Prva utakmica], pristup 28.1. 2008.&lt;/ref&gt; Sedam dana kasnije Zvezda je igrala protiv igrača britanske armije i pobedila sa 12:0.

Tokom 1945 godine klub je odigrao oko 36 mečeva. Crvena zvezda je zabeležila pobede u 30 mečeva, igrala nerešeno 5 i izgubila jedan meč od Rumunije u Temišvaru [[23. 9.|23.9.]] 1945 godine.

=== Klupski šampion Evrope ===
==== Stvaranje tima ====
Planovi vezani za evropske uspehe Zvezde i njeno jačanje u [[Evropa|Evropi]] počeli su da se sprovode sredinom [[1980-e|1980]]-tih godina.&lt;ref name=&quot;okuplj.&quot;&gt;[http://www.crvenazvezdafk.com/cyr/istorija/istorija2.aspx Okupljanje tima]{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, pristup 28. januar 2008.&lt;/ref&gt; Zvezda je do tada igrala solidno protiv inostranih timova. Igrači koji su činili prvi tim su bili iz omladinskog tima ili su dovođeni iz manjih klubova u zemlji. Tadašnji rukovodeći ljudi kluba [[Dragan Džajić]] i [[Vladimir Cvetković]] doneli su odluku da treba dovoditi najjače igrače na domaćem nivou. Time bi Crvena zvezda mogla da parira najjačim evropskim timovima i da bude kandidat za evropske trofeje.

Prvi jači igrači koji su dovedeni u Zvezdu su bili [[Borislav Cvetković]] i [[Milivoj Bračun]] iz [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]], a iz [[niš]]kog [[FK Radnički Niš|Radničkog]] došao je [[Dragan Stojković|Dragan Stojković Piksi]] (leto [[1986]]. godine).&lt;ref name=&quot;okuplj.&quot; /&gt; Godine [[1987]]. u Crvenu zvezdu stižu [[Dragiša Binić]] i [[Robert Prosinečki]].&lt;ref name=&quot;okuplj.&quot; /&gt; [[Dejan Savićević]] i [[Darko Pančev]] dolaze [[1988]]. godine.&lt;ref name=&quot;okuplj.&quot; /&gt; [[Miodrag Belodedić|Belodedić]] se priključuje klubu iz rumunske [[Steaua|Steaue]] [[1989]]. godine ali pravo nastupa stiče tek u proleće [[1990]].&lt;ref name=&quot;okuplj.&quot; /&gt;

U sezoni (1988/1989) Crvena zvezda je igrala protiv italijanskog [[A.C. Milan|Milana]] (koji je te sezone postao evropski prvak), gde su obe utakmice završene nerešenim rezultatom 1-1 a Milan je prošao na penale.&lt;ref&gt;[http://www.uefa.com/competitions/ucl/history/season=1988/round=27/index.html Kup šampiona 1988/1989] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100126193237/http://www.uefa.com/competitions/ucl/history/season=1988/round=27/index.html |date=2010-01-26 }}, pristup 28. januar 2008.&lt;/ref&gt; U domaćem prvenstvu šampion je postala [[Novi Sad|novosadska]] [[FK Vojvodina|Vojvodina]]. Tako je Crvena zvezda u sezoni 1989/1990 igrala u [[UEFA Europska Liga|Kupu UEFA]] gde je trećem kolu ispala od Kelna ukupnim rezultatom 3-2.&lt;ref&gt;[http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=1989/round=620/index.html Kup UEFA 1989/1900] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090416043149/http://www.uefa.com/competitions/uefacup/history/season=1989/round=620/index.html |date=2009-04-16 }}, pristup 28. januar 2008.&lt;/ref&gt;

Leta 1990. godine [[Dragoslav Šekularac|Dragoslava Šekularca]] dotadašnjeg trenera koji je osvojio titulu državnog prvaka menja [[Ljupko Petrović]].&lt;ref&gt;[http://www.ljupkopetrovic.com/index.php?lang=sr&amp;page=Trenerska_karijera&amp;PHPSESSID=0c710b2a8bda8296ee3c7ac6fd09dd2b Trenerska karijera Ljupka Petrovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728035226/http://www.ljupkopetrovic.com/index.php?lang=sr&amp;page=Trenerska_karijera&amp;PHPSESSID=0c710b2a8bda8296ee3c7ac6fd09dd2b |date=2011-07-28 }}, pristup 28. januar 2008.&lt;/ref&gt; Timu se ponovo priključuje i [[Vladimir Jugović]] koji je do tada bio na pozajmici u [[FK Rad|Radu]]. Međutim Zvezdu napušta njen dotadašnji kapiten Dragan Stojković koji odlazi u [[Olimpik Marsej|Olimpik]] iz [[Marseille|Marseja]],&lt;ref&gt;[http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=14585 Dragan Stojković Piksi-Igračka statistika], pristup 28. januar 2008.&lt;/ref&gt; tima sa kojim će Zvezda igrati u finalu KEŠ-a naredne godine.

==== Sezona 1990/91 ====
Crvena zvezda je u pohod na Kup evropskih šampiona krenula sa velikim ambicijama. U prethodnih četrnaest godina redovno je igrala u Evropi i na proleće.&lt;ref name=&quot;90-91&quot;&gt;[http://www.crvenazvezdafk.com/cyr/istorija/istorija2.aspx Sezona 1990/1991]{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, pristup 5. februar 2008&lt;/ref&gt; U to vreme bila je jedan od najboljih timova iz [[Istočna Evropa|istočne Evrope]].

U Kupu šampiona te sezone najjači timovi su bili [[FC Bayern München|Bajern Minhen]], [[Real Madrid CF|Real Madrid]] i [[A.C. Milan|Milan]]. U prvom kolu Crvena zvezda je dobila švajcarski tim [[Grashopers]]&lt;ref&gt;[http://www.uefa.com/competitions/ucl/history/season=1990/round=36/index.html Prva runda u sezoni 1990/91] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100105045007/http://www.uefa.com/competitions/ucl/history/season=1990/round=36/index.html |date=2010-01-05 }}, pristup 5. februar 2008&lt;/ref&gt;, koji je bio predvođen [[Otmar Hicfild|Otmarom Hicfildom]] (osvojio Ligu šampiona sa [[Borusija Dortmund|Borusijom Dortmund]] (1997.) i Bajernom (2001.). U prvom meču na beogradskoj Marakani bilo je 1:1 (Peter Kecle- Dragiša Binić).&lt;ref name=&quot;90-91&quot;/&gt; U drugom meču u [[Zürich|Cirihu]] Crvena zvezda je ubedljivo pobedila sa 1-4 (Kecle- Prosinečki (2 gola), Pančev, Radinović).&lt;ref name=&quot;90-91&quot;/&gt;
U sledećem dvomemeču Crvena zvezda je igrala protiv škotskog tima [[Glazgov Rendžers]].&lt;ref&gt;[http://www.uefa.com/competitions/ucl/history/season=1990/round=37/index.html Druga runda u sezoni 1990/91] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100204011311/http://www.uefa.com/competitions/ucl/history/season=1990/round=37/index.html |date=2010-02-04 }}, pristup 5. februar 2008&lt;/ref&gt; U prvom duelu bilo je 3-0 za Zvezdu (Braun autogol, Robert Prosinečki, Darko Pančev).&lt;ref name=&quot;90-91&quot;/&gt; U drugom meču na stadionu [[Ajbroks]] bilo je 1-1 (Mekkoist- Pančev)&lt;ref name=&quot;90-91&quot;/&gt; tako da je Crvena zvezda prošla dalje i ponovo dočekala proleće u Evropi.
Tada je u četvrtfinalu izvučen tim iz [[nemačka Demokratska Republika|istočne Nemačke]], [[Dinamo Drezden]].&lt;ref&gt;[http://www.uefa.com/competitions/ucl/history/season=1990/round=38/index.html Četvrtfinale u sezoni 1990/91] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100127103843/http://www.uefa.com/competitions/ucl/history/season=1990/round=38/index.html |date=2010-01-27 }}, pristup 5. februar 2008&lt;/ref&gt; Prvi meč se opet igrao u [[Beograd]]u i Zvezda ga je dobila sa 3-0 (Prosinečki, Binić, Savićević).&lt;ref name=&quot;90-91&quot; /&gt; U drugom meču došlo je do incidenta koji su izazvali navijači domaćeg tima tako da je [[UEFA]] registovala taj meč sa 3-0&lt;ref name=&quot;90-91&quot; /&gt; u Zvezdinu korist i tako se srpski klub plasirao u polufinale. Do prekida Zvezda je vodila sa 1-2 (Gičov- Savićević, Pančev).&lt;ref name=&quot;90-91&quot; /&gt;
U polufinalu izvučen je Bajern Minhen a u drugoj utakmici su igrali [[Olimpik Marsej]] i [[Spartak Moskva]].&lt;ref&gt;[http://www.uefa.com/competitions/ucl/history/season=1990/round=39/index.html Polufinale u sezoni 1990/91] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100128061454/http://www.uefa.com/competitions/ucl/history/season=1990/round=39/index.html |date=2010-01-28 }}, pristup 5. februar 2008&lt;/ref&gt; U prvom meču koji je igran na Olimpijskom stadionu u [[Minhen]]u bilo je 1-2 za Crvenu zvezdu (Volfart- Pančev, Savićević).&lt;ref name=&quot;90-91&quot; /&gt; Druga utakmica na Marakani ostaće upamćena kao jedan od najneizvesnih duela koje je Zvezda odigrala na svom stadionu. Rezultat je na kraju bio 2-2 (Mihajlović, [[Klaus Augentaler|Augentaler]] (autogol) - Augentaler, Bender).&lt;ref name=&quot;90-91&quot; /&gt;

===== Bari =====
{{main|Finale Kupa šampiona 1991.}}
Najveći uspeh Crvene zvezde je vezan za [[1991]]. kada je [[29. 5.|29. maja]] u italijanskoj luci [[Bari]] postala prvi klub iz Jugoslavije (tadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]) koji je osvojio naslov prvaka starog kontinenta.&lt;ref&gt;[http://www.srbija-info.yu/vesti/1999-06/12/13220.html Bari '91] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100119040122/http://www.srbija-info.yu/vesti/1999-06/12/13220.html |date=2010-01-19 }}, pristup 27. januar 2008&lt;/ref&gt; Utakmica je igrana na tada novom [[Stadion Sveti Nikola|Stadionu Sveti Nikola]] koji je izgrađen za potrebe [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 1990.|Svetskog prvenstva u fudbalu]] koje je održano 1990. godine.

Nakon pobede nad [[FC Bayern München|Bajernom iz Minhena]], tim se u potpunosti okrenuo utakmici finala koju je Zvezda igrala protiv Francuskog šampiona [[Olympique de Marseille|Olimpika]] iz [[Marseille|Marseja]]. Ekipa je otputovala u [[Italija|Italiju]] nedelju dana pre meča. Ovo je omogućilo da se tim spremi u miru i tišini.&lt;ref name=&quot;bari&quot;&gt;[http://www.crvenazvezdafk.com/cyr/istorija/istorija2.aspx Bari 1991]{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, pristup 29. januar 2008&lt;/ref&gt; Od same utakmice se očekivalo da će biti ofanzivna zato što je Zvezda za dotadašnjih 8 utakmica dala 18 golova a Marsej je postigao 20 golova na istom broju mečeva.&lt;ref name=&quot;bari&quot; /&gt; Međutim treneri oba tima su se odlučili za defanzivnu taktiku.

Regularni deo meča završen je rezultatom 0:0. Zatim su se igrali produžeci gde takođe nije bilo golova. Potom se pristupilo penalima. Za Crvenu zvezdu šutiralo pet igrača i svi su pogodili mrežu ([[Robert Prosinečki]], [[Dragiša Binić]], [[Miodrag Belodedić]], [[Siniša Mihajlović]] i [[Darko Pančev]]&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=b2jpamLZW3g Darko Pančev postiže gol], pristup 29. januar 2008&lt;/ref&gt;). Za francuski tim je šutiralo četiri igrača &lt;ref&gt;Igrači Crvene zvezde su prvi šutirali penale. Za Marsej je prvi penal šutirao Manuel Amoros i promašio, tako da peti igrač za Olimpik nije ni mogao da šutira posle pogodka Darka Pančeva i rezultata 5:3 (pravilo u fudbalu)&lt;/ref&gt; 
([[Manuel Amoros]]-promašio penal, [[Bernar Kazoni]], [[Jean-Pierre Papin|Žan-Pjer Papen]], [[Karlos Mozer]]). Crvena zvezda je pobedila sa 5:3 posle boljeg izvođenja jedanesteraca.&lt;ref name=&quot;bari&quot; /&gt; To je značilo da je zajedno sa rumunskom Steauom postala jedini tim iz [[Istočna Evropa|istočne Evrope]] koji je do danas osvojio ovo takmičenje.
   
===== Tokio =====
Crvena zvezda je [[8. 12.|8. decembra]] iste godine na [[Nacionalni stadion (Tokio)|Nacionalnom stadionu]] u [[Tokijo|Tokiju]] pobedila [[čile]]anski klub [[Colo-Colo|Kolo-Kolo]] rezultatom 3-0 i postala klupski prvak sveta. Nakon uspeha u Bariju tim je napustio značajan broj igrača (Binić, Marović, Prosinečki, Šabanadžović, Stojanović) kao i trener Ljupko Petrović. Međutim Crvena zvezda je još uvek imala zavidan igrački kadar. Crvena zvezda je drugo poluvreme igrala bez [[Dejan Savićević|Dejana Savićevića]] koji je isključen u 43 minutu. Iako oslabljena, Zvezda je zabeležila ubedljivu pobedu od 3-0. Golove su postigli [[Vladimir Jugović]]. dva (19 i 59 minut) i [[Darko Pančev]] (72 minut).

Crvena zvezda je igrala u sastavu: Milojević, Radinović, Najdoski, Stošić, Vasilijević, Jugović, Belodedić, Ratković, Pančev, Mihajlović, Savićević. Trener je bio [[Vladica Popović]].&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/sport/fudbal/vesti.php?yyyy=2006&amp;mm=12&amp;dd=08&amp;nav_id=222816 Tokio 1991], pristup 30. januar 2008&lt;/ref&gt;

== Nekadašnji značajni igrači ==
&lt;!-- molimo posložiti po položajima, vratari, obrana, vezni red, napadači --&gt;
{{div col|cols=4}}
* {{ZD|SRB}} [[Jovan Aćimović]]
* {{ZD|HRV}} [[Vladimir Beara]]
* {{ZD|RUM}} [[Miodrag Belodedici]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Džajić]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladimir Jugović]]
* {{ZD|SRB}} [[Stanislav Karasi]]
* {{ZD|SRB}} [[Srđan Mrkušić]]
* {{ZD|SRB}} [[Borivoje Kostić|Borivoje &quot;Bora&quot; Kostić]]
* {{ZD|SRB}} [[Kosta Tomašević]]
* {{ZD|SRB}} [[Siniša Mihajlović]]
* {{ZD|SRB}} [[Rajko Mitić]]
* {{ZD|SRB}} [[Miljan Miljanić]]
* {{ZD|SRB}} [[Slavoljub Muslin]] 
* {{ZD|MAK}} [[Darko Pančev]]
* {{ZD|MAK}} [[Ilija Najdoski]]
* {{ZD|HRV}} [[Robert Prosinečki]]
* {{ZD|SRB}} [[Dušan Savić]]
* {{ZD|CG}} [[Dejan Savićević]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragoslav Šekularac]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladimir Petrović]] &quot;Pižon&quot;
* {{ZD|SRB}} [[Siniša Mihajlović]]
* {{ZD|SRB}} [[Miloš Šestić]]
* {{ZD|HRV}} [[Branislav &quot;Branko&quot; Zebec|Branko Zebec]]
* {{ZD|MAK}} [[Branislav Klenkovski|Branislav &quot;Branko&quot; Klenkovski]]
* {{ZD|SRB}} [[Ratomir Dujković]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladimir Durković]]
* {{ZD|CG}} [[Vojin Lazarević]]
* {{ZD|MAK}} [[Milko Gjurovski]]
* {{ZD|MAK}} [[Boško Gjurovski]]
* {{ZD|SRB}} [[Trifun Mihajlović]]
* {{ZD|SRB}} [[Petar Ćosić]]
* {{ZD|SRB}} [[Ognjen Petrović|Ognjen &quot;Olja&quot; Petrović]]
* {{ZD|SRB}} [[Todor Živanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Jelikić]]
* {{ZD|SRB}} [[Ljubiša Spajić|Ljubiša &quot;Ljuba&quot; Spajić]]
* {{ZD|SRB}} [[Jovan Cokić]]
* {{ZD|SRB}} [[Živorad Jevtić]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Nikitović]]
* {{ZD|SRB}} [[Petar Baralić]]
* {{ZD|SRB}} [[Mihalj Keri]]
* {{ZD|SRB}} [[Branko Radović]]
* {{ZD|SRB}} [[Radivoje Ratković]]
* {{ZD|SRB}} [[Miodrag &quot;Mile&quot; Novković]]
* {{ZD|SRB}} [[Prvoslav Mihajlović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dušan Nikolić]]
* {{ZD|SRB}} [[Jovan Jezerkić]]
* {{ZD|SRB}} [[Dušan Jovanović]] &quot;Živac&quot;
* {{ZD|CG}} [[Zoran Filipović]]
* {{ZD|SRB}} [[Miodrag Petrović|Miodrag &quot;Mališa&quot; Petrović]]
* {{ZD|SRB}} [[Lazar Tasić]]
* {{ZD|SRB}} [[Novak Tomić]]
* {{ZD|SRB}} [[Antun Rudinski]]
* {{ZD|SRB}} [[Kosta Tomašević]]
* {{ZD|SRB}} [[Ivan Toplak]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Čop]]
* {{ZD|SRB}} [[Dušan Maravić]]
* {{ZD|SRB}} [[Vojislav Melić]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladimir Popović|Vladimir &quot;Vladica&quot; Popović]]
* {{ZD|SRB}} [[Tomislav Milićević|Tomislav &quot;Toma&quot; Milićević]]
* {{ZD|SRB}} [[Stevan Ostojić]]
* {{ZD|SRB}} [[Milovan Đorić]]
* {{ZD|SRB}} [[Velibor Vasović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dejan Stanković]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Stojković]]
* {{ZD|SRB}} [[Mitar Mrkela]]
* {{ZD|SRB}} [[Darko Kovačević]]
* {{ZD|SRB}} [[Dejan Petković]]
* {{ZD|SRB}} [[Nemanja Vidić]]
* {{ZD|SRB}} [[Goran Đorović]]
* {{ZD|SRB}} [[Goran Bunjevčević]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Žigić]]
* {{ZD|SRB}} [[Marko Pantelić]]
* {{ZD|SRB}} [[Stevan Stojanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Zdravko Borovnica]]
* {{ZD|HRV}} {{ZD|SRB}} [[Borislav Cvetković|Borislav &quot;Bora&quot; Cvetković]]
* {{ZD|SRB}} [[Milovan Ćirić]]
* {{ZD|BIH}} {{ZD|SRB}} [[Branislav &quot;Branko&quot; Stanković]]
* {{ZD|SRB}} [[Branislav Vukosavljević]]  
* {{ZD|SRB}} [[Milenko Drakulić]] 
* {{ZD|SRB}} [[Mladen Kašanin]] 
* {{ZD|SRB}} [[Dimitrije Tadić]]  
* {{ZD|SRB}} [[Tihomir Ognjanov]]
* {{ZD|SRB}} [[Ljubomir Lovrić]]
* {{ZD|SRB}} [[Đorđe Milovanović]]
* {{ZD|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]
* {{ZD|BiH}} [[Radmilo Mihajlović]]
* {{ZD|CG}} [[Nikola Jovanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Janković]]
* {{ZD|SRB}} [[Miroslav Pavlović]]
* {{ZD|BiH}} [[Srebrenko Repčić]]
* {{ZD|SRB}} [[Predrag Đajić]]
* {{ZD|SRB}} [[Lazar Tasić]]
* {{ZD|SRB}} [[Novak Tomić]]
* {{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivković]]
* {{ZD|SRB}} [[Milivoje Đurđević]]
* {{ZD|SRB}} [[Goran Vasilijević]]
* {{ZD|SRB}} [[Veljko Aleksić]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Živadinović]]
* {{ZD|MAK}} [[Vladimir Nikolovski]] 
* {{ZD|FRA}} [[Damien Le Tallec]]
* {{ZD|SRB}} [[Nedeljko Milosavljević]]
* {{ZD|CG}} [[Miljan Zeković]]
* {{ZD|SRB}} [[Božidar Drenovac]]
* {{ZD|SRB}}  {{ZD|BIH}} [[Risto Vidaković]] 
* {{ZD|CG}} [[Miodrag Božović]]
* {{ZD|SRB}} [[Milovan Rajevac]]
* {{ZD|SRB}}  {{ZD|BIH}} [[Milorad Ratković]]
* {{ZD|SEN}} [[Ibrahima Gueyé]]
* {{ZD|SRB}} [[Darko Anić]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Jovin|Milan &quot;Mile&quot; Jovin]]
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Prljinčević]]  
* {{ZD|SRB}} [[Nemanja Radonjić]]
* {{ZD|SRB}} [[Svetozar Andrejić]]
* {{ZD|SRB}} [[Bratislav Živković]]
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Antonijević]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragoslav Stepanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Kocić]]
* {{ZD|SRB}} [[Ilija Ivić]]
* {{ZD|CG}} [[Duško Radinović]]
* {{ZD|BiH}} [[Cvijetin Blagojević]] 
* {{ZD|GAB}} [[Guélor Kanga Kaku|Guélor Kanga]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Miletović]]
* {{ZD|SRB}} [[Mihajlo Pjanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Nenad Milijaš]]
* {{ZD|SRB}} [[Miloš Ninković]]
* {{ZD|SRB}} [[Darko Lazović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Mrđa]]
* {{ZD|ARG}} {{ZD|HRV}} [[Luis Ezequiel Ibáñez|Luis Ibáñez]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Mijailović]]
* {{ZD|SRB}} [[Miloš Drizić]]
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Banković]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragoje Leković]]
* {{ZD|SRB}} [[Miroljub Dramićanin]]
* {{ZD|SRB}} [[Vidan Radović]]
* {{ZD|SRB}} (Vladislav Bogićević)
* {{ZD|SRB}} Srebrenko Repčić
* {{ZD|BiH}} Sead Sušić
* {{ZD|SRB}} Srboljub Stamenković
* {{ZD|SRB}} [[Žarko Đurović]]
* {{ZD|HRV}} [[Goran Jurić]]
* {{ZD|MAĐ}} [[Palfi Béla]]
* {{ZD|SRB}} [[Milenko Drakulić]]
* {{ZD|SRB}} [[Nenad Lalatović]]
* {{ZD|CG}} [[Slobodan Marović]]
* {{ZD|CG}} [[Refik Šabanadžović]]
* {{ZD|SRB}} [[Branko Jelić]]
* {{ZD|SRB}} [[Leo Lerinc]]
* {{ZD|SRB}} [[Vlada Stošić]]
* {{ZD|CG}} [[Anto Drobnjak]]
* {{ZD|SRB}} [[Zvezdan Čebinac]]
* {{ZD|CG}} [[Nenad Maslovar]]
* {{ZD|SRB}} [[Dejan Ilić]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragiša Binić]]
* {{ZD|SRB}} [[Zvonko Milojević]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladimir Dišljenković]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Lazetić]]
* {{ZD|SRB}} [[Marjan Marković]]
* {{ZD|SRB}} [[Branko Bošković]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Mladenović]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladan Lukić]]
* {{ZD|SLO}} [[Marko Elsner]]
* {{ZD|HRV}} [[Milivoj Bračun]]
* {{ZD|HRV}} [[Goran Jurić]]
* {{ZD|SRB}} [[Ivan Gvozdenović]]
* {{ZD|SRB}} [[Jovica Nikolić]]
* {{ZD|SRB}} [[Petar Krivokuća]]
* {{ZD|SRB}} [[Zlatko Krmpotić]]
* {{ZD|MAK}} [[Kiril Dojčinovski]]
* {{ZD|SRB}} [[Selimir Milošević]]
* {{ZD|SRB}} [[Petar Radenković]]
* {{ZD|SRB}} [[Rajko Janjanin]]
* {{ZD|SRB}} [[Dušan Anđelković]]
* {{ZD|MAK}} [[Slobodan Goračinov]]
* {{ZD|SRB}} [[Miloš Bursać]]
* {{ZD|CG}}  [[Zoran Vorotović]]
* {{ZD|SRB}} [[Ivica Momčilović]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Radmanović]]
* {{ZD|MAK}} [[Dragan Kanatlarovski|Dragan &quot;Dragi&quot; Kanatlarovski]]
* {{ZD|SRB}} [[Ivan Toplak]]
* {{ZD|SRB}} [[Zlatko Krdžević]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Simeunović]]
* {{ZD|ŠVE}} [[Bojan Đorđić]]
* {{ZD|BUG}} [[Blagoy Georgiev]]
* {{ZD|SRB}} [[Perica Ognjenović]]
* {{ZD|EKV}} [[Segundo Alejandro Castillo|Segundo Castillo]]
* {{ZD|GAN}} [[Lee Addy]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Aranđelović]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Kristić]]
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Jovičić]]
* {{ZD|POR}} [[João Lucas]]
* {{ZD|CG}}  [[Žarko Dragaš]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Panajotović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dušan Andrić]]
* {{ZD|SRB}} [[Rade Tošić]]
* {{ZD|SRB}} [[Sava Antić]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Trišović]]
* {{ZD|SLO}} [[Milenko Aćimović]]
* {{ZD|SRB}} [[Ivan Ranđelović]]
* {{ZD|SRB}} [[Nebojša Krupniković]]
* {{ZD|SRB}} [[Ivan Adžić]]
* {{ZD|MAK}} [[Mitko Stojkovski]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Dudić]]
* {{ZD|SRB}} {{ZD|BiH}} [[Ognjen Koroman]]
* {{ZD|BRA}} [[Cléo]]
* {{ZD|POR}} [[Hugo Vieira]] 
* {{ZD|SEN}} [[Abubakar Oumarou]]
* {{ZD|BRA}} [[Evandro Goebel]]
* {{ZD|KOL}} [[Cristian Borja]]
* {{ZD|SRB}} [[Slavoljub Đorđević]]
* {{ZD|CG}} [[Božidar Bandović]]
* {{ZD|SRB}} [[Goran Milojević]]
* {{ZD|SRB}} [[Dejan Bekić]]
* {{ZD|SRB}} [[Petar Puača]]
* {{ZD|SRB}} {{ZD|AUS}} [[Milan Ivanović]]
* {{ZD|SRB}} {{ZD|SAD}} [[Predrag Radosavljević]]
* {{ZD|SRB}} [[Ivan Dudić]]
* {{ZD|SRB}} [[Boško Janković]]
* {{ZD|SRB}} [[Dušan Basta]]
* {{ZD|SRB}} [[Nenad Kovačević]] 
* {{ZD|NIZ}} [[Mitchell Glenn Donald|Mitchell Donald]]
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Njeguš]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Stojanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Živan Ljukovčan]]
* {{ZD|BiH}} [[Husref Musemić]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Biševac]]
* {{ZD|CG}} [[Vasilije Šijaković]]
* {{ZD|SRB}} [[Severin Bijelić]]
* {{ZD|SRB}} [[Nenad Sakić]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladimir Durković]]
* {{ZD|BIH}} {{ZD|SRB}} [[Ranko Đorđić]]
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Riznić]]
* {{ZD|SRB}} [[Goran Negić]]
* {{ZD|HRV}} [[Zdravko Čakalić]]
* {{ZD|SRB}} [[Jovan Beleslin]]
* {{ZD|SRB}} [[Srboljub Krivokuća]]
* {{ZD|SRB}} [[Miladin Pešterac]]
* {{ZD|SRB}} [[Radovan Krivokapić]]
* {{ZD|SRB}} [[Marko Perović]]
* {{ZD|ARG}} [[Hernán Barcos]]
* {{ZD|EKV}} [[Franklin Agustín Salas|Franklin Salas]]
* {{ZD|KOL}} [[Mauricio Alejandro Molina|Mauricio Molina]]
* {{ZD|GAN}} [[Mohammed-Awal Issah]]
* {{ZD|SRB}} [[Milivoje Vitakić]]
* {{ZD|SRB}} [[Dejan Stefanović]]
* {{ZD|BIH}} [[Vinko Marinović]]
* {{ZD|SRB}} [[Nenad Vanić]]
* {{ZD|SRB}} [[Predrag Stanković]]
* {{ZD|SRB}} [[Miodrag Pantelić]]
* {{ZD|BRA}} [[Aílton Gonçalves da Silva|Aílton]]
* {{ZD|BiH}} [[Elvir Bolić]]
* {{ZD|SRB}} [[Marko Perović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dušan Đokić]]
* {{ZD|SRB}} [[Dejan Lekić]]
* {{ZD|SRB}} [[Ivan Vukomanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladimir Dimitrijević]]
* {{ZD|SRB}} [[Milić Jovanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Branko Davidović]]
* {{ZD|BIH}} [[Ranko Borozan]]
* {{ZD|JAR}} [[Bernard Parker]]
* {{ZD|SRB}} [[Andrija Kaluđerović]]
* {{ZD|POLJ}} [[Grzegorz Bronowicki]]
* {{ZD|CG}} [[Milan Purović]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikoslav Bjegović]]
* {{ZD|BiH}} [[Stevan Glogovac|Stevan &quot;Stevo&quot; Glogovac]]
* {{ZD|CG}} [[Ardian Đokaj]]
* {{ZD|BiH}} [[Darko Ljubojević]]
* {{ZD|SRB}} [[Filip Đorđević]]
* {{ZD|SRB}} [[Saša Zorić]]
* {{ZD|CG}} [[Igor Burzanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Nenad Jestrović]]
* {{ZD|SRB}} [[Jovan Gojković]]
* {{ZD|BRA}} [[Cadú]]
* {{ZD|BIH}} [[Sulejman Halilović]]
* {{ZD|BiH}} [[Darko Ljubojević]]
* {{ZD|SRB}} [[Dalibor Škorić]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Luković]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Ignjatijević]]
* {{ZD|SRB}} [[Dejan Milovanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Stevanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Vilotić]]
* {{ZD|SRB}} [[Duško Tošić]]
* {{ZD|SRB}} [[Uroš Spajić]]
* {{ZD|SRB}} [[Miloš Bajalica]]
* {{ZD|CG}} [[Dragan Bogavac]]
* {{ZD|SRB}} [[Saša Marković]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladimir Bogdanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Slavko Perović]]
* {{ZD|SRB}} [[Mladen Kašanin]] 
* {{ZD|SRB}} [[Luka Ilić]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Martinović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragić Komadina]]
* {{ZD|SRB}} [[Nemanja Pejčinović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragoljub Milošević]]
* {{ZD|SRB}} [[Goran Bošković]]
* {{ZD|SRB}} [[Dejan Joksimović]]
* {{ZD|SRB}} [[Nino Pekarić]]
* {{ZD|SRB}} [[Nebojša Joksimović]]
* {{ZD|ČAD}} [[Misdongard Betolingar]]
* {{ZD|SRB}} [[Darko Spalević]]
* {{ZD|BiH}} [[Dragan Mićić]]
* {{ZD|SRB}} [[Saša Stamenković]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladimir Mudrinić]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Stančić]]
* {{ZD|SRB}} [[Selimir Milošević]]
* {{ZD|HRV}} [[Zoran Vujović]]
* {{ZD|BIH}} [[Enes Bešić]]
* {{ZD|BIH}} [[Goran Đukić]]
* {{ZD|SRB}} [[Goran Stojiljković]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladimir Tintor]]
* {{ZD|SRB}} [[Dražen Podunavac]]
* {{ZD|HRV}} [[Miroslav Šugar]]
* {{ZD|SRB}} [[Ivan Jurišić]]
* {{ZD|SRB}} [[Slavko Radovanović]]
* {{ZD|CG}} [[Miodrag Krivokapić]]
* {{ZD|SRB}} [[Ivan Zvekanović]]
* {{ZD|BIH}} [[Radomir Savić]]
* {{ZD|SRB}} [[Radoslav Žugić]]
* {{ZD|SRB}} [[Ljubiša Milojević]]
* {{ZD|SRB}} [[Petar Radenković]]
* {{ZD|SRB}} [[Đorđe Aćimović]]
* {{ZD|BIH}} {{ZD|SRB}} [[Duško Savić]]
* {{ZD|CG}}  [[Željko Kaluđerović]]
* {{ZD|SRB}} [[Slaviša Čula]]
* {{ZD|SRB}} [[Duško Ajder]]
* {{ZD|SRB}} [[Milorad Diskić]]
* {{ZD|SRB}} [[Mihailo Petrović]]
* {{ZD|AZE}} [[Branimir Subašić]]
* {{ZD|SRB}} [[Luka Milivojević]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Kovačević]]
* {{ZD|SRB}} [[Đorđe Tutorić]]
* {{ZD|SRB}} [[Pavle Ninkov]]
* {{ZD|SRB}} [[Nenad Stojanović]]
* {{ZD|NGR}} [[Abiola Adedeji Dauda|Abiola Dauda]]
* {{ZD|SRB}} [[Luka Jović]]
* {{ZD|SRB}} [[Mihailo Ristić]]
* {{ZD|SRB}} [[Vukašin Jovanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Predrag Rajković]]
* {{ZD|SRB}} {{ZD|CG}} [[Savo Pavićević]]
* {{ZD|SRB}} [[Marko Grujić]]
* {{ZD|SRB}} [[Marko Petković]]
* {{ZD|BiH}} [[Ognjen Vranješ]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Katai]]
* {{ZD|SRB}} [[Đorđe Rakić]]
* {{ZD|SRB}} [[Goran Gogić]]
* {{ZD|SRB}} [[Marko Perović]]
* {{ZD|SRB}} [[Vidak Bratić]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladimir Matijašević]] 
* {{ZD|SRB}} [[Luka Adžić]]
* {{ZD|SRB}} [[Nenad Tomović]]
* {{ZD|SRB}} [[Vujadin Savić]]
* {{ZD|SRB}} [[Milanko Rašković]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Antić]]
* {{ZD|SRB}} [[Igor Bogdanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Uroš Ćosić]] 
* {{ZD|SRB}} [[Srđan Plavšić]]
* {{ZD|SRB}} [[Nemanja Obrić]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Jevtić]]
* {{ZD|SLO}} [[Dejan Kelhar]]
* {{ZD|SLO}} [[Nejc Pečnik]]
* {{ZD|CG}} [[Boban Bajković]]
* {{ZD|ENG}} {{ZD|ATG}} [[Joshua Kevin Stanley &quot;Josh&quot; Parker|Josh Parker]]
* {{ZD|SRB}} [[Luka Milunović]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Maksimović]]
* {{ZD|SRB}} {{ZD|CG}} [[Milan Jovanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Vilotić]]
* {{ZD|SRB}} {{ZD|CG}} [[Filip Kasalica]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Mikić]]
* {{ZD|SRB}} {{ZD|CG}} [[Vukan Savićević]]
* {{ZD|HON}} [[Luis Garrido]]
* {{ZD|BRA}} [[Bruno Mezenga]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Pantić]]
* {{ZD|SRB}} [[Miloš Trifunović]]
* {{ZD|BRA}} [[Savio]]
* {{ZD|SRB}} [[Nenad Gavrić]]
* {{ZD|CG}} [[Petar Orlandić]]
* {{ZD|BiH}} [[Vladan Grujić]]
* {{ZD|SRB}} [[Srđan Bajčetić]]
* {{ZD|SRB}} [[Damir Kahriman]] 
* {{ZD|SRB}} [[Srđan Pecelj]] 
* {{ZD|SRB}} [[Saša Stojanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Ognjen Mudrinski]]
* {{ZD|NGR}} [[Ifeanyi Victor Onyilo|Ifeanyi Onyilo]]
* {{ZD|CG}} [[Marko Vešović]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Ilić]]
* {{ZD|SRB}} [[Predrag Bubanja]]
* {{ZD|SRB}} [[Miloš Cvetković]]
* {{ZD|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]
* {{ZD|KON}} [[Ibrahim Somé Salombo|Ibrahim Somé]]
* {{ZD|SRB}} [[Nenad Srećković]]
* {{ZD|BRA}} [[Edgar Silva]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Trajković]]
* {{ZD|SRB}} [[Bogdan Planić]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Petković]]
* {{ZD|SRB}} [[Filip Janković]]
* {{ZD|SRB}} [[Filip Stojković]]
* {{ZD|SRB}} [[Veljko Simić]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Pantić]]
* {{ZD|SRB}} [[Uroš Đurđević]]
* {{ZD|SRB}} [[Goran Čaušić]]
* {{ZD|SRB}} [[Filip Mladenović]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Martinović]] 
* {{ZD|SRB}} [[Uroš Račić]] 
* {{ZD|SLO}} [[Milan Arnejčič]]
* {{ZD|SRB}} [[Novak Martinović]]
* {{ZD|SRB}} [[Marko Dmitrović]]
* {{ZD|SRB}} [[Ognjen Ožegović]]
* {{ZD|SRB}} [[Jovan Krneta]] 
* {{ZD|SRB}} [[Marko Poletanović]] 
* {{ZD|SRB}} [[Miloš Bosančić]]
* {{ZD|MAK}} [[David Babunski]]
* {{ZD|SRB}} [[Darko Lazić]]
* {{ZD|GAN}} [[Abraham Akwasi Frimpong|Abraham Frimpong]] 
* {{ZD|SRB}} [[Ivan Ilić]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Kirovski]]
* {{ZD|IZR}} [[Idan Vered]]
* {{ZD|BRA}} [[Adilson dos Santos|Adilson]]
* {{ZD|BRA}} [[Willians Bartolomeo dos Santos|Willians Bartolomeo]]
* {{ZD|MAK}} [[Blaže Georgioski]]
* {{ZD|SRB}} [[Petar Đenić]]
* {{ZD|JAP}} [[Takayuki Suzuki]]
* {{ZD|BRA}} [[Ely Thadeu]]
* {{ZD|GAN}} [[Haminu Dramani]]
* {{ZD|SRB}} [[Srđan Mijailović]]
* {{ZD|SRB}} [[Slavoljub Srnić]]
* {{ZD|BIH}} [[Nikola Stipić]]
* {{ZD|SRB}} [[Bojan Miladinović]]
* {{ZD|SRB}} [[Ivan Dudić]]
* {{ZD|CG}} [[Sanibal Orahovac]]
* {{ZD|SRB}} [[Saša Radivojević]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladimir Stojković]]
* {{ZD|SRB}} [[Jagoš Vuković]]
* {{ZD|ARG}} [[Pablo Nicolás Mouche|Pablo Mouche]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragoljub Srnić]]
* {{ZD|SRB}} [[Mirko Stojanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Sava Karapandžić]]
* {{ZD|SRB}} [[Miomir Petrović]]
* {{ZD|SRB}} [[Stevan Veselinov]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragoljub Živković]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragomir Racić]]
* {{ZD|SRB}} [[Mirko Dakić]]
* {{ZD|SRB}} [[Boško Kajganić]]
* {{ZD|SRB}} [[Tatomir Radunović]]
* {{ZD|SRB}} [[Ivan Trutin]]
* {{ZD|SRB}} [[Jovan Anđelković]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Prvulović]]
* {{ZD|SRB}} [[Sreten Đurica]]
* {{ZD|SRB}} [[Blažo Raosavljević]]
* {{ZD|SRB}} [[Slobodan Škrbić]]
* {{ZD|SRB}} [[Blagoje Mitić]]
* {{ZD|SRB}} [[Siniša Zlatković]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladan Milojević]]
* {{ZD|SRB}} [[Danijel Mihajlović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Racić]]
* {{ZD|SRB}} [[Mirko Dakić]] 
* {{ZD|CRI}} [[John Jairo Ruiz Barrantes|John Jairo Ruiz]]
* {{ZD|SRB}} [[Dejan Bekić]]
* {{ZD|SRB}} [[Todor Živanović]]
* {{ZD|CG}}  [[Dojčin Perazić]]
* {{ZD|BIH}} [[Dušan Radonjić]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Marković]]
* {{ZD|GLP}} [[Thomas Phibel]]
* {{ZD|SRB}} [[Andrija Šećerov]] 
* {{ZD|SRB}} [[Srđan Vujaklija]]
* {{ZD|BRA}} [[Vinicius Pacheco]]
* {{ZD|PER}} [[Miguel Araujo]]
* {{ZD|SRB}} [[Branimir Vratnjan]] 
* {{ZD|CG}} [[Stevan Reljić]]
* {{ZD|SRB}} [[Nemanja Cvetković]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Jeremić]] 
* {{ZD|SRB}} [[Andrija Luković]]
* {{ZD|SRB}} [[Dejan Pešić]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladan Binić]]
* {{ZD|SRB}} [[Rade Radić]]
* {{ZD|CG}} [[Zoran Banović]]
* {{ZD|SRB}} [[Marko Blažić]]
* {{ZD|SRB}} [[Đorđe Despotović]]
* {{ZD|SLO}} [[Mirnes Šišić]]
* {{ZD|GAN}} [[Nathaniel Ohene Asamoah|Nathaniel Asamoah]]
* {{ZD|SRB}} [[Miloš Dimitrijević]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Šarac]]
* {{ZD|SRB}} [[Boban Stojanović]]
* {{ZD|MAK}} [[Daniel Avramovski]]
* {{ZD|BRA}} [[Edson José da Silva|Edson Silva]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Vulević]]
* {{ZD|SRB}} [[Ljubo Nenadić]]
* {{ZD|MAK}} [[Goran Popov]]
* {{ZD|BRA}} [[Bruno Oliveira de Matos|Bruno Matos]] 
* {{ZD|SRB}} [[Mirko Šekularac]]
* {{ZD|BIH}} [[Dragomir Vukićević]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladimir Pečenčić]]
* {{ZD|SRB}} [[Andrej Mrkela]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Beljić]]
* {{ZD|SRB}} [[Velimir Naumović]]
* {{ZD|SRB}} [[Miroslav Lečić]]
* {{ZD|BIH}} [[Miralem Zjajo]]
* {{ZD|SRB}} [[Luka Malešev]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragiša Veljković]]
* {{ZD|SRB}} [[Živan Rakić]]
* {{ZD|SRB}} [[Stevan Andrejić]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragoš Babić]]
* {{ZD|SRB}} [[Marko Ljubinković]]
* {{ZD|SRB}} [[Saša Drakulić]]
* {{ZD|SRB}} [[Boban Stojanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Branko Nešović]]
* {{ZD|SRB}} [[Saša Nedeljković]]
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Bingulac]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Lacmanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Krstić]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragomir Vukićević]] 
* {{ZD|BRA}} [[Ricardo Cavalcante Mendes|Ricardinho]]
* {{ZD|SRB}} [[Momčilo Šapinac]]
* {{ZD|CG}} [[Ivan Fatić]]
* {{ZD|FRA}} [[Marko Muslin]]
* {{ZD|BIH}} [[Jadranko Bogičević]]
* {{ZD|SRB}} [[Darko Dunjić]]
* {{ZD|HRV}} [[Mirko Lulić]] 
* {{ZD|BIH}} [[Nemanja Supić]]
* {{ZD|CG}}  [[Nikola Mijušković]]
* {{ZD|SRB}} [[Đura Horvatinović]]
* {{ZD|SRB}} [[Špiro Đurić]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Simeunović]]
* {{ZD|SRB}} [[Jovan Markoski]]
* {{ZD|BIH}} [[Slobodan Karalić]]
* {{ZD|SRB}} [[Čedomir Lazarević]]
* {{ZD|SRB}} [[Goran Živanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Miloš Stojanović]]
* {{ZD|CG}} [[Jovan Aranitović|Jovan &quot;Jovo&quot; Aranitović]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladimir Đorđević]]
* {{ZD|SRB}} [[Stefan Mihajlović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragomir Vukobratović]]
* {{ZD|SRB}} [[Miloš Vesić]]
* {{ZD|SEN}} [[Pape Mamadou Mbodj|Mamadou Mbodj]]
* {{ZD|SRB}} [[Bojan Pavlović]]
* {{ZD|CG}} [[Nemanja Nikolić]]
* {{ZD|SRB}} [[Slavoljub Janković]]
* {{ZD|SRB}} [[Ljubiša Stojanović]] 
* {{ZD|CG}} [[Marko Mugoša]]
* {{ZD|CG}} [[Goran Adamović]]
* {{ZD|LBR}} [[Omega Alamadine Roberts|Omega Roberts]]
* {{ZD|CG}} [[Vladislav Mirković]]
* {{ZD|SRB}} [[Vladimir Miljković]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Karaklajić]]
* {{ZD|SRB}} [[Ljubomir Milić]]
* {{ZD|KAN}} [[Dejan Jaković]]
* {{ZD|SRB}} [[Vukašin Dević]]
* {{ZD|SRB}} [[Marko Trkulja]] 
* {{ZD|SRB}} [[Stefan Milošević]]
* {{ZD|SRB}} [[Predrag Đorđević]]
* {{ZD|SRB}} [[Stefan Đorđević]]
* {{ZD|SRB}} [[Marko Mirić]]
* {{ZD|SRB}} [[Nemanja Ahčin]] 
* {{ZD|SRB}} [[Vanja Vučićević]]
* {{ZD|SRB}} [[Petar Đuričković]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Vasiljević]]
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Urumov]]
* {{ZD|SRB}} [[Darko Pivaljević]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Lešnjak]]
* {{ZD|SRB}} [[Saša Kocić]]
* {{ZD|MAK}} [[Darko Krsteski]]
* {{ZD|RUM}} [[Sorin Vlaicu]]
* {{ZD|BRA}} [[Jefferson da Silva Nascimento|Jeff Silva]]
* {{ZD|BRA}} [[Guilherme Humberto da Silveira|Guiba]]
* {{ZD|BRA}} [[José Gomes Fumaça|Fumaça]]
* {{ZD|BRA}} [[Fábio Carleandro da Silva|Fábio Silva]]
* {{ZD|BRA}} [[Josiesley Ferreira Rosa|Ferreira]]
* {{ZD|SRB}} [[Ivica Milivojev]]
* {{ZD|SRB}} [[Đorđe Milić]]
* {{ZD|SRB}} [[Slobodan Radović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Punišić]]
* {{ZD|SRB}} [[Ivan Ognjanov]]
* {{ZD|SRB}} [[Josip Takač]]
* {{ZD|SRB}} [[Lajčo Kujundžić]]
* {{ZD|SRB}} [[Rade Mojović]]
* {{ZD|CG}} [[Dragan Popović]]
* {{ZD|CG}} [[Željko Perović]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Jokić]] 
* {{ZD|SRB}} [[Stefan Ilić]]
* {{ZD|SRB}} [[Dušan Kljajić]]
* {{ZD|SRB}} [[Saša Cilinšek]]
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Đorović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Vukmir]]
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Mališević]]
* {{ZD|SRB}} [[Slobodan Slović]]
* {{ZD|SRB}} [[Ištvan Šorban]]
* {{ZD|SRB}} [[Dimitrije Stojanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragan Stojanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Miodrag Jovanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Stojković]]
* {{ZD|SRB}} [[Danilo Mandić]] 
* {{ZD|SRB}} [[Milan Senić]]
* {{ZD|SRB}} [[Petar Rašić]]
* {{ZD|SRB}} [[Mikloš Orsag|Miklós Ország]]
* {{ZD|SRB}} [[Lenko Savić]]
* {{ZD|SRB}} [[Milan Bogunović]]
* {{ZD|SRB}} [[Miloš Brajović]]
* {{ZD|CG}} [[Radosav Bulić]]
* {{ZD|SRB}} [[Mirko Bunjevčević]]
* {{ZD|Bosna i Hercegovina}} {{ZD|AUS}} [[Eli Babalj]]
* {{ZD|SRB}} [[Vilson Caković]]
* {{ZD|SRB}} [[Miroslav Lečić]]
* {{ZD|BIH}} [[Dušan &quot;Duško&quot; Lukić]]
* {{ZD|SRB}} [[Ladislav Butković]]
* {{ZD|SRB}} [[Slavoljub Stefanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Svetozar Atanacković]]
* {{ZD|SRB}} [[Slobodan Mitić]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragiša Veljković]]
* {{ZD|SRB}} [[Vojislav Đorđević]]
* {{ZD|SRB}} [[Pavle Radić]]
* {{ZD|SRB}} [[Duško Suručić]]
* {{ZD|SRB}} [[Dušan Mijatović]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Stanković]]
* {{ZD|SRB}} [[Radojko Popadić]]
* {{ZD|SRB}} [[Borisav Mitrović]]
* {{ZD|SRB}} [[Momčilo Tasić]] 
* {{ZD|SRB}} [[Milan Babić]]
* {{ZD|SRB}} [[Jovan Vićić]]
* {{ZD|SRB}} [[Milovan Mitić]]
* {{ZD|SRB}} [[Vojislav Srdić]]
* {{ZD|SRB}} [[Srboljub Marinković]]
* {{ZD|SRB}} [[Zvonko Radić]]
* {{ZD|SRB}} [[Jovan Gajić]] 
* {{ZD|SRB}} [[Filip Bainović]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragomir Diklić]]
* {{ZD|SRB}} [[Jovan Hajduković]]
* {{ZD|SRB}} [[Miodrag Savić]]
* {{ZD|SRB}} [[Svetislav Milić]]
* {{ZD|SRB}} [[Momčilo Stanić]]  
* {{ZD|BRA}} [[José Marcos Alves Luis|Zé Marcos]]
* {{ZD|SRB}} [[Zoran Dimitrijević]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragomir Šećerov]]
* {{ZD|SRB}} [[Velimir Đorđević]]
* {{ZD|SRB}} [[Slobodan Miškov]]
* {{ZD|SRB}} [[Dragoljub Župac]]
* {{ZD|SRB}} [[Svetislav Ivković]]
* {{ZD|SRB}} [[Momčilo Ilić]]
* {{ZD|SRB}} [[Mihajlo Dušanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Đorđe Mirković]]
* {{ZD|SRB}} [[Nemanja Radulović]]
* {{ZD|SRB}} [[Miroslav Lazić]]
* {{ZD|CG}}  [[Nebojša Bandović]]
* {{ZD|SRB}} [[Aleksandar Zarić]]
* {{ZD|SRB}} [[Goran Stevanović]]
* {{ZD|SRB}} [[Nikola Rašković]] 
* {{ZD|SRB}} [[Miodrag Radošević]]
* {{ZD|SRB}} [[Boban Miladinov]]
* {{ZD|SRB}} [[Jovica Raduka]]
{{div col end}}
&lt;!-- potvrda statusa, jesu li dostojni biti u gornjem popisu
*[[Nebojša Krupniković]]
*[[Dragoslav Stepanović]]
*{{ZD|SRB}} [[Jovan Aćimović]]
*[[Dejan Petković]]
*[[Ilija Ivić]]
--&gt;

== Poznati treneri ==
{{div col|cols=4}}
* {{flagicon|BIH}} {{flagicon|SRB}} Ljubomir &quot;Ljupko&quot; Petrović
* {{flagicon|SRB}} Miljan Miljanić
* {{flagicon|BIH}} {{flagicon|SRB}} Branko Stanković
* {{flagicon|SRB}} Dragoslav Šekularac
* {{flagicon|SRB}} Vladimir &quot;Vladica&quot; Popović 
* {{flagicon|SRB}} Branislav &quot;Bane&quot; Sekulić
* {{flagicon|SRB}} Milorad &quot;Miša&quot; Pavić
* {{flagicon|SRB}} Boško Ralić
* {{flagicon|SRB}} Žarko Mihajlović
* {{flagicon|SRB}} Svetislav Glišović
* {{flagicon|SRB}} Ljubiša Broćić
* {{flagicon|SRB}} Miljenko Mihić
* {{flagicon|SRB}} Gojko Zec
* {{flagicon|SRB}} Slavoljub Muslin
* {{flagicon|BIH}} Dušan &quot;Duško&quot; Bajević
* {{flagicon|ITA}} Walter Zenga 
* {{flagicon|ČEŠ}} Zdeněk Zeman
* {{flagicon|SRB}} Milan Živadinović
* {{flagicon|HRV}} Robert Prosinečki
* {{flagicon|POR}} Ricardo Sá Pinto
* {{flagicon|SRB}} Vladimir Petrović
* {{flagicon|SRB}} Milovan Ćirić
* {{flagicon|SRB}} Milovan Đorić
* {{flagicon|CG}} Zoran Filipović
* {{flagicon|SRB}} Miloljub Ostojić
* {{flagicon|SRB}} Milovan Rajevac
* {{flagicon|MAK}} Boško Gjurovski
* {{flagicon|SRB}} Ratko Dostanić
* {{flagicon|SRB}} Milorad Kosanović
* {{flagicon|CG}} Vojin Lazarević
* {{flagicon|SRB}} Aleksandar Janković
* {{flagicon|SRB}} Aleksandar Kristić 
* {{flagicon|SRB}} {{flagicon|KIP}} Siniša Gogić
* {{flagicon|MAK}} Čedomir Janevski
* {{flagicon|SLO}} Slaviša Stojanović
* {{flagicon|SRB}} Nenad Lalatović 
* {{flagicon|CG}}  Miodrag Božović 
* {{flagicon|MAK}} Boško Gjurovski
{{div col end}}

== Uspjesi ==
* '''Kup europskih prvaka (1)'''
**1991.
* '''Interkontinentalni kup (1)'''
**1991.
* '''Državna prvenstva (24)'''
** Prvak [[Jugoslavija|FNRJ]]:
*** 1951., 1953., 1956., 1957., 1959., 1960.
** Prvak [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]:
*** 1964., 1968., 1969., 1970., 1973., 1977., 1980., 1981., 1984., 1988., 1990., 1991.
** Prvak okrnjene [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]: &lt;!-- SFRJ bez HRV i SLO; ono nije bila više nikakva SFRJ, niti ikakva Jugoslavija, niti je bila &quot;SiCG&quot; --&gt;
*** 1992.
** Prvak Savezne Republike Jugoslavije:
*** 1995., 2000., 2001.
** Prvak [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]]:
*** 2003/04., 2005/06.
* '''Kupovi (20)'''
** Jugoslavenski kup:
*** 1948., 1949., 1950., 1958., 1959., 1964., 1968., 1970., 1971., 1982., 1985., 1990.
** Kup SRJ:
*** 1993., 1995., 1996., 1997., 1999., 2000., 2002.
** Kup [[Srbija i Crna Gora|SiCG]]:
*** 2004.,2005

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|FK Crvena zvezda}}
* [http://www.crvenazvezdafk.com/ Zvanični sajt]
* [http://www.sd-crvenazvezda.net Zvanični sajt SD Crvena Zvezda]
* [http://www.oaza.rs/sport/delije/index.php Zvanična prezentacija navijača] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181124024600/http://www.oaza.rs/sport/delije/index.php |date=2018-11-24 }}

{{1.Jugoslavenska nogometna liga}}
{{Srpska Super liga}}
{{Pobjednici UEFA Lige prvaka}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Crvena zvezda| ]]
[[Kategorija:Nastanci 1945.]]
[[Kategorija:Fudbalski klubovi u Srbiji]]
[[Kategorija:Sportski klubovi u Beogradu]]</text>
      <sha1>kux0fc8960z99ew2txmdh1igavbm292</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Džamu i Kašmir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>22675</id>
    <revision>
      <id>42695676</id>
      <parentid>42600569</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:32:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695676</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5660" sha1="2rt1jbtm5q2rrlv665hjn9zvgi7xfwp" xml:space="preserve">[[Datoteka:Jammu and Kashmir in India (de-facto) (disputed hatched).svg|thumb|]]
'''Jammu i Kashmir''' ([[engleski jezik|engleski]]: ''Jammu and Kashmir'') {{audio|JammuKashmir.ogg|pronunciation}} ([[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]]: {{IPA|/dʒəmmuː ənd kəʃmiːr/}}, [[kašmiri jezik|kašmirski]]:ज्वम त॒ कॅशीर جۄم تٕہ کٔشِیر, [[hindi]]:जम्मू और कश्मीर, [[urdu]]:مقبوضہ کشمیر) (često skraćen na Kašmir) je najsjevernija [[Države i teritorije Indije|država]] [[Indija|Indije]], čiji se najveći dio nalazi u [[Himalaja|himalajskim]] planinama. Jammu i Kashmir dijeli granicu s [[Himachal Pradesh]]om na jugu, [[Pakistan]]om na zapadu i [[Nardona Republika Kina|NR Kinom]] na sjeveru i istoku.

Jammu i Kashmir se sastoji od tri jedinice: [[Jammu]], [[Dolina Kashmir|Doline Kashmira]] i [[Ladakh]]a. [[Srinagar]] je ljetni, a [[Jammu]] zimski glavni grad. Dolina Kashmira, isto tako poznata kao Kashmirska Dolina, je poznata po brojnim planinskim pejzažima. Poznat kao &quot;Grad hramova&quot;, Jammu privlači desetine tisuća turista, isto kao i [[hinudizam|hinduističkih]] i [[muslimani (vjernici)|muslimanskih]] hodočasnika svake godine. Ladakh, također poznat kao &quot;Mali [[Tibet]]&quot;, je poznat po ljepoti svojih planina i budističkoj kulturi koja je ustanovljena još u 2. vijeku. Iako većina stanovništva ispovijeda [[islam]], Jammu i Kashmir imaju velike i snažne zajednice [[Hinduizam|hindusa]], [[budizam|budista]] i [[sikizam|sika]]. 

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Jammu and Kashmir}}
* [http://www.duggartimes.com Jammu heritage , jammu region , Dogra culture, Dogra Literature , Dogra Marriages , Dogra Fine Arts , Dogra Business] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120117181654/http://www.duggartimes.com/ |date=2012-01-17 }}
* [http://heritageofkashmir.org Heritage of Kashmir - Official Website of Indian National Trust for Art and Cultural Heritage Jammu &amp; Kashmir Chapter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211207074337/http://heritageofkashmir.org/ |date=2021-12-07 }}
* [http://jammukashmir.nic.in/ Official website of Government of Jammu and Kashmir, India] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170915154945/http://jammukashmir.nic.in/ |date=2017-09-15 }}
* [http://jammuuniversity.in/ Official website of University of Jammu, Jammu and Kashmir, India] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100721110926/http://www.jammuuniversity.in/ |date=2010-07-21 }}
* [http://202.141.137.162/index.html Official website of University of Kashmir, Jammu and Kashmir, India] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080530141007/http://202.141.137.162/index.html |date=2008-05-30 }}
* [http://www.kashmirnetwork.com/gallery/ Kashmir Revisited Photogallery]
* [http://www.kashmirnewz.com Kashmir Newz, news and feature service from Jammu and Kashmir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061216020253/http://www.kashmirnewz.com/ |date=2006-12-16 }}
* [http://www.kashmirherald.com Kashmir Herald]
* [http://www.kashmirhouseboats.com/kashmir-picture-gallery-photos.html Kashmir Pictures Gallery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130523224742/http://www.kashmirhouseboats.com/kashmir-picture-gallery-photos.html |date=2013-05-23 }}
* [https://web.archive.org/web/20071203095700/http://www.geocities.com/pk_pandita/anantnag.html Anantnag Kashmir]
* [http://www.jammu-kashmir.com/ Website about Jammu and Kashmir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090129231750/http://www.jammu-kashmir.com/ |date=2009-01-29 }}
* [http://jammu-kashmir.tripod.com/districts.html Jammu Kashmir Ladakh Districts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110818201116/http://jammu-kashmir.tripod.com/districts.html |date=2011-08-18 }}
* [http://www.koausa.org/Nature/maps.html Maps of Jammu and Kashmir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060926225822/http://www.koausa.org/Nature/maps.html |date=2006-09-26 }}
* [http://www.jktourism.org/ Jammu and Kashmir tourism department] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100217030231/http://www.jktourism.org/ |date=2010-02-17 }}
* [http://news.google.com/news?hl=en&amp;lr=&amp;ie=UTF-8&amp;oe=UTF-8&amp;safe=off&amp;q=Jammu+and+Kashmir&amp;sa=N&amp;tab=in Search for Jammu and Kashmir] on [[Google News]]
* [https://web.archive.org/web/20070311003226/http://www.outlookindia.com/fullprint.asp?choice=1&amp;fodname=20051013&amp;fname=madhu&amp;sid=1 Opinion piece, 13 Oct 2005, on the policies of Chief Minister Mufti Muhammad Sayeed]
* [http://www.usip.org/pubs/specialreports/sr133.html Quickstep or Kadam Taal?: The Elusive Search for Peace in Jammu and Kashmir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090615035427/http://www.usip.org/pubs/specialreports/sr133.html |date=2009-06-15 }} [[U.S. Institute of Peace]] Report, March 2005
* [http://jammukashmir.nic.in/govt/cntit1.htm#1 Proclamation of May 1, 1951 on Jammu &amp; Kashmir Constituent Assembly by Yuvraj (Crown Prince) Karan Singh from the Official website of Government of Jammu and Kashmir, India] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100612114256/http://jammukashmir.nic.in/govt/cntit1.htm#1 |date=2010-06-12 }}
* [http://www.lib.berkeley.edu/SSEAL/SouthAsia/kashmir.html '''Conflict in Kashmir: Selected Internet Resources by the Library, University of California, Berkeley, USA'''; [[University of California, Berkeley]] Library Bibliographies and Web-Bibliographies list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110214218/http://www.lib.berkeley.edu/SSEAL/SouthAsia/kashmir.html |date=2017-11-10 }}

{{Indija}}

[[Kategorija:Države i teritorije Indije]]
[[Kategorija:Sporna područja]]</text>
      <sha1>2rt1jbtm5q2rrlv665hjn9zvgi7xfwp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1977.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23516</id>
    <revision>
      <id>42695963</id>
      <parentid>42564716</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:25:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Jul/Juli/Srpanj */</comment>
      <origin>42695963</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62353" sha1="ta0vtp3xpmr8x1i2y825grbely58dd7" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{year dab|1977}}
{{Godina u drugim kalendarima|1977}}
__NOTOC__
Godina '''1977''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] po gregorijanskom kalendaru.

&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1977''': &lt;br /&gt; [[1977#Januar/Siječanj|1]] • [[1977#Februar/Veljača|2]] • [[1977#Mart/Ožujak|3]] • [[1977#April/Travanj|4]] • [[1977#Maj/Svibanj|5]] • [[1977#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1977#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1977#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1977#Septembar/Rujan|9]] • [[1977#Oktobar/Listopad|10]] • [[1977#Novembar/Studeni|11]] • [[1977#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1977#Rođenja|Rođenja]] • [[1977#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Saudi Arabija]] i [[UAE]] su poskupeli naftu za 5% umesto 10% kao ostale članice [[OPEC]] - veliki gubici za [[Pahlavi (dinastija)|Iran]].
* [[3. 1.]] - MMF odobrio zajam od 3,9 milijardi dolara Ujedinjenom Kraljevstvu pod uslovom sprovođenja najavljenih strogih mera štednje.
*   3. 1. - Inkorporiran ''[[Apple Inc.|Apple]]''. 
* [[6. 1.]] - U [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačkoj]] objavljena [[Povelja 77]] (''Charta 77'') kojom se traži poštovanje ljudskih prava - potpisnici su izloženi progonu.
* [[8. 1.]] - [[Napadi u Moskvi (1977)|Napadi u Moskvi]]: od tri podmetnute bombe gine sedam ljudi u Moskvi, za šta će biti pogubljena trojica jermenskih nacionalista (nije sigurno da su oni bili počinioci).
*   8. 1. - Četvorica rudara poginula u [[Velenje|Velenju]]. 
* [[9. 1.]] - U Parizu uhapšen [[Abu Daoud]], planer [[Minhenski masakr|Minhenskog masakra]], ali francuska vlada odbija izručenje u Nemačku i šalje ga u Alžir. 
* [[10. 1.]] - Jezero lave se izliva nakon pucanja zidova kratera vulkana [[Nyiragongo]] na istoku [[Zair]]a, preko 70 mrtvih u selima. 
* [[15. 1.]] - Linjeflyg Flight 618 - pad aviona u stambenom delu Stokholma, 22 poginulih.
* januar - Jugoslovenski diplomati preneli američkim zvaničnicima da je [[Leonid Brežnjev]] prethodnog novembra tražio od [[Tito|Tita]] pomorsku bazu u Boki kotorskoj, pravo preleta sovjetskih aviona i jugoslovenskog oficira pri vojnom savetu [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], što je Tito odbio &lt;ref name=&quot;Collier's&quot;/&gt;&lt;ref&gt;DREW MIDDLETON JAN. 9, 1977 [http://www.nytimes.com/1977/01/09/archives/yugoslavs-report-that-tito-rebuffed-brezhnev-on-air-and-naval.html Yugoslays Report That Tito Rebuffed Brezhnev on Air and Naval Rights and a Role in the Warsaw Pact]. nytimes.com&lt;/ref&gt;; sovjetska plovila se opravljaju u jugoslovenskim lukama, npr. Tivtu&lt;ref&gt;MALCOLM W. BROWNE FEB. 7, 1977 [http://www.nytimes.com/1977/02/07/archives/yugoslav-dockyards-repair-soviet-ships-analysts-uneasy-over.html YUGOSLAV DOCKYARDS REPAIR SOVIET SHIPS]. nytimes.com&lt;/ref&gt;.
* januar - Predstavljen [[Commodore PET]], prvi kompletni osobni kompjuter (monitor, tastatura, memorija na magnetnoj traci tj. kaseti).
* januar - [[Aleksandar Tišma]] dobio [[NIN-ova nagrada|NIN-ovu nagradu]] za &quot;Upotrebu čoveka&quot;. 
[[Datoteka:Inac, nastupovy hreben od Kreseva (1400 m).jpg|180px|mini|left|[[Inač]] planina kod Kreševa]]
* [[17. 1.]] - Jugoslovenski disident [[Mihajlo Mihajlov]], u zatvoru od [[1974]], prekinuo dvomesečni štrajk glađu, treći za dve godine, zahtevajući da se u Krivičnom zakonu napravi razlika između krivičnih i političkih dela&lt;ref name=&quot;Collier's&quot;&gt;''Collier's Year Book'' za 1977 (Microsoft Encarta 2004)&lt;/ref&gt;.
*  17. 1. - Gary Gilmore streljan u državi [[Utah]] - prvo pogubljenje nakon povratka smrtne kazne u SAD.
*   17. 1. - U luci [[Barcelona|Barcelone]] poginulo 49 američkih mornara i marinaca nakon što je teretnjak pregazio njihov čamac. 
* [[18. 1.]] - Predsednik Saveznog izvršnog vijeća [[Džemal Bijedić]] poginuo u padu aviona kod [[Kreševo|Kreševa]] zajedno sa suprugom i još šest osoba. Naslediće ga [[Veselin Đuranović]] iz [[SR Crna Gora|SR Crne Gore]].
* 18. 1. - Dan nakon što je egipatska vlada objavila ukidanje subvencija cena mnogih proizvoda (po zahtevu MMF i Svetske banke), dolazi do velikih &quot;hlebnih nereda&quot; širom zemlje - vojska je izvedena na ulice, do sutradan je stradalo 79 ljudi. 
* [[19. 1.]] - Hladan front donosi jedini put u istoriji sneg u [[Miami]]ju na Floridi i na [[Bahami]]ma, velika šteta za poljoprivredu.
[[Datoteka:Jimmy Carter.jpg|thumb|120px|[[Jimmy Carter]]]]
* [[20. 1.]] - [[Jimmy Carter]] nasleđuje [[Gerald Ford|Forda]] na čelu [[SAD]], sutradan pomilovao one koje su izbegli regrutaciju u vreme [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]].
* [[23. 1.]] - Premijera serije ''[[Roots (TV serija)|Roots]]'' u SAD (na [[TV Sarajevo]] 24. novembra 1978&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19781124|page:16 &quot;Borba&quot;, 24. nov. 1978, str. 16]&lt;/ref&gt;).
*   23. 1. - Turski autobus sleteo s puta blizu Kumanova, 22 mrtvih. 
* [[24. 1.]] - [[Masakr u ulici Atocha (1977)|Masakr u ulici Atocha]] u Madridu: neofašisti ubili petoricu levičara.
* 24. 1. - Osnovana plesna grupa &quot;Lokice&quot;.
* [[25. 1.]] - [[Elena Ceaușescu]] postala član Stalnog biroa Političkog izvršnog komiteta, najvišeg tela [[Rumunska komunistička partija|Rumunske KP]]. 
* [[26. 1.]] - Objavljeno da je penzionisan gen. puk. [[Đoko Jovanić]], podsekretar u Saveznom sekretarijatu za narodnu odbranu. 
* [[31. 1.]] - U Parizu otvoren [[Centar Georges Pompidou]].

=== Februar/Veljača ===
[[Datoteka:Centre Georges-Pompidou. Mini-Europe Brussels (France).jpg|mini|240px|Maketa [[Centar Georges Pompidou|Centra Georges Pompidou]]]]
* [[2. 2.]] - Peticija 60 jugoslovenskih aktivista za ljudska prava, započeta pre dva meseca, protiv uskraćivanja pasoša nekim ljudima - bez odgovora od vlade&lt;ref&gt;MALCOLM W. BROWNE FEB. 3, 1977 [http://www.nytimes.com/1977/02/03/archives/60-yugoslavs-ask-for-lifting-of-curbs-on-travel-abroad.html?_r=0 60 Yugoslavs Ask For Lifting of Curbs On Travel Abroad]. nytimes.com&lt;/ref&gt;.
* [[3. 2.]] - [[Mengistu Haile Mariam]] postaje [[etiopija|etiopski]] šef države nakon pucnjave na sastanku vladajućeg [[Derg]]a, u kojoj je stradao njegov prethodnik [[Tafari Benti]] i drugi. Sledi [[Crveni teror (Etiopija)|Crveni teror]].
* [[4. 2.]] - [[Fleetwood Mac]] objavili prodavani i hvaljeni album ''Rumours''.
* [[7. 2.]] - U [[Ženeva|Ženevi]] otvorena 33. sesija Komisije [[UN]] za ljudska prava; tim povodom [[Milovan Đilas]] u intervjuu stranim novinama pozvao zapadnoevropske komunističke partije da utiču na jugoslovensku vladu u smislu poštovanja ljudskih prava.&lt;ref name=&quot;Collier's&quot;/&gt;.
* [[8. 2.]] - Pripadnica [[Frakcija Crvene Armije|Frakcije Crvene Armije]] [[Brigitte Mohnhaupt]] puštena iz zatvora, odmah počinje rad. 
* [[9. 2.]] - [[Jordan]]ska kraljica [[Alia al-Hussein]] poginula u helikopterskom udesu u Ammanu.
* [[14. 2.]] - [[Republika Afganistan]] dobija novi ustav: [[Mohamed Daud Kan]] uveo jednopartijsku državu.
* februar - Pesma ''[[Hotel California]]'' grupe [[Eagles]] izdata kao singl.
* [[15. 2.]] - Prvi testovi [[Space Shuttle|šatla]] ''[[Enterprise (raketoplan)|Enterprise]]''.
* [[16. 2.]] - [[Alija Sirotanović]], višestruki udarnik, dobio [[Zastava 750|Zastavu 750]] (&quot;Fiću&quot;) na poklon u Kragujevcu.
* [[23. 2.]] - [[Óscar Romero]] postaje nadbiskup San Salvadora (do ubistva 1980). 
* [[26. 2.]] - [[New York Times]] izveštava da u jugoslovenskom rukovodstvu ima podela po pitanju ljudskih prava, ali da Tito daje podršku tvrdoj liniji&lt;ref&gt;MALCOLM W. BROWNE FEB. 26, 1977 [http://www.nytimes.com/1977/02/26/archives/issue-of-rights-said-to-split-yugoslav-leaders.html Issue of Rights Said to Split Yugoslav Leaders]. nytimes.com&lt;/ref&gt;.
* [[28. 2.]] - Vojska i policija pucale u [[San Salvador]]u na masu koja je protestovala zbog lažiranih izbora, 50 - 100 mrtvih.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:1977 Biserica Ienei foto 5.jpg|mini|200px|Ruševine crkve u Bukureštu]]
* [[2. 3.]] - [[Datoteka:Flag of Libya (1977-2011).svg|25px]] [[Libija|Libijski]] kongres donosi po želji [[Moamer Gadafi|Moamera Gadafija]] Deklaraciju o uspostavljanju vlasti naroda - Libijska Arapska Republika postaje Velika Socijalistička Narodna Libijska Arapska [[Džamahirija]] (&quot;država mâsa&quot;), teoretski vođena [[direktna demokratija|direktnom demokratijom]].
* [[4. 3.]] - Razoran [[rumunski zemljotres 1977]] s epicentrom u istočnim [[Karpati]]ma ([[Vranča]]), poginulo oko 1570 ljudi, potres se osetio i u susednim zemljama (&quot;od Rima do Moskve&quot;).
* [[5. 3.]] - [[Niki Lauda]] pobeđuje u Južnoj Africi na prvoj trci posle svoje teške nesreće, zasenjeno pogibijom trkača [[Tom Pryce|Toma Prycea]] i jednog redara. 
* {{circa}} 5. 3. - Austrijski milioner Gerhard Berger uhapšen nakon pronalaska ukradenih umetnina, uključujući slike iz [[Duždeva palača|Duždeve palače]] u Dubrovniku&lt;ref&gt;PAUL HOFMANN MARCH 6, 1977 [http://www.nytimes.com/1977/03/06/archives/vienna-savors-magnates-scandal.html Vienna Savors Magnate's Scandal]. nytimes.com&lt;/ref&gt;. 
* [[7. 3.]] - Izbori u Pakistanu: [[Pakistanska narodna stranka]] premijera [[Zulfikar Ali Bhutto|Bhuttoa]] dobija u sumnjivim okolnostima 155 od 200 mandata, opozicija odgovara protestima. 
* [[8. 3.]] - [[26. 5.]] - [[Prvi rat za Šabu]]: protivnici [[Mobutu Sese Seko]]a ušli iz Angole u [[zair]]sku provinciju Šaba ([[Katanga]]), Mobutu pobeđuje uz pomoć Zapada. 
* [[9. 3.]] - Hanafijska opsada: pripadnici [[Nacija Islama|Nacije Islama]] zauzeli nekoliko zgrada u [[Washington D.C.]], ubijena jedna osoba.
* [[10. 3.]] - Otkriveni [[Uranovi prstenovi]].
* [[11. 3.]] - Intervju generala [[Ivan Kukoč|Ivana Kukoča]] u &quot;Ninu&quot;: uslovi u svetu će oblikovati odluku hoće li Jugoslavija razvijati nuklearno oružje.
* [[11. 3.]] - [[Roman Polanski]] uhapšen u Los Angelesu zbog seksa sa 13-godišnjakinjom - odležaće 42 dana radi procene, sledeće godine beži iz SAD pre izricanja presude. 
* [[12. 3.]] - U [[El Salvador]]u ubijen jezuitski sveštenik [[Rutilio Grande]], što menja stav nadbiskupa Romera prema vlasti. 
[[Datoteka:Veselin Đuranović.jpg|mini|100px|[[Veselin Đuranović]]]]
* [[15. 3.]] - [[Veselin Đuranović]] novi predsednik Saveznog izvršnog veća (do [[1982]]).
* [[mart]] - Predsedništvu SFRJ predstavljena &quot;[[Plava knjiga (Srbija)|Plava knjiga]]&quot; (&quot;SR Srbija i autonomne pokrajine u njenom sastavu - ustavni položaj i praksa&quot;), neobjavljeni izveštaj sastavljen na zahtev srpskog rukovodstva - kritika načina sprovođenja ustava i rezultantne podeljenosti [[SR Srbija|SR Srbije]] na tri dela i asimetrije u upravi. [[Edvard Kardelj]] podržava srbijansko rukovodstvo, smatra da su republike izvor suvereniteta i da one odlučuju koliko će ga preneti na federaciju ili pokrajinama.&lt;ref&gt;Jović 2003, 178&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jović 2003, 261&lt;/ref&gt;
* mart - [[Dobrica Ćosić]] primljen u [[SANU]], u prvom govoru iznosi misao o Srbima kao pobednicima u ratu i gubitnicima u miru.
* mart - Tito u poseti Zagrebu i Kumrovcu, povodom 50 godina od dolaska u Mjesni komitet KPJ.
* mart - Posredovanjem Sovjeta, dogovoreno pomirenje dve frakcije [[Narodna demokratska partija Afganistana|Narodne demokratske partije Afganistana]], [[Nur Muhammad Taraki|Tarakijevog]] [[Halk]]a i [[Babrak Karmal|Karmalovog]] [[Parčam]]a. 
* [[16. 3.]] - [[Libanski građanski rat]]: ubijen [[Kamal Jumblatt]], vođa [[Druzi|Druza]], nasleđuje ga sin [[Walid Jumblatt|Walid]].
* [[18. 3.]] - Ubijen [[Marien Ngouabi]], vojnički predsednik [[Narodna Republika Kongo|Narodne Republike Kongo]] (danas [[Republika Kongo]]), nasleđuje ga [[Joachim Yhombi-Opango]] (do 1979).
* [[18. 3.]] - Referendum belaca u [[Jugozapadna Afrika|Jugozapadnoj Africi]] (današnjoj [[Namibija|Namibiji]]) odobrava ustavni nacrt iz Turnhalle, ali nikada nije primenjen zbog pritiska Saveta bezbednosti UN. 
* {{circa}} [[19. 3.]] - Otkrivena žica preko koje je iz Italije u Jugoslaviju krijumčaren džins&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1977/03/20/archives/yugoslavs-foil-jeans-bootleggers.html Yugoslavs Foil Jeans Bootleggers]. nytimes.com&lt;/ref&gt;. 
* 16. 3. - [[20. 3.]] - Izbori u Indiji: veliki poraz [[Indijski nacionalni kongres|Indijskog nacionalnog kongresa]] [[Indira Gandhi|Indire Gandhi]] i prvi gubitak vlasti; to vodi ukidanju [[The Emergency (Indija)|vanrednog stanja]] koje je Indira uvela u junu 1975, sledeći premijer je [[Morarji Desai]] iz partije Džanata (do 1979). 
* [[20. 3.]] - [[Jacques Chirac]] zauzima obnovljeni položaj gradonačelnika Pariza (do 1995).
* [[23. 3.]] - Britanski premijer [[James Callaghan]] ulazi u sporazum sa liberalima (''Lib-Lab pact'') kako bi očuvao većinu u parlamentu. 
* [[26. 3.]] - Dr [[James Dobson]] osniva u SAD hrišćansku konzervativnu organizaciju ''[[Focus on the Family]]''. 
[[Datoteka:International Tenerife Memorial March 27, 1977.jpg|mini|200px|[[Zrakoplovna nesreća na Tenerifima]] - spomenik]]
* [[27. 3.]] - [[Zrakoplovna nesreća na Tenerifima]] - sudar dva [[Boeing 747|Džambo džeta]] je najveća [[zrakoplov]]na nesreća u civilnom zrakoplovstvu, poginulo 583 ljudi. Do nesreće je došlo u konfuziji nakon preusmerenja nekoliko aviona sa aerodroma na Gran Kanariji zbog bombe koju je postavila grupa [[Oružane snage Guančija]]. 
* 27 - [[30. 3.]] - Državni sekretar SAD [[Cyrus Vance]] predlaže u Moskvi veće smanjenje strateškog naoružanja ali SSSR ne želi odstupiti od sporazuma [[Vladivostočki samit (1974)|iz Vladivostoka 1974]].
* [[28. 3.]] - [[49. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Rocky]]'', tri nagrade od osam nominacija; ''[[Network (film)|Network]]'' i &quot;[[All the President's Men (film)|Svi predsednikovi ljudi]]&quot; dobili po četiri nagrade, iz deset odn. osam nominacija.
* [[31. 3.]] - Ugovor o prijateljstvu i saradnji između SSSR i [[Mozambik]]a - Mozambički oslobodilački front [[FRELIMO]] je usvaja ideologiju [[marksizam-lenjinizam|marksizma-lenjinizma]].

=== April/Travanj ===
* [[3. 4.]] - Jugoslavija i Italija razmenile u Beogradu dokumente o ratifikaciji [[Osimski ugovor|Osimskog ugovora]] iz 1975.
* [[4. 4.]] - Osnovan Međunarodni pres-centar u Beogradu.
* 4 - 5. 4. - Niz od 22 tornada na jugoistoku SAD; jaka oluja sa gràdom je izazvala prisilno ateriranje aviona DC-9, Southern Airways Flight 242, na put nedaleko od Atlante - stradalo je 63 od 85 ljudi u avionu i devetoro na zemlji.
* [[7. 4.]] - [[Frakcija Crvene Armije]] ubila nemačkog saveznog tužitelja Siegfrieda Bubacka i njegovog šofera na semaforu u [[Karlsruhe]]u.
* [[8. 4.]] - Prvi album grupe ''[[The Clash]]''.
* [[9. 4.]] - Legalizovana [[Komunistička partija Španije]]. 
* [[17. 4.]] - Prikazana prva od devet epizoda serije TV Beograd &quot;[[Više od igre]]&quot;.
* [[20. 4.]] - Zemljotres u Banjaluci, oštećene zgrade.
* [[22. 4.]] - [[Optičko vlakno]] prvi put upotrebljeno za prenos [[telefon]]skog saobraćaja.
* [[26. 4.]] - Otvorena njujorška diskoteka &quot;[[Studio 54]]&quot;.
* [[28. 4.]] - Pripadnici [[Frakcija Crvene Armije|Frakcije Crvene Armije]] [[Andreas Baader]], [[Gudrun Ensslin]] i [[Jan-Carl Raspe]] osuđeni na doživotni zatvor. 
* [[30. 4.]] - [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] počinje napadom [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] na [[Vijetnam]]. 
*   30. 4. - U Buenos Airesu se prvi put okupljaju [[Majke sa trga Mayo]], čiju su decu otele [[Proces nacionalne reorganizacije|vojne vlasti]] u Argentini.

=== Maj/Svibanj ===
[[Datoteka:Novi Beograd 1978 - Sava Centar.jpg|mini|280px|[[Sava centar]]]]
* [[1. 5.]] - [[Masakr na trgu Taksim]]: 34 poginulih u pucnjavi i panici na prvomajskom okupljanju u Istanbulu.
* [[5. 5.]] - [[Zvonko Bušić]] i još troje hrvatskih nacionalista osuđeni u New Yorku za otmicu aviona [[TWA Flight 355]] prošle godine i pogibiju policajca od ostavljene eksplozivne naprave. Zvonko i Julienne Bušić dobili 20. 7. doživotnu kaznu.
* [[6. 5.]] - Advokat Vitomir Đilas, [[Milovan Đilas|Milovanov]] rođak, osuđen u Titogradu na 2½ godine zatvora za &quot;širenje neprijateljske propagande.&lt;ref name=&quot;Collier's&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.djilas.info/HRONOLOGIJA/hronologija.html Hronologija Milovana Đilasa]&lt;/ref&gt;
* [[8. 5.]] - Trka [[Formula Super Vee]] u Zagrebu, jedno vozilo uletelo u posmatrače, 1 poginuo. 
* [[11. 5.]] - Požar na naftovodu i pumpnoj stanici [[Abqaiq]] privremeno je više nego prepolovio proizvodnju u Saudi Arabiji.
* [[12. 5.]] - Rotacija u [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvu SFRJ]]: [[Stevan Doronjski]] izabran za potpredsjednika nakon [[Vidoje Žarković|Vidoja Žarkovića]], od 16. maja.
* [[14. 5.]] - Demonstracije krajnje levice u [[Milano|Milanu]], maskirani čovek ubio policajca.
* 14. 5. - Predsednik Tito obilazi &quot;[[Sava centar]]&quot; u Beogradu (dovršen [[1979]]).
* maj - Suđenje osmorici kontrolora letenja i njihovim šefovima u Zagrebu za [[Zrakoplovna nesreća kraj Zagreba 1976.|avionsku nesreću]] iz [[1976]]; Gradimir Tasić osuđen na sedam godina.&lt;ref name=&quot;Collier's&quot;/&gt;
* maj - [[Španska tranzicija u demokratiju]]: amnestirani svi preostali politički zatvorenici. 
* [[17. 5.]] - Izbori u [[Izrael]]u donose prvu pobedu desničarskog [[Likud]]a, [[Menachem Begin]] je novi premijer (do [[1983]]). Nova vlada će biti naklonjena [[Izraelska naselja|izraelskim naseljima]] na okupiranim teritorijama. 
* [[19. 5.]] - Poslednje putovanje Direktnog [[Orient Express]]a Pariz - Istanbul (zatim Pariz - Budimpešta preko Nemačke). 
* [[21. 5.]] - Potpredsednik SAD [[Walter Mondale]] u poseti Jugoslaviji, Tito kaže da ne želi lekcije o ljudskim pravima. 
* [[23. 5.]] - U Beogradu otvoren [[Muzej afričke umetnosti (Beograd)|Muzej afričke umetnosti]], na osnovu kolekcije Vede Zagorac i dr Zdravka Pečara.
* 23. 5. - [[Maluku Otoci|Molučanski]] teroristi zauzeli školu i voz u Holandiji.
* [[24. 5.]] - Svečana sednica Skupštine SFRJ povodom Titovog 85. rođendana i 40. godišnjice dolaska na čelo KPJ, uručen mu je treći [[Orden narodnog heroja]].
[[Datoteka:Star Wars Logo.svg|mini|180px|Logo [[Zvezdani ratovi|Zvezdanih ratova]]]]
* [[25. 5.]] - U [[SAD]] održana premijera filma ''[[Star Wars: A New Hope]]''.
*   25. 5. - Posle višegodišnje sanacije otvoreno [[Palićko jezero]]&lt;ref&gt;[http://www.gradsubotica.co.rs/smrt-jezera-palic-i-njegov-nestanak-sa-lica-zemlje/ Smrt jezera Palić i njegov nestanak sa lica zemlje]. gradsubotica.co.rs 9. avgusta 2010.&lt;/ref&gt;.
*   25. 5. - [[Egmontski pakt]] o federalizaciji Belgije - nije sproveden zbog ostavke vlade. 
* [[27. 5.]] - ''[[Sex Pistols]]i'' objavili drugi singl, ''[[God Save the Queen (Sex Pistols)|God Save the Queen]]'' - pesma postaje jedna od najcenzuriranijih u Britaniji, teško je izdata jer radnici nisu hteli da otisnu ploču. 
*   27. 5. - ''Fraccionismo'': krajnje levi političar vladajuće [[Narodna Republika Angola|angolske]] [[MPLA]] [[Nito Alves]] pokušao puč protiv umerenijeg predsednika [[Agostinho Neto|Agostinha Neta]] - u čistkama će biti ubijene hiljade osumnjičenih. 
* [[28. 5.]] - Požar u ''Beverly Hills Supper Club'' u mestu [[Southgate, Kentucky]], 165 mrtvih.
* [[30. 5.]] - Počinje [[Građanski rat u Mozambiku]], antikomunistički [[RENAMO]] (Mozambički pokret otpora) protiv marksističkog [[FRELIMO]]-a (rat traje do 1992).

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[3. 6.]] - [[Kabir Bedi]], glumac koji igra [[Sandokan]]a, stiže u posetu Jugoslaviji.
* [[5. 6.]] - [[Sejšeli]]: pristaše premijera [[France-Albert Rene]]a državnim udarom svrgavaju predsjednika [[James Mancham|Jamesa Manchama]] i uvode pro-[[SSSR|sovjetski]] [[jednopartijski režim]] (zastava novog režima, do 1996: [[Datoteka:Flag of the Seychelles (1977-1996).svg|25px]]).
[[Datoteka:Apple2.jpg|mini|150px|[[Apple II]]]]
* 5. 6. - U prodaji kompjuter [[Apple II]].
* [[6. 6.|6]] - [[9. 6.]] - Proslava Srebrnog jubileja britanske kraljice [[Elizabeta II|Elizabete II]].
* [[7. 6.]] - U okrugu [[Miami-Dade County, Florida|Miami-Dade]] na [[Florida|Floridi]] glasači ubedljivo glasaju za opoziv propisa o [[gay]] pravima, nakon kampanje &quot;Spasite našu decu&quot; pevačice [[Anita Bryant|Anite Bryant]].
*   7. 6. - ''Sex Pistols''-i svirali na brodiću na Temzi, ismevajući kraljičinu procesiju zakazanu za dva dana kasnije, dok ih policija nije zaustavila. 
* [[13. 6.]] - Sednica Predsedništva CK SKJ, [[Edvard Kardelj]] podnosi referat na osnovu svoje studije &quot;Pravci razvoja političkog sistema socijalističkog samoupravljanja&quot;, njen moto je &quot;Sreću čoveku ne može doneti ni država, ni sistem, ni politička partija; sreću čovek može sebi jedino stvoriti sam&quot;&lt;ref&gt;Bajec, Dolničar, 1981, str. 312&lt;/ref&gt; (
** Studija je objavljena u novembru, služi kao početna tačka Jedanaestog kongresa SKJ sledeće godine;&lt;ref name=&quot;Pirj2018-399&quot;&gt;Pirjevec 2018, 399&lt;/ref&gt; priznaje se pluralizama &quot;samoupravnih interesa&quot;, želi se neka demokratizacija, ali uz ostanak monopola Saveza komunista.&lt;ref&gt;Goldstein &amp; Goldstein, 753&lt;/ref&gt;
* [[14. 6.]] - Trojica hrvatskih nacionalista upali u misiju SFRJ pri UN u New Yorku, ranjen šofer misije.
* 14. 6. - ''National Socialist Party of America v. Village of Skokie'': Vrhovni sud SAD presudio da je upotreba [[Svastika|svastike]] oblik slobodnog govora.
* [[15. 6.]] - Održani prvi demokratski izbori u [[Španjolska|Španjolskoj]] od 1936, odn. 38 godina nakon [[Francisco Franco|Francove]] pobede u [[Španski građanski rat|građanskom ratu]] - Savez demokratskog centra premijera [[Adolfo Suárez|Suáreza]] 34,4% glasova, [[Španska socijalistička radnička partija|socijalisti]] [[Felipe González|Felipea Gonzáleza]] 29,3%, komunisti 9,3%.
* 15. 6. - Zemlje potpisnice [[Helsinški sporazum|Helsinškog sporazuma]] iz [[1975]]. drže preliminarne sastanke u [[Beograd]]u.
* jun - [[Edvard Kardelj]] razgovara sa kosovskim rukovodiocima i upozorava ih na probleme.
* [[16. 6.]] - U Kaliforniji osnovana [[Oracle Corporation]].
*   16. 6. - Nakon što je prošlog meseca isključen iz Politbiroa CK KPSS, [[Nikolaj Podgorni]] gubi i položaj predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR; nasleđuje ga [[Leonid Brežnjev]] koji ostaje i generalni sekretar CK KPSS (do smrti 1982). 
* [[18. 6.]] - Otet bugarski putnički avion, sleteo u Beogradu (ekstradicija otmičara određena u avgustu). 
* [[19. 6.]] - U Čikagu brutalno ubijen srpski emigrant [[Dragiša Kašiković]], kao i njegova 9-godišnja poćerka.
* [[20. 6.]] - ''Maher v. Roe'': Vrhovni sud SAD presudio da države nisu obavezne trošiti sredstva iz [[Medicaid]]a na izborne abortuse. 
*   20. 6. - Britanska Anglia TV emituje lažnu emisiju ''[[Alternative 3]]'' o seobi na Mesec i Mars. 
* [[21. 6.]] - [[Lawrence Eagleburger]] novi ambasador SAD u SFRJ (do 1981). 
* [[23. 6.]] - Sovjetski magazin &quot;Novoje vremja&quot; optužuje generalnog sekretara [[Komunistička partija Španije|KP Španije]] [[Santiago Carrillo|Santiaga Carrilla]] za antisovjetizam (→ [[evrokomunizam]]).
* [[26. 6.]] - Poslednji koncert [[Elvis Presley|Elvisa Presleya]].
* 26. 6. - Veliki protesti u [[San Francisco|San Franciscu]] zbog komentara Anite Bryant i ubistva Roberta Hillsborougha.
* 26. 6. - [[New York Times|NYT]]: Jugoslavija nakon Titove smrti je potencijalno najeksplozivnija tačka na svetu&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1977/06/26/archives/a-posttito-yugoslavia-is-worrying-nato.html A Post ‐Tito Yugoslavia Is Worrying NATO]. nytimes.com&lt;/ref&gt;.
* [[27. 6.]] - {{flag|Džibuti}} nezavisan od Francuske.
* [[29. 6.]] - Sastanak [[OPEC]] u Beču: Saudi Arabija će podići cene za 5% čime se izjednačava sa ostalim proizvođačima, a ovi odustaju od dodatnih pet posto poskupljenja; cene će ostati zamrznute do kraja 1978. (na tržištu je višak nafte).
* jun, krajem - Zatvorena sednica republičkih i pokrajinskih političara SR Srbije; predstavljen je materijal &quot;Plava knjiga&quot;, kosovski političari je nazivaju &quot;Biblija srpskog nacionalizma&quot;, smatraju da Kosovo samo odlučuje o stupnju autonomije; Vojvođani predlažu kompromis a [[Miloš Minić]] se protivi knjizi - pristalo se na status kvo.&lt;ref&gt;Jović 2003, 262-4&lt;/ref&gt;
* [[30. 6.]] - Raspušten [[SEATO]], antikomunistička organizacija kolektivne odbrane u Jugoistočnoj Aziji.
*   30. 6. - Predsednik Carter objavio napuštanje programa strateškog bombardera [[B-1 Lancer]], u korist balističkih i krstarećih raketa (oživljen 1981. u vreme Reaganove administracije).

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Na snazi je novi Krivični zakon SFRJ, kao i krivični zakoni republika i pokrajina.
* 1. 7. - [[Carlos Humberto Romero]] je novi predsednik [[El Salvador]]a, nakon nameštenih izbora uz upotrebu nasilja - vlada do 1979. primenom državnog terora, što je uvod u [[Salvadorski građanski rat]] (1979-92). 
* [[3. 7.]] - Egipatska grupa [[Takfir wal-Hijra]] islamiste [[Shukri Mustafa|Shukrija Mustafe]] kidnapovala bivšeg ministra i klerika Muhammada Husseina al-Zahabija i ubila ga četiri dana kasnije. 
* [[5. 7.]] - Operacija Fair Play: general [[Mohammed Zia ul-Haq]] zbacio [[Zulfiqar Ali Bhutto|Zulfikara Ali Butoa]], prvog izabranog premijera [[Pakistan]]a; Zia ostaje na čelu do 1988, sprovodiće politiku [[Islamizacija Pakistana|islamizacije]] (Buto pogubljen 1979). 
* 13/[[14. 7.]] - Zbog raspada elektro-sistema usled udara munji, delovi [[Njujork]]a su od 10 do 25 sati bez struje, dolazi do masovne pljačke i paljevine.
[[Datoteka:Ethiopia, the Ogaden Region. LOC 91682434.jpg|mini|[[Ogaden]]]]
* 13. 7. - [[Ogadenski rat]] počinje somalskom invazijom etiopskog [[Ogaden]]a, u početku uspešnom. Etiopiji će pomagati SSSR i Kuba.
* [[18. 7.]] - Ugovor o prijateljstvu i saradnji između Vijetnama i [[Laos]]a, legitimisano prisustvo vijetnamskih trupa. 
* [[21. 7.]] - Umro [[Dušan Petrović Šane]], predsednik Savezne konferencije [[SSRN]] Jugoslavije. 
* [[21.7.|21]] - [[24. 7.]] - [[Libijsko-egipatski rat]] - kratak granični sukob sa 500 mrtvih, odbijen libijski napad.
* [[22. 7.]] - NR Kina: [[Deng Xiaoping]] vraćen na položaje (kratkotrajno &quot;[[Pekinško proleće]]&quot;).
* [[26. 7.]] - [[2. 8.]] - 24. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film &quot;[[Ne naginji se van]]&quot;.
* [[28. 7.]] - Proradio [[Transaljaskanski naftovod]].
* [[30. 7.]] - Nemački bankar [[Jürgen Ponto]] ubijen u Frankfurtu tokom pokušaja otmice. 
*   30. 7. - Intervju sa Markom Bezerom, članom Predsjedništva CK SK Hrvatske: u SR Hrvatskoj služi 201 politički zatvorenik, 127 je osuđeno ali još ne služi, 180 je u procesu&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1977/07/31/archives/201-political-prisoners-reported-held-in-croatia.html 201 Political Prisoners Reported Held in Croatia]. nytimes.com&lt;/ref&gt;.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:TRS-80 Model I - Rechnermuseum Cropped.jpg|mini|150px|[[TRS-80]]]]
* [[3. 8.]] - U Senatu SAD počela saslušanja o [[CIA]]-inom [[Projekt MKULTRA|projektu MKULTRA]].
* 3. 8. - Predstavljen računar [[TRS-80]] korporacije Tandy.
* [[4. 8.]] - U SAD osnovan Departman (ministarstvo) energije, s ciljem štednje energije, energetske nezavisnosti i razvoja alternative za fosilna goriva.
* [[10. 8.]] - Uhvaćen serijski ubica [[David Berkowitz]], poznat kao ''Son of Sam''.
* [[15. 8.]] - U sklopu projekta [[SETI]] uhvaćen [[Wow! signal]] u 22:16 po istočnom letnjem vremenu u SAD, odn. 16. avgusta u 03:16 u SFRJ (gde još nema [[Letnje vreme|letnjeg vremena]]).
* [[16. 8.]] - Navodni [[NLO Pan Adria incident]] se događa tijekom rutinskog leta na relaciji [[Zagreb]]-[[Beograd]], oko 01:40. Piloti su o ovome zbog državne tajne progovorili tek 30-ak godina kasnije.
* 16. 8. - Umro [[Elvis Presley]], kralj rok &amp; rola.
* 16. 8. - Porinut francuski [[supertanker]] ''[[Pierre Guillaumat (supertanker)|Pierre Guillaumat]]'', jedan od najvećih brodova na svetu ikada, neprevaziđen po [[bruto tonaža|bruto tonaži]] (izrezan 1983. kao nerentabilan). 
* [[avgust]] - [[septembar]] – [[Tito]]vo putovanje na istok: [[SSSR]] ([[16.8.|16]] - [[24. 8.]]), [[Severna Koreja]] (24 - [[30. 8.]], spektakularan doček), [[Kina]] (30. 8. - [[8. 9.]]), [[Iran]] (8. 9.). Tokom posete Severnoj Koreji, Tito preneo privatnu poruku od američkog predsednika Kartera. Tita na ovom putovanju nije pratila [[Jovanka Broz]] (poslednji zajednički snimci iz Fototeke Muzeja istorije Jugoslavije datiraju 12. avgusta 1977.&lt;ref&gt;[http://foto.mij.rs/site/gallery/18244/allphotos Dolazak na aerodrom u Batajnici, na povratku sa Briona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211203185502/http://foto.mij.rs/site/gallery/18244/allphotos |date=2021-12-03 }}. foto.mij.rs&lt;/ref&gt;).
** Nakon gradnioznog dočeka u Kini i Sj. Koreji i republike, a naročito pokrajine, u SFRJ teže organizirati slične dočeke.&lt;ref&gt;Jović 2003, 283 (fusnota)&lt;/ref&gt;
* [[17. 8.]] - Sovjetski [[nuklearni ledolomac]] ''[[Arktika (1972)|Arktika]]'' je prvi brod na [[Severni pol|Severnom polu]].
* [[20. 8.]] - Lansiran [[Voyager 2]] - prolazi pored Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna 1979-89, u međuzvezdanom prostoru od 2018.
*   20. 8. - U Kraljevici porinuta topovnjača [[RTOP-401 Rade Končar]]. 
* [[23. 8.]] - Uhapšen [[Istočna Njemačka|Istočnonjemački]] disident [[Rudolf Bahro]], dan nakon što je ''Der Spiegel'' objavio ulomak njegove knjige &quot;Alternativa&quot;. 
* [[26. 8.]] - U [[Kvebek]]u stupila na snagu Povelja o francuskom jeziku, koji postaje zvaničan u toj kanadskoj provinciji. 
* [[28. 8.]] - [[Bijelo dugme]] održalo [[koncert kod Hajdučke česme]] na beogradskom [[Košutnjak]]u.

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:PET2001-2009-15-06.jpg|mini|150px|[[Commodore PET]]]]
* [[3. 9.]] - Kompjuter [[Commodore PET]] u prodaji.
* [[5. 9.]] - [[Voyager 1]] lansiran nakon kratkog odlaganja - prolazi pored Jupitera i Saturna 1979-80, u međuzvezdanom prostoru od 2012.
* 5. 9. - [[Nemačka jesen]]: [[Frakcija Crvene Armije|RAF-ovci]] kidnapovali predsednika Udruženja poslodavaca Hannsa Martina Schleyera, ubivši trojicu policajaca i vozača - traže oslobađanje zatvorenih drugova.
* [[6. 9.]] - Predsednik [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]], [[Dragan Jeremić]], dao ostavku - bio napadan zbog objavljivanja pesme [[Tanasije Mladenović|Tanasija Mladenovića]] u [[Književne novine|Književnim novinama]] prethodnog aprila.&lt;ref name=&quot;Osa77&quot;&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-1-285.shtml Yugoslavia in 1977] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064406/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/83-1-285.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, OSA - Radio Free Europe&lt;/ref&gt;
* [[7. 9.]] - Potpisani ugovori [[Omar Torrijos|Torrijos]]-[[Jimmy Carter|Carter]] između [[Panama|Paname]] i [[SAD]] o predaji [[Panamski kanal|kanala]] krajem stoleća.
* [[8. 9.]] - [[INTERPOL]] izdao rezoluciju protiv [[piraterija|piraterije]], koja će biti navođena na video-trakama i kasnije DVD-ima.
* 8. 9. - Pola miliona ljudi u Beogradu dočekuje Tita na povratku sa istočne turneje&lt;ref name=&quot;Osa77&quot;/&gt;.
* [[10. 9.]] - [[Hamida Djandoubi]] je poslednji čovek [[Giljotina|giljotiniran]] u Francuskoj.
* [[11. 9.]] - U Severnoj Americi ušla u prodaju konzola [[Atari 2600]].
* [[12. 9.]] - Aktivista protiv [[apartheid]]a u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] [[Steve Biko]] umro od mučenja u policiji.
* [[16. 9.]] - Poginuo [[Marc Bolan]], pionir [[glam rock]]a (''T. Rex'').
* [[19. 9.]] - [[Severnokorejske otmice Japanaca]]: nestala je prva osoba, otmice traju do 1983.
* [[20. 9.]] - [[Lazar Mojsov]] izabran za predsedavajućeg 32. zasedanja [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Generalne skupštine Ujedinjenih naroda]] 1977-78.
*   20. 9. - Socijalistička Republika [[Vijetnam]] primljena u [[Ujedinjene Nacije]]. 
*   20. 9. - [[Petrozavodski fenomen]] - neobična nebeska pojava opažena na severu Evrope i u SSSR. 
* [[23. 9.]] - U [[Jekaterinburg|Sverdlovsku]] srušen [[Dom Ipatijeva]], što je, po naređenju iz Moskve, organizovao lokalni partijski šef [[Boris Jeljcin]]. 
* [[28. 9.]] - [[5. 10.]] - [[Edvard Kardelj]], član predsedništva SFRJ, u zvaničnoj poseti [[SAD]]; sastanak sa predsednikom Karterom i drugim najvišim liderima.&lt;ref name=&quot;Osa77&quot;/&gt;
* [[29. 9.]] - Obnovljen ''[[Generalitat de Catalunya]]'', autonomna institucija [[Katalonija|Katalonije]]. 
*   29. 9. - U SAD stupa na snagu zakon kojim je uveden ''[[Supplemental Nutrition Assistance Program]]'' (Program pomoći dodatne ishrane), poznat i kao ''Food stamps'' (markice za hranu).

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:Gazivode Lake.JPG|mini|Jezero [[Gazivode]] (brana je završena pred kraj 1977)]]
* [[1. 10.]] - [[1. 12.]] - Međunarodna izložba likovnih umetnosti u beogradskom [[Muzej savremene umetnosti u Beogradu|Muzeju savremene umetnosti]] - &quot;iznenađujuće tačan barometar... kulturne klime u komunističkom i nekomunističkom svetu&quot;&lt;ref&gt;DAVID A. ANDELMAN NOV. 17, 1977 [http://www.nytimes.com/1977/11/17/archives/belgrade-exhibit-as-a-barometer-of-decades-art-in-east-and-west.html?_r=0 Belgrade Exhibit Is a Barometer of. Decade's Art in East and West]. nytimes.com&lt;/ref&gt;.
* [[4. 10.]] - U Beogradu počinje glavna konferencija 35 zemalja potpisnica Helsinškog sporazuma (KEBS, prethodnica [[OEBS]]-a), traje do 8. 3. [[1978]].
* [[7. 10.]] - Usvojen novi [[Ustav SSSR (1977)|Ustav SSSR]], &quot;Brežnjevljev&quot;. 
* [[11. 10.]] - Ubijen predsednik [[Arapska Republika Jemen|Severnog Jemena]] [[Ibrahim al-Hamdi]], sledi general [[Ahmad al-Ghashmi]] koji će takođe biti ubijen posle osam meseci. 
* [[14. 10.]] - [[Anita Bryant]] dobila tortu u lice na pressici u [[Des Moines, Iowa]]. 
* [[15. 10.]] - U Španiji izglasan Zakon o amnestiji, prozvan &quot;Pakt zaborava&quot; - emigranti se mogu vratiti u zemlju ali odnosi se i na frankističke zločine. 
* [[oktobar]] - Titova turneja: [[Francuska]] ([[12.10.|12]] - [[17. 10.]]&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1977/10/23/archives/tito-overlooks-french-hotel-bill-lobster-in-truffle.html Tito Overlooks French Hotel Bill]. nytimes.com&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1977/12/25/archives/follow-up-on-the-news-titos-hotel-bill-library-gold-rush-escalator.html Follow‐Up on the News]. nytimes.com&lt;/ref&gt;), [[Portugal]] (17 - [[20. 10.]]), [[Alžir]] (20 - [[21. 10.]]).
* oktobar - Glasine o tome da je Jovanka Broz u nemilosti jer se zalagala za generale Srbe iz Hrvatske&lt;ref&gt;DAVID A. ANDELMAN OCT. 26, 1977 [http://www.nytimes.com/1977/10/26/archives/titos-wife-is-rumored-in-disfavor-for-backing-serbian-faction.html Tito's Wife Is Rumored in Disfavor for Backing Serbian Faction]. nytimes.com&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;DAVID A. ANDELMAN 
NOV. 4, 1977 [http://www.nytimes.com/1977/11/04/archives/intrigue-by-titos-wife-is-reportedly-investigated.html ‘Intrigue’ by Tito's Wife Is Reportedly Investigated]. nytimes.com&lt;/ref&gt;.
* [[13. 10.]] - Nemačka jesen: četvorica Palestinaca otela [[Lufthansa|Lufthansin]] avion i odvela ga u Somaliju, traže puštanje RAF-ovaca.
* [[18. 10.]] - Zapadnonemački specijalci zauzeli oteti avion u Somaliji. RAF-ovci [[Andreas Baader]], [[Jan-Carl Raspe]] i [[Gudrun Ensslin]] izvršili samoubistvo u zatvoru. Ubijen oteti Hanns Martin Schleyer (telo pronađeno sutradan).
* [[20. 10.]] - Pogibija trojice članova benda [[Lynyrd Skynyrd]] u avionskoj nesreći.
*   20. 10. - Vojska prinudila na ostavku tajlandskog premijera [[Thanin Kraivichien|Thanina Kraivichiena]], nepomirljivog antikomunistu, sledi umereniji [[Kriangsak Chamanan]] (do 1980). 
* [[26. 10.]] - U Somaliji zabeležen poslednji slučaj [[boginje|boginja]] (godišnjica iskorenjivanja te bolesti).
* [[27. 10.]] - Parlamentarne formacije u Španiji postižu Pakt iz Moncloe za demokratiju i ekonomsko-socijalni plan (inflacija u zemlji je oko 27%). 
* [[28. 10.]] - U UK izdat album ''[[Never Mind The Bollocks Here's The Sex Pistols]]'', rekordna prodaja, mada ga veliki prodavci bojkotuju.
*   28. 10. - Objavljen album ''[[News of the World (album)|News of the World]]'' grupe [[Queen]].
* jesen - U Zagrebu osnovana teatarska družina [[KPGT]].

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:Prevodnica na kanalu DTD 2012.JPG|mini|200px|[[Kanal Dunav – Tisa – Dunav]]]]
* [[1. 11.]] - Otkriven asteroid [[2060 Chiron]], prvi od [[Kentaur (asteroid)|Kentaura]].
* [[2. 11.]] - Najgora oluja u modernoj istoriji [[Atina|Atine]], 38 mrtvih.
* [[8. 11.]] - [[San Francisco]] izabrao [[Harvey Milk|Harvija Milka]] za gradskog supervizora, prvi otvoreno gej izabrani službenik u velikom američkom gradu.
* 8. 11. - U [[Vergina|Vergini]] otkriven nedirnuti grob [[Filip II Makedonski|Filipa II Makedonskog]].
* [[10. 11.]] - Španija primljena u [[Savjet Evrope]]. 
* [[15. 11.]] - Grupe [[Bee Gees]] predstavila izuzetno popularan album muzike iz filma &quot;[[Groznica subotnje večeri]]&quot;.
* [[15. 11.]] - Šah [[Mohamed Reza Pahlavi]] u poseti Vašingtonu; sukob između antišahovskih studenata i dovezenih rojalista, suzavac zahvatio i zvanice ispred Bele kuće. Počinju i protesti i neredi studenata u Teheranu.
* [[16. 11.]] - Osnovan [[Institut za kardiovaskularne bolesti Vojvodine]] u [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]].
*   16. 11. - Prikazan film ''[[Close Encounters of the Third Kind]]''. 
[[Datoteka:Sadat knesset 1977.jpg|mini|220px|[[Anwar Sadat]] u izraelskom Knessetu]]
* [[19. 11.]] - [[Egipat]]ski predsjednik [[Anwar Sadat]] postao prvi vođa arapskog svijeta koji je službeno posjetio [[Izrael]] gdje se susreo s tamošnjim premijerom [[Menachem Begin|Menachemom Beginom]] te održao govor o trajnom miru u regiji. 
*   19. 11. - Radi prenosa Sadatove istorijske posete, izraelska televizija prvi put dozvolila emitovanje slike u boji, koja inače nije dozvoljena kao &quot;luksuz&quot; (prelazak na boju ostvaren 1981-83). 
*   19. 11. - TAP Portugal Flight 425: portugalski avion pao na [[Madeira|Madeiri]], 131 poginuli. 
* [[21. 11.]] - U Beogradu održan prvi od 18 finalnih šahovskih mečeva [[Boris Spaski]] - [[Viktor Korčnoj]] (traju do januara). 
* [[22. 11.]] - [[TCP/IP]], budući [[internet]] protokol, povezuje 3 od 111 nodova [[ARPANET]]-a.
* 22. 11. - [[British Airways]] inaugurira redovnu liniju [[Concorde]]om London - New York City.
* [[23. 11.]] - Lansiran satelit [[Meteosat]]-1.
* [[24. 11.]] - Amnestija 725 zatvorenika u SFRJ, od toga 218 političkih - među njima i [[Mihajlo Mihajlov]].&lt;ref name=&quot;Osa77&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=ugeMgomY7hAC&amp;pg=PA245&amp;lpg=PA245&amp;dq=mihajlo+mihajlov+amnesty+1977&amp;source=bl&amp;ots=zbmF72rPqp&amp;sig=wHVTxTbwvvRDlMsvtR8-BfcPwWY&amp;hl=en&amp;ei=Wy4eTNb-C46hOJPuhLQM&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=6&amp;ved=0CCMQ6AEwBQ#v=onepage&amp;q=mihajlo%20mihajlov%20amnesty%201977&amp;f=false Communist regimes in Eastern Europe (Google Books)]&lt;/ref&gt;
* [[29. 11.]] - Otvorena brana na [[Tisa|Tisi]] kod [[Novi Bečej|Novog Bečeja]], čime je posle 20 godina završena izgradnja [[Kanal Dunav – Tisa – Dunav|Kanala Dunav – Tisa – Dunav]].
* [[30. 11.]] - Kvalifikacije za Mundijal: Jugoslavija - Španija 0:1 na Marakani, Huanito pogođen flašicom u glavu.

=== Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:Saturday night fever movie poster.jpg|mini|150px|''[[Saturday Night Fever]]'']]
* [[1. 12.]] - Prvi let projekta [[Lockheed Have Blue]], prethodnika [[F-117 Nighthawk]]a.
* [[2. 12.|2]] - [[5. 12.]] - Samit Arapske lige u Tripoliju: zamrzavanje odnosa sa Egiptom. 
* [[3. 12.]] - Tito i Čaušesku otkrili spomen ploče u [[Kusjak]]u kod Negotina i na rumunskom ostrvu Mare, što označava početak gradnje [[Hidroelektrana Đerdap II|Hidroelektrane Đerdap II]].
* [[4. 12.]] - Ceremonija krunisanja [[Jean-Bédel Bokassa|Bokasse I]], cara [[Centralnoafrička Carevina|Centralnoafričke Carevine]] - smatra se da je koštala 20 miliona dolara, tj. trećinu državnog budžeta.
* [[6. 12.]] - Proglašena nominalna nezavisnost južnoafričkog &quot;[[bantustan]]a&quot; [[Bophuthatswana]] (ukinuta 1994). 
* [[14. 12.]] - Prikazan film ''[[Saturday Night Fever]]''. 
* decembar - [[Prljavi rat]] u Argentini: nestale francuske časne sestre [[Alice Domon]] i [[Léonie Duquet]], kao i neke od Majki sa trga Mayo kojima su pomagale. 
* [[16. 12.]] - Vijetnamske snage ulaze u [[Demokratska Kampučija|Kampučiju]]. 
[[Datoteka:Prijem predstavnika JNA.jpg|mini|200px|Prijem predstavnika JNA]]
* [[22. 12.]] - Snažna eksplozija žitne prašine u elevatoru žita u [[Westwego, Louisiana]], 36 mrtvih.
* [[29. 12.]] - Na [[Ibar|Ibru]], na severozapadu Kosova, zatvorena je nakon četiri godine gradnje brana [[Gazivode]], najveća nasuta u Evropi, visoka 107 m. To je deo hidrosistema &quot;Ibar - Lepenac&quot;.&lt;ref&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19771230|page:1 &quot;Borba&quot;, 30. dec. 1977]&lt;/ref&gt;

=== Kroz godinu ===
* Anketa savezne vlade je utvrdila da jedna trećina organizacija udruženog rada nije ostvarila profit.&lt;ref&gt;Jović 2003, 227&lt;/ref&gt;
* U SFRJ je 1977-80. podignuto kratkoročnih kredita za 11 milijardi dolara - kada su došli na naplatu 1982-85, kamatna stopa u SAD je bila mnogo viša.&lt;ref&gt;Jović 2003, 223&lt;/ref&gt; Dosta novca je protraćeno ili završava u švajcarskim bankama.&lt;ref name=&quot;Pirj2018-399&quot; /&gt;
* 1977-81. &quot;umjetno&quot; stvoreno 350 milijuna dinara (tiskanje novca za investicijske planove).&lt;ref&gt;Jović 2003, 227&lt;/ref&gt;
* [[Samoupravni socijalizam|Samoupravljanje]] po [[Zakon o udruženom radu|Zakonu o udruženom radu]]: početkom godine, samo u SR Hrvatskoj ima 10.813 osnovnih organizacija udruženog rada (OOUR) i radnih zajednica i 2.177 samoupravnih interesnih zajednica (SIZ) - bujanje administracije; birokratski aparat je bar osam puta veći nego u zapadnim državama slične veličine.&lt;ref&gt;Goldstein &amp; Goldstein, 748&lt;/ref&gt;
* Osnovane grupe u SFRJ: [[Pankrti]], [[Azra]] (prvi singl 1979), [[Prljavo kazalište]], [[Rokeri s Moravu]].
* Na listi 300 najvećih svetskih banaka, [[Beogradska banka]] zauzima 120. mesto, na listi su i [[Ljubljanska banka]], [[Jugobanka]] i [[Privredna banka Sarajevo]].
* Otvorena deonica auto-puta od Beograda do [[Batočina|Batočine]].
* Iz štampe su izašla prva četiri toma Sabranih djela Josipa Broza Tita.
* U Njemačkoj ima 405.000 gastarbajtera iz Jugoslavije.&lt;ref&gt;Jović 2003, 222 (fusnota)&lt;/ref&gt;
* U Sarajevu održana prva Konferencija radiodifuznih organizacija nesvrstanih zemalja.
* Jugoslavija potpisala sporazume o trgovini i kulturnoj razmeni sa [[Grčka|Grčkom]]&lt;ref name=&quot;Collier's&quot;/&gt;
* [[Španija]] obnavlja diplomatske odnose sa socijalističkim zemljama, među kojima je i Jugoslavija.
* Rekonstruirana [[Travnička sahat-kula u Gornjoj čaršiji]]
* [[Himna Sovjetskog Saveza]] opet ima stihove, sada bez [[Staljin]]a.

== 1977. u temama ==
* [[Televizija]]. TV serije: &quot;[[Više od igre]]&quot;, &quot;Crni dani&quot;, &quot;Dijagonale&quot;, &quot;Gledajući televiziju&quot;, &quot;Usijane glave&quot; (TV Beograd), &quot;Nikola Tesla&quot; (TV Zagreb), &quot;Porobdžije&quot; (TV Sarajevo), &quot;Salajko&quot; (TV Titograd).
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Specijalno vaspitanje]]&quot;, &quot;[[Ljubavni život Budimira Trajkovića]]&quot;, &quot;[[Pas koji je voleo vozove]]&quot;, &quot;[[Miris poljskog cveća]]&quot;, &quot;[[Lude godine]]&quot;, &quot;[[Ispravi se, Delfina]]&quot; (→ [[:Kategorija:Filmovi 1977.]]).
* Neki domaći muzički/glazbeni albumi&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&amp;format_exact=Album&amp;year=1977&amp;decade=1970&amp;country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1977 on Discogs]. discogs.com (pristup. 20. 8. 2016.)&lt;/ref&gt; (debitantska ploča ne mora biti početak karijere): 
** &lt;small&gt;[[Zdravko Čolić]]&lt;/small&gt;: &quot;Ako priđeš bliže&quot;; &lt;small&gt;[[Bijelo dugme]]&lt;/small&gt;: &quot;Koncert kod Hajdučke česme&quot;; &lt;small&gt;[[Indexi]]&lt;/small&gt;: &quot;Indexi 1977&quot;; &lt;small&gt;[[Leb i sol]]&lt;/small&gt;: &quot;Leb i sol&quot; (debitantski); &lt;small&gt;[[Smak]]&lt;/small&gt;: &quot;Crna dama&quot;; &lt;small&gt;[[Suncokret (grupa)|Suncokret]]&lt;/small&gt;: &quot;Moje bube&quot; (jedini); &lt;small&gt;[[Drugi način|Grupa Nepočin]]&lt;/small&gt;: &quot;Svijet po kojem gazim&quot; (jedini); &lt;small&gt;[[Oliver Dragojević]]&lt;/small&gt;: &quot;Malinkonija&quot;; &lt;small&gt;[[Sedmorica mladih]]&lt;/small&gt;: &quot;7 Mladih&quot; (debi) [[Šaban Bajramović]] (debi); &lt;small&gt;[[Usnija Redžepova]]&lt;/small&gt;: &quot;Usnija&quot; (debi); &lt;small&gt;[[Gordana Lazarević]]&lt;/small&gt;: &quot;Noć meraka&quot; (debi) (→ [[:Kategorija:Albumi 1977.]])
* Neka vozila uvedena 1977:
&lt;gallery&gt;
Porsche 928 Red.JPG|[[Porsche 928]] (Evropski auto godine '78)
20130622-peugeot-305-wiki-6-abri.jpg|[[Peugeot 305]]
Lada Niva 1b.jpg|[[Lada Niva]]
Opel Rekord E1 hellgelb.jpg|[[Opel Rekord]] E
1987 Iveco Zeta (13168244183).jpg|[[Iveco Zeta]]
Mercedes t1 doka sst.jpg|[[Mercedes-Benz TN]]
&lt;/gallery&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1977.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[1. 1.]] - [[Hasan Salihamidžić]], bosanskohercegovački nogometaš
* 1. 1. - [[Donna Ares]], pjevačica († [[2017]])
* [[5. 1.]] - [[Ervin Katona]], strongman iz Srbije
* [[13. 1.]] - [[Orlando Bloom]], glumac
* [[15. 1.]] - [[Giorgia Meloni]], premijerka Italije 
* [[19. 1.]] - [[Nada Šargin]], srpska glumica
* [[24. 1.]] - [[Andrija Gerić]], odbojkaš
* [[25. 1.]] - [[Stefan Milenković]], srpski violinista
* [[26. 1.]] - [[Vince Carter]], košarkaš
* [[28. 1.]] - [[Daunte Culpepper]], igrač američkog fudbala
* [[2. 2.]] - [[Shakira]], kolumbijanska pop-pjevačica
* [[13. 2.]] - [[Mihajlo Pjanović]], fudbaler
* [[24. 2.]] - [[Floyd Mayweather, Jr.]], bokser
* 24. 2. - [[Perica Ognjenović]], fudbaler
* [[27. 2.]] - [[Goga Sekulić]], pevačica
* [[28. 2.]] - [[Mirza Džomba]], rukometaš 

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[2. 3.]] - [[Chris Martin]], frontmen ''Coldplay''-a
* 2. 3. - [[Ivana Bolanča]], glumica
* [[10. 3.]] - [[Robin Thicke]], kantautor
* [[11. 3.]] - [[Stefan Arsenijević]], srpski režiser
* [[13. 3.]] - [[Miroslav Đuričić]] Miki, prvi pobednik srpskog Velikog Brata
* [[24. 3.]] - [[Jessica Chastain]], glumica
* [[28. 3.]] - [[Ana Rukavina]], hrvatska novinarka († [[2006]].)
* [[3. 4.]] - [[Alen Avdić]], nogometaš
* [[14. 4.]] - [[Sarah Michelle Gellar]], glumica
* [[15. 4.]] - [[Dejan Milojević]], košarkaš, trener († [[2024]])
* [[16. 4.]] - [[Fredrik Ljungberg]], fudbaler
* [[23. 4.]] - [[Arash]], iransko-švedski pevač
* 23. 4. - [[John Cena]], glumac, rvač

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[10. 5.]] - [[Nick Heidfeld]], vozač F1
* [[16. 5.]] - [[Emilíana Torrini]], islandska pevačica
* [[19. 5.]] - [[Muharem Bazdulj]], književnik, novinar
* [[26. 5.]] - [[Luca Toni]], fudbaler
* [[29. 5.]] - [[Slobodan Trkulja]], srpski muzičar
* [[2. 6.]] - [[Renata Sabljak]], glumica, pjevačica
* [[7. 6.]] - [[Ivana Jordan]], srpska pevačica
* [[8. 6.]] - [[Kanye West]], reper, producent
* [[9. 6.]] - [[Predrag Stojaković]], srpski košarkaš
* [[18. 6.]] - [[Kaja Kallas]], estonska i europska političarka 
* [[20. 6.]] - [[Gordan Giriček]], košarkaš
* [[23. 6.]] - [[Jason Mraz]], kantautor
* [[27. 6.]] - [[Raúl González|Raúl]], španski fudbaler
* [[29. 6.]] - [[Zuleikha Robinson]], glumica, pevačica

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[1. 7.]] - [[Liv Tyler]], glumica
* [[8. 7.]] - [[Milo Ventimiglia]], američki glumac
* [[14. 7.]] - [[Victoria, krunska princeza Švedske]]
* [[17. 7.]] - [[M.I.A. (pjevačica)]]
* [[19. 7.]] - [[Tomislav Jelinčić]], hrvatski TV- voditelj i novinar
* [[24. 7.]] - [[Olivera Jevtić]], srpska atletičarka
* [[27. 7.]] - [[Jonathan Rhys Meyers]], glumac
* [[28. 7.]] - [[Manu Ginóbili]], argentinski košarkaš
* [[2. 8.]] - [[Edward Furlong]], glumac
* [[3. 8.]] - [[Angela Beesley Starling]], suosnivačica ''Wikia''-e
* 3. 8. - [[Tom Brady]], igrač američkog fudbala
* [[5. 8.]] - [[Gordan Kičić]], glumac
* [[6. 8.]] - [[Marija Škaričić]], glumica
* [[12. 8.]] - [[Ajs Nigrutin]], srpski reper
* 12. 8. - [[Iva Majoli]], tenisačica
* [[17. 8.]] - [[Thierry Henry]], fudbaler
* 17. 8. - [[Tarja Turunen]], sopranistica, pjevačica ''Nightwish''
* [[23. 8.]] - [[Jelena Rozga]], pjevačica
* [[27. 8.]] - [[Deco]], portugalski fudbaler
* [[31. 8.]] - [[Barry Winchell]], vojnik SAD, žrtva homofobije († [[1999]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[5. 9.]] - [[Tena Štivičić]], hrvatska dramatičarka
* [[11. 9.]] - [[Ludacris]], reper, preduzetnik
* [[12. 9.]] - [[Daria Knez]], glumica
* [[15. 9.]] - [[Tom Hardy]], glumac
* [[17. 9.]] - [[Igor Štiks]], književnik
* [[7. 10.]] - [[Iva Štrljić]], glumica
* [[12. 10.]] - [[Bode Miller]], američki skijaš
* [[13. 10.]] - [[Robert Kurbaša]], glumac
* [[15. 10.]] - [[David Trezeguet]], fudbaler
* [[25. 10.]] - [[Yehonathan Gatro]], izraelski pevač i glumac

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[2. 11.]] - [[Randy Harrison]], američki glumac
* [[10. 11.]] - [[Brittany Murphy]], američka glumica († [[2009]].)
* [[16. 11.]] - [[Maggie Gyllenhaal]], glumica
* [[26. 11.]] - [[Ivan Basso]], biciklista
* [[29. 11.]] - [[Chadwick Boseman]], glumac († [[2020]].)
* [[3. 12.]] - [[Ksenija Pajčin]], srpska pjevačica († [[2010]].)
* 3. 12. - [[Adam Mališ]], poljski skijaški skakač
* [[19. 12.]] - [[Tamara Boroš]], stolnotenisačica
* [[21. 12.]] - [[Emmanuel Macron]], predsednik Francuske 
* [[22. 12.]] - [[Nenad Lalatović]], fudbaler, trener
* [[29. 12.]] - [[Katherine Moennig]], glumica
* [[30. 12.]] - [[Saša Ilić]], srpski fudbaler
* 30. 12. - [[Laila Ali]], bokserka
* [[31. 12.]] - [[PSY]], korejski muzičar

=== Kroz godinu ===
* [[Ivica Đikić]], književnik, novinar

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1977.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[2. 1.]] - [[Viktor Novak]], istoričar i publicista (* [[1889]])
* 2. 1. - [[Erroll Garner]], dzez pijanista (* [[1921]])
* [[3. 1.]] - [[Carroll Quigley]], istoričar (* [[1910]])
* 3. 1. - [[William Gropper]], likovni umetnik (* [[1897]])
* [[12. 1.]] - [[Henri-Georges Clouzot]], filmski režiser (* [[1907]])
* [[14. 1.]] - [[Anthony Eden]], bivši britanski premijer (* [[1897]])
* 14. 1. - [[Peter Finch]], glumac (* [[1916]])
* 14. 1. - [[Anaïs Nin]], književnica (* [[1903]])
* [[18. 1.]] - [[Džemal Bijedić]], predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (* [[1917]])
* [[9. 2.]] - [[Sergej Iljušin]], ruski general i konstruktor aviona (* [[1894]].)
* 9. 2. - [[Alia al-Hussein]], kraljica-supružnica Jordana (* [[1948]])
* [[26. 2.]] - [[Gojko Ružičić]], lingvista, književni teoretičar (* [[1894]])
* [[27. 2.]] - [[Allison Hayes]], glumica, model (* [[1930]])
* [[5. 3.]] - [[Tom Pryce]], vozač F1 (* [[1949]])
* [[14. 3.]] - [[Ivan Baljkas]], novinar, revolucionar (* [[1892]])
* [[15. 3.]] - [[Black Mike Winage]], rudar, avanturista (* [[1870]])
* [[16. 3.]] - [[Kamal Jumblatt]], vođa libanskih Druza (* [[1917]])
* [[20. 3.]] - [[Sulejman Bajraktarević]], bosanskohercegovački putopisac, pjesnik i prepisivač [[Kur'an]]a
* [[25. 3.]] - [[Nunnally Johnson]], filmski scenarista (* [[1897]])
* [[27. 3.]] - [[Diana Hyland]], glumica (* [[1936]])

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[11. 4.]] - [[Jacques Prévert]], francuski pjesnik (* [[1900]].)
* [[15. 4.]] - [[Ante Banina]], general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1915]])
* 15. 4. - [[Karlo Balić]], franjevac, bogoslov (* [[1899]])
* 
* [[21. 4.]] - [[Gummo Marx]], jedan od braće (* [[1892]])
* [[3. 5.]] - [[Mirko Jovanović]], učesnik NOB, general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1923]])
* [[5. 5.]] - [[Ludwig Erhard]], bivši ministar ekonomike i kancelar Nemačke (* [[1897]])
* [[10. 5.]] - [[James Jones]], američki književnik (* [[1921]].)
* 10. 5. - [[Joan Crawford]], američka glumica (* [[1905]].)
* [[16. 5.]] - [[Modibo Keïta]], prvi predsednik Malija (* [[1915]])
* [[18. 5.]] - [[Jovanka Kotlajić]], glumica (* 1893)
* [[23. 5.]] - [[Dragoljub Jovanović (političar)|Dragoljub Jovanović]], jugoslovenski političar (* [[1895]])
* [[2. 6.]] - [[Stephen Boyd]], glumac (* [[1931]])
* [[3. 6.]] - [[Archibald Hill]], fiziolog, nobelovac (* [[1886]])
* 3. 6. - [[Roberto Rossellini]], filmski režiser i scenarista (* [[1906]])
* [[6. 6.]] - [[Milivoj Uzelac]], slikar (* [[1897]])
* [[13. 6.]] - [[Matthew Garber]], glumac (* [[1956]])
* 13. 6. - [[Pavle Vukomanović]], učesnik Španskog rata i NOB, potpukovnik JNA, narodni heroj (* [[1903]])
* [[16. 6.]] - [[Wernher von Braun]], američki izumitelj njemačkog porijekla (* [[1912]].)
* [[19. 6.]] - [[Dragiša Kašiković]], srpski emigrant (* [[1932]])
* [[28. 6.]] - [[Ivan Tabaković]], srpski slikar i akademik (* [[1898]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[1. 7.]] - [[Zoran Ristanović]], glumac (* [[1924]])
* [[2. 7.]] - [[Vladimir Nabokov]], rusko-američki književnik i književni kritičar (* [[1899]])
* [[4. 7.]] - [[Metodije Muždeka]], episkop timočki (* [[1912]])
* [[9. 7.]] - [[Loren Eiseley]], antropolog, edukator (* [[1907]])
* [[10. 7.]] - [[Pouvanaa a Oopa]], tahićanski nacionalista (* [[1895]])
* [[11. 7.]] - [[Dušan Vuisić]], glumac, Pavlov brat (* [[1929]])
* [[13. 7.]] - [[Voja Radić]], učesnik NOB, general-major JNA, narodni heroj (* [[1902]])
* [[21. 7.]] - [[Dušan Petrović Šane]], učesnik NOB, bivši predsednik SR Srbije, narodni heroj (* [[1914]])
* [[23. 7.]] - [[Kosta Strajnić]], povjesničar umjetnosti, konzervator i mecena (* [[1887]])
* [[1. 8.]] - [[Francis Gary Powers]], bivši pilot U-2 (* [[1929]])
* [[3. 8.]] - [[Makarios III]], arhiepiskop i prvi predsednik Kipra (* [[1913]])
* [[4. 8.]] - [[Ernst Bloch]], njemački filozof (* [[1885]].)
* [[6. 8.]] - [[Alexander Bustamante]], prvi premijer Jamajke (* [[1884]])
* [[16. 8.]] - [[Elvis Presley]], američki pjevač (* [[1935]].)
* [[17. 8.]] - [[Delmer Daves]], filmski režiser, scenarista (* [[1904]])
* [[19. 8.]] - [[Groucho Marx]], američki komičar (* [[1890]])
* [[20. 8.]] - [[Ivan Božić]], istoričar (* [[1915]])
* [[23. 8.]] - [[Naum Gabo]], rusko-američki vajar (* [[1890]])
* [[25. 8.]] - [[Longin Tomić]], episkop zvorničko-tuzlanski (* [[1893]])
* [[27. 8.]] - [[Zvonko Brkić]], bivši predsjednik I.V. SR Hrvatske, narodni heroj (* [[1912]])
* [[29. 8.]] - [[Jean Hagen]], glumica (* [[1923]])
* [[12. 9.]] - [[Steve Biko]], južnoafrički aktivista (* [[1946]])
* [[13. 9.]] - [[Leopold Stokowski]], britanski dirigent (* [[1882]])
* [[16. 9.]] - [[Maria Callas]], američka operna pjevačica grčkog porijekla (* [[1923]].)
* 16. 9. - [[Marc Bolan]], frontmen ''T. Rex''-a (* [[1947]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[3. 10.]] - [[Velibor Gligorić]], srpski književni kritičar i akademik (* [[1899]])
* [[11. 10.]] - [[Ibrahim al-Hamdi]], predsednik Severnog Jemena (* [[1943]])
* [[14. 10.]] - [[Bing Crosby]], američki pjevač i glumac (* [[1903]].)
* [[18. 10.]] - [[Andreas Baader]], član Frakcije Crvene armije (RAF) (* [[1943]])
* 18. 10. - [[Gudrun Ensslin]], članica RAF (* [[1940]])
* [[20. 10.]] - Trojica članova grupe ''[[Lynyrd Skynyrd]]'' (* 1948, '49, i '48)
* [[28. 10.]] - [[Božidar Purić]], bivši predsednik emigrantske vlade (* [[1891]])
* [[29. 10.]] - [[Raša Plaović]], srpski glumac (* [[1899]])
* 29. 10. - [[Ratko Vujović]], učesnik Španskog rata i NOB, general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1916]])
* [[30. 10.]] - [[Gustav Krklec]], hrvatski književnik (* [[1899]].)
* [[5. 11.]] - [[René Goscinny]], crtač stripova (* [[1926]])
* 5. 11. - [[Aleksej Stahanov]], sovjetski rudar, udarnik (* [[1906]])
* novembar - [[Bill Tilman]], planinar, jedriličar (* [[1898]])
* [[16. 11.]] - [[Charlotte de Monaco]], kneginja majka Monaka (* [[1898]])
* [[18. 11.]] - [[Kurt Schuschnigg]], bivši kancelar Austrije (* [[1897]])
* [[22. 11.]] - [[Josip Cazi]], književnik, političar (* [[1907]])
* [[30. 11.]] - [[Miloš Crnjanski]], srpski književnik (* [[1893]])
* 30. 11. - [[Hadži-Todor Dimitrijević]], publicista (* [[1889]])
* [[5. 12.]] - [[Aleksandar Vasiljevski]], maršal i dvostruki heroj SSSR (* [[1895]])
* [[7. 12.]] - [[Peter Carl Goldmark]], ko-kreator LP ploče (* [[1906]])
* [[17. 12.]] - [[Spasenija Babović]] Cana, učesnica NOB, društveno-politička radnica, narodni heroj (* [[1907]])
* [[24. 12.]] - [[Edmund Veesenmayer]], SS-oficir, diplomata u NDH (* [[1904]])
* [[25. 12.]] - [[Charles Chaplin]], američki glumac, redatelj i scenarist (* [[1889]].)
* [[26. 12.]] - [[Howard Hawks]], američki filmski redatelj (* [[1896]].)
* [[29. 12.]] - [[Ivo Hergešić]], kritičar, povjesničar književnosti (* [[1904]])

=== Kroz godinu ===
* [[Krsto Špoljar]], hrvatski književnik (* [[1930]])
* [[Šefkija Žuljević]], filozof (* [[1923]])

== Nobelova nagrada za 1977. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Philip W. Anderson]], [[Nevill F. Mott]] i [[John H. van Vleck]] (fundamentalna teoretska istraživanja elektronske strukture magnetskih i nesređenih sistema)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Ilya Prigogine]] (doprinos [[neravnotežnna termodinamika|neravnotežnoj termodinamici]], naročito teoriji [[disipativni sistem|disipativnih struktura]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Roger Guillemin]], [[Andrew V. Schally]] (otkrića u vezi proizvodnje [[Gonadotropin-oslobađajući hormon|peptidnog hormona]] u mozgu) i [[Rosalyn Yalow]] (razvoj [[radioimunoesej]]a peptidnih hormona)
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Vicente Aleixandre]] (kreativno poetsko pisanje koje osvetljava stanje čoveka u kosmosu i današnjem društvu, istovremeno predstavlja veliku obnovu tradicija španske poezije između ratova)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Amnesty International]] (praćenje kršenja ljudskih prava)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Bertil Ohlin]] i [[James Edward Meade]] (inovativan doprinos teoriji međunarodne trgovine i kretanja međunarodnog kapitala)

== Reference ==
{{reference|2}}

; Literatura
* Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.
* Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003
* Pirjevec, Jože. ''Tito and his Comrades''. The University of Wisconsin Press 2018
* Goldstein, Ivo &amp; Slavko. ''Tito''. Profil 2015

== Vanjske veze ==
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-295.shtml Who Will Follow Bijedic?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064501/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-295.shtml |date=2011-07-28 }}, Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-300.shtml Yugoslavia's Law on Associated Labor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054519/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-300.shtml |date=2011-07-28 }}, Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-116.shtml Tito Suggests Rehabilitation of Stalin's Victims; No Mercy for Djilas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064431/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-116.shtml |date=2011-07-28 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-6.shtml War Memoirs of Milovan Djilas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064448/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-6.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/22-3-205.shtml Yugoslav Support for Charter 77] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064512/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/22-3-205.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-4-97.shtml Tito Invited To China] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064420/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-4-97.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/116-2-212.shtml Tito Visiting North Korea and China] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064401/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/116-2-212.shtml |date=2011-07-28 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/37-8-432.shtml Tito's Triumphal Reception in North Korea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064522/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/37-8-432.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-5-127.shtml Tito Concerned About Divisions Within the Nonaligned Movement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064415/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-5-127.shtml |date=2011-07-28 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-5-68.shtml Zagreb Policemen Accused of Maltreating Streetcar Driver] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064443/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-5-68.shtml |date=2011-07-28 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-201.shtml Controversial Church-State Relations in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064517/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-201.shtml |date=2011-07-28 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-176.shtml EEC Loan for Highway Construction in Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064425/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-176.shtml |date=2011-07-28 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/116-2-87.shtml Hard-Currency Shops in Eastern Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728064507/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/116-2-87.shtml |date=2011-07-28 }}, J. L. Kerr, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/127-2-87.shtml Selected Demographic and Economic Data on Eastern Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100226184516/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/127-2-87.shtml |date=2010-02-26 }}, William F. Robinson, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-5-46.shtml Ideological Struggle in Yugoslav Cultural Life] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101201004227/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-5-46.shtml |date=2010-12-01 }}, Zdenko Antić, OSA-RFE

{{commonscat|1977}}

[[Kategorija:1977.]]

[[nv:1951 – 2000]]</text>
      <sha1>ta0vtp3xpmr8x1i2y825grbely58dd7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1976.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23725</id>
    <revision>
      <id>42695921</id>
      <parentid>42564312</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T20:08:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Septembar/Rujan */</comment>
      <origin>42695921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="65074" sha1="ejpo7fvbwfebzrtxfs1c20phkuuct4s" xml:space="preserve">{{Godina}}
{{year dab|1976}}
{{Godina u drugim kalendarima|1976}}
__NOTOC__
Godina '''1976''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXVI]]''') bila je [[prijestupna godina koja počinje u četvrtak]] po gregorijanskom kalendaru.

Leto ove godine je u zapadnoj Evropi, naročito Britanskim ostrvima, bilo naročito dugo, toplo i sušno.

&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1976''': &lt;br /&gt; [[1976#Januar/Siječanj|1]] • [[1976#Februar/Veljača|2]] • [[1976#Mart/Ožujak|3]] • [[1976#April/Travanj|4]] • [[1976#Maj/Svibanj|5]] • [[1976#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1976#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1976#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1976#Septembar/Rujan|9]] • [[1976#Oktobar/Listopad|10]] • [[1976#Novembar/Studeni|11]] • [[1976#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1976#Rođenja|Rođenja]] • [[1976#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[5. 1.]] - [[Kambodža]]: Kmerska republika dobila novi ustav i preimenovana u [[Demokratska Kampučija|Demokratsku Kampučiju]].
** Tito je ove godine odlučio otvoriti ambasadu u Phnom Penhu, jednu od samo osam.&lt;ref&gt;Goldstein &amp; Goldstein, 642&lt;/ref&gt;
* [[7. 1.|7]] - [[8. 1.]] - Sporazumi sa Jamajke: [[MMF]] dogovorio kraj fiksnih, mada prilagodljivih, kurseva, ubuduće ih uspostavlja tržište a ne država; kraj monetarne upotrebe zlata, kraj sistema iz [[Bretton Woods]]a 1944.
* [[8. 1.]] - Umro [[NR Kina|kineski]] premijer [[Zhou Enlai]], u februaru će ga zameniti [[Hua Guofeng]].
* [[11. 1.]] - Vojni udar u [[Ekvador]]u, zbačen general [[Guillermo Rodríguez Lara]], postavljen admiral [[Alfredo Poveda]] (do 1979). 
* [[13. 1.]] - SAD pristaju da nastave prodaju oružja Jugoslaviji, kako bi pomogli održanje nezavisnosti Beograda od Moskve (pregovori odloženi na neodređeno u maju). Tito je početkom godine prekinuo razgovore o nabavci TOW antitenkovskih raketa iz protesta zbog aktivnosti ustaških i četničkih emigranata.&lt;ref name=&quot;Pirj412&quot;&gt;Pirjevec, 412&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:AirFranceConcorde.jpg|mini|left|160px|[[Concorde]]]]
* [[januar]] - [[Cray-1]] je prvi komercijalno razvijen [[superkompjuter]].
* januar - [[Miodrag Bulatović]] dobio [[NIN-ova nagrada|NIN-ovu nagradu]] za roman &quot;Ljudi sa četiri prsta&quot; - za favorita je važio &quot;[[Petrijin venac (roman)|Petrijin venac]]&quot; [[Dragoslav Mihailović|Dragoslava Mihailovića]].
* [[18. 1.]] - [[Libanski građanski rat]]: [[Masakr u Karantini]] - hrišćanske milicije ubile najmanje 1.000 muslimana; dva dana kasnije [[Masakr u Damouru|odmazda u Damouru]] sa nekoliko stotina mrtvih.
* [[21. 1.]] - Prvi komercijalni let nadzvučnog aviona [[Concorde]], u službi do [[2003]].
* [[26. 1.]] - [[5. 2.]] - Konferencija o [[balkan]]skoj saradnji u [[Grčka|Grčkoj]], osim domaćina prisutni [[Bugarska]], [[Rumunija]], [[Turska]] i [[Jugoslavija]] (takođe, [[Tito]] posetio Grčku [[10.3.|10]] - [[13. 5.]]).
* [[29. 1.]] - [[Prva bitka kod Amgale]]: Marokanci potisnuli Alžirce iz oaze [[Amgala]] u [[Zapadna Sahara|Zapadnoj Sahari]]. 
* [[30. 1.]] - ''Buckley v. Valeo'': Vrhovni sud SAD našao neustavnim ograničenje na potrošnju u izbornoj kampanji, uvedeno 1971.

=== Februar/Veljača ===
* [[1. 2.]] - Intervju predsednika Tita [[Vjesnik]]u: značajan broj ljudi u [[SKJ|partiji]] je preokupiran ličnom korišću&lt;ref name=&quot;Osa&quot;&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-3-1.shtml Yugoslavia in 1976] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160312145858/http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-3-1.shtml |date=2016-03-12 }}, Slobodan Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe&lt;/ref&gt;.
* februar, početkom - Sovjetska građanka uhapšena (u Zagrebu?) pod optužbom za špijunažu&lt;ref&gt;MALCOLM W. BROWNE APRIL 6, 1976 [http://www.nytimes.com/1976/04/06/archives/russian-is-reported-arrested-in-yugoslavia-on-spying-charge.html Russian Is Reported Arrested In Yugoslavia on Spying Charge]. nytimes.com&lt;/ref&gt; (osuđena u maju na pet godina).
* [[4.2.|4]] - [[15. 2.]] - [[Zimska Olimpijada 1976|Zimska Olimpijada]] u [[Innsbruck]]u.
* [[4. 2.]] - Zemljotres ubija preko 22.000 ljudi u [[Gvatemala|Gvatemali]] i [[Honduras]]u.
* [[6. 2.]]? - [[JAT]]-ov [[Boeing 707]] leti za 6,5 časova od Tokija do Honolulua, prosečno 1300&amp;nbsp;km/h, zahvaljujući jakom leđnom vetru.
* [[7. 2.]] - Hrvatski nacionalisti ubili Edvina Zdovca, jugoslovenskog konzula u [[Frankfurt]]u na Majni.
*   7. 2. - Devetnaest osoba osuđeno za albanski iredentizam u Prištini, od 4 do 15 godina&lt;ref&gt;MALCOLM W. BROWNE APRIL 26, 1976 [http://www.nytimes.com/1976/04/26/archives/albanians-in-yugoslavia-demand-a-better-deal.html Albanians in Yugoslavia Demand a Better Deal]. nytimes.com&lt;/ref&gt;. 
* [[8. 2.]] - Prikazan film ''[[Taxi Driver]]''. 
* [[9. 2.]] - [[Angolski građanski rat]]: MPLA i Kubanci zauzeli [[Huambo]]. Tokom meseca, južnoafričke trupe se povlače iz Angole, a Kubanci povećavaju svoj kontigent. 
* [[13. 2.]] - U neuspelom vojnom udaru u [[Nigerija|Nigeriji]] ubijen šef države gen. [[Murtala Mohammed]], načelnik štaba [[Olusegun Obasanjo]] izbegao smrt i postaje šef države (do 1979).
* [[15. 2.]] - ''The Sunday Times'' objavio da je [[Tate Britain|galerija Tate]] kupila [[Minimalistička umetnost|minimalističku]] skulpturu ''[[Equivalent VIII]]'' [[Carl Andre|Carla Andrea]], 120 pravougaono raspoređenih [[Vatrostalna opeka|vatrostalnih opeka]] - slede podsmeh, ljutnja i rasprave o tome šta je umetnost.
* [[16. 2.]] - Njujorške novine ''[[The Village Voice]]'' objavile tajni izveštaj [[Pikeov komitet|Pikeovog komiteta]] o aktivnostima CIA-e - izveštaj je dostavio TV novinar [[Daniel Schorr]] iz nepoznatog izvora. 
*   16. 2. - Usvojena [[Barcelonska konvencija]] za zaštitu Mediterana od onečišćenja. 
* [[24. 2.]] - Stupio na snagu novi [[Ustav Kube]], prvi nakon revolucije. 
* [[24. 2.]] - [[5. 3.]] - XXV kongres KPSS. 
* [[27. 2.]] - {{flag|Zapadna Sahara}}: front [[Polisario]] proglasio nezavisnost dan nakon povlačenja [[španija|španske]] vojske - [[Rat u Zapadnoj Sahari|dolazi do rata]] sa [[Maroko]]m i [[Mauritanija|Mauritanijom]], kojima je teritorija data Madridskim sporazumom ([[Alžir]] podržava Polisario).

=== Mart/Ožujak ===
* [[4. 3.]] - Formalno raspuštena Ustavotvorna skupština u [[Severna Irska|Severnoj Irskoj]], direktna vlast Londona.
*   4. 3. - Sudar voza i autobusa u Čačku, 11 mrtvih. 
* [[6. 3.]] - [[Aeroflot]]ov avion [[Iljušin Il-18|Il-18]] pao u Voronješkoj oblasti, 111 mrtvih. 
* [[9. 3.]] - Katastrofa žičare kod [[Cavalese, Trento|Cavalesea]] u Italiji, 43 mrtvih. 
* [[10. 3.]] - Beogradski advokat [[Srđa M. Popović]] osuđen na godinu dana zbog slaganja sa stavovima svog klijenta (kazna suspendovana u maju).&lt;ref name=&quot;Osa&quot;/&gt;
[[Datoteka:Plužine, přehrada Mratinje, hráz.jpg|mini|170px|[[Brana Mratinje]]]]
* 10. 3. - Republičkim zakonom osnovana [[Crnogorska akademija nauka i umjetnosti]].
* [[12. 3.]] - Četvorica &quot;staljinista&quot; osuđena u Beogradu na zatvorske kazne, među kojima i [[Dušan Brkić]], nekadašnji potpredsednik vlade NR Hrvatske. 
* [[14. 3.]] - [[Egipat]]ski predsednik Sadat objavio da se odriče ugovora o prijateljstvu sa SSSR, što objašnjava pritiskom za otplatu dugova i uskraćivanjem rezervnih delova za oružje. 
* [[15. 3.]] - [[Pahlavi (dinastija)|Iranski]] parlament odlučio da [[iranski kalendar]] pređe sa [[Hidžra|hidžrijske]] ere [[Islamski kalendar|islamskog kalendara]] na eru krunisanja [[Kir Veliki|Kira Velikog]] (islamska 1355 postala carska 2535 godina)&lt;ref&gt;[http://www.irdc.ir/en/calendar/298/default.aspx The change of Iranian solar calendar from Islamic hijri to Imperial calendar (the ascension to the throne by Cyrus the Great] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150621121752/http://www.irdc.ir/en/calendar/298/default.aspx |date=2015-06-21 }}, irdc.ir&lt;/ref&gt;.
* [[mart]] - [[Tito]]va turneja (bila odložena zbog bolesti): [[Meksiko]] ([[10.3.|10]] - [[14. 3.]]), [[Panama]] (14 - [[17. 3.]]), [[Venecuela]] (17 - [[19. 3.]]) i [[Portugal]] ([[20.3.|20]] - [[21. 3.]]).
* [[mart]] - SFRJ: Sovjetska državljanka pritvorena pod optužbom špijunaže - sovjetski konzul u Zagrebu napustio zemlju u znak protesta&lt;ref name=&quot;Collier's&quot;&gt;''Collier's Year Book'' za 1976 (Microsoft Encarta 2004)&lt;/ref&gt;.
* [[16. 3.]] - [[Harold Wilson]] podnio ostavku na mjestu [[UK|britanskog]] [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijera]].
* [[20. 3.]] - [[Patty Hearst]] osuđena za pljačku banke 1974. kao talac/saučesnik [[Simbionska oslobodilačka armija|Simbionske oslobodilačke armije]]. 
[[Datoteka:Jorge Videla 1976.jpg|mini|180px|left|[[Jorge Rafael Videla|Jorge Videla]], vl. 1976-81]]
* [[23. 3.]] - Glumac [[Mitsuyasu Maeno]] se u stilu kamikaze zabio avionom u kuću japanskog političara [[Yoshio Kodama|Yoshija Kodame]] koji je umešan u [[Lockheedov skandal]] podmićivanja. 
* [[24. 3.]] - U okruženju ekstremističkog nasilja, političke i ekonomske krize, vojni udar u [[Argentina|Argentini]] svrgava [[Isabel Peron]] - vojna vladavina, &quot;[[Proces nacionalne reorganizacije]]&quot;, traje do [[1983]] ([[Jorge Rafael Videla]] do [[1981]]), a [[Prljavi rat]] se nastavlja.
* [[25. 3.]] - Na Drugom programu TV Beograd prikazana prva od 10 epizoda serije &quot;[[Grlom u jagode]]&quot; (reprizno od 4. avgusta; film &quot;[[Jagode u grlu]]&quot; sledi 1985).
* [[28. 3.]] - Hidroelektrana &quot;Piva&quot; u Crnoj Gori isporučuje prve kilovate, za nju je izgrađena [[brana Mratinje]] visine 220 metara. 
* [[29. 3.]] - [[48. dodjela Oscara]]: najbolji film je &quot;[[One Flew Over the Cuckoo's Nest (film)|Let iznad kukavičjeg gnezda]]&quot;, dobija sve glavne nagrade, ukupno pet od devet nominacija.
* 29. 3. - Tito stigao u posetu Švedskoj: Jovanka prvi put nije s njim.&lt;ref name=&quot;GolGol774&quot;&gt;Goldstein &amp; Goldstein, 774&lt;/ref&gt;
* [[30. 3.]] - [[Dan zemlje]]: izraelski Arapi protestuju protiv eksproprijacije zemlje od strane vlade, došlo je do sukoba sa šest mrtvih (danas je to palestinski dan komemoracije).

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Apple Computer Logo rainbow.svg|thumb|90px|[[Apple Computer]]]]
* [[1. 4.]] - [[Steve Jobs]] i [[Steve Wozniak]] osnivaju [[Apple Computer]].
* [[3. 4.]] - [[Pesma Evrovizije]] - pobedila UK ([[Brotherhood of Man]]: ''[[Save Your Kisses for Me]]''), Jugoslavija ([[Ambasadori]], &quot;Ne mogu skriti svoju bol&quot;) na 17. mestu; sledeće učešće Jugoslavije tek [[1981]].
*   3. 4. - Prvi put dodeljena francuska filmska [[nagrada César]]. 
* [[5. 4.]] - [[James Callaghan]] postaje novi britanski premijer (do [[1979]]).
* 5. 4. - [[Tjenanmenski incident]]: komemoracija premijera [[Zhou Enlai]]a na tradicionalni dan žaljenja se pretvara u proteste protiv [[Četveročlana banda|Četveročlane bande]] i [[Kulturna revolucija|Kulturne revolucije]] u NR Kini. Za ovo je optužen [[Deng Xiaoping]] i smenjen sa svih funkcija.
* 5. 4. - Španija: 29 političkih zatvorenika pobeglo kroz iskopani tunel iz zatvora u [[Segovia|Segoviji]] - većina je ubrzo uhvaćena, jedan je poginuo (dogodine su amnestirani svi politički zatvorenici u zemlji). 
* [[9. 4.]] - Prikazan film ''[[All the President's Men (film)|All the President's Men]]''. 
* [[11. 4.]] - [[Khieu Samphan]] je novi predsednik državnog prezidijuma [[Demokratska Kampučija|Demokratske Kampučije]] (do 1979) nakon što je [[Norodom Sihanouk]] dao ostavku i stavljen u kućni pritvor. [[Pol Pot]] je premijer od 14. 4.
* [[13. 4.]] - Finska: 40 mrtvih, uglavnom žena, u eksploziji u fabrici municije u [[Lapua|Lapui]]. 
* [[14. 4.]] - U [[Banjaluka|Banjaluci]] osuđeno devet prosovjetskih disidenata, od tri do 12 godina&lt;ref name=&quot;Collier's&quot;/&gt;.
* april - U [[Pahlavi (dinastija)|Iranu]] ubijen ajatolah Abolhassan Shamsabadi, pretpostavlja se da je to učinio šahov režim.
[[Datoteka:Palast der Republik DDR 1977.jpg|mini|220px|[[Palata Republike (Berlin)|Palata Republike]] u Berlinu]]
* [[17. 4.]] - Treći plenum CK SKJ raspravlja o nacrtu Zakona o udruženom radu; [[Edvard Kardelj|Kardelj]]: bez (buržoaske) višestranačke demokratije i (birokratskog) jednopartijskog sistema.&lt;ref name=&quot;Osa&quot;/&gt;
* [[20. 4.]] - Predsednik [[Uganda|Ugande]] [[Idi Amin]] doputovao na [[Brioni|Brione]].
* 20. 4. - Ante Parač iz Puljana, [[Drniš]], prekinuo skrivanje posle 32 godine (bio je [[domobran]] tokom rata).
* [[21. 4.]] - [[Velika pljačka kladioničara]] u [[Melbourne]]u.
* [[23. 4.]] - Prvi album ''[[The Ramones]]''-a.
*   23. 4. - U [[Istočni Berlin|Istočnom Berlinu]] otvorena [[Palata Republike (Berlin)|Palata Republike]], sedište narodne skupštine i mnogih kulturnih i zabavnih sadržaja (srušena 2008).
[[Datoteka:Grlom u jagode (serija).jpeg|150px|mini|&quot;[[Grlom u jagode]]&quot;]]
* [[25. 4.]] - Prvi parlamentarni izbori u [[Portugal]]u nakon donošenja novog [[Ustav Portugala|ustava]], socijalisti ponovo najveća stranka. 
* [[26. 4.]] - Umro sovjetski ministar odbrane maršal [[Andrej Grečko]], nasleđuje ga maršal [[Dmitrij Ustinov]], do svoje smrti 1984.
* [[29. 4.]] - Prstenasto [[pomračenje Sunca]], u Jugoslaviji prekriveno 62-82% diska&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=19760429 Annular Solar Eclipse of 1976 April 29] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140815045320/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=19760429 |date=2014-08-15 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;.

=== Maj/Svibanj ===
* [[4. 5.]] - Prvi broj madridskog dnevnika ''[[El País]]'', prvih prodemokratskih novina nakon [[Francisco Franco|Francove]] smrti. 
* [[5. 5.]] - [[Fronta za nacionalno oslobođenje Korzike]] objavljuje svoj manifest, nakon što je sinoć izvela prve bombaške napade. 
* [[6. 5.]] - Zemljotres u [[italija]]nskim [[Friuli]]ma, preko 900 mrtvih, u [[Slovenija|Sloveniji]] materijalna šteta.
* [[7. 5.]] - Rotacija u [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništvu SFRJ]]: [[Vidoje Žarković]] izabran za potpredsjednika nakon [[Vladimir Bakarić|Vladimira Bakarića]], od 16. maja.
* [[8. 5.]] - [[Elias Sarkis]] izabran za predsednika [[Libanon]]a uz sirijsku pomoć; preuzima položaj četiri meseca kasnije, raniji predsednik [[Suleiman Frangieh]] u početku nije hteo da odstupi. 
[[Datoteka:Otvaranje barske pruge 28 maj 1976.jpg|thumb|260px|Otvaranje [[pruga Beograd-Bar|Barske pruge]]]]
* [[9. 5.]] - [[Ulrike Meinhof]] pronađena obješena u zatvorskoj ćeliji.
* [[14. 5.]] - [[Vaddukoddaiska rezolucija]]: traži se nezavisna [[Tamili|tamilska]] država na [[Sri Lanka|Sri Lanci]], [[Tamilski Elam|Tamilski Ilam]]. 
* [[15. 5.]] - Otvoren [[Radiotelevizijski toranj Sljeme]].
* 15. 5. - U [[Pahlavi (dinastija)|Iranu]] ratifikovan [[Alžirski sporazum (1975)|sporazum o granicama]] sa Irakom. 
* [[16. 5.]] - Osnovana Zadužbina [[Ivo Andrić|Ive Andrića]].
* [[21. 5.]] - Operacija Calle Conferencia: čileanska tajna služba hapsi ljude iz vođstva [[Komunistička partija Čilea|komunističke partije]], i opet u novembru. 
* [[28. 5.|28]] - [[29. 5.]] - [[Pruga Beograd-Bar]] otvorena prolaskom [[Plavi voz|Plavog voza]] - 476&amp;nbsp;km, 254 tunela, 234 mosta.
* [[31. 5.]] - [[Sirija]] interveniše u [[Libanski građanski rat]] protiv [[PLO]]-a, kojeg je ranije podržavala. [[Sirijska okupacija Libana]] traje do 2005. 
*   31. 5. - Najavljeno da će u SR Srbiji biti pooštreni propisi za otvaranje advokatskih kancelarija, faktor će biti i politički stav&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1976/06/02/archives/credentials-for-lawyers-tightened-in-yugoslavia.html Credentials For Lawyers Tightened in Yugoslavia]. nytimes.com&lt;/ref&gt;.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
[[Datoteka:Trbovlje dimnik.jpg|mini|150px|Dimnjak u Trbovlju]]
* [[1. 6.]] - Kraj [[Bakalarski rat|Bakalarskog rata]] između V. Britanije i [[Island]]a.
* 1. 6. - Opštini [[Trbovlje]] predat novi dimnjak termoelektrane, sa 360 m najviši dimnjak u Evropi.
* [[2. 6.]] - [[Operacija Kondor]]: u Argentini ubijen bivši levičarski predsednik Bolivije [[Juan José Torres]].
* [[4. 6.]] - Finale [[NBA]]: [[Boston Celtics]] - [[Phoenix Suns]] 128:126 posle tri produžetka (kasnije izabrano za najbolju utakmicu u prvih 50 godina NBA).
* [[5. 6.]] - Tetonska brana u istočnom [[Ajdaho|Ajdahu]] popustila tokom ispunjavanja jezera, stradalo 11 ljudi i 13.000 goveda. 
* [[7. 6.]] - Hrvatski nacionalista greškom ubio urugvajskog ambasadora u Paragvaju. 
* [[8. 6.]] - [[Olovne godine]] u Italiji: sudija Francesco Coco i dvojica telohranitelja ubijeni u Đenovi od strane [[Crvene brigade|Crvenih brigada]].
* [[9. 6.]] - Članak u ''New York Times'' &quot;Najopasnija igra&quot;: Jugoslavija je najopasnija buduća tačka u Evropi, zbog navodnih sovjetskih pretenzija&lt;ref&gt;C.L. SULZBERGER JUNE 9, 1976. [http://www.nytimes.com/1976/06/09/archives/most-dangerous-game.html Most Dangerous Game]. nytimes.com&lt;/ref&gt;.
*   9. 6. - Rano ujutru, eksplozija pored jugoslovenske ambasade u Washingtonu. 
[[Datoteka:CN Tower 1976.jpg|mini|150px|[[CN Tower]]]]
* [[16. 6.]] - Počinje [[Ustanak u Sowetu]], Južna Afrika - više stotina mrtvih.
*   16. 6. - Novi američki ambasador u [[Liban]]u, Francis E. Meloy, Jr., na putu da preda akreditive predsedniku, otet od Narodnog fronta za oslobođenje Palestine i ubijen.
* [[16. 6.|16]] - [[20. 6.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] U Jugoslaviji se održava završni turnir [[UEFA Euro 1976]] - Čehoslovačka prva, domaćin četvrti.
* [[19. 6.]] - Švedski kralj [[Carl XVI Gustaf od Švedske|Carl XVI Gustaf]] se oženio [[Silvia Sommerlath|Silvijom Sommerlath]]. 
* [[20. 6.]] - Na izborima u [[Italija|Italiji]], [[Komunistička partija Italije|komunisti]] druga najjača partija, sa 34,37% glasova (lider [[Enrico Berlinguer]]). Premijer [[Aldo Moro]] ima ideju [[Historijski kompromis (Italija)|Istorijskog kompromisa]].
* [[20. 6.]] - [[2. 7.]] - Predsednik [[Tito]] u poseti [[Istočna Nemačka|Istočnoj Nemačkoj]].
* [[24. 6.]] - Petorica hrvatskih separatista osuđena na smrt, izmenjeno u 20 godina, za postavljanje bombe blizu predsednika Tita u septembru 1975&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1976/06/25/archives/5-in-croatia-jailed-20-years-for-bomb.html 5 IN CROATIA JAILED 20 YEARS FOR BOMB]. nytimes.com&lt;/ref&gt;. 
* [[24. 6.|24]] - [[30. 6.]] - &quot;[[Jun 1976 (Poljska)|Jun 1976]]&quot;: najava poskupljenja dovodi do velikih protesta u nekoliko gradova [[Poljska Narodna Republika|Poljske]]. 
* [[26. 6.]] - Otvoren [[CN Tower]] u [[Toronto|Torontu]], sa 553m najviša građevina na svetu do 2007.
* [[27. 6.]] - Palestinski ekstremisti oteli Air France-ov avion u Grčkoj i odleteli u [[Entebbe]], [[Uganda]].
*   27. 6. - Grupa G6 postaje [[G7]] nakon priključenja Kanade. 
* [[29. 6.]] - {{flag|Sejšeli|1976}} stiču nezavisnost od [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]].
* 29. 6. - U [[Pahlavi (dinastija)|Iranu]] ubijen vođa gerile [[Hamid Ashraf]].
* [[29. 6.|29]] - [[30. 6.]] - [[Konferencija komunističkih i radničkih partija Evrope (1976)|Konferencija komunističkih i radničkih partija Evrope]] u Berlinu: prisutno 29 partija, opada uticaj [[KPSS]], raste trend [[Eurokomunizam|eurokomunizma]]. Došao je i Tito i tretiran kao počasni gost; zadovoljan je deklaracijom o pravu svake partije na svoj put.&lt;ref&gt;Pirjevec, 442&lt;/ref&gt;

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:Mars Viking 12a001.png|thumb|250px|[[Viking 1]] na površini Marsa]]
* [[2. 7.]] - {{flagicon|Vijetnam}} [[Sjeverni Vijetnam|Sjeverni]] i [[Južni Vijetnam]] se formalno ujedinjuju u Socijalističku Republiku [[Vijetnam]].
* [[3. 7.]] - [[Adolfo Suárez]] postavljen od kralja za novog premijera Španije: ovaj umereni frankistički političar započinje [[Španska tranzicija u demokratiju|Špansku tranziciju u demokratiju]]. 
*   3. 7. - ''Gregg v. Georgia'': [[Vrhovni sud SAD]] presuđuje da [[smrtna kazna]] nije inherentno surova i neobična, čime je prevaziđena presuda ''Furman v. Georgia'' iz 1972.
*   3. 7. - Vrhunac vrućeg talasa na Britanskim ostrvima: 35,9 stepeni u [[Cheltenham]]u. Vrućina je praćena i velikom sušom.
* [[4. 7.]] - [[Prepad na Entebbe]]: [[izrael]]ski komandosi oslobodili 103 talaca na aerodromu [[Entebbe]], među izraelskim komandosima jedina žrtva komandant [[Yonatan Netanyahu]], stariji brat budućeg premijera [[Benjamin Netanyahu|Benjamina]].
* 4. 7. - U SAD se slavi 200-godišnjica [[Američka deklaracija o nezavisnosti|Deklaracije o nezavisnosti]].
* [[5. 7.]] - Puk. [[Vladimir Dapčević]], antitoistički komunista, osuđen na smrtnu kaznu koja je odmah promenjena u 20 godina&lt;ref name=&quot;Osa&quot;/&gt;.
* [[10. 7.]] - [[Katastrofa u Sevesu]], Italija - eksplozija nedaleko od Milana oslobađa veliku količinu [[2,3,7,8-Tetrahlordibenzodioksin|dioksina]].
*   10. 7. - Proslava 120 godina rođenja [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] u [[Smiljan]]u, prisustvuje i administrator NASA [[James C. Fletcher]]. 
* [[15. 7.]] - [[Jimmy Carter]] nominiran za predsjednika SAD ispred [[Demokratska stranka SAD|demokrata]].
* jul - Skupština SFRJ usvojila Srednjoročni plan razvoja Jugoslavije, 1976-80, projektuje se prosečni rast 7% (&quot;veoma smela prognoza&quot;), predviđeno ulaganje u nove elektrane, proširivanje metalurških kapaciteta, modernizacija železnica&lt;ref&gt;Bajec, Dolničar, 1981, str. 298&lt;/ref&gt;.
* [[23. 7.]] - Američki državljanin Laszlo Toth pušten iz zatvora nakon što je prethodne godine osuđen na 7 godina zatvora zbog fotografisanja šećerane&lt;ref&gt;GRACE LICHTENSTEIN AUG. 4, 1976. [http://www.nytimes.com/1976/08/04/archives/us-citizen-tells-of-his-ordeal-in-yugoslavia-as-accused-spy.html U.S. Citizen Tells of His Ordeal In Yugoslavia as Accused Spy]. nytimes.com&lt;/ref&gt;. 
* [[17. 7.]] - Zatvoreni jugoslovenski disident [[Mihajlo Mihajlov]] prekinuo štrajk glađu započet u maju (štrajkovao je prošle zime). 
*   17. 7. - [[Istočni Timor]] proglašen za 27. provinciju [[Indonezija|Indonezije]].
[[Datoteka:Mali Mokri Lug i Istočna kapija.jpg|mini|240px|Zgrade Rudo - [[Istočna kapija Beograda]]]]
* [[17. 7.]] - [[1. 8.]] - [[Datoteka:Olympic rings.svg|45px]] [[Olimpijada 1976|Olimpijada]] u [[Montreal]]u. Jugoslavija osvojila 2 zlatne ([[kanu]]ista [[Matija Ljubek]] i [[rvanje|rvač]] [[Momir Petković]]), tri srebrne i tri bronzane medalje. Zvezda olimpijade je [[Nadia Comăneci]] sa savršenim desetkama.
* [[18. 7.]] - [[Ahmed Sékou Touré|Sékou Touré]]ov režim u [[Gvineja|Gvineji]] uhapsio istaknutog diplomatu [[Diallo Telli]]ja pod optužbom za zaveru protiv države - izložen mučenju, dogodine ubijen glađu. 
* [[20. 7.]] - Lender misije [[Viking 1]] sleteo na [[Mars]] - prva uspešna misija na toj planeti.
* [[21. 7.]] - Britanski ambasador u Irskoj [[Christopher Ewart-Biggs]] poginuo od podmetnute mine. 
* [[23. 7.]] - Socijalista [[Mário Soares]] prvi put premijer Portugala (1976-78 i 1983-85, predsednik 1986-96). 
* [[25. 7.]] - Orbiter Vikinga 1 snimio u regionu [[Cydonia (Mars)|Cydonia]] &quot;Lice na Marsu&quot;, [[pareidolija|pareidolijski]] efekt (''[[Mars Global Surveyor]]'' ga 2001. snimio u boljoj rezoluciji).
* [[26. 7.]] - [[2. 8.]] - 23. [[Filmski festival u Puli]], [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film &quot;[[Idealist (film)|Idealist]]&quot;&lt;ref&gt;[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/23-pulski-filmski-festival/index.html 23. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180811223905/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/23-pulski-filmski-festival/index.html |date=2018-08-11 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr&lt;/ref&gt;.
* [[27. 7.]] - Bivši japanski premijer [[Kakuei Tanaka]] uhapšen zbog umešanosti u [[Lockheedov skandal]] (osuđen 1983. ali nije bio u zatvoru). 
* [[28. 7.]] - [[Tangshanski potres]] u Kini, preko 240.000 mrtvih.
* [[29. 7.]] - &quot;[[Samov sin]]&quot; počinio prvo ubistvo u [[New York]]u.
*   29. 7. - [[Giulio Andreotti]] drugi put premijer Italije (dva mandata do 1979), uz indirektnu podršku komunista.
* [[31. 7.]] - Predsednik Tito optužuje američkog ambasadora [[Laurence Silberman|Silbermana]] za mešanje u unutrašnje stvari SFRJ, u vezi slučaja američkog građanina Laszla Totha. Pošto je stavljen u &quot;karantin&quot;, prinuđen je na ostavku najesen.&lt;ref&gt;Pirjevec, 414&lt;/ref&gt;
* 31. 7. - Bujica na reci Big Thompson u Koloradu odnosi 143 života.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|mini|180px|[[Zagrepčanka]]]]
* [[1. 8.]] - [[Trinidad i Tobago]] postaje republika.
* 1. 8. - [[Niki Lauda]] pretrpeo teške opekotine na Velikoj nagradi Nemačke.
* [[4. 8.]] - Prva zabilježena epidemija [[Legionarska bolest|legionarske bolesti]] ubija 29 ljudi na konvenciji Američke legije u [[Philadelphia|Philadelphiji]].
* 4. 8. - [[Prljavi rat]] u Argentini: ubijen biskup [[Enrique Angelelli]].
* [[5. 8.]] - Eksplozija u jami &quot;Kamenice&quot; rudnika Breza, 17 mrtvih.
* [[7. 8.]] - [[Viking 2]] u orbiti oko [[Mars]]a.
* [[9. 8.|9]] - [[22. 8.]] - Sovjetska misija [[Luna 24]] odlazi na Mesec i vraća se sa uzorkom. Poslednje meko sletanje na Mesec do kineske [[Chang'e 3]] 2013.
* [[12. 8.]] - [[Masakr u Tel al-Zaataru]]: palestinski izbeglički logor u Bejrutu pao nakon opsade, najmanje 1.500 mrtvih, preostale izbeglice preseljene. 
* [[15. 8.]] - Izašao singl ''[[Dancing Queen]]'' grupe ''[[ABBA]]''. 
* avgust - U Belgiji ubijeni srpski emigranti Miodrag Bošković i Uroš Milićević. 
* [[16. 8.|16]] - [[19. 8.]] - Samit [[Pokret nesvrstanih|Nesvrstanih]] u [[Colombo|Kolombu]], [[Sri Lanka]] - 86 članica, 26 posmatrača i stalnih gostiju, prisustvuje i predsednik Tito. Jovanka poslednji put putuje s njim, navodno se sukobila sa fizioterapeutkinjim.&lt;ref name=&quot;GolGol774&quot; /&gt;
* 16/[[17. 8.]] - Jak zemljotres u zalivu Moro, na jugu [[Mindanao]]a, Filipini, praćen cunamijem odnosi nekoliko hiljada života. 
* [[18. 8.]] - [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu|Incident sa topolom]]: ubijena dvojica američkih vojnika koji su pokušali poseći drvo u [[Korejska demilitarizirana zona|Korejskoj demilitarizovanoj zoni]].
*   18. 8. - Luteranski pastor [[Oskar Brüsewitz]] se zapalio u Istočnoj Nemačkoj. 
[[Datoteka:Rsd10 lf 1.jpg|mini|220px|RSD-10 ili SS-20]]
* [[19. 8.]] - Republikanska konvencija u Kansas Cityju: predsednik SAD [[Gerald Ford]] dobio nominaciju sa 1.187 glasova prema 1.070 za [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]].
* [[26. 8.]] - Prva zabilježena epidemija [[Ebola|ebole]] izbija u [[Yambuku]]u, [[Zair]].
*  26. 8. - Holandska javnost obaveštena o umešanosti princa [[Bernhard van Lippe-Biesterfeld|Bernharda]], kraljičinog muža, u Lockheedov skandal.
* [[30. 8.]] - Prve sovjetske rakete srednjeg dometa [[RSD-10]] Pionir (Nato oznaka SS-20 Saber) postale operativne, usmerene su prema Zapadnoj Evropi. Važan faktor za [[Dvojno rešenje NATO-a]] 1979. i Krizu evroraketa početkom 1980-tih.
*   30. 8. - &quot;Najgore gužve u Beogradu u istoriji&quot;: izmenjen režim saobraćaja u mnogim ulicama, uvedeni parkingmetri ili zabranjeno parkiranje&lt;ref&gt;MALCOLM W. BROWNE AUG. 31, 1976 [http://www.nytimes.com/1976/08/31/archives/belgrade-seeks-to-tame-the-auto-for-drivers-the-vacation-ends-on-a.html BELGRADE SEEKS TO TAXE THE AUTO]. nytimes.com&lt;/ref&gt;.
* [[31. 8.]] - [[Meksički pezo]] devalviran za 50% u pokušaju smanjenja spoljnog duga.

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:First Color Image of the Viking Lander 2 Site.jpg|mini|Mars, viđen sa Vikinga 2]]
* [[1. 9.]] - [[Aparicio Méndez]] dolazi na čelo civilno-vojne administracije [[Urugvaj]]a (do [[1981]]). 
* [[3. 9.]] - [[Viking 2]] sleće na Mars i prvi put ga snima u boji.
* [[4. 9.]] - Nakon što se sa australijskim teniserom [[John Newcombe|Johnom Newcombeom]] natjecao u piću, mladi teksaški biznismen [[George W. Bush]] je uhapšen i prekršajno kažnjen zbog vožnje u pijanom stanju (incident je javnosti objavljen neposredno pred [[Predsjednički izbori u SAD|izbore 2000.]] na kojima je Bush bio kandidat).
* [[6. 9.]] - Sovjetski por. [[Viktor Belenko]] prebegao sa [[MiG-25]] u Japan i zatražio azil u [[SAD]].
* 6 - 10. 9. - [[Ilich Ramírez Sánchez]] (&quot;Karlos Šakal&quot;) nakratko uhapšen u Beogradu, pa pušten da ode u Bagdad (NYT piše da nije pokušano hapšenje).
* [[9. 9.]] - Umro [[Mao Tse-tung]], koji je upravljao kopnenom [[Kina|Kinom]] od [[1949]].
[[Datoteka:1976 Zagreb mid-air collision computer graphics.png|mini|200px|left|[[Zrakoplovna nesreća kraj Zagreba 1976.|Zagrebački sudar]], umetnička rekonstrukcija]]
* [[10. 9.]] - [[Zrakoplovna nesreća kraj Zagreba 1976.|Zrakoplovna nesreća kraj Zagreba]]: 176 ljudi poginulo u sudaru putničkih aviona iznad [[Vrbovec|Vrbovca]] kod [[Zagreb]]a, dotada najgorem sudaru aviona u vazduhu.
* 10. 9. - Grupa hrvatskih nacionalista ([[Zvonko Bušić]], žena mu [[Julienne Bušić|Julienne]] i dr.) otela avion ''[[TWA Flight 355]]'' na liniji Njujork - Čikago. Prilikom demontaže zaostale bombe u Njujorku poginuo jedan policajac&lt;ref&gt;MALCOLM W. BROWNE. [http://www.nytimes.com/1976/09/12/archives/croatian-exiles-and-titos-police-fight-clandestine-war-worldwide.html?_r=0 Croatian Exiles and Tito's Police Fight Clandestine War Worldwide]. SEPT. 12, 1976 nytimes.com&lt;/ref&gt;. Neke novine objavljuju njihovu deklaraciju sutradan, teroristi se predali u Parizu [[12. 9.]], nakon što su iznad pet gradova izbačeni letci.
* [[12. 9.]] - Jubilejski pokret &quot;Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata&quot;, prva etapa: sto tisuća vjernika na završnom misnom slavlju u [[Solin]]u.
* [[13. 9.]] - U Velikoj Britaniji prvi put prikazan ''[[The Muppet Show]]''. 
* septembar - Vojni manevri &quot;Golija '76&quot;.
* [[16. 9.]] - &quot;[[Noć olovaka]]&quot; u Argentini - kidnapovanja, mučenja i ubistva studenata.
*   16. 9. - Slovenački novinar [[Viktor Blažič]] osuđen na dve godine.
*   16. 9. - Plivač [[Šavarš Karapetjan]] spasao 20 ljudi iz potopljenog trolejbusa u Jerevanu, povrede ga koštale karijere. 
*   16. 9. - Predsednik Tito otkazao zvanične aktivnosti na dva meseca usled problema sa jetrom&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1976/09/17/archives/tito-will-be-inactive-for-2month-treatment.html TITO WILL BE INACTIVE FOR 2‐MONTH TREATMENT]. SEPT. 17, 1976 nytimes.com&lt;/ref&gt;. 
* [[19. 9.]] - Bivši vojni diktator [[Thanom Kittikachorn]] se vratio u Tajland što izaziva proteste levičarskih studenata. 
*   19. 9. -  Boeing 727 Turkish Airlinesa udario u brdo kod [[Isparta|Isparte]] u Turskoj, 154 mrtvih. 
* [[20.9.|20]] - [[21. 9.]] - ''[[100 Club Punk Special]]'' u Londonu: [[Punk]] ulazi u mainstream.
* 20. 9. - [[6. 12.]] - BBC2 premijerno emituje seriju ''[[I, Claudius (TV serija)|I, Claudius]]''.
* [[21. 9.]] - U Washingtonu DC ubijen [[Orlando Letelier]], [[čile]]anski socijalistički političar u izbeglištvu.
* [[22. 9.]] - [[Portugal]] u [[Savjet Evrope|Savjetu Evrope]].
* [[23. 9.]] - U Poljskoj osnovan [[Komitet odbrane radnika]], prva veća antikomunistička organizacija u istočnoj Evropi - daje finansijsku i pravnu pomoć junskim zatvorenicima i njihovim porodicama.
* [[25. 9.]] - Začetak irskog benda [[U2]] u Dublinu (u početku su se zvali ''Feedback'', zatim ''The Hype'').
* [[28. 9.]] - Savezno veće Skupštine SFRJ usvojilo Krivični zakon - proglašen 8. 10., na snazi od 1. 7. 1977. Donesen i Zakon o sprečavanju narušavanja jedinstva jugoslovenskog tržišta.
* 28. 9. - Članak u NYT: hrvatski disidenti se žale na diskriminaciju u Jugoslaviji ali osuđuju nasilje i nisu obavezno separatisti&lt;ref&gt;MALCOLM W. BROWNE SEPT. 28, 1976. [http://www.nytimes.com/1976/09/28/archives/croats-in-yugoslavia-charge-discrimination-zagreb-dissidents-accuse.html Croats in Yuoslavia Charge Discrimination]. nytimes.com&lt;/ref&gt;.
* 28. 9. - [[Stevie Wonder]] je objavio ''[[Songs in the Key of Life]]'', album koji se smatra njegovim najboljim i jednim od najboljih uopšte.

=== Oktobar/Listopad ===
* [[3. 10.]] - Izbori za [[Zapadna Njemačka|njemački]] Bundestag - CDU/CSU dobija najviše glasova, ali koalicija SPD-FDP na čelu sa [[Helmut Schmidt|Helmutom Schmidtom]] ostaje na vlasti. 
* [[6. 10.]] - U Kini uhapšena &quot;[[Banda četvorke]]&quot; - Maova udovica [[Jiang Qing]] i još trojica - kraj [[Kulturna revolucija|Kulturne revolucije]].
* 6. 10. - [[Cubana de Aviación let 455]] - kubanski avion oboren blizu Barbadosa terorističkom bombom, 78 poginulih.
* 6. 10. - [[Masakr na univerzitetu Thammasat]]: vojska, policija i paramilitarci ubili 46 studenata na univerzitetu i kampusu u [[Bangkok]]u. Kasnije tokom dana vojska preuzima vlast, admiral [[Sangad Chaloryu]] je na čelu Nacionalnog veća administrativne reforme. 
* 6. 10. - Gerald Ford napravio veliku grešku u debati sa Carterom rekavši da &quot;nema sovjetske dominacije nad istočnom Evropom&quot;.
* [[7. 10.]] - [[Hua Guofeng]], protivnik Bande četvorke, nasleđuje Mao Zedonga na čelu partije.
* [[8. 10.]] - [[Thorbjörn Fälldin]] iz Partije centra novi premijer Švedske - prvi put za 40 godina da socijaldemokrati nisu na vlasti. 
* [[10. 10.]] - Pevačica [[Silvana Armenulić]] poginula sa sestrom [[Mirjana Bajraktarević|Mirjanom Bajraktarević]] i šefom orkestra u saobraćajnoj nesreći.
* [[15. 10.]] - Sudija [[Franc Miklavčič]], slovenački borac za ljudska prava, osuđen na šest godina zatvora&lt;ref name=&quot;Collier's&quot;/&gt;
[[Datoteka:Bantustans in South Africa.svg|mini|200px|[[Bantustan]]i u Južnoj Africi (1994)]]
* [[16. 10.]] - Samit Arapske lige u Rijadu uspostavlja primirje u Libanu i stvara mirotvoračke snage na čelu sa Sirijcima. 
* [[17. 10.]] - Ujutru, jedan udar [[košava|košave]] u [[Beograd]]u dostigao 36&amp;nbsp;m/s tj. 130&amp;nbsp;km/h (orkanska jačina), u [[Vršac|Vršcu]] 2-3 metra brže.
* [[18. 10.]] - [[Ford Fiesta]] ulazi u proizvodnju (pogon u [[Valencia|Valenciji]], Španija).
* [[19. 10.]] - Liban: Bitka za Aishiyu - PLO i komunisti zauzimaju izolovano hrišćansko selo (u prvom naletu ih odbila izraelska artiljerija).
*   19. 10. - Hleb u Jugoslaviji poskupeo za 25%, svinjetina za oko 15%.
* [[22. 10.]] - Tokom debate Ford - Carter pokrenuto je i pitanje šta bi moglo biti s Jugoslavijom nakon Tita (Carter izjavio da ne bi išao u rat čak i ako Sovjeti uđu u Jugoslaviju)&lt;ref&gt;[http://www.debates.org/index.php?page=october-22-1976-debate-transcript October 22, 1976 Debate Transcript]. debates.org&lt;/ref&gt;. Zbog ovoga će odnosi SFRJ-SAD biti loši na početku njegovog mandata.&lt;ref name=&quot;Pirj412&quot; /&gt;
* [[26. 10.]] - [[Datoteka:Flag of Transkei.svg|25px]] [[Transkei]] je prvi nominalno nezavisan [[bantustan]] u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]], međunarodna zajednica to ne priznaje.
* [[28. 10.]] - Severnoirska nacionalistička političarka [[Máire Drumm]] ubijena u bolničkom krevetu.

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:Jimmy Carter (BW).jpg|mini|150px|[[Jimmy Carter]]]]
* [[1. 11.]] - Prvi predsednik [[Burundi]]ja [[Michel Micombero]] srušen u vojnom udaru [[Jean-Baptiste Bagaza|Jean-Baptiste Bagaze]], koji ostaje na čelu zemlje do 1987.
* novembar, početkom - Francuski ambasador u Jugoslaviji [[Pierre Sebilleau]] stradao u državnom lovu kod Novog Bečeja.
* [[2. 11.]] - [[Jimmy Carter]] izabran za novog [[Predsjednik SAD|predsjednika SAD]] (prvi sa Dalekog juga od [[Američki građanski rat|građanskog rata]]).
* [[3. 11.]] - U SAD prikazan film ''[[Assault on Precinct 13 (1976)|Assault on Precinct 13]]'' (&quot;Napad na policijsku stanicu&quot;), ali postaće popularan sledeće godine u Evropi.
* {{circa}} [[13. 11.]] - Ustavni sud presudio u korist radnice &quot;Jugopetrola&quot; koja nije dobila stan zbog manjeg broja poena iz političke aktivnosti&lt;ref&gt;MALCOLM W. BROWNE NOV. 14, 1976 [http://www.nytimes.com/1976/11/14/archives/yugoslav-court-upholds-challenge-to-system-of-political-favoritism.html Yugoslav Court Upholds Challenge To System of Political Favoritism]. nytimes.com&lt;/ref&gt;.
* [[15.11.|15]] - [[17. 11.]] - Poseta [[SSSR|sovjetskog]] lidera [[Leonid Brežnjev|Brežnjeva]] Jugoslaviji. Tražio je baze na obali, prava preleta, bliže političke i ekonomske odnose, što Tito i rukovodstvo odbacuju.&lt;ref&gt;Pirjevec, 414-15&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Tito i Leonid Breznjev u fabrici Zastava u Kragujevcu.jpg|mini|220px|Brežnjev u &quot;[[Zastava 101|Zastavi]]&quot;]]
* novembar - Sedmi kongres [[Albanska partija rada|Albanske partije rada]], [[Enver Hodža]] se protivi novom kineskom rukovodstvu (→ [[Kinesko-albanski raskol]]). 
* [[17. 11.]] - Kineska nuklearna eksplozija u atmosferi.
* [[18. 11.]] - Frankistički španski Kortes odobrio Zakon za političku reformu, kojim se omogućuje parlamentarna demokratija. 
* [[24. 11.]] - Razoran zemljotres kod [[Van]]a (Çaldıran–Muradiye) na krajnjem istoku Turske, 4-5.000 mrtvih.
* [[25. 11.]] - [[Savezna skupština SFRJ]] donijela '''[[Zakon o udruženom radu]]''', prozvan &quot;mali Ustav&quot;, u cilju disciplinovanja radnika i rukovodilaca po liniji SKJ&lt;ref name=&quot;Osa&quot;/&gt;. Priprema zakona je trajala dve godine, redakciona komisija je pregledala hiljade predloga&lt;ref&gt;Bajec, Dolničar, 1981, str. 296&lt;/ref&gt;.
** Zakon sledi viziju &quot;asocijacije slobodnih proizvođača&quot;, koji direktno upravljaju poduzećima (organizacijama udruženog rada) i &quot;društvenom reprodukcijom&quot; (nadgradnja - politička i kulturna sfera), tako da bi država bila razvlašćena prenošenjem njenih funkcija na radničke savjete i druge alternativne institucije društva.&lt;ref&gt;Jović 2003, 210-11&lt;/ref&gt; 
** U praksi, velike tvornice su dijeljene na osnovne organizacije udruženog rada (OOUR), njih nekoliko je sa radnom zajednicom (RZ, administrativnom jedinicom) činilo radnu organizaciju (RO). Krajnje asocijacije su bile složene OUR (SOUR), ponekad i sa preko stotinu OOUR. Do 1980. je osnovano 94.415 OOUR-a. Sistem u praksi znači razdruživanje, OOUR-i su premali za uticaj, narasla administracija može manipulirati njihovim odlukama.&lt;ref&gt;Jović 2003, 211-12&lt;/ref&gt; 
** Samo 2,1% tvornica ima jedan ili više OOUR-a u drugoj republici (samo 1,5% u 1981.); republike teže imati svoje pogone, jer nemaju poverenja u jugoslovensko tržište; mnoge tvornice su &quot;političke investicije&quot;.&lt;ref&gt;Jović 2003, 220&lt;/ref&gt; 
* [[26. 11.]] - Objavljen singl ''[[Sex Pistols]]''-a, ''Anarchy in the U.K.''. 
*   26. 11. - [[Predsjedništvo SFRJ]] uputilo Skupštini izveštaj o unutrašnjoj i spoljnoj politici.

=== Decembar/Prosinac ===
* [[1. 12.]] - Famozno gostovanje ''[[Sex Pistols]]''-a u TV emisiji kada su više puta upotrebili psovke.
*   1. 12. - [[José López Portillo]] novi predsednik [[Meksiko|Meksika]] (do [[1982]]). 
*   1. 12. - [[Narodna Republika Angola]] primljena u [[Ujedinjene nacije]]. 
* [[2. 12.]] - Položen kamen-temeljac nove železničke stanice &quot;Beograd&quot; (&quot;[[Železnička stanica Beograd–centar|Prokop]]&quot;, centralna stanica od 2018, stanična zgrada otvorena 2023).
* [[3. 12.]] - [[Bob Marley]] povređen u atentatu (na [[Jamajka|Jamajci]] je talas političkog nasilja).
* [[4. 12.]] - [[Jean-Bédel Bokassa]] proglasio [[Centralnoafričko Carstvo]] (traje do njegovog zbacivanja [[1979]]). 
* [[5. 12.]] - Izbori u Japanu, nazvani i Lockheedovi izbori zbog uticaja korupcionaške afere: [[Liberalno-demokratska stranka (Japan)|Liberalno-demokratska stranka]] gubi apsolutnu većinu zbog čega će premijer [[Takeo Miki]] dati ostavku. 
*   5. 12. - Bivši francuski premijer [[Jacques Chirac]] osnovao [[golizam|golističku]] partiju [[Okupljanje za republiku]] (uključena u [[Unija za narodni pokret|Uniju za narodni pokret]] 2002, nazvanu [[Republikanci (Francuska)|Republikanci]] 2015).
* [[6. 12.]] - Predsednik Francuske [[Valéry Giscard d'Estaing]] stigao u posetu Jugoslaviji. 
* [[8. 12.]] - Izdat album ''Hotel California'' grupe ''[[Eagles]]'' (naslovna pesma izdata kao singl sledećeg februara).
*   8. 12. - Nastavno-naučno veće Centra visokih vojnih škola na Banjici dodelilo maršalu Titu prvi doktorat vojnih nauka (proglašenje 21. 12.)&lt;ref&gt;Bajec, Dolničar, 1981, str. 308-9&lt;/ref&gt;. 
* [[14. 12.]] - [[Richard Oetker]], naslednik firme, otet radi otkupa - oslobođen je dva dana kasnije, s teškim povredama. 
* [[15. 12.]] - Britanski kancelar eksčekera Denis Healey objavio da je dogovorio zajam od 2,3 milijarde funti od [[MMF]] (zauzvrat su potrebne oštre mere štednje).
* 15. 12. - Španski Zakon za političku reformu odobren velikom većinom na referendumu.
* [[decembar]] - Otvoreno pismo kojim se protestuje zbog konfiskacije pasoša jugoslovenskih građana - pismo će potpisati 60 lićnosti, početak [[peticija|peticijske]] aktivnosti u SFRJ&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=z-RfBxpnUUQC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Saviours+of+the+nation%3F&amp;hl=en&amp;ei=ZCG2TP7ANseOjAep0OW4Aw&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=1&amp;ved=0CCUQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Saviours of the nation: Serbia's intellectual opposition and the revival of ... By Jasna Dragović-Soso], str 50, Google Books&lt;/ref&gt;.
* decembar - Sakupljeni prvi potpisi za [[Povelja 77|Povelju 77]] u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] (motivisano hapšenjem rok-grupe ''[[The Plastic People of the Universe]]'').
* [[16. 12.]] - U Australiji je potpisan prvi zakon koji daje [[Aboridžini Australije|Aboridžinima]] pravo na zemlju, odnosi se na [[Severna teritorija|Severnu teritoriju]]. 
* [[17. 12.]] - Konferencija [[OPEC]] u Dohi odlučuje da podigne cenu nafte za 10+5 posto u 1977, ali Saudi Arabija (ministar nafte [[Zaki Yamani]]) objavljuje da će podići cenu samo pet posto i uvećati proizvodnju sa 8,5 na 11,8 miliona barela dnevno.
* [[18. 12.]] - Sovjetski disident [[Vladimir Bukovski]] deportovan iz zemlje i razmenjen u Cirihu za gen. sekretara KP Čilea [[Luis Corvalán|Luisa Corvalána]]. 
* [[22. 12.]] - Glumac [[Slobodan Đurić]] poginuo u saobraćajnoj nesreći u Beogradu.
* [[24. 12.]] - [[Takeo Fukuda]] je novi premijer Japana (do 1978). 
* 24. 12. - Usvojen savezni Zakon o uvođenju [[Jedinstveni matični broj građana|Jedinstvenog matičnog broja građana]] - uređuju ga republički i pokrajinski propisi.
* [[28. 12.]] - [[Narodna Republika Albanija]] dobija novi ustav, postaje Narodna Socijalistička Republika Albanija. 
* krajem godine - Osnovan [[rijeka|riječki]] [[punk]] sastav [[Paraf (sastav)|Paraf]].
* krajem godine - Vođstvo SR Srbije je sastavilo &quot;Plavu knjigu&quot;, dokument o odnosu Srbije i pokrajina - predstavljeno saveznom rukovodstvu sledećeg marta.&lt;ref&gt;Jović 2003, 177&lt;/ref&gt;
* [[30. 12.]] - U [[Zvečka (Obrenovac)|Zvečki]] kod Obrenovca pušten srednjetalasni predajnik Radio Beograda od 2000&amp;nbsp;kW (uništen 1999).

=== Kroz godinu ===
[[Datoteka:Muzej 21. oktobar u Kragujevcu, Šumarice02.JPG|mini|220px|[[Spomen-muzej „21. oktobar“ Kragujevac]]]]
* 1975/76 - Pojačanje progona disidenata u SFRJ&lt;ref&gt;MALCOLM W. BROWNE JAN. 22, 1976 [http://www.nytimes.com/1976/01/22/archives/yugoslavs-spur-drive-against-dissent-yugoslavs-stepping-up-campaign.html Yugoslays Spur Drive Against Dissent]. nytimes.com&lt;/ref&gt;.
* U SFRJ uveden [[Jedinstveni matični broj građana]].
* Prosečan rast u SFRJ 1976-80. je 5,6%.&lt;ref&gt;Jović 2003, 242&lt;/ref&gt; 
* Prosečne plate u SFRJ: 3.734 dinara (oko 207 dolara) u neproizvodnom sektoru i 3.106 dinara (oko 172 dolara) u proizvodnom&lt;ref name=&quot;Osa&quot;/&gt; (875 odn. 727 dolara iz 2016. prema [http://www.bls.gov/data/inflation_calculator.htm CPI Inflation Calculator] u SAD).
* Tri najveće firme u Jugoslaviji: [[INA]] Zagreb; RMK Zenica i [[Naftagas]] [[Novi Sad]]&lt;ref&gt;[http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-3-96.shtml Yugoslavia's 200 Biggest Enterprises] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054435/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-3-96.shtml |date=2011-07-28 }}, Zdenko Antić, OSA - RFE&lt;/ref&gt;.
* Izgrađen agregat B [[TE Sisak]] (210 [[MW]], isto kao i A iz [[1970]]).
* SFRJ: Početak Slobodnog univerziteta - niz predavanja i debata u privatnim domovima o raznim temama (do [[1984]]).
* [[JAZU]] završila izdavanje ''Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika'', započeto 1880: 97 svezaka, uvezana u 23 knjige.&lt;ref&gt;[https://knjiznica.hazu.hr/2020/11/27/casopis-grada-za-povijest-knjizevnosti-hrvatske-8/ Akademijin rječnik na portalu Digitalna zbirka HAZU]. knjiznica.hazu.hr&lt;/ref&gt;
* S izdavanjem Indeksa kompletirano drugo izdanje [[Vojna enciklopedija|Vojne enciklopedije]].
* Izgrađen [[Spomen-muzej „21. oktobar“ Kragujevac]].
* Šahista [[Ljubomir Ljubojević]] podelio prvo mesto na turniru u Wijk aan Zee, Holandija.
* IBM 3800 je prvi [[laserski printer]].
* [[Južna Rodezija]]: prokineski ZANU i prosovjetski ZAPU se udružili u Patriotski front (→ [[ZANU-PF]]). 
* U [[Pjongjang]]u je završena Skupštinska dvorana Kumsusan, zvanična rezidencija [[Kim Il-sung]]a - danas [[Palata Sunca Kumsusan]], mauzolej Il-Sunga i njegovog naslednika [[Kim Jong-il]]a.
&lt;!-- &quot;Mada mučen bolešću, jugoslovenski predsednik Tito (84), zadržao je tesnu ličnu kontrolu nad inostranom i domaćom politikom zemlje. Plašeći se valjda pojačane separatističke agitacije i sovjetskih napora da obnove hegemoniju nakon Titove smrti, vlada je ove godine preduzela oštru akciju protiv osumnjičenih disidenata.&quot; (Uvodni pasus ''Collier's Year Book''-a) --&gt;

=== U toku/tijeku ===
* [[Hladni rat]] (1945-91)
* [[Libanski građanski rat]] (1975-91)
* [[Angolski građanski rat]] (1975-2002)
* [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] (1975-89)
* Građanski rat u [[Etiopija|Etiopiji]] (1974-91)
* Rat za nezavisnost [[Kabinda|Kabinde]] (1975-2006)
* [[Indonezija|Indonežanska]] invazija [[Istočni Timor|Istočnog Timora]] (1975-78)
* Vanredno stanje u [[Indija|Indiji]] (1975-77)

== 1976. u temama ==
* Rukovodstvo SFRJ:
** Predsednik Republike i [[SKJ]] - [[Josip Broz Tito]]
** Predsednik Saveznog izvršnog veća - [[Džemal Bijedić]]
** Predsednik Savezne skupštine - [[Kiro Gligorov]]&lt;ref&gt;[https://archive.today/20120917184337www.terra.es/personal2/monolith/yugoslav.htm Liders of SFRY]&lt;/ref&gt;
* [[Televizija]]. TV serije: &quot;[[Grlom u jagode]]&quot; (snim. 1975), &quot;Salaš u malom ritu&quot; (snim. 1975), &quot;Babino unuče&quot;, &quot;Na putu izdaje&quot;, &quot;Muzika pozornice&quot;, &quot;Čast mi je pozvati vas&quot; (1976-77), &quot;Dva drugara&quot;, &quot;Junaci&quot;, &quot;Morava 76&quot;, &quot;Uspon i pad Žike Proje&quot; (TV Beograd), &quot;Odlikaši&quot; i &quot;Teversenove bajke&quot; (TV Sarajevo), &quot;Ima nade za nomade&quot; i &quot;Kapetan Mikula Mali&quot; (TV Zagreb).
* Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: &quot;[[Čuvar plaže u zimskom periodu]]&quot;, &quot;[[Devojački most (film)|Devojački most]]&quot;, &quot;[[Povratak otpisanih (film)|Povratak otpisanih]]&quot;, &quot;[[Salaš u Malom Ritu (film)|Salaš u Malom Ritu]]&quot;, &quot;[[Vlak u snijegu (film)|Vlak u snijegu]]&quot;, &quot;[[Vrhovi Zelengore]]&quot;, &quot;[[Žena s krajolikom]]&quot; (prikazan 1989),  (→ [[:Kategorija:Filmovi 1976.]]).
* Neki domaći muzički/glazbeni albumi&lt;ref&gt;[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&amp;format_exact=Album&amp;year=1976&amp;decade=1970&amp;country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1976 on Discogs]. discogs.com (pristup. 22. 8. 2016.)&lt;/ref&gt; (debitantska ploča ne mora biti početak karijere): &lt;small&gt;[[Bijelo dugme]]&lt;/small&gt;: &quot;Eto! Baš hoću!&quot;; &lt;small&gt;[[Parni valjak]]&lt;/small&gt;: &quot;Dođite na show!&quot; (debi); &lt;small&gt;[[Teška industrija (grupa)|Teška industrija]]&lt;/small&gt;: &quot;Ho-ruk&quot; (debi) i &quot;Teška industrija&quot;; Kompilacija &quot;BOOM festival '76&quot;; &lt;small&gt;[[Yu grupa]]&lt;/small&gt;: &quot;YU zlato&quot; (→ [[:Kategorija:Albumi 1976.]])
* Neka vozila uvedena 1976:

&lt;gallery&gt;
Rover sd1 club.jpg|[[Rover SD1]] (Evropski auto godine '77)
Fiesta (3396469630).jpg|[[Ford Fiesta]] Mk1
Skoda (7907721386).jpg|[[Škoda 120|Škoda 105 L]]
Moskwitch-2140.jpg|[[Moskvič 2140]]
Fiat 900 E 2013-07-21 13-00-52.JPG|[[Fiat 900]]
&lt;/gallery&gt;

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1976.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[21. 1.]] - [[Emma Bunton]], članica ''Spice Girls''
* 21. 1. - [[Nataša Marković]], glumica
* [[30. 1.]] - [[Andy Milonakis]], komičar
* [[2. 2.]] - [[Radomir Nikolić]], gradonačelnik Kragujevca
* [[3. 2.]] - [[Tijana Dapčević]], pevačica
* [[12. 2.]] - [[Silvia Saint]], glumica
* [[14. 2.]] - [[Erica Leerhsen]], glumica
* [[24. 2.]] - [[Yuval Noah Harari]], istoričar
* 24. 2. - [[Aleksandar Marton]], srpski političar
* [[28. 2.]] - [[Ali Larter]], glumica

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[5. 3.]] - [[Šarūnas Jasikevičius]], košarkaš
* [[8. 3.]] - [[Sergej Ćetković]], pevač
* [[10. 3.]] - [[Haifa Wehbe]], libanska pevačica
* [[13. 3.]] - [[Danny Masterson]], glumac
* [[17. 3.]] - [[Álvaro Recoba]], urugvajski fudbaler
* [[19. 3.]] - [[Alessandro Nesta]], fudbaler
* [[22. 3.]] - [[Reese Witherspoon]], glumica
* [[24. 3.]] - [[Peyton Manning]], igrač američkog fudbala
* [[25. 3.]] - [[Vladimir Kličko]], bokser
* [[26. 3.]] - [[Amy Smart]], glumica, model
* [[29. 3.]] - [[Jennifer Capriati]], teniserka
* [[31. 3.]] - [[Oliver Frljić]], kazališni redatelj
* [[1. 4.]] - [[Clarence Seedorf]], holandski fudbaler
* [[6. 4.]] - [[Boris Režak]], kantautor
* [[8. 4.]] - [[Nikolina Pišek]] Ristović, TV voditeljka
* [[13. 4.]] - [[Jonathan Brandis]], američki glumac, pisac, redatelj i producent († [[2003]].)
* [[18. 4.]] - [[Melissa Joan Hart]], glumica, producent
* [[25. 4.]] - [[Tim Duncan]], košarkaš

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[13. 5.]] - [[Kiril Kravčenko]], gen. direktor Naftne industrije Srbije
* 13. 5. - [[Ana Popović]], dzez i bluz muzičarka
* [[17. 5.]] - [[Dejan Stojiljković]], književnik
* [[19. 5.]] - [[Kevin Garnett]], košarkaš
* [[21. 5.]] - [[Dara Bubamara]], pevačica
* [[25. 5.]] - [[Cillian Murphy]], glumac
* 25. 5. - [[Sandra Nasić]], pjevačica ''Guano Apes''
* 25. 5. - [[Stefan Holm]], skakač u vis
* [[28. 5.]] - [[Tomislav Mužek]], hrvatski operni pjevač
* 28. 5. - [[Aleksej Nemov]], ruski gimnastičar
* [[31. 5.]] - [[Colin Farrell]], glumac
* [[4. 6.]] - [[Nenad Zimonjić]], srpski teniser
* 4. 6. - [[Aleksej Navaljni]], ruski opozicionar († [[2024]])
* [[6. 6.]] - [[Vlado Georgiev]], muzičar
* [[8. 6.]] - [[Lindsay Davenport]], teniserka
* [[9. 6.]] - [[Antonija Stanišić]], hrvatska glumica
* [[14. 6.]] - [[Igor Lukšić]], premijer Crne Gore
* [[15. 6.]] - [[Aleksandar Martinović]], srpski političar
* 15. 6. - [[Ivan Tobić]], umetnik
* [[17. 6.]] - [[Dušan Vemić]], teniser
* [[23. 6.]] - [[Patrick Vieira]], francuski fudbaler
* [[26. 6.]] - [[Petar Kapisoda]], rukometaš
* [[29. 6.]] - [[Irena Spasić]], TV voditeljka

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[1. 7.]] - [[Patrick Kluivert]], holandski fudbaler
* 1. 7. - [[Ruud van Nistelrooy]], fudbaler
* [[5. 7.]] - [[Marko Somborac]], crtač stripa
* [[8. 7.]] - [[Ljubomir Bandović]], glumac
* [[9. 7.]] - [[Fred Savage]], glumac
* 9. 7. - [[Nikola Jestratijević]], košarkaš
* [[17. 7.]] - [[Miraj Grbić]], glumac
* [[19. 7.]] - [[Benedict Cumberbatch]], glumac
* 19. 7. - [[Eric Prydz]], DJ, muzički producent
* [[22. 7.]] - [[Nina Morić]], manekenka
* [[26. 7.]] - [[Zoran Kesić]], TV voditelj, komičar
* [[27. 7.]] - [[Milan Topalović]] Topalko, pevač
* [[2. 8.]] - [[Lidija Bizjak]], pijanistkinja
* [[7. 8.]] - [[Srđan Timarov]], glumac
* [[9. 8.]] - [[Audrey Tautou]], glumica
* [[23. 8.]] - [[Kristina Kolar]], hrvatska operna pjevačica
* [[24. 8.]] - [[Vladimir Milisavljević]], kriminalac
* [[27. 8.]] - [[Carlos Moyá]], teniser
* 27. 8. - [[Mark Webber]], vozač F1

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[6. 9.]] - [[Naomie Harris]], glumica
* [[10. 9.]] - [[Gustavo Kuerten]], teniser
* 10. 9. - [[Snežana Malović]], srpska političarka
* [[12. 9.]] - [[Jolanda Batagelj]], poznata i kao Čeplak, atletičarka
* [[20. 9.]] - [[Denis Šefik]], srpski vaterpolo golman
* [[21. 9.]] - [[Max Emanuel Cenčić]], hrvatski operni pjevač
* [[22. 9.]] - [[Martin Solveig]], francuski House-DJ
* [[22. 9.]] - [[Ronaldo]], brazilski nogometaš
* [[26. 9.]] - [[Michael Ballack]], njemački nogometaš
* 26. 9. - [[Ivana Mrvaljević]], glumica
* [[27. 9.]] - [[Francesco Totti]], fudbaler
* [[29. 9.]] - [[Andrij Ševčenko]], fudbaler
* [[4. 10.]] - [[Danilo Ikodinović]], srpski vaterpolista
* 4. 10. - [[Alicia Silverstone]], glumica
* 4. 10. - [[Mauro Camoranesi]], fudbaler
* [[5. 10.]] - [[Ramzan Kadirov]], predsednik Čečenije
* [[11. 10.]] - [[Emily Deschanel]], glumica
* [[23. 10.]] - [[Ryan Reynolds]], glumac
* [[24. 10.]] - [[Nataša Vezmar]], hrvatska tekvondašica

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[7. 11.]] - [[Mark Philippoussis]], australski tenisač
* [[17. 11.]] - [[Diane Neal]], glumica
* [[19. 11.]] - [[Jack Dorsey]], suosnivač ''Twitter''-a
* 19. 11. - [[Aleksa Jelić]], pevač, umetnik
* [[20. 11.]] - [[Nebojša Stefanović]], srpski političar
* [[28. 11.]] - [[Gordan Kožulj]], plivač
* [[29. 11.]] - [[Anna Faris]], glumica
* [[1. 12.]] - [[Matthew Shepard]], žrtva homofobičnog zločina († [[1998]])
* [[3. 12.]] - [[Semir Devoli]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[4. 12.]] - [[Škabo]], srpski reper
* [[8. 12.]] - [[Dominic Monaghan]], glumac
* [[20. 12.]] - [[Hamdija Lipovača]], bosanskohercegovački političar
* [[22. 12.]] - [[Jovana Tipšin]], pevačica
* [[25. 12.]] - [[Armin van Buuren]], DJ, muzički producent
* 25. 12. - [[Marija Miholjek]], TV voditeljica

=== Kroz godinu ===
* [[Dimitrije Banjac]], glumac, komičar
* [[Nikola Škorić]], glumac, komičar

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1976.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[1. 1.]] - [[Milan Gavrilović]], predratni političar, diplomata (* [[1882]])
* [[8. 1.]] - [[Zhou Enlai]], premijer NR Kine (* [[1898]])
* [[12. 1.]] - [[Agatha Christie]], engleska književnica (* [[1890]].)
* [[13. 1.]] - [[Margaret Leighton]], glumica (* [[1922]])
* [[14. 1.]] - [[Viki Glovacki]], pjevač, redatelj i glumac (* [[1919]])
* [[18. 1.]] - [[Smiljan Franjo Čekada]], nadbiskup vrhbosanski (* [[1902]])
* [[19. 1.]] - [[Hidetsugu Yagi]], elektro-inženjer, patentirao TV-antenu (* [[1886]])
* [[23. 1.]] - [[Paul Robeson]], pevač, glumac, aktivista (* [[1898]])
* [[1. 2.]] - [[Werner Heisenberg]], fizičar, nobelovac (* [[1901]])
* [[4. 2.]] - [[Blažo Jovanović]], učesnik NOB, bivši predsednik vlade NR Crne Gore, narodni heroj (* [[1907]])
* [[9. 2.]] - [[Ladislav Kralj]], slikar, graver (* [[1891]])
* [[11. 2.]] - [[Lee J. Cobb]], glumac (* [[1911]])
* [[12. 2.]] - [[Sal Mineo]], američki glumac (* [[1939]])
* [[14. 2.]] - [[Vera Šnajder]], matematičarka (* [[1904]])
* [[22. 2.]] - [[Florence Ballard]], pevačica (* [[1943]])
* [[23. 2.]] - [[L. S. Lowry]], slikar (* [[1887]])
* [[4. 3.]] - [[Walter Schottky]], nemački fizičar (* [[1886]])
* [[5. 3.]] - [[Charles Lederer]], filmski scenarista (* [[1906]])
* [[10. 3.]] - [[Velimir Deželić mlađi]], književnik, kazališni pisac... (* [[1888]])
* [[14. 3.]] - [[Busby Berkeley]], filmski režiser, koreograf (* [[1895]])
* [[17. 3.]] - [[Luchino Visconti]], filmski, pozorišni, operski režiser (* [[1906]])
* [[19. 3.]] - [[Ivo Tijardović]], hrvatski skladatelj, literat i slikar (* [[1895]].)
* [[24. 3.]] - [[Bernard Montgomery]], britanski feldmaršal (* [[1887]].)
* [[25. 3.]] - [[Josef Albers]], umetnik i edukator (* [[1888]])
* [[31. 3.]] - [[Paul Strand]], američki fotograf (* [[1890]])

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[1. 4.]] - [[Max Ernst]], umetnik Dade i nadrealizma (* [[1891]])
* [[4. 4.]] - [[Harry Nyquist]], pionir teorije informacija (* [[1889]])
* [[5. 4.]] - [[Howard Hughes]], poslovni tajkun, konstruktor aviona (* [[1905]])
* [[7. 4.]] - [[Mirko Fiket]], narodni heroj (* [[1899]])
* [[12. 4.]] - [[Paul Ford]], glumac (* [[1901]])
* [[15. 4.]] - [[Juraj Šutej]], hrvatski političar (* [[1889]])
* [[9. 5.]] - [[Ulrike Meinhof]], suosnivačica &quot;Crvenih brigada&quot; (* [[1934]])
* [[11. 5.]] - [[Alvar Aalto]], arhitekta (* [[1898]])
* [[19. 5.]] - [[Borivoje Stevanović]], slikar (* [[1879]])
* [[26. 5.]] - [[Martin Heidegger]], njemački filozof (* [[1889]].)
* [[30. 5.]] - [[Miroslav Feldman]], hrvatski književnik (* [[1899]].)
* [[6. 6.]] - [[J. Paul Getty]], milijarder, kolekcionar umetnosti (* [[1892]])
* [[11. 6.]] - [[Sreten Žujović]], učesnik NOB, društveno-politički radnik (* [[1899]])
* [[23. 6.]] - [[Imogen Cunningham]], fotografkinja (* [[1883]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[1. 7.]] - [[Anneliese Michel]], žrtva egzorcizma (* [[1952]])
* [[4. 7.]] - [[Yonatan Netanyahu]], komandant izraelskih komandosa (* [[1946]])
* 4. 7. - [[Grga Zlatoper]], novinar, voditelj &quot;Glasa Amerike&quot; (* [[1910]])
* [[6. 7.]] - [[Zhu De]], visoki funkcioner partije, države i vojske NR Kine (* [[1886]])
* [[7. 7.]] - [[Ljubo Vučković]], bivši načelnik Generalštaba JNA, narodni heroj (* [[1915]])
* [[14. 7.]] - [[Joachim Peiper]], oficir SS (* [[1915]])
* [[22. 7.]] - [[Mortimer Wheeler]], arheolog (* [[1890]])
* [[2. 8.]] - [[Fritz Lang]], filmski režiser, scenarista (* [[1890]])
* [[3. 8.]] - [[Vladimir Vranić]], hrvatski matematičar (* [[1896]])
* 3. 8. - [[Valerij Sabljin]], sovjetski pobunjeni oficir (* [[1939]])
* [[4. 8.]] - [[Enrique Angelelli]], argentinski biskup (* [[1923]])
* [[12. 8.]] - [[Vladimir Velmar-Janković]], književnik, političar u Nedićevoj vladi (* [[1895]])
* [[18. 8.]] - [[Enver Čolaković]], bosanski književnik i prevodilac (* [[1913]])
* [[22. 8.]] - [[Juscelino Kubitschek]], bivši predsednik Brazila (* [[1902]])
* [[28. 8.]] - [[Anissa Jones]], glumica (* [[1958]])
* [[9. 9.]] - [[Mao Zedong]], predsednik CK KP Kine (* [[1893]])
* [[10. 9.]] - [[Dalton Trumbo]], filmski scenarista, jedan od Holivudske desetorice (* [[1905]])
* [[14. 9.]] - [[Pavle Karađorđević]], bivši regent Jugoslavije (* [[1893]])
* [[21. 9.]] - [[Orlando Letelier]], bivši čileanski diplomata (* [[1932]])
* [[24. 9.]] - [[Ivo Purišić]], admiral (* [[1920]])
* [[26. 9.]] - [[Lavoslav Ružička]], kemičar, nobelovac (* [[1887]].)

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[3. 10.]] - [[Ivica Matić]], filmski redatelj (* [[1948]])
* [[10. 10.]] - [[Silvana Armenulić]], narodna pevačica (* [[1939]])
* 10. 10. - [[Mirjana Bajraktarević]], pevačica (* 1951)
* 10. 10. - [[Miodrag Rade Jašarević]], violinista (* [[1916]])
* [[18. 10.]] - [[Slava Ogrizović]], učesnica NOB, književnica (* [[1907]])
* [[20. 10.]] - [[Slavko Vorkapić]], srpsko-američki režiser (* [[1894]])
* [[23. 10.]] - [[Valerijan Stefanović]], episkop šumadijski (* [[1908]])
* [[24. 10.]] - [[Georgije Ostrogorski]], istoričar, vizantolog (* [[1902]])
* [[25. 10.]] - [[Raymond Queneau]], književnik (* [[1903]])
* [[28. 10.]] - [[Máire Drumm]], severnoirska političarka (* [[1919]])
* [[11. 11.]] - [[Alexander Calder]], američki skulptor (* [[1898]])
* [[12. 11.]] - [[Mihail Gurevič]], sukonstruktor aviona MiG (* [[1893]])
* [[15. 11.]] - [[Milivoje Živanović]], glumac (* [[1900]])
* 15. 11. - [[Jean Gabin]], glumac (* [[1904]])
* [[18. 11.]] - [[Man Ray]], slikar, fotograf (* [[1890]])
* [[20. 11.]] - [[Trofim Lisenko]], staljinistički biolog (* [[1898]])
* [[23. 11.]] - [[André Malraux]], književnik, teoretičar umetnosti, bivši ministar kulture (* [[1901]])
* [[28. 11.]] - [[Rosalind Russell]], glumica (* [[1907]])
* 28. 11. - [[Albert Caquot]], građevinski inženjer (* [[1881]])
* [[3. 12.]] - [[Marko Fotez]], reditelj, teatrolog, književnik (* [[1915]])
* [[4. 12.]] - [[Benjamin Britten]], engleski skladatelj (* [[1913]])
* [[12. 12.]] - [[Vinko Žganec]], hrvatski melograf, muzikolog (* [[1890]].)
* 12. 12. - [[Miodrag Purković]], istoričar (* [[1907]])
* [[19. 12.]] - [[Ignacije Bulimbašić]], hrvatski zrakoplovac (* [[1886.]])
* [[20. 12.]] - [[Richard J. Daley]], gradonačelnik Čikaga (* [[1902]])
* [[22. 12.]] - [[Slobodan Đurić]], glumac i reditelj (* [[1944]])
* [[23. 12.]] - [[Duarte Nuno de Bragança]], glava portugalske kraljevske kuće (* [[1907]])
* [[28. 12.]] - [[Zoran Mišić (književnik)|Zoran Mišić]], književnik i kritičar (* [[1921]])

=== Kroz godinu ===
* [[Mihailo Janković]], arhitekta (* [[1911]])
* [[Blagoje Jocić]], bivši vlasnik resavskih rudnika (* 1900)
* [[Milan Gavrilović]], političar i diplomata u Kraljevini Jugoslaviji (* [[1882]])
* [[Miladin Zarić]], učitelj, spasitelj Starog savskog mosta u Bg. (* 1889)

== Nobelova nagrada za 1976. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Burton Richter]] i [[Samuel Chao Chung Ting]] (pionirski rad na otkriću [[J/ψ mezon|teške elementarne čestice]] nove vrste)
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[William Lipscomb]] (proučavanje strukture [[boran]]a što je rasvetlilo probleme hemijske veze)
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Baruch S. Blumberg]] i [[Daniel Carletan Gajdusek]] (otkrića u vezi novih mehanizama za poreklo i širenje infektivnih bolesti, [[hepatitis B]] odn. [[kuru]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Saul Bellow]] (ljudsko razumevanje i suptilna analiza savremene kulture koji su kombinovani u njegovom delu)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Betty Williams]] i [[Mairead Corrigan]] (osnivačice Severnoirskog mirovnog pokreta)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Milton Friedman]] (dostignuća na polju analize potrošnje, monetarne istorije i teorije i za njegovu demonstraciju složenosti politike stabilizacije)

== Reference ==
{{reference|2}}

;Literatura
* Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.
* Pirjevec, Jože. ''Tito and his Comrades''. The University of Wisconsin Press 2018
* Goldstein, Ivo &amp; Slavko. ''Tito''. Profil 2015
* Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003

== Vanjske veze ==
* [http://service.nfo.ac.uk/WebZ/FETCH?sessionid=01-46216-1406212554&amp;recno=817&amp;resultset=1&amp;format=F&amp;next=html/rec.html&amp;bad=html/err.html&amp;&amp;entitytoprecno=817&amp;entitycurrecno=817 FRANCE: INTER-CONTINENTAL HIJACK DRAMA ENDS WITH ALL 51 HOSTAGES RELEASED BY CROATIAN SEPARATISTS.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111018115642/http://service.nfo.ac.uk/WebZ/FETCH?sessionid=01-46216-1406212554&amp;recno=817&amp;resultset=1&amp;format=F&amp;next=html%2Frec.html&amp;bad=html%2Ferr.html&amp;&amp;entitytoprecno=817&amp;entitycurrecno=817 |date=2011-10-18 }}, Newsfilm Online
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/99-6-21.shtml Yugoslavia and Nonalignment after Colombo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054525/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/99-6-21.shtml |date=2011-07-28 }}, Zdenko Antić, Open Society Archives - Radio Free Europe
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-300.shtml Yugoslavia's Law on Associated Labor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054519/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-4-300.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/127-1-213.shtml Dow Chemicals to Sign Joint Venture Agreement with Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054508/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/127-1-213.shtml |date=2011-07-28 }}, Z.Antić, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-2-207.shtml Yugoslav Leader Accuses Cominformists of Having Foreign Ties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054513/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-2-207.shtml |date=2011-07-28 }}, Z.Antić, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-3-175.shtml Yugoslav Paper on Berlin Wall Shooting] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054440/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-3-175.shtml |date=2011-07-28 }}, Z.Antić, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-3-220.shtml Brezhnev Sees Tito on the Cominform Resolution's 28th Anniversary] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054412/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-3-220.shtml |date=2011-07-28 }}, Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/99-6-83.shtml East European Reactions to Sonnenfeldt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054422/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/99-6-83.shtml |date=2011-07-28 }}, RAD Staff, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/68-3-12.shtml Belgrade Daily Criticizes Soviet Reporting of Tito-Brezhnev Meeting] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054458/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/68-3-12.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-3-1.shtml Chou En-Lai And Eastern Europe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054444/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/13-3-1.shtml |date=2011-07-28 }}, J. L. Kerr, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/115-5-321.shtml Yugoslav-Czechoslovak Polemics over Closing of Press Bureau] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054502/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/115-5-321.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE
* [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-2-34.shtml Tito's Visit to Athens] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728054416/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/82-2-34.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković, OSA-RFE

{{commonscat|1976}}

[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>ejpo7fvbwfebzrtxfs1c20phkuuct4s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fen-phen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25096</id>
    <revision>
      <id>42695920</id>
      <parentid>42507961</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T20:05:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695920</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1150" sha1="gkv7vujofkdmgmrqtvj0x119ifk1f5u" xml:space="preserve">'''Fen-phen''' je bio [[lijek]] protiv [[gojaznost]]i ([[anorektik]]), koji se sastojao od dva farmaceutska proizvoda: [[fenfluramin]]a i [[phentermin]]a. Kasnije je phentermin zamijenjen s [[dexfenfluramin]]om. Lijek je proizvodila i prodavala American Home Products, tvrtka koja danas djeluje u sastavu farmaceutske korporacije [[Wyeth]].

Nakon što je [[Klinika Mayo]] kod žena koje su se liječile fen-phenom utvrdila povećan broj slučajeva [[valvuralna srčana bolest|valvuralne srčane bolesti]] i [[pulmonarna hipertenzija|pulmonarne hipertenzije]], američka [[Federalna uprava za lijekove SAD|FDA]] je u septembru 1997. povukla dozvolu za prodaju lijeka.

Časopis ''[[American Lawyer]]'' je [[2005]]. godine objavio kako su pacijenti liječeni fen-phenom podigli 50.000 zahtjeva za naknadu štete zbog narušenog zdravlja, u ukupnoj vrijednosti od 14 milijardi dolara.

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20070401072947/http://www.fda.gov/cder/news/feninfo.htm U.S. FDA Fen-Phen information] {{simboli jezika|en}}

[[Kategorija:Anoreksici]]
[[Kategorija:Kombinacije lekova]]
[[Kategorija:Lijekovi povučeni sa tržišta]]</text>
      <sha1>gkv7vujofkdmgmrqtvj0x119ifk1f5u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ellen DeGeneres</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30576</id>
    <revision>
      <id>42695805</id>
      <parentid>42677865</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:03:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695805</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25591" sha1="je3hkaewf0ot0xsdfomhh6ndbay8x86" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
| ime = Ellen DeGeneres
| slika = Ellen DeGeneres-2009.jpg
| širina_slike = 200px
| opis = Ellen DeGeneres, 2009.
| ime_po_rođenju = Ellen Lee DeGeneres
| datum_rođenja = {{birth date and age|1958|1|26|df=y}}
| mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Metairie, Louisiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| supružnik = {{marriage|[[Portia DeGeneres]]|2008}}
| partner = [[Anne Heche]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(1997–2000)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;[[Alexandra Hedison]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(2001–2004)&lt;/small&gt;
| zanimanje = glumica, TV voditeljica
| nagrade = {{awd|award=Najbolji scenario za seriju – komedija|year=1997|title=[[Ellen (TV serija)|Ellen]]}}&lt;br /&gt;{{awd|award=Daytime Emmy – najbolji [[talk show]]|year=2004, 2005, 2006, 2007|title=[[The Ellen DeGeneres Show]]}}
}}

'''Ellen Lee DeGeneres''' ([[Međunarodna fonetska abeceda|IPA]]: /dɨˈdʒɛnərəs/, '''Elen Dedženeres'''; rođena [[26. 1.|26. januara]], [[1958]].) je [[sjedinjene Američke Države|američka]] glumica, komičarka i voditeljka [[talk show]]a ''[[The Ellen DeGeneres Show]]'' za koji je dobila više [[Emmy Award|Emmyja]]. Takođe je i članica žirija za ''[[American Idol]]''.

DeGeneres je vodila program dodele [[Oscar]]a, kao i [[Primetime Emmys]]. Kao filmska glumica pojavila se u filmovima ''[[Mr. Wrong (film)|Mr. Wrong]]'', ''[[EDtv]]'' i ''[[The Love Letter (film iz 1999.)|The Love Letter]]'' i davala je glas za lik Dory u [[Pixar Animation Studios|Disney-Pixarovom]] [[animirani film|animiranom filmu]] ''[[Finding Nemo]]''. Glumila je u dva [[sitcom|sitkoma]], ''[[Ellen (TV serija)|Ellen]]'' od 1994. do 1998. i u ''[[The Ellen Show]]'' od 2001. do 2002. Godine 1997, tokom četvrte sezone serije ''Ellen'', DeGeneres je otkrila javnosti da je [[lezbejka]] u ''[[The Oprah Winfrey Show]]''. Ubrzo zatim, njen lik u seriji, [[Ellen (TV serija)|Ellen Morgan]] je isto saopstila terapeutkinji koju je glumila [[Oprah Winfrey]] i serija se na dalje bavila raznim [[LGBT]] temama. Dobila je dvanaest [[Emmy Award|Emmy nagrada]], kao i brojne druge nagrade za svoj profesionalni rad i rad u dobrotvorne svrhe.

== Biografija ==
DeGeneres je rođena i odrastala je u [[Metairie, Louisiana|Merairieju]] u [[Louisiana|Louisiani]], kao ćerka [[Betty DeGeneres|Betty Jane DeGeneres]] (née Pfeffer) i Elliotta DeGeneresa&lt;ref&gt;[http://www.filmreference.com/film/61/Ellen-DeGeneres.html Ellen DeGeneres Biography (1958-)]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bookref1&quot;&gt;{{cite book|last=DeGeneres|first=Betty|authorlink=|title=Love, Ellen: A Mother/Daughter Journey|publisher=HarperCollins Publishers|date=2000|location=|pages=[https://archive.org/details/loveellenmotherd0000bett_y4p0/page/22 22], 27|url=https://archive.org/details/loveellenmotherd0000bett_y4p0|isbn=0688176887}}&lt;/ref&gt; Ima jednog brata, [[Vance DeGeneres|Vanca DeGeneresa]], koji je producent i muzičar. DeGeneres ima francusko, englesko, nemačko i irsko poreklo. Nakon razvoda svojih roditelja, DeGeneres se preselila sa majkom i njenim novim mužem u [[Atlanta, Texas|Atlantu u Texasu]].

Nakon završetska srednje škole u Atlanti, maja, 1976, vratila se u Metairie, a zatim u [[New Orleans]], gde je pohađala [[University of New Orleans|univerzitet]], studirajući komunikacije. Nakon jedne godine napustila je studije i radila je u advokatskoj kancelariji. Imala je posao i kao prodavačica, konobarica, hostesa, šankerka i molerka. U svojim [[stand-up]]ovima često crpe materijal iz svoje mladosti i radnog iskustva.

== Karijera ==
==== Stand-up komičarka ====
DeGeneres je započela svoju [[stand-up]] karijeru u malim klubovima i kafićima. Već 1981. bila je [[MC]] u Clyde's Comedy Club-u u New Orleansu. Kao svoje glavne uzore iz tog perioda Degeneres pominje [[Woody Allen]]a i [[Steve Martin]]a.&lt;ref name=&quot;comedycouch.com&quot;&gt;[http://www.comedycouch.com/interviews/edegeneres.htm The Comedy Couch - Ellen Degeneres Interview&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; Tokom ranih 1980-ih počinje da održava turneje po SAD-u, a [[Showtime]] je imenuje za &quot;Najsmešniju osobu u Americi&quot; 1982. godine.&lt;ref name=&quot;ellen.warnerbros.com&quot;&gt;{{Cite web |title=About Ellen DeGeneres {{!}} EllenTV.com&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://ellen.warnerbros.com/about/bio.php |access-date=2010-04-30 |archivedate=2010-03-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100306134621/http://ellen.warnerbros.com/about/bio.php |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Godine 1986. pojavljuje se u ''[[The Tonight Show]]''-u sa [[Johnny Carson]]om, koji je povezuje sa [[Bob Newhart|Bonom Newhartom]].&lt;ref name=&quot;comedycouch.com&quot;/&gt; Ona je prva žena komičarka koju je Carson pozvao na razgovor u programu nakon njenog nastupa.&lt;ref name=&quot;ellen.warnerbros.com&quot;/&gt;

==== Rani rad na ekranu ====
Njen rani televizijski i filmski rad tokom kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih uključuje njene uloge u ''[[Open House (TV serija)|Open House]]'' i u filmu ''[[Coneheads (film)|Coneheads]]''.

=== Sitcom ''Ellen'' ===
[[Datoteka:Ellen DeGeneres 2.jpg|thumb|Ellen DeGeneres nakon dodele Emmy nagrada, 1994.]]

''[[Ellen (TV serija)|Ellen]]'' je [[sitcom]] koji se emitovao u periodu 1994-1998 (u prvoj sezoni emitovao se pod nazivom ''These Friends of Mine'').

''Ellen'' je vrhunac gledanosti dostigao februara 1997. kada se Ellen DeGeneres [[coming out|outovala]] kao [[lezbejka]] u ''[[The Oprah Winfrey Show]]-u''. Njen lik u seriji se takođe outovao u aprilu, saopštavajući svojoj terapeutkinji (koju je glumila [[Oprah Winfrey]]) da je lezbejka u epizodi pod nazivom ''[[The Puppy Episode]]''.&lt;ref name=&quot;something&quot;&gt;{{cite web | author=Caryn James | title=A Message That's Diminished by the Buildup | work=The New York Times | date = 13. 04. 1997. | url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9901E5DC173CF930A25757C0A961958260&amp;sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=all | accessdate = 14. 03. 2008.}}&lt;/ref&gt; Ova epizoda bila je jedna od najgledanijih epizoda serije, ali kasnije epizode nisu uspele da dostignu taj rejting gledanosti i serija je konačno otkazana. Ellen je dobila [[Emmy Award|Emmy]] nagradu za scenario za ''The Puppy Episode''.

Nakon otkazivanja serije DeGeneres se vratila stand-up komediji i kasnije je postala uspešna voditeljka [[talk show]]a.

=== ''Ellen's Energy Adventure'' ===
DeGeneres je glumila u seriji filmova za show pod nazivom ''[[Ellen's Energy Adventure]]'', koji je deo atrakcije i paviljona [[Universe of Energy]] u [[Walt Disney World|Disneyjevom svetu]], [[Epcot]]. U filmu su glumili i [[Bill Nye]], [[Alex Trebek]], [[Michael Richards]] i [[Jamie Lee Curtis]]. Radnja se zasniva na tome što DeGeneres zaspi i probudi se u energetskoj verziji kviza ''[[Jeopardy!]]'', gde igra protiv svojih starih protivnika, Curtisove i [[Albert Einstein|Einsteina]]. U sledećem filmu ona vodi edukativni program o energiji, zajedno sa Nyeom. Program je prvi put otvoren 15. septembra, 1996, godine, pod nazivom ''Ellen's Energy Crisis'', ali je naziv brzo promenjen u pozitivniji: ''Ellen's Energy Adventure''.

=== ''The Ellen Show'' ===
Posle outovanja Ellen nije nastupala 3 godine i svoju novu seriju ''[[The Ellen Show]]'' je počela da radi tek 2001. godine. Premda je njen lik bila ponovo lezbejka, ovo nije bila centralna tema sitkoma.

=== ''Emmy Awars'' ===
Iako njena nova serija nije imala komercijalnog uspeha, Ellen je dobila ponudu da bude domaćica dodele [[Emmy Award|Emmy nagrada]], koja se održavala nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|Napada 11. septembra]]. Ellen je u toku večeri doživela nekoliko ovacija, između ostalog i za izjavu: &quot;Rekli su nam da nastavimo da živimo naše živote, jer raditi suprotno znači da su teroristi pobedili, i zaista, šta bi uznemirilo [[Talibani|Talibane]] više od [[lezbejka|lezbejke]] koja nosi odelo pred prostorijom punom [[Jevreji|Jevreja]]?&quot;

Godine 2005. DeGeneres je bila domaćica dodele Primetime Emmy nagrada, što se desilo tri nedelje nakon [[Uragan Katrina|uragana Katrina]]. To je bio drugi put da je ona vodila program nakon nacionalne tragedije. DeGeneres je bila domaćica i na dodeli [[Grammy Awards]], 1996. i 1997. godine.

=== Pozajmljivanje glasa ===
DeGeneres je pozajmila svoj glas Dory, ribici sa [[amnezija|gubitkom]] [[kratkotrajna memorija|kratotrajne memorije]], u [[Disney]]/[[Pixar]]ovom crtanom filmu ''[[Finding Nemo]]'', 2003. godine. Reditelj [[Andrew Stanton]] je rekao da je izabrao nju, jer ona &quot;promeni temu pet puta pre nego što završi rečenicu&quot;.&lt;ref&gt;[[Andrew Stanton]] je ovo rekao u komentarima koji se nalaze na DVD izdanju filma.&lt;/ref&gt; Film je doneo Ellen odlične kritike i nagradu [[nagrada Saturn|Saturn]] za najbolju sporednu glumicu, kao i niz drugih nagrada. Takođe, pozajmila je glas psu u prologu filma ''[[Dr. Dolittle (film)|Dr. Dolittle]]''.

=== ''The Ellen DeGeneres Talk Show'' ===
Septembra 2003. Ellen je počela da radi ''[[The Ellen DeGeneres Show]]''. Ovaj talk show je dobio odlične kritike i veliku gledanost. Bio je nominovan za 11 [[Emmy nagrada za program u dnevnom terminu]] u svojoj prvoj sezoni, od kojih je dobio 4, uključujući i nagradu za najbolji [[talk show]]. Ovo je prvi show koji je proglašen najboljim već u prvoj sezoni, a istu nagradu osvajao je tri puta zaredom. U toku prve tri sezone show je dobio 25 Emmy nagrada. DeGeneres je poznata po tome što igra i peva sa svojom publikom na početku emisije i tokom reklama. Često daje nagrade i besplatna putovanja gledaocima u publici uz pomoć svojih sponzora.

Maja 2007, DeGeneres je morala da leži u krevetu zbog povrede, ali je nastavila da vodi show iz bolničkog kreveta. Gosti su ležali takođe u bolničkim krevetima.

Maja, 2009. godine, Degeneres je proslavila svoju hiljaditu epizodu, u kojoj su se pojavile poznate ličnosti kao što su [[Oprah]], [[Justin Timberlake]], [[Paris Hilton]] i drugi.

=== Dodela Oscara 2007. ===
DeGeneres je izabrana u septembru da vodi ceremoniju 79. dodele Oscara, održane [[25. 2.|25. februara]], [[2007]]. Ellen je prva javno deklarisana lezbejka ili gej osoba koja je vodila ovu ceremoniju. Ellen je dobila odlične kritike. [[Regis Philbin]] je rekao &quot;jedina zamerka je što nije bilo dovoljno Ellen&quot;.

DeGeneres je niminovana za nagradu Emmy kao voditeljica prenosa dodele Oscara.&lt;ref&gt;{{cite web | author=Bob Sassone | title=The Emmys: More thoughts and theories | url=http://podcasts.tvsquad.com/2007/07/19/the-emmys-more-thoughts-and-theories | work=TV Squad | date=19. 07. 2007. | accessdate=30. 4. 2010. | archivedate=2008-10-02 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20081002020931/http://podcasts.tvsquad.com/2007/07/19/the-emmys-more-thoughts-and-theories/ | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Štrajk pisaca, 2007. ===
DeGeneres, kao i mnogi glumci/ce koji/e su i pisci/spisateljice, je članica [[American Federation of Television and Radio Artists|Američke federacije televizijskih i radio umetnika]] (AFTRA) i [[Writers Guild of America|Udruženja pisaca Amerike]] (WGA). Iako je u govorima podržavala štrajk, prešla je štrajkačku liniju dan nakon početka štrajka.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Neal Justin | title=Television: Tears, strike aside, Ellen shows go on | work=Minneapolis St. Paul Star Tribune | url=http://www.startribune.com/entertainment/tv/11828236.html | date=16. 11. 2007. | accessdate=30. 4. 2010. | archive-date=2007-12-21 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071221064005/http://www.startribune.com/entertainment/tv/11828236.html | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Njeni predstavnici su izjavili da nije smela da prekrši ugovor ili da rizikuje da izgubi svoj termin na televiziji. U znak solidarnosti sa štrajkačima, DeGeneres je izostavljala monolog u svojoj emisiji, koji obično pišu pisci iz WGA-a.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Seth Abramovitch | url=http://defamer.com/hollywood/hollywood-strikewatch/ellen-degeneres-speaks-only-in-exotic-birdcalls-as-a-gesture-of-writer-solidarity-321145.php | title=Ellen DeGeneres Speaks Only In Exotic Birdcalls As A Gesture Of Writer Solidarity | work=Defamer | publisher=Gawker Media | date=09. 11. 2007. | accessdate=30. 4. 2010. | archive-date=2012-10-06 | archive-url=https://archive.today/20121006192753/http://gawker.com/321145/ellen-degeneres-speaks-only-in-exotic-birdcalls-as-a-gesture-of-writer-solidarity | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; WGA ju je osuđivao, dok ju je AFTRA branio zbog prekida štrajka.&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://www.deadlinehollywooddaily.com/wga-east-says-ellen-not-welcome-in-ny/ | title=WGAE States Ellen &quot;Not Welcome In NY&quot; | work=Deadline Hollywood Daily | first=Nikki | last=Finke | date=9. 11. 2007 | accessdate=30. 4. 2010 | archive-date=2007-12-12 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071212093833/http://www.deadlinehollywooddaily.com/wga-east-says-ellen-not-welcome-in-ny/ | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.deadlinehollywooddaily.com/advisory-i-have-ellens-response/ |title=URGENT! AFTRA Defends Ellen; Rep Says She &quot;Has Done Nothing&quot; To Violate WGA |accessdate=30. 4. 2010 |publisher=Deadline Hollywood Daily |first=Nikki |last=Finke |date=9. 11. 2007 |authorlink=Nikki Finke |archive-date=2007-12-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071213065009/http://www.deadlinehollywooddaily.com/advisory-i-have-ellens-response/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.deadlinehollywooddaily.com/wgae-replies-to-aftra-about-ellen-degeneres |title=WGAE Replies To AFTRA About Ellen Mess |accessdate=30. 4. 2010 |work=Deadline Hollywood Daily |first=Nikki |last=Finke |date=10. 11. 2007 |authorlink=Nikki Finke |archive-date=2007-11-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071120210019/http://www.deadlinehollywooddaily.com/wgae-replies-to-aftra-about-ellen-degeneres/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

=== ''American Idol'' ===
DeGeneres je zamenila [[Paula Abdul|Paulu Abdul]] na mestu žirija u ''[[American Idol|Američkom idolu]]''. DeGeneres je, prema saznanjima, potpisala ugovor za najmanje pet sezona.&lt;ref&gt;[http://latimesblogs.latimes.com/showtracker/2009/09/american-idol-ellen-degeneres-steps-in-as-new-judge-replacing-paula-abdul.html 'American Idol': Ellen DeGeneres to replace Paula Abdul as judge]&lt;/ref&gt; Na mestu članice žirija pojavila se 9. februara, 2010.

== Privatni život ==
DeGeneres je ima vezu sa [[Anne Heche]] koja je trajala par godina i bila je često tema u tabloidima. Posle nekoliko godina veze Heche je raskinula sa Ellen i udala se za muškarca.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://archives.cnn.com/2001/SHOWBIZ/News/09/04/anne.heche/index.html |title=Heche: My father sexually abused me |work=CNN Entertainment |date=5. 09. 2001. |access-date=2010-04-30 |archive-date=2013-04-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130403193723/http://archives.cnn.com/2001/SHOWBIZ/News/09/04/anne.heche/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Posle toga, Ellen je bila u vezi sa glumicom, rediteljkom i fotografkinjom [[Alexandra Hedison|Alexandrom Hedison]]. Njih dve su se pojavile na naslovnoj strani [[The Advocate]]-a; ironično, njihova naslovna stana se pojavila pošto je njihov raskid bio objavljen novinarima.&lt;ref&gt;{{cite news | last = Lo | first = Malinda | title = Ellen and Alex Break Up | work = [[AfterEllen.com]] | date = 14.12.2004 | url = http://www.afterellen.com/archive/ellen/People/122004/ellenbreakup.html | accessdate = 30.4.2010. | archiveurl = https://archive.today/20120526011808/http://www.afterellen.com/archive/ellen/People/122004/ellenbreakup.html | archivedate = 2012-05-26 | dead-url = no }}&lt;/ref&gt; Od 2004. Ellen je u vezi sa glumicom [[Portia DeGeneres|Portia de Rossi]]. Nakon ukidanja zabrane [[istopolni brak u Kaliforniji|istopolnih brakova u Kaliforniji]], DeGeneres je objavila u svojoj emisiji da su de Rossi i ona verene.
&lt;ref&gt;{{cite news | author=Alonso Duralde | title=Ellen and Portia to Tie the Knot | url=http://www.advocate.com/news_detail_ektid54487.asp | work=The Advocate | date = 17. 05. 2008. | accessdate = 19. 05. 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite video | people=Ellen DeGeneres | title=DeGeneres, de Rossi Engaged | url=http://www.tv.yahoo.com/the-ellen-degeneres-show/show/35584/videos/7848875 | medium=Video | format=.SWF | location=Los Angeles | publisher=''The Ellen DeGeneres Show'' | time=00:00:00 to 00:01:15 (inclusive) | date=19. 05. 2008. | accessdate=19. 05. 2008. | archivedate=2008-05-18 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080518204431/http://tv.yahoo.com/the-ellen-degeneres-show/show/35584/videos/7848875 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Njih dve su se [[istopolni brak|venčale]] 16. avgusta, 2008. godine na ceremoniji održanoj u njihovoj kući sa devetnaest zvanica.&lt;ref name=&quot;Television presenter Ellen DeGener&quot;&gt;[http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/celebritynews/2580530/Television-presenter-Ellen-DeGeneres-marries-lesbian-lover-Portia-de-Rossi.html ''Television presenter Ellen DeGeneres marries lesbian lover Portia de Rossi: TV presenter Ellen DeGeneres has tied the knot with lesbian lover Portia de Rossi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100626123638/http://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/celebritynews/2580530/Television-presenter-Ellen-DeGeneres-marries-lesbian-lover-Portia-de-Rossi.html |date=2010-06-26 }} by Anita Singh, 18 Aug 2008. UK Telegraph&lt;/ref&gt; Nakon [[Proposition 8 (2008)|Proposition 8]], koji je ukinuo istopolne brakove u Kalifoniji, zakonski status njihovog braka je bio doveden u pitanje, ali je Vrhovni sud potvrdio brakove sklopljene pre 4. novembra, 2008.
&lt;ref name=&quot;ca-sos-results&quot;&gt;{{cite web
  | title = Election Night Results - CA Secretary of State
  | publisher = California Secretary of State
  | date = November 5, 2008
  | url = http://vote.sos.ca.gov/props/index.html
  | accessdate = 05. 11. 2008.
  | archivedate = 2018-07-14
  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20180714050725/https://vote.sos.ca.gov/props/index.html
  | deadurl = yes
  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.yahoo.com/s/ap/20081013/ap_on_re_us/gay_marriage_wedding_rush/print |title=Gay couples rush to wed ahead of Calif. election|publisher=Associated Press |date = 13. 10. 2008. |accessdate = 01. 11. 2008.| author=Lisa Leff}}&lt;/ref&gt;

Njih dve žive u kući na [[Beverly Hills, California|Beverly Hillsu]], sa tri psa i četiri mačke&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.people.com/people/article/0,,20208195,00.html | title=&quot;Ellen Gives Portia Pink Diamonds for 'Dream Wedding'&quot; | author=Dhalwala, Shruti | publisher=People | date=21. 06. 2008. | accessdate=23. 06. 2008. | archive-url=https://web.archive.org/web/20080627000056/http://www.people.com/people/article/0,,20208195,00.html | archive-date=2008-06-27 | url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i obe su [[vegan]]ke.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Ellen’s Big Gay Wedding |first=Ramin |last=Setoodeh |work=Newsweek |date = 6. 09. 2008. |url=http://www.newsweek.com/id/157556}}&lt;/ref&gt; Portia je septembra, 2010. godine promenila svoje prezime u DeGeneres.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Portia DeGeneres Makes it Official|url=http://www.advocate.com/News/Daily_News/2010/09/23/Its_Official_Meet_the_DeGenereses/?utm_source=feedburner&amp;utm_medium=feed&amp;utm_campaign=Feed%3A+AdvocatecomDailyNews+%28Advocate.com+Daily+News%29|date = 23. 9. 2010|accessdate = 24. 9. 2010|publisher=[[The Advocate]]}}&lt;/ref&gt;

Njen brat, [[Vance DeGeneres|Vance]] se pojavio u seriji ''[[Ellen (TV serija)|Ellen]]'', 1994. godine.

Njena majka, [[Betty DeGeneres]] je u svojoj knjizi ''Love, Ellen'', opisala da je u početku bila šokirana kada joj je Ellen rekla da je lezbejka, ali da je kasnije postala njena najveća podrška. Betty je članica [[PFLAG]]-a i učestvovala je u projektima [[Human Rights Campaign]]-a.

Godine 2007, ''[[Forbes]]'' je procenio njenu imovinu na [[Američki dolar|US$]]65&amp;nbsp;miliona.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Lea Goldman and Kiri Blakeley | title=20 Richest Women in Entertainment | url=http://www.forbes.com/2007/01/17/richest-women-entertainment-tech-media-cz_lg_richwomen07_0118womenstars_lander.html | work=Forbes | date = 18. 01. 2007. | accessdate = 19. 5. 2008}}&lt;/ref&gt;

== Rad ==
[[Datoteka:EllenDeGeneres1997Emmies.jpg|thumb|desno|Ellen DeGeneres na dodeli [[Emmy Award]]s]]
=== Televizija ===
{|   class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-   align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background: #B0C4DE;&quot;   | Godina
! style=&quot;background: #B0C4DE;&quot;   | Naslov
! style=&quot;background: #B0C4DE;&quot;   | Uloga
! style=&quot;background: #B0C4DE;&quot;   | Beleške
|-
| 1988
| ''Women of the Night''
| 
| [[HBO Comedy#Channels|Comedy Special]]
|-
| 1989
| ''[[Open House (TV serija)|Open House]]''
| Margo Van Mete
| Epizoda: &quot;The Bad Seed&quot; &lt;br /&gt; Epizoda: &quot;Let's Get Physicals&quot;
|-
| 1992
|''[[Laurie Hill]]'' 
| Nancy MacIntyre
|   Epizoda: &quot;Pilot&quot; &lt;br /&gt; Epizoda: &quot;The Heart Thing&quot; &lt;br /&gt; Epizoda: &quot;Walter and Beverly&quot; 
|-
| 1994–1998
| ''[[Ellen (TV serija)|Ellen]]''
| [[Ellen (TV serija)#Ellen Morgan|Ellen Morgan]]
| 109 epizoda
|-
| 1995
| ''[[Roseanne (TV serija)|Roseanne]]''
| Dr. Whitman
| Epizoda: &quot;The Blaming of the Shrew&quot; 
|-
| 1998
|''[[Mad About You]]''
| Nancy Bloom 
| Epizoda: &quot;The Finale&quot;
|-
| 2000
|''[[If These Walls Could Talk 2]]''
| Kal
| [[Segment]]: &quot;2000&quot;''
|-
| 2001
|''[[On the Edge]]''
| Operaterka 
| Segment: &quot;Reaching Normal&quot; 
|-
| 2001–2002
| ''[[The Ellen Show]]''
| Ellen Richmond
| 18 epizoda
|-
| rowspan=2|2003
| ''[[Ellen DeGeneres: Here and Now]]''
| 
| Comedy Special
|-
| ''[[MADtv]]''
| 
| 
|-
| 2003–
|''[[The Ellen DeGeneres Show]]''
| 
| TV show
|-
| rowspan=2|2004
| ''[[E! True Hollywood Story]]''
| 
|-
| ''[[Six Feet Under]]''
| 
| Epizoda: &quot;Parallel Play&quot;
|-
| rowspan=4|2007
| ''[[Ellen's Really Big Show]]''
| 
|-
| ''[[Sesame Street]]''
| 
| Epizoda: &quot;The Tutu Spell&quot; 
|-
| ''Forbes 20 Richest Women in Entertainment''
| 
|-
| ''[[The Bachelorette]]''
| 
|-
| 2007–2008
| ''[[American Idol]]''
| 
| Epizoda: &quot;Idol Gives Back 2007&quot; &lt;br /&gt; &quot;Idol Gives Back 2008&quot;
|-
| 2008
| ''Ellen's Even Bigger Really Big Show''
| 
| Comedy Special
|-
| rowspan=2|2009
| ''Ellen's Bigger, Longer &amp; Wider Show'' 
| 
| Comedy Special
|-
| ''[[So You Think You Can Dance]]''
| Gostujuća članica žirija
| 
|-
| 2010–
| ''[[American Idol]]''
| Članica žirija
| 
|-
| 2010
| ''[[The Simpsons]]''
| 
| Epizoda: &quot;Judge Me Tender&quot;
|}

=== Filmovi ===
{|   class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 95%;&quot;
|-   align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background: #B0C4DE;&quot;   | Godina
! style=&quot;background: #B0C4DE;&quot;   | Film
! style=&quot;background: #B0C4DE;&quot;   | Uloga
! style=&quot;background: #B0C4DE;&quot;   | Beleške
|-
| 1990
| ''Arduous Moon''
|  
| [[Kratki film]]
|-
| 1991
| ''Wisecracks''
| 
| [[Dokumentarni film]]
|-
| 1993
|''[[Coneheads (film)|Coneheads]]''
| Coach 
|-
| 1994
| ''Trevor''
| 
| Kratki film
|-
| rowspan=2|1996
| ''Ellen's Energy Adventure''
| 
| Kratki film
|-
|''[[Mr. Wrong (film)|Mr. Wrong]]''
| Martha Alston
|-
| rowspan=2|1998
|''[[Goodbye Lover]]''
| Sgt. Rita Pompano 
|-
|''[[Dr. Dolittle (film)|Dr. Dolittle]]''
| Prologue Dog 
| glas
|-
| rowspan=2|1999
| ''[[EDtv]]''
| Cynthia 
|-
| ''[[The Love Letter (1999 film)|The Love Letter]]''
| Janet Hall 
|-
| rowspan=2|2003
|''[[Pauly Shore Is Dead]]''
|
|-
| ''[[Finding Nemo]]''
| Dory
| glas
|-
| 2004
| ''My Short Film''
| 
| Kratki film
|}

=== Knjige ===
* ''My Point...And I Do Have One'' ([[1995]])
* ''The Funny Thing Is...'' ([[2003]])
* ''Seriously, I'm Kidding''

=== Diskografija ===
* ''[[Ellen Degeneres: Taste This|Ellen DeGeneres: Taste This]]''
* ''[[The Ellen DeGeneres Show: DVDlicious]]''

== Nagrade ==
'''[[Daytime Emmy Awards]]'''
* 2007 Outstanding Talk Show, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]''
* 2007 Outstanding Talk Show Host, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]''
* 2006 Outstanding Talk Show, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]''
* 2006 Outstanding Talk Show Host, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]''
* 2006 Outstanding Special Class Writing, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]''
* 2005 Outstanding Talk Show, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]''
* 2005 Outstanding Talk Show Host, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]''
* 2005 Outstanding Special Class Writing, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]''
* 2004 Outstanding Talk Show, ''[[The Ellen DeGeneres Show]]''

'''[[Emmy Award]]s'''
* 1997 Outstanding Writing in a Comedy Series, ''[[Ellen (TV serija)|Ellen]]'' (za &quot;The Puppy Episode&quot;)

'''[[People's Choice Awards]]'''
* 2007 Favorite Daytime Talk Show Host 
* 2007 Favorite Funny Female Star
* 2006 Favorite Daytime Talk Show Host 
* 2006 Favorite Funny Female Star
* 2005 Favorite Daytime Talk Show Host
* 2005 Favorite Funny Female Star

'''[[Kids Choice Awards]]'''
* 2004 Favorite Voice from an animated movie, ''[[Finding Nemo]]''

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Ellen DeGeneres}}
* [http://ellen.warnerbros.com/ The Ellen DeGeneres Show's official website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120906000047/http://ellen.warnerbros.com/ |date=2012-09-06 }}
* [http://telepicturesblog.warnerbros.com/ellenshow/ Ellen's Blog]
* {{IMDb ime|id=0001122|name=Ellen DeGeneres}}
* {{people.com}}
* [http://www.pub.umich.edu/daily/1999/apr/04-09-99/news/news5.html DeGeneres talks about coming out experience] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20000201140416/http://www.pub.umich.edu/daily/1999/apr/04-09-99/news/news5.html |date=2000-02-01 }}

== Reference ==
{{reflist}}

{{Lifetime|1958| |Degeneres, Ellen}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki televizijski voditelji]]
[[Kategorija:Američke filmske glumice]]
[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]
[[Kategorija:Lezbejske glumice]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Daytime Emmy Award]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Emmy Award]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice GLAAD Media Award]]
[[Kategorija:LGBT osobe iz Sjedinjenih Američkih Država]]
[[Kategorija:LGBT komičari i komičarke]]
[[Kategorija:LGBT televizijske ličnosti]]</text>
      <sha1>je3hkaewf0ot0xsdfomhh6ndbay8x86</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Entourage (TV serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>30782</id>
    <revision>
      <id>42695821</id>
      <parentid>42606467</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:46:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695821</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3855" sha1="6zqv39nrabpaiig55y1cxs2xtkyne5i" xml:space="preserve">{{Infokutija TV
|naziv_emisije = Entourage
|slika = 
|žanr = [[dramedija]]
|kamera = [[Postavkle jedne kamere|jedna kamera]]
|trajanje = 22–30 min. po epizodi
|kreator = [[Doug Ellin]]
|uloge = [[Kevin Connolly (glumac)|Kevin Connolly]]&lt;br /&gt;[[Adrian Grenier]]&lt;br /&gt;[[Kevin Dillon]]&lt;br /&gt;[[Jerry Ferrara]]&lt;br /&gt;[[Jeremy Piven]]&lt;br /&gt;[[Debi Mazar]]&lt;br /&gt;[[Perrey Reeves]]&lt;br /&gt;[[Rex Lee (actor)|Rex Lee]]&lt;br /&gt;[[Rhys Coiro]]&lt;br /&gt;[[Gary Cole]]&lt;br /&gt;[[Emmanuelle Chriqui]]&lt;br /&gt;[[Scott Caan]]
|izvršni_producent = [[Doug Ellin]]&lt;br /&gt;[[Mark Wahlberg]]&lt;br /&gt;Stephen Levinson&lt;br /&gt;[[Larry Charles]]&lt;br /&gt;[[Rob Weiss]]&lt;br /&gt;Denis Biggs&lt;br /&gt;[[Ally Musika]]
|zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}}
|jezik = engleski
|uvodna_tema = &quot;Superhero&quot;&lt;br /&gt;izvodi: [[Jane's Addiction]]
|mreža = [[HBO]]
|slika_format= [[480i]] ([[SDTV]])&lt;br /&gt;[[1080i]] ([[HDTV]])
|početak = {{Start date|2004|7|18|df=y}}
|kraj = {{End date|2011|9|11|df=y}}
|br_sezona= 8
|br_epizoda = 96
|lista_epizoda = Popis epizoda Entourage
|website            = http://www.hbo.com/entourage
}}

'''''Entourage''''' je [[Emmy za program u udarnom terminu|Emmyijem nagrađena]] [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[Televizijska serija|TV serija]] koja se originalno emitirala na programu kablovske mreže [[HBO]] od 2004. do 2011. Kreirao ju je [[Doug Ellin]] a radnja joj prati uspon [[Vincent Chase|Vincenta Chasea]], mlade [[filmska zvijezda|filmske zvijezde]] [[Holivudska A-lista|s holivudske A-liste]] te život njegovih prijatelja iz djetinjstva rodom iz [[Queens]]a u [[New York]]u dok se pokušavaju snaći na nepoznatom terenu [[Hollywood]]a u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. [[Izvršni producent]]i serije su [[Doug Ellin]], [[Mark Wahlberg]] i [[Stephen Levinson]], a glavni zaplet je djelomično temeljen na Wahlbergovim stvarnim životnim iskustvima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boston.com/ae/tv/articles/2004/07/16/flunkies_go_to_hollywood_in_hbos_entourage/|title=Flunkies go to Hollywood in HBO's 'Entourage'|first=Matthew|last=Gilbert|date=[[2004-07-16]]|publisher=boston.com|accessdate=01. 02. 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040718021823/https://www.boston.com/ae/tv/articles/2004/07/16/flunkies_go_to_hollywood_in_hbos_entourage/|archive-date=2004-07-18|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Uvodnu temu &quot;Superhero&quot; izvodi Jane's Addiction.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{imdb title|id=0387199|title=Entourage}}
* [http://www.entouragewiki.com EntourageWiki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100410010912/http://www.entouragewiki.com/ |date=2010-04-10 }}
* [http://www.tvsquad.com/category/entourage/ ''Entourage''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070715171004/http://www.tvsquad.com/category/entourage/ |date=2007-07-15 }} on [[TV Squad]]
* [http://www.tmacvids.com/?cat=31 '''TMAC Vids'''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070716103356/http://www.tmacvids.com/?cat=31 |date=2007-07-16 }} - Entourage Episode Guide and '''Videos'''

=== Službene stranice ===
{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Država !!TV stanica(e)!!Stranica
|-
|[[Datoteka:Flag of the United States.svg|25px]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|[[HBO]]
|[http://www.hbo.com/entourage hbo.com/entourage]
|-
|[[Datoteka:Flag of Australia.svg|25px]] [[Australija]]
|[[Arena]]
|[http://www.arenatv.com.au/site/entourage Entourage]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
|-
|[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
|[[ITV2]]
|[http://www.itv.com/entourage itv.com/entourage]
|-
|[[Datoteka:Flag of Ireland.svg|25px]] [[Irska]]
|[[RTÉ Two]]
|[http://www.rte.ie/tv/entourage/]
|}

{{TVSvijek|2004|2011|Entourage}}

[[Kategorija:Američke TV serije]]
[[Kategorija:Sitkomi]]
[[Kategorija:Serije nagrađene nagradom Emmy za najboljeg sporednog glumca u humorističkoj seriji]]</text>
      <sha1>6zqv39nrabpaiig55y1cxs2xtkyne5i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Električna struja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>31669</id>
    <revision>
      <id>42695774</id>
      <parentid>42564001</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:42:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695774</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22059" sha1="mw96vw59xwbimmpzdq9h9f8vzi0va8n" xml:space="preserve">[[File:ElectricCurrent.gif|thumb|Prikaz električne struje kao kretanja pozitivnog ili negativnog naboja.]]
{{Elektromagnetizam}}

'''Električna struja''' (''[[strujanje]] [[elektricitet]]a'') je usmereno kretanje [[Naelektrisanje|naelektrisanih]] čestica, najčešće [[elektron]]a, usled [[napon]]a.&lt;ref name=&quot;Jugoslav Karamarković 2005&quot;&gt;Jugoslav Karamarković, Fizika (str. 170), Univerzitet u Nišu, 2005.&lt;/ref&gt; Struja može biti: 
* [[Jednosmerna struja|jednosmerna]] (DC): elektroni se kroz žicu ili električno kolo kreću u jednom smeru.
* [[naizmenična struja|naizmenična]] (AC): elektroni se kreću u jednom pa u drugom smeru, u ciklusu koji se neprestano ponavlja.&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;&gt;Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 26), Beograd, 2007.&lt;/ref&gt;

Električna struja se može obrazovati u čvrstim, tečnim i gasovitim sredinama, ali i vakuumu.&lt;ref name=&quot;Jugoslav Karamarković 2005&quot;/&gt; Nosioci [[naelektrisanje|naelektrisanja]] u metalima su slobodni [[elektron]]i, u elektrolitima negativni i pozitivni [[jon]]i, u gasovima joni i elektroni, a u poluprovodnicima elektroni i šupljine.&lt;ref&gt;{{cite book
 | title = The electronics companion
 | author = Anthony C. Fischer-Cripps
 | publisher = CRC Press
 | year = 2004
 | isbn = 978-0-7503-1012-3
 | page = 13
 | url = https://books.google.com/books?id=3SsYctmvZkoC&amp;pg=PA13
 }}&lt;/ref&gt; Metali koji obiluju slobodnim elektronima su dobri [[Električni provodnik|provodnici struje]] ([[srebro]], [[bakar]] i [[zlato]]). Osim [[elektricitet]]a koji struji, postoji i [[statički elektricitet]] koji miruje.&lt;ref&gt;Oxlade, Chris. Electricity &amp; magnetism. Des Plaines, IL, Heinemann Library, c.2000. p. 32&lt;/ref&gt;

Električna struja teče sve dok postoji [[razlika električnih potencijala]], odnosno [[napon]]. Smer električne struje je uvek od mesta višeg ka mestu nižeg [[Električni potencijal|potencijala]]. Bez [[napon]]a, gibanje elektrona je haotično, odnosno svaki smer je jednako moguć. Ako u [[Električno kolo|kolu]] postoji razlika [[električni potencijal|potencijala]], tj. [[Električni napon|napon]], elektroni dobijaju zajedničku komponentu brzine kretanja prema pozitivnom polu, od svega nekoliko mm/s ([[brzina nošenja]]). Kad god se elektroni kreću kroz neku sredinu, proizvode toplotu. Što je više elektrona, toplota je veća.&lt;ref&gt;Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 61), Beograd, 2007.&lt;/ref&gt; Električna struja može proizvoditi [[Rad (fizika)|rad]], tj. [[električna energija]] se može pretvoriti u drugu energiju, na primjer, [[toplota|toplotnu]], [[svjetlo]]snu ili [[mehanička energija|mehaničku]].&lt;ref name=&quot;Osnove elektrotehnike za početnike&quot;/&gt; Svako strujanje elektriciteta stvara [[magnetno polje|magnetsko polje]], što je predmet proučavanja [[Elektromagnetizam|elektromagnetizma]].

[[Jačina električne struje]] je količina naelektrisanja koja teče kroz provodnik u jedinici vremena.&lt;ref name=&quot;Jugoslav Karamarković 2005&quot;/&gt; Oznaka za intenzitet (jačinu) električne struje je ''I'', a [[Međunarodni sistem jedinica|merna jedinica]] [[amper]].&lt;ref name=&quot;learn-physics-today&quot;&gt;{{cite web| url         = http://library.thinkquest.org/10796/ch13/ch13.htm
| title       = Learn Physics Today!|accessdate=10. 3. 2009.|author     = Lakatos, John
|author2     = Oenoki, Keiji
 |author3     = Judez, Hector
 |author4     = Oenoki, Kazushi
 |author5     = Hyun Kyu Cho
|year=1998|publisher   = Colegio Dr. Franklin D. Roosevelt
| location    = Lima, Peru
|url-status=dead
 | archiveurl  = https://web.archive.org/web/20090227065653/http://library.thinkquest.org/10796/ch13/ch13.htm|archivedate=27. 2. 2009
| df          = 
}}&lt;/ref&gt; Zbog toga se jačina struje naziva i '''amperaža'''.

Za objašnjenje električne struje često se vrši poređenje sa vodom, odnosno [[hidraulična analogija]].

== Jačina struje ==

Jačina električne struje (&lt;math&gt;I&lt;/math&gt;) predstavlja [[količina elektriciteta|količinu elektriciteta]] (&lt;math&gt;Q&lt;/math&gt;) koja se u jedinici [[vreme]]na (&lt;math&gt;t&lt;/math&gt;) prenese kroz poprečni presek [[provodnik]]a:

:&lt;math&gt;I = {Q \over t}&lt;/math&gt;
 
Prosto rečeno, što se više [[elektron]]a kreće, to je struja jača.&lt;ref&gt;Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 57), Beograd, 2007.&lt;/ref&gt; Ukoliko je struja promenljiva, onda se koristi sledeća formula:&lt;ref name=&quot;osnovi&quot;&gt;{{Cite book|title=Osnovi elektrotehnike I|year=1989| publisher = Građevinska knjiga | location = Beograd | isbn = 86-395-0176 | last=Popović| first = Branko| edition = 8 | chapter = Vremenski konstante električne struje|pages=182-183}}&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt;I = {dQ \over dt}&lt;/math&gt;

Oznaka za struju je {{math|''I''}}, od francuskog izraza ''intensité de courant'' (jačina struje).&lt;ref&gt;{{cite book|author=Howard M. Berlin|author2=Frank C. Getz|title=Principles of Electronic Instrumentation and Measurement|url=https://archive.org/details/principlesofelec0000berl|publisher=Merrill Pub. Co.|year=1988|isbn=978-0-675-20449-1|pages=[https://archive.org/details/principlesofelec0000berl/page/37 37]}}&lt;/ref&gt; Jačina električne struje obično se naziva samo ''strujom''.&lt;ref name=&quot;osnovi&quot; /&gt;

== Generisanje elektriciteta ==
{{main|Proizvodnja električne energije}}
[[File:Phipps Conservatory 24.jpg|thumb|[[Solarne ploče]] pretvaraju [[svetlost]] u [[elektricitet]] putem [[Fotoelektrični efekt|fotoefekta]].]]

U [[atom]]u je pozitivno naelektrisanje jednako negativnom (broj [[proton]]a jednak je broju [[elektron]]a), pa se naelektrisanje međusobno neutrališe. Tek kada se u telu odvoji deo elektrona od atoma, dolaze do izražaja privlačne sile koje nastoje da vrate elektrone na njihovo mesto. Zbog delovanja tih sila dolazi do kretanja naelektrisanih čestica, odnosno električne struje. Odvajanje elektrona od pripadajućih atomskih jezgara čini osnov proizvodnje električne energije. Odvajanje se može postići [[elektromagnetska indukcija|elektromehanički]], [[Thermoelectric effect|termoelektrički]], [[fotoelektrični učinak|fotoelektrički]], te direktnim pretvaranjem hemijske u električnu energiju [[Gorivi članak|gorivnom ćelijom]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Croft | first = Terrell |last2=Summers|first2=Wilford I.| title = American Electricians' Handbook |url=https://archive.org/details/americanelectric0000crof_11edf7w2 | edition = Eleventh |year=1987 | publisher = [[McGraw Hill]] | location = New York |isbn=978-0-07-013932-9|pages=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|last=Fink | first = Donald G. |authorlink = Donald G. Fink |author2=Beaty, H. Wayne | title = Standard Handbook for Electrical Engineers |url=https://archive.org/details/standardhandbook0000unse_d3d7 | edition = Eleventh |year=1978 | publisher = McGraw Hill | location = New York |isbn=978-0-07-020974-9|pages=}}&lt;/ref&gt;

Za [[Proizvodnja električne energije|proizvodnju]] velike količine [[Električna energija|električne energije]] služe električni [[generator]]i. Glavni izvori električne struje u svakodnevnom životu su:
* mehanički - [[električni generator]]i jednosmerne i nazmenične struje u kojima se mehanički rad pretvara u električnu energiju ([[elektromagnetska indukcija]]),
* hemijski - [[Galvanski elementi|galvanski članci]] i [[akumulator]]i koji proizvode električnu energiju na račun hemijskih procesa koji se u njima zbivaju ([[goriva ćelija]]),
* svetlosni - [[solarne ćelije]] koje energiju [[svetlost]]i pretvaraju u električnu energiju ([[fotoelektrični efekt]]),
* toplotni - [[termoelement]]i u kojima se [[toplotna energija]] pretvara u električnu ([[termoelektrični efekt]]).

== Električna vodljivost i otpornost ==
=== Provodnost ===
{{main|Električna vodljivost|Električni provodnik}}
[[Datoteka:Wire.agr.jpg|mini|[[Žica]] je istanjen metal koji se koristi kao [[električni provodnik]], odnosno prenosilac [[elektricitet]]a i [[Signal (elektrotehnika)|signala]].]]

[[Provodljivost]] opisuje utjecaj [[materijal]]a na prijenos [[Električni naboj|električnoga naboja]], [[toplina|topline]] ili [[magnetsko polje|magnetskoga polja]].&lt;ref&gt;'''vodljivost''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=65140] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt; [[Električna vodljivost]] (''G'') je [[fizička veličina]] definirana kao omjer električne struje i [[električni napon|napona]], ukoliko su oni nepromjenljivi s vremenom (istosmjerna struja), a obrnuto je proporcionalna [[električni otpor|električnom otporu]]:

:&lt;math&gt;G =\frac{I}{U}=\frac{1}{R}&lt;/math&gt;
pri čemu su:
:''I'' jakost električne struje
:''U'' električni napon
:''R'' električni otpor

[[Električni provodnik]] (''konduktor'') je [[Električna vodljivost|električki vodljiva]] [[tvar]], to jest tvar kroz koju struja može kontinuirano teći. Provodnikom se smatra tvar kojoj je [[Električna vodljivost|električna provodnost]] veća od približno 10&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt; [[Simens|S]]/m. Električna provodnost [[metal]]a temelji se na građi njihovih [[atom]]a, odnosno na lakoj pokretljivosti [[elektron]]a, koji se pod djelovanjem neke [[sila|sile]] mogu usmjereno [[gibanje|gibati]]. [[Bakar (element)|Bakar]] i [[aluminij]] koriste se najčešće kao [[materijal]]i električnih vodiča, dok su [[srebro]] i [[zlato]] za to preskupi, ali se upotrebljavaju za električne kontakte. [[Elektrolit]]i (otopine [[soli]], [[kiseline]], [[Lužine (kemija)|lužine]]), koji vode električnu struju zahvaljujući pokretljivosti svojih [[ion]]a, se u užem smislu ne ubrajaju u električne vodiče.&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;&gt;'''vodič''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65134] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210417051937/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=65134 |date=2021-04-17 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt;

U praksi, provodnikom se naziva i proizvod od električki vodljive tvari, ponajprije [[žica]].&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;/&gt;

=== Otpornost ===
{{main|Električni otpor|Električni izolator}}

[[Električni otpor]] (''R'') je [[fizička veličina]] kojom se izražava omjer [[napon]]a i struje, što je za mnoge materijale stalna vrijednost ([[Omov zakon]]). [[Mjerna jedinica]] otpora je [[om]]. Suština otpora leži u činjenici da se elektroni u svom pokretu sudaraju sa česticama [[provodnik]]a i greju ga. Što duži i tanji provodnik, to je veći njegov otpor.&lt;ref name=&quot;Osnove elektrotehnike za početnike&quot;&gt;{{Cite web |title=Osnove elektrotehnike za početnike |url=https://hometi.ru/bs/windows-and-doors/basics-of-electrical-engineering-for-beginners.html |access-date=2020-08-15 |archive-date=2024-12-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241217232237/https://hometi.ru/bs/windows-and-doors/basics-of-electrical-engineering-for-beginners.html }}&lt;/ref&gt;

Električni otpor, suprotan je pojam od električne vodljivosti.

[[Izolator]] je [[dielektrični materijal]] koji pruža vrlo veliki [[električni otpor]] prolazu slobodnih [[elektron]]a. Materijali koji su dobri električni izolatori su [[vakuum]], [[vazduh]], [[staklo]], [[keramika]], [[plastika]], [[guma]] i drugi. Zbog toga se izolacija električnih [[žica]] i [[kabl]]ova najčešće pravi od gume ili plastike, a [[visokonaponski vod]]ovi nemaju nikakvu izolaciju osim vazduha.

=== Omov zakon ===
{{main|Omov zakon}}
[[Datoteka:Ohm's Law with Voltage source TeX.svg|mini|Jednostavno [[električno kolo]], u kome je struja prikazana oznakkom ''i''. Odnos između napona (V), otpora (R), i jačine struje (I) je V = IR; to je poznato kao [[Omov zakon]].]]

Prema [[Omov zakon|Omovom zakonu]], jačina struje (''I'') u [[provodnik]]u određuje se kao odnos [[Električni napon|napona]] (''U'') i [[Električni otpor|otpora]] (''R''):&lt;ref&gt;'''Ohmov zakon''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=44871] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt;I = \frac{U}{R} &lt;/math&gt;

gde je:
: ''I'' električna struja, merena u [[amper]]ima (A)
: ''U'' električni napon, meren u [[volt]]ima (V)
: ''R'' je električni otpor u [[Om (jedinica)|omima]]. (Ω)

Omov zakon, jedan od osnovnih zakona u oblasti električne struje, je opisao [[Georg Ohm]] u svom spisu iz [[1827]]. godine.

== Električni napon ==
{{main|Električni napon|Električni potencijal}}
[[Datoteka:Lichtbogen 3000 Volt.jpg|thumb|right|[[Električni luk]] je vidljiva demonstracija električne struje.]]

[[Električni napon]] označava razliku [[Električni potencijal|električnog potencijala]] između dve tačke [[Električno kolo|kola]]. Izražava se u [[volt]]ima, zbog čega se naziva i [[voltaža]].&lt;ref&gt;https://sh.wiktionary.org/wiki/volta%C5%BEa&lt;/ref&gt; Može nastati usled [[naelektrisanje|naelektrisanja]], [[electric current|električne struje]] u [[magnetno polje|magnetnom polju]], promjenljivog magnetnog polja, ili kombinacijom navedenog.&lt;ref&gt;{{Cite book|author = Demetrius T. Paris|author2=F. Kenneth Hurd|title=Basic Electromagnetic Theory|url = https://archive.org/details/basicelectromagn00pari|publisher=McGraw-Hill|location=New York|year=1969|id={{page|year=|isbn=978-0-07-048470-2|pages=}}|pages=[https://archive.org/details/basicelectromagn00pari/page/512 512], 546}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=P. Hammond|title=Electromagnetism for Engineers|publisher=Pergamon Press|year=1969|id={{OCLC|854336| pages = 135}}&lt;/ref&gt;

Napon je osobina [[Električno polje|električnog polja]], ne pojedinačnih elektrona. Elektron koji se kreće duž razlike potencijala doživljava promenu energije, predstavljenu [[elektron-volt]]ima, slično kao kada tijelo pada u gravitacijskom polju. Bez napona nema električne struje. Na primer, dvije točke u električnom kolu spojene idealnim [[provodnik]]om (bez otpora) imaju razliku potencijala nula, te nikakva struje neće teći.

Napon je aditivan: napon između točaka ''A'' i ''C'' je jednak zbiru napona između točaka ''A'' i ''B'' i točaka ''B'' i ''C''. Razni naponi u električnom kolu se mogu izračunati upotrebom [[Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu|Kirchhoffovih zakona]]. [[Električna snaga]] je umnožak napona i struje koja protiče kroz kolo. Što veći napon i struja, to veća [[električna snaga|snaga]].&lt;ref name=&quot;Osnove elektrotehnike za početnike&quot;/&gt;

Uobičajeni je napon [[baterije]] 1,5 V, automobilskoga [[akumulator]]a 12 V, gradske električne mreže 220 V, tramvajske mreže 600 V, a željezničke mreže 25 000 V.&lt;ref&gt;'''električni napon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17586] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171214124743/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17586 |date=2017-12-14 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt; Napon može predstavljati ili izvor energije ([[elektromotorna sila]]) ili gubitak, utrošak i skladištenje energije ([[Voltage drop|pad napona]]).

U [[Hidraulička analogija|poređenju sa vodom]], kao što brzina [[potok]]a ovisi o razlici između početne i konačne visine, tako jačina struje ovisi o razlici potencijala, odnosno o naponu. Ako voda teče kroz cijev pokretana [[pumpa]]ma, tada je razlika potencijala analogna razlici u [[Pritisak|pritisku]] između dve tačke.

== Smer struje ==
[[Datoteka:Freileitung mit Transformatorhaus.jpg|mini|[[Dalekovodi]] visokog [[napon]]a]]

[[Elektroni]], negativno naelektrisane čestice, se uvek kreću od mjesta gdje su u izobilju (minus), do mjesta gdje ih nedostaje (plus). No, u [[električna šema|šemama]] se obeležava da struja ide od plusa k minusu, što je proizvoljno uspostavljeno pre otkrivanja elektrona.&lt;ref name=&quot;Osnove elektrotehnike za početnike&quot;/&gt; Konvencionalni smer struje je definisan još na početku razvoja nauke o [[elektricitet]]u kao tok pozitivnog naelektrisanja, od pozitivnog ka negativnom polu.

U čvrstim metalima, kao što su [[žice]], pozitivna naelektrisanja su nepokretna, a samo negativna teku. U [[elektrolit]]ima, naelektrisane čestice koje struje ([[jon]]i), koje mogu biti i pozitivno i negativno naelektrisane. Takav je slučaj prolaska struje kroz vodeni rastvor [[kuhinjska so|kuhinjske soli]] ili vode koja prirodno sadrži u sebi rastvore različitih minerala, dok [[destilovana voda]] ne provodi struju jer ne sadrži u sebi jone. Takođe, zanimljiv je i primer, [[elektrohemija|elektrohemijske]] ćelije koja može biti napravljena uz pomoć slane vode (rastvor [[kuhinjska so|natrijum hlorida]]) sa jedne strane membrane i sveže vode sa druge. Membrana dozvoljava prolaz pozitivnim jonima natrijuma, ali ne i negativnim jonima hlorida, tako da postoji električna struja kroz membranu. U [[Plazma (fizika)|plazmi]] struje i elektroni i pozitivni i negativni joni. U [[led]]u, i nekim čvrstim elektrolitima, tok [[proton]]a stvara električnu struju. Postoje i primeri gde je struja tok pozitivnih „[[Electron hole|elektronskih šupljina]]“ (nedostatak elektrona u omotaču da bi atom bio neutralno naelektrisan). Ovo je slučaj kod [[poluprovodnik]]a P-tipa.&lt;ref name=&quot;ashcroftandmermin&quot;&gt;{{harvnb|Ashcroft|Mermin|1976|pp=299-302}}&lt;/ref&gt;

Pošto u različitim materijalima struje različiti nosioci nealektrisanja, a u nekima i više njih (i u različitim smerovima), da bi se pojednostavila ova situacija zadržan je konvencionalni smer struje.

Prilikom analize [[Električno kolo|električnih kola]], moguće je da pravi smer struje u nekom elementu nije poznat. Stoga, za struje sa nepoznatim smerom, usvaja se, proizvoljno, ''referentan smer''. Nakon što se nađu stvarne vrednosti u kolu, neke struje mogu imati negativni intenzitet, što znači da je njihov pravi smer suprotan od referentnog koji je usvojen.{{sfn|Robinson|Snyder-Mackler|2007|pp=10}}

== Poređenje sa vodom ==
{{main|Hidraulička analogija}}

U [[Hidraulička analogija|poređenju sa vodom]], jačina struje je [[obujamni protok]], odnosno zapremina vode koja protiče po jedinici vremena. Što više elektrona u sekundi protiče poprečnim presekom provodnika, jača je struja. Kretanje struje u provodniku takođe podseća na kretanje vode u cevi. Ako se pumpa voda u cev, [[pritisak]] se vrlo brzo prenosi duž cevi, od jedne čestice do druge, i voda će izlaziti iz otvorenog kraja. Međutim, ta voda koju dodaje pumpa stiže do drugog kraja cevi znatno sporije.&lt;ref name=&quot;Osnove elektrotehnike za početnike&quot;/&gt;

U ovoj analogiji, [[napon]] ([[voltaža]]) se izjednačava sa nagibom reke, dok se struja ([[amperaža]]) izjednačava sa obujmom vode u reci. Električna struja visokog napona ali vrlo male amperaže, može se posmatrati kao uska, mala rečica koja teče gotovo okomito, poput veoma tankog vodopada. Takav potočić ima malo potencijala da vas povredi. Ali velika reka sa puno vode (amperaže) može udaviti čoveka čak i ako je brzina toka (voltaža) relativno spora.&lt;ref name=&quot;thespruce&quot;/&gt;

== Opasnost ==
{{main|Udar struje}}
[[Datoteka:High voltage warning.svg|mini|Međunarodni znak za opasnost od visokog [[napon]]a]]

Visok [[napon]] opasan je za ljude i životinje, jer može kroz organizam protjerati struju opasnu po život. Međutim, najopasniji aspekt [[strujni udar|strujnog udara]] je amperaža, a ne [[voltaža]].&lt;ref name=&quot;thespruce&quot;&gt;[https://www.thespruce.com/amperage-not-voltage-kills-1152476 Amperage vs. Voltage: The Dangers of Electrical Shock]&lt;/ref&gt; Nije opasan napon sam po sebi već struja koju tera kroz tijelo.&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.physics.ohio-state.edu/~p616/safety/fatal_current.html| title = Fatalna struja| last = | first = | date = | website = physics.ohio-state.edu| publisher = | accessdate = 16. 5. 2016| language = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.allaboutcircuits.com/textbook/direct-current/chpt-3/physiological-effects-electricity/| title = Fiziološki efekti električne struje| last = | first = | date = | website = allaboutcircuits.com| publisher = | accessdate = 16. 5. 2016| language = en}}&lt;/ref&gt; Posledice strujnog udara su:&lt;ref name=&quot;thespruce&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;EPBiH&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.elektroprivreda.ba/stranica/opasnosti-od-elektricne-energije| title = Opasnosti od električne energije| last = | first = | date = | website = Elektroprivreda BiH| publisher = | accessdate = 16. 5. 2016| language = }}&lt;/ref&gt;

*Struja jačine 10 mA izaziva bol bez gubitka kontrole mišića. 
*Struja jačine 20 mA može izazvati grčenje mišića. 
*Struja jačine 30 mA može se izdržati samo par sekundi, uz grčenje mišića ruke i nemogućnost otpuštanja obuhvaćenoga provodnika. 
*Struja jačine 50 mA može dovesti do gubitka svijesti.
*Struja jačine 100 mA često ima smrtonosne posljedice.

I struja niskog napona ali velike jačine može biti smrtonosna.&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;/&gt; Za više napone struja se povećava, pa je i opasnost veća.&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://hypertextbook.com/facts/2000/JackHsu.shtml| title = Electric Current Needed to Kill a Human| last = | first = | date = | website = hypertextbook.com| publisher = | accessdate = 16. 5. 2016| language = en}}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* Jugoslav Karamarković, ''Fizika'', Univerzitet u Nišu, 2005.
* Gordon McComb i Earl Boysen, ''Elektronika za neupućene'', Beograd, 2007.

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[Jednosmerna struja]]
* [[Naizmenična struja]]
* [[Električni napon]] ([[voltaža]])
* [[Električna snaga]] ([[vataža]])

== Vanjske veze ==
{{commons category|Electric current}}
* [http://www.unitconversion.org/unit_converter/current-v.html Interaktivna konverzija jedinica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205081012/http://www.unitconversion.org/unit_converter/current-v.html |date=2008-12-05 }} - konverzija jedne jedinice u druge jedinice struje
* [http://amasci.com/amateur/elecdir.html U kom smeru naelektrisanje ''zaista'' teče?]
* [http://www.allaboutcircuits.com Sve o električnim kolima] - koristan sajt za upoznavanje sa elektricitetom i elektronikom.

{{Elektronika}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Električna struja| ]]</text>
      <sha1>mw96vw59xwbimmpzdq9h9f8vzi0va8n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektrolit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33178</id>
    <revision>
      <id>42695784</id>
      <parentid>42464164</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:44:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695784</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5883" sha1="16ka6qel7je3aan6om7m3eu9obzljit" xml:space="preserve">[[datoteka:Gorivaćelija.JPG‎|mini|300px|desno|Shema [[Gorivi članak|gorivnog članka]].]]

'''Elektrolit''' je [[Kemijski spojevi|kemijski spoj]] koji je [[Električna vodljivost|električki vodljiv]] ili to postaje u [[otopina|otopljenom]] ili rastaljenom stanju jer sadrži ili stvara pokretljive [[ion]]e koji mogu prenositi [[električni naboj]]. Elektroliti koji su vodljivi u čvrstom stanju, [[kristal]]ni su, ionski spojevi, u kojima se električni naboj prenosi ionima kroz šupljine u [[kristalna rešetka|kristalnoj rešetki]]. Elektroliti koji postaju vodljivi tek u otopljenom ili rastaljenom stanju daju ione procesom [[Elektrolitska disocijacija|elektrolitske disocijacije]]. Pritom se razlikuju takozvani pravi elektroliti, koji se i prije disocijacije sastoje od iona (praktično sve [[soli]] u obliku ionskih kristala), pa se rastavljaju na ione samo otapanjem, te potencijalni elektroliti, koji se prije disocijacije ne sastoje od iona, nego ih stvaraju tek reakcijom svojih [[molekula]] s molekulama otapala. Takvi su elektroliti na primjer sve [[kiseline]] i [[Baze (kemija)|baze]]. Jaki su elektroliti oni koji su u otopini potpuno ili gotovo potpuno disocirani na ione (soli, jake kiseline i baze), a slabi oni koji su disocirani samo djelomično (slabe kiseline i baze).&lt;ref&gt;'''elektroliti''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17622] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924012020/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17622 |date=2015-09-24 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

U [[biologija|biologiji]] i [[medicina|medicini]], elektrolit je skupni naziv za [[anion]]e i [[kation]]e u živim bićima (vidi [[elektroliti (medicina)]]).

== Pravi elektroliti ==
Pravi elektroliti ili ionofori ([[Starogrčki jezik|grč]]. nosioci iona) jesu čvrste tvari kojima se kristalna rešetka sastoji od iona. Ako se takva rešetka razori [[grijanje]]m, to jest ako se pravi elektrolit rastali, dobije se [[tekućina]] koja se sastoji samo od iona, te je stoga električki vodljiva. Ako se kristalna rešetka pravog elektrolita razori time što se sile kojima su ioni među sobom vezani prevlada; u [[sila]]ma između [[dipol]]nih (ili [[kvadrupol]]nih) molekula polarnog otapala i iona u rešetki, to jest kad se pravi elektrolit otopi u polarnom otapalu, dobije se otopina u kojoj se osim molekula otapala nalazi gotovo isključivo među sobom nepovezani (solvatirani) ioni, raniji sastojci rešetke; takve su otopine, zbog toga, također vodljive i vodljivost im je praktički nezavisna od koncentracije otopine. Tipični su pravi elektroliti gotovo sve soli; [[Elektrolitska disocijacija|disocijacija]] [[natrijev klorid|natrijevog klorida]] u vodi mogla bi se, na primjer, odrediti ovako:
:Na&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;Cl&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; + (n+ m) H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O → Na(H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)&lt;sub&gt;n&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + Cl(H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)&lt;sub&gt;m&lt;/sub&gt;&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt;

=== Potencijalni elektroliti ===
Potencijalni elektroliti ili ionogeni (grč. proizvoditelji iona) jesu kemijski spojevi koji se i u čvrstom i u tekućem (rastaljenom) stanju sastoje od neutralnih molekula sastavljenih od [[atom]]a među sobom vezanih u biti [[Ionska veza|neionskim vezama]], te stoga, kad su čisti, ni rastaljeni ne vode [[električna struja|električnu struju]], ali otopljeni u pogodnom otapalu reagiraju s njime uz postanak električki nabijenih čestica, iona. Tipični su potencijalni elektroliti organske [[kiseline]]; [[octena kiselina]], na primjer, u vodenoj je otopini disocirana u ione zbog reakcije s vodom prema ovoj jednakosti:
:CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;COOH + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O ⇄ CH3COO&lt;sup&gt;-&lt;/sup&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;

Zbog toga što je ta reakcija reverzibilna, koncentracija iona u ravnotežnom stanju, a prema tome i vodljivost otopine, zavisi od [[koncentracija|koncentracije]] octene kiseline, to jest od njezine količine u odnosu prema količini vode; ravnotežno stanje, a prema tome također koncentracija iona i električna vodljivost uz danu koncentraciju elektrolita, načelno je različito za različite potencijalne elektrolite i za različita otapala. Tako je razrijeđena otopina octene kiseline u vodi razmjerno malo vodljiva (ravnoteža je pomaknuta ulijevo), a njezina je razrijeđena otopina u tekućem [[amonijak]]u jako vodljiva; razrijeđena otopina [[klorovodik]]a u vodi ([[solna kiselina]]) ima razmjerno veliku električnu vodljivost, a njezina otopina u ledenoj octenoj kiselini, malu.&lt;ref&gt;&quot;Tehnička enciklopedija&quot; ('''Elektrokemija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.&lt;/ref&gt;

== Upotreba elektrolita ==
* Elektrolitski vodiči se upotrebljavaju kod nekih elektronskih uređaja gdje se koristi interakcija metala i elektrolita;
* Kod [[baterija]] elektroliti u interakciji s nekim [[metal]]ima služe za spremanje i dobivanje [[električna energija|električne energije]];
* Kod nekih [[gorivna ćelija|gorivih ćelija]] (eng. fuel cell), kruti elektrolit (protonski vodič), služi za električno spajanje anode i katode, s time da odvaja vodik i kisik (plinovi za pogon nekih gorivih celija).
* Kod [[galvanizacija|galvanizacije]] elektrolit nanosi metal na objekt koji treba biti zaštićen metalnim nanosom ([[cinčanje]], [[niklanje]], [[pozlata]]), a služi i kao vodič koji električki povezuje taj objekt u električni krug.
* Kod [[Električni kondenzator|elektrolitskih kondenzatora]] kemijski učinak služi za stvaranje izuzetno tanke [[izolator]]ske prevlake, dok elektrolit služi kao kondenzatorska ploča.
* Kod [[hidrometar]]a, vlažnost zraka se mjeri mjerenjem vodljivosti skoro suhog elektrolita. Mjenjanjem vlage u zraku, mjenja se i količina vode u elektrolitu, a s time i vodljivost elektrolita.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Elektrotehnika]]
[[Kategorija:Hemija]]
[[Kategorija:Elektrohemija]]</text>
      <sha1>16ka6qel7je3aan6om7m3eu9obzljit</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Evelyn Waugh</title>
    <ns>0</ns>
    <id>33741</id>
    <revision>
      <id>42695858</id>
      <parentid>42246925</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:31:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695858</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2862" sha1="g88qb9uwkje6oclqfojuzrrr4lz64se" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime = Arthur Evelyn St. John Waugh
| slika = Evelyn Waugh, by Van Vechten.png
| opis = Evelyn Waugh na fotografiji [[Carl Van Vechten|Carla Van Vechtena]] iz 1940.
| datum_rođenja = [[28. 10.|28.10.]] [[1903]].
| mjesto_rođenja = [[London]], Engleska
| datum_smrti = [[10. 4.|10.4.]] [[1966]].
| mjesto_smrti = [[Taunton]], Engleska
| zanimanje = pisac
| nacionalnost =
| žanr = 
| movement    = 
| znamenita_djela = 
| influences  = 
| influenced  = 
| website     = 
| footnotes   = 
}}

'''Evelyn Arthur St. John Waugh''' ([[London]], [[28. 10.|28.10.]] [[1903]]. - Combe Florey kraj Tautona, [[10. 4.|10.4.]] [[1966]].) bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] književnik

U oštrom [[satira|satiričnom]] tonu opisuje život londonskih esteta i višeg društva u prvim godinama nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Njegova britka satira o modernom društvu, njegovu materijalizmu i pomanjkanju osjećaja za vrednosti izražena je grotsknim, mračnim i fantastičnim tonovima.

Za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] je služio u britanskoj vojsci te se priključio [[Randolph Churchill|Randolphu Churchillu]] u njegovoj misiji kod [[Josip Broz Tito|Titovih]] [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]]. Zajedno s drugim članovima misije je uspješno pobjegao pred njemačkim padobrancima za vrijeme [[desant na Drvar|desanta na Drvar]].

'''Djela''':
* &quot;Uspon i pad&quot;,
* &quot;Prezrena tjelesa&quot;,
* &quot;Ljubljena&quot;,
* &quot;Šaka praha&quot;,
* &quot;Časnici i gospoda&quot;.

== Vanjske veze ==
* [http://www.abbotshill.freeserve.co.uk/home2.htm An Evelyn Waugh Web Site by David Cliffe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040407111756/http://www.abbotshill.freeserve.co.uk/home2.htm |date=2004-04-07 }}
* [http://www.doubtinghall.com Doubting Hall — A guided tour around the works of Evelyn Waugh]
* [http://www.newpartisan.com/home/sponge-cakes-with-gooseberry-fool-evelyn-waugh-was-odd.html Sponge Cakes with Gooseberry Fool: Evelyn Waugh was Odd] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070920214103/http://www.newpartisan.com/home/sponge-cakes-with-gooseberry-fool-evelyn-waugh-was-odd.html |date=2007-09-20 }}
* [http://www.diversebooks.com/waugh.shtml Bibliography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927001750/http://www.diversebooks.com/waugh.shtml |date=2007-09-27 }}
* [https://web.archive.org/web/20081207231413/http://www.bbc.co.uk/bbcfour/documentaries/features/waughs.shtml BBC TV 2006 Documentary and clips]
* [http://www.wardsbookofdays.com/10april.htm The life and death of Evelyn Waugh @ ''Ward's Book of Days'']
* {{IMDb ime|id=0915284|name=Evelyn Waugh}}

{{Commonscat}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Waugh, Evelyn}}
[[Kategorija:Engleski pisci]]
[[Kategorija:Rođeni 1903.]]
[[Kategorija:Umrli 1966.]]
[[Kategorija:Alumni Univerziteta u Oksfordu]]</text>
      <sha1>g88qb9uwkje6oclqfojuzrrr4lz64se</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektricitet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35899</id>
    <revision>
      <id>42695769</id>
      <parentid>42671050</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:40:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 4 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695769</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42431" sha1="8a16rme6dd09jo3nvp0xsb0aq30n9hw" xml:space="preserve">[[Datoteka:Lightning3.jpg|desno|mini|[[Munja|Sevanje]] je jedan od najupečatljivijih efekata elektriciteta]]
{{Elektromagnetizam}}

'''Elektricitet''' ili '''električnost''' (od [[grčki jezik|gr]]. ''ηλεκτρον'' ''elektron'' - [[ćilibar]]/jantar) je skup fizičkih [[pojava]] povezanih sa prisustvom i kretanjem [[Materija|materije]] koja ima svojstvo [[naelektrisanje|naelektrisanja]], odnosno viška [[Električni naboj|električki nabijenih]] [[čestica]]. Količina elektriciteta naziva se [[električni naboj]].

Naelektrisanje je jedno od osnovnih svojstava [[Elementarne čestice|elementarnih čestica]]. Naelektrisanje u mirovanju naziva se [[statičko naelektrisanje]], a vezane pojave opisuje grana fizike koja se naziva [[elektrostatika]]. Naelektrisanje u kretanju naziva se [[Električna struja|električnom strujom]], a vezane pojave opisuje [[elektrodinamika]]. Prisustvo elektriciteta zapaža se posredstvom [[Elektromagnetno polje|elektromagnetskog polja]] koje nastaje oko naelektrisanja. Ako naelektrisanje miruje postoji samo [[električno polje]]. Naelektrisanje u pokretu stvara i [[Magnetno polje|magnetsku komponentu]] elektromagnetskog polja.

U [[atom]]u je pozitivno naelektrisanje [[Atomsko jezgro|jezgra]] jednako negativnomu naelektrisanju [[elektron]]a, pa se dejstvo tih naelektrisanja prema vani međusobno neutrališe. Tek kada se u nekom telu odvoji deo elektrona od atoma, dolaze do izražaja [[Elektromagnetska sila|privlačne sile]] koje nastoje da vrate elektrone na ona mesta u atomu na kojima su se nalazili. Usled delovanja tih sila dolazi do kretanja naelektrisanih čestica ili [[električna struja|električne struje]]. Odvajanje elektrona od pripadajućih atomskih jezgara čini osnov proizvodnje električne energije. U [[Galvanski element|galvanskim elementima]] i [[akumulator]]ima razdvajanje elektriciteta izvode hemijske sile. Za [[Proizvodnja električne energije|proizvodnju]] velike količine [[Električna energija|električne energije]] služe električni [[generator]]i.

Elektricitet se s jednoga tela može prenositi na drugo. Elektroni lako prolaze kroz dobre [[Električni provodnik|provodnike]] (na primer [[metal]]e), a teško kroz [[Električni izolator|izolatore]] (na primer [[plastika]] i [[porcelan]]). Ako se provodnik stavi blizu naelektrisanog tela, ono će, prema vrsti svog naelektrisanja, elektrone provodnika ili privući ili odbiti. Taj način razdvajanja elektriciteta u provodniku naziva se [[influencija]].

Električni fenomeni su izučavani od antičkih vremena, bez većeg teoretskog razumevanja do 18. veka. Čak i tad, bilo je veoma malo praktičnih primena elektriciteta, i tek u 19. veku je struja primenjena u industriji i svakodnevnom životu. Brza ekspanzija [[elektrotehnika|elektrotehnike]] je transformisala industriju i društvo. Izuzetna svestranost električne energije značila je da se mogao stvoriti gotovo neograničeno veliki skup primena koje obuhvataju [[transport]], [[grejanje]], [[električno osvetljenje|rasvetu]], [[telekomunikacije|komunikacije]] i [[računanje]]. Električna energija je danas osnova modernog industrijskog društva.&lt;ref&gt;{{Citation
| first = D.A. | last=Jones
| title = Electrical engineering: the backbone of society
| journal = Proceedings of the IEE: Science, Measurement and Technology
|pages=1-10
| volume = 138
| issue = 1
| doi = 10.1049/ip-a-3.1991.0001|year=1991}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Antika ===

[[File:Amber hg.jpg|thumb|Stari Grci su znali da se [[ćilibar]] ili jantar može naelektrisati trljanjem. [[Grčki jezik|Grčki]] naziv za ćilibar je ''elektron'', te odatle potiče i naziv za elektricitet.]]

Dugo pre nego što je bilo kakvo poznavanje elektriciteta postojalo, ljudi su bili svesni šoka od [[Električna riba|električne ribe]]. [[Stari Egipat]]ski tekstovi iz [[28. vek p. n. e.|2.750 p. n. e.]] navode te ribe kao „[[Nil]]ske gromovnike“, i opisuju ih kao „zaštitnike“ drugih riba. Električne ribe su opisane i nakon jednog milenijum u zapisima [[Starogrčki jezik|drevnih Grka]], [[Rimsko carstvo|Rimljana]] i [[Geografija i kartografija u srednjevekovnom islamu|arapskih prirodnjaka]] i [[Islamska medicina|lekara]].&lt;ref&gt;{{citation| title = Review: Electric Fish| last=Moller| first = Peter| journal = BioScience| volume = 41| issue = 11|date=decembar 1991|pages=794-6[794]| doi = 10.2307/1311732| jstor = 1311732| publisher = American Institute of Biological Sciences| last2=Kramer| first2 = Bernd}}&lt;/ref&gt; Nekoliko antičkih pisaca, kao što su [[Plinije Stariji]] i [[Scribonius Largus|Skribonije Larg]], potvrdili su utrnjujuće dejstvo [[električni šok|električnih šokova]] koje mogu da proizvedu [[električni som]] i [[električna raža]], i bilo je poznato da takvi šokovi mogu da putuju duž provodećeg objekta.&lt;ref name=Electroreception&gt;
{{citation
| first = Theodore H. | last=Bullock
| title = Electroreception
|pages=5-7
| publisher = Springer|year=2005|isbn=978-0-387-23192-1|pages=}}&lt;/ref&gt; Pacijentima obolelim od bolesti kao što su [[giht]] ili [[glavobolja]] se savetovalo da dodirnu električnu ribu u nadi da će ih možda moćni udarac izlečiti.&lt;ref name=morris&gt;
{{citation
| first = Simon C. | last=Morris
| title = Life's Solution: Inevitable Humans in a Lonely Universe
|pages=182-185
| publisher = Cambridge University Press|year=2003|isbn=978-0-521-82704-1|pages=}}&lt;/ref&gt; Verovatno najraniji pristup otkrivanju identiteta [[Munja|munje]] i elektriciteta dolazi iz jednog izvora, koji se pripisuje [[Arapi]]ma, koji su imali [[Arapski jezik|Arapsku]] reč za munju ''ra‘ad'' ({{script|ar|رعد}}) koja označava [[electric ray|električnu ražu]].&lt;ref name=&quot;EncyclopediaAmericana&quot;&gt;''The [[Encyclopedia Americana]]; a library of universal knowledge'' (1918), [[New York City|New York]]: Encyclopedia Americana Corp&lt;/ref&gt;

Još u [[antika|antičko vreme]] zapažena je pojava da [[ćilibar]], kada se trlja krznom, dobiva svojstvo privlačenja lakih predmeta (perje, dlake, papirići).&lt;ref name=stewart&gt;
{{Citation
| first = Joseph | last=Stewart
| title = Intermediate Electromagnetic Theory
| publisher = World Scientific|year=2001
|isbn=978-981-02-4471-2| pages = 50}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation
| first = Brian | last=Simpson
| title = Electrical Stimulation and the Relief of Pain
| publisher = Elsevier Health Sciences|year=2003
|pages=6-7|isbn=978-0-444-51258-1|pages=}}&lt;/ref&gt; To je bilo poznato starim mediteranskim narodima. Filozof [[Tales iz Mileta]] je, oko 600 god. p. n. e. izveo niz eksperimenata u kojima je dolazilo do pojave statičkog elektriciteta, i na osnovu njih je zaključio da trenje daje ćilibaru magnetska svojstva, što je bilo u suprotnosti sa mineralima, npr. magnetitom, kojima nije bilo potrebno trenje da bi privlačili predmete. Tales je pogrešio u pretpostavci da protrljan ćilibar ima magnetska svojstva, ali će kasnija nauka dokazati vezu između magnetizma i elektriciteta.

Postoje tvrdnje da su još [[Persijanci]] znali za [[galvanizacija|galvanizaciju]] (prevlačenje materijala metalom električnim putem). Naime, 1936. godine u blizini Bagdada pronađena je [[Bagdadska baterija]], koja liči na galvansku ćeliju. Pretpostavka još uvek nije dokazana, ni opovrgnuta, da je ova ćelija imala električna svojstva i da je korišćena za prevlačenje srebrnih objekata zlatom.&lt;ref&gt;{{Citation
| first = Arran | last=Frood
| title = Riddle of 'Baghdad's batteries'
| publisher = BBC
|date=27. 2. 2003
| accessdate=16. 2. 2008| url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/2804257.stm}}&lt;/ref&gt;

=== Novi vek ===

Engleski lekar i fizičar [[Vilijam Gilbert]] je [[1600]]. godine u svom delu ''[[De Magnete]]'' prvi izložio razliku između elektriciteta i magnetizma. On je koristio ćilibarsku šipku (gr. ηλεκτρον ''elektron'' – ćilibar) protrljanu krznom, i iskovao pridev ''electricus'' da označi svojstvo nekih predmeta da privlače druge, nakon trljanja krznom. Tela s opisanim svojstvima nazvao je električna tela (lat. ''corpora electrica'').&lt;ref&gt;{{Citation
| first = Brian | last=Baigrie
| title = Electricity and Magnetism: A Historical Perspective
| publisher = Greenwood Press|year=2006
|pages=7-8|isbn=978-0-313-33358-3|pages=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation
| first = Gordon | last=Chalmers
| title = The Lodestone and the Understanding of Matter in Seventeenth Century England
| journal = Philosophy of Science|year=1937
| volume = 4
| issue = 1
|pages=75-95
| doi = 10.1086/286445}}&lt;/ref&gt; Moderna istraživanja elektriciteta nastavili su [[Otto von Guericke|Oto fon Gerike]], [[Robert Bojl]], [[Stephen Gray (scientist)|Stiven Graj]] i [[Charles François de Cisternay du Fay|C. F. du Fej]].&lt;ref name=&quot;guarnieri 7-1&quot;&gt;{{Cite journal|last=Guarnieri| first = M.|year=2014| title = Electricity in the age of Enlightenment| journal = IEEE Industrial Electronics Magazine| volume = 8| issue = 3| doi = 10.1109/MIE.2014.2335431| ref = harv|pages=60-63}}&lt;/ref&gt; U tadašnjoj terminologiji, električnim telima su nazivani [[električni izolator|izolatori]], poput stakla i voska, dok su neelektričnim telima nazivani [[Električni vodič|provodnici]], poput metala, vode i vlažnih tela, jer na njima se &quot;slabo ili nimalo elektriciteta ne poznaje&quot;.&lt;ref&gt;Vuk Marinković, Načela fizike (str. 425). Beograd, 1851.&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Kako god što se neelektrična tela trenjem elektrisati ne mogu, tako se isto tela električna ne mogu elektrisati saobštavanjem.&lt;ref&gt;Vuk Marinković, Načela fizike (str. 437). Beograd, 1851.&lt;/ref&gt;|''[[Načela fizike]]''}}

[[Datoteka:Benjamin Franklin Lightning Experiment 1752.jpg|desno|mini|[[Bendžamin Frenklin]] je uhvatio elektricitet iz atmosfere [[1752]]. godine, kada je tokom oluje s grmljavinom puštao zmaja.]]

[[Bendžamin Frenklin]] je dosta intenzivno izučavao elektricitet. Najpoznatiji je po svom ogledu sa letećim zmajem iz [[1752]]. godine, kada je dokazao da munja ima električnu prirodu. On je zakačio zmaja za ovlažen kanap, na čijem je drugom kraju bio zavezan metalan ključ. Pustio je zmaja da leti visoko, baš u vreme kada je bila grmljavina. Iz ključa su počele da iskaču varnice, što je bio dokaz se zmaj naelektrisao pod uticajem oblaka. On je takođe zaslužan za otkriće gromobrana, jer je otkrio da visoke šipke sa oštrim vrhovima mogu da sprovedu struju iz groma u zemlju.&lt;ref&gt;{{citation
| first = James | last=Srodes
| title = Franklin: The Essential Founding Father
|pages=92-94|year=2002
| publisher = Regnery Publishing|isbn=978-0-89526-163-2|pages=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation
| last=Uman
| first = Martin|authorlink = Martin A. Uman
| title = All About Lightning
| publisher = Dover Publications|year=1987| url = http://ira.usf.edu/CAM/exhibitions/1998_12_McCollum/supplemental_didactics/23.Uman1.pdf
| format = PDF|isbn=978-0-486-25237-7|pages=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation
| last=Riskin
| first=Jessica
| title=Poor Richard’s Leyden Jar: Electricity and economy in Franklinist France
| year=1998
| url=http://www.stanford.edu/dept/HPS/poorrichard.pdf
| pages=327
| access-date=2020-08-14
| archive-date=2014-05-12
| archive-url=https://web.archive.org/web/20140512220545/http://www.stanford.edu/dept/HPS/poorrichard.pdf
| dead-url=yes
}}&lt;/ref&gt;

Pojedini naučnici iz [[18. vek]]a su slutili da električna sila, poput gravitacione, se smanjuje sa distancom (tj., da je obrnuto srazmerna kvadratu rastojanja) uključujući [[Danijel Bernuli|Danijela Bernulija]] i [[Alesandro Volta|Alesandra Volta]]. Obojica su merila silu između ploče kondenzatora, a [[Franc Epinus]] koji je objavio inverzno-kvadratni zakon u [[1758]]. godini. Na osnovu eksperimenata na naelektrisanim sferama, [[Džozef Pristli]] u Engleskoj bio je među prvima koji predlaže da električna snaga prati inverzno-kvadratni zakon, sličan [[Njutnov zakon univerzalne gravitacije|Njutnovom zakonu univerzalne gravitacije]]. Međutim, on nije generalizovao ili razradio ovo. U [[1767]]. godini, on je pretpostavio da sila između dva naboja varira kao obrnutom kvadratu rastojanja. U [[1769]], škotski fizičar [[Džon Robison]] je objavio da, prema njegovim merenjima, sila odbijanja između dve sfere sa istim znakom varira kao x -2.06. Početkom [[1770e|1770-ih]] godina, zavisnost sile između naelektrisanih tela na obe distance i punjenja već je bilo otkriveno, ali nije objavljeno, po Henriju Kevendišu iz Engleske.

Konačno, [[1785]]. godine, francuski fizičar [[Šarl-Ogisten de Kulon]] je objavio svoja prva tri izveštaja o elektricitetu i [[magnetizam|magnetizmu]], gde je izneo svoj zakon. Ova publikacija je od suštinskog značaja za razvoj teorije elektromagnetizma. On je koristio torzionu vagu za proučavanje odbojne i privlačne sile naelektrisanih čestica, i utvrdio da je veličina električne sile između dve ključne tačke punjenja direktno proporcionalna proizvodu naboja i obrnuto proporcionalna kvadratu rastojanja između njih.

[[1791]]. godine [[Luiđi Galvani]] otkrio pojavu [[bioelektricitet]]a, pokazujući da je elektricitet medijum kojim [[neuron]]i prenose signale do mišića, odnosno način kako nervi izazivaju grčenje mišića.&lt;ref name=&quot;guarnieri 7-1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;guarnieri 7-2&quot;&gt;{{Cite journal|last=Guarnieri| first = M.|year=2014| title = The Big Jump from the Legs of a Frog| journal = IEEE Industrial Electronics Magazine| volume = 8| issue = 4| doi = 10.1109/MIE.2014.2361237| ref = harv|pages=59-61,69}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kirby&gt;
{{citation
| first = Richard S. | last=Kirby
| title = Engineering in History
|pages=331-333|year=1990
| publisher = Courier Dover Publications|isbn=978-0-486-26412-7|pages=}}&lt;/ref&gt; [[Alesandro Volta]] je [[1800]]. godine izumeo bateriju, [[Voltin stup]], koja je postala najpouzdaniji izvor energije. Voltina baterija, napravljena od naizmeničnih slojeva cinka i bakra, je pružila naučnicima pouzdaniji izvor električne energije od [[Elektrostatički generator|elektrostatičkih mašina]] koje su ranije korištene.&lt;ref name=&quot;guarnieri 7-2&quot;/&gt;&lt;ref name=kirby/&gt; Vezu između električnog i magnetskog polja, odnosno preponavanje [[elektromagnetizam|elektromagnetizma]] kao jedinstvenog električnog i magnetnog fenomena, otkrili su [[Hans Kristijan Ersted]] i [[Andre-Mari Amper]] tokom 1819–1820. [[1821]]. godine [[Majkl Faradej]] je otkrio elektromagnetnu indukciju i izumeo [[električni motor]]. [[Georg Om]] je matematički analirao električno kolo 1827. godine.&lt;ref name=kirby/&gt; Sredinom 19. veka, elektricitet je upotrebljavan kao [[lek]] različitih bolesti, npr. kostobolje, reumatičnih bolova, itd.&lt;ref&gt;Vuk Marinković, Načela fizike (str. 461). Beograd, 1851.&lt;/ref&gt;

Elektricitet i magnetizam (i svetlost) su definitivno povezani doprinosom [[Džejms Klerk Maksvel|Džejmsa Klerka Maksvela]], a posebno njegovim radom „''[[On Physical Lines of Force]]''“ iz 1861. i 1862.&lt;ref&gt;Berkson, William (1974) [https://books.google.com/books?id=hMc9AAAAIAAJ&amp;pg=PA148&amp;dq=maxwell+on+physical+lines+of+force#v=onepage&amp;q=maxwell%20on%20physical%20lines%20of%20force&amp;f=false Fields of force: the development of a world view from Faraday to Einstein] pp. 148. Routledge, 1974&lt;/ref&gt; Pred kraj 19. veka elektricitet je ušao u industrijsku i kućnu upotrebu. Tokom ovog perioda se desila velika ekspanzija industrije i mnogih tehnologija koje su se zasnivale na elektricitetu. Raznovrsna svojstva elektriciteta kao oblika energije omogućavaju veoma široku upotrebu u saobraćaju, fabrikama, grejanju, osvetljavanju, komunikacijama i računarstvu.

U 20. veku je ostvaren ogroman napredak i u elektroinženjerstvu, za šta su zaslužni, pre svih [[Nikola Tesla]], ali i [[Tomas Alva Edison|Tomas Edison]], [[Džordž Vestinghaus]], [[Aleksander Grejam Bel|Aleksandar Grejem Bel]], [[Ernst fon Simens]], [[Vilijam Tomson, 1. baron Kelvin|Lord Kelvin]]. Elektricitet je prešao put od male naučne zanimljivosti do esencijalne alatke moderne industrije, i prouzrokovao je [[Druga industrijska revolucija|drugu industrijsku revoluciju]].

== Koncepti ==
=== Naelektrisanje ===
{{main|Električni naboj}}
[[File:Cargas electricas.png|thumb|[[Kulonov zakon]]: Istoimeni električni naboji se odbijaju, a suprotni privlače.]]

[[Naelektrisanje]] ili [[električni naboj]] je osnovno svojstvo subatomskih [[čestica]], kojim se odlikuju [[elektromagnetna interakcija|elektromagnetne interakcije]]. Naelektrisana tvar stvara [[Elektromagnetsko polje|elektromagnetno polje]]. Naelektrisanje je uzrok, a takođe podleže dejstvu elektromagnetnih polja. Međudejstvo naelektrisanja i polja je uzrok [[elektromagnetska sila|elektromagnetne sile]] koja predstavlja jednu od četiri [[osnovne sile]] u prirodi.

Postoje dve vrste naelektrisanja, pozitivno i negativno, a obeležavaju se znacima plus (+) i minus (-). Različita naelektrisanja se privlače, a ista odbijaju.

Naelektrisanje se nekada smatralo neprekidnom i beskonačno deljivom osobinom. Danas je poznato da postoji najmanja količina naelektrisanja. Ona se vezuje za [[Elementarni naboj|elementarno naelektrisanje]] [[elektron]]a. Svako naelektrisano telo u prirodi ima višak ili manjak elektrona. Stoga se kaže da je količina naelektrisanja konačan skup [[količina elementarnog naelektrisanja|elementarnih količina elektriciteta]].{{physconst|e|ref=only}}

=== Statički elektricitet ===
{{main|Statički elektricitet}}
[[File:Cat demonstrating static cling with styrofoam peanuts.jpg|thumb|Mačka sa komadima stiropora usled statičkog naelektrisanja.]]

[[Statički elektricitet]] je vrsta elektriciteta koji, za razliku od [[Električna struja|električne struje]], miruje.&lt;ref&gt;Oxlade, Chris. Electricity &amp; magnetism. Des Plaines, IL, Heinemann Library, c.2000. p. 32&lt;/ref&gt; Statičko naelektrisanje se u većini slučajeva stvara dodirom i odvajanjem dva materijala. Razlog nastanka nalazi se u nejednakoj razmeri, odnosno neravnoteži elektrona među materijalima koji se dodiruju. Skoro svaki predmet može biti neka vrsta sakupljača statičkog elektriciteta. U svakodnevnom životu to su najčešće sintetička odeća, tepisi, zavese, nameštaj obložen plastikom, kućni aparati i drugi električni uređaji. Nekad je reč o struji koja ostaje zarobljena u nekom izolacionom telu, čak i kada se ukloni izvor napajanja.&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;&gt;Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 29), Beograd, 2007.&lt;/ref&gt;

Statički elektricitet se najčešće [[Električno pražnjenje|prazni]] sporo tokom vremena, ali se u nekim slučajevima prazni odjednom. Na primer, dok hodamo, stopala se taru o tepih i telo sakuplja statički elektricitet. Kad dodirnemo metalni predmet, npr. kvaku ili slavinu, statički elektricitet će se brzo isprazniti iz tela, pri čemu ćemo osetiti slab [[udar struje]]. [[Munja]] je najpoznati oblika naglog [[Električno pražnjenje|pražnjenja]] statičkog elektriciteta u prirodi.&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;/&gt; Pri elektrostatičkom [[Električno pražnjenje|pražnjenju]] javljaju se vrlo visoki [[napon]]i, uz ekstremno slabe [[električna struja|struje]]. Češljajući kosu po veoma suvom vremenu, stvaramo nekoliko desetina hiljada [[volt]]i statičkog elektriciteta, ali je [[jačina struje]] praktično zanemarljiva. Slaba struja sprečava da nas statičko pražnjenje povredi, pa osećamo samo neprijatno peckanje.&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;/&gt;

=== Električna struja ===
{{main|Električna struja}}
[[Datoteka:Lichtbogen 3000 Volt.jpg|thumb|right|[[Električni luk]] je vidljiva demonstracija električne struje.]]
[[Električna struja]] (''[[strujanje]] elektriciteta'') je usmereno kretanje [[Naelektrisanje|naelektrisanih]] čestica, najčešće [[elektron]]a, usled [[napon]]a.&lt;ref name=&quot;Jugoslav Karamarković 2005&quot;&gt;Jugoslav Karamarković, Fizika (str. 170), Univerzitet u Nišu, 2005.&lt;/ref&gt; Struja može biti: 
* [[Jednosmerna struja|jednosmerna]] (DC): elektroni se kroz žicu ili električno kolo kreću u jednom smeru.
* [[naizmenična struja|naizmenična]] (AC): elektroni se kreću u jednom pa u drugom smeru, u ciklusu koji se neprestano ponavlja.&lt;ref&gt;Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 26), Beograd, 2007.&lt;/ref&gt;

Električna struja se može obrazovati u čvrstim, tečnim i gasovitim sredinama, ali i vakuumu.&lt;ref name=&quot;Jugoslav Karamarković 2005&quot;/&gt; Nosioci [[naelektrisanje|naelektrisanja]] u metalima su slobodni [[elektron]]i, u elektrolitima negativni i pozitivni [[jon]]i, u gasovima joni i elektroni, a u poluprovodnicima elektroni i šupljine.&lt;ref&gt;{{cite book
 | title = The electronics companion
 | author = Anthony C. Fischer-Cripps
 | publisher = CRC Press
 | year = 2004
 | isbn = 978-0-7503-1012-3
 | page = 13
 | url = https://books.google.com/books?id=3SsYctmvZkoC&amp;pg=PA13
 }}&lt;/ref&gt; Bez [[napon]]a, gibanje elektrona je haotično, odnosno svaki smer je jednako moguć. Ako u [[Električno kolo|kolu]] postoji razlika [[električni potencijal|potencijala]], tj. [[Električni napon|napon]], elektroni dobijaju zajedničku komponentu brzine kretanja prema pozitivnom polu ([[driftna brzina]]). Kad god se elektroni kreću kroz neku sredinu, proizvode toplotu.&lt;ref&gt;Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 61), Beograd, 2007.&lt;/ref&gt; Električna struja može proizvoditi [[Rad (fizika)|rad]], tj. [[električna energija]] se može pretvoriti u drugu energiju, na primjer, [[toplota|toplotnu]], [[svjetlo]]snu ili [[mehanička energija|mehaničku]].&lt;ref name=&quot;Osnove elektrotehnike za početnike&quot;/&gt; Svako strujanje elektriciteta stvara [[magnetno polje|magnetsko polje]], što je predmet proučavanja [[Elektromagnetizam|elektromagnetizma]].

[[Jačina električne struje]] je količina naelektrisanja koja teče kroz provodnik u jedinici vremena.&lt;ref name=&quot;Jugoslav Karamarković 2005&quot;/&gt; [[Međunarodni sistem jedinica|Merna jedinica]] je [[amper]],&lt;ref name=&quot;learn-physics-today&quot;&gt;{{cite web| url         = http://library.thinkquest.org/10796/ch13/ch13.htm
| title       = Learn Physics Today!|accessdate=10. 3. 2009.|author     = Lakatos, John
|author2     = Oenoki, Keiji
 |author3     = Judez, Hector
 |author4     = Oenoki, Kazushi
 |author5     = Hyun Kyu Cho
|year=1998|publisher   = Colegio Dr. Franklin D. Roosevelt
| location    = Lima, Peru
|url-status=dead
 | archiveurl  = https://web.archive.org/web/20090227065653/http://library.thinkquest.org/10796/ch13/ch13.htm|archivedate=27. 2. 2009
| df          = 
}}&lt;/ref&gt; zbog toga se jačina struje naziva i amperaža.

=== Električno polje ===
{{main|Električno polje}}
[[datoteka:VFPt charges plus minus thumb.svg|mini|desno|Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni i negativni [[električni naboj]].]]
[[Električno polje]] je [[prostor]] u kojem [[električni naboj]] djeluje na drugo električno tijelo. Električki nabijena tijela okružena su električnim poljem. Teorijski se to polje prostire u beskonačnost, a praktički je ono vrlo maleno. Smjer u kojem djeluje električna sila pokazuju električne [[silnice]]. Veličina koja opisuje jakost djelovanja električnoga polja na električne naboje naziva se jačina električnoga polja. To je [[vektor]]ska veličina kojoj je iznos jednak [[sila|sili]] ''F'' proizvedenoj na pozitivni jedinični naboj ''Q'', a njezin se smjer podudara sa smjerom sile.

Nasuprot teoriji međusobnoga djelovanja električnih naboja na udaljenosti ([[Coulombov zakon]]), [[Michael Faraday|M. Faraday]] je uvođenjem pojma električnoga polja postavio novu teoriju djelovanja u blizini. Električno polje može se predočiti električnim [[silnica]]ma: [[krivulja]]ma kojima [[tangenta|tangente]] u svakoj točki krivulje pokazuju smjer jakosti polja; [[gustoća]] je silnica na svakome mjestu razmjerna iznosu jakosti polja. Električne silnice u [[Elektrostatika|elektrostatskome]] polju izlaze iz pozitivno nabijenih tijela, a poniru na negativno nabijena tijela. U elektrostatskim prilikama unutar vodljivoga (na primjer [[metal]]nog) tijela nema električnoga polja, a naboji se zadržavaju samo na njegovoj površini, gdje miruju. Kada [[električni naboj]]i miruju ili se [[gibanje|gibaju]] jednolikom [[brzina|brzinom]], električno se polje promatra zasebno i neovisno o [[magnetno polje|magnetnom polju]]. No ako se električno i magnetsko polje mijenjaju, onda se moraju promatrati zajedno kao [[elektromagnetsko polje]]. Klasičnu teoriju elektromagnetskih polja postavio je [[James Clerk Maxwell|J. C. Maxwell]].&lt;ref&gt;'''električno polje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17595] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190209124145/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17595 |date=2019-02-09 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

=== Električni potencijal ===
{{main|Električni potencijal}}

Električni potencijal je sposobnost električnog polja da izvrši neki rad, odnosno [[fizička veličina]] koja opisuje [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] [[Električni naboj|električki nabijene]] čestice u [[Elektrostatika|statičkom]] [[električno polje|električnom polju]].&lt;ref&gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17589 &quot;električni potencijal&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200927171503/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17589 |date=2020-09-27 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], www.enciklopedija.hr, 29. svibnja 2017.&lt;/ref&gt; Električni se potencijal ne može neposredno mjeriti, već se mjeri [[razlika potencijala]] između dviju točaka nekog sustava, koja je u statičkom slučaju jednaka [[električni napon|električnom naponu]].

Potencijalna energija električki nabijenog tijela u električnom polju naziva se [[Elektrostatika|elektrostatska]] energija. Za svako tijelo koje se nalazi u nekom električnom stanju svojstven je njegov [[potencijal]]. Električni potencijal je stupanj električnog stanja nekog tijela. Odnosno, električni potencijal u nekoj točki električnog polja jednak je radu koji je potreban da se pozitivna jedinica količine elektriciteta dovede iz beskonačnosti u tu točku polja.

=== Elektromagnet ===
{{main|Elektromagnet}}
[[Datoteka:Electromagnetism.svg|thumb|right|Struja koja teče kroz provodnik stvara magnetno polje oko provodnika.]]

[[Elektromagnet]] je [[magnet]] kod koga je potrebno napajanje [[električna struja|električnom strujom]] da bi se održalo sopstveno [[magnetsko polje|magnetno polje]].&lt;ref&gt;Pojmovnik - Rečnik elektrotehnike na pet jezika, Miljan M. Rašović, Beograd 1991, YU. {{page|year=| isbn = 86-81277-70-5|pages=}}&lt;/ref&gt; To je jednostavna naprava koja se sastoji od [[namotaj]]a [[električni provodnik|električki provodne]] žice oko [[feromagnetizam|feromagnetskog]] jezgra. Obično se koristi kao dio [[relej]]a, [[solenoid]]a, [[elektromotor]]a i drugih naprava. Za razliku od trajnoga [[magnet]]a, elektromagnet je privremeni magnet jer prestankom toka struje nestaje i magnetsko polje. Kao i trajni magnet, elektromagnet privlači željezne predmete koji se nalaze u njegovoj blizini, a jednako tako ima najmanje dva magnetska pola.

Najjednostavniji je elektromagnet [[električna zavojnica]] kroz koju može teći električna struja. Što je u zavojnici više zavoja, to je jače magnetsko polje uz jednaku električnu struju, a ono se silno poveća ako se u unutrašnjost zavojnice umetne jezgra od [[željezo|željeza]] ili [[čelik]]a velike [[Magnetska permeabilnost|permeabilnosti]]. Najčešća primjena elektromagneta je u [[sklopni aparat|sklopnim aparatima]], elektromagnetskim [[slušalica]]ma i [[mikrofon]]ima, [[Mjerni instrument|mjernim električnim instrumentima]] i drugo. Vrlo je važna primjena elektromagneta za stvaranje jakih magnetskih polja potrebnih za elektromehaničku pretvorbu energije u [[električni generator|električnim generatorima]] i [[elektromotor|električnim motorima]]. Vrlo jaka magnetska polja, potrebna za rad sa složenim instrumentima u [[laboratorij]]skim uvjetima (maseni [[spektrometar]], [[akcelerator čestica]] i drugo), mogu se ostvariti samo primjenom snažnih elektromagneta.&lt;ref&gt;'''elektromagnet''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17626] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924051057/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17626 |date=2020-09-24 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

=== Elektrokemija ===
{{main|Elektrokemija}}
[[Datoteka:Volta-and-napoleon.PNG|thumb|left|Talijanski fizičar [[Alessandro Volta]] pokazuje svoju električnu bateriju francuskom vladaru [[Napoleon Bonaparte|Napoleonu Bonaparti]] početkom 19. stoljeća.]]
[[Elektrohemija]] je jedna od grana [[kemija|kemije]]. Proučava kemijske reakcije koje se događaju između [[električni vodič|električnog vodiča]] (metalne, poluprovodničke ili grafitne [[elektroda|elektrode]]) i ionskog vodiča ([[elektrolit]]a) prilikom kojih dolazi do prijenosa [[elektron]]a između elektrode i elektrolita. Ako je neka kemijska reakcija izazvana vanjskim [[električni napon|naponom]], kao u slučaju elektrolize ili ako napon nastaje kao posljedica kemijske reakcije, kao u [[baterija]]ma, ta reakcija naziva se elektrokemijskom reakcijom. Elektrokemijske reakcije krutih i tekućih [[materija|tvari]] odvijaju se prostorno odvojene jedna od druge.

Elektrokemija je od [[19. vijek|19. stoljeća]] na dalje, dobila veliku praktičnu primjenu u mnogim područjima poput [[transport|prijevoza]], [[telekomunikacije|telekomunikacija]], [[astronautika|astronautike]] i dr. Kemijske reakcije u kojima dolazi do prijenosa elektrona između [[atom]]a zovu se oksidacijsko-redukcijske ili [[oksido-redukcija|redoks]] reakcije. Elektrokemija proučava situacije u kojima su reakcije [[oksidacija|oksidacije]] i [[redukcija|redukcije]] prostorno odvojene, pri čemu se protok elektrona ostvaruje kroz vanjski [[strujni krug]].

=== Piezoelektricitet ===
{{glavni|Piezoelektrični učinak}}
[[Datoteka:SchemaPiezo.gif|mini|desno|[[Piezoelektrični učinak]] je pojava stvaranja [[Električni naboj|električnog naboja]] na površini posebno odrezanog kristala (čvrsti [[dielektrik]] - [[Električni izolator|izolator]]), koji je pritisnut spoljnom [[sila|silom]].&lt;ref name='InstrumentAnalysis'&gt;{{Cite book|title=Principles of Instrumental Analysis |url=https://archive.org/details/principlesofinst0006skoo | edition = 6th |year=2007| first = F. James | last=Holler| last2=Skoog| first2 = Douglas A. | last3=Crouch| first3 = Stanley R. | chapter = Chapter 1 | publisher = Cengage Learning |isbn=978-0-495-01201-6|pages=[https://archive.org/details/principlesofinst0006skoo/page/8 9]}}&lt;/ref&gt;]]

[[Piezoelektrični efekt]] ([[Grčki jezik|grč]]. ''piezo'' - gurati) je pojava stvaranja [[Električni naboj|električnog naboja]] na površini posebno odrezanog [[kristal]]a (čvrsti dielektrik - [[Električni izolator|izolator]]) koji je elastično deformiran spoljnom [[sila|silom]]. Jedna strana (površina) tog kristala nabiće se negativno, a druga pozitivno. Dakle, kristal postaje električni polarizovan. Polarizacija kristala je najveća kada je [[Napon (mehanika)|naprezanje]] usmereno u pravcu piezoelektrične ose kristala. Promenom smera deformacije (pritisak - [[Testiranje istezanja|istezanje]]) dolazi do polarizacije obrnutog smera. Piezoelektrični efekt otkrili su 1890. Žak i [[Pjer Kiri]].&lt;ref name=&quot;Manbachi, A. and Cobbold R.S.C. 2011 187–196&quot;&gt;{{cite journal|last=Manbachi| first = A. | last2=Cobbold| first2 = R.S.C. | title = Development and Application of Piezoelectric Materials for Ultrasound Generation and Detection | journal = Ultrasound | volume = 19 | issue = 4 |year=2011| doi = 10.1258/ult.2011.011027|pages=187-196}}&lt;/ref&gt; Koristi se u [[senzori]]ma [[pritisak|pritiska]]. Najznačajniji piezoelektrični materijali su [[kvarc]] ( [[Silicijum dioksid|SiO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]]), [[Kalijum natrijum tartrat|Segnetova so]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://groups.ist.utl.pt/rschwarz/rschwarzgroup_files/Ferroelectrics_files/A%20Short%20History%20of%20Ferroelectricity.pdf| title = A Short History of Ferroelectricity | publisher = Talari.com |date=4. 12. 2009 | accessdate=4. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|url=https://books.google.com/books?id=dkQEAAAAYAAJ&amp;pg=PA208| last=Brewster| first = David| title = Observations of the pyro-electricity of minerals | journal = The Edinburgh Journal of Science | volume = 1 |year=1824|pages=208-215}}&lt;/ref&gt; [[turmalin]], [[topaz]], [[kost]], [[svila]], [[Drvo (materijal)|drvo]], te veštački materijali poput raznih vrsta [[Keramika (materijal)|keramike]], [[plastika|plastike]] i kristala, a u novije vreme PZT keramike. Iako je dugo nakon otkrića bio samo zanimljiv [[laboratorija|laboratorijski]] efekt, s vremenom je pronašao primenu u brojnim [[Mašina|uređajima]].&lt;ref name='Piezoelectric Sensorics'&gt;{{Cite book|title=Piezoelectric Sensorics: Force, Strain, Pressure, Acceleration and Acoustic Emission Sensors, Materials and Amplifiers|url=https://archive.org/details/piezoelectricsen0000gaut|isbn=978-3-662-04732-3| doi = 10.1007/978-3-662-04732-3|year=2002| first = G. | last=Gautschi| publisher = Springer}}&lt;/ref&gt; Prisutan je i obrnuti efekt: mehanička deformacija materijala kada je na njega primenjen [[električni napon]].&lt;ref&gt;[http://www.scribd.com/doc/22051398/PREDAVANJA “Ispitivanje materijala”], doc. dr. sc. Stoja Rešković, Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, www.scribd.com/doc, 2010.&lt;/ref&gt;

=== Električno kolo ===
{{main|Električno kolo}}
[[Datoteka:Ohm's Law with Voltage source.svg|desno|mini|Jednostavno [[električno kolo]] koje čine izvor napona i otpornik.]]

[[Električno kolo]] je skup predmeta i sredina koji obrazuju zatvoren put [[Električna struja|električne struje]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Jugoslav Karamarković, Fizika (str. 174), Univerzitet u Nišu, 2005.&lt;/ref&gt; Sastoji se od [[Napajanje|izvora struje]], [[Električni provodnik|provodnika]], [[Electrical load|potrošača]] i ostalih delova koji su međusobno spojeni i kroz koje teče [[električna struja|struja]]. Izvori električne energije u kolu su takozvani [[Aktivne komponente|aktivni elementi]] kola, a ostali su elementi [[Pasivne komponente|pasivni]].

Ukoliko kroz sve elemente nekog kola protiče ista struja takvo kolo se naziva prosto kolo. Za razliku od prostog, kroz složeno kolo protiče više različitih struja. Svaki deo složenog kola, kroz koji protiče jedna struja naziva se grana.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Proticanje električne struje električnim strujnim kolom uvek je praćeno pojavom [[magnetno polje|magnetnog]] i [[električno polje|električnog polja]] oko provodnika. [[Elektromagnetna sila|Elektromagnetna energija]] u električnom strujnom krugu pretvara se u [[toplota|toplotu]]. Koliko će se toplote stvoriti u nekom [[provodnik]]u zavisi od njegovog [[električni otpor|električnog otpora]], koji utiče na jačinu električne struje u kolu.

U električnom krugu kojim teče naizmenična struja, uticaj magnetskog i električnog polja na vrednosti [[napon]]a i struje izražava se [[Električni induktivitet|induktivnošću]] i [[električni kapacitet|kapacitetom]], koji su parametri električnog strujnog kola. Električno strujno kolo prikazuje se pomoću [[električna shema|električne sheme]].&lt;ref&gt;''Električni strujni krug'', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17581] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190328191756/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17581 |date=2019-03-28 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.&lt;/ref&gt;

=== Električna snaga ===
{{main|Električna snaga}}
[[Električna snaga]] je [[brzina]] promjene [[električna energija|električne energije]] s [[Vrijeme (fizika)|vremenom]], odnosno stopa po kojoj se [[električna energija]] prenosi kroz [[električno kolo]]. Snaga odgovara uloženom [[Rad (fizika)|radu]] [[Električna struja|elektri­čne struje]] koja protiče kroz neku [[Električne komponente|električnu komponentu]].&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 20), Beograd, 2007.&lt;/ref&gt; Na primer, kada se na [[sijalica|sijalicu]] primeni [[napon]] a struja poteče kroz [[vlakno]] sija­lice, uloženi rad se pretvara u zagrevanje vlakna. U tom primeru, snaga se može izračunati množenjem vrednosti napona s jačinom električne struje koja protiče kroz vlakno.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt; Što veći [[napon]] i [[Električna struja|struja]], veća i snaga.&lt;ref name=&quot;Osnove elektrotehnike za početnike&quot;&gt;{{Cite web |title=Osnove elektrotehnike za početnike |url=https://hometi.ru/bs/windows-and-doors/basics-of-electrical-engineering-for-beginners.html |access-date=2020-09-22 |archive-date=2024-12-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241217232237/https://hometi.ru/bs/windows-and-doors/basics-of-electrical-engineering-for-beginners.html }}&lt;/ref&gt;

[[Mjerna jedinica]] električne [[Snaga (fizika)|snage]] je [[vat]] (W), umnožak [[volt]]a (V) i [[amper]]a (A). Termin vataža se koristi kolokvijalno za električnu snagu u vatima.&lt;ref&gt;https://en.wiktionary.org/wiki/wattage&lt;/ref&gt;

=== Elektromagnetsko zračenje ===
{{main|Elektromagnetsko zračenje}}
[[Datoteka:Mavrica.jpg|mini|[[Svetlost]] je [[Vidljivi spektar|vidljivi deo spektra]] elektromagnetnoga zračenja.]]
[[Elektromagnetno zračenje]] označava [[val]]ove (ili [[foton]]e) [[elektromagnetno polje|elektromagnetnog polja]], koji se šire prostorom noseći elektromagnetnu energiju zračenja.&lt;ref&gt;*{{cite book | author=Purcell and Morin, Harvard University. | title=Electricity and Magnetism, 820p| edition= 3rd | publisher= Cambridge University Press, New York| year = 2013 | isbn= 978-1-107-01402-2}} p 430: &quot;These waves... require no medium to support their propagation. Traveling electromagnetic waves carry energy, and... the ''Poynting'' vector describes the energy flow...;&quot; p 440: ... the electromagnetic wave must have the following properties: 1) The field pattern travels with speed c (speed of light); 2) At every point within the wave... the electric field strength E equals &quot;c&quot; times the magnetic field strength B; 3) The electric field and the magnetic field are perpendicular to one another and to the direction of travel, or propagation.&quot;&lt;/ref&gt; Elektromagnetni val je sinhronizovano [[titranje]] električnog i magnetnog polja, koje se kroz [[prazan prostor]] širi [[Brzina svjetlosti|brzinom svetlosti]].

Na osnovu [[Valna dužina|valne dužine]] u [[Elektromagnetski spektar|spektru zračenja]] razlikujemo [[radio-talasi|radio-talase]], [[Infracrvena svetlost|infracrvene zrake]], [[vidljivi spektar|vidljivu svetlost]], [[Rendgenski zraci|rendgentske zrake]] i [[gama zraci|gama zrake]]. Elektromagnetno zračenje može se interpretirati dvojako, [[Valno-čestični dualizam|kao val ili čestica]]. Čestice koje kvantifikuju elektromagnetno zračenje su [[foton]]i.{{sfn|Hecht|2001|pp=}}{{sfn|Serway|Jewett|2004|pp=}} [[Elektromagnetno polje]] nastaje usled promene brzine kretanja [[Naelektrisanje|naelektrisanja]]. Nastanak električnog i magnetnog polja i njihovu povezanost objašnjavaju [[Maxwellove jednačine]]. Elektromagnetno zračenje nosilac je [[elektromagnetna sila|elektromagnetne sile]].

== Literatura ==
* {{Cite book| ref=harv| title = Piezoelectric Sensorics: Force, Strain, Pressure, Acceleration and Acoustic Emission Sensors, Materials and Amplifiers| url=https://archive.org/details/piezoelectricsen0000gaut|isbn=978-3-662-04732-3| doi = 10.1007/978-3-662-04732-3|year=2002| first = G. | last=Gautschi| publisher = Springer}}
* {{Cite book| ref=harv| title = Principles of Instrumental Analysis | url=https://archive.org/details/principlesofinst0006skoo| edition = 6th |year=2007| first = F. James | last=Holler| last2=Skoog| first2 = Douglas A. | last3=Crouch| first3 = Stanley R. | chapter = Chapter 1 | publisher = Cengage Learning |isbn=978-0-495-01201-6|pages=[https://archive.org/details/principlesofinst0006skoo/page/8 9]}}
* {{citation
| first = Mahmood
| last=Nahvi
| first2 = Edminister 
| last2=Joseph
| title = Electric Circuits|year=1965
| publisher=McGraw-Hill|isbn=9780071422413}}
* {{citation
| first=Percy | last=Hammond
| title = Electromagnetism for Engineers|year=1981
| publisher=Pergamon|isbn=978-0-08-022104-5
| bibcode=1951Natur.168....4G
| volume=168
|pages=4
| journal=Nature
| doi=10.1038/168004b0
| issue=4262 }}
* {{citation
| first=A.| last=Morely
| first2 = E.| last2=Hughes
| title = Principles of Electricity
| edition = 5th|year=1994
| publisher=Longman|isbn=978-0-582-22874-0}}
* {{citation
| first = M.S.| last=Naidu
| first2 = V.| last2=Kamataru
| title = High Voltage Engineering
| publisher = Tata McGraw-Hill|year=1982|isbn=978-0-07-451786-4}}
* {{citation
| first = James| last=Nilsson
| first2 = Susan | last2=Riedel
| title = Electric Circuits
| publisher = Prentice Hall|year=2007|isbn=978-0-13-198925-2}}
* {{citation
| first = Walter C. | last=Patterson
| title = Transforming Electricity: The Coming Generation of Change|year=1999
| publisher = Earthscan|isbn=978-1-85383-341-0}}
* Benjamin, P. (1898). [https://books.google.com/books?id=VLsKAAAAIAAJ A history of electricity (The intellectual rise in electricity) from antiquity to the days of Benjamin Franklin]. New York: J. Wiley &amp; Sons.

== Izvori ==
{{reflist|30em}}

== Povezano ==
* [[Naelektrisanje]]
* [[Atmosferski elektricitet]]
* [[Statički elektricitet]]
* [[Električna struja]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Electricity}}
* [http://www.ibiblio.org/kuphaldt/electricCircuits/DC/DC_1.html ''Basic Concepts of Electricity''] chapter from [http://www.ibiblio.org/kuphaldt/electricCircuits/DC/index.html ''Lessons In Electric Circuits Vol 1 DC''] book and [http://www.ibiblio.org/kuphaldt/electricCircuits/ series].
* [https://books.google.com/books?id=n-MDAAAAMBAJ&amp;pg=PA772&amp;dq=Popular+Mechanics+1931+curtiss#v=onepage&amp;q&amp;f=true &quot;One-Hundred Years of Electricity&quot;, May 1931, Popular Mechanics]
* [http://www.hometips.com/hyhw/electrical/electric.html Illustrated view of how an American home's electrical system works] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081010232545/http://hometips.com/hyhw/electrical/electric.html |date=2008-10-10 }}

{{Historija fizike}}
{{Klimatski elementi}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Elektricitet| ]]
[[Kategorija:Energija]]
[[Kategorija:Elektrotehnika]]
[[Kategorija:Klimatologija]]
[[Kategorija:Atmosfera]]</text>
      <sha1>8a16rme6dd09jo3nvp0xsb0aq30n9hw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektromotor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>38373</id>
    <revision>
      <id>42695793</id>
      <parentid>42410018</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:51:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695793</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12998" sha1="d7235f3u74j4bl4i1juix9e78i4p55m" xml:space="preserve">[[datoteka:Stator and rotor by Zureks.JPG|mini|desno|[[Rotor (elektrotehnika)|Rotor]] i [[stator]] elektromotora.]]

[[datoteka:3phase-rmf-noadd-60f-airopt.gif|mini|desno|[[Okretno magnetsko polje]].]]

'''Elektromotor''' ili '''električni motor''' je [[stroj]] koji pretvara [[električna energija|električnu energiju]] u [[mehanički rad]]. Dvije su glavne vrste električnih motora: motor na istosmjernu struju ([[istosmjerni motor]]) i motor na izmjeničnu struju ([[izmjenični motor]]).

Na temelju spoznaja o djelovanju [[magnetsko polje|magnetskih polja]] [[sila|silom]] na [[električni vodič|provodnik]] kojim teče [[električna struja]], prvi je poznat od 1833., a napajao se [[Istosmjerna struja|istosmjernom strujom]] iz [[baterija|baterije]] [[Galvanski elementi|galvanskih ćelija]]. Izumi izmjeničnih motora povezani su s primjenama [[Višefazni sustav|višefaznih sustava]] [[električna struja|električnih struja]] i [[napon]]a te okretnih [[magnetsko polje|magnetskih polja]], za što je najzaslužniji [[Nikola Tesla|N. Tesla]], a u uporabi su od 1888.&lt;ref&gt;'''električni motor (elektromotor)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17584] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190607033114/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17584 |date=2019-06-07 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt; Najčešći su rotacijski strojevi koji rad obavljaju okretanjem [[rotor]]a uz razvijanje okretnog [[moment]]a. Također postoje i [[linearni motor]]i koji stvaraju [[sila|silu]] koja uzrokuje [[ubrzanje]] i linearno gibanje [[masa|mase]], stroja ili predmeta pri čemu se obavlja mehanički rad.

U uporabi je mnogo vrsta i izvedbi elektromotora i danas su najviše korišteni pogonski strojevi u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti a poglavito u [[industrija|industriji]] i [[promet]]u. Primjeri korištenja u prometu su lokomotive [[vlak]]ova, [[tramvaj]]i, [[trolejbus]]i, [[električni automobil]]i.

== Motor jednosmerne struje ==
{{Glavni|Istosmjerni motor}}
[[datoteka:Universal motor commutator.jpg|mini|desno|Dijelovi [[istosmjerni motor|istosmjernog motora]] (na primjer [[usisivač]]a): ''(A)'' [[Komutator (elektromotor)|komutator]] ili kolektor, ''(B)'' [[četkica]] od elektro[[grafit]]a, ''(C)'' [[Električna zavojnica|namot]] ili [[Električni vodič|vodiči]] [[Rotor (elektrotehnika)|rotora]], ''(D)'' namot ili [[Električni vodič|vodiči]] [[stator]]a ''(F)'' priključak namota ili vodiča, ''(E)'' vodilica četkice.]]

'''Istosmjerni motor''' ili '''motor za istosmjernu struju''' pretvara istosmjernu električnu struju u [[kružno gibanje]]. Stroj je tako konstruiran da može raditi kao [[električni generator]] istosmjerne struje ako se mehanički pokreće vanjskom silom. Svojstven je dio rotora motora za istosmjernu struju [[Komutator (elektromotor)|kolektor ili komutator]], pa je prema tome u Hrvatskoj uvriježen naziv '''kolektorski motor'''. Putem kolektora i [[četkica]] ostvaruje se [[Kontakt (elektrotehnika)|električni kontakt (dodir)]] s [[Rotor (elektrotehnika)|rotorskim]] [[Električna zavojnica|namotom]] i pretvara [[izmjenična struja|izmjeničnu struju]] u [[Istosmjerna struja|istosmjernu]]. [[Motor]] se izvodi s neovisnom, serijskom, složenom (kompaundiranom) uzbudom ili s trajnim [[magnet]]ima. Zbog mogućnosti kontinuirane promjene brzine pokretanja istosmjerni se motor koristio u industriji te za pogon tračnih i nekih posebnih [[vozila]] (tramvaja, lokomotiva, elektromobila i drugo). Brzina se mijenja na razne načine, a u suvremenim se pogonima upravlja [[računalo]]m. Zbog mogućnosti napajanja iz [[akumulator]]skih [[baterija]], istosmjerni se motor koristi i kao pokretač [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora s unutarnjim izgaranjem]] (na primjer u [[automobili]]ma i [[dizel]]skim agregatima). Ipak, zbog izrade komutatora i njegova održavanja te habanja (trošenja) četkica i popratnog iskrenja, istosmjerni se motor, s obzirom na nabavnu cijenu i pogonsku pouzdanost, manje koristi nego kavezni asinkroni motor.

Klasični istosmjerni motor se sastoji od rotirajuće armature koja je oblikovana u obliku [[elektromagnet]]a s dva pola i od statora kojega čine dva permanentna magneta. Krajevi namota armature spojeni su na rotacijski prekidač, [[Komutator (elektromotor)|komutator]], koji prilikom svakog okretaja rotora dvaput mijenja smjer toka struje kroz armaturni namot stvarajući tako [[moment]] koji zakreće rotor. Protjecanjem istosmjerne struje kroz [[električni vodič|vodič]] koji se nalazi u magnetskom polju stvara se, prema [[pravilo lijeve ruke|pravilu lijeve ruke]], [[sila]] koja zbog svog [[hvatište|hvatišta]], koje se nalazi izvan [[os]]i rotacije rotora, stvara moment koji zakreće rotor. Električna veza između rotora i izvora istosmjerne struje se ostvaruje tako da se izvor istosmjerne struje spoji na [[grafit]]ne [[četkica|četkice]] koje kližu po komutatoru ili kolektoru. Prilikom prelaska četkice s jedne na drugu lamelu komutatora postoji trenutak kada se izvor nalazi u kratkom spoju uslijed čega dolazi do iskrenja četkica. Iskrenje četkica dovodi do polaganog uništavanja grafitnih četkica, ali i do [[oksidacija|oksidacije]] i trošenja komutatora, pa je to glavni nedostatak ove vrste [[motor]]a. Iskrenje se pojačava ako se povećava: brzina okretanja motora ([[broj okretaja]]), [[električni napon]], [[opterećenje]], odnosno struja kao posljedica povećanja napona ili opterećenja. Iskrenje osim samog uništavanja komutatora i četkica za posljedicu ima i stvaranje čujnog i električnog [[šum]]a.&lt;ref&gt;Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

== Motor izmjenične struje ==
{{Glavni|Izmjenični motor}}

Izmjenični motor ili motor za izmjenične struje može biti asinkron i sinkron.

=== Asinkroni ili indukcijski motor ===
{{glavni|Indukcijski motor}}
[[datoteka:Rotterdam Ahoy Europort 2011 (14).JPG|desno|mini|Presjek kroz [[Indukcijski motor|indukcijski ili asinkroni elektromotor]].]]

'''Izmjenični asinkroni''' ili '''indukcijski motor''', koji se napaja iz mreže [[Izmjenična električna struja|izmjeničnoga trofaznog ili jednofaznog napona]], najviše se koristi u [[industrija|industrijskim postrojenjima]]. Takav motor izveden za priključak na jednofaznu mrežu služi i u manjim uređajima, na primjer u radioničkim, laboratorijskim i kućanskim uređajima (crpke, perilice rublja i posuđa, hladnjaci). U asinkronome motoru okretno se [[magnetsko polje]] stvara prolaskom [[Trofazna struja|trofazne struje]] kroz trofazne namote smještene na [[stator]]u. Ono se može stvoriti i priključkom motora na jednofaznu mrežu, ako se dva fazna namota prostorno pomaknu za prikladan kut i ako se u jedan namot doda [[električni kondenzator]], kojim se ostvari fazni pomak među strujama kojima se napajaju ta dva namota ('''kondenzatorski motor'''). Nastalo okretno statorsko magnetsko polje inducira u rotorskim vodičima napone i struje koje stvaraju svoje okretno magnetsko polje. Međudjelovanjem tih dvaju polja stvaraju se elektromagnetske sile i [[zakretni moment]]i uzrokuju [[vrtnja|vrtnju]] [[Rotor (elektrotehnika)|rotora]]. Te sile i momenti postoje samo dotle dok [[silnice]] okretnoga polja sijeku [[električni vodič|električne vodiče]] rotora, a nestale bi onoga časa kada bi se brzine rotora i okretnoga polja izjednačile (sinkrona brzina), to jest kada bi nestalo relativnoga gibanja vodiča rotora prema okretnome polju, pa prema tome i induciranih napona i struja u rotorskim vodičima. Za ispravan rad takva motora nužno je da brzina vrtnje rotora bude neznatno manja od sinkrone brzine (takozvano klizanje rotora), pa odatle naziv asinkroni motor.

'''Kavezni motor''' je najčešće upotrebljavana vrsta asinkronoga motora nazvan prema rotorskom namotu koji se sastoji od neizoliranih, najčešće [[aluminij]]skih vodiča simetrično raspoređenih po obodu željezne jezgre rotora i kratko spojenih na oba kraja, što nalikuje kavezu ili krletki. Takav motor ima najveću primjenu u industriji jer u njegov rotor ne moramo dovoditi nikakvu struju, pa nisu potrebne ni četkice mi kolektor. Da bi se spriječilo njegovo preveliko zagrijavanje, na osovini rotora nalazi se [[ventilator]]. Sinhroni i asinhroni motori vrlo su jednostavni po konstrukciji, a time i jeftiniji od ostalih motora. I to osobito asinkroni motor, koji nema [[Komutator (elektromotor)|kolektora]] ni kliznih koluta.

Velika je zasluga [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] da je otkrio rotacijsko magnetsko polje pomoću kojeg je omogućio konstrukciju asinkronog motora. Rotacijsko [[magnetsko polje]], to jest magnetsko polje se vrti, možemo proizvesti s najmanje dvije izmjenične struje koje su pomaknute u fazi. Nalazi li se u tom rotacijskom magnetskom polju šupalj bakreni [[valjak]], magnetske [[silnice]] će ga u vrtnji sjeći, i u njemu će se inducirati električna struja. Magnetsko polje će djelovati na tu struju tako da će se valjak okretati u istom smjeru kojem se vrti magnetsko polje. U praksi se proizvodi rotirajuće magnetsko polje pomoću [[Trofazna struja|trofazne struje]], a rotor je izrađen iz [[Bakar (element)|bakrenih]] ili [[aluminij]]skih štapova, međusobno [[Izolacija|izoliranih]], koji su na krajevima kratko spojeni prstenima. Kako takav rotor izgleda kao kavez, zove se i kavezni rotor.

=== Sinkroni motor ===
{{glavni|Sinkroni stroj}}

[[datoteka:Synchronmot.jpg|desno|mini|Mali [[Sinkroni stroj|sinkroni motor]] s [[reduktor]]om iz [[mikrovalna pećnica|mikrovalne pećnice]].]]

'''Sinkroni motor''' ne razlikuje se u izvedbi statora od asinkronoga, ali su na rotoru ugrađeni trajni magneti ili je rotorski namot napajan istosmjernom strujom iz posebnog izvora. Takav će se rotor vrtjeti sinkrono s okretnim poljem stvorenim višefaznim statorskim strujama. Brzina vrtnje sinkronoga motora proporcionalna je [[frekvencija|frekvenciji]] u mreži na koju je motor priključen, a kako je ta frekvencija stalna, stalna je i brzina vrtnje bez obzira na opterećenost motora. Prednost je sinkronoga motora prema asinkronomu što ne opterećuje mrežu jalovim strujama za svoje [[Magnetizacija|magnetiziranje]], čak može davati jalovu struju u mrežu. Međutim, nedostatak mu je što pri svakom uključivanju na [[Električne mreže|električnu mrežu]] njegovu brzinu vrtnje treba približiti sinkronoj brzini, bilo malim pomoćnim motorom bilo u asinkronom radu, a zatim je sinkronizirati.

Generator izmjenične struje može također poslužiti i kao motor, samo namotaj statora treba priključiti na izvor izmjenične struje, a namotaj rotora na izvor istosmjerne struje. Kako magneti na rotoru imaju stalne polove, dok se polovi statora mijenjaju kao i [[izmjenična struja]], to se rotor mora okretati istom kutnom brzinom kolika je i [[frekvencija]] izmjenične struje. Zbog toga se on zove sinhroni motor. Ako se na primjer južni pol rotora između suprotnih polova statora, rotor će nastojati da se okrene prema sjevernom polu statora. Tu bi on stao kad se u istom trenutku ne bi promijenio smjer struje u statoru, te od sjevernog pola statora nastao južni pol. Zato se sinhroni motor ne može sam pokrenuti, jer kako se smjer struje u statoru brzo mijenja, tako se mijenja i smjer zakretnog momenta kojim magnetsko polje statora djeluje na rotor. Kod pokretanja mora biti odmah postignut [[sinkronizacija]] (istovremenost) između brzine rotora i frekvencije izmjenične struje da se motor može okretati. Zato se pokretanje vrši rukom kod malih motora ili pomoćnim motorom kod većih strojeva. Ako bi zbog opterećenja takav motor zaostao u brzini, izgubio bi sinhronizam i stao. Stoga se takvi motori ne mogu upotrijebiti tamo gdje se opterećenja mijenjaju.

== Univerzalni motor ==
'''Univerzalni motor''' sadrži [[Komutator (elektromotor)|komutator]] i zato može biti priključen na istosmjernu ili izmjeničnu mrežu. Na istosmjernome naponu radi kao serijski istosmjerni motor, a na izmjeničnome naponu smjerovi magnetiziranja uzbudnog i armaturnog namota istodobno se mijenjaju u ritmu frekvencije izmjenične mreže, čime se ostvaruju uvjeti za motorski rad. Zbog svoje univerzalnosti prikladan je za primjenu u laboratorijskim, radioničkim i kućanskim aparatima (razni električni alati, bušilice, miješalice, mlinovi, usisivači, sušila i slično).

== Posebne vrste elektromotora ==

[[datoteka:3417 09 Servogetriebe.jpg|desno|mini|Razne izvedbe [[servomotor]]a.]]

Postoje elektromotori posebnih izvedbi i namjena, kao što je na primjer [[servomotor]], koji se rabi u regulacijskim sustavima i [[servomehanizam|servomehanizmima]], selsinski motor za praćenje položaja izvršnoga sklopa, [[linearni motor]] kojemu se pokretni dio pomiče po pravcu i drugi.

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Electric motors}}

[[Kategorija:Elektrotehnika]]
[[Kategorija:Mašinstvo]]</text>
      <sha1>d7235f3u74j4bl4i1juix9e78i4p55m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Erie (jezero)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39900</id>
    <revision>
      <id>42695828</id>
      <parentid>42682056</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:11:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695828</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3389" sha1="n0lvz92yt84chpdni0ue74y9xrv5cke" xml:space="preserve">{{Jezero
| ime             =Jezero Erie&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Lac Erie&lt;/small&gt;
| slika           = Lake-Erie.svg
| slika_opis      = Karta [[Velika jezera|Velikih jezera]] sa pozicijom Eriea
| lokacija        = [[Severna Amerika|Sjeverna Amerika]]
|širina-stupnjevi = 42
|širina-minute    = 02
|širina-oznaka    = N
|dužina-stupnjevi = 81
|dužina-minute    = 02
|dužina-oznaka    = W
| površina        = 25 744
| zapremina       = 480
| dubina          = 19
| visina          = 174
| širina          = 92
| dužina          = 388
| vrsta           = [[Glacijalno jezero|glacijalno]]
| pritok          = [[Detroit (rijeka)|Detroit]]
| ulijeva         = [[Niagara (rijeka)|Niagara]]
| države= {{flag|Kanada}}&lt;br /&gt;{{flag|SAD}}
}}
'''Jezero Erie''' ([[francuski jezik|francuski]]: ''Lac Erie'') je četvrto po veličini od pet [[Velika jezera|Velikih jezero]] i deseto najveće jezero na svijetu &lt;ref name=&quot;Factmonster list&quot;&gt;[http://www.factmonster.com/ipka/A0001777.html Large Lakes of the World]. ''Factmonster.com.''&lt;/ref&gt;

Ono je najjužnije, najpliće i po [[volumen]]u najmanje od svih Velikih jezera,&lt;ref name=&quot;GLIN F&amp;F&quot;&gt;[http://www.great-lakes.net/lakes/ref/eriefact.html Lake Erie - Facts and Figures], ''Great Lakes Information Network.''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.factmonster.com/ce6/us/A0817584.html Erie, Lake], ''Factmonster.com.''&lt;/ref&gt;. Na sjeveru oplakuje [[Provincije i teritorije Kanada|kanadsku]] proviniju [[Ontario]], a na jugu [[Savezne države Sjedinjenih Američkih Država|američke države]] [[Ohio]], [[Pennsylvania|Pennsylvaniju]] i [[New York (savezna država)|New York]], a na zapadu državu [[Michigan]]. Jezero je dobilo po [[Američki domoroci u SAD|indijanskom]] [[Pleme Erie|plemenu Erie]], a koje je živjelo na južnim obalama prije nego što je istrijebljeno zbog pomaganja [[Huroni]]ma, neprijateljima [[Liga Irokeza|Lige Irokeza]].&lt;ref name=&quot;GLIN F&amp;F&quot;/&gt;

Veća površina koju je jezero imalo u prošlosti stvorilo je povoljne uvjete za razvoj [[poljoprivreda|poljoprivrede]] na obalama Ontarija, Ohioa, Pennsylvanije i New Yorka. Jezero je također poznato po komercijalnom i sportskom ribolovu. Međutim, zbog efekata [[zagađenje|zagađenja]] otkrivenih 1960-ih i 1970-ih, vodi se rasprava o intenzitetu komercijalnog ribolova.

== Izvori ==
{{Reflist}}

== Slike ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:The Lake Erie Shore at Reno Beach-Howard Farms.jpg|Plaža Howard Farms i kanal Cooley Canal na jezeru Erie kraj Toledoa u Ohiou
Datoteka:Lake Erie sunglint.JPG|Jezero Erie iz svemira, sa zapada
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Lake Erie}}
* [http://www.lakeerieislands.us Lake Erie Islands Directory]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204103544/http://www.middlebass2.org/LakeErieIslands.shtml |date=2012-02-04 }}
* [http://www.middlebass2.org/IslandsInLakeErie.PDF How many Islands are there in Lake Erie?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190619215144/http://www.middlebass2.org/IslandsInLakeErie.PDF |date=2019-06-19 }}
* [https://web.archive.org/web/20060406175814/http://www.epa.gov/glnpo/atlas/index.html EPA's Great Lakes Atlas]
* [http://www.coastwatch.msu.edu/ Great Lakes Coast Watch] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080511230142/http://www.coastwatch.msu.edu/ |date=2008-05-11 }}
{{Velika Jezera}}

[[Kategorija:Jezera u Kanadi]]
[[Kategorija:Jezera u Sjedinjenim Američkim Državama]]


{{Geog-stub}}</text>
      <sha1>n0lvz92yt84chpdni0ue74y9xrv5cke</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektroenergetika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45097</id>
    <revision>
      <id>42695782</id>
      <parentid>42483789</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:44:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695782</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16941" sha1="d7ymg8pndr4mg3qgrqqzogv3b84goqu" xml:space="preserve">{{Elektrotehnika}}
[[Datoteka:Dampfturbine_Montage01.jpg|thumb|220px|Parna turbina se koristi za dobijanje električne energije]]
'''Elektroenergetika''' je podoblast [[elektrotehnika|elektrotehnike]] koja se bavi proizvodnjom, prenosom i distribucijom [[električna energija|električne energije]], kao i električnim uređajima priključenim na takve sisteme kao što su [[električni generator|generatori]], [[elektromotor]]i, [[transformator]]i i uređaji [[energetska elektronika|energetske elektronike]]. Iako je veći deo ove oblasti usresređen na [[polifazni sistemi|trofazne naizmenične sisteme]], koji su standard za prenos i distribuciju, značajan deo oblasti bavi se konverzijom između [[jednosmerna struja|jednosmerne]] i [[izmjenična struja|naizmenične struje]], kao i razvojem specijalizovanih sistema koji se koriste u avionima i za električnu železnicu.

== Historija ==
Elektricitet je postao predmet interesovanja naučnika krajem [[17. vijek|17. veka]] uz radove [[William Gilbert|Vilema Džilberta]]. Tokom naredna dva veka načinjena su važna otkrića, poput [[inkadescentna sijalica|sijalice sa užarenim vlaknom]] i [[Voltin stup|Voltinog stuba]]. Najveće otkriće u elektroenergetici bilo je otkriće [[Michael Faraday|Majkla Faradeja]] iz [[1831]]. koji je dokazao da promena [[magnetni fluks|magnetnog fluksa]] indukuje [[elektromotorna sila|elektromotornu silu]] u namotaju žice, princip poznat po imenu [[elektromagnetna indukcija]] koji objašnjava rad generatora/elektromotora i transformatora.

Godine 1882. [[Thomas Alva Edison|Tomas Edison]] i njegova kompanija su izgradili prvu elektranu na svetu u ulici Perl u [[New York|Njujorku]]. U toj elektrani je ranilo nekoliko generatora koje su pokretale parne turbine i koji su u početku opsluživali oko 3.000 sijalica za 59 potrošača.&lt;ref&gt;{{cite web | first = Jasmin | last = Williams | title = Edison Lights The City | publisher = New York Post | url = http://www.nypost.com/seven/11302007/news/cextra/edison_lights_the_city_514905.htm | accessdate = 31. 03. 2008. | archive-date = 2008-03-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080309121533/http://www.nypost.com/seven/11302007/news/cextra/edison_lights_the_city_514905.htm }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | first = Casey | last = Grant | title = The Birth of NFPA | publisher = National Fire Protection Association | url = http://www.nfpa.org/itemDetail.asp?categoryID=500&amp;itemID=18020&amp;URL=About%20Us/History&amp;cookie%5Ftest=1 | accessdate = 31. 03. 2008. | archivedate = 2007-12-28 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20071228104759/http://www.nfpa.org/itemDetail.asp?categoryID=500&amp;itemID=18020&amp;URL=About%20Us%2FHistory&amp;cookie_test=1 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Elektrana je proizvodila [[jednosmerna struja|jednosmernu struju]], a kako u to vreme jednosmerna struja nije mogla biti transformisana na viši naponski nivo kako bi se smanjili gubici tokom prenosa, najveća udaljenost od generatora do prijemnika je bila oko 800 metara.&lt;ref&gt;{{cite press release  | title=Bulk Electricity Grid Beginnings  | publisher=New York Independent System Operator  | url=http://www.pearlstreetinc.com/NYISO_bulk_elect_beginnings.pdf  | accessdate=2008-05-25  | archive-date=2009-02-26  | archive-url=https://web.archive.org/web/20090226080753/http://www.pearlstreetinc.com/NYISO_bulk_elect_beginnings.pdf  | url-status=dead  }}&lt;/ref&gt;

U Londonu su iste godine [[Lusijen Golar]] i [[Džon Dikson Gibs]] predstavili prvi [[transformator]] koji se mogao koristiti u mreži. Praktična vrednost Golarovog i Gibsovog transformatora je bila prikazana 1884. u [[Torino|Torinu]], gde je taj transformator korišćen da osvetli oko 40 kilometara pruge energijom iz jednog [[električni generator|generatora]] naizmenične struje.&lt;ref&gt;{{citeweb | url=http://people.clarkson.edu/~ekatz/scientists/gaulard.html | title=Lucien Gaulard | first=Evgeny | last=Katz | date=08. 04. 2007. | accessdate=25. 05. 2008. | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080422072336/http://people.clarkson.edu/~ekatz/scientists/gaulard.html | archivedate=2008-04-22 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Uprkos uspehu ovakvog sistema, njih dvojica su napravili nekoliko grešaka, od kojih je najveća to što je primare transformatora vezao na red, tako da je uključenje ili isključenje jedne lampe uticalo na ostale lampe u liniji, jer transformatori nisu bili jednako opterećeni. Nakon demonstracije, američki preduzetnik [[George Westinghouse|Džordž Vestinghaus]] je kupio nekoliko transformatora i [[Simens]]ov generator i naložio je svojim inženjerima da eksperimentišu u nadi da će ih poboljšati za upotrebu u komercijalnim energetskim sistemima.
[[Datoteka:N.Tesla.JPG|thumb|left|Nikola Tesla]]
[[Vilem Stenli]], jedan od Vestinghausovih inženjera, je uočio da je problem u vezivanju na red i takođe je došao do zaključka da će [[željezo|gvozdeno]] jezgro oko koga bi se namotali primarni i sekundarni namotaji smanjiti gubitke usled rasipanja fluksa. Sa ovim idejama, Stenli je konstruisao mnogo napredniji transformator za naizmenične mreže u [[Grejt Barington (Masačusets)|Grejt Baringtonu]] 1886.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.ieee.org/web/aboutus/history_center/stanley.html | title=Alternating Current Electrification, 1886 | publishing=IEEE | first=Thomas | last=Blalock | date=02. 10. 2004. | accessdate=25. 05. 2008. | archive-url=https://web.archive.org/web/20080308104910/http://www.ieee.org/web/aboutus/history_center/stanley.html | archive-date=2008-03-08 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;!-- &lt;ref&gt;{{US patent reference | number = 349611 | y = 1886 | m = 09 | d = 21 | inventor = William Stanley Jr. | title = Induction Coil}}&lt;/ref&gt; --&gt; [[Nikola Tesla]] je tokom 1887. i 1888. patentirao niz pronalazaka, uključujući i patent za dvofazni [[asinhroni motor]]. Iako se Tesli ne mogu pripisati zasluge za izgradnju prvog asinhronog motora, njegov dizajn motora je, za razliku od drugih, bio praktičan za industrijsku upotrebu.&lt;ref&gt;Petar Miljanic, Tesla's Polyphase System and Induction Motor, Serbian Journal of Electrical Engineering, 
p121-130, Vol. 3, No. 2, November 2006.&lt;/ref&gt;

Do 1890ih proizvodnja električne energije je uzela maha, a kompanije su izgradile na hiljade električnih mreža (i za jednosmernu i z a naizmeničnu struju) u Sjedinjenim Državama i Evropi, koji su uglavnom bile posvećene obezbeđivanju električne energije za osvetljenje. Tokom ovog vremena je izbio oštar sukob između Edisona sa jedne strane i Vestinghausa i Tesle sa druge, poznat kao [[Rat struja]], oko toga koji je način prenosa (jednosmernom ili naizmeničnom strujom) bolji. Godine 1891. Vestinghauz je izgradio prvu mrežu koja je bila projektovana i da pogoni i elektromotore, a ne da samo obezbeđuje električno osvetljenje. Ta mreža je napajala [[sinhroni motor]] u [[Telurid (Kolorado)|Teluridu]], dok je motor startovao Teslin asinhroni motor.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://ublib.buffalo.edu/libraries/projects/cases/niagara.htm | title=The Day They Turned The Falls On
 | first=Jack | last=Foran | accessdate = 25. 05. 2008. }}&lt;/ref&gt; Sa druge strane Atlantskog okeana, [[Oskar fon Miler]] je sagradio trofaznu električnu mrežu naponskog nivoa 20 kV dugu 176&amp;nbsp;km od [[Laufen am Nekar]]a do [[Frankfurt na Majni|Frankfurta na Majni]].&lt;ref&gt;{{cite book | url=http://www.more-powerful-solutions.com/media/ScreenPDF_Hypower_15_72dpi.pdf | author=Voith Siemens (company) | title=HyPower | pages=p. 7 | date=01. 02. 2007. | access-date=2008-06-16 | archive-date=2012-07-25 | archive-url=https://web.archive.org/web/20120725153629/http://www.more-powerful-solutions.com/media/ScreenPDF_Hypower_15_72dpi.pdf | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Godine 1895. nakon dugotrajnog procesa donošenja odluke, odlučeno je da se od hidroelektrane na [[Slapovi Niagare|Nijagarinim vodopadima]] prenosi električna energija do preko trofazne mreže naizmenične struje naponskog nivoa do 11 kV do grada [[Buffalo|Bafala]]. Nakon završetka ove hidroelektrane, za nove električne mreže su se sve češće uzimala naizmenična struja.

Iako su zadnje dve decenije 19. veka bile ključne decenije u razvoju elektroenergetike, njen razvoj se nastavio i u 20. i 21. veku. Godine 1936. puštena je prva [[HVDC]] linija koja je koristila [[dioda|diode]] na bazi [[živa|živinog luka]], a povezivala je [[Šenektejdi]] i [[Mekanikvil (Njujork)|Mekanikvil]]. HVDC je prethodno bio postizan vezivanjem generatora jednosmerne struje na red, mada je ovaj sistem trpeo zbog male pouzdanosti.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.ieee.org/organizations/pes/public/2005/may/peshistory.html | title=A Novel but Short-Lived Power Distribution System | date=01. 05. 2005. | publisher=IEEE | accessdate=25. 05. 2008. | archivedate=2011-05-24 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20110524013821/http://www.ieee.org/organizations/pes/public/2005/may/peshistory.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Godine 1957. [[Simens]] je predstavio prvi [[ispravljač]] na bazi [[poluprovodnik]]a (koji su danas standard u HVDC sistemima), međutim, sve do početka 1970ih ta tehnologija nije bila korišćena u komercijalnim električnim mrežama.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Gene Wolf | title=Electricity Through the Ages | url=http://tdworld.com/mag/power_electricity_ages/ | work=Transmission &amp; Distribution World | date = 01. 12. 2000. }}&lt;/ref&gt; Godine 1959. kompanija Vestinghauz je predstavila prvi [[prekidač]] koji je koristio gas [[sumpor heksafluorid|SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;]] kao medijum u kome se odvija prekidanje i gašenje električnog luka.&lt;ref&gt;{{cite news | author=John Tyner, Rick Bush and Mike Eby | title=A Fifty-Year Retrospective | url=http://tdworld.com/mag/power_fiftyyear_retrospective/ | work=Transmission &amp; Distribution World | date = 01. 11. 1999. }}&lt;/ref&gt; SF&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt; je daleko bolji [[dielektrik]] od vazduha, a njegova upotreba je znatno smanjila dimenzije prekidača i transformatora.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.abb.com/product/us/9AAC710047.aspx | publisher=ABB | title=Gas Insulated Switchgear | accessdate=25. 05. 2008. | archive-date=2008-06-15 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080615145505/http://www.abb.com/product/us/9AAC710047.aspx }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.sayedsaad.com/Transformer/SF6_Transformer/sf6_transformer_main.htm | title=SF6 Transformer | first=Sayed | last=Amin | accessdate=25. 05. 2008. | archive-date=2008-06-16 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080616053117/http://www.sayedsaad.com/Transformer/SF6_Transformer/sf6_transformer_main.htm | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Mnoga važna unapređenja su došla iz polja informacionih tehnologija i [[telekomunikacije|telekomunikacija]]. Na primer, razvoj [[kompjuter|računara]] je omogućio da se [[proračun tokova snaga]] vrši brže što je omogućilo mnogo bolje planiranje električnih mreža. Napredak u informacionim tehnologijama i telekomunikacijama je takođe omogućio daljinsku kontrolu nad generatorima i prekidačima u mreži.

== Energija ==
Elektroenergetika se bavi proizvodnjom, prenosom i distribucijom električne energije, kao i projektovanjem širokog spektra srodnih uređaja. Tu spadaju [[transformator]]i, [[električni generator|generatori]], [[elektromotor]]i i uređaji energetske elektronike.

U mnogim država na svetu, država je vlasnik električne mreže koja povezuje brojne generatore sa prijemnicima. Korisnici kupuju električnu energiju iz električne mreže kako bi izbegli velike troškove proizvodnje sopstvene električne energije. Inženjeri elektroenergetike takođe rade na projektovanju i održavanju električne mreže, kao i sistema koji su povezani na njih. Takvi sistemi mogu da predaju mreži dodatnu električnu energiju, uzimaju električnu energiju iz mreže ili rade i jedno i drugo. Inženjeri elektroenergetike mogu takođe i da rade na sistemima koji se ne povezuju na električnu mrežu i koriste se tamo gde povezivanje na mrežu nije poželjno, kao na primer u udaljenim rudnicima, gde može biti jevtinije da rudnik sam proizvodi električnu energiju za svoje potrebe nego da plaća energiju iz mreže.

Danas većina mreža koristi trofaznu sistem naizmenične struje. Ovakav izbor se delimično pripisuje lakoći kojom se ovak tip električne energije može proizvoditi, transformisati i koristiti. Ponekad se (a naročito u SAD) mreža iz ekonomskih razloga podeli pre nego što stigne do stanova čiji se mali zahtevi za snagom mogu zadovoljiti monofaznom mrežom. Međutim, industrija prednost daje trofaznim mrežama jer ona može da pogoni efikasne i jevtine motore kao što su trofazni asinhroni motori.

Transformatori imaju važnu ulogu u prenosu električne energije, jer omogućavaju transformaciju električne energije, tako što spuštaju/dižu vrednost [[električni napon|napona]], a podižu/spuštaju [[električna struja|jačinu električne struje]]. Ovo je vrlo važno jer su na višim naponima ista snaga prenosi uz manji protok struje što povlači manje gubitke tokom prenosa. Ti [[jouleov zakon|gubici]] su jednaki proizvodu kvadrata vrednosti električne struje i vrednosti [[električni otpor|električne otpornosti]].

Iz tih razloga, duž prenosne mreže postoje [[razvodno postrojenje|razvodna postrojenja]] u kom se napon podiže pre prenosa, a spušta se na vrednosti pogodne za upotrebu nakon prenosa.

== Proizvodnja električne energije ==
[[Datoteka:IJzeren Poort Stuwdam.JPG|thumb|220px|Hidroelektrana Đerdap]]
Proizvodnja električne energije je proces kojim se druge vrste energije transformišu u električnu. Postoje nekoliko različitih procesa transformacije, kao što su hemijski, fotonaponski i elektromehanički. Elektromehanička konverzija energije se koristi za dobijanje električne energije iz [[ugljen|uglja]], [[nafta|nafte]], [[zemni gas|prirodnog gasa]], [[uranijum]]a, vode i vetra. Svi ovi procesi elektromehaničke konverzije, osim konverzije energije vetra, koriste sinhrone generatore koje pokreću parne, gasne ili vodene [[Turbina|turbine]], koje pretvaraju energiju vodene pare, prirodnog gasa i vode u rotacionu energiju, a rotacionu energiju dalje u električnu pretvaraju generatori. Ovaj proces je najekonomičniji i stoga se najčešće sreće u elektroenergetici.

Kako će svetske rezerve uglja, nafte i prirodnog gasa biti iscrpljene u budućosti i zbog ekoloških problema oko [[nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]], u svetu je akcenat na proizvodnji čiste energije iz [[obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora]], kao što su energije vetra i Sunca.

== Prenos električne energije ==
[[Datoteka:Electric transmission lines.jpg|thumb|220px|Dalekovodi prenose električnu energiju duž električne mreže.]]
Električna energija se od elektrana do potrošača prenosi prenosnom mrežom. Prenosna mreža je složena veza sa petljastom topološkom strukturom, koja omogućava posrednu ili neposrednu vezu svake elektrane sa svakim potrošačem, čak i u slučaju ispada bilo kog elementa prenosne mreže. Prenosni sistem je visoko automatizovan sistem, u pogledu razvodnih postrojenja i vodova.

Prenosne mreže se mogu graditi kao podzemne ili nadzemne. Podzemne [[kabl]]ovske mreže se koriste u urbanim sredinama, gde je primena nadzemnih vodova previše skupa ili neizvodljiva. Takođe se koriste za prenos energije ispod reka, jezera ili zaliva. Nadzemne prenosne mreže se koriste na ostalim mestima, jer su za isti naponski nivo, one jevtinije od kablova.

Unutar razvodnog postrojenja nalazi se oprema kao što su transformatori, [[релеј|releji]] i [[prekidač]]i. Transformatori prenose električnu energiju iz prenosne mreže jednog naponskog nivoa u prenosnu mrežu drugog naponskog nivoa. Releji se koriste kao zaštitna oprema, koji signalizuju prekidačima akcije kada ulazni napon pređe ili padne ispod određenog nivoa. Prekidači osim zaštitne uloge služe i za normalno isključivanje prenosne mreže kada se vrše radovi na njoj.

== Distribucija električne energije ==
[[Datoteka:Transformateur CentraleR-B.jpg|Razvodno postrojenje|thumb|250px]]
Distributivni sistem prenosi električnu energiju od prenosne mreže do neposrednih prijemnika. Distributivni sistemi obično imaju radijalnu topologiju, jer su sistemi sa upetljanom topologijom mnogo skuplji i kompleksniji. Ipak, delovi distributivne mreže se prave sa upetljanom tehnologijom radi obezbeđivanja sigurnosti u napajanju potrošača iz više izvora ukoliko dođe do ispada dela mreže usled kvara. Distributivna trgovina električnom energijom se može shvatiti kao maloprodaja energije i odvija se na nižim naponima dok se prenosna mreža može shvatiti kao veletrgovina (između proizvođača i distribucija) i odvija se na znatno višim naponima (obično 110 kV i više).

== Povezano ==
* [[Energetska elektronika]]
* [[Električna mašina|Električne mašine]]

== Reference ==
{{reflist}}
{{Commonscat|Power engineering}}

{{Izabran}}

[[Kategorija:Elektroenergetika]]
[[Kategorija:Elektrotehnika]]</text>
      <sha1>d7ymg8pndr4mg3qgrqqzogv3b84goqu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Električni provodnik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45579</id>
    <revision>
      <id>42695777</id>
      <parentid>42445471</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:42:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695777</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13097" sha1="6ptoj0ymgih1ed6tfe2e4997v4b8va1" xml:space="preserve">[[datoteka:Color wire blue.svg|mini|desno|Pune [[žica|žice]] od mekanoga [[Bakar (element)|bakra]] danas se upotrebljavaju za vodiče samo u unutrašnjim [[instalacija]]ma zgrada, jer se mogu lako savijati.]]
{{Elektromagnetizam|cTopic=[[Električna mreža]]}}

'''Električni vodič''' ili '''provodnik''' (lat. '''konduktor''', od ''conduco'' - vodim&lt;ref&gt;https://en.wiktionary.org/wiki/conductor#Latin&lt;/ref&gt;; u starijoj terminologiji '''elektronoša'''&lt;ref&gt;Vuk Marinković, Načela fizike (str. 434). Beograd, 1851.&lt;/ref&gt;) je [[Električna vodljivost|električki vodljiva]] [[tvar]], to jest tvar kroz koju [[električna struja]] može kontinuirano teći. Električnim vodičem se smatra tvar kojoj je [[Električna vodljivost|električna provodnost]] veća od približno 10&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt; [[Simens|S]]/m. Električna provodnost [[kovina]] temelji se na građi njihovih [[atom]]a, odnosno na lakoj pokretljivosti [[elektron]]a vanjske [[Elektronska ljuska|elektronske ljuske]], koji se pod djelovanjem neke [[sila|sile]] mogu usmjereno [[gibanje|gibati]]. [[Bakar (element)|Bakar]] i [[aluminij]] koriste se najčešće kao [[materijal]]i električnih vodiča, dok su [[srebro]] i [[zlato]] za to preskupi, ali se, uz druge kovine i [[slitine]], upotrebljavaju za električne kontakte. U te se svrhe, posebno u obliku [[elektroda]], koristi i [[ugljik]] ([[grafit]]), koji je električki vodljiv zbog svojih delokaliziranih, lakopokretljivih elektrona. Neke tvari (metali, slitine ili keramički [[oksidi]]), ohlađene na ekstremno niske temperature, izgube svoj električni otpor pa postanu idealni vodiči električne struje ([[supravodljivost]]). [[Elektrolit]]i (otopine [[soli]], [[kiseline]], [[Lužine (kemija)|lužine]]), koji vode električnu struju zahvaljujući pokretljivosti svojih [[ion]]a, se u užem smislu ne ubrajaju u električne vodiče.

Električnim vodičem smatra se i tijelo građeno od električki vodljive tvari. To je ponajprije [[žica]], najčešće od istoga materijala (homogeni vodič) ili od dvaju različitih materijala (kombinirani vodič), gola ili izolirana, uglavnom kružna presjeka, koja u okviru [[električni vod|električnog voda]] služi za provođenje električne struje predviđenim putem. Osim žice, kao vodič služi i traka, šipka ili ploča, kao što je to na primjer u [[gromobranska zaštita|gromobranskoj zaštiti]]. U terminologiji [[Elektroenergetski sustav|elektroenergetskoga sustava]], vodič je naziv za dio (komponentu) električnoga voda koja tijekom [[pogon]]a trajno vodi struju [[opterećenje|opterećenja]] voda (fazni vodič u [[Trofazna struja|trofaznim vodovima izmjenične struje]] i polni vodič u vodovima [[Istosmjerna struja|istosmjerne struje]]). Materijali za električne vodiče uglavnom su tvrdovučeni bakar ili aluminij, te neke slitine na njihovoj osnovi. U prvom razdoblju razvoja javne [[Elektrifikacija|elektrifikacije]], za vodiče nadzemnih vodova za prijenos i razdiobu [[električna energija|električne energije]] upotrebljavao se uglavnom bakar. Danas se najviše rabi sam aluminij ili se kombinira s [[čelik]]om, kako bi se vodič mehanički pojačao (aluminijsko-čelični vodič poznat kao [[alučel]]), odnosno katkada čvršća slitina aluminija (na primjer Aldrey). Za razliku od nadzemnih vodova, za vodiče podzemnih vodova (kabela) uzima se, osim aluminija, razmjerno često i bakar. Pune žice od mekanoga bakra (iznimno od aluminija) danas se upotrebljavaju za vodiče samo u unutrašnjim [[instalacija]]ma zgrada, jer se mogu lako savijati, što je za te instalacije bitno. Vodiči položeni pod [[žbuka|žbuku]] ili u [[beton]] u [[zgrada]]ma izolirani su uglavnom [[polimer]]nim materijalima. Vodiči se nalaze u mnogim električnim uređajima, kao što su to žice namota [[Električni strojevi|električnih strojeva]] i [[transformator]]a, [[elektromagnet]]a, prigušnica, služe kao [[cijev]]ne i druge sabirnice u rasklopnim energetskim postrojenjima, vodiči su i kontaktne žice električnih [[željeznica]], [[trolejbus]]a i [[tramvaj]]a, pa čak i tramvajske [[tračnice]]. U [[telekomunikacija|telekomunikacijskim]] vodovima, vodiči se koriste za prijenos [[zvuk]]a, slike i [[informacija]] na velike udaljenosti, a osnovna su komponenta i u signalnim instalacijskim mrežama.&lt;ref&gt;'''vodič''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65134] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210417051937/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=65134 |date=2021-04-17 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt;

== Električni vodiči i električni izolatori ==
{{Glavni|Električni izolator}}

Prijeđemo li rukom preko elektriziranog [[staklo|staklenog]] štapa i približimo li ga zatim papirićima, vidjet ćemo da ih više neće privlačiti. Štap više nije električan jer je izgubio svoj [[električni naboj]]. [[Elektricitet]] je prešao preko ruke u zemlju. Natarimo ponovo štap, dodirnimo ga na primjer komadom [[vosak|voska]], [[smola|smole]] ili [[Drvo (materijal)|drva]], i on će nakon toga opet privlačiti [[papir]]iće. Elektricitet se sada nije izgubio kao prije dodirom štapa rukom ili bilo kojom [[kovina|kovinom]]. Znači, sve tvari ne provode jednako elektricitet, a prema tome ni [[električna struja|električnu struju]].

Zbog toga tvari dijelimo na električne vodiče i električne izolatore, koji se također nazivaju i [[dielektrik|dielektrici]]. Vodiči su tvari koje dobro provode električnu struju, dok je izolatori ne provode. Vodiči su svi [[metal]]i, razrijeđeni [[plin]]ovi, nečista [[voda]], [[kiseline]], [[otopine]] [[soli]] i [[Baze (kemija)|baza (lužina)]], [[ugljen]], [[staklo]] u tekućem stanju i tako dalje. Ali ni svi metali nisu jednako dobri vodiči. Među njima je najbolji vodič [[srebro]], a zatim [[Bakar (element)|bakar]]. [[Aluminij]] je također dobar vodič, pa se mnogo upotrebljava za [[električni vod|električne vodove]] visokog [[električni napon|električnog napona]]. Izolatori su [[staklo]], [[porculan]], [[kvarc]], tinjac (tinjci ili liskuni su slojeviti [[silikati]] ili filosilikati), [[guma]], [[svila]], [[parafin]], [[ulje]], čista voda i tako dalje.

Vodiči i izolatori su jednako važni u svakodnevnom životu, jer prve upotrebljavamo za vođenje električne struje, dok drugi služe za sprečavanje prolaza struje. Tako na primjer čašice od porculana služe za vezivanje žica na električnim stupovima: to su izolatori. Isto tako ovijamo električne [[žica|žice]] slojem gume, plastikom, svilom ili papirom koji je namočen u [[parafin]] da ne bi struja prešla sa žice na druge predmete.&lt;ref&gt;Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

==Specifična vodljivost tehničkih materijala==
[[Datoteka:T-vodljivost.jpg|mini|desno]]
Tabela i slika daju usporedbu specifičnih vodljivosti najčešće korištenih materijala u elektrici i elektronici, pri 20&amp;nbsp;°C.

{|
| '''materijal'''
|'''spec.vodljivost'''
|-
| 
| '''m/Ω'''
|- 
| aluminij
| 25-34,5 
|-
| bakar
| 56-57
|-
| cekas
| 0,89-1,03
|-
| konstantan
| 2
|-
| čelična žica
| 5,9
|-
| mesing
| 12,5-14
|-
| platina
| 10
|-
| srebro
| 61
|-
| ugljen
| oko 0,01
|-
| volfram
| 18,1
|-
| zlato
| 43,5
|-
| živa
| 1,04 
|}


Struju najbolje provodi [[srebro]], a zatim [[bakar (element)|bakar]] koji je međutim znatno jeftiniji. Kada nije bitan [[obujam]], već samo cijena i [[masa]] vodiča, kao npr. kod [[dalekovod]]a, koristi se [[aluminij]]. Kako su pored vodljivosti često važna i neka kemijska ili mehanička svojstva vodiča koriste se i mnoge druge kovine i njihove [[slitina|slitine]], npr. [[zlato]], [[platina]], [[cink]], [[živa]], [[mjed]], [[bronca]], [[čelik]].

Dobru provodljivost imaju i neke otopine, no mehanizam prijenosa električnog naboja u otopinama (koje zovemo '''[[elektrolit]]ima''') bitno se razlikuje od mehanizma premještanja elektrona u čvrstim tvarima i može biti vrlo kompliciran.

Na kraju, postoje materije, koje mijenjaju vodljivost zavisno o raznim uvjetima, a među njima najpoznatiji su '''[[poluvodič]]i'''. To su posebne vrste materijala na bazi kemijskih elemenata silicija ili germanija, koji izraženo mijenjaju provodljivost zavisno o temperaturi i količini nečistoća.

Većina vodiča smanjuje vodljivost (teže dopušta kretanje elektrona) ako se zagrije na više temperature i obratno. Kod vrlo vrlo niskih temperatura, neki materijali postaju [[supravodljivost|supervodljivi]], tj. preskakanje elektrona s atoma na atom se dešava bez ikakvog otpora.

Postoje međutim i materijali koji se ponašaju obrnuto. Tako primjerice ugljenu raste vodljivost pri porastu temperature. Malo je poznato, da jedan od najboljih izolatora pri sobnoj temperaturi - staklo,  postaje jako vodljivo kad se ugrije do temperature taljenja.

Puno su rjeđi materijali, koji u uobičajenim temperaturnim granicama gotovo nimalo ne mijenjaju vodljivost. Takav je primjerice konstantan. Takvi se koriste za posebne namjene u elektrici i elektronici,  najčešće u kolima za automatsku regulaciju i temperaturnu stabilizaciju

== Vodiči ==
[[datoteka:Sample cross-section of high tension power (pylon) line.jpg|mini|desno|[[Alučel]] (skraćeno od aluminij-čelik) ili alučel vodič je naziv za materijal od kojega se izrađuje jedna vrsta kombiniranih električnih vodiča za [[dalekovod]]e.]]

Razne vrste golih ili izoliranih žica i kabela za električne instalacije, trolejvodove i dr. Polažu se kao zračni vodovi (razapeti između nosećih elemenata ili stupova od kojih su izolirani raznim izvedbama izolatora), zatim za polaganje u zemlju, pod more, pod žbuku, u zaštitne cijevi, za rudarske namjene i dr.

Vodiči se u tehnici javljaju kao:

* goli vodiči
** trolejvodovi (za oduzimanje energije za pogon lokomotiva, tramvaja, dizalica i dr.) posebno oblikovanog, standardiziranog presjeka za pojedine namjene.
** gola bakrena žica (za razvodne kutije, elektroničke uređaje, električne peći i sl.)


* izolirani vodiči (kabeli)
** lak-žica (lakom izolirana bakrena žica) za motanje manjih transformatora, zavojnica i sl.
** kabeli s gumenom izolacijom (sa ili bez vanjskog zaštitnog opleta od pamuka, čelične žice ili trake, )
** kabeli s PVC izolacijom (okrugli sa ili bez dodatne vanjske zaštitne obloge, plosnati za pod žbuku raznih izvedbi i dr.)
** svilom izolirana žica za zavojnice i uređaje slabe struje
** teške i oklopljene izvedbe za pogonske - radioničke uvjete


Također postoje posebne izvedbe sa nosećim užetom za vješanje na velikim rasponima, otporne na atmosferske uvjete, lake i ojačane izvedbe, mnogožične i finožične izvedbe (pletenica od tankih žica koje podnose vibracije i višestruko savijanja, npr. za automobile, perilice i sl.)

Posebne su izvedbe za viši i visoki napon.

Sve izvedbe, kao i sustav označavanja, dopuštena mehanička i strujna opteretivost, maksimalni provjes zračnih vodova i dr., standardizirani su.

===Boje kod višežilnih izoliranih vodova===
* Crni, smeđi i sivi vod – primjenjuju se za fazne vodove. 
* Svijetloplavi vod – primjenjuje se za neutralni vod, ako nema neutralnog voda može se koristiti za fazni vod.
* Zeleno-žuti vod – primjenjuje se za vodove sa zaštitnom funkcijom (uzemljenje).

== Strujna opteretivost vodiča ==

Zavisi o vrsti provodnika, posebno o svojstvima izolacije i načinu polaganja, te osobito o površini presjeka vodiča. Izražava se kao dopuštena jakost struje po jedinici površine presjeka (A/mm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), a za konkretne presjeke kao dopuštena jakost struje u amperima (A) pri definiranoj temperaturi okoliša (0, 20 ili 40&amp;nbsp;°C).

Standardizirani su također i presjeci vodiča. Tabela daje površinu presjeka zavisno o promjeru za češće korištene presjeke u domaćinstvima i opteretivost (jednaka je nazivnoj struji osigurača kojim se strujni krug osigurava) za cijevne, oklopljene kabelske ili višežilne vodiče koji nisu položeni u cijevima, te višežilne savitljive priključne vodove pri 25&amp;nbsp;°C  :

{|text-align:&quot;center&quot;
|promjer [mm]:
|0,98  
|1,13  
|1,78  
|2,26  
|2,76  
|3,57  
|-
|presjek [mm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]:
|0,75
|   1
|2,5
|   4
|   6
| 10
|-
|opteretivost [A]:
| --
|10
|20
|25
|35
|50
|}

Detaljniji proračun instalacija u kome se uzimaju u obzir očekivane vrste trošila, temperature okoliša, rezerva za razvoj ili proširenje, vrste i načini polaganja vodova itd. Za svaku konkretnu instalaciju treba biti određen projektom elektroinstalacije, koga izrađuje ovlaštena projektna kuća ili instalaterska tvrtka. Projektom se definiraju i sve sigurnosne mjere (uzemljenja, sustav zaštitnih vodiča i dr.) na koje obvezuju standardi i tehnički propisi.

== Reference ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
* [[Električni izolator]]
* [[Građa materije]]

== Vanjske veze ==
{{commons|Category:Electrical conductors}}
* [https://www.youtube.com/watch?v=_87xneDGXa8 Eduvizija Video, članak &quot;Električni vodiči i izolatori - 8. razred - Fizika&quot;, YouTube]

[[Kategorija:Elektrotehnika]]</text>
      <sha1>6ptoj0ymgih1ed6tfe2e4997v4b8va1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Električni napon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45637</id>
    <revision>
      <id>42695775</id>
      <parentid>42445470</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:42:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695775</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16199" sha1="6hbyv75vltfbwd37mfztoxvece55ktv" xml:space="preserve">{{redirect|Napon}}
{{Infobox physical quantity
|bgcolour = {default}
|name = Napon
|image = [[Datoteka:High voltage warning.svg|bezokvira]]
|caption = Međunarodni znak opasnosti od visokog napona
|unit = [[volt]]
|symbols = {{math|''V''}} , {{math|∆''V''}} , {{math|''U''}} , {{math|∆''U''}}
|dimension = '''M''' '''L'''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; '''T'''&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt; '''I'''&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;
| derivations = Napon = [[Energija]] / [[naelektrisanje]]
}}
{{Elektrotehnika}}
'''Električni napon''' (oznaka ''U'' ili ''V'') predstavlja razliku [[Električni potencijal|električnih potencijala]] između dve tačke, tj. &lt;math&gt; U = V_1 - V_2 &lt;/math&gt;.&lt;ref&gt;Jugoslav Karamarković, Fizika (str. 169), Univerzitet u Nišu, 2005.&lt;/ref&gt; Izražava se u [[volt]]ima, zbog čega se naziva i '''voltaža'''.&lt;ref&gt;https://sh.wiktionary.org/wiki/volta%C5%BEa&lt;/ref&gt; Može nastati usled [[naelektrisanje|naelektrisanja]], [[electric current|električne struje]] u [[magnetno polje|magnetnom polju]], promjenljivog magnetnog polja, ili kombinacijom navedenog.&lt;ref&gt;{{Cite book|author = Demetrius T. Paris|author2=F. Kenneth Hurd|title=Basic Electromagnetic Theory|url = https://archive.org/details/basicelectromagn00pari|publisher=McGraw-Hill|location=New York|year=1969|id={{page|year=|isbn=978-0-07-048470-2|pages=}}|pages=[https://archive.org/details/basicelectromagn00pari/page/512 512], 546}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|author=P. Hammond|title=Electromagnetism for Engineers|publisher=Pergamon Press|year=1969|id={{OCLC|854336| pages = 135}}&lt;/ref&gt;

Napon je osobina [[Električno polje|električnog polja]], ne pojedinačnih elektrona. Elektron koji se kreće duž razlike potencijala doživljava promenu energije, predstavljenu [[elektron-volt]]ima, slično kao kada tijelo pada u gravitacijskom polju. Bez napona nema [[Električna struja|električne struje]]. Na primer, dvije točke u električnom kolu spojene idealnim [[provodnik]]om (bez otpora) imaju razliku potencijala nula, te nikakva struje neće teći.

Napon je aditivan: napon između točaka ''A'' i ''C'' je jednak zbiru napona između točaka ''A'' i ''B'' i točaka ''B'' i ''C''. Razni naponi u električnom kolu se mogu izračunati upotrebom [[Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu|Kirchhoffovih zakona]]. [[Električna snaga]] je umnožak napona i struje koja protiče kroz kolo. Što veći napon i [[Električna struja|struja]], to veća [[električna snaga|snaga]].&lt;ref name=&quot;Osnove elektrotehnike za početnike&quot;&gt;{{Cite web |title=Osnove elektrotehnike za početnike |url=https://hometi.ru/bs/windows-and-doors/basics-of-electrical-engineering-for-beginners.html |access-date=2020-08-15 |archive-date=2024-12-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241217232237/https://hometi.ru/bs/windows-and-doors/basics-of-electrical-engineering-for-beginners.html }}&lt;/ref&gt;

Uobičajeni je napon [[baterije]] 1,5 V, automobilskoga [[akumulator]]a 12 V, gradske električne mreže 220 V, tramvajske mreže 600 V, a željezničke mreže 25 000 V.&lt;ref&gt;'''električni napon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17586] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171214124743/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17586 |date=2017-12-14 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt; Napon može predstavljati ili izvor energije ([[elektromotorna sila]]) ili gubitak, utrošak i skladištenje energije ([[Voltage drop|pad napona]]).

U [[Hidraulička analogija|poređenju sa vodom]], kao što brzina [[potok]]a ovisi o razlici između početne i konačne visine, tako jačina struje ovisi o razlici potencijala, odnosno o naponu. Ako voda teče kroz cijev pokretana [[pumpa]]ma, tada je razlika potencijala analogna razlici u [[Pritisak|pritisku]] između dve tačke.

== Jedinica ==

Jedinica za električni napon, [[električni potencijal]] i [[elektromotorna sila|elektromotornu silu]] je [[volt]] (simbol ''V''; po [[Alessandro Volta|Alessandru Volti]], izumitelju [[baterija|baterije]]), što je razlog da se uobičajeno koristi izraz &quot;voltaža&quot;.

== Izvor napona ==
{{main|Izvor napona}}
[[Datoteka:AA AAA AAAA A23 battery comparison-1.jpg|mini|[[Baterija|Baterije]] su izvori napona u mnogim [[Electrical network|električnim kolima]].]]

[[Izvor napona]] je električni [[uređaj]] sa dva [[Terminal (electronics)|priključka]] koji može održavati stabilnu [[voltaža|voltažu]].&lt;ref&gt;[https://books.google.com/books?id=bkOMDgwFA28C&amp;pg=PA9&amp;dq=voltage+source&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=PbWAUc7zIYOWkwXEv4GwBQ&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=voltage%20source&amp;f=false An introduction to electronics]&lt;/ref&gt; S gledišta potrošača, naponski izvor predstavlja utičnica u zidu, putem koje se priključujemo na [[električna mreža|električnu mrežu]], električna [[baterija]] ili [[akumulator]] u nekoj od niza standardnih izvedbi, [[alternator]] u automobilu ili [[električni generator]] u [[vjetroelektrana|vjetroelektrani]].

== Električni potencijal ==
{{main|Električni potencijal}}
[[datoteka:Potential.jpg|mini|desno|Razlika potencijala između Zemlje i neba uzrokuje [[električno pražnjenje]] u vidu [[munje]], koje vraća sustav u ravnotežu.]]

[[Električni potencijal]] je [[fizička veličina]] koja opisuje [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] [[Naelektrisanje|naelektrisane]] čestice u [[Elektrostatika|statičkom]] [[električno polje|električnom polju]].&lt;ref&gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17589 &quot;električni potencijal&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200927171503/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17589 |date=2020-09-27 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], www.enciklopedija.hr, 29. svibnja 2017.&lt;/ref&gt; Električni se potencijal ne može neposredno mjeriti, već se mjeri [[razlika potencijala]] između dviju točaka nekog sustava, koja je u statičkom slučaju jednaka električnom naponu.

Svako pozitivno električno tijelo istiskivat će iz svojeg [[električno polje|električnog polja]] drugo pozitivno naelektrisano tijelo. Pri tom će [[elektrostatička sila]] vršiti [[mehanički rad]]. Isto tako, želimo li pozitivno naelektrisano tijelo dovesti u električno polje drugog pozitivno naelektrisanog tijela, treba neka vanjska sila da vrši rad na svladavanju odbojne sile. Izvršeni rad prestavlja ustvari [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] toga tijela. Čim vanjska [[sila]] prestane djelovati, [[Tijelo (fizika)|tijelo]] se počinje gibati i izlazi iz električnog polja, pa se njegova potencijalna energija pretvara u [[kinetička energija|kinetičku energiju]].

Ako se iz nekog razloga [[elektron]]i nagomilaju na nekom predmetu, kažemo da je negativno naelektrisan, tj. da ima negativni potencijal. S druge strane, [[atom]] kome je ''pobjegao'' neki [[elektron]] nije više uravnotežen, zbog čega u rezultatu ima pozitivan naboj. Predmet s mnoštvom takvih atoma kojima nedostaju slabo vezani elektroni imat će pozitivan potencijal.

Naša planeta je u cjelini električki neutralna, to jest [[Zemlja]] ima nulti potencijal. Budući da se istoimene čestice međusobno odbijaju, u [[električna vodljivost|vodljivom]] materijalu elektroni će iz područja s velikom gustoćom slobodnih elektrona (to jest s velikim negativnim potencijalom) nagrnuti prema područjima gdje ih je manje, to jest prema mjestima pozitivnijeg potencijala. U povoljnim okolnostima, iz [[Oblaci|oblaka]] s viškom elektrona prasnut će golema iskra, odnosno [[munja]], kroz koju se golemi negativni potencijal oblaka prazni u električki neutralnu Zemlju.

== Formule ==
Razlika električnog potencijala se definira kao količina [[rad]]a po [[Električni naboj|naboju]] potrebnog da se naboju premjesti iz druge točke u prvu, ili potpuno ekvivalentno, količina rada koji naboj uradi tokom kretanja od prve do druge točke. Razlika potencijala između dve točke '''a''' i '''b''' je linijski integral električnog polja '''E''':

: &lt;math&gt;V_a - V_b = \int _a ^b \mathbf{E}\cdot d\mathbf{l}&lt;/math&gt;

=== Jednosmjerna struja ===
:&lt;math&gt; U = \sqrt{PR} &lt;/math&gt;
:&lt;math&gt; U = \frac{P}{I} &lt;/math&gt;
:&lt;math&gt; U = IR \!\ &lt;/math&gt;

Gdje je U=napon, I=struja, R=otpor, P=snaga

=== Izmjenična struja ===
:&lt;math&gt; U = \frac{P}{I\cos\theta}&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt; U = \frac{\sqrt{PZ}}{\sqrt{\cos\theta}} \!\ &lt;/math&gt;
:&lt;math&gt; U = \frac{IR}{\cos\theta}&lt;/math&gt;

Gdje je U=napon, I=struja, R=otpor, P=snaga, Z=impendansa, θ=fazna razlika između napona i struje

== Mjerni uređaji ==
{{main|Voltmetar|Multimer}}
[[File:9VBatteryWithMeter.jpg|thumb|[[Multimetar]] podešen da meri voltažu.]]

Instrumenti kojima se mjeri razlika potencijala mogu biti [[voltmetar]], [[potenciometar]] i [[osciloskop]]. Voltmetar radi mjereći struju (u skladu sa [[Ohmov zakon|Omovim zakonom]]) kroz otpornik. Potenciometar radi tako što poredi nepoznat napon sa poznatim naponom u mjernom mostu. Osciloskop (uglavnom sa katodnom cijevi) radi tako što se pojačava potencijalna razlika koja potom skreće elektronski mlaz sa pravog puta (proporcionalno naponu) što se potom vidi prema tragu koji mlaz ostavlja na zaslonu cijevi.

Široko rasprostranjeni voltmetri današnjice se zovu digitalni voltmetri jer se rezultat prikazuje na cifarskom displeju. Ranije su bili popularni analogni voltmetri koji su imali kretni kalem i kazaljku, a očitavanje mjerene vrijednosti se vršilo na osnovu otklona kazaljke na izbaždarenoj skali.

== Visina napona ==
{{main|Izvor napona}}

Čovjek je smislio razne vrste izvora struje koji su u stanju na jednom priključku stvarati negativni, a na drugom pozitivni potencijal. Visina napona među priključcima različita je kod raznih izvora. Napon [[baterija|baterijskog]] članka na bazi cinka i ugljena iznosi 1,5 V. Takođe se izrađuju baterije sa nekoliko serijski spojenih članaka, čime se dobivaju naponi od 3 ili 4,5 ili 9 V. Europske gradske [[elektroenergetski sustav|električne mreže]] imaju napon od 230 V. Daleko su veći naponi u vodovima [[dalekovod]]a, visokonaponskih [[transformator]]a ili visokonaponskih kabela, gdje dosižu desetke pa i stotine tisuća volti. Takvi naponi mogu stvoriti i [[električni luk]], kojim se [[strujni udar]] može prenijeti i kroz zrak, ako se tijelo u kontaktu sa zemljom previše približi vodu pod visokim naponom.

Tipične visine napona su:

*Veoma niski napon: do 50 V, u [[baterija]]ma za široku upotrebu (od 1,5 V do 9 V), adapterima (najčešće od 1,5 V do 24 V), [[akumulator]]ima (tipične vrijednosti: 6, 9, 12, 24 i 48 V).
*Niski napon: 50-1000 V; domaćinstva (230 V - monofazni sistem, 400 V - trofazni sistem), manji industrijski potrošači.
*Srednji napon: 1-35 KV; industrijski potrošači, elektrodistributivne mreže.
*Visoki napon: 35-150 KV.
*Vrlo visoki napon: preko 150 KV.

== Pretvaranje napona ==
{{main|Transformator}}

Različiti delovi elektronskih uređaja koriste različite napone. Međutim, u domaćinstvima je na raspolaganju samo jedna vrednost napona (220 V u [[Bivša Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]], 230 V u zemljama Evropske unije, 110 V u SAD) i često je potrebno taj napon povećati (npr. za rad katodne cevi televizora) ili smanjiti (za različite uređaje).&lt;ref name=&quot;Jugoslav Karamarković 2005&quot;&gt;Jugoslav Karamarković, Fizika (str. 192), Univerzitet u Nišu, 2005.&lt;/ref&gt; Takođe, u elektrodistributivnim sistemima se prenos električne energije obavlja [[električni vod|vodovima]] na kojima je velika vrednost napona i mala vrednost intenziteta struje, da bi se smanjili gubici. Efikasno pretvaranje jedne vrednosti napona u drugu vrši se uređajem koji se naziva [[električni transformator]]. Pošto transformator radi na principu [[Elektromagnetska indukcija|elektromagnetne indukcije]], on ne može se koristiti za transformisanje vremenski konstantnih napona, već samo za naizmenične, tj. promenljive.&lt;ref name=&quot;Jugoslav Karamarković 2005&quot;/&gt;

== Opasnost ==
{{main|Udar struje}}
[[Datoteka:Freileitung mit Transformatorhaus.jpg|mini|[[Dalekovodi]] visokog napona]]

Visok napon opasan je za ljude i životinje, jer može kroz organizam protjerati po život opasnu struju. Zbog toga, ne dira se u električnu instalaciju gradske mreže prije isključenja [[osigurač]]a koji prekidaju dovođenje napona. Ako struja prolazi kroz ljudski organizam može uzrokovati opekotine, uticati na hemijski sastav [[krv]]i i [[nervni sistem]] i poremetiti rad [[Srce|srca]] i [[Respiratorni sistem|respiratornih organa]]. Prema postojećim propisima dodirni napon ne smije prijeći vrijednost od 65 V.&lt;ref name=&quot;EPBiH&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.elektroprivreda.ba/stranica/opasnosti-od-elektricne-energije| title = Opasnosti od električne energije| last = | first = | date = | website = Elektroprivreda BiH| publisher = | accessdate = 16. 5. 2016| language = }}&lt;/ref&gt;

Međutim, nije opasan napon sam po sebi već struja koja prođe kroz tijelo:&lt;ref&gt;{{cite web | url = https://www.physics.ohio-state.edu/~p616/safety/fatal_current.html| title = Fatalna struja| last = | first = | date = | website = physics.ohio-state.edu| publisher = | accessdate = 16. 5. 2016| language = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://www.allaboutcircuits.com/textbook/direct-current/chpt-3/physiological-effects-electricity/| title = Fiziološki efekti električne struje| last = | first = | date = | website = allaboutcircuits.com| publisher = | accessdate = 16. 5. 2016| language = en}}&lt;/ref&gt;

*Struja jačine do 1 mA ne osjeća se 
*Struja jačine od 1 do 8 mA osjeća se udar, ali ne boli 
*Struja jačine oko 20 mA može izazvati grčenje mišića. 
*Struja jačine 30 mA ne može se izdržati više od nekoliko [[Sekunda|sekundi]], izaziva snažno grčenje [[mišić]]a i gubitak kontrole praćeno otežanim disanjem .
*Struja jačine 50 mA može dovesti do gubitka svijesti.
*Struja jačine preko 100 mA može izazvati smrt. 
*Preko 200 mA opasne opekotine i grčevi mišića koji mogu žrtvu odbaciti od vodiča.

Za više napone struja se povećava, pa je i opasnost veća.&lt;ref name=&quot;EPBiH&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url = http://hypertextbook.com/facts/2000/JackHsu.shtml| title = Electric Current Needed to Kill a Human| last = | first = | date = | website = hypertextbook.com| publisher = | accessdate = 16. 5. 2016| language = en}}&lt;/ref&gt;

Pri [[Statički elektricitet|elektrostatičkom]] [[Električno pražnjenje|pražnjenju]] javljaju se vrlo visoki [[napon]]i, uz ekstremno slabe [[električna struja|struje]]. Češljajući kosu po veoma suvom vremenu, stvaramo nekoliko desetina hiljada [[volt]]i statičkog elektriciteta, ali je [[jačina struje]] praktično zanemarljiva. Slaba struja sprečava da nas statičko pražnjenje povredi, pa osećamo samo neprijatno peckanje.&lt;ref&gt;Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 29), Beograd, 2007.&lt;/ref&gt;

== Poređenje sa vodom ==
{{main|Hidraulička analogija|Pritisak}}
[[File:7th grade oloom jor unit-4-2 liquid pressure-1.png|thumb|Ilustracija [[pritisak|pritiska]] kod tečnosti]]

Radi boljeg razumevanja električnog kola često se koristi [[hidraulička analogija]]. Električno kolo možemo zamisliti kao kosinu preko koje teče [[potok]]. Kao što brzina kojom teče [[potok]] ovisi o razlici između početne i konačne visine, tako i [[jačina struje]] koja teče provodnikom ovisi o razlici potencijala na njegovim krajevima, odnosno o naponu. Druga analogija može biti mreža cijevi kroz koje protječe voda pokretana [[pumpa]]ma. Tada je razlika potencijala analogna razlici [[pritisak]]a između dve tačke. Ako postoji razlika pritisaka, tada voda može teći od prve do druge točke i vršiti nekakav rad, recimo pokretati turbinu.

U hidrauličnom sistemu je rad uložen za pokretanje vode jednak proizvodu pritiska i količine pokrenute vode. Slično, u električnom kolu je rad uložen u pokretanje elektrona jednak proizvodu napona i količini elektrona. Napon ovdje na prikladan način služi da se kvantificira sposobnost za vršenje rada.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Povezano==
* [[Električna struja]]
* [[Električna snaga]]
* [[Električni potencijal]]

{{Commonscat|Voltage}}

{{Elektronika}}

[[Kategorija:Električna struja]]
[[Kategorija:Fizikalne veličine]]
[[Kategorija:Elektricitet]]</text>
      <sha1>6hbyv75vltfbwd37mfztoxvece55ktv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emain Macha</title>
    <ns>0</ns>
    <id>46033</id>
    <revision>
      <id>42695808</id>
      <parentid>42396761</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:13:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695808</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2959" sha1="9wwsuqs40qhksvwqfayvp53colca74z" xml:space="preserve">:''Navan Fort se ne bi smio miješati s [[Navan]]om u [[Okrug Meath|Okrugu Meath]].''

[[Datoteka:Navan.jpg|thumb|right|300px|Emain Macha d druge obale, umjetno brdo od 40 metara u pozadini, originalno na [http://pdphoto.org pdphoto.org]]]
'''Emain Macha''' ili '''Emuin Macha''' ([[Staroirski jezik|staroirski]], izgovarano {{IPA|/ˈeṽənʲ ˈṽaxə/}}), '''Eamhain Mhacha''' ([[Irski jezik|suvremeni irski]], izgovarano {{IPA|/ˈawnʲ ˈwaxə/}}), ponekad latinizirano/anglicizirano kao '''Emania''' a na [[Engleski jezik|engleskom]] poznato kao'''Navan Fort''', je drevni spomenik u [[Okrug Armagh|Okrugu Armagh]] u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]]. Iako se naziva &quot;tvrđavom&quot; (&quot;fort&quot;), smatra se da je prije bila građevina za ritualne i ceremonijalne prigode. Izgleda da je napuštena u 1. vijeku n.e.. Također predstavlja važnu lokaciju u [[Irska mitologija|irskoj mitologiji]], pogotovo [[Ulsterski ciklus|Ulsterskom ciklusu]]. Navan Fort je Državni historijski spomenik u [[townland]]u Navan, u [[Gradski i okružni savjet Armagha|području Armagha]] na geografskoj referenci H847 452.&lt;ref&gt;{{cite web | title=Navan Fort | work=Environment and Heritage Service NI - State Care Historic Monuments | url=http://www.ehsni.gov.uk/state_care_monuments_2007.pdf | accessdate = 03. 12. 2007.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
* Chris Lynn, ''Navan Fort: Archaeology and Myth'', Wordwell Books, 2003
* [[Ronald Hutton]], ''Pagan Religions of the Ancient British Isles'', 1991

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Emain Macha}}
* [http://www.visitarmagh.com/attractiondetails.php?menuid=2&amp;submenuid=21&amp;groupid=1&amp;see_id=12 visit Armagh] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071007115606/http://www.visitarmagh.com/attractiondetails.php?menuid=2&amp;submenuid=21&amp;groupid=1&amp;see_id=12 |date=2007-10-07 }}
* [http://www.google.co.uk/url?sa=t&amp;ct=res&amp;cd=5&amp;url=http%3A%2F%2Fnews.bbc.co.uk%2F1%2Fhi%2Fnorthern_ireland%2F4075872.stm&amp;ei=qBRaRcfMNo6WnQPAqJivCQ&amp;usg=__6rtwoqLUJ0Gba2n09Xs2YZIysj4=&amp;sig2=afxt_a8_e3mVmGuy_mC72g&quot;High Hopes for NI Tourist Centre&quot;] (BBC News)
* [https://web.archive.org/web/20051030124303/http://www.bbc.co.uk/history/timelines/ni/emain_macha.shtml BBC Timelines]
* [http://www.ehsni.gov.uk/places/monuments/navan.shtml Environment and Heritage Service page on Navan Fort, with photos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061011041448/http://www.ehsni.gov.uk/places/monuments/navan.shtml |date=2006-10-11 }}
* [http://www.geographyinaction.co.uk/Assets/Photo_albums/Eleven/pages/Navan_Fort.html Geography in Action: Navan Fort] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061018014150/http://www.geographyinaction.co.uk/Assets/Photo_albums/Eleven/pages/Navan_Fort.html |date=2006-10-18 }}

{{coord|54|20|43|N|6|43|07|W|display=title|region:GB_type:landmark_source:dewiki}}

[[Kategorija:Drevna Irska]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Sjevernoj Irskoj]]
[[Kategorija:Arheološki muzeji u Ujedinjenom Kraljevstvu]]</text>
      <sha1>9wwsuqs40qhksvwqfayvp53colca74z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fatah al-Islam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>48707</id>
    <revision>
      <id>42695910</id>
      <parentid>42401930</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:46:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695910</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4395" sha1="qq6vt6zcb8hvwbubj0a7jjnz4jgwqte" xml:space="preserve">'''Fatah al-Islam''' ([[Arapski jezik|Arapski]]:'''فتح الإسلام''') je [[Salafistički džihadizam|salafistička]] grupa formirana novembra [[2006]]. godine.&lt;ref name=&quot;NPR&quot;&gt;{{cite web|title=Al-Qaida Inspired Groups on the Rise in Lebanon|author=Deborah Amos|publisher=[[National Public Radio]]|date=16. maj 2007.|accessdate=05.23.2007|url=http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=10305632}}&lt;/ref&gt;. Pojedini mediji grupu opisuju kao [[džihad]]iste&lt;ref name=&quot;Figaro&quot;&gt;{{cite web|title=Fatah Al-Islam: the new terrorist threat hanging over Lebanon|publisher=[[Le Figaro]]|date=16. april 2007.|accessdate=20.05.2007|url=http://www.lefigaro.fr/english/20070416.WWW000000477_fatah_al_islam_the_new_terrorist_threat_hanging_over_lebanon.html|archive-date=2007-06-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20070606101014/http://www.lefigaro.fr/english/20070416.WWW000000477_fatah_al_islam_the_new_terrorist_threat_hanging_over_lebanon.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; inspirisane [[Al Kaida|Al Kaidom]]. Grupa je postala poznata maja i juna [[2007]]. godine kada je počela sukob sa [[liban]]skom vojskom kod [[Nahr al-Bared]] izbegličkog kampa.

== Brojnost ==
Zvanični govornik za Fatah al-Islam grupu je Abu Salim Taha. Ova grupa verovatno ima oko 150 naoružanih boraca, a navodi se da ima pet [[Palestinci|Palestinaca]] i [[Sirijci|Sirijce]], [[Saudijci|Saudijce]] i druge [[Arapi|arapske]] džihadiste koji su se borili u [[Rat u Iraku|Iraku]]. Takođe se navodi da grupa ima oko pedeset Libaniskih sunita.

Sirijski ambasador je rekao da su vođe grupe većinom Palestinci, [[Jordanci]], Saudijci i nekoliko njih su verovatno Sirijci. Al Hajat novine navode da Fatah al-Islam ima veze sa [[Sirija|Sirijom]] i da većina oficira ove grupe su Sirijci. Najveći broj mrtvih iz grupe su Saudijci. Postoje izveštaji da su među borce ove grupe došli i borci iz [[Čečenija|Čečenije]].

== Ideologija ==
Prema Rojtersu, glavni ciljevi Fatah al-Islama su da napadnu Izrael.{{činjenica|date=07. 2010.}}&lt;!--линк ка чланку/вести/итд где се то тврди;--&gt;

Nekoliko novinskih organizacija navode da Fatah al-Islam ima veze sa [[Al Kaida|Al Kaidom]].{{činjenica|date=07. 2010.}}&lt;!--ово макар није проблем за референцирање?--&gt; U nekim izveštajima se čak tvrdi da je Fatah al-Islam deo Al Kaidine terorističke mreže. Ova grupa je takve navode negirala, ali je potvrdila da se slaže sa istom da se treba boriti protiv „nevernika“. Izjave ove grupe su počele da se pojavljuju na istim internet stranicama na kojima se navode izjave Al Kaide.

Sirijski ambasador Bašar Jafari, odgovarajući na libanske tvrdnje da je [[Sirija]] sponzor grupe Fatah al-Islam, naveo je Rojtersu da su članovi ove grupe hapšeni u Siriji zbog veze grupe sa Al Kaidom, i da su uhapšeni nakon oslobađanja pobegli iz države. Jafari je takođe rekao da ako bilo koji član dođe u Siriju, da će biti pritvoren i da se ne bore za Palestinu već za Al Kaidu.{{činjenica|date=07. 2010.}}&lt;!--и овде би требало навести референцу, да не буде рекла-казала--&gt;

[[23. 5.|23. maja]] [[2007]]. godine [[Arapska liga|Arapska Liga]] je u svojoj izjavi osudila kriminalna i teroristička dela koja je počinila Fatah al-Islam grupa i dodala da grupa nema povezanosti sa palestinskim pitanjem niti sa [[islam]]om{{činjenica|date=07. 2010.}}&lt;!--и овде недостаје једна добра референца--&gt;.

'''[[Hezbollah|Hezbolah]]''' je izjavio da je potrebno političko rešenje za krizu i da osećaju da ima neko ko bi želeo da uništi Libansku armiju.[http://www.guardian.co.uk/worldlatest/story/0,,-6652520,00.html] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

== Reference ==
{{reflist}}

== Veze ==
* [[Rat protiv terorizma]]
* [[Al Kaida]]
== Vanjske veze ==
* [http://yalibnan.com/tag/Fatah%20al-Islam Filmovi o Fatah al-Islam grupi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070601171648/http://yalibnan.com/tag/Fatah%20al-Islam |date=2007-06-01 }}
* [http://www.nbcamp.net/photos/thumbnails-6.html Slike o Fatah al-Islam grupi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070604141532/http://www.nbcamp.net/photos/thumbnails-6.html |date=2007-06-04 }}

[[Kategorija:Terorističke organizacije]]
[[Kategorija:Islamski terorizam]]</text>
      <sha1>qq6vt6zcb8hvwbubj0a7jjnz4jgwqte</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Errol Flynn</title>
    <ns>0</ns>
    <id>52824</id>
    <revision>
      <id>42695836</id>
      <parentid>41566385</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:30:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695836</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9485" sha1="1e70y9r3eiz956zwp28bczuqmph0h3d" xml:space="preserve">{{Infokutija02 glumac
| bgcolour = silver
| ime = Errol Flynn
| slika = Errol Flynn1.jpg
| opis = Errol Flynn c.1940
| ime_po_rođenju = Errol Leslie Thomson Flynn
| datum_rođenja = {{birth date|df=yes|1909|6|20}}
| mjesto_rođenja = [[Hobart]], [[Tasmanija]], [[Australija]]
| datum_smrti = {{death date and age|df=yes|1959|10|14|1909|06|20}}
| mjesto_smrti = [[Vancouver]], [[Britanska Kolumbija]], [[Kanada]]
| supružnik  = [[Lili Damita]] (1935-1942)&lt;br /&gt;[[Nora Eddington]] (1943-1949)&lt;br /&gt;[[Patrice Wymore]] (1950-1959)
| period = 1932 – 1959
| zanimanje = pisac, scenarist, producent, pjevač, režiser
}}

'''Errol Leslie Thomson Flynn''' (20. jun 1909 – 14. oktobar 1959) bio je [[Australija|australski]] [[film]]ski [[glumci|glumac]], najpoznatiji po ulogama romantičnih pustolova u klasičnim [[Hollywood|holivudskim]] filmovima te svom burnom, hedonističkom privatnom životu.

== Biografija ==
Errol Flynn se rodio u [[Hobart]]u na [[Tasmanija|Tasmaniji]] kao sin [[Theodore Thomson Flynn|Theodorea Thomsona Flynna]], cijenjenog biologa i predavača na [[Univerzitet Tasmanije|Univerzitetu Tasmanije]]. Majka Lily Mary Young je bila potomak [[Pobuna na Bountyju|buntovnika s broda Bounty]].

Flynn je još u najranijim danima stekao reputaciju &quot;zločestog dečka&quot; i velikog zavodnika, pa je tako iz jednog prestižnog sidnejskog internata izbačen zbog tučnjava i navodno zbog toga što su ga uhvatili in flagranti delicto sa školskom čistačicom. Flynn je zbog sličnih prijestupa bio izbacivan iz još nekoliko škola. U dobi od 20 godina je otišao u [[Nova Gvineja|Novu Gvineju]] gdje je okušao sreću kao vlasnik plantaže duhana, a potom rudnika bakra, oba puta bez uspjeha.

Početkom 1930-ih je Flynn otišao u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Veliku Britaniju]] gdje je nastupao u lokalnim kazalištima. Godine [[1933]]. je u imao svoj debi u filmu ''[[In the Wake of the Bounty]]'', australskom filmu posvećenom znamenitoj pobuni. Nakon što su ga u Londonu otkrili agenti [[Warner Bros.|Warner Brosa]], otputovao je u Hollywood i s tim studijom potpisao ugovor. Na samom početku karijere Flynn je za sebe često govorio da je [[Irci|Irac]], i to zato što je u to vrijeme Australija bila relativno nepoznata pa nitko nije znao odakle zapravo dolazi.

Godine 1935. je Flynn glumio naslovnu ulogu gusara u filmu ''[[Captain Blood (1935 film)|Captain Blood]]''. Film je doživio enormni uspjeh, te je Flynn nastupio u cijelom nizu gdje je tumačio romantične pustolove, a od kojih je najpoznatiji Robin Hood u filmu ''[[The Adventures of Robin Hood (film)|The Adventures of Robin Hood]]''.

Flynn se [[1935]]. oženio za francusku glumicu [[Lili Damita]], s kojom je imao jedino dijete - sina [[Sean Flynn|Seana]]. Flynn je, međutim, već tada razvio reputaciju holivudskog &quot;zločestog momka&quot; sklonog pijančevanju, tučnjava i ljubavnim aferama; istovremeno je postao blizak prijatelj svog britanskog kolege [[David Niven|Davida Nivena]]. Brak s Damita je potrajao do 1942. godine.

Kada su SAD ušle u [[drugi svjetski rat]], Flynn je tome dao doprinos ratnom naporu glumeći ratne heroje u filmovima sa snažnom propagandnom natom. Međutim, za razliku od mnogih svojih holivudskih kolega sam nikada nije obukao uniformu te je bio kritiziran zbog licemjerja. Kasnije se otkrilo da je Flynn odbijen od strane regrutnog odbora zbog lošeg zdravlja, odnosno posljedica [[tuberkuloza|tuberkuloze]], a što je bila jedna holivudska tajna. Godine 1943. se oženio za 18-godišnju glumicu [[Nora Eddington|Noru Eddington]], ali isto tako morao odgovarati pred sudom zbog optužbi za [[silovanje po slovu zakona]], odnosno seksualne odnose s maloljetnicama. Brak s Eddington je potrajao do 1949. godine i u njemu je imao dvije kćeri.

Godine 1950. se oženio s [[Patrice Waymore]]. S njom je imao jednu kći, ali se brak nakon nekoliko godina počeo raspadati zbog Flynnove sklonosti piću i drogi. Flynn je nakon rata počeo i fizički propadati, pa je u filmovima tumačio gubitnike. S druge strane je Flynn i tada našao vremena da se posveti pisanju, pa je napisao i objavio nekoliko pustolovnih romana.

Iako je bio rastavljen od svoje posljednje supruge, s njom je do smrti ostao u braku. Pred sam kraj života je dovršio [[autobiografija|autobiografiju]] pod nazivom ''[[My Wicked Wicked Ways]]''. Tada je upoznao i 15-godišnju [[Beverly Aadland]] koja mu je postala životna partnerica i s kojom je surađivao na svom posljednjem projektu - dokumentarnom filmu ''[[Cuban Rebel Girls]]'', posvećenom ženama koje su se u [[kubanska revolucija|kubanskoj revoluciji]] borili na strani [[Fidel Castro|Fidela Castra]]. Nedugo potom je na jednoj zabavi umro u ''Vancouver''u od [[srčani udar|srčanog udara]].

==Filmografija==
{{col-begin}}
{{col-break}}
*''[[In the Wake of the Bounty]]'' (1933)
*''[[I Adore You]]'' (1933)
*''[[Murder at Monte Carlo]]'' (1935)
*''[[The Case of the Curious Bride]]'' (1935)
*''[[Don't Bet on Blondes]]'' (1935)
*''[[Captain Blood (1935 film)|Captain Blood]]'' (1935)
*''[[The Charge of the Light Brigade (1936 film)|The Charge of the Light Brigade]]'' (1936)
*''[[Green Light (1937 film)|The Green Light]]'' (1937)
*''[[The Prince and the Pauper (1937 film)|The Prince and the Pauper]]'' (1937)
*''[[Another Dawn (film)|Another Dawn]]'' (1937)
*''[[The Perfect Specimen]]'' (1937)
*''[[The Adventures of Robin Hood (film)|The Adventures of Robin Hood]]'' (1938)
*''[[Four's a Crowd]]'' (1938)
*''[[The Sisters (1938 film)|The Sisters]]'' (1938)
*''[[The Dawn Patrol (1938 film)|The Dawn Patrol]]'' (1938) 
*''[[Dodge City (1939 film)|Dodge City]]'' (1939)
*''[[The Private Lives of Elizabeth and Essex]]'' (1939)
*''[[Virginia City (film)|Virginia City]]'' (1940)
*''[[The Sea Hawk (1940 film)|The Sea Hawk]]'' (1940)
*''[[Santa Fe Trail (film)|Santa Fe Trail]]'' (1940)
*''[[Footsteps in the Dark (film)|Footsteps in the Dark]]'' (1941)
*''[[Dive Bomber (film)|Dive Bomber]]'' (1941)
*''[[They Died with Their Boots On]]'' (1941)
*''[[Desperate Journey]]'' (1942)
*''[[Gentleman Jim (1942 film)|Gentleman Jim]]'' (1942)
*''[[Edge of Darkness (1943 film)|Edge of Darkness]]'' (1943)
*''[[Thank Your Lucky Stars]]'' (1943)
*''[[Northern Pursuit]]'' (1943)
*''[[Uncertain Glory]]'' (1944)
{{col-break}}
*''[[Objective, Burma!]]'' (1945) 
*''[[San Antonio (film)|San Antonio]]'' (1945) 
*''[[Never Say Goodbye (1946 film)|Never Say Goodbye]]'' (1946) 
*''[[Always Together]]'' (1947)
*''[[Cry Wolf (1947 film)|Cry Wolf]]'' (1947)
*''[[Escape Me Never (1947 film)|Escape Me Never]]'' (1947)
*''[[Silver River (film)|Silver River]]'' (1948)
*''[[Adventures of Don Juan]]''  (1948) 
*''[[It's a Great Feeling]]''  (1949) 
*''[[That Forsyte Woman]]''  (1949) 
*''[[Montana (1950 film)|Montana]]''  (1950)
*''[[Rocky Mountain (film)|Rocky Mountain]]'' (1950) 
*''[[Kim (1950 film)|Kim]]'' (1950)
*''[[Hello God]]'' (1951)
*''[[Adventures of Captain Fabian]]'' (1951)
*''[[Mara Maru]]'' (1952)
* ''[[Against All Flags]]'' (1952)
*''[[The Master of Ballantrae (film)|The Master of Ballantrae]]'' (1953) 
*''[[Il Maestro di Don Giovanni]]'' (1954)
*''[[The Story of William Tell]]'' (1954)
*''[[Lilacs in the Spring]]'' (1955) 
*''[[The Dark Avenger]]'' (1955) (aka ''The Warriors'')
*''[[King's Rhapsody (film)|King's Rhapsody]]'' (1955) 
*''[[Istanbul (film)|Istanbul]]'' (1957) 
*''[[The Big Boodle]]'' (1957) 
*''[[The Sun Also Rises (1957 film)|The Sun Also Rises]]'' (1957)
*''[[Too Much, Too Soon]]''  (1958)
*''[[The Roots of Heaven]]'' (1958) 
*''[[Cuban Rebel Girls]]'' (1959) 
{{col-end}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
* {{IMDb ime|0001224}}
* [http://colsearch.nfsa.afc.gov.au/nfsa/search/summary/summary.w3p;adv=yes;group=;groupequals=;page=0;parentid=;query=Number%3A360461%20|%20Number%3A353658%20|%20Number%3A355510;querytype=;resCount=10 Errol Flynn at the National Film and Sound Archive]
* [https://web.archive.org/web/20081229171926/http://www.tcm.com/thismonth/article.jsp?cid=161252 Profile] @ [[Turner Classic Movies]]
* [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&amp;GRid=349 Profile for Errol Flynn] at [[Find A Grave]]
* [http://www.errol-flynn.com Errol Flynn Resource Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180519053539/http://errol-flynn.com/ |date=2018-05-19 }} Flynn resource website, filmography &amp; photographs.
* [http://unbridledbooks.com/thepiratesdaughter.html ''The Pirate's Daughter'' by Margaret Cezair-Thompson]
* [http://maps.google.com/maps?hl=en&amp;q=1310+Burnaby+Street,+vancouver&amp;ie=UTF8&amp;z=16&amp;ll=49.282448,-123.135581&amp;spn=0.008958,0.020556&amp;t=h&amp;om=1 Map of where Errol died in Vancouver]
* [http://humanities.uchicago.edu/orgs/review/index_52_2_3_4.shtml?utm_source=wikipedia&amp;utm_medium=web&amp;utm_term=ErrolFlynn Wu Ming's &quot;In Like Flynn&quot; at Chicago Review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100407060228/http://humanities.uchicago.edu/orgs/review/index_52_2_3_4.shtml?utm_source=wikipedia&amp;utm_medium=web&amp;utm_term=ErrolFlynn |date=2010-04-07 }}
* [http://archives.cbc.ca/400d.asp?id=1-111-1288-7370&amp;wm6=1 Errol Flynn on CBC's Front Page Challenge]

== Bibliografija ==
* Flynn, Errol. ''My Wicked, Wicked Ways: the Autobiography of Errol Flynn.'' Intro. by Jeffrey Meyers. New York: Cooper Square Press, 2003. Rpt. of ''My Wicked, Wicked Ways''. New York: G.P. Putnam's sons, 1959. {{ISBN|0-8154-1250-9}}. &lt;!-- This is in MLA Referencing style --&gt;

{{Lifetime|1909|1959|Flynn, Errol}}

[[Kategorija:Problemi]]
[[Kategorija:Australijski filmski glumci]]</text>
      <sha1>1e70y9r3eiz956zwp28bczuqmph0h3d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bosansko-hercegovački ustanak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54499</id>
    <revision>
      <id>42695962</id>
      <parentid>42670430</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:22:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjam datoteku [[c:File:Vođa_Prodan_Rupar.jpg|Vođa_Prodan_Rupar.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Pi.1415926535|Pi.1415926535]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Vođa Prodan Rupar.jpg|]].</comment>
      <origin>42695962</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18535" sha1="3izw3ubhsccldsysr2lui714mf1ga5a" xml:space="preserve">{{druga upotreba|film|Nevesinjska puška (film)}}

{{distinguish|Veliki bosanski ustanak}}

[[Datoteka:Hercegovci u zasedi.gif|thumb|300px|''Hercegovci u zasedi.'', ilustracija ''Srpske Zore''.]]
'''Bosansko-hercegovački ustanak (1875-1878)''', '''Hercegovački ustanak''' ili '''Nevesinjska puška'''&lt;!-- ili pokušaj srpske okupacije--&gt; je bio pretežno srpski ustanak podignut u okolini [[Nevesinje|Nevesinja]] [[1875]]. godine protiv [[otomansko Carstvo|otomanske]] vlasti koji se ubrzo proširio na celu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].

Ustanike su podržale oružjem i dobrovoljcima [[Kneževina Crna Gora|Crna Gora]] i [[Kneževina Srbija|Srbija]] što je dovelo do otpočinjanja [[Srpsko-turski rat (1876–1878)|Srpsko-turskog rata]] i nastanka [[Velika istočna kriza|''Velike istočne krize'']]. U Bosnu su nagrnuli i mnogi [[Hrvati]] i [[Slovenci]], pa čak i neki talijanski [[Giuseppe Garibaldi|garibaldinci]], koji su svi bili uvjereni da je na pomolu veliko budenje [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]].&lt;ref&gt;Koctschct, ''Aux Bosniens letzter Türkenzeit'', str. 12, 23.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Evans, kad je na pocetku kolovoza prešao u Bosnu, čuo je kako su se &quot;mnogi Hrvati i Slovenci&quot; iz Zagreba, Maribora i Ljubljane zaputili onamo (Arhur Evans, ''Through Bosnia'', str. 87).&lt;/ref&gt; U srpnju 1876. [[Srbija]] i [[Crna Gora]] navijestile su [[rat]] Otomanskoj Carevini, sporazumevši se da će prva [[aneksija|anektirati]] [[Bosna|Bosnu]] a druga [[Hercegovina|Hercegovinu]]. Ponašanje Srbije učvrstilo je ionako neprijateljski stav otomanskih vlasti prema pravoslavnom pučanstvu.&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot;/&gt; Bosanski namjesnik okupio je u vojsku koja je djelovala okrutno ali nedjelotvorno. Oni su, bojeći se općeg prevrata, počeli terorizirati seljake. Godine [[1876]]. popaljeno je na stotine sela i pobijeno najmanje 5000 seljaka. Do kraja te godine broj izbjeglica iz Bosne i Hercegovine popeo se na najmanje 100 000, a možda čak i na 250 000.&lt;ref&gt;Mandie, ''Povijest okupacije'', str. 22 (100 000 izbjeglica).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Evans, ''lllyrian Letters'', str. 4 (250 000 izbjeglica).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;U službenom austrijskom izvještaju stoji da ih je bilo najmanje 100 000 samo na austrijskom tlu (Abteilung für Kriegsgeschichte, Die Occupation Bosniens, str. 36).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Gustav Thoemmel je procijenio da je do svibnja 1878. bilo 150 000 izbjeglica na austrijskom teritoriju, 70 000 u Crnoj Gori i 10 000 u Srbiji (Kapidžic, ''Hercegovacki ustanak'', str. 29, u fusnoti).&lt;/ref&gt; Godine [[1877]]. i [[Rusija]] je navijestila rat Otomanskoj Carevini. U ustanku su se istakli [[Prodan Rupar]], [[Тripko Vukalović]], [[Mićo Ljubibratić]], [[Maksim Baćović]], [[Lazar Sočica]], [[Pera Tunguz]], [[Petar Popović Pecija|Pecija Petrović]], [[:sr:Голуб Бабић|Golub Babić]], [[Jovan Gutić]]  i [[Bogdan Zimonjić]].

Posledica ustanka i ratova koji su vođeni protiv [[Otomansko Carstvo|Otomanske imperije]] bio je [[Berlinski kongres]] [[1878|1878.godine]] na kome su Crna Gora i Srbija dobile nezavisnost i određena teritorijalna proširenja, ali ne i Bosnu i Hercegovinu koju je [[Austro-Ugarska|Austrougarska]] okupirala, iako je ''[[de jure]]'' ostala u sastavu Otomanske imperije.

== Ustanak u Hercegovini ==

Osnovni je uzrok narodnom nezadovoljstvu bio ekonomske prirode, ali su to nezadovoljstvo u nekim dijelovima Bosne iskoristili pripadnici [[Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini|Pravoslavne crkve]] koji su bili u vezi sa Srbijom i koji su vec javno iskazivali svoju lojalnost srpskoj državi.&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot;&gt;[http://utickibosnjaci.com/video/media/document/393.pdf Povijest Bosne - Noel Malcolm]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Pripreme ustanka ===
 &lt;ref&gt;Vaso Čubrilović, ''Bosanski ustanak 1875—1878'', Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1930, str. 52-55.&lt;/ref&gt;

Na inicijativu [[Prodan Rupar|Prodana Rupara]] vođe naroda u [[Hercegovina|Hercegovini]] Jovan Gutić, Simun Zečević, Ilija Stevanović, Trivko Grubačić i Petar Radović tokom avgusta i septembra 1874. se sastaju i odlučuju da počnu pripreme za ustanak.&lt;ref&gt;Milorad Ekmečić, ''Ustanak u Bosni 1875—1878'', Službeni list SRBiH, Sarajevo, 1973, str. 112-114.&lt;/ref&gt;  Donose odluke o pripremi oružja i municije, mjesta za zbjegove naroda, pripremi podrške [[Crna Gora|Crne Gore]] ustanku i pripremi sve tako da se ustanak digne na proljeće 1875. Ova grupa je u oktobru stupila u pregovore sa crnogorskim knezom [[Nikola Prvi Petrović|Nikolom Prvim Petrovićem]]. Knez isprva ne želi preuranjene akcije napominjući nespremnost [[Rusija|Rusije]] za rat sa Turcima. Pripreme su međutim nastevljene. U bilećkom i trebinjskom kraju njima rukovode serdar Todor Mujičić, Gligor Milićević, Vasilj Svorcan i Sava Jakšić.

Turci su doznali za pregovore sa knezom i pokušavaju da pohapse kolovođe, ali ovi bježe u Crnu Goru u zimu 1874. na 1875. Velike sile su se umješale, naročito Austrija koja je zarad svojih interesa u BiH tražila od Turske da pomiluje kolovođe i izvrši amnestiju. Turci pod pritiskom pristaju i ulaze u pregovore.

=== Nevesinjska puška ===
Ustaničke vođe se vraćaju 1875. i nastavljaju sa planovima na dizanju ustanka. Plan predviđa prvo oslobođenje nevesinjskog kraja a zatim širenje na ostale dijelove Hercegovine. U međuvremenu su Turci tražili hajduke [[Pero Tunguz|Pere Tunguza]] koji su 5. jula na Cetnjoj poljani na planini Bišini napali karavan. U gonjenju Turci 9. jula ulaze u sukob sa naoružanim ustanicima Prodana Rupara na brdu Gradac sjeverno od sela Krekova. Ovaj sukob je postao poznat pod imenom Nevesinjska puška i označio je tako početak opšteg ustanka u čitavoj Hercegovini. Isprva nevesinjski a potom bilećki i stolački kraj su zahvaćeni, a u avgustu gatački kraj i prigranični pojas ka Crnoj Gori. Čete od 50-300 ljudi i odredi od 500-2000 ljudi se skupljaju i napadaju turske granične karaule i begovske kule.

[[Datoteka:BMM-WeaponsFromBosniaHerzegovinaUprising1875.JPG|Oružje iz vremena ustanka.|thumb|right|200px]]
Turci imaju 4 bataljona (tabora) redovne vojske ([[nizam]]i) sa ukupno 1800 vojnika. Raspoređeni su u [[Mostar]]u, Trebinju, Nikšiću, Foči i karaulama na granici. Uz nizame imaju i veći broj [[bašibozuk]]a (neredovne vojske). Turskim snagama komanduje Selim-paša koji je pod komandom Derviš-paše, turskog komandanta BiH. Po izbijanju ustanka Turci pokušavaju dobiti u vremenu pregovaranjem sa ustanicima dok stignu pojačanja. Ustanici su tražili smanjenje poreza, što Turci odbijaju i borbe se nastavljaju. U avgustu iz Bosne stiže još 4000 nizama iz Bosne, a kasnije i još 4 bataljona nizama morem preko Kleka u Trebinje. Ustanici su u julu iavgustu uništili većinu karaula i opsjeli Trebinje 5. avgusta. Trebinje su Turci deblokirali 30. avgusta. Krajem avgusta počinju borbe i u Bosni, a [[Srbija]] i Crna Gora obećavaju pomoć. Ovo dovodi do pojačanja ustanka.

Knez Nikola šalje [[Petar Vukotić|Petra Vukotića]] i pristiže i veći broj crnogorskih dobrovoljaca pod komandom Peka Pavlovića. Srpska vlada se ne usuđuje da javno pomaže ustanak pod vanjskim pritiskom, ali šalje [[Mićo Ljubibratić|Miću Ljubibratića]]. Dolazi do sukoba među ustanicima zbog neslaganja između predstavnika crnogorske i srpske vlade, što uzrokuje neuspjehe.

=== Pad Nevesinja ===
Prvi značajan uspjeh je došao 29. avgusta pri napadu na [[Nevesinje]]. Grad brani 370 nizama, odred bašibozuka i u Odžacima još 300 konjanika. Napad izvodi 700 Crnogoraca i 2700 ustanika poslije zauzimanja utvrde Korita od strane ustanika. Za jedan dan borbi zauzet je čitav grad osim utvrđenog dijela, i zaplijenjena velika količina namirnica i oružja. Ovaj uspjeh je pomogao pregovorima sa Portom, a u južnoslavenskim gradovima se organizuje pomoć ustanicima. [[Beograd]], [[Novi Sad]], [[Zagreb]], [[Trst]], [[Dubrovnik]] i [[Cetinje]] dobijaju komitete za pomoć ustanicima. Zalaganjem [[Giuseppe Garibaldi|Đuzepe Garibaldija]] i drugih se osnivaju komiteti i u Rimu, Veneciji, Londonu, Beču i drugdje.

=== Sukob kod Prapratnice i blokada gradova ===
Pri kraju avgusta Turci su uspjeli da prikupe 15000 ljudi i 48 topova. Ustanici broje oko 10000 sa znatno slabijom opremom. Ustanici zbog ovoga uglavnom primaju borbu sa Turcima iz zasjeda ili udarima iz pozadine. Septembar donosi blokadu Turaka u Nikšiću, Nevesinju, Gacku, Bileći i Goranskom. Krajem septembra Turcima dolazi još 4 bataljona nizama. Na to odredi Peka Pavlovića i Miće Ljubibratića bivaju prebačeni na put Klek-Stolac i kod Prapratnice 30 septembra napadaju 2 bataljona nizama. Uspijevaju da im nanesu teške gubitke i zaplijene nekoliko stotina pušaka a potom se povlače. U oktobru je 49 karaula osvojeno od ustanika u prostoru Gacka, Golije i Banjana. Sa blokadom klanca Duge ustanici onemogućavaju Turcima komunikaciju Gacko-Nikšić.

=== Poraz Turaka kod Muratovice ===
[[Datoteka:BMM-AttireOfMontenegroSoldiers1875.JPG|Odijelo crnogorske vojske, 1875.|thumb|right|200px]]

S time Turci dovlače nova pojačanja, a stiže u oktobru i novi komandant Reuf-paša. Turci vrše pokušaj deblokade Goranskog i 10-11. novembra trpe težak poraz kod [[Muratovica|Muratovice]], od 3500 ustanika.

Reuf-paša ulazi 24. novembra u Goransko sa 4500 vojnika. Dana 22. decembra sa 8000 vojnika iz Gacka ulazi u Nikšić. Na Krscu su ustanici prikupili jake snage, ali zbog nesloge vođa samo manje snage Lazara Sočice i Bogdana Zimonjića (5000 ustanika) napadaju Turke i bivaju odbijeni. Reuf-pađa je snabdio garnizon i potom se vratio u Gacko. Zimu 1875-1876. obje strane koriste za odmor i popunu snaga. Komandant svih ustanika postaje Petar Vukotić.

=== Turska pojačanja i diplomatske intervencije ===
Turci u januaru 1876. zamjenjuju Reuf-pašu sa Muhtar-pašom koji sad ima 30000 vojnika pod komandom, ali samo polovina je spremna za borbe. Ostali su bolesni ili ranjeni u ranijim borbama. Odred Peka Pavlovića sa 1500 boraca je kod Gluhe Smokve 18-20. januara napao pet bataljona nizama i odred bašibozuka i porazio ih. Muhtar-paša je na to u tajnosti skupio 16 bataljona u Trebinju, noću ih prebacio na [[Popovo polje]] i sa svih strana 29-30. januara napao odred Peka Pavlovića. Čitav dan su trajale borbe i odred je tek noću uspio da se izvuče u Zupce preko Trebišnjice. Srpski gubici su bili preko 100 ranjenih i mrtvih.

Austro-Ugarska je 31. januara predala Porti novi prijedlog za reforme. Porta ga je prihvatila ali ne i ustanici, što je nagnalo Austro-Ugare da počnu pregovore sa knezom Nikolom. Knez Nikola traži proširenje granica Crne Gore i priznanje iste za nezavisnu državu da bi prestao pomagati ustanike. U daljim pregovorima, Turci ustanicima nude amnestiju, oslobođenje od desetine na godinu dana a od ostalih poreza na 2 godine i pomoć na popravci kuća. Ustanici traže dodjelu trećine zemlje hrišćanima i smanjenje turskih posada samo na Nikšić, Foču, Trebinje, Mostar, Stolac i Pljevlja. Turci odbijaju zahtjeve.

=== Borbe na Muratovici i kod Nikšića ===
U martu 1876. Turci gube još jednu bitku na Muratovici sa 800 mrtvih, a ustanici su zaplijenili 1300 pušaka. Muhtar-paša dobija još pojačanja i u martu ima već 22000 vojnika. Sa početkom aprila njegove snage u Gacku su 20 bataljona nizama i 2000 bašibozuka. 13. aprila je sa ovim velikim snagama krenuo ka Nikšiću, a ustanici su prikupili dovoljne snage tek pri izlazu iz kanjona Duge. Borbe traju dan i noć od 14. do 17. aprila i ustaničke snage pristižu sa okolnih područja. Turci trpe značajne gubitke i povlače se prema Gacku. U Gacku je Muhtar-paša pojačao snage još više, na 29 bataljona nizama i 5000 bašibozuka i sa ovim snagama je 28-29. aprila prodro u Nikšić. Tu je snabdio posadu koja se umalo predala zbog gladi. Međutim, pri vraćanju u Gacko Turci trpe gubitke od napada ustanika.

=== Razvoj sutacije pred okupaciju BiH ===
Kako je ustanak i dalje bio u toku, [[Nemačka|Njemačka]], Rusija i Austro-Ugarska predlažu dvomjesečno primirje na sastanku održanom sredinom maja. Usporedo sa time vode se i pregovori između srpske i crnogorske vlade koji dovode do objave rata Turskoj [[30. 6.|30. juna]] 1876. godine. Hercegovački ustanici ulaze u sastav crnogorske vojske i pomažu pri pobjedi na [[Bitka na Vučjem Dolu|Vučjem Dolu]] 28. jula 1876, na Krscu 5. juna 1877 i pri zauzimanju grada Nikšića u septembru 1877. Tokom 1878. je crnogorska vojska djelovala ka moru a ustanici u Hercegovini.

== Ustanak u Bosni ==
=== Pripreme za ustanak ===
Počinje nešto kasnije od hercegovačkog, i nije došlo do usklađivanja dejstava u ova dva kraja. U pripremama se ističu Vaso Vidović, Simo i Jovo Bilbija, Spasoje Babić i [[Vaso Pelagić|Vasa Pelagić]]. Po planu je valjalo prvo osloboditi sela kod [[Kozara|Kozare]], [[Prosara|Prosare]] i [[Motajica|Motajice]], zatim napasti komunikacije i blokirati savske gradove, a kasnije zauzeti [[Banja Luka|Banja Luku]]. Plan je predvidio početak ustanka za 18. avgust 1875. Plan su Turcima odali zatvoreni sveštenici u [[Prijedor]]u pa ovi pojačavaju pritisak. Zato seljaci iz Dvorišta, Čitluka, Petrinje, Bačvana, Pobrđana i Tavije napadaju [[15. 8.|15. avgusta]] redife u Dvorištima. Ustanak je prihvaćen a vođa postaje [[Ostoja Kormanoš]].

=== Početak ustanka ===
[[Datoteka:Folk attire of Herzegovina and Bosnia in 1875.jpg|Narodna nošnja iz Hercegovine (lijevo) i Bosne u vrijeme ustanka.|thumb|right|200px]]

Na početku je zahvaćen dio oko Prosare i Kozare, a oko Prijedora se formira četa sa oko 400 ustanika kojom komanduje Pero Babić. Oni blokiraju Prijedor a zatim pod vođstvom Marka Bajalice i Marka Đenadije napadaju Bosansku Kostajnicu 19. avgusta. Tu trpe neuspjeh. Turci brzo formiraju čete bašibozuka u Banja Luci, Travniku, Bihaću, Bosanskoj Dubici i Kostajnici, Prijedoru i Starom Majdanu. Sa ovim snagama nastupaju u 3 kolone ka Kozari, a ustanici se povlače pred nadmoćnijim snagama. 25. avgusta se ustanici dijele u manje grupe da izbjegnu uništenje, a komandu preuzima [[Petar Popović Pecija]]. Sa njegovom pomoći preko Save je 9-10. septembra prebačena kod Gašnice veća količine pušaka, poslata iz Srbije kao pomoć. Sutradan jače turske snage napadaju ustanike na Prosari i potiskuju ustanike ka Savi, gdje hrabro ginu Kormanoš i Pecija. Ustanak se međutim dalje širi u jugozapadnu Bosnu (bosansku Krajinu) gdje na čelo dolazi [[Golub Babić]]. Sa centrom oko Crnih Potoka južno od [[Grmeč]]a stvorena je slobodna teritorija koju ustanici drže tokom 1875.

Odbori za pomoć su formirani u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. ''Glavni odbor za pomaganje ustanka'' je osnovan u Beogradu avgusta 1875, a zatim se javljaju odbori i drugdje. U Novoj Gradiški je osnovan ''Glavni odbor bosanskog ustanka za oslobođenje''.

Srpska vlada nastoji svojim djelovanjem da obezbijedi pripajanje Bosne Srbiji, a Hrvati traže ujedinjenje sa Hrvatskom. Na Jamničkoj skupštini 16-17. decembra 1875. dolazi i do sukoba između pobornika dinastije [[Dinastija Obrenović|Obrenović]] i [[dinastija Karađorđević|Karađorđević]].

=== 1876 i proglas o ujedinjenju ===
Proljeće 1876. donosi nastavak akcija ustanika naročito na Kozari, Prosari, Grmeču, Vučjaku i Motajici. Golub Babić je zimi nabavio 200 pušaka ostraguša i barut i olovo za njih. ''Glavna uprava'' uz Babića ima i Iliju Bilbiju i Todora Sučevića. Babić ne napada dobro utvrđene i branjene gradove, već vrši uspješne napade na manje turske snage. 30. juna Srbija ulazi u rat protiv Turske što pomaže ustanicima. Ustaničko rukovodstvo [[2. 7.|2. jula]] 1876. izdaje proglas o ujedinjenju Bosne sa kneževinom Srbijom. Golub Babić sa ustanicima 9. jula osvaja Sanicu i Bravsko a 2-7. jula [[Bosansko Grahovo]].

=== Promjena komande ===
Tada komandu od Babića preuzima pukovnik [[Mileta Despotović]] iz Srbije. On je organizovao vojsku, pooštrava disciplinu i počinje da planira osvajanje gradova a potom i šireg područja Bosne gdje bi trebalo organizovati srpsku vlast. Po tom planu Odžak je napadnut 23. avgusta i osvojen, ali je postalo jasno da je zauzimanje gradova nerealno pa su manje grupe ustanika ponovo uspostavljene. Zbog neuspjeha Srbije u ratu sa Turskom i primirja 1. novembra, ustanak počinje da slabi. Nesloga među vođama ustanka se produbljuje, slabi disciplina, a ovo koristi Turska.

=== Bitka kod Sedla i propast bosanskog ustanka ===
U proljeće 1877. kreću u napad sa 5.000 vojnika, ali sa ograničenim uspjehom. Despotović sa ustanicima u maju prodire u središte Bosne, na šta Turci grupišu snage (20.000 vojnika) sa namjerom da unište žarište ustanka kod Tiškovca i Crnih Potoka. Babić predlaže izbjegavanje frontalne borbe, ali Despotović to odbija i sa 3.000 ustanika zauzima Sedlo. Tu ih Turci napadaju [[4. 8.|4. avgusta]] i razbijaju, čime je došlo do vojnog sloma ustanka. Despotović prelazi u Austriju gdje je zarobljen i interniran sa grupom ustanika. Babić prelazi na par dana u Liku, a zatim se vraća u Bosnu sa namjerom da obnovi ustanak. Usamljen vojno i politički, ne uspijeva da dobije pomoć ni od Srbije i Rusije. Održava se tada Narodna skupština sa 200 delegata i bira privremenu narodnu bosansku vladu sa 14 članova. U vladu ulaze Golub Babić, Vladimir Jonin, Jovo Bilbija, Jovo Skobla, Vid Milanović i drugi. Vlada je uskoro uglavnom pohapšena, a Austro-Ugarska je okupirala BiH 1878. po sporazumu sila na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]].

== Uzroci neuspjeha ==
Glavni uzroci neuspjeha ustanka su bili nejedinstvo rukovodstva, nepovoljna vanjskopolitička situacija i nepravilan oblik borbi protiv nadmoćnijeg neprijatelja. Uspjehe ustanika je uz to iskoristila Austro-Ugarska za svoje ciljeve.

== Povezano ==
* [[Bitka kod Vučjeg dola]]
* [[Mašićka buna]]
* [[Srpsko-turski rat (1876–1878)]]
* [[Crveni krst Crne Gore]]
* [[Prodan Rupar]]

== Literatura ==
* Vojna Enciklopedija, Beograd, 1970., knjiga prva, strane 756 do 759.

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* {{sr}} [http://www.frontal.rs/cyrl/?page=2&amp;kat=1&amp;vijest=27620 U organizaciji Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske: Obilježena 134. godišnjica Nevesinjske puške] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120326195454/http://www.frontal.rs/cyrl/?page=2&amp;kat=1&amp;vijest=27620 |date=2012-03-26 }}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u osmanlijsko doba]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj]]</text>
      <sha1>3izw3ubhsccldsysr2lui714mf1ga5a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eudoks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59252</id>
    <revision>
      <id>42695852</id>
      <parentid>42241865</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:07:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695852</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2129" sha1="5bakkz87bkvpru1hsuev6tull1tkfhd" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime = Eudoks
| opis slike = Eudoks sa Knida
| datum_rođenja = [[408. pne.]]
| mjesto_rođenja = [[Knid]], [[Mala Azija]]&lt;br /&gt;(danas [[Turska]])
| datum_smrti = [[355. pne.]]
| mjesto smrti = [[Knid]], [[Mala Azija]]
| prebivalište = 
| nacionalnost = 
| polje = [[matematika]]&lt;br /&gt;[[astronomija]]
| institucija = 
| škola = 
| akademija = 
| studenti = 
| poznat po  = [[Metoda ekshaustije|metodi ekshaustije]]
| nagrade = 
| religija =
| napomene = 
}}
'''Eudoks sa Knida''' ({{jez-grč|Εὔδοξος ὁ Κνίδιος}}, [[408. pne.]] - [[355. pne.]]) je bio grčki [[matematičar]], [[astronom]], i [[nauka|naučnik]], jedan od [[Platon]]ovih učenika. Pošto nijedno njegovo delo nije sačuvano, do saznanja o njemu došlo se posredno, preko kasnijih izvora.

U teoriji omjera bavio se kontinuiranim veličinama, uveo strogu definiciju [[Realni brojevi|realnih brojeva]] i razriješio problem neusporedivosti nekih duljina (npr. duljine stranice i dijagonale kvadrata). Dokazao da je volumen [[Piramida (geometrija)|piramide]] jednak jednoj trećini volumena [[Prizma|prizme]] i da je volumen [[Kupa|kupe]] jednak jednoj trećini volumena [[Cilindar|cilindra]] ako su im jednake osnovice i visine.&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;/&gt;

Smatrao je da je [[Zemlja]] sferno tijelo i procijenio je duljinu [[meridijan]]a na približno 70 000&amp;nbsp;km. Koristio godinu u trajanju od 365,25 dana, definirao kut između [[ekliptika|ekliptike]] i nebeskog ekvatora. Izradio je zvjezdani katalog ''Phaenomena'' (Φαινόμενα). Smatra se da je izumio [[sunčani sat]]. Po njem su nazvani krateri na Mjesecu i na Marsu (Eudoxus).&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18564 |title=Eudoks iz Knida |access-date=2020-07-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200718200220/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18564 |archive-date=2020-07-18 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{{klica-matematika}}

== Vanjske veze ==
* {{MacTutor Biography|id=Eudoxus}}

{{Grčka matematika}}

[[Kategorija:Antička Grčka]]
[[Kategorija:Starogrčki matematičari]]</text>
      <sha1>5bakkz87bkvpru1hsuev6tull1tkfhd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Farrah Fawcett</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60556</id>
    <revision>
      <id>42695907</id>
      <parentid>42246987</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:43:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695907</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4154" sha1="9ro3p85bifqxmv97zomzisrw9yy4kcz" xml:space="preserve">{{Infobox actor
| name            = Farrah Fawcett
| image           = Farrah Fawcett 1977.JPG
| imagesize       = 200px
| caption         = 
| birthname       = Ferrah Leni Fawcett
| birthdate       = {{birth date|df=yes|1947|02|2}}
| birthplace = {{city-state|Corpus Christi|Texas}}, U.S.
| deathdate       = {{death date and age|2009|06|25|1947|02|02|df=y}}
| deathplace      = {{city-state|Santa Monica|Kalifornija}}, SAD
| othername       = Farrah Fawcett-Majors
| occupation     = glumica
| yearsactive     = 1969–2009
| spouse          = [[Lee Majors]] (1973–1982)  
| domesticpartner = [[Ryan O'Neal]] (1982–1997; 2001–2009)
| URL = &lt;!-- http://www.farrahfawcett.us See talk; there is a dispute as to the official status of this site--&gt;
}}

'''Farrah Fawcett''' (2. februar 1947&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Texas Births 1926-1995 |url=http://www.familytreelegends.com/records/txbirths |access-date=2009-06-26 |archive-date=2013-08-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130818125351/http://www.familytreelegends.com/records/txbirths }}&lt;/ref&gt; – 25. jun 2009)&lt;ref name=&quot;ap-farrah62&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/30072275/print/1/displaymode/1098/ |title=Farrah Fawcett succumbs to cancer at 62 |publisher=[[Associated Press]] via [[msnbc.com]] |date=25. 06. 2009. |accessdate=25. 06. 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090629075534/http://www.msnbc.msn.com/id/30072275/print/1/displaymode/1098 |archive-date=2009-06-29 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; je bila [[sjedinjene Američke Države|američka]] glumica, najpoznatija po tome što je godine [[1976]]. ulogom privatne detektivke [[Jill Munroe]] u TV-seriji ''[[Charlie's Angels|Charliejevi anđeli]]'' postala jednom od ikona pop-kulture [[1970-e|1970-ih]]. Fawcettina frizura je bila kopirana od miliona žena, a njen poster postao najprodavanijim u historiji. 1980-ih je imala i niz zapaženih uloga u kazališnim predstavama i [[TV-film]]ovima na temu [[silovanje|silovanja]] i [[porodično nasilje|porodičnog nasilja]].

Karijeru je počela krajem [[1960-e|60-ih]] godina u serijama &quot;[[I Dream of Jeannie]]&quot;, &quot;[[Flying Nun]]&quot; i &quot;[[The Partridge Family|Partridge Family]]&quot;. Godinee 1973. udala se za glumca [[Lee Majors|Leeja Majorsa]] u čijoj je seriji : [[Six Million Dollar Man]] nekoliko puta i gostovala. Kada joj je karijera krenula producenti [[Aaron Spelling]] i [[Leonard Goldberg]] angažirali su je u mega hitu &quot;Charliejevi anđeli&quot; u kojima je zarađivala tada basnoslovnih 10.000 dolara po epizodi. No, suprugu se nije sviđala njezina stalna zaposlenost, pa je njemu za ljubav 1977. godine napustila seriju u koju se ponovno vraća nakon sudske tužbe s producentima. Brak je okončan 1979. godine kada je Farah počela izlaziti s najvećom ljubavi svoga života, [[Ryan O'Neal|Ryanom O'Nealom]], s kojim je proživjela 17 turbulentnih godina i s kojim ima sina Redmonda. Unatoč stalnim optužbama da glumica uživa u [[opijat]]ima, Farrah to nikada nije potvrdila.

== Bolest ==
Farrah je otkrila da boluje od raka debeloga crijeva [[2006]]. godine, a godinu dana nakon toga je održala konferenciju za novinare na kojoj je objavila da se izliječila. No, ubrzo potom rak se vratio te je Fawcett otišla na alternativni tretman u Njemačkoj koji joj nije mnogo pomogao. U travnju [[2009]]. godine se rak proširio i na jetru te je od tada glumica liječena u bolnici u [[Los Angeles|Los Angelesu.]]
Farrah Fawcett umrla je 25. lipnja 2009. godine u 62. godini u bolnici u [[Santa Monica|Santa Monici]].

== Fiktivni portreti ==
U TV-filmu ''Behind the Camera: The Unauthorized Story of Charlie's Angels'' posvećenom snimanju serije je njen lik tumačila kanadska glumica [[Tricia Helfer]].

== Izvor ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
* {{imdb ime|id=0000396|ime=Farrah Fawcett}}
* [http://www.farrahfawcett.us Službena stranica Farrah Fawcett] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180111225204/http://www.farrahfawcett.us/ |date=2018-01-11 }}
== Референце ==
&lt;references /&gt;

{{Lifetime|1947|2009|Fawcett, Farrah}}
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]</text>
      <sha1>9ro3p85bifqxmv97zomzisrw9yy4kcz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filip III od Makedonije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61132</id>
    <revision>
      <id>42695930</id>
      <parentid>42247038</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T20:38:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695930</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3572" sha1="ed9802764bi6r5op0na4whi3d1pfc2a" xml:space="preserve">'''Filip III Arhidej''' ([[Grčki jezik|grčki]]: {{polytonic|''Φίλιππος Γ' ὁ Ἀρριδαῖος''}}; cca. 359. pne. – [[25. 12.|25. decembar]] 317. pne.) je bio kralj [[Makedonija (antička)|Makedonije]] od 10. juna 323. pne. do svoje smrti. Bio je sin kralja [[Filip II Makedonski|Filipa II Makedonskog]] i Filine iz [[Larisa|Larise]], za koju neki antički izvori navode da je bila [[Tesalija|tesalijska]] plesačica. Njegov daleko poznatiji polubrat bio je [[Aleksandar Veliki]]. Pri rođenju je dobio ime '''Aridej''' da bi na dolasku na prijestolje preuzeo ime Filip.

Antički izvori navode da je bio fizički i mentalno slab, te je Aleksandar još ranije određen Filipovim nasljednikom. Plutarh navodi kako je njegova slabost posljedica trovanja od strane maćehe [[Olimpijada (kraljica)|Olimpijade]] koja je htjela osigurati Aleksandrovo nasljedstvo. Sam Aleksandar je bio privržen svom polubratu te ga sa sobom poveo na pohod u Aziju, dijelom da mu sačuva život, a dijelom da spriječi da se oko Arideja okupljaju protivnici njegovog režima.

Aridej je 323. pne. postao Aleksandrov nasljednik u Babilonu, ali ga je njegova očita nesposobnost vladanja učinila pijunom moćnih [[dijadosi|dijadoha]]. Među njima je najveći uspjeh imala supruga [[Euridika III od Makedonije|Euridika]], ali su nju i Filipa porazili Olimpijini saveznici. Ona je Filipa dala pogubiti.

== Izvori ==
* [[William Smith (lexicographer)|Smith, William]] (editor); ''[[Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology]]'', [http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0359.html &quot;Arrhidaeus (1)&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051026153241/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0359.html |date=2005-10-26 }}, [http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/1217.html &quot;Eurydice (3)&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051231205920/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/1217.html |date=2005-12-31 }}, [[Boston]], (1867)

== Vanjske veze ==
* [http://www.livius.org/phi-php/philip/arridaeus.htm Livius.org: Arridaeus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091124032857/http://www.livius.org/phi-php/philip/arridaeus.htm |date=2009-11-24 }} by Jona Lendering
* [http://www.ancientlibrary.com/wcd/Arrhidaeus Wiki Classical Dictionary: Arrhidaeus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051026151145/http://www.ancientlibrary.com/wcd/Arrhidaeus |date=2005-10-26 }}
* [http://worldcoincatalog.com/AC/C2/Greece/AG/GE/PhilipIII/PhilipIII.htm Page about coinage during his reign]
* [http://www.archaeology.org/online/features/macedon/ An archaeological report about his grave and remains] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101021045403/http://www.archaeology.org/online/features/macedon/ |date=2010-10-21 }}
* [https://web.archive.org/web/20080430193446/http://news.nationalgeographic.com/news/2008/04/080423-alexander-great.html A National Geographic article about the group of tombs, one of which is now said to be his (April 2008)]

{{start}}
{{s-hou|[[Argeadi|Argeadska dinastija]]||359. pne.||317. pne.}}
{{s-bef|rows=3|before=[[Aleksandar Veliki]]}}
{{s-ttl|title=[[Makedonski kraljevi|Kralj Makedonije]]|years=323 BC–317. pne.}}
{{s-aft|rows=3|after=[[Aleksandar IV od Makedonije|Aleksandar IV]]}}
|-
{{s-ttl|title=[[Kralj Azije]]|years=323. pne. – 317. pne.}}
|-
{{s-ttl|title=[[Faraon|Faraon Egipta]]|years=323. pne. – 317. pne.}}
{{end}}

{{DEFAULTSORT:Makedonija, Filip III od}}
[[Kategorija:Makedonski kraljevi]]
[[Kategorija:Faraoni]]
[[Kategorija:Rođeni 359. pne.]]
[[Kategorija:Rođeni 317. pne.]]</text>
      <sha1>ed9802764bi6r5op0na4whi3d1pfc2a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ed Sullivan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63170</id>
    <revision>
      <id>42695708</id>
      <parentid>42606334</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:13:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1456" sha1="i8sxj0ad1dqmh2noj3sfnuvnaae4hid" xml:space="preserve">{{Infobox actor
| name = Ed Sullivan
| birthname = Edward Vincent Sullivan
| birthdate = {{birth date|1901|9|28|df=y}}
| birthplace = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| deathdate = {{death date and age|df=yes|1974|10|13|1901|9|28}}
| deathplace = [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| occupation = Televizijski voditelj&lt;br /&gt;pisac 
| yearsactive = 1948–1972
| spouse = Sylvia Weinstein (vj. 1930–1973) 
}}

'''Edward Vincent &quot;Ed&quot; Sullivan''' (28. septembar 1901 – 13. oktobar 1974) bio je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[novinar]] i [[televizija|televizijski]] voditelj, najpoznatiji kao voditelj zabavne emisije ''[[The Ed Sullivan Show]]'' koja je bila jedna od najpopularnijih emisija na američkoj televiziji 1950-ih i 1960-ih.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Ed Sullivan}}
* {{IMDb ime|0838047}}
* [https://web.archive.org/web/20100417082923/http://www.tvguide.com/celebrities/ed-sullivan/195114 Ed Sullivan] at TVGuide.com
* [https://web.archive.org/web/20060322144304/http://www.philsilversshow.homestead.com/EdSullivan.html Ed Sullivan appearance on the Phil Silvers Show]
* [http://www.maguireonline.com/sullivanprologue.php Overview of Ed Sullivan's life] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120206021244/http://www.maguireonline.com/sullivanprologue.php |date=2012-02-06 }}
* {{findagrave|1001}}

{{Lifetime|1901|1974|Sullivan, Ed}}

[[Kategorija:Američki televizijski voditelji]]</text>
      <sha1>i8sxj0ad1dqmh2noj3sfnuvnaae4hid</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Facebook</title>
    <ns>0</ns>
    <id>65166</id>
    <revision>
      <id>42695892</id>
      <parentid>42660726</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:11:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695892</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="353023" sha1="qzzblrj0dszpmjsu3mtm2wohahbmyy4" xml:space="preserve">&lt;div class=&quot;dablink&quot;&gt;[[Datoteka:Disambig.svg|20px|Simbol višeznačnosti|link=]] Ovaj članak je o web-sajtu, društvenoj mreži.&amp;#32;&amp;#32;Za kompaniju kao vlasnika prethodno poznatu kao Facebook, Inc., v. [[Meta Platforms]].''&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;dablink&quot;&gt;Ne poistovijetiti sa [[Face book]] ili [[The World Factbook|Factbook]].&lt;/div&gt;
{{Coord|37.4848|N|122.1484|W|display=title}}
{{Infobox Website
| ime = Facebook
| logo = [[File:Facebook_Logo_(2023).svg|250px]]
| screenshot = [[File:Facebook_user_page_(2019).png|250px]]
| caption = Profil Marka Zuckerberga &lt;small&gt;(pregled kada se odjavljeno)&lt;/small&gt;
| url = https://www.facebook.com/
| komercijalan = da
| tip = [[servis za društveno umrežavanje]]
| jezik = [[C++]], [[PHP]] (kao [[HHVM]]), [[D (programski jezik)|D]]
| jezik_prikaza = ''[[Višejezičnost|višejezički]]''&lt;br&gt;&lt;div class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: 95%; border:none; padding:0;&quot;&gt; &lt;div style=&quot;line-height: 1.6em; font-weight: bold; font-size: 100%; text-align: left;&quot;&gt;&lt;div&gt;110 &lt;small&gt;{{nobold|(maj 2022)}}&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;&lt;/div&gt; &lt;ul class=&quot;mw-collapsible-content&quot; style=&quot;font-size: 105%; margin-top: 0; margin-bottom: 0; line-height: inherit; text-align: left; list-style: none none; margin-left: 0;&quot;&gt;&lt;li style=&quot;line-height: inherit; margin: 0&quot;&gt;afrikanski, albanski, amharski, arapski, armenski, asamski, azerbejdžanski, baskijski, bjeloruski, [[bengalski jezik|bengalski]], bosanski, bretonski, bugarski, burmenski, katalonski, sebuanski, korzikanski, hrvatski, češki, danski, holandski, holandski (België), engleski (UK), engleski (US), estonski, farski, filipinski, finski, francuski (Canada), francuski (France), frizijski, galicijski, gruzijski, njemački, grčki, guaranski, gudžaratski, haićanski kreolski, hausa, hebrejski, [[hindski jezik|hindski]], inupijački, mađarski, islandski, indonežanski, irski, italijanski, japanski, japanski (Kansai), javanski, kanada, kazaški, kmerski, kinjarvanda, korejski, kurdski (Kurmanji), kirgiški, laoski, latvijski, litvanski, makedonski, malagaški, malajski, malajalam, maltežanski, marati, mongolski, nepalski, norveški (bokmal), norveški (nynorsk), orija, pašto, perzijski, poljski, portugalski (Brazil), portugalski (Portugal), pundžabi, rumunski, ruski, sardinijski, srpski, šona, silezijski, pojednostavljeni kineski (China), sinhala, slovački, slovenački, somalski, sorani kurdski, španski, španski (Spain), svahili, švedski, sirijački, tadžički, tamazigt, tamilski, tatarski, telugu, tetunski, tajlandski, tradicionalni kineski (Hong Kong), tradicionalni kineski (Taiwan), turski, ukrajinski, urdu, uzbečki, vijetnamski, velški ili zaza&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt; &lt;/div&gt;
| područje = SAD &lt;small&gt;(2004–danas)&lt;/small&gt;;&lt;br&gt;cijeli svijet, osim [[#Cenzura Facebooka|država koje blokiraju]] &lt;small&gt;(2005–danas)&lt;/small&gt;
| korisnici = [[Datoteka:Green Arrow Up.svg|10px|link=]] 2,45 mlrd. mjesečno &lt;small&gt;(sept. 2019)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://investor.fb.com/investor-news/press-release-details/2019/Facebook-Reports-Third-Quarter-2019-Results/default.aspx|title=Facebook Reports Third Quarter 2019 Results|website=investor.fb.com|language=en-US|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-16}}&lt;/ref&gt;
| registracija = opciono
| posednik = [[Meta Platforms]] &lt;small&gt;''(direktor: Mark Zuckerberg)''&lt;/small&gt;
| autor = [[Mark Zuckerberg]]&lt;br /&gt;[[Eduardo Saverin]]
| start datum = {{start date and age|2004|2|4|df=y}}
| current status = aktivan
| alexa_rank = [[Datoteka:Increase2.svg|11px|link=]] 4 &lt;small&gt;(maj 2022)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.alexa.com/siteinfo/facebook.com#section_traffic|title=facebook.com Traffic|website=[[Alexa Internet]]|accessdate=2022-05-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20220501041736/https://www.alexa.com/siteinfo/facebook.com#section_traffic|archivedate=2022-05-01|deadurl=unfit}}&lt;/ref&gt;
| napomene = &lt;ref name=&quot;Our History&quot;&gt;{{cite web|title=Our History|url=https://newsroom.fb.com/company-info/|website=Facebook|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;alexa&quot;&gt;{{cite web|title=Facebook.com Traffic, Demographics and Competitors - Alexa|url=https://www.alexa.com/siteinfo/facebook.com|website=www.alexa.com|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-04|archive-date=2018-07-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20180716174519/https://www.alexa.com/siteinfo/facebook.com|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Gavin|last=Clarke|title=Facebook re-write takes PHP to an enterprise past|url=https://www.theregister.co.uk/2010/02/02/facebook_hiphop_unveiled/|website=[[The Register]]|publisher=Situation Publishing|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-02-02|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.drdobbs.com/mobile/facebook-adopts-d-language/240162694|title=Facebook Adopts D Language|last=Bridgwater|first=Adrian|work=Dr Dobb's|location=San Francisco|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-10-16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/technology/2018/jul/02/facebook-mark-zuckerberg-platform-publisher-lawsuit|title=Is Facebook a publisher? In public it says no, but in court it says yes|first=Sam|last=Levin|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-03|via=www.theguardian.com}}&lt;/ref&gt;
}}
[[File:2023_Facebook_icon.svg|thumb|„f” logo Facebooka]]
'''Facebook''' je američka [[internet|onlajn]] [[društvena mreža]] i [[servis za društveno umrežavanje]] sa sjedištem u [[Menlo Park, California|Menlo Parku, California]]. Pokreće ga kompanija [[Meta Platforms]], a osnivač je [[Mark Zuckerberg]], sa prijateljima sa [[Harvard College|Koledža Harvard]] [[Eduardo Saverin|Eduardom Saverinom]], [[Andrew McCollum|Andrewom McCollumom]], [[Dustin Moskovitz|Dustinom Moskovitzem]] i [[Chris Hughes|Chrisom Hughesom]].

Osnivači su prvobitno ograničili članstvo na studente Harvarda, a potom i [[Univerzitet Kolumbija|Kolumbije]], [[Univerzitet Stanford|Stanforda]] i [[Univerzitet Jejl|Jejla]]. Članstvo je kasnije prošireno i na ostatak škola [[Liga bršljana|Lige bršljana]], [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]] i više obrazovne institucije u oblasti [[Boston]]a, a onda i na druge univerzitete, te na kraju učenike srednjih škola. Od 2006. bilo ko ko je imao više od 13 godina mogao je da postane registrovani korisnik Facebooka, s tim da ovo varira na osnovu lokalnih zakona. Naziv sajta dolazi od imena web-direktorija ''[[face book]]'' koje su bile dostupne studentima američkih univerziteta.

Facebooku se može pristupiti sa uređaja spojenih na internet, kao što su [[lični računar|lični kompjuteri]], [[tablet računar|tableti]] i [[pametni telefon|pametni mobiteli]]. Nakon registracije, korisnici mogu da stvore izmjenljive profile i tu otkrivaju informacije o sebi. Mogu da postave tekst, slike i multimedijalni sadržaj, što se dijeli sa drugim korisnicima koji su pristali da budu njihovi '[[prijateljstvo i praćenje|prijatelji]]', ili, sa drugim podešavanjem privatnosti, što se dijeli sa svim čitaocima. Korisnici mogu da koriste ugrađene aplikacije, pridružuju se grupama od zajedničkog interesovanja, kupuju i prodaju na Marketplace-u, te da primaju obavještenja/notifikacije o aktivnostima svojih prijatelja na Facebooku i Facebook stranica koje prate. Facebook je tvrdio da je imao više od 2,3 milijardi aktivnih korisnika decembra 2018.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.businessinsider.com/facebook-has-2-billion-plus-users-after-15-years-2019-2|title=In 15 years Facebook has amassed 2.3 billion users — more than followers of Christianity|first=Meira|last=Gebel|website=Business Insider}}&lt;/ref&gt; Međutim, suočava se s velikim problemom lažnih naloga. Otkriveno je 3 milijarde lažnih naloga u posljednjoj četvrtini 2018. i prvoj četvrtini 2019.&lt;ref name=&quot;Sullivan&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.fastcompany.com/90354777/facebooks-active-user-problem-how-many-maus-are-fake|title=Facebook catches 3 billion fake accounts, but the ones it misses are the real problem|first=Mark|last=Sullivan|website=Fast Company}}&lt;/ref&gt; Mnogi kritičari dovode u pitanje da Facebook uopšte zna koliko stvarnih korisnika ima.&lt;ref name=&quot;Sullivan&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2019/01/30/technology/facebook-fake-accounts.html|title=Does Facebook Really Know How Many Fake Accounts It Has?|last=Nicas|first=Jack|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-30|work=The New York Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-09-20|language=en-US|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.buzzfeednews.com/article/craigsilverman/facebook-fake-accounts-afd|title=Facebook Removed Over 2 Billion Fake Accounts, But The Problem Is Getting Worse|first=Craig|last=Silverman|website=BuzzFeed News}}&lt;/ref&gt;

Ima istaknutu zastupljenost u medijima, uključujući izvještavanja o kontroverzama. Ovo uglavnom uključuje [[internet privatnost|korisničku privatnost]] (primjer je skandal sa podacima Kembridž Analitike), političku manipulaciju (primjer su Izbori u SAD-u 2016), psihološke efekte kao što su ovisnost i nisko samopoštovanje, te sadržaj koji neki korisnici vide kao problematičan, uključujući [[lažne vijesti]], [[teorija zavjere|teorije zavjere]] i kršenje [[autorska prava|autorskih prava]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2018/dec/21/quit-facebook-privacy-scandal-private-messages|title=Is 2019 the year you should finally quit Facebook? &amp;#124; Arwa Mahdawi|first=Arwa|last=Mahdawi|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-12-21|via=www.theguardian.com|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Komentatori su optužili Facebook za potpomaganje širenja lažnih informacija i lažnih vijesti,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.newsweek.com/facebook-spreads-viral-fake-news-story-about-vaccines-791331|title=Facebook Spreads Viral Fake News Story About Vaccines|first=Kastalia|last=Medrano|website=Newsweek}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.fastcompany.com/90301427/a-shockingly-large-majority-of-health-news-shared-on-facebook-is-fake|title=A shockingly large majority of health news shared on Facebook is fake or misleading|first=Rina|last=Raphael|website=Fast Company}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/technology-44809815|title=Facebook will not remove fake news - but will 'demote' it|website=BBC}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.poynter.org/fact-checking/2019/forget-fake-news-stories-false-text-posts-are-getting-massive-engagement-on-facebook/|title=Forget fake news stories. False text posts are getting massive engagement on Facebook.|first=Daniel|last=Funke|website=Poynter}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.indiatoday.in/world/russia-ukraine-war/story/russia-ukraine-war-news-latest-updates-facebook-temporarily-allows-posts-ukraine-war-calling-violence-against-invading-russians-putin-death-1924006-2022-03-11 „Russia-Ukraine war: Facebook temporarily allows posts allowing violent speech against Russian 'invaders'”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.indiatoday.in/world/russia-ukraine-war/story/russia-ukraine-war-news-latest-updates-facebook-temporarily-allows-posts-ukraine-war-calling-violence-against-invading-russians-putin-death-1924006-2022-03-11&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Russia-Ukraine+war%3A+Facebook+temporarily+allows+posts+allowing+violent+speech+against+Russian+%27invaders%27&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.indiatoday.in%2Fworld%2Frussia-ukraine-war%2Fstory%2Frussia-ukraine-war-news-latest-updates-facebook-temporarily-allows-posts-ukraine-war-calling-violence-against-invading-russians-putin-death-1924006-2022-03-11&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://thewire.in/tech/facebook-allows-ukraine-war-posts-urging-violence-against-invading-russians-putin „Facebook Allows Ukraine War Posts Urging Violence Against Invading Russians, Putin”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://thewire.in/tech/facebook-allows-ukraine-war-posts-urging-violence-against-invading-russians-putin&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+Allows+Ukraine+War+Posts+Urging+Violence+Against+Invading+Russians%2C+Putin&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fthewire.in%2Ftech%2Ffacebook-allows-ukraine-war-posts-urging-violence-against-invading-russians-putin&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; kao i preuveličavanje broja korisnika u cilju primamljivanja oglašivača.&lt;ref name=useradappeal&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Claburn,&amp;#32;Thomas&amp;#32;(2018-08-17).&amp;#32;[https://www.theregister.com/2018/08/17/facebook_ad_reach_lawsuit/#:~:text='Made%2Dup%20PR%20numbers',to%20exaggerate%20online%20advertising%20audience&amp;text=Facebook%20brags%20it%20has%20a,than%201.27bn%20fake%20accounts. „Facebook flat-out 'lies' about how many people can see its ads – lawsuit”].&amp;#32;The Register&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theregister.com/2018/08/17/facebook_ad_reach_lawsuit/#:~:text='Made%2Dup%20PR%20numbers',to%20exaggerate%20online%20advertising%20audience&amp;text=Facebook%20brags%20it%20has%20a,than%201.27bn%20fake%20accounts.&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+flat-out+%27lies%27+about+how+many+people+can+see+its+ads+%E2%80%93+lawsuit&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Claburn&amp;rft.aufirst=Thomas&amp;rft.au=Claburn%2C%26%2332%3BThomas&amp;rft.date=2018-08-17&amp;rft.pub=The+Register&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theregister.com%2F2018%2F08%2F17%2Ffacebook_ad_reach_lawsuit%2F%23%3A%7E%3Atext%3D%27Made%252Dup%2520PR%2520numbers%27%2Cto%2520exaggerate%2520online%2520advertising%2520audience%26text%3DFacebook%2520brags%2520it%2520has%2520a%2Cthan%25201.27bn%2520fake%2520accounts.&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Godine 2017, Facebook se udružio sa osobama koje provjeravaju činjenice sa Instituta Pojnter (mreža {{abbr|IFCN|engl. International Fact-Checking Network – Internacionalna mreža za provjeru činjenica}}); oni identifikuju i označe lažni sadržaj, s tim da većina reklama političkih kandidata bude izuzeta iz ovog programa.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Hunt |first=Elle |url=https://www.theguardian.com/technology/2017/mar/22/facebook-fact-checking-tool-fake-news |title='Disputed by multiple fact-checkers': Facebook rolls out new alert to combat fake news |date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-22 |work=The Guardian |accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Sherman |first=Amy |url=https://www.politifact.com/truth-o-meter/statements/2019/oct/15/elizabeth-warren/phony-facebook-ad-warren-said-most-tv-networks-wil/ |title=In phony Facebook ad, Warren said most TV networks will refuse ads with a 'lie' but that's wrong |work=Politifact |accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-04}}&lt;/ref&gt; Kritičari programa optužuju Facebook da ne radi dovoljno na uklanjanju lažnih informacija sa svog web-sajta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.politico.com/story/2019/05/24/facebook-fake-pelosi-video-1472413|title=Facebook on fake Pelosi video: Being 'false' isn't enough for removal|first=Nancy|last=Scola|website=Politico}}&lt;/ref&gt; Facebook je najviše preuzimana mobilna aplikacija decenije, od 2010. do 2019, globalno.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://9to5mac.com/2019/12/16/apps-and-games-of-the-decade/|title=These were the most-downloaded apps and games of the decade|last=Miller|first=Chance|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-12-17|website=9to5Mac|language=en-US|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-12-17}}&lt;/ref&gt;

&lt;templatestyles src=&quot;Template:TOC limit/styles.css&quot; /&gt;&lt;div class=&quot;toclimit-{{{1|{{{limit|3}}}}}}&quot;&gt;__TOC__&lt;/div&gt;

== Historija ==
:''Dalje informacije: [[Historija Facebooka]]''

===2003–2006: &lt;span id=&quot;Thefacebook&quot;&gt;&lt;/span&gt;Thefacebook, Thielova investicija i promjena imena===
Zuckerberg je napravio web-sajt imena „Facemash” 2003. dok je pohađao [[Harvard University|Univerzitet Harvard]]. Sajt se može uporediti sa [[Hot or Not]], a koristio je „slike kompajlirane iz onlajn facebooka devet Kuća, stavljajući dvije jednu do druge istovremeno i pitajući korisnike da odaberu ’vreliju’ osobu”.&lt;ref name=&quot;Harvard Crimson on Facemash&quot;&gt;{{cite web|first=Katharine A.|last=Kaplan|title=Facemash Creator Survives Ad Board|url=http://www.thecrimson.com/article/2003/11/19/facemash-creator-survives-ad-board-the/|website=[[The Harvard Crimson]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2003-11-19|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-24}}&lt;/ref&gt; Facemash je privukao 450 posjetilaca i 22.000 pregleda slika tokom prva četiri sata.&lt;ref name=&quot;Fast Company on Zuckerberg&quot;&gt;{{cite web|first=Ellen|last=McGirt|title=Facebook's Mark Zuckerberg: Hacker. Dropout. CEO.|url=https://www.fastcompany.com/59441/facebooks-mark-zuckerberg-hacker-dropout-ceo|website=[[Fast Company (magazine)|Fast Company]]|publisher=Mansueto Ventures|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-05-01|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-04}}&lt;/ref&gt; Sajt je poslat na nekoliko grupnih list-servera kampusa, ali je ugašen nekoliko dana kasnije od strane administracije Harvarda. Zuckerberg se suočio sa isključenjem i optužen je za narušavanje sigurnosti, kršenje [[autorska prava|autorskih prava]] i kršenje individualne [[privatnost]]i. Ultimativno, optužbe su odbačene.&lt;ref name=&quot;Harvard Crimson on Facemash&quot; /&gt; Zuckerberg je proširio ovaj projekat tog semestra, stvarajući alatku za socijalnu studiju pred finalni ispit iz [[historija umjetnosti|historije umjetnosti]]. Sve umjetničke slike je otpremio na web-sajt, a svaku je pratila i sekcija s komentarima; potom je podijelio sajt sa svojim kolegama-studentima.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jason|last=Kincaid|title=Startup School: An Interview With Mark Zuckerberg|url=https://techcrunch.com/2009/10/24/startup-school-an-interview-with-mark-zuckerberg/|website=[[TechCrunch]]|publisher=[[AOL]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-10-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-24}}&lt;/ref&gt;

[[File:Thefacebook.png|thumb|Originalni izgled i ime ''Thefacebook'' (2004); prikazano je lice glumca [[Al Pacino|Ala Pacina]] sa [[binarni brojevi|binarnim brojevima]] kao Facebookov originalni logo, koji je dizajnirao koosnivač Andrew McCollum&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.businessinsider.com/this-person-was-the-first-face-of-facebook-2011-5|title=This Person Was The First Face of Facebook|last=Shontell|first=Alyson|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-05-16|website=[[Business Insider]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-09-10}}&lt;/ref&gt;]]
''[[Face book]]'' je studentska direktorija sa slikama i ličnim informacijama.&lt;ref name=&quot;Fast Company on Zuckerberg&quot; /&gt; Godine 2003, Harvard je imao samo papirnu verziju&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Sarah|last=Phillips|title=A brief history of Facebook|url=https://www.theguardian.com/technology/2007/jul/25/media.newmedia|newspaper=[[The Guardian]]|publisher=[[Guardian Media Group]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-07-25|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-04}}&lt;/ref&gt; uz privatne onlajn direktorije.&lt;ref name=&quot;Harvard Crimson on Facemash&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Harvard Crimson on Facebook&quot;&gt;{{cite web|first=Alan T.|last=Tabak|title=Hundreds Register for New Facebook Website|url=http://www.thecrimson.com/article/2004/2/9/hundreds-register-for-new-facebook-website/|website=[[The Harvard Crimson]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2004-02-09|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-04}}&lt;/ref&gt; Zuckerberg je rekao za ''Crimson'': „Svako je bio pričao mnogo o univerzalnom face booku pri Harvardu. ... Ja mislim da je to pomalo glupo da je trebalo Univerzitetu više godina da to riješi. Ja to mogu da uradim bolje nego što oni mogu i ja to mogu da uradim za sedmicu.”&lt;ref name=&quot;Harvard Crimson on Facebook&quot; /&gt; U januaru 2004, Zuckerberg je isprogramirao novi web-sajt, poznat kao „TheFacebook”, inspirisan ''Crimsonovim'' editorijalom o Facemashu; izjavio je: „Jasno je da je tehnologija potrebna za stvaranje centralizovanog Web-sajta lako dostupna ... benefita je mnogo.” Zuckerberg se sastao sa studentom Harvarda [[Eduardo Saverin|Eduardom Saverinom]] i obojica su pristali da investiraju 1.000 dolara u sajt.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Claire|last=Hoffman|title=The Battle For Facebook|url=https://www.rollingstone.com/culture/news/the-battle-for-facebook-20100915|website=[[Rolling Stone]]|publisher=Wenner Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-09-15|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-04|archive-date=2018-12-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226015320/https://www.rollingstone.com/culture/culture-news/the-battle-for-facebook-242989/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Dana 4. februara 2004, Zuckerberg je pokrenuo „TheFacebook”, originalno na URL-u ''thefacebook.com''.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Lily|last=Rothman|title=Happy Birthday, Facebook|url=http://time.com/3686124/happy-birthday-facebook/|website=[[Time (magazine)|Time]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-02-04|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-04}}&lt;/ref&gt;

Šest dana nakon pokretanja sajta, seniori sa Harvarda [[Cameron Winklevoss]], [[Tyler Winklevoss]] i [[Divya Narendra]] optužili su Zuckerberga da ih je namjerno naveo na to da povjeruju da će im on pomoći da naprave društvenu mrežu pod imenom [[ConnectU|HarvardConnection.com]]. Tvrdili su da je on umjesto toga koristio njihove ideje da napravi suparnički proizvod.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Nicholas|last=Carlson|title=In 2004, Mark Zuckerberg Broke Into A Facebook User's Private Email Account|url=http://www.businessinsider.com/how-mark-zuckerberg-hacked-into-the-harvard-crimson-2010-3|website=[[Business Insider]]|publisher=[[Axel Springer SE]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-05|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; Njih trojica su se požalili ''Crimsonu'' i list je otpočeo istragu. Kasnije su tužili Zuckerberga, pristavši na pogodbu 2008.&lt;ref name=&quot;nytb&quot;&gt;{{cite news|work=New York Times blog|url=http://bits.blogs.nytimes.com/2008/06/26/judge-ends-facebooks-feud-with-connectu/index.html|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-06-28|title=Judge Ends Facebook's Feud With ConnectU|author=Stone, Brad}}&lt;/ref&gt; u iznosu 1,2 miliona [[dionica]] (vrijedne 300 miliona dolara; prvi Facebookov [[Initial public offering|IPO]]).&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Dominic|last=Rushe|title=Facebook IPO sees Winklevoss twins heading for $300m fortune|url=https://www.theguardian.com/technology/2012/feb/02/facebook-ipo-winklevoss-300m-fortune|newspaper=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-02-02|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;

Članstvo je prvobitno ograničeno na studente [[Harvard College|Koledža Harvard]]. Unutar mjesec dana, registrovalo se više od pola preddiplomaca.&lt;ref name=&quot;A brief history&quot;&gt;{{Cite news|first=Sarah|last=Phillips|title=A brief history of Facebook|url=https://www.theguardian.com/technology/2007/jul/25/media.newmedia|newspaper=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-07-25|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; [[Dustin Moskovitz]], [[Andrew McCollum]] i [[Chris Hughes]] pridružili su se Zuckerbergu kako bi pomogli u upravljanju rastom web-sajta.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Matt|last=Weinberger|title=33 photos of Facebook's rise from a Harvard dorm room to world domination|url=http://nordic.businessinsider.com/facebook-history-photos-2016-9|website=[[Business Insider]]|publisher=Axel Springer SE|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-07|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-13}}&lt;/ref&gt; U martu 2004, Facebook se proširio na [[Columbia University|Kolumbiju]], [[Stanford University|Stanford]] i [[Yale University|Jejl]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Facebook: a timeline of the social network|url=https://www.telegraph.co.uk/technology/facebook/9052743/Facebook-a-timeline-of-the-social-network.html|website=[[The Daily Telegraph]]|publisher=[[Telegraph Media Group]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-02-01|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-13}}&lt;/ref&gt; Potom je postao dostupan svim koledžima [[Liga bršljana|Lige bršljana]], [[Boston University|Univerzitetu Boston]], [[New York University|Univerzitetu Njujork]], [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]] i naknadno većini univerziteta u Sjedinjenim Državama i Kanadi.&lt;ref&gt;{{cite news|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-06-13|url=https://www.forbes.com/2006/09/11/facebook-opens-up-cx_rr_0911facebook.html|title=Open Facebook|work=Forbes|location=New York|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-09-11|author=Rosmarin, Rachel}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://tuftsdaily.com/archives/2004/04/12/online-network-created-by-harvard-students-flourishes/|title=Online network created by Harvard students flourishes|work=[[The Tufts Daily]]|first=Lananh|last=Nguyen|date=&lt;!--Sept.--&gt;2004-04-12|location=Medford, MA|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-30}}&lt;/ref&gt;

Sredinom 2004, koosnivač [[Napster]]a i preduzetnik [[Sean Parker]] – neformalni savjetnik Zuckerberga – postao je predsjednik kompanije.&lt;ref name=&quot;NYT_260505&quot;&gt;{{cite news|author=Rosen, Ellen|title=Student's Start-Up Draws Attention and $13&amp;nbsp;Million|url=https://www.nytimes.com/2005/05/26/business/26sbiz.html|newspaper=The New York Times|date=&lt;!--Sept.--&gt;2005-05-26|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2009-05-18}}&lt;/ref&gt; U junu 2004, kompanija se preselila u [[Palo Alto, California]].&lt;ref name=&quot;timeline&quot;&gt;{{Cite press release|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-03-05|url=https://www.facebook.com/press/info.php?timeline|title=Company Timeline|publisher=Facebook|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-01-01}}&lt;/ref&gt; Prvu investiciju dobila je kasnije istog mjeseca od osnivača [[PayPal|PayPal-a]] [[Peter Thiel|Petera Thiela]].&lt;ref name=&quot;beware&quot;&gt;{{cite news|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-04-30|url=http://www.theage.com.au/news/general/beware-facebook/2008/01/18/1200620184398.html?page=fullpage#contentSwap2|title=Why you should beware of Facebook|work=The Age|location=Melbourne|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-01-20}}&lt;/ref&gt; Godine 2005, kompanija je izbacila ''the'' iz svog imena nakon što su kupili [[ime domene]] ''facebook.com'' za 200.000 dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Christopher|last=Williams|title=Facebook wins Manx battle for face-book.com|url=https://www.theregister.co.uk/2007/10/01/facebook_domain_dispute|website=[[The Register]]|publisher=Situation Publishing|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-10-01|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; Domena je pripadala Korporaciji AboutFace.

[[File:MarkZuckerberg-crop.jpg|thumb|left|[[Mark Zuckerberg]], koosnivač Facebooka, u svojoj sobi [[Harvard University|Harvardovog]] internata, 2005]]
U maju 2005, [[Accel Partners]] investirao je 12,7 miliona dolara u Facebook, a [[Jim Breyer]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.cnbc.com/id/47387334/Jim_Breyer_via_Accel_Partners|title=Jim Breyer (via Accel Partners)|work=CNBC|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-22|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141229120047/http://www.cnbc.com/id/47387334/Jim_Breyer_via_Accel_Partners|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-12-29}}&lt;/ref&gt; dao je dodatni milion dolara svog novca. Srednjoškolska verzija sajta pokrenuta je u septembru 2005.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook is the go-to Web site for students looking to hook up|work=[[Dayton Daily News]]|location=Ohio|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-08-03|author=Dempsey, Laura}}&lt;/ref&gt; Eligibilnost je proširena tako da obuhvata zaposlenike nekoliko kompanija, uključujući [[Apple Inc.]] i [[Microsoft]].&lt;ref&gt;{{cite news|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-03-09|url=http://www.businessweek.com/stories/2006-09-11/facebook-opening-the-doors-wider|title=Facebook: Opening the Doors Wider|work=BusinessWeek|location=New York|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-09-12|author=Lacy, Sarah|archive-url=https://web.archive.org/web/20120718134414/http://www.businessweek.com/stories/2006-09-11/facebook-opening-the-doors-wider|archive-date=2012-07-18|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===2006–2012: Javni pristup, udruživanje sa Microsoftom i rapidni rast===
U maju 2006, Facebook je zaposlio prvog stažistu, [[Julie Zhuo]].&lt;ref name=&quot;fortune.com&quot;&gt;{{Cite web|url=https://fortune.com/2014/06/02/tech-star-julie-zhuo/|title=Facebook's Julie Zhuo: She's not just pushing pixels|website=Fortune|language=en|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-10-15}}&lt;/ref&gt; Nakon mjesec dana, Zhuo je bila inžinjerka puno radno vrijeme.&lt;ref name=&quot;fortune.com&quot;/&gt; Dana 26. septembra 2006, Facebook se otvorio za svakoga sa najmanje 13 godina starosti i validnom [[imejl adresa|imejl adresom]].&lt;ref name=&quot;welcome&quot;&gt;{{cite web|first=Carolyn|last=Abram|url=http://blog.facebook.com/blog.php?post=2210227130|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-03-08|publisher=The Facebook Blog|title=Welcome to Facebook, everyone|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-09-26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tos&quot;&gt;{{cite web|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-03-05|url=https://www.facebook.com/terms.php|title=Terms of Use|publisher=Facebook|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-11-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://newsroom.fb.com/news/2006/09/facebook-expansion-enables-more-people-to-connect-with-friends-in-a-trusted-environment/|title=Facebook Expansion Enables More People to Connect with Friends in a Trusted Environment|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-09-26|work=Facebook Newsroom|accessdate = 2016-02-04|via=}}&lt;/ref&gt; Do potkraj 2007, Facebook je imao 100.000 stranica na kojima su se promovisale kompanije.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Enterprise: Facebook, a Marketer's Friend; Site Offers Platform To Tout Products, Interact With Users|last=Richmond|first=Riva|work=[[Wall Street Journal]]|location=New York|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-11-27|page=B4}}&lt;/ref&gt; Stranice organizacija počele su da se prave u maju 2009.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Greenstein, Howard|url=http://mashable.com/2009/05/27/facebook-page-vs-group|title=Facebook Pages vs Facebook Groups: What's the Difference?|publisher=Mashable.com|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-05-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-08-04}}&lt;/ref&gt; Dana 24. oktobra 2007, Microsoft je objavio da je kupio 1,6% dionica Facebooka za 240 miliona dolara, dajući Facebooku ukupnu impliciranu vrijednost od oko 15 milijardi dolara. Microsoftova kupovina je uključivala prava na postavljanje internacionalnih reklama.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Microsoft gets a piece of Facebook|url=https://money.cnn.com/2007/10/24/technology/msft_facebook/|website=[[CNNMoney]]|publisher=CNN|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-10-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31|archive-date=2021-01-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119214310/https://money.cnn.com/2007/10/24/technology/msft_facebook/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Doug|last=Sherrets|title=Microsoft invests $240M in Facebook, as Facebook develops ad product|url=https://venturebeat.com/2007/10/24/microsoft-funds-facebook-as-facebook-develops-ad-product/|website=[[VentureBeat]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-10-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2008, Facebook je objavio da će se njegovo međunarodno sjedište nalaziti u [[Dublin]]u (Irska).&lt;ref&gt;{{Cite press release|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-11-30|url=https://www.facebook.com/press/releases.php?p=59042|title=Facebook to Establish International Headquarters in Dublin, Ireland|publisher=Facebook|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-10-02}}&lt;/ref&gt; U septembru 2009, Facebook je rekao da je imao pozitivan [[protok novca]] prvi put.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.cbc.ca/technology/story/2009/09/16/tech-facebook-300-million-users.html|title=Facebook 'cash flow positive,' signs 300M users|work=CBC News|location=Toronto|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-09-16|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-23}}&lt;/ref&gt; Studija sajta [[Compete.com]] iz januara 2009. rangirala je Facebook kao najviše korišten servis za društveno umrežavanje prema broju mjesečno aktivnih korisnika u svijetu.&lt;ref name=&quot;Kazeniac&quot;&gt;{{cite news|author=Kazeniac, Andy|title=Social Networks: Facebook Takes Over Top Spot, Twitter Climbs|url=http://blog.compete.com/2009/02/09/facebook-myspace-twitter-social-network/|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-02-09|work=Compete Pulse blog|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2009-02-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110721111825/http://blog.compete.com/2009/02/09/facebook-myspace-twitter-social-network/|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-07-21|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Kompanija je objavila da ima 500 miliona korisnika jula 2010.&lt;ref name=&quot;500 million&quot;&gt;{{cite web|first=Robin|last=Wauters|title=Zuckerberg Makes It Official: Facebook Hits 500 Million Members|url=https://techcrunch.com/2010/07/21/facebook-500-million/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-07-21|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-04}}&lt;/ref&gt; Polovina članova sajta koristila ga je dnevno, prosječno 34 minute, dok je 150 miliona korisnika pristupalo sajtu sa mobilnih uređaja. Predstavnik kompanije je rekao da je ova prekretnica „tiha revolucija”.&lt;ref name=&quot;Quiet revolution&quot;&gt;{{cite web|first=Charles|last=Arthur|first2=Jemima|last2=Kiss|title=Facebook reaches 500 million users|url=https://www.theguardian.com/technology/2010/jul/21/facebook-500-million-users|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-07-21|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; U novembru 2010, prema [[SecondMarket]] Inc.-u (razmjena za dionice u privatnom vlasništvu), Facebookova vrijednost je bila 41 milijarda dolara. Kompanija je za malo prešla [[eBay]] i postala treća najveća američka web-kompanija, nakon [[Google]]a i sajta [[Amazon.com]].&lt;ref&gt;{{cite news|first=Sophie|last=Curtis|title=Facebook at 10: Zuckerberg hails 'incredible journey'|url=https://www.telegraph.co.uk/technology/facebook/10614544/Facebook-at-10-Zuckerberg-hails-incredible-journey.html|website=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-03|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Brian|last=Womack|title=Facebook Becomes Third Biggest US Web Company|url=http://www.thejakartaglobe.com/technology/facebook-becomes-third-biggest-us-web-company/406751|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101203081529/http://www.thejakartaglobe.com/technology/facebook-becomes-third-biggest-us-web-company/406751|website=[[Jakarta Globe]]|publisher=[[BeritaSatu Media Holdings]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-11-15|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-12-03|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;

Dana 15. novembra 2010, Facebook je objavio da je preuzeo ime domene ''fb.com'' od [[American Farm Bureau Federation|AFBF-a]] za neobjavljenu sumu. Dana 11. januara 2011, AFBF je objavio da je u pitanju 8,5 miliona dolara u „prihodu prodaje domene”, što je akviziciju FB.com-a učinilo jednom od deset najvećih prodaja domene u historiji.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://namemon.com/news/1-latest-news/115-fbcom-acquired-by-facebook|title=FB.com acquired by Facebook|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-01-11|work=NameMon News|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110204210357/http://namemon.com/news/1-latest-news/115-fbcom-acquired-by-facebook|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-02-04|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2011, Facebook je objavio planove da svoje sjedište premjesti u bivši kampus [[Sun Microsystems]]-a u Menlo Parku, California.&lt;ref name=&quot;parr_ben_facebooks_new_offices_feb_2011&quot;&gt;{{cite web|url=https://mashable.com/2011/02/07/facebook-menlo-park-pics/|title=These Are Facebook's New Offices [PHOTOS]|last=Parr|first=Ben|website=Mashable|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.almanacnews.com/news/2011/02/08/facebook-packs-up-for-menlo-park|title=Facebook packs up for Menlo Park|website=www.almanacnews.com|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06|last=Brundage|first=Sandy}}&lt;/ref&gt; U martu 2011, objavljeno je da Facebook uklanja oko 20.000 profila dnevno zbog kršenja pravila kao u primjerima [[spam]]ovanja, grafičkog sadržaja i korištenja onih nepodobnog godišta; ovo je bio dio napora u poboljšanju sajber sigurnosti.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook deletes 20,000 underage profiles daily|url=http://ibnlive.in.com/news/facebook-deletes-20000-underage-profiles-daily/146972-11.html|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-03-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-03-24|work=IBN Live|agency=Press Trust of India|location=Noida, Uttar Pradesh|archivedate=2011-03-26|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110326053101/http://ibnlive.in.com/news/facebook-deletes-20000-underage-profiles-daily/146972-11.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Statistika je pokazala da je Facebook dosegao jedan bilion pregleda stranica u mjesecu junu 2011, čime je postao najposjećeniji web-sajt koji prati [[DoubleClick]].&lt;ref&gt;{{cite web|first=Emil|last=Protalinski|title=Facebook is first with 1 trillion page views, according to Google|url=http://www.zdnet.com/article/facebook-is-first-with-1-trillion-page-views-according-to-google/|website=[[ZDNet]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-08-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Kate|last=Solomon|title=Facebook hit 1 trillion page views in June|url=http://www.techradar.com/news/internet/facebook-hit-1-trillion-page-views-in-june-1000147|website=[[TechRadar]]|publisher=[[Future plc]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-08-25|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13}}&lt;/ref&gt; Prema studiji [[Nielsen Media Research|Nielsena]], Facebook je 2011. postao drugi najposjećeniji web-sajt u SAD-u, poslije [[Google pretraga|Googlea]].&lt;ref&gt;{{Cite news|title=Google and Facebook top 2011's most visited sites in US|url=https://www.bbc.com/news/technology-16356066|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-03-08|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13|work=[[BBC News]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Ryan|last=Fleming|title=Google and Facebook top the most visited websites of 2011|url=https://www.digitaltrends.com/web/google-and-facebook-top-the-most-visited-websites-of-2011/|website=[[Digital Trends]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-12-29|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13}}&lt;/ref&gt;

Kina je blokirala Facebook godine 2009.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://techcrunch.com/2009/07/07/china-blocks-access-to-twitter-facebook-after-riots/|title=China Blocks Access To Twitter, Facebook After Riots|last=Wauters|first=Robin|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-07-07|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-15}}&lt;/ref&gt;

===2012–2013: IPO, tužbe i milijarda aktivnih korisnika===
:''Dalje informacije: [[IPO Facebooka]]''
U martu 2012, Facebook je objavio otvaranje App Centera, prodavnice koja prodaje aplikacije koje rade preko web-sajta. Prodavnica je bila dostupna za [[iPhone]] i [[Android (operativni sistem)|Android]] uređaje, te mobilne web-korisnike.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/technology-18017379|title=Facebook app store launches amid mobile revenue worries|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-10|work=BBC News}}&lt;/ref&gt;

[[File:Facebook on Nasdaq.jpeg|thumb|Bilbord na zgradi [[Thomson Reuters]]a Facebooku odaje dobrodošlicu NASDAQ-u, maj 2012]]
Facebookov [[IPO Facebooka|IPO]] ({{jez-engl|initial public offering}} – inicijalna/prvobitna javna ponuda) desio se 17. maja 2012, pri cijeni dionice od 38 dolara. Kompanija je procijenjena na 104 milijarde dolara, što je najveća valuacija do tog datuma.&lt;ref name=&quot;fb-104&quot;&gt;{{cite news|authors=Mark Milian and Marcus Chan|title=Facebook's Valuation: What $104 Billion Is Worth|url=https://www.bloomberg.com/slideshow/2012-05-17/facebook-s-valuation-what-104-billion-is-worth.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-01-11|newspaper=Bloomberg Technology|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Kerr|first=Dara|title=Facebook stock hits a record high, since IPO|url=http://news.cnet.com/8301-1023_3-57600166-93/facebook-stock-hits-a-record-high-since-ipo/|work=C{{!}}Net News|publisher=C{{!}}Net|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-08-27}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.latimes.com/business/la-fi-facebook-pricing-20120518,0,3426310.story|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120518023059/http://www.latimes.com/business/la-fi-facebook-pricing-20120518%2C0%2C3426310.story|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-18|title=Stakes are high on Facebook's first day of trading|author1=Andrew Tangel|author2=Walter Hamilton|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-17|work=The Los Angeles Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-17|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; IPO je donio zaradu od 16 milijardi dolara, treća najveća u historiji SAD-a, poslije [[Visa Inc.|Visa Inc.-a]] 2008. i [[AT&amp;T Wireless|AT&amp;T Wireless-a]] 2000.&lt;ref name=&quot;NYT517&quot;&gt;{{cite news|url=https://dealbook.nytimes.com/2012/05/17/facebook-raises-16-billion-in-i-p-o/?hp|title=Facebook Raises $16 Billion in I.P.O.|author1=Evelyn M. Rusli|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-17|work=The New York Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-17|author2=Peter Eavis}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;USN517&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.usnews.com/news/business/articles/2012/05/18/questions-and-answers-on-blockbuster-facebook-ipo-3|title=Questions and answers on blockbuster Facebook IPO|author=Bernard Condon|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-17|work=U.S. News|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-17|agency=Associated Press}}&lt;/ref&gt; Na osnovu prihoda 2012. u iznosu 5 milijardi, Facebook se našao na listi [[Fortune 500]] prvi put u maju 2013, na poziciji 462.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.usatoday.com/story/money/business/2013/05/06/facebook-fortune-500-2013/2139223/|title=Facebook squeaks onto the Fortune 500|newspaper=USA Today|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-05-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-05-19|first=Matt|last=Krantz}}&lt;/ref&gt; Dionice su postavile rekord prvog dana za količinu trgovine IPO-a (460 miliona dionica).&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://online.wsj.com/article/BT-CO-20120518-710783.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120524053446/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20120518-710783.html|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-24|title=Facebook Sets Record For IPO Trading Volume|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-18|work=The Wall Street Journal|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-18|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; IPO je bio kontroverzan s obzirom na momentalan pad cijena koji je uslijedio,&lt;ref name=&quot;yahoo 134021024&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20120528230445/https://finance.yahoo.com/news/facebook-shares-fall-valuation-doubts-134021024.html Facebook shares fall valuation doubts]. Yahoo! Finance&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;yahoo 134021024&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;forbes 2012/05/20&quot;&gt;[https://www.forbes.com/sites/billsinger/2012/05/20/tepid-honeymoon-of-facebook-and-nasdaq-does-not-deliver-the-big-bang/ Tepid honeymoon of Facebook and NASDAQ does not deliver the big bang]. forbes.com&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;yahoo 133648905&quot;&gt;{{cite news|url=https://finance.yahoo.com/blogs/daily-ticker/facebook-bankers-secretly-cut-facebook-revenue-estimates-middle-133648905.html|title=Facebook Bankers Secretly Cut Facebook's Revenue Estimates In Middle Of IPO Roadshow|author1=Henry Blodget|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-22|work=[[Yahoo! Finance]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-12-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2012/05/22/BU3K1OLCV5.DTL Facebook IPO underscores shutting out the masses] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120604063228/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2012/05/22/BU3K1OLCV5.DTL |date=2012-06-04 }}. sfgate.com&lt;/ref&gt; a bio je i predmet krivičnih tužbi,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Listing of Recent Securities Lawsuits Filed Against Facebook|url=https://www.docketalarm.com/search/dockets/?q=facebook+morgan+stanley&amp;f=nos_exact-850+Securities%2FCommodities|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131019163905/https://www.docketalarm.com/search/dockets/?q=facebook+morgan+stanley&amp;f=nos_exact-850+Securities%2FCommodities|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-10-19|deadurl=yes|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-07-19}}&lt;/ref&gt; pri čemu su SEC i FINRA pokrenuli istrage.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://finance.yahoo.com/blogs/breakout/fury-over-facebook-ipo-grows-lawsuits-mount-150039330.html|title=Fury Over Facebook IPO Grows, Lawsuits Mount|author1=Matt Nesto|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-23|work=[[Yahoo! Finance]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-12-14}}&lt;/ref&gt;

Zuckerberg je objavio na početku oktobra 2012. da je Facebook imao milijardu mjesečno aktivnih korisnika,&lt;ref name=&quot;One billion users&quot;&gt;{{cite web|first=Aaron|last=Smith|first2=Laurie|last2=Segal|first3=Stacy|last3=Cowley|title=Facebook reaches one billion users|url=https://money.cnn.com/2012/10/04/technology/facebook-billion-users/|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-10-04|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-04|archive-date=2023-12-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20231202203723/https://money.cnn.com/2012/10/04/technology/facebook-billion-users/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; uključujući 600 miliona mobilnih korisnika, 219 milijardi otpremljenih slika i 140 milijardi prijateljskih veza.&lt;ref name=&quot;Billion statistics&quot;&gt;{{cite web|first=Daniel|last=Ionescu|title=Facebook rules the social networking world with 1 billion users|url=http://www.pcworld.com/article/2011123/facebook-rules-the-social-networking-world-with-1-billion-users.html|website=[[PC World]]|publisher=[[International Data Group]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-10-04|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-04}}&lt;/ref&gt;

===2013–2014: Razvoj sajta, A4AI i 10. godišnjica===
Dana 15. januara 2013, Facebook je pokrenuo [[Facebook Graph Search]], koji korisnicima daje „precizan odgovor”, umjesto linka do odgovora prema podacima dostupnim na sajtu.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook introduces social search feature|url=https://www.washingtonpost.com/business/technology/facebook-introduces-social-search-feature/2013/01/15/599c6f7e-5f3d-11e2-9940-6fc488f3fecd_story.html|newspaper=The Washington Post|author=Tsukayama, Hayley|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-01-15}}&lt;/ref&gt; Facebook je naglasio da će usluga biti „svjesna privatnosti”, dajući povratne rezultate samo iz sadržaja koji su već podijeljeni s korisnikom.&lt;ref&gt;Claburn, Thomas (2013-01-16). [http://www.informationweek.com/security/privacy/meet-facebooks-graph-search-tool/240146350 „Meet Facebook's Graph Search Tool”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130118112042/http://www.informationweek.com/security/privacy/meet-facebooks-graph-search-tool/240146350 |date=2013-01-18 }}. ''Information Week''.&lt;/ref&gt; Dana 3. aprila 2013, Facebook je predstavio [[Facebook Home]], sloj korisničkog interfejsa za Android uređaje koji nudi veću integraciju sa sajtom. [[HTC]] je predstavio [[HTC First]], telefon sa predučitanim Home-om.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Dan|last=Seifert|title=HTC and Facebook announce the First smartphone with AT&amp;T, arriving April 12th for $99.99|url=https://www.theverge.com/2013/4/4/4182302/htc-and-facebook-announce-the-first-smartphone|website=[[The Verge]]|publisher=[[Vox Media]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-04-04|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;

Dana 15. aprila 2013, Facebook je objavio savezništvo u preko 19 država sa Nacionalnom asocijacijom državnih tužilaca, radi pružanja informacija tinejdžerima i roditeljima o alatkama za upravljanje profilima društvenog umrežavanja.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Ingrid|last=Lunden|title=Facebook Links Up With Attorneys General In 19 U.S. States For Teen Social Networking Safety Program|url=https://techcrunch.com/2013/04/15/facebook-links-up-with-attorneys-general-in-19-u-s-states-for-teen-online-safety-program/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-04-15|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; Dana 19. aprila Facebook je modifikovao svoj logo uklanjanjem blijede plave linije na dnu icone „F”. Slovo F se približilo ivici kutije.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Murphy, Samantha|url=http://mashable.com/2013/04/19/facebook-logo-update/|title=New Facebook Logo Made Official|work=Mashable|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-11-18|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-04-20}}&lt;/ref&gt;

Nakon kampanje 100 zastupničkih grupa, Facebook je pristao da ažurira svoju politiku o govoru mržnje. Kampanja je isticala sadržaj koji promoviše [[domaće nasilje]] i [[seksualno nasilje nad ženama]]; 15 reklamnih oglašivača je moralo da se povuče, uključujući Nissan UK, Kuću Burleske i Nationwide UK. Kompanija je prvobitno izjavila da „iako je to možda vulgaran i napadan, neukusan sadržaj sam po sebi ne krši našu politiku”.&lt;ref&gt;{{cite news|title=#FBrape: Will Facebook Heed Open Letter Protesting 'Endorsement Of Rape &amp; Domestic Violence'?|url=http://www.huffingtonpost.co.uk/2013/05/28/fbrape-will-facebook-heed-open-letter-protesting-endorsement-rape-domestic-violence_n_3346520.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-05-29|newspaper=The Huffington Post UK|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-05-28|author=Nelson, Sara C.}}&lt;/ref&gt; Stupio je na snagu 29. maja.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Rory|last=Carroll|title=Facebook gives way to campaign against hate speech on its pages|url=https://www.theguardian.com/technology/2013/may/29/facebook-campaign-violence-against-women|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-05-29|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. juna, Facebook je objavio da uvodi klikabilne [[hashtag]]ove kako bi pomogao korisnicima da uprate diskusije koje su u trendingu, ili da pretraže šta drugi kažu na neku temu.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.techstake.org/2013/06/facebook-introduces-hashtags-to-its-users.html|title=Facebook Introduces Hashtags to its Users|author=Dey, Aditya|work=TechStake-Technology News Blog|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-06-13|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-06-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130614152042/http://www.techstake.org/2013/06/facebook-introduces-hashtags-to-its-users.html|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-06-14|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; [[San Mateo County]], California, postao je okrug s najvećom zaradom od rada u državi nakon četvrtog kvartala 2012. zahvaljujući Facebooku. Biro za radnu statistiku izvijestio je da je prosječna plata bila 107% viša nego prethodne godine, 168.000 dolara godišnje, više od 50% veća nego kod sljedećeg visoko rangiranog okruga, [[New York County|New York]] (poznatiji kao Manhattan), sa otprilike 110.000 dolara godišnje.&lt;ref&gt;{{cite news|title=How Facebook's IPO Created the Best-Paid County In America|url=https://blogs.wsj.com/corporate-intelligence/2013/07/02/how-facebooks-ipo-created-the-best-paid-county-in-america/|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-07-04|work=Corporate Intelligence blog|publisher=The Wall Street Journal|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-07-02|author=Thurm, Scott}}&lt;/ref&gt;

Facebook se pridružio [[The Alliance for Affordable Internet|A4AI-u]] u oktobru, kada je pokrenut. A4AI je koalicija javnih i privatnih organizacija koja uključuje [[Google]], [[Intel]] i Microsoft. Sa ser [[Tim Berners-Lee|Timom Berners-Leejem]] na čelu, A4AI teži ka tome da napravi internet pristupačnijim radi olakšavanja pristupa u dijelovima svijeta u razvoju.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Samuel|last=Gibbs|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=https://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-10-07|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;

Kompanija je proslavila svoju 10. godišnjicu tokom sedmice 3. februara 2014.&lt;ref name=&quot;2013 record quarterly results&quot;&gt;{{cite web|first=Dominic|last=Rushe|title=Facebook posts record quarterly results and reports $1.5bn profit for 2013|url=https://www.theguardian.com/technology/2014/jan/29/facebook-record-quarterly-results|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-01-29|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; U januaru 2014, preko milijarda korisnika bila je povezana preko mobilnog uređaja.&lt;ref&gt;{{cite web|last=McDuling|first=John|url=http://qz.com/202349/facebook-mobile-user-base-has-crossed-the-1-billion-threshhold/|title=Facebook's mobile user base has crossed the 1 billion threshold – Quartz|publisher=Qz.com|date=&lt;!--Sept.--&gt;|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-04-24}}&lt;/ref&gt; U junu, mobilni Facebook je preuzimao 62% prihoda od reklama, što je povećanje od 21% u odnosu na prethodnu godinu.&lt;ref&gt;{{cite news|author1=Lewis DVorkin|title=Inside Forbes: Mobile Part II, Or 4 More Charts That Offer a Peek Into the Future of Journalism|url=https://www.forbes.com/sites/lewisdvorkin/2014/07/29/inside-forbes-mobile-part-ii-or-4-more-charts-that-offer-a-peak-into-the-future-of-journalism/|website=Forbes|publisher=Forbes LLC|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-08-13|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-07-29}}&lt;/ref&gt; Do septembra, Facebookova kapitalizacija tržišta prešla je 200 milijardi.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Victor|last=Luckerson|title=Facebook Is Now Worth $200 Billion|url=http://time.com/3305662/facebook-valuation-200-billion/|website=[[Time (magazine)|Time]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-09-08|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Paul R.|last=La Monica|title=A lot to 'like': Facebook now worth $200 billion|url=https://money.cnn.com/2014/09/09/investing/facebook-worth-200-billion/|website=[[CNNMoney]]|publisher=CNN|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-09-09|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31|archive-date=2020-03-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20200301180233/https://money.cnn.com/2014/09/09/investing/facebook-worth-200-billion/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Facebook Valuation Tops $200 Billion|url=https://www.bloomberg.com/graphics/infographics/facebook-valuation-tops-200-billion.html|website=[[Bloomberg L.P.]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-09-08|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;

Zuckerberg je učestvovao u Q&amp;A (pitanja i odgovori) sesiji na Univerzitetu Tsinghua u Pekingu, Kina, 23. oktobra, gdje je pokušao da komunicira na mandarinskom. Zuckerberg je bio domaćin posjete kineskog političara Lua Weija, poznatog kao „car interneta” zbog uticaja na kinesku onlajn politiku, 8. decembra.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;James Griffiths&amp;#059;&amp;#32;Steven Jiang&amp;#32;(2019-03-26).&amp;#32;[https://www.cnn.com/2019/03/26/asia/lu-wei-china-sentenced-corruption-intl/index.html „Former Chinese internet czar Lu Wei sentenced to 14 years in prison for bribery”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.cnn.com/2019/03/26/asia/lu-wei-china-sentenced-corruption-intl/index.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Former+Chinese+internet+czar+Lu+Wei+sentenced+to+14+years+in+prison+for+bribery&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=James+Griffiths&amp;rft.au=James+Griffiths&amp;rft.au=Steven+Jiang&amp;rft.date=2019-03-26&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.cnn.com%2F2019%2F03%2F26%2Fasia%2Flu-wei-china-sentenced-corruption-intl%2Findex.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Nikhil Sonnad&amp;#059;&amp;#32;Richard Macauley.&amp;#32;[https://qz.com/532834/mark-zuckerbergs-20-minute-speech-in-clumsy-mandarin-is-his-latest-attempt-to-woo-china/ „Mark Zuckerberg's 20-minute speech in clumsy Mandarin is his latest attempt to woo China”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://qz.com/532834/mark-zuckerbergs-20-minute-speech-in-clumsy-mandarin-is-his-latest-attempt-to-woo-china/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Mark+Zuckerberg%27s+20-minute+speech+in+clumsy+Mandarin+is+his+latest+attempt+to+woo+China&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Nikhil+Sonnad&amp;rft.au=Nikhil+Sonnad&amp;rft.au=Richard+Macauley&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fqz.com%2F532834%2Fmark-zuckerbergs-20-minute-speech-in-clumsy-mandarin-is-his-latest-attempt-to-woo-china%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[http://www.theguardian.com/technology/2014/oct/23/facebook-mark-zuckerberg-mandarin-q-and-a-beijing „Mark Zuckerberg speaks Mandarin during Q&amp;A session in China”].&amp;#32;2014-10-23&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;http://www.theguardian.com/technology/2014/oct/23/facebook-mark-zuckerberg-mandarin-q-and-a-beijing&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Mark+Zuckerberg+speaks+Mandarin+during+Q%26A+session+in+China&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2014-10-23&amp;rft_id=http%3A%2F%2Fwww.theguardian.com%2Ftechnology%2F2014%2Foct%2F23%2Ffacebook-mark-zuckerberg-mandarin-q-and-a-beijing&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

===2015–2020: Unapređenje algoritma; lažne vijesti===
Do 21. januara 2015, Facebookov algoritam je revidiran u pokušaju da se filtriraju lažni ili obmanjujući sadržaji, kao što su priče i prevare [[lažne vijesti|lažnih vijesti]]. Oslanjao se na korisnike koji prijave takav post. Facebook je držao da satirički sadržaj ne treba da se uklanja.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Alexei|last=Oreskovic|title=Facebook clamps down on fake news stories|url=https://www.reuters.com/article/us-facebook-hoaxes-idUSKBN0KT2C820150120|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2015-02-04|work=Reuters|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-01-20|archivedate=2015-11-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151114214838/http://www.reuters.com/article/2015/01/20/us-facebook-hoaxes-idUSKBN0KT2C820150120|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Algoritam je optužen za održavanje „[[filter-mjehur]]a”, pri čemu se materijal s kojim se korisnik ne slaže&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Exposure to ideologically diverse news and opinion on Facebook|url=https://archive.org/details/sim_science_science_2015-06-05_348_6239/page/1130|journal=Science|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-06-05|pmid=25953820|pages=1130–1132|volume=348|issue=6239|doi=10.1126/science.aaa1160|first=Eytan|last=Bakshy|first2=Solomon|last2=Messing|first3=Lada A.|last3=Adamic|bibcode=2015Sci...348.1130B |issn = 0036-8075}}&lt;/ref&gt; i postovi s malo lajkova deprioritizuju.&lt;ref&gt;{{cite web|title = Facebook Is Hiding Your Friends' Updates From You {{!}} Unicorn Booty|url = https://unicornbooty.com/facebook-is-hiding-your-friends-updates-from-you/|website = Unicorn Booty|accessdate = 2015-11-08|date = 2015-05-28|archiveurl = https://web.archive.org/web/20151208044342/https://unicornbooty.com/facebook-is-hiding-your-friends-updates-from-you/|archivedate = 2015-12-08|deadurl = yes}}&lt;/ref&gt; U novembru, Facebook je produžio roditeljski dopust sa 4 sedmice na 4 mjeseca.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.naver.com/main/read.nhn?mode=LSD&amp;mid=shm&amp;sid1=105&amp;oid=001&amp;aid=0008017659|title=페이스북, 전세계 '아빠 출산휴가' 4주→4개월로 확대|last=gong|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-11-28}}&lt;/ref&gt;

Dana 12. aprila 2016, Zuckerberg je istakao svoju 10-godišnju viziju, koja se oslanja na tri glavna stuba: [[umjetna inteligencija|umjetnu inteligenciju]] (AI), povećanu globalnu uvezanost i virtuelnu/augmentovanu realnost.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.usatoday.com/story/tech/2016/04/12/zuckerbergs-10-year-plan-expand-facebook-empire/82936814/|title=Zuckerberg unveils 10-year plan to expand Facebook empire, with political tones|work=USA TODAY|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2016-04-12}}&lt;/ref&gt; U junu, Facebook je predstavio Deep Text, AI za procesiranje prirodnog jezika koji uči namjeru korisnika i kontekst na preko 20 jezika.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Pandey|first=Avaneesh|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-06-02|title=With 'Near-Human' Level Of Language And Context Comprehension|url=http://www.ibtimes.com/facebook-unveils-deeptext-ai-near-human-level-language-context-comprehension-2377090|newspaper=IB Times|location=|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2016-06-02}}&lt;/ref&gt; U julu, tužba od milijardu dolara podignuta je protiv kompanije zbog optužbi da je navodno dopuštao [[Hamas]]u da ga koristi za izvođenje napada koji su koštali života četvero ljudi.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.msn.com/en-us/news/world/facebook-sued-for-dollar1b-for-alleged-use-of-medium-for-terror/ar-BBucrBn?li=BBnbfcL&amp;ocid=mailsignout|title=Facebook Sued for $1B for Alleged Use of Medium for Terror|first=Gwen|last=Ackerman|publisher=Bloomberg L.P.|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-07-11|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2016-09-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160819093935/http://www.msn.com/en-us/news/world/facebook-sued-for-dollar1b-for-alleged-use-of-medium-for-terror/ar-BBucrBn?li=BBnbfcL&amp;ocid=mailsignout|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2016-08-19|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Facebook je objavio svoje nacrte Surround 360 kamere na [[GitHub|GitHub-u]] pod [[licenca otvorenog pristupa|otvorenom licencom]].&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook open sources Surround 360 camera with Ikea-style instructions|url=https://techcrunch.com/2016/07/26/if-you-source-it-they-will-build/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-07-26|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; U septembru, osvojio je [[Primetime Emmy|Emmy]] za animirani kratki film ''Henry''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.yahoo.com/tech/facebooks-oculus-wins-emmy-for-its-virtual-reality-short-173213477.html|title=Facebook wins first Emmy for Visual animated short &quot;Henry&quot;|last=|first=|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-09-20|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2016-09-21}}&lt;/ref&gt; U oktobru, Facebook je objavio alatku za komunikaciju na osnovu uplate, pod nazivom [[Facebookov Workplace|Workplace]] (dosl. radno mjesto), koja ima za cilj da „spoji svakoga” na poslu. Korisnici mogu da naprave profile, vide ažuriranja od saradnika u svom news feedu, strimuju videa uživo i učestvuju u sigurnim chatovima u grupama.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Hu|first=Howard|url=https://www.forbes.com/sites/howardhyu/2016/10/11/facebooks-workplace-could-replace-all-emails-within-your-company/|title=Facebook's Workplace Could Replace All Emails Within Your Company|work=[[Forbes]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-10-11|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2016-10-11}}&lt;/ref&gt;

Nakon Predsjedničkih izbora u SAD-u 2016, Facebook je objavio da će se boriti sa lažnim vijestima koristeći osobe za provjeravanje činjenica sa sajtova kao što su [[FactCheck.org]] i [[Associated Press]] (AP), čineći objavljivanje prevara lakšim preko crowdsourcinga, te ometajući finansijske incentive za one koji vrše zloupotrebu.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.wired.com/2016/12/facebook-gets-real-fighting-fake-news/|title=Facebook's Cracking Down on Fake News Starting Today|last=Alba|first=Davey|magazine=[[Wired (magazin)|WIRED]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2016-12-15}}&lt;/ref&gt;

[[File:Oculus-Rift-CV1-Headset-Front.jpg|thumb|right|[[Oculus VR]] ’headset’&lt;ref name=&quot;Kotaku FB&quot;&gt;{{cite web|url=http://kotaku.com/facebook-buys-oculus-rift-for-2-billion-1551487939|title=Facebook Buys Oculus Rift For $2 Billion|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-03-25|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-03-25|website=Kotaku.com|last=Plunkett|first=Luke}}&lt;/ref&gt;]]
Dana 17. januara 2017, Facebookov COO [[Sheryl Sandberg]] planirala je da otvori Stanicu F, za startup inkubator-kampus u Parizu, Francuska.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Sam|last=Shead|title=Facebook is planning to open a startup incubator in Paris|url=http://www.businessinsider.com/facebook-launches-startup-incubator-in-station-f-2017-1|website=[[Business Insider]]|publisher=Axel Springer SE|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-01-17|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; U šestomjesečnom ciklusu, Facebook se posvetio radu sa 10–15 startupa zasnovanih na podacima.&lt;ref&gt;{{Cite magazine|url=https://www.wired.co.uk/article/station-f-facebook-startup-garage-startups|title=More than 100 entrepreneurs sign up to help Facebook and Station F find the best startups|magazine=WIRED|author=Matt Burgess|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-02-01|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-02-08}}&lt;/ref&gt; Dana 18. aprila, Facebook je objavio beta pokretanje Facebook Spacesa, na konferenciji developera F8.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theverge.com/2017/4/18/15332658/facebook-spaces-virtual-reality-oculus-rift-f8-conference-2017|title=Facebook's bold and bizarre VR hangout app is now available for the Oculus Rift|publisher=THE VERGE|author=Nick Statt|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-04-18|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-04-19}}&lt;/ref&gt; Facebook Spaces je verzija Facebooka sa virtuelnom realnosti za Oculus VR naočale. U virtuelnom i dijeljenom prostoru, korisnici mogu da pristupaju održavanoj selekciji slika i videa od 360 stepeni koristeći svoj avatar, uz pomoć upravljača. Korisnici mogu da pristupe svojim slikama i videima, pored medija podijeljenih na njihovom news feedu.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://variety.com/2017/digital/news/facebook-spaces-vr-app-1202033330/|title=A Closer Look at Facebook Spaces, the Company's First Social VR App|work=Variety|author=Janko Roettgers|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-04-18|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-04-19}}&lt;/ref&gt; U septembru, Facebook je objavio da će potrošiti i do milijardu dolara na originalne programe za svoju platformu Facebook Watch.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://techcrunch.com/2017/09/08/facebook-plans-to-spend-up-to-1b-on-original-shows-in-2018/|title=Facebook plans to spend up to $1B on original shows in&amp;nbsp;2018|last=Etherington|first=Darrell|work=TechCrunch|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-01-29}}&lt;/ref&gt; Dana 16. oktobra, kupio je anonimnu aplikaciju za komplimente [[tbh (aplikacija)|tbh]], stavljajući akcenat na namjeru ostavljanja aplikacije nezavisnom.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://techcrunch.com/2017/10/16/facebook-acquires-anonymous-teen-compliment-app-tbh-will-let-it-run/|title=Facebook acquires anonymous teen compliment app tbh, will let it run|last=Constine|first=Josh|work=TechCrunch|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-10-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://uk.businessinsider.com/facebook-buys-tbh-anonymous-app-loved-by-teens-2017-10?r=US&amp;IR=T|title=Facebook has bought tbh, the anonymous app loved by teens|work=Business Insider|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-10-17|archive-date=2018-07-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20180722112346/http://uk.businessinsider.com/facebook-buys-tbh-anonymous-app-loved-by-teens-2017-10?r=US&amp;IR=T}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2017-10-16/facebook-buys-tbh-app-popular-with-teens-for-anonymous-messaging|title=Facebook Buys TBH App Popular With Teens for Anonymous Messaging|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-10-16|work=Bloomberg.com|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-10-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://tbhtime.com/news/|title=tbh has a new home!|website=tbh|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-10-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171017051329/https://tbhtime.com/news/|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-10-17|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

U maju 2018. na [[Facebook F8|F8-u]] kompanija je objavila da će ponuditi svoj servis za upoznavanje. Dionice u konkurentskoj [[Match Group|Match grupi]] pale su za 22%.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/technology-43965204|title=Facebook F8: Zuckerberg's dating service takes on Tinder|work=[[BBC News]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-05-02|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-05-02}}&lt;/ref&gt; [[Facebook Dating]] uključuje privatne funkcije i prijatelji ne mogu da vide profile svojih prijatelja za upoznavanje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.cbc.ca/news/business/facebook-dating-service-1.4643498|title=Facebook wants to get you a date – CBC News|publisher=}}&lt;/ref&gt; U julu, Facebook je tužen u iznosu od 500.000 funti od strane britanskog watchdogsa zbog neuspjeha u odgovoru na zahtjeve za brisanje podataka.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/technology-44785151|title=Facebook faces maximum fine for data misuse|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-11|work=BBC News|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-11}}&lt;/ref&gt; Dana 18. jula, Facebook je uspostavio podružnicu pod imenom Lianshu Science &amp; Technology, u [[Hangzhou]]u, Kina, sa 30 miliona dolara kapitala. Sve njene dionice drži Facebook Hong.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.channelnewsasia.com/news/business/facebook-sets-up-china-subsidiary-10559294|title=Facebook sets up China subsidiary|website=Channel News Asia|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-24|access-date=2019-12-15|archive-date=2018-07-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20180725111512/https://www.channelnewsasia.com/news/business/facebook-sets-up-china-subsidiary-10559294|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Odobravanje registracije podružnice potom je povučeno, usljed neslaganja između zvaničnika u provinciji Zhejiang i [[Cyberspace Administration of China|CAC-a]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/07/25/business/facebook-china.html|title=China Said to Quickly Withdraw Approval for New Facebook Venture|website=New York Times|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-25|first=Paul|last=Mozur}}&lt;/ref&gt; Dana 26. jula, Facebook je postao prva kompanija koja je izgubila preko 100 milijardi dolara vrijednosti kapitalizacije tržišta za jedan dan, padom od sa skoro 630 milijardi na 510 milijardi dolara, nakon razočaravajućih rezultata poslovanja.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.cnbc.com/2018/07/26/facebook-on-pace-for-biggest-one-day-loss-in-value-for-any-company-sin.html|title=Facebook's $100 billion-plus rout is the biggest loss in stock market history|last=Imbert|first=Fred|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-26|work=CNBC|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-26|last2=Francolla|first2=Gina}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theverge.com/2018/7/26/17619424/facebook-stock-market-decline-largest-ever|title=Facebook's stock market decline is the largest one-day drop in US history|last=Newton|first=Casey|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-26|work=The Verge|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-26}}&lt;/ref&gt; Dana 31. jula, Facebook je rekao da je kompanija obrisala 17 naloga povezanih sa Izborima u SAD-u 2018. Dana 19. septembra, Facebook je objavio da, zbog distrubucije vijesti van SAD-a, pokreće saradnju sa organizacijama za promociju demokratije koje finansira SAD, [[International Republican Institute|IRI-jem]] i [[National Democratic Institute|NDI-jem]], koji su dijelom povezani sa [[Republikanska partija (SAD)|Republikanskom]] tj. [[Demokratska partija (SAD)|Demokratskom]] partijom.&lt;ref name=&quot;R91918&quot;&gt;{{cite news|author1=Joseph Menn|title=Facebook expands fake election news fight, but falsehoods still rampant|url=https://www.reuters.com/article/us-facebook-elections/facebook-expands-fake-election-news-fight-but-falsehoods-still-rampant-idUSKCN1LZ2XY|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-28|work=Reuters|agency=Reuters|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-19}}&lt;/ref&gt; Preko {{abbr|DFRL-a|engl. Digital Forensic Research Lab – Digitalna forenzička istraživačka laboratorija}} Facebook je udružen sa [[Atlantski savjet|Atlantskim savjetom]], tink-tenkom koji je u afilijaciji sa [[NATO|NATO-om]].&lt;ref name=&quot;R91918&quot; /&gt; U novembru, Facebook je pokrenuo pametne displeje brendirane [[Facebook Portal|Portal]] i Portal Plus (Portal+). Podržavaju [[Amazon (kompanija)|Amazon]]ovu uslugu [[Amazon Alexa|Alexa]] (servis inteligentne lične asistencije). Uređaji uključuju funkciju chata preko [[Facebook Messenger]]a.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.cnet.com/reviews/facebook-portal-plus-preview/|title=Facebook Portal brings Alexa and Messenger video chats to one device|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-08|work=CNET|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.cnet.com/news/facebooks-portal-video-calling-smart-display-hits-stores/|title=You can buy Facebook's Portal smart displays starting today|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-07|work=CNET|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-10}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2019, otpočeo je 10-godišnji izazov&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.standard.co.uk/insider/alist/10-year-challenge-facebook-instagram-celebrity-glow-ups-a4039476.html| title=Why everybody's doing the 10 year challenge (with the best so far)| date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-15}}&lt;/ref&gt; u kojem su korisnike pitali da postave [[fotografija|fotografiju]] sebe od 10 godina prije (2009) i recentniju fotografiju.&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.mirror.co.uk/tech/facebook-10-year-challenge-could-13866672| title=Facebook '10 year challenge' could be used for good and evil thanks to AI| date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-16}}&lt;/ref&gt;

Kritikovan zbog svoje uloge u [[Kontroverze oko vakcinacije|kontroverzama oko vakcina]], Facebook je objavio u martu 2019. da će pružiti korisnicima „autoritativne informacije” o temi vakcina.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook announces anti-vaxx crackdown, will block ads with vaccine misinformation|author=Graham, Jefferson|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-07|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-08|url=https://www.usatoday.com/story/tech/talkingtech/2019/03/07/facebook-looks-tackle-vaccine-misinformation/3092719002/|publisher=USA Today (Gannett)}}&lt;/ref&gt;
Studija u žurnalu ''Vaccine''&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0264410X1931446X|title=Vaccine-related advertising in the Facebook Ad Archive|last=|first=|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-13|website=Science Direct|deadurl=no|archiveurl=|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-14}}&lt;/ref&gt; o reklamama postavljenim tokom tri mjeseca prije toga otkrila je da 54% antivakcinskih reklama na Facebooku postavljaju jedino dvije organizacije koju finansiraju dobro poznati antivakcinski aktivisti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/technology/2019/nov/13/majority-antivaxx-vaccine-ads-facebook-funded-by-two-organizations-study|title=Majority of anti-vaxx ads on Facebook are funded by just two organizations|last=|first=|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-14|website=The Guardian|deadurl=no|archiveurl=|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-14}}&lt;/ref&gt; [[Children's Health Defense|CHD]]/{{abbr|WMP|World Mercury Project}} kojim je predsjedavao [[Robert F. Kennedy Jr.]], uz {{abbr|SMV|Stop Mandatory Vaccinations}}, pokretan od strane učesnika kampanje Larryja Cooka, postavio je 54% reklama. Reklame su uglavnom vodile do nevalidno komercijalnih proizvoda, kao što su prirodni lijekovi i knjige.

Dana 14. marta, ''Huffington Post'' je objavio da je Facebookova PR agencija platila nekome da izmijeni stranicu o COO Facebooka Sheryl Sandberg, kao i da doda stranicu za globalnog vođu PR-a, Caryn Marooney.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook, Axios And NBC Paid This Guy To Whitewash Wikipedia Pages|author=Feinberg, Askley|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-14|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-15|url=https://www.huffpost.com/entry/wikipedia-paid-editing-pr-facebook-nbc-axios_n_5c63321be4b03de942967225|work=Huffington Post}}&lt;/ref&gt;

U martu 2019, počinilac [[Napad na džamije u Christchurchu|Napada na džamije u Christchurchu]] na Novom Zelandu koristio je Facebook da strimuje uživo snimak napada kako se odvijao. Facebooku je trebalo 29 minuta da detektuje lajvstrimovani video, što je osam minuta duže nego što je policiji trebalo da uhapsi napadača. Oko 1,3 miliona kopija videa blokirao je Facebook, ali 300.000 kopija je objavljeno i podijeljeno. Facebook je obećao promjene za svoju platformu; glasnogovornik Simon Dilner rekao je za Radio Novi Zeland da je bolji posao mogao da se uradi. Nekoliko kompanija, uključujući banke ANZ i ASB, zaustavilo je reklamiranje na Facebooku nakon što je kompanija uveliko osuđena od strane javnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/world/2019/mar/24/censor-bans-manifesto-of-christchurch-mosque-shooter|title=Censor bans 'manifesto' of Christchurch mosque shooter|first=Charles|last=Anderson|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-24|via=www.theguardian.com}}&lt;/ref&gt; Nakon napada, Facebook je počeo da blokira [[bjelački nacionalizam|bjelačke nacionalističke]], [[bjelački supremacizam|bjelačke supremacističke]] i [[bjelački separatizam|bjelačke separatističke]] sadržaje, uz izjavu da ih se nije moglo smisleno razdvojiti. Prethodno, Facebook je samo blokirao pretjerani supremacistički sadržaj. Starija politika je osuđivana od strane grupa za građanska prava, koje su ove pokrete opisali kao funkcionalno indistinktne.&lt;ref name=romm&gt;{{cite news|last=Romm|first=Tony|last2=Dwoskin|first2=Elizabeth|title=Facebook says it will now block white-nationalist, white-separatist posts|url=https://www.washingtonpost.com/technology/2019/03/27/facebook-says-it-will-now-block-white-nationalist-white-separatist-posts/|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-28|work=Washington Post|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-27|quote=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=O'Sullivan|first=Donie|title=Facebook bans white nationalism two weeks after New Zealand attack|url=https://www.cnn.com/2019/03/27/tech/facebook-white-nationalism-ban/index.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-28|work=CNN|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-27}}&lt;/ref&gt; Usljedjeli banovi su napravljeni sredinom aprila 2019, banovanjem nekoliko britanskih [[krajnja desnica|krajnjih desničarskih]] organizacija i povezanih pojedinaca iz Facebooka, kao i banovanjem hvaljenja ili podrške ovakvima.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/technology-47974579|title=Facebook bans far right groups and leaders|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-18|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-18|website=BBC News}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2019/4/18/18484623/facebook-bans-uk-far-right-groups-leaders-edl-bnp-britain-first|title=Facebook bans UK's biggest far-right organizations, including EDL, BNP, and Britain First|last=Vincent|first=James|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-18|website=The Verge|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-18}}&lt;/ref&gt;

[[National Thowheeth Jama'ath|NTJ-ov]] član Moulavi Zahran Hashim, radikalni [[islamizam|islamistički]] [[imam]], vjeruje se da je glavni krivac koji stoji iza [[Bombardovanja na Uskrs u Šri Lanci 2019.|Bombardovanja na Uskrs u Šri Lanci 2019]], propovijedajući na pro-[[Islamska Država Iraka i Levanta|IDIL-ovskom]] nalogu na Facebooku, poznatom kao „Al-Guraba” medija.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Sri Lanka bombings 'retaliation' for Christchurch mosque attacks, minister says|url=https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&amp;objectid=12224693|work=NZ Herald|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-23|archive-date=2019-04-24|access-date=2019-12-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20190424084016/https://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&amp;objectid=12224693|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Sri Lanka 'bombing mastermind' named as Moulvi Zahran Hashim|url=https://www.telegraph.co.uk/news/2019/04/23/sri-lanka-bombing-mastermind-named-moulvi-zahran-hashim/|work=The Daily Telegraph|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-23}}&lt;/ref&gt;

Dana 2. maja 2019. na F8-u, kompanija je objavila svoju novu viziju s taglineom „budućnost je privatna”.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2019/4/30/18524188/facebook-f8-keynote-mark-zuckerberg-privacy-future-2019|title=Facebook CEO Mark Zuckerberg says the &quot;future is private&quot;|last=Statt|first=Nick|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-30|website=The Verge|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-04}}&lt;/ref&gt; Redizajn web-sajta i mobilna aplikacija su uvedeni, imenovani „FB5”.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://social.techcrunch.com/2019/05/01/aspirationbook/|title=Facebook pivots to what it wishes it was|website=TechCrunch|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-04|archive-date=2021-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20210221205250/https://techcrunch.com/2019/05/01/aspirationbook/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Na događaju su se takođe iznijeli planovi za unapređenje grupa,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.washingtonpost.com/news/powerpost/paloma/the-technology-202/2019/05/01/the-technology-202-facebook-s-new-emphasis-on-groups-could-leave-it-more-vulnerable-to-disinformation/5cc8c0e01ad2e506550b2ec0/|title=Analysis {{!}} The Technology 202: Facebook's new emphasis on groups could leave it more vulnerable to disinformation|website=Washington Post|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-04}}&lt;/ref&gt; platforma za upoznavanje,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/shortcuts/2019/may/01/will-facebooks-secret-crush-end-the-unbearable-pain-of-unrequited-love|title=Will Facebook's Secret Crush end the unbearable pain of unrequited love?|last=Hunt|first=Elle|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-01|work=The Guardian|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-04|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt; end-to-end enkripcija na svojim platformama,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2019/04/30/technology/facebook-private-communication-groups.html|title=Facebook Unveils Redesign as It Tries to Move Past Privacy Scandals|last=Isaac|first=Mike|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-30|work=The New York Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-04|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; te pružanje korisnicima na Messengeru mogućnosti da komuniciraju direktno sa korisnicima [[WhatsApp|WhatsApp-a]] i Instagrama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.engadget.com/2019/04/30/facebook-f8-keynote-announcements/|title=All the important stuff from Facebook's F8 keynote|website=Engadget|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://social.techcrunch.com/2019/05/02/takeaways-from-f8-and-facebooks-next-phase/|title=Takeaways from F8 and Facebook's next phase|website=TechCrunch|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-04|archive-date=2021-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20210221205250/https://techcrunch.com/2019/05/02/takeaways-from-f8-and-facebooks-next-phase/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Dana 31. jula 2019, Facebook je objavio partnerstvo sa [[University of California, San Francisco|Univerzitetom California, San Francisco]], s ciljem stvaranja neinvazivnog, prenosivog uređaja koji ljudima omogućava da pišu jednostavno zamišljajući sebe u razgovoru.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Facebook Reality Labs- UCSF working on tech that reads your mind|url=https://previewtech.net/facebook-human-brain-ucsf/|website=Preview Tech|access-date=2019-12-15|archive-date=2019-08-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20190818035757/https://previewtech.net/facebook-human-brain-ucsf/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Dana 5. septembra 2019, Facebook je pokrenuo [[Facebook Dating]] u SAD-u. Ova nova aplikacija će omogućiti korisnicima da integrišu svoje [[Instagram]] postove u svoje profile za upoznavanje.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://social.techcrunch.com/2019/09/05/facebook-dating-launches-in-the-u-s-adds-instagram-integration/|title=Facebook Dating launches in the US, adds Instagram integration|website=TechCrunch|language=en-US|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-09-05|archive-date=2021-02-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20210221205102/https://techcrunch.com/2019/09/05/facebook-dating-launches-in-the-u-s-adds-instagram-integration/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

[[Facebook News]], koji pruža odabrane priče od organizacija za vijesti, pokrenut je 25. oktobra.&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-10-29|title=Facebook News: App Will Offer Hand-Picked Stories From NPR, Other Outlets|url=https://www.npr.org/2019/10/25/773331294/facebook-news-app-will-offer-hand-picked-stories-from-npr-other-outlets|website=[[NPR]]|first1=Colin|last1=Dwyer|first2=Bill|last2=Chappell}}&lt;/ref&gt; Facebookova odluka da uključi krajnji desničarski web-sajt [[Breitbart News]] kao „izvor kojem se može vjerovati”.&lt;ref&gt;{{cite web|first1=Adi|last1=Robertson|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-10-29|title=Mark Zuckerberg is struggling to explain why Breitbart belongs on Facebook News|url=https://www.theverge.com/2019/10/25/20932653/facebook-news-breitbart-mark-zuckerberg-statement-bias|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-10-25|website=[[The Verge]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-10-29|title=Facebook News Criticized for Including Breitbart as 'Trusted' Source|url=https://www.thewrap.com/facebook-news-criticized-for-including-breitbart-as-trusted-source/|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-10-25|website=[[TheWrap]]|first1=Lindsey|last1=Ellefson|first2=Sean|last2=Burch}}&lt;/ref&gt;

Dana 17. novembra 2019, podaci o poslovanju banaka za 29.000 zaposlenika Facebooka ukradeni su iz auta radnika s platnim spiskovima. Podaci su bili spremljeni na neenkriptovane hard diskove i uključivali su brojeve bankovnih računa, imena zaposlenika, posljednje četiri cifre njihovih brojeva socijalnog osiguranja, plata, bonusa i glavnice. Kompanija nije shvatila da hard diskovi nedostaju sve do 20. novembra. Facebook je potvrdio da su diskovi sadržavali informacije o zaposlenicima 29. novembra. Zaposlenici nisu obaviješteni o incidentu sve do 13. decembra 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theverge.com/2019/12/13/21020736/facebook-theft-unencrypted-drives-employee-payroll-security|title=A thief stole unencrypted hard drives filled with 29,000 Facebook employees’ information|last=Lee|first=Dami|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-12-13|website=The Verge|language=en|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-12-14}}&lt;/ref&gt;

Dana 10. marta 2020, u kompaniji su imenovana dva nova upravnika: Tracey Travis i Nancy Killefer za svoj odbor članova.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.bloombergquint.com/technology/facebook-names-two-new-directors-making-board-40-women „Facebook Names Two New Directors, Making Board 40% Women”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924161337/https://www.bloombergquint.com/technology/facebook-names-two-new-directors-making-board-40-women |date=2020-09-24 }}&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.bloombergquint.com/technology/facebook-names-two-new-directors-making-board-40-women {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924161337/https://www.bloombergquint.com/technology/facebook-names-two-new-directors-making-board-40-women |date=2020-09-24 }}&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+Names+Two+New+Directors%2C+Making+Board+40%25+Women&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.bloombergquint.com%2Ftechnology%2Ffacebook-names-two-new-directors-making-board-40-women&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

U junu 2020, nekoliko velikih kompanija, uključujući [[Adidas]], [[Aviva|Avivu]], [[The Coca-Cola Company|Coca-Colu]], [[Ford Motor Company|Ford]], [[Hewlett-Packard|HP]], [[InterContinental Hotels Group]], [[Mars, Incorporated|Mars]], [[Starbucks]], [[Target Corporation|Target]] i [[Unilever]], objavilo je da će pauzirati oglašavanja na Facebooku do jula u znak podrške kampanji ''[[Stop Hate For Profit]]'' kojom se tvrdilo da kompanija ne radi dovoljno na uklanjanju sadržaja koji se opisuje kao govor mržnje.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Wakefield,&amp;#32;Jane&amp;#32;(2020-06-30).&amp;#32;[https://www.bbc.com/news/technology-53235302 „UK hotel and insurance giants pause Facebook ads”]&amp;#32;(en-GB).&amp;#32;''[[BBC News]]''&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.bbc.com/news/technology-53235302&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=UK+hotel+and+insurance+giants+pause+Facebook+ads&amp;rft.jtitle=%5B%5BBBC+News%5D%5D&amp;rft.aulast=Wakefield&amp;rft.aufirst=Jane&amp;rft.au=Wakefield%2C%26%2332%3BJane&amp;rft.date=2020-06-30&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.bbc.com%2Fnews%2Ftechnology-53235302&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; [[BBC]] je istakao da se ovime vjerovatno neće pogoditi kompanija jer veći dio prihoda Facebooka od oglašavanja dolazi od manjih i srednjih preduzeća.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Clayton,&amp;#32;James&amp;#32;(2020-06-29).&amp;#32;[https://www.bbc.com/news/technology-53225139 „Could a boycott kill Facebook?”]&amp;#32;(en-GB).&amp;#32;''BBC News''&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.bbc.com/news/technology-53225139&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Could+a+boycott+kill+Facebook%3F&amp;rft.jtitle=BBC+News&amp;rft.aulast=Clayton&amp;rft.aufirst=James&amp;rft.au=Clayton%2C%26%2332%3BJames&amp;rft.date=2020-06-29&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.bbc.com%2Fnews%2Ftechnology-53225139&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Dana 14. avgusta 2020, Facebook je počeo da integrira servis direktne razmjene poruka [[Instagram]]a u okviru svoga Messengera, i za [[iOS]] i za Android uređaje. Nakon ažuriranja, ekran s porukom o ažuriranju trebalo je da se pojavi na mobilnoj aplikaciji Instagrama sa sljedećom porukom: „Postoji novi način za pisanje poruka na Instagramu” ({{jez-engl|There's a New Way to Message on Instagram}}); onda je dat spisak dodatnih mogućnosti. Kao dio ažuriranja, uobičajenu DM ikonu u gornjem desnom uglu Instagrama zamjenjuje logo [[Facebook Messenger]]a.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.theverge.com/2020/8/14/21369737/facebook-merging-instagram-messenger-chats-update „Facebook begins merging Instagram and Messenger chats in new update”].&amp;#32;2020-08-14&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theverge.com/2020/8/14/21369737/facebook-merging-instagram-messenger-chats-update&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+begins+merging+Instagram+and+Messenger+chats+in+new+update&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2020-08-14&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theverge.com%2F2020%2F8%2F14%2F21369737%2Ffacebook-merging-instagram-messenger-chats-update&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Dana 15. septembra 2020, Facebook je pokrenuo naučni informacioni centar o klimi radi promovisanja autoritativnih izjava o [[klimatske promjene|klimatskim promjenama]] i omogućavanja pristupa „činjeničnim i ažuriranim” informacijama na ovom polju. Prisutne su činjenice, brojke i podaci od organizacija, uključujući [[Intergovernmental Panel on Climate Change|Međuvladin panel o klimatskim promjenama]] (IPCC), [[Met Office]], [[UN Environment Programme|UN-ov okolišni program]] (UNEP), [[National Oceanic and Atmospheric Administration|Nacionalnu okeansku i atmosfersku administraciju]] (NOAA) i [[World Meteorological Organization|Svjetsku meteorlošku organizaciju]] (WMO), s relevantnim postovima vijesti.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://news.sky.com/story/facebook-launches-climate-information-centre-following-california-wildfires-and-misinformation-criticisms-12072342 „Facebook launches climate information centre following California wildfires and misinformation criticisms”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://news.sky.com/story/facebook-launches-climate-information-centre-following-california-wildfires-and-misinformation-criticisms-12072342&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+launches+climate+information+centre+following+California+wildfires+and+misinformation+criticisms&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fnews.sky.com%2Fstory%2Ffacebook-launches-climate-information-centre-following-california-wildfires-and-misinformation-criticisms-12072342&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Nakon [[Predsednički izbori u SAD 2020.|izbora u SAD-u 2020]], Facebook je privremeno smanjio prag ekosistemskog kvaliteta{{pojasniti}} u algoritmu fida vijesti (news feed).&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Roose,&amp;#32;Kevin&amp;#32;(2020-12-16).&amp;#32;[https://www.nytimes.com/2020/12/16/technology/facebook-reverses-postelection-algorithm-changes-that-boosted-news-from-authoritative-sources „Facebook reverses postelection algorithm changes that boosted news from authoritative sources”].&amp;#32;''[[The New York Times]]''&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.nytimes.com/2020/12/16/technology/facebook-reverses-postelection-algorithm-changes-that-boosted-news-from-authoritative-sources&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Facebook+reverses+postelection+algorithm+changes+that+boosted+news+from+authoritative+sources&amp;rft.jtitle=%5B%5BThe+New+York+Times%5D%5D&amp;rft.aulast=Roose&amp;rft.aufirst=Kevin&amp;rft.au=Roose%2C%26%2332%3BKevin&amp;rft.date=2020-12-16&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.nytimes.com%2F2020%2F12%2F16%2Ftechnology%2Ffacebook-reverses-postelection-algorithm-changes-that-boosted-news-from-authoritative-sources&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.theverge.com/2020/11/24/21612728/facebook-news-feed-us-election-change-mainstream-news-misinformation „acebook tweaked the News Feed to highlight more mainstream news sources after the election”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theverge.com/2020/11/24/21612728/facebook-news-feed-us-election-change-mainstream-news-misinformation&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;.&amp;#32;Pristupljeno 2020-11-24&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=acebook+tweaked+the+News+Feed+to+highlight+more+mainstream+news+sources+after+the+election&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theverge.com%2F2020%2F11%2F24%2F21612728%2Ffacebook-news-feed-us-election-change-mainstream-news-misinformation&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

===2020–danas: tužba FTC-a, korp. rebrendiranje, prepoznavanje lica, politika===
[[Federal Trade Commission|Federalna trgovinska komisija]] (FTC), kao i koalicija nekoliko država, tužili su Facebook za ilegalnu monopolizaciju i antitrast. FTC i države tražili su od sudova da primoraju Facebook da proda svoje podružnice [[WhatsApp]] i [[Instagram]].&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.ftc.gov/news-events/press-releases/2020/12/ftc-sues-facebook-illegal-monopolization „FTC Sues Facebook for Illegal Monopolization”]&amp;#32;(en).&amp;#32;2020-12-09&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.ftc.gov/news-events/press-releases/2020/12/ftc-sues-facebook-illegal-monopolization&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=FTC+Sues+Facebook+for+Illegal+Monopolization&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2020-12-09&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.ftc.gov%2Fnews-events%2Fpress-releases%2F2020%2F12%2Fftc-sues-facebook-illegal-monopolization&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Canon,&amp;#32;Gabrielle&amp;#32;(2020-12-09).&amp;#32;[https://www.theguardian.com/technology/2020/dec/09/facebook-lawsuit-antitrust-whatsapp-instagram-ftc „Facebook's 'monopoly' must be split up, US and states say in major lawsuits”]&amp;#32;(en-GB).&amp;#32;''The Guardian''.&amp;#32;[[International Standard Serial Number|ISSN]]&amp;nbsp;[//www.worldcat.org/issn/0261-3077 0261-3077]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theguardian.com/technology/2020/dec/09/facebook-lawsuit-antitrust-whatsapp-instagram-ftc&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Facebook%27s+%27monopoly%27+must+be+split+up%2C+US+and+states+say+in+major+lawsuits&amp;rft.jtitle=The+Guardian&amp;rft.aulast=Canon&amp;rft.aufirst=Gabrielle&amp;rft.au=Canon%2C%26%2332%3BGabrielle&amp;rft.date=2020-12-09&amp;rft.issn=0261-3077&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theguardian.com%2Ftechnology%2F2020%2Fdec%2F09%2Ffacebook-lawsuit-antitrust-whatsapp-instagram-ftc&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Tužbe je odbacio federalni sudija 28. juna 2021, izjavivši da nema dovoljno dokaza predatih pri utuživanju da se odredi kako je Facebook monopolan u tom momentu; FTC je imao dozvolu da dopuni svoj predmet tako da dodatni dokazi budu prisutni.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Kelly,&amp;#32;Makena&amp;#059;&amp;#32;Brandom,&amp;#32;Russell&amp;#32;(2021-06-28).&amp;#32;[https://www.theverge.com/2021/6/28/22554476/ftc-facebook-instagram-antitrust-case-whatsapp-federal-court „Federal court dismisses FTC's bid to unwind Instagram from Facebook”].&amp;#32;''The Verge''&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theverge.com/2021/6/28/22554476/ftc-facebook-instagram-antitrust-case-whatsapp-federal-court&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Federal+court+dismisses+FTC%27s+bid+to+unwind+Instagram+from+Facebook&amp;rft.atitle=The+Verge&amp;rft.aulast=Kelly&amp;rft.aufirst=Makena&amp;rft.au=Kelly%2C%26%2332%3BMakena&amp;rft.au=Brandom%2C%26%2332%3BRussell&amp;rft.date=2021-06-28&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theverge.com%2F2021%2F6%2F28%2F22554476%2Fftc-facebook-instagram-antitrust-case-whatsapp-federal-court&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; U predmetu s dopunskim dokumentima, avgusta 2021, FTC je tvrdio da je Facebook bio monopol među ličnim društvenim mrežama od 2011, razlikujući aktivnosti Facebooka od onih servisa društvenih medija kao što je [[TikTok]] koji sadržaj emituje bez da neophodno ograniči poruku na namijenjene primaoce.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Brandom,&amp;#32;Russell&amp;#059;&amp;#32;Kelly,&amp;#32;Makena&amp;#32;(2021-08-19).&amp;#32;[https://www.theverge.com/2021/8/19/22627032/ftc-facebook-amended-antitrust-complaint-monopoly-instagram-whatsapp „FTC says Facebook has been a monopoly 'since at least 2011' in amended antitrust complaint”].&amp;#32;''The Verge''&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theverge.com/2021/8/19/22627032/ftc-facebook-amended-antitrust-complaint-monopoly-instagram-whatsapp&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=FTC+says+Facebook+has+been+a+monopoly+%27since+at+least+2011%27+in+amended+antitrust+complaint&amp;rft.atitle=The+Verge&amp;rft.aulast=Brandom&amp;rft.aufirst=Russell&amp;rft.au=Brandom%2C%26%2332%3BRussell&amp;rft.au=Kelly%2C%26%2332%3BMakena&amp;rft.date=2021-08-19&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theverge.com%2F2021%2F8%2F19%2F22627032%2Fftc-facebook-amended-antitrust-complaint-monopoly-instagram-whatsapp&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Kao odgovor na predloženi akt u Australijskom parlamentu za ''[[News Media Bargaining Code]]'' (NMBC), 17. februara 2021, Facebook je blokirao australijske korisnike tako da ne mogu dijeliti ili gledati sadržaj vijesti na platformi, kao i stranice nekih vlada, zajednica, dobrotvornih organizacija, političkih i službi za hitne slučajeve.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://7news.com.au/lifestyle/health-wellbeing/facebook-blocks-qld-and-sa-health-pages-c-2187836 „Facebook restores health, emergency pages”]&amp;#32;(en).&amp;#32;2021-02-17&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://7news.com.au/lifestyle/health-wellbeing/facebook-blocks-qld-and-sa-health-pages-c-2187836&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+restores+health%2C+emergency+pages&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2021-02-17&amp;rft_id=https%3A%2F%2F7news.com.au%2Flifestyle%2Fhealth-wellbeing%2Ffacebook-blocks-qld-and-sa-health-pages-c-2187836&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Australijska vlada jako je kritikovala ovaj potez, saopštenjem da predstavlja „neizmjernu tržišnu moć ovih digitalnih socijalnih giganata”.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://www.bbc.com/news/world-australia-56099523 „Facebook blocks Australian users from viewing or sharing news”].&amp;#32;''BBC News''.&amp;#32;2021-02-18&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.bbc.com/news/world-australia-56099523&lt;/span&gt;.&amp;#32;»immense market power of these digital social giants«&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Facebook+blocks+Australian+users+from+viewing+or+sharing+news&amp;rft.jtitle=BBC+News&amp;rft.date=2021-02-18&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.bbc.com%2Fnews%2Fworld-australia-56099523&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Dana 22. februara, Facebook je rekao da je postigao dogovor sa Vladom Asutralije kojim se vijesti vraćaju australijskim korisnicima predstojećih dana. Kao dio ovog dogovora, Facebook i Google mogu da izbjegnu NMBC usvojen 25. februara ako „postignu komercijalnu pogodbu sa biznisom vijesti osim [NMB]C-a”.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation book&quot; &gt;[https://parlinfo.aph.gov.au/parlInfo/download/legislation/ems/r6652_ems_2fe103c0-0f60-480b-b878-1c8e96cf51d2/upload_pdf/JC000725.pdf „Treasury Laws Amendment (News Media and Digital Platforms Mandatory Bargaining Code)”]&amp;#32;(en).&amp;#32;''of&amp;thinsp;2021-02-25''.&amp;#32;The Parliament of the Commonwealth of Australia&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://parlinfo.aph.gov.au/parlInfo/download/legislation/ems/r6652_ems_2fe103c0-0f60-480b-b878-1c8e96cf51d2/upload_pdf/JC000725.pdf&lt;/span&gt;.&amp;#32;»reach a commercial bargain with a news business outside the Code«&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Treasury+Laws+Amendment+%28News+Media+and+Digital+Platforms+Mandatory+Bargaining+Code%29&amp;rft.atitle=of2021&amp;rft.pub=The+Parliament+of+the+Commonwealth+of+Australia&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fparlinfo.aph.gov.au%2FparlInfo%2Fdownload%2Flegislation%2Fems%2Fr6652_ems_2fe103c0-0f60-480b-b878-1c8e96cf51d2%2Fupload_pdf%2FJC000725.pdf&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Choudhury,&amp;#32;Saheli Roy&amp;#32;(2021-02-22).&amp;#32;[https://www.cnbc.com/2021/02/23/facebook-to-restore-news-pages-for-australian-users-in-coming-days.html „Facebook to restore news pages for Australian users in coming days”].&amp;#32;CNBC&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.cnbc.com/2021/02/23/facebook-to-restore-news-pages-for-australian-users-in-coming-days.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+to+restore+news+pages+for+Australian+users+in+coming+days&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Choudhury&amp;rft.aufirst=Saheli+Roy&amp;rft.au=Choudhury%2C%26%2332%3BSaheli+Roy&amp;rft.date=2021-02-22&amp;rft.pub=CNBC&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.cnbc.com%2F2021%2F02%2F23%2Ffacebook-to-restore-news-pages-for-australian-users-in-coming-days.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Van Boom,&amp;#32;Daniel&amp;#32;(2021-02-22).&amp;#32;[https://www.cnet.com/news/facebook-will-reverse-news-block-in-australia/ „Facebook will reverse news block in Australia”].&amp;#32;CNET&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.cnet.com/news/facebook-will-reverse-news-block-in-australia/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+will+reverse+news+block+in+Australia&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Van+Boom&amp;rft.aufirst=Daniel&amp;rft.au=Van+Boom%2C%26%2332%3BDaniel&amp;rft.date=2021-02-22&amp;rft.pub=CNET&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.cnet.com%2Fnews%2Ffacebook-will-reverse-news-block-in-australia%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Facebook je optužen da je uklanjao i [[zabranjivanje u sjeni|zabranjivao u sjeni]] sadržaj koji je favorizovao farmere na protestu u Indiji (2020–21) ili one protiv vlade [[Narendra Modi|Narendre Modija]].&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://www.buzzfeednews.com/article/pranavdixit/protests-indian-farming-facebook „Protests About Indian Farming Reforms Have Reached Facebook's Headquarters”].&amp;#32;''BuzzFeed News''.&amp;#32;2020-12-17&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.buzzfeednews.com/article/pranavdixit/protests-indian-farming-facebook&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Protests+About+Indian+Farming+Reforms+Have+Reached+Facebook%27s+Headquarters&amp;rft.jtitle=BuzzFeed+News&amp;rft.date=2020-12-17&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.buzzfeednews.com%2Farticle%2Fpranavdixit%2Fprotests-indian-farming-facebook&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://globalnews.ca/news/7532961/online-censorship-claims-shadow-indian-farmer-solidarity-protests/ „Online censorship claims shadow Indian farmer solidarity protests”].&amp;#32;''[[Global News]]''.&amp;#32;2020-12-19&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://globalnews.ca/news/7532961/online-censorship-claims-shadow-indian-farmer-solidarity-protests/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Online+censorship+claims+shadow+Indian+farmer+solidarity+protests&amp;rft.jtitle=%5B%5BGlobal+News%5D%5D&amp;rft.date=2020-12-19&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fglobalnews.ca%2Fnews%2F7532961%2Fonline-censorship-claims-shadow-indian-farmer-solidarity-protests%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://scroll.in/latest/981912/farmers-protest-page-was-flagged-as-spam-clarifies-facebook-a-day-after-blocking-account „Farmers' protest page was flagged as spam, clarifies Facebook a day after blocking account”].&amp;#32;2020-12-21&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://scroll.in/latest/981912/farmers-protest-page-was-flagged-as-spam-clarifies-facebook-a-day-after-blocking-account&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Farmers%27+protest+page+was+flagged+as+spam%2C+clarifies+Facebook+a+day+after+blocking+account&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2020-12-21&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fscroll.in%2Flatest%2F981912%2Ffarmers-protest-page-was-flagged-as-spam-clarifies-facebook-a-day-after-blocking-account&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Zaposlenici Facebooka u Indiji su u riziku da budu uhapšeni.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://www.businessinsider.com/india-threatens-to-jail-facebook-twitter-workers-over-farmer-protests-2021-3 „India has reportedly threatened to jail Twitter, Facebook, and WhatsApp employees if the firms don't give up data regarding the farmers protests”].&amp;#32;''Business Insider''.&amp;#32;2021-03-05&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.businessinsider.com/india-threatens-to-jail-facebook-twitter-workers-over-farmer-protests-2021-3&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=India+has+reportedly+threatened+to+jail+Twitter%2C+Facebook%2C+and+WhatsApp+employees+if+the+firms+don%27t+give+up+data+regarding+the+farmers+protests&amp;rft.jtitle=Business+Insider&amp;rft.date=2021-03-05&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.businessinsider.com%2Findia-threatens-to-jail-facebook-twitter-workers-over-farmer-protests-2021-3&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Dana 27. februara 2021, Facebook je predstavio aplikaciju ’Facebook BARS’ za [[reperi|repere]].&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://gadgets.ndtv.com/apps/news/facebook-bars-app-rap-hip-hop-tiktok-ios-closed-beta-download-npe-2379848 „Facebook Brings Another TikTok-Like App Specifically for Creating Raps”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://gadgets.ndtv.com/apps/news/facebook-bars-app-rap-hip-hop-tiktok-ios-closed-beta-download-npe-2379848&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+Brings+Another+TikTok-Like+App+Specifically+for+Creating+Raps&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fgadgets.ndtv.com%2Fapps%2Fnews%2Ffacebook-bars-app-rap-hip-hop-tiktok-ios-closed-beta-download-npe-2379848&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Dana 29. juna 2021, Facebook je predstavio ’[[Bulletin (servis)|Bulletin]]’ (dosl. bilten), platformu za nezavisne pisce.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Brown, Campbell&amp;#32;(2021-06-29).&amp;#32;[https://about.fb.com/news/2021/06/introducing-bulletin-a-platform-for-independent-writers/ „Introducing Bulletin, A Platform for Independent Writers”].&amp;#32;Facebook&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://about.fb.com/news/2021/06/introducing-bulletin-a-platform-for-independent-writers/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Introducing+Bulletin%2C+A+Platform+for+Independent+Writers&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Brown%2C+Campbell&amp;rft.au=Brown%2C+Campbell&amp;rft.date=2021-06-29&amp;rft.pub=Facebook&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fabout.fb.com%2Fnews%2F2021%2F06%2Fintroducing-bulletin-a-platform-for-independent-writers%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.bulletin.com/home/ „Facebook Bulletin”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210629185521/https://www.bulletin.com/home/ |date=2021-06-29 }}&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.bulletin.com/home/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210629185521/https://www.bulletin.com/home/ |date=2021-06-29 }}&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+Bulletin&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.bulletin.com%2Fhome%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Za razliku od konkurenata kao što je [[Substack]], Facebook neće uzimati dio pretplatničke naknade od pisaca koji koriste platformu po pokretanju, kao što je [[Malcolm Gladwell]] i [[Mitch Albom]]. Prema riječima autora za polje tehnologije u ''[[The Washington Post|Vašington postu]]'', Willa Oremusa, potez kritikuju oni koji ga vide kao taktičku namjeru Facebooka da prisili ove konkurente da napuste biznis.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Oremus, Will&amp;#32;(2021-07-06).&amp;#32;[https://www.washingtonpost.com/technology/2021/07/06/facebook-bulletin-antitrust/ „A classic Silicon Valley tactic – losing money to crush rivals – comes in for scrutiny”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.washingtonpost.com/technology/2021/07/06/facebook-bulletin-antitrust/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=A+classic+Silicon+Valley+tactic+%E2%80%93+losing+money+to+crush+rivals+%E2%80%93+comes+in+for+scrutiny&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Oremus%2C+Will&amp;rft.au=Oremus%2C+Will&amp;rft.date=2021-07-06&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.washingtonpost.com%2Ftechnology%2F2021%2F07%2F06%2Ffacebook-bulletin-antitrust%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

U oktobru 2021, vlasnička kompanija – Facebook, Inc. – promijenila je naziv u [[Meta Platforms|Meta Platforms, Inc.]] (ili jednostavno „Meta”), pošto mijenja svoj fokus na izgradnju „[[metaverzum]]a”. Ova promjena ne utiče na samo ime servisa društvene mreže Facebook, već je slična nastanku [[Alphabet Inc.|Alphabeta]] kao [[Google]]ove roditeljske kompanije 2015. godine.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Dwoskin,&amp;#32;Elizabeth&amp;#32;(2021-10-28).&amp;#32;[https://www.washingtonpost.com/technology/2021/10/28/facebook-meta-name-change/ „Facebook is changing its name to Meta as it focuses on the virtual world”]&amp;#32;(en-US).&amp;#32;''The Washington Post''&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.washingtonpost.com/technology/2021/10/28/facebook-meta-name-change/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Facebook+is+changing+its+name+to+Meta+as+it+focuses+on+the+virtual+world&amp;rft.jtitle=The+Washington+Post&amp;rft.aulast=Dwoskin&amp;rft.aufirst=Elizabeth&amp;rft.au=Dwoskin%2C%26%2332%3BElizabeth&amp;rft.date=2021-10-28&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.washingtonpost.com%2Ftechnology%2F2021%2F10%2F28%2Ffacebook-meta-name-change%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

U novembru 2021, Facebook je izjavio da će prestati sa ciljanjem na reklame zasnovane na podacima o zdravlju, rasi, etnicitetu, političkim vjerovanjima, religiji i seksualnoj orijentaciji. Promjena je od januara i utiče na sve aplikacije u vlasništvu Meta Platformsa.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Brodkin,&amp;#32;Jon&amp;#32;(2021-11-10).&amp;#32;[https://arstechnica.com/tech-policy/2021/11/facebook-to-stop-microtargeting-ads-based-on-race-sexual-orientation-and-politics/ „Facebook to stop targeting ads based on race, sexual orientation, and politics”]&amp;#32;(en-US)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://arstechnica.com/tech-policy/2021/11/facebook-to-stop-microtargeting-ads-based-on-race-sexual-orientation-and-politics/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+to+stop+targeting+ads+based+on+race%2C+sexual+orientation%2C+and+politics&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Brodkin&amp;rft.aufirst=Jon&amp;rft.au=Brodkin%2C%26%2332%3BJon&amp;rft.date=2021-11-10&amp;rft_id=https%3A%2F%2Farstechnica.com%2Ftech-policy%2F2021%2F11%2Ffacebook-to-stop-microtargeting-ads-based-on-race-sexual-orientation-and-politics%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

U februaru 2022, broj dnevno aktivnih korisnika Facebooka opao je prvi put nakon 18-godišnje istorije. Prema stanovištu Facebookove roditeljske kompanije Meta Networks, broj dnevno aktivnih korisnika opao je na 1,929 milijardi tokom tri mjeseca s decembrom kao posljednjim, manje u odnosu na 1,930 milijardi iz prethodnog kvartala. Nadalje, kompanija je upozorila da će rast prihoda biti usporen usljed nadmetanja TikToka i YouTube-a, kao i toga što oglašivači smanjuju troškove.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://www.bbc.com/news/business-60238565 „Facebook: Daily active users fall for first time in 18-year history”].&amp;#32;''BBC News'': p.&amp;nbsp;1.&amp;#32;2022-02-03&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.bbc.com/news/business-60238565&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Facebook%3A+Daily+active+users+fall+for+first+time+in+18-year+history&amp;rft.jtitle=BBC+News&amp;rft.date=2022-02-03&amp;rft.pages=p.%26nbsp%3B1&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.bbc.com%2Fnews%2Fbusiness-60238565&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Dana 10. marta 2022, Facebook je objavio da će privremeno ublažiti pravila radi dopuštanja nasilnog govora protiv „ruskih najezdnika”.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.france24.com/en/live-news/20220311-facebook-eases-rules-to-allow-violent-speech-against-russian-invaders „Facebook eases rules to allow violent speech against 'Russian invaders'”]&amp;#32;(en).&amp;#32;2022-03-11&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.france24.com/en/live-news/20220311-facebook-eases-rules-to-allow-violent-speech-against-russian-invaders&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+eases+rules+to+allow+violent+speech+against+%27Russian+invaders%27&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2022-03-11&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.france24.com%2Fen%2Flive-news%2F20220311-facebook-eases-rules-to-allow-violent-speech-against-russian-invaders&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; U Rusiji je potom zabranjen pristup svim metaservisima, uključujući [[Instagram]].&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.nytimes.com/2022/03/30/technology/ukraine-russia-facebook-instagram.html „How War in Ukraine Roiled Facebook and Instagram”].&amp;#32;2022-03-30&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.nytimes.com/2022/03/30/technology/ukraine-russia-facebook-instagram.html&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;.&amp;#32;Pristupljeno 2022-05-05&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=How+War+in+Ukraine+Roiled+Facebook+and+Instagram&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2022-03-30&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.nytimes.com%2F2022%2F03%2F30%2Ftechnology%2Fukraine-russia-facebook-instagram.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

====4. oktobar 2021: globalni prekid rada servisa====
Dana 4. oktobra 2021, Facebook je imao najteži prekid rada od 2008. godine. Prekid je bio globalne razmjere, pri čemu su sve Facebookove usluge ugašene, uključujući [[Instagram]] i WhatsApp, i to u oko 15 sati i 39 minuta UTC; bilo je pogođeno otprilike tri milijarde korisnika.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Subin,&amp;#32;Samantha&amp;#32;(2021-10-04).&amp;#32;[https://www.cnbc.com/2021/10/04/facebook-instagram-and-whatsapp-are-down.html „Facebook is suffering its worst outage since 2008”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.cnbc.com/2021/10/04/facebook-instagram-and-whatsapp-are-down.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+is+suffering+its+worst+outage+since+2008&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Subin&amp;rft.aufirst=Samantha&amp;rft.au=Subin%2C%26%2332%3BSamantha&amp;rft.date=2021-10-04&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.cnbc.com%2F2021%2F10%2F04%2Ffacebook-instagram-and-whatsapp-are-down.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://apnews.com/article/facebook-whatsapp-instagram-outage-8b9d3862ed957029e545182a595fdce1 „Facebook, WhatsApp, Instagram suffer worldwide outage”].&amp;#32;[[Associated Press]].&amp;#32;2021-10-04&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://apnews.com/article/facebook-whatsapp-instagram-outage-8b9d3862ed957029e545182a595fdce1&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook%2C+WhatsApp%2C+Instagram+suffer+worldwide+outage&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2021-10-04&amp;rft.series=%5B%5BAssociated+Press%5D%5D&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fapnews.com%2Farticle%2Ffacebook-whatsapp-instagram-outage-8b9d3862ed957029e545182a595fdce1&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Patnaik,&amp;#32;Subrat&amp;#059;&amp;#32;Mathews,&amp;#32;Eva&amp;#32;(2021-10-04).&amp;#32;[http://www.reuters.com/article/facebook-outages-idUSKBN2GU1TV „Facebook, Instagram, WhatsApp hit by global outage”].&amp;#32;''[[Reuters]]''&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;http://www.reuters.com/article/facebook-outages-idUSKBN2GU1TV&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Facebook%2C+Instagram%2C+WhatsApp+hit+by+global+outage&amp;rft.jtitle=%5B%5BReuters%5D%5D&amp;rft.aulast=Patnaik&amp;rft.aufirst=Subrat&amp;rft.au=Patnaik%2C%26%2332%3BSubrat&amp;rft.au=Mathews%2C%26%2332%3BEva&amp;rft.date=2021-10-04&amp;rft_id=http%3A%2F%2Fwww.reuters.com%2Farticle%2Ffacebook-outages-idUSKBN2GU1TV&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Stručnjaci za sigurnost identifikovali su problem kao povlačenje [[Border gateway protocol|BGP-a]] svih [[Internet-protokol|IP]] ruta do njihovih [[Domain Name System|DNS servera]] koji su svi tada bili samohostovani.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Duffy,&amp;#32;Clare&amp;#059;&amp;#32;Lyngaas,&amp;#32;Sean&amp;#32;(2021-10-04).&amp;#32;[https://www.cnn.com/2021/10/04/tech/facebook-instagram-whatsapp-outage/index.html „Facebook, Instagram, WhatsApp go down”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.cnn.com/2021/10/04/tech/facebook-instagram-whatsapp-outage/index.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook%2C+Instagram%2C+WhatsApp+go+down&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Duffy&amp;rft.aufirst=Clare&amp;rft.au=Duffy%2C%26%2332%3BClare&amp;rft.au=Lyngaas%2C%26%2332%3BSean&amp;rft.date=2021-10-04&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.cnn.com%2F2021%2F10%2F04%2Ftech%2Ffacebook-instagram-whatsapp-outage%2Findex.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; Prekid rada je takođe pogodio sve sisteme unutrašnje komunikacije koje koriste zaposlenici Facebooka, što je omelo napore za vraćanje u operabilno stanje.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Lawler,&amp;#32;Richard&amp;#32;(2021-10-04).&amp;#32;[https://www.theverge.com/2021/10/4/22708989/instagram-facebook-outage-messenger-whatsapp-error „Facebook is down, along with Instagram, WhatsApp, Messenger, and Oculus VR”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theverge.com/2021/10/4/22708989/instagram-facebook-outage-messenger-whatsapp-error&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+is+down%2C+along+with+Instagram%2C+WhatsApp%2C+Messenger%2C+and+Oculus+VR&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Lawler&amp;rft.aufirst=Richard&amp;rft.au=Lawler%2C%26%2332%3BRichard&amp;rft.date=2021-10-04&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theverge.com%2F2021%2F10%2F4%2F22708989%2Finstagram-facebook-outage-messenger-whatsapp-error&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

====Gašenje tehnologije prepoznavanja lica====
Dana 2. novembra 2021, Facebook je objavio da će ugasiti tehnologiju prepoznavanja lica i obrisati podatke preko milijarde korisnika.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Metz,&amp;#32;Rachel.&amp;#32;[https://www.cnn.com/2021/11/02/tech/facebook-shuts-down-facial-recognition/index.html „Facebook is shutting down its facial recognition software”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.cnn.com/2021/11/02/tech/facebook-shuts-down-facial-recognition/index.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+is+shutting+down+its+facial+recognition+software&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Metz&amp;rft.aufirst=Rachel&amp;rft.au=Metz%2C%26%2332%3BRachel&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.cnn.com%2F2021%2F11%2F02%2Ftech%2Ffacebook-shuts-down-facial-recognition%2Findex.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Meta je kasnije objavila planove za implementaciju tehnologije kao i drugih biometričkih sistema u budućim proizvodima, kao što je [[metaverzum]].&lt;ref name=&quot;BIFacialRecog&quot;&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Hamilton,&amp;#32;Isobel Asher&amp;#32;(2021-11-04).&amp;#32;[https://www.businessinsider.com/facebook-metaverse-meta-facial-recognition-zuckerberg-2021-11 „Meta says it's getting rid of facial recognition on Facebook — but that won't apply to the metaverse”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.businessinsider.com/facebook-metaverse-meta-facial-recognition-zuckerberg-2021-11&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Meta+says+it%27s+getting+rid+of+facial+recognition+on+Facebook+%E2%80%94+but+that+won%27t+apply+to+the+metaverse&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Hamilton&amp;rft.aufirst=Isobel+Asher&amp;rft.au=Hamilton%2C%26%2332%3BIsobel+Asher&amp;rft.date=2021-11-04&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.businessinsider.com%2Ffacebook-metaverse-meta-facial-recognition-zuckerberg-2021-11&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Gašenje tehnologije će navodno onemogućiti/stopirati Facebookov sistem za automatizovani alt tekst, korišten radi transkribovanja medija na platformi slabovidim korisnicima.&lt;ref name=&quot;BIFacialRecog&quot; /&gt;

==Web-sajt&lt;span id=&quot;Odlike&quot;&gt;&lt;/span&gt;==
:''Dalje informacije: [[Popis odlika Facebooka]] i [[Facebook platforma]]''
[[File:Original-facebook.jpg|thumb|Profil prikazan na Thefacebook-u, 2005]]
[[File:Facebook.svg|thumb|Prethodni logo Facebooka u upotrebi od 23. avgusta 2005. do 1. jula 2015]]

===Tehnički aspekti===
Primarna boja web-sajta je plava, jer je Zuckerberg [[Daltonizam|daltonista na crveno–zeleno]], što je realizovano nakon testa izvedenog oko 2007.&lt;ref&gt;{{cite journal|title=Generation Why?|url=http://www.nybooks.com/articles/archives/2010/nov/25/generation-why/?pagination=false|journal=The New York Review of Books|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-15|author=Zadie Smith|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-11-25}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=LETTER FROM PALO ALTO: THE FACE OF FACEBOOK|url=http://www.newyorker.com/reporting/2010/09/20/100920fa_fact_vargas?currentPage=all|work=The New Yorker|publisher=Condé Nast|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-15|author=Jose Antonio Vargas|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-09-20}}&lt;/ref&gt; Facebook je napravljen u [[PHP]]-u, kompiliran u [[HipHop za PHP|HipHop-u za PHP]], „transformatoru izvornog koda” koji su napravili Facebookovi inžinjeri koji pretvaraju PHP u [[C++]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Developer Blog – HipHop for PHP: Move Fast|url=https://developers.facebook.com/blog/post/2010/02/02/hiphop-for-php--move-fast/|work=Facebook Developers|publisher=Facebook|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-11-11|author=Haiping Zhao|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-02-02}}&lt;/ref&gt; Primjena HipHop-a navodno je smanjila prosječnu potrošnju CPJ-a na Facebookovim serverima za 50%.&lt;ref name=&quot;Ars Technica BTS&quot;&gt;{{cite web|first=Ryan|last=Paul|title=Exclusive: a behind-the-scenes look at Facebook release engineering|url=https://arstechnica.com/business/2012/04/exclusive-a-behind-the-scenes-look-at-facebook-release-engineering/|website=[[Ars Technica]]|publisher=[[Condé Nast]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-04-05|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt;

====Arhitektura 2012====
Facebook je razvijen kao jedna monolitna aplikacija. Prema intervjuu 2012. sa Chuckom Rossijem, inžinjeru za gradnju u Facebooku, Facebook kompilira u 1,5-gigabajtnom binarnom mjehuru koji je potom distruibuisan na servere koristeći prilagođeni sistem izdanja baziran na [[BitTorrent|BitTorrent-u]]. Rossi je izjavio da je potrebno oko 15 minuta da se napravi i 15 minuta da se postavi na servere. Izgradnja i izdavanje kao procesi imaju nulto vrijeme mirovanja (zastoj). Promjene u Facebooku se primjenjuju svakodnevno.&lt;ref name=&quot;Ars Technica BTS&quot; /&gt;

Facebook je koristio kombinacijsku platformu zasnovanu na [[HBase|HBase-u]] kako bi se podaci sačuvali u distribuisanim mašinama. Koristeći prateću arhitekturu, događaji se spremaju u dnevničkim datotekama, a dnevnici se prate. Sistem izbacuje ove događaje i piše ih u memoriju. Korisnički interfejs potom izvlači podatke i prikazuje ih korisnicima. Facebook rješava zahtjeve preko [[Ajax (programiranje)|AJAX-ovog]] sistema. Ovi zahtjevi se pišu u dnevničku datoteku koristeći [[Scribe (dnevnički server)|Scribe]] (koji je razvio Facebook).&lt;ref name=&quot;high scalability&quot;&gt;{{cite web|url=http://highscalability.com/blog/2011/3/22/facebooks-new-realtime-analytics-system-hbase-to-process-20.html|title=Facebook's New Real-time Analytics System: HBase To Process 20 Billion Events Per Day|publisher=Highscalability.com|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-03-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2012-12-26}}&lt;/ref&gt;

Podaci se učitavaju iz ovih dnevničkih datoteka koristeći Ptail, međunarodno napravljenu alatku za agregiranje podataka iz više Scribe memorija. Prati dnevničke datoteke i izvlači podatke. Ptail podaci se razdvajaju u tri toka i šalju u klasterima do različitih [[podatkovni centar|podatkovnih centara]] (Plugin impresija, News feed impresija, Actions (plugin + news feed)). Puma se koristi za upravljanje periodima visokog protoka podataka (ulaz/izlaz ili IO). Podaci se procesiraju u bečevima radi smanjenja broja koliko puta je potrebno da se pročita i napiše tokom perioda visoke potražnje (popularan članak generiše mnogo impresija i news feed impresija koje zahtijevaju velik podatkovni kapacitet). Bečevi se uzimaju svakih 1,5 sekundi, ograničeno memorijom pri pravljenju [[hash tabela|hash tabele]].&lt;ref name=&quot;high scalability&quot; /&gt;

Podaci se potom ispisuju u PHP formatu. Bekend se piše u [[Java (programski jezik)|Javi]]. Trift se koristi kao format poruka tako da PHP programi mogu da izvedu upite Javinih servisa. Rješenja za keširanje su zaslužna za prikazivanje stranica brže. Podaci se potom šalju serverima [[MapReduce]] gdje se upiti izvode preko Hive-a. Ovo služi kao backup pošto se podaci mogu ponovo dobiti preko Hive-a.&lt;ref name=&quot;high scalability&quot; /&gt;

====Hack====
Dana 20. marta 2014, Facebook je objavio novi programski jezik otvorenog koda nazvan [[Hack (programski jezik)|Hack]]. Prije javnog izlaska, veliki dio Facebooka je već bio radio i testiran je koristeći novi jezik.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.wired.com/wiredenterprise/2014/03/facebook-hack/|title=Facebook Introduces 'Hack', the Programming Language of the Future|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-03-20|magazine=WIRED|first=Cade|last=Metz}}&lt;/ref&gt;

===Historija===
Dana 20. jula 2008, Facebook je uveo „Facebook Beta” redizajn, kojim je značajno izmijenjen korisnički interfejs odabranih mreža. Mini-Feed i Zid su konsolidovani, profili razdvojeni u kartične sekcije, a napor je uložen i za čistiji izgled.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/idg/IDG_852573C4006938800025748D0064C292.html|title=Facebook Facelift Targets Aging Users and New Competitors|work=The New York Times|author=Havenstein, Heather|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-07-21}}&lt;/ref&gt; Facebook je počeo da premješta korisnike u novu verziju u septembru 2008.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://blog.new.facebook.com/blog.php?post=30074837130|title=Moving to the new Facebook|publisher=The Facebook Blog|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-09-12|author=Slee, Mark|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-09-10}}&lt;/ref&gt;

===Profil korisnika / lični tajmlajn===
Svaki registrovani korisnik na Facebooku ima lični profil koji prikazuje njegove postove i sadržaj.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Kate|last=Knibbs|title=How Facebook's design has changed over the last 10 years|url=https://www.dailydot.com/debug/old-facebook-profiles-news-feeds/|website=[[The Daily Dot]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-12-11|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt; Format individualnih korisničkih stranica je prerađen u septembru 2011. i postao je poznat kao „Tajmlajn”, hronološki feed korisnikovih priča,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jacob|last=Schulman|title=Facebook introduces Timeline: 'a new way to express who you are'|url=https://www.theverge.com/2011/09/22/facebook-introduces-timeline-a-express-are|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|first=Chris|last=Gayomali|title=Facebook Introduces 'Timeline': The 'Story' of Your Life|url=http://techland.time.com/2011/09/22/facebook-introduces-timeline-the-story-of-your-life/|journal=[[Time (magazine)|Time]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt; uključujući ažuriranja statusa, slike, interakcije sa aplikacijama i događajima.&lt;ref name=&quot;TNW Timeline&quot;&gt;{{cite web|first=Matthew|last=Panzarino|title=Facebook introduces radical new profile design called Timeline: The story of your life [Video]|url=https://thenextweb.com/facebook/2011/09/22/facebook-introduces-timeline-the-story-of-your-life/|website=The Next Web|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt; Izgled omogućava korisnicima da dodaju „kaver sliku”.&lt;ref name=&quot;TNW Timeline&quot;/&gt; Korisnicima je dato više podešavanja privatnosti.&lt;ref name=&quot;TNW Timeline&quot;/&gt; Godine 2007, Facebook je pokrenuo Facebook stranice za brendove i selebretije radi interakcije sa njihovom fanbazom.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jason|last=Weaver|title=The Evolution of Facebook for Brands|url=http://mashable.com/2012/03/30/facebook-for-brands/|website=[[Mashable]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-03-30|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Before Graph Search: Facebook's Biggest Changes|url=http://uk.pcmag.com/internet-products/58174/gallery/before-graph-search-facebooks-biggest-changes?p=3|website=[[PC Magazine]]|publisher=[[Ziff Davis]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-01-15}}&lt;/ref&gt; Oko 100.000 stranica je pokrenuto u novembru.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Rob|last=Hof|title=Facebook Declares New Era for Advertising|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2007-11-05/facebook-declares-new-era-for-advertising|website=[[Bloomberg L.P.|Bloomberg]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-11-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt; U junu 2009, Facebook je uveo odliku „Korisnička imena”, omogućavajući korisnicima da izaberu jedinstven nadimak koji se koristi u [[URL|URL-u]] za njihov lični profil, radi lakšeg dijeljenja.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Ben|last=Parr|title=Facebook to Launch Vanity URLs for All|url=http://mashable.com/2009/06/09/facebook-vanity-urls/|website=[[Mashable]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-06-09|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Nick|last=O'Neill|title=Facebook Begins Rolling Out Free Profile Usernames For Vanity URLs|url=http://www.adweek.com/digital/facebook-begins-rolling-out-free-profile-usernames-for-vanity-urls/|website=[[Adweek]]|publisher=Beringer Capital|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-06-09|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2014, Facebook je proširio podešavanje za spol, dodavanjem polja za arbitrarni unos koji omogućava korisnicima da izaberu nešto iz širokog spektra rodnih identiteta. Korisnici takođe mogu da postave koje podešavanje rodno-odgovarajuće zamjenice treba da se koristi kao referenca na njih na raznim mjestima na sajtu.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jordan|last=Crook|first2=Josh|last2=Constine|title=Facebook Opens Up LGBTQ-Friendly Gender Identity And Pronoun Options|url=https://techcrunch.com/2014/02/13/facebook-gender-identity/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-13|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Facebook expands gender options: transgender activists hail 'big advance'|url=https://www.theguardian.com/technology/2014/feb/13/transgender-facebook-expands-gender-options|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-14|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Alexei|last=Oreskovic|title=In new profile feature, Facebook offers choices for gender identity|url=https://www.reuters.com/article/us-facebook-gender-idUSBREA1C1RU20140214|website=[[Reuters]]|publisher=[[Thomson Reuters]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-13|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt; U maju 2014, Facebook je uveo odliku koja omogućava korisnicima da pitaju za informacije koje drugi korisnici ne otkrivaju na svojim profilima. Ako korisnik ne pruži ključnu informaciju, kao što je lokacija, rodni grad ili status veze, drugi korisici mogu da koriste novo dugme za „pitanje” kako bi jednim klikom korisniku poslali poruku s pitanjem o toj informaciji.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Sam|last=Machkovech|title=Facebook adds naggy &quot;ask&quot; button to profile pages|url=https://arstechnica.com/business/2014/05/facebook-introduces-naggy-ask-function-into-profile-pages/|website=[[Ars Technica]]|publisher=Condé Nast|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-05-16|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Laura|last=Stampler|title=Facebook's New 'Ask' Button Gives You a Whole New Way to Badger Friends About Their Relationship Status|url=http://time.com/104720/facebooks-new-ask-button-gives-you-a-whole-new-way-to-badger-friends-about-their-relationship-status/|website=[[Time (magazine)|Time]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-05-19|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-14}}&lt;/ref&gt;

===News feed===
:''Dalje informacije: [[News feed (Facebook)]]''
[[News Feed (Facebook)|News feed]] se javlja na svakoj korisničkoj stranici na Home-u, sa najrelevantnijim informacijama, uključujući promjene profila, nadolazeće događaje i rođendane prijatelja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://blog.facebook.com/blog.php?post=2207967130|title=Facebook Gets a Facelift|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-02-11|last=Sanghvi|first=Ruchi|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-09-06|publisher=The Facebook Blog}}&lt;/ref&gt; Ovo je omogućilo spamerima i drugim vandalima da zloupotrebom manipulišu stvarajući nelegitimne događaje ili postavljajući lažne rođendane radi privlačenja pažnje na svoj profil.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://blog.colnect.com/2010/03/facebook-celebrate-your-birthday-every.html|title=Facebook: Celebrate Your Birthday Every Day|publisher=Colnect blog|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-09}}&lt;/ref&gt; Prvobitno, news feed je izazvao negodovanje korisnika Facebooka; neki su se žalili da je prenapunjen i pun neželjenih informacija, drugi su bili zabrinuti da je sada prelako drugima da prate individualne aktivnosti (kao što su promjene statusa veze, događaji i razgovori s drugim korisnicima).&lt;ref&gt;{{cite news|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-06-28|url=http://www.businessweek.com/technology/content/sep2006/tc20060908_536553.htm|title=Facebook Learns from Its Fumble|work=BusinessWeek|location=New York|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-09-08|author=Lacy, Sarah|authorlink=Sarah Lacy|archive-url=https://web.archive.org/web/20061106135528/http://www.businessweek.com/technology/content/sep2006/tc20060908_536553.htm|archive-date=2006-11-06|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Zuckerberg se izvinio zbog neuspjelog pokušaja sajta da uključi odgovarajuće odlike privatnosti. Korisnici su potom stekli kontrolu nad tome koji tipovi informacija se dijele automatski s prijateljima. Korisnici sada mogu da spriječe lično određene kategorije prijatelja od toga da vide ažuriranja o određenim tipovima aktivnosti, uključujući izmjene profila, postove na Zidu i novododate prijatelje.&lt;ref&gt;{{cite news|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-06-28|url=http://www.informationweek.com/news/internet/ebusiness/showArticle.jhtml?articleID=192700574|title=Facebook Founder Apologizes In Privacy Flap; Users Given More Control|work=[[InformationWeek]]|location=New York|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-09-08|author=Gonsalves, Antone}}&lt;/ref&gt;

Dana 23. februara 2010, Facebook je dobio patent&lt;ref&gt;{{cite patent|country=US|number=7669123|status=patent}}&lt;/ref&gt; za određene aspekte svog news feeda. Patent pokriva news feed u kojem su linkovi dati tako da jedan korisnik može da učestvuje u aktivnosti drugog korisnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://themelis-cuiper.com/22/us-patent-no-7669123.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110515155132/http://themelis-cuiper.com/22/us-patent-no-7669123.html|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-05-15|title=US Patent No. 7669123|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-09|publisher=Social Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-01}}&lt;/ref&gt; Sortiranjem i prikazom priča u korisničkom news feedu upravlja [[EdgeRank|EdgeRank-ov]] algoritam.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://edgerank.net/|title=EdgeRank|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-10-29|publisher=EdgeRank|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-02-16|archive-date=2021-01-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20210126062416/http://edgerank.net/}}&lt;/ref&gt;

Aplikacija za [[Odlike Facebooka#Otpremanje slika i videa|slike]] omogućava korisnicima da otpreme albume i slike.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Michael|last=Arrington|authorlink=Michael Arrington|title=Facebook Launches Facebook Platform; They are the Anti-MySpace|url=https://techcrunch.com/2007/05/24/facebook-launches-facebook-platform-they-are-the-anti-myspace/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-05-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; Svaki album može da sadrži 200&amp;nbsp;slika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://blog.facebook.com/blog.php?post=87157517130|title=Share More Memories with Larger Photo Albums|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-01-04}}&lt;/ref&gt; Podešavanja privatnosti se primjenjuju na individualne albume. Korisnici mogu da „taguju”, ili označe, prijatelja na slici. Prijatelj dobija obavještenje/notifikaciju o tagovanju s linkom do slike.&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-03-15|url=https://www.facebook.com/help.php?page=7|title=Photos|publisher=Facebook|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080731205244/https://www.facebook.com/help.php?page=7|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-07-31}}&lt;/ref&gt; Ovu odliku tagovanja slika razvio je Aaron Sittig, trenutno vođa Dizajn strategije u Facebooku, te bivši Facebook inžinjer Scott Marlette 2006; dobio je patent 2011.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.businessinsider.com/facebooks-first-20-employees-2011-5#aaron-sittig-was-brought-on-by-sean-parker-he-created-the-concept-of-tagging-friends-in-facebook-pictures-4|title=The First 20 Facebook Employees: Where Are They Now?|last=Shontell|first=Alyson|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-05-13|website=[[Business Insider]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-09-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.adweek.com/digital/facebook-patent-photo-tagging/|title=Facebook Wins Patents For Tagging In Photos, Other Digital Media|last=Cutler|first=Kim-Mai|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-05-17|website=[[Adweek]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-09-10}}&lt;/ref&gt;

Dana 7. juna 2012, Facebook je pokrenuo svoj Aplikacijski centar radi pomoći korisnicima da pronađu igrice i druge aplikacije.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://timesofindia.indiatimes.com/tech/news/internet/Facebook-to-launch-App-Center/articleshow/13920641.cms|title=Facebook to launch App Center|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-06-08|work=The Times Of India|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120608112718/http://timesofindia.indiatimes.com/tech/news/internet/Facebook-to-launch-App-Center/articleshow/13920641.cms|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2012-06-08}}&lt;/ref&gt;

Dana 13. maja 2015, Facebook je u saradnji sa velikim portalima za vijesti pokrenuo „Instant članke” radi pružanja vijesti o Facebook news feedu bez napuštanja sajta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://media.fb.com/2015/05/12/instantarticles/|title=Introducing Instant Articles – Facebook Media|work=fb.com|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2015-05-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150514162847/http://media.fb.com/2015/05/12/instantarticles/|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2015-05-14|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://previewtech.net/facebook-launches-instant-articles/|title=Facebook launches &quot;Instant Articles&quot;|work=Preview Tech|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-05-14|access-date=2019-12-16|archive-date=2020-12-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20201204110610/https://previewtech.net/facebook-launches-instant-articles/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2017, Facebook je pokrenuo Facebook priče za iOS i Android u Irskoj. Odlika, prateći format [[Snapchat]] i Instagram priča, pruža korisnicima mogućnost da otpreme slike i videa koji se pojavljuju iznad news feedova prijatelja i pratilaca i nestaju nakon 24 sata.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook Stories puts a Snapchat clone above the News Feed|url=https://techcrunch.com/2017/01/25/facebook-stories/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-01-25|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;

Dana 11. oktobra 2017, Facebook je uveo odliku [[Facebook 3D Posts|3D postova]] radi omogućavanja otpremanja 3D interaktivnih sadržaja.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Rachel|last=Franklin|title=Building Connections Through Creativity and Opening VR to Everyone|url=https://www.oculus.com/blog/building-connections-through-creativity-and-opening-vr-to-everyone/|website=Oculus|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-10-11|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-02-28}}&lt;/ref&gt; Dana 11. januara 2018, Facebook je objavio da će promijeniti news feed radi prioritizacije sadržaja prijatelja i porodičnog sadržaja, te denaglašavanja sadržaja medijskih kompanija.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/01/11/technology/facebook-news-feed.html|title=Facebook Overhauls News Feed to Focus on What Friends and Family Share|last=Isaac|first=Mike|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018|work=The New York Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-01-17|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2020, Facebook je objavio da će potrošiti milijardu dolara na licenciranje materijala vijesti od objavljivača u naredne tri godine (zalog koji dolazi dok je kompanija pod nadzorom vlada širom planete zbog toga što ne plaća za sadržaj vijesti koji se pojavljuje na platformi). Zalog je pored 600 miliona dolara utrošenih od 2018. dogovorima sa kompanijama koje objavljuju vijesti kao što je ''[[The Guardian]]'' ili ''[[Financial Times]]''.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Ziobro,&amp;#32;Paul&amp;#32;(2021-02-24).&amp;#32;[https://www.wsj.com/articles/facebook-to-spend-1-billion-on-news-content-over-three-years-11614187391 „Facebook to Spend $1 Billion on News Content Over Three Years”]&amp;#32;(en-US).&amp;#32;''The Wall Street Journal''.&amp;#32;[[International Standard Serial Number|ISSN]]&amp;nbsp;[//www.worldcat.org/issn/0099-9660 0099-9660]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.wsj.com/articles/facebook-to-spend-1-billion-on-news-content-over-three-years-11614187391&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Facebook+to+Spend+%241+Billion+on+News+Content+Over+Three+Years&amp;rft.jtitle=The+Wall+Street+Journal&amp;rft.aulast=Ziobro&amp;rft.aufirst=Paul&amp;rft.au=Ziobro%2C%26%2332%3BPaul&amp;rft.date=2021-02-24&amp;rft.issn=0099-9660&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.wsj.com%2Farticles%2Ffacebook-to-spend-1-billion-on-news-content-over-three-years-11614187391&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://finance.yahoo.com/news/1-facebook-says-inadvertently-blocked-115740188.html „UPDATE 1-Facebook says it inadvertently blocked content during Australia news ban”]&amp;#32;(en-US)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://finance.yahoo.com/news/1-facebook-says-inadvertently-blocked-115740188.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=UPDATE+1-Facebook+says+it+inadvertently+blocked+content+during+Australia+news+ban&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Ffinance.yahoo.com%2Fnews%2F1-facebook-says-inadvertently-blocked-115740188.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Barker,&amp;#32;Alex.&amp;#32;[https://www.irishtimes.com/business/media-and-marketing/facebook-pledges-to-pay-1bn-for-news-1.4493909 „Facebook pledges to pay $1bn for news”]&amp;#32;(en)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.irishtimes.com/business/media-and-marketing/facebook-pledges-to-pay-1bn-for-news-1.4493909&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+pledges+to+pay+%241bn+for+news&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Barker&amp;rft.aufirst=Alex&amp;rft.au=Barker%2C%26%2332%3BAlex&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.irishtimes.com%2Fbusiness%2Fmedia-and-marketing%2Ffacebook-pledges-to-pay-1bn-for-news-1.4493909&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

U martu i aprilu 2021, kao odgovor [[Apple]]u koji je obznanio promjene svoje [[Identifier for Advertisers|IfA]] politike za iOS uređaje, uključujući zahtijevanje od developera aplikacija da direktno traže korisnicima mogućnost praćenja na opt-in bazi, Facebook je kupio novinske reklame na cijeloj stranici u pokušaju da uvjeri korisnike da dopuste praćenje, što ističe efekte koje ciljane reklame imaju na male biznise.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.macrumors.com/2020/12/16/facebook-takes-out-full-page-ads-to-attack-apple/ „Facebook Takes Out Full-Page Newspaper Ads to Attack Apple's iOS Privacy Changes”]&amp;#32;(en)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.macrumors.com/2020/12/16/facebook-takes-out-full-page-ads-to-attack-apple/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+Takes+Out+Full-Page+Newspaper+Ads+to+Attack+Apple%27s+iOS+Privacy+Changes&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.macrumors.com%2F2020%2F12%2F16%2Ffacebook-takes-out-full-page-ads-to-attack-apple%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Facebookovi napori bili su u konačnici neuspješni, pošto je Apple izdao iOS 14.5 krajem aprila 2021, sa sadržanom mogućnošću za korisnike – prozvano „transparentnošću aplikacijskog praćenja” ({{jez-engl|App Tracking Transparency}}). Isto tako, statistike od Flurry Analyticsa, podružnice [[Verizon Communications]]a, pokazuju da 96% od svih korisnika iOS-a u SAD-u ne dozvoljava praćenje uopšte, a samo 12% iOS korisnika u svijetu dozvoljava praćenje, što je u nekim novinskim člancima prozvano „Facebookovom noćnom morom”, uz još slične terminologije.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Datti,&amp;#32;Sharmishte&amp;#32;(2021-05-12).&amp;#32;[https://www.gizbot.com/mobile/news/apple-app-tracking-transparency-becomes-facebook-nightmare-only-4-percent-allow-tracking-074217.html „Apple's App Tracking Transparency Becomes Facebook's Nightmare: Only 4% Allow Tracking”]&amp;#32;(en)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.gizbot.com/mobile/news/apple-app-tracking-transparency-becomes-facebook-nightmare-only-4-percent-allow-tracking-074217.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Apple%27s+App+Tracking+Transparency+Becomes+Facebook%27s+Nightmare%3A+Only+4%25+Allow+Tracking&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Datti&amp;rft.aufirst=Sharmishte&amp;rft.au=Datti%2C%26%2332%3BSharmishte&amp;rft.date=2021-05-12&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.gizbot.com%2Fmobile%2Fnews%2Fapple-app-tracking-transparency-becomes-facebook-nightmare-only-4-percent-allow-tracking-074217.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.msn.com/en-us/money/other/apple-s-app-tracking-transparency-update-is-turning-out-to-be-the-worst-case-scenario-for-facebook/ar-BB1gDK55 „Apple Might Have Just Put and End to Facebook”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.msn.com/en-us/money/other/apple-s-app-tracking-transparency-update-is-turning-out-to-be-the-worst-case-scenario-for-facebook/ar-BB1gDK55&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Apple+Might+Have+Just+Put+and+End+to+Facebook&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.msn.com%2Fen-us%2Fmoney%2Fother%2Fapple-s-app-tracking-transparency-update-is-turning-out-to-be-the-worst-case-scenario-for-facebook%2Far-BB1gDK55&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.news18.com/news/tech/apple-vs-facebook-96-percent-users-disabling-app-tracking-so-far-claims-report-3720917.html „Apple vs Facebook: 96 Percent Users Disabling App Tracking So Far, Claims Report”]&amp;#32;(en).&amp;#32;2021-05-09&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.news18.com/news/tech/apple-vs-facebook-96-percent-users-disabling-app-tracking-so-far-claims-report-3720917.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Apple+vs+Facebook%3A+96+Percent+Users+Disabling+App+Tracking+So+Far%2C+Claims+Report&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2021-05-09&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.news18.com%2Fnews%2Ftech%2Fapple-vs-facebook-96-percent-users-disabling-app-tracking-so-far-claims-report-3720917.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Heisler,&amp;#32;Yoni&amp;#32;(2021-05-11).&amp;#32;[https://bgr.com/tech/ios-14-update-app-tracking-transparency-facebook-percentage-5924882/ „New data shows how devastating Apple's new anti-tracking feature is for Facebook”]&amp;#32;(en-US)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://bgr.com/tech/ios-14-update-app-tracking-transparency-facebook-percentage-5924882/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=New+data+shows+how+devastating+Apple%27s+new+anti-tracking+feature+is+for+Facebook&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Heisler&amp;rft.aufirst=Yoni&amp;rft.au=Heisler%2C%26%2332%3BYoni&amp;rft.date=2021-05-11&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fbgr.com%2Ftech%2Fios-14-update-app-tracking-transparency-facebook-percentage-5924882%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Unatoč vijestima, Facebook je izjavio da će nova politika i ažuriranje softvera biti upravljivi/podesni.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.macrumors.com/2021/04/28/facebook-att-impact-manageable/ „Facebook Says Impact of iOS 14.5's App Tracking Transparency Will Be 'Manageable'”]&amp;#32;(en)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.macrumors.com/2021/04/28/facebook-att-impact-manageable/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+Says+Impact+of+iOS+14.5%27s+App+Tracking+Transparency+Will+Be+%27Manageable%27&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.macrumors.com%2F2021%2F04%2F28%2Ffacebook-att-impact-manageable%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

===Lajk dugme===
:''Dalje informacije: [[Lajk dugme Facebooka]]''
[[File:Facebook advertising.jpg|thumb|Bilbord na [[National Multicultural Festival|NMF-u]] reklamira FB stranicu ’Canberra in the City’]]
„Lajk” dugme (ili dugme „sviđa mi se”), stilizovano kao ikona s podignutim palcem, prvi put je uvedeno 9. februara 2009,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jason|last=Kincaid|title=Facebook Activates &quot;Like&quot; Button; FriendFeed Tires Of Sincere Flattery|url=https://techcrunch.com/2009/02/09/facebook-activates-like-button-friendfeed-tires-of-sincere-flattery/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-02-09|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt; te omogućava korisnicima da lako vrše interakciju sa ažuriranjima statusa, komentara, slika i videa, linkova koje dijele prijatelji, te reklama. Kada korisnik klikne, dezignirani sadržaj će se vjerovatnije pojaviti u news feedovima prijatelja.&lt;ref&gt;{{cite web|first=JP|last=Mangalindan|title=Facebook Likes don't go as far as they used to in News Feed update|url=http://mashable.com/2015/04/21/news-feed-facebook-likes/|website=[[Mashable]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-04-21|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=How Facebook News Feed Works|url=https://techcrunch.com/2016/09/06/ultimate-guide-to-the-news-feed/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-09-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt; Dugme pokazuje broj drugih korisnika koji su lajkovali sadržaj.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Like and React to Posts|url=https://www.facebook.com/help/1624177224568554/|website=Facebook Help Center|publisher=Facebook|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt; Lajk dugme je prošireno na komentare u junu 2010.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Chloe|last=Albanesius|title=Facebook Adds Ability to 'Like' Comments|url=https://www.pcmag.com/article2/0,2817,2365190,00.asp|website=[[PC Magazine]]|publisher=[[Ziff Davis]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-06-17|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt; U februaru 2016, Facebook je proširio Lajk u „Reakcije”, s mogućnošću odabira pet predefinisanih emocija, uključujući „Ljubav”, „Haha”, „Wow”, „Tužan” i „Ljut”.&lt;ref name=&quot;verge-reactions&quot;&gt;{{cite web|first=Casey|last=Newton|title=Facebook rolls out expanded Like button reactions around the world|url=https://www.theverge.com/2016/2/24/11094374/facebook-reactions-like-button|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-02-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Liz|last=Stinson|title=Facebook Reactions, the Totally Redesigned Like Button, Is Here|url=https://www.wired.com/2016/02/facebook-reactions-totally-redesigned-like-button|magazine=WIRED|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-02-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Natt|last=Garun|title=Facebook reactions have now infiltrated comments|url=https://www.theverge.com/2017/5/3/15536812/facebook-reactions-now-available-comments|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-03|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=David|last=Cohen|title=Facebook Just Extended Reactions to Comments|url=http://www.adweek.com/digital/facebook-reactions-comments/|website=[[Adweek]]|publisher=Beringer Capital|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-03|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-31}}&lt;/ref&gt; Krajem aprila 2020, tokom [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], dodata je nova reakcija: „Briga”/„Brinem” ({{jez-engl|Care}}).&lt;ref name=&quot;Verge: Care button&quot;&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Lyles,&amp;#32;Taylor&amp;#32;(2020-04-17).&amp;#32;[https://www.theverge.com/2020/4/17/21224805/facebook-care-reaction-like-button-messenger-app „Facebook adds a 'care' reaction to the like button 5”].&amp;#32;[https://web.archive.org/web/20220523223255/https://www.theverge.com/2020/4/17/21224805/facebook-care-reaction-like-button-messenger-app Arhivirano]&amp;#32;iz originala&amp;#32; 2022-05-24&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theverge.com/2020/4/17/21224805/facebook-care-reaction-like-button-messenger-app&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+adds+a+%27care%27+reaction+to+the+like+button+5&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Lyles&amp;rft.aufirst=Taylor&amp;rft.au=Lyles%2C%26%2332%3BTaylor&amp;rft.date=2020-04-17&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theverge.com%2F2020%2F4%2F17%2F21224805%2Ffacebook-care-reaction-like-button-messenger-app&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

===Instant poruke===
{{Main|Facebook Messenger}}
Facebook Messenger je servis za [[instant poruke]] i aplikaciju softvera. Počeo je da postoji kao Facebook Chat 2008,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Mark|last=Hendrickson|title=Facebook Chat Launches, For Some|url=https://techcrunch.com/2008/04/06/facebook-chat-enters-pre-release-beta/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-04-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; pa je prerađen 2010.&lt;ref&gt;{{cite web|first=MG|last=Siegler|title=Facebook's Modern Messaging System: Seamless, History, And A Social Inbox|url=https://techcrunch.com/2010/11/15/facebook-messaging/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-11-15|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; i na kraju je postao samostalna mobilna aplikacija u avgustu 2011, s tim da je ostao dio korisniške stranice na web-pretraživačima (brauzerima).&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jason|last=Kincaid|title=Facebook Launches Standalone iPhone/Android Messenger App (And It's Beluga)|url=https://techcrunch.com/2011/08/09/facebook-launches-standalone-mobile-messenger-app-and-it%E2%80%99s-beluga/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-08-09|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt;

Kao dopuna za redovne konverzacije, Messenger omogućava korisnicma da prave jedan-na-jedan&lt;ref&gt;{{cite web|first=Hope|last=King|title=Facebook Messenger now lets you make video calls|url=https://money.cnn.com/2015/04/27/technology/facebook-messenger-mobile-video-call/|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-04-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02|archive-date=2020-06-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20200611021040/https://money.cnn.com/2015/04/27/technology/facebook-messenger-mobile-video-call/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i grupne&lt;ref&gt;{{cite web|first=Nick|last=Statt|title=Facebook Messenger now lets you video chat with up to 50 people|url=https://www.theverge.com/2016/12/19/14006752/facebook-messenger-group-video-chat-feature-update|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-12-19|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; [[glas preko IP-a|glasovne]]&lt;ref&gt;{{cite web|first=Ellis|last=Hamburger|title=Facebook launches free calling for all iPhone users in the US|url=https://www.theverge.com/2013/1/16/3883538/facebook-launches-free-calling-in-messenger-for-iphone-us|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-01-16|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; i [[Videotelefonija|video pozive]].&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook Messenger Launches Free VOIP Video Calls Over Cellular And Wi-Fi|url=https://techcrunch.com/2015/04/27/facebook-messenger-video-chat/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-04-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; Android aplikacija ima integrisanu podršku za [[SMS]]&lt;ref&gt;{{cite web|first=Charles|last=Arthur|title=Facebook turns Messenger into a text message killer|url=https://www.theguardian.com/technology/2012/dec/04/facebook-messenger-android-sms-killer|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-12-04|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; i „Chat Heads-ove”, koji su okrugle profilne foto ikone koje se prikazuju na ekranu nezavisno od toga koja aplikacija je otvorena,&lt;ref&gt;{{cite web|title=Chat Heads come to Facebook Messenger for Android|url=https://www.theverge.com/2013/4/12/4216838/facebook-updates-messenger-adds-chat-heads|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-04-12|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; s tim da obje aplikacije podržavaju višestruke naloge,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Sarah|last=Perez|title=Facebook Tests SMS Integration In Messenger, Launches Support For Multiple Accounts|url=https://techcrunch.com/2016/02/11/facebook-tests-sms-integration-in-messenger-launches-support-for-multiple-accounts/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-02-11|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; konverzacije sa opcionom [[end-to-end enkripcija|end-to-end enkripcijom]]&lt;ref&gt;{{cite magazine|first=Andy|last=Greenberg|title=You Can All Finally Encrypt Facebook Messenger, So Do It|url=https://www.wired.com/2016/10/facebook-completely-encrypted-messenger-update-now/|magazine=WIRED|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-10-04|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; i „Instant igricama”.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook Messenger launches Instant Games|url=https://techcrunch.com/2016/11/29/messenger-instant-games/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-11-29|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; Neke odlike, uključujući slanje novca&lt;ref name=&quot;US-feature&quot;&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook Introduces Free Friend-To-Friend Payments Through Messages|url=https://techcrunch.com/2015/03/17/facebook-pay/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-03-17|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; i zahtijevanje prijevoza,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Andrew J.|last=Hawkins|title=Facebook Messenger now lets you hail an Uber car|url=https://www.theverge.com/2015/12/16/10303878/facebook-messenger-uber-app-integration-API|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-12-16|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; ograničene su na SAD.&lt;ref name=&quot;US-feature&quot;/&gt; Godine 2017, Facebook je dodao „Messenger Day”, odliku koja pruža mogućnost korisnicima da podijele slike i videa u formatu priče sa svim svojim prijateljima, pri čemu sadržaj nestaje nakon 24 sata;&lt;ref&gt;{{cite web|first=James|last=Vincent|title=Facebook's Snapchat stories clone, Messenger Day, is now rolling out globally|url=https://www.theverge.com/2017/3/9/14867192/facebook-messenger-snapchat-stories-clone-day|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-09|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; reakcije, koje omogućavaju korisnicima da kliknu i drže poruku da bi dodali reakciju preko [[emoji]] sličica;&lt;ref name=&quot;verge-mentions&quot;&gt;{{cite web|first=James|last=Vincent|title=Facebook Messenger gets reactions for individual messages and @ notifications|url=https://www.theverge.com/2017/3/23/15033810/facebook-messenger-notifications-reactions|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; te „Mentions-e”, koji omogućavaju korisnicima u grupnoj konverzaciji da otipkaju @ kako bi određenom korisniku poslali notifikaciju.&lt;ref name=&quot;verge-mentions&quot;/&gt;

Poslovni subjekti i korisnici mogu da vrše interakciju preko Messengera sa odlikama kao što je praćenje plaćanja i primanje obavještenja/notifikacija, te interakcija sa predstavnicima službi za korisnike. Developeri treće strane mogu da integrišu aplikacije u Messenger, omogućavajući korisnicima da unesu aplikaciju dok su u Messengeru i opciono podijele detalje iz aplikacije u chat.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Hope|last=King|title=7 big changes coming to Facebook|url=https://money.cnn.com/2015/03/25/technology/facebook-f8-messenger/|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-03-25|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02|archive-date=2020-03-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20200301180343/https://money.cnn.com/2015/03/25/technology/facebook-f8-messenger/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Developeri mogu da naprave [[softver agent|chatbote]] u Messengeru, za upotrebu kao što je to u slučajevima kada oglašivači vijesti prave botove radi distruibuisanja vijesti.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Casey|last=Newton|title=Facebook launches a bot platform for Messenger|url=https://www.theverge.com/2016/4/12/11395806/facebook-messenger-bot-platform-announced-f8-conference|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-04-12|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; [[M (virtuelni asistent)|Virtuelni asistent M]] (SAD) skenira chatove tražeći ključne riječi i sugerišući relevantne radnje, kao što je sistem plaćanja za korisnike koji pominju novac.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Nick|last=Statt|title=Facebook's AI assistant will now offer suggestions inside Messenger|url=https://www.theverge.com/2017/4/6/15200836/facebook-messenger-m-suggestions-ai-assisant|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-04-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook Messenger's AI 'M' suggests features to use based on your convos|url=https://techcrunch.com/2017/04/06/facebook-messengers-ai-m-suggests-features-to-use-based-on-your-convos/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-04-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt; Grupni chatbotovi se javljaju u Messengeru kao „Chat ekstenzije”. Kartica „Otkriće” omogućava pronalazak botova i omogućavanje specijalnog, brendiranog [[QR kod]]a koji, kada se skenira, vodi korisnika do specifičnog bota.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook Messenger launches group bots and bot discovery tab|url=https://techcrunch.com/2017/04/18/facebook-bot-discovery/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-04-18|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-02}}&lt;/ref&gt;

===Praćenje===
Korisnici mogu da „prate” sadržaj koji postave drugi korisnici bez neophodnog dodavanja tih korisnika u prijatelje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theverge.com/2012/12/5/3731986/facebook-like-follow|title=Facebook snubs 'Subscribe' button in favor of Twitter-esque 'Follow' on all profile pages|last=Hamburger|first=Ellis|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-12-05|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt; Nalozi se mogu „verifikovati”, potvrđujući korisnikov identitet.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook Launches Verified Accounts and Pseudonyms|url=https://techcrunch.com/2012/02/15/facebook-verified-accounts-alternate-names/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-02-15|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;

===Kontrole privatnosti===
: ''V. takođe: [[#Privatnost]]''
[[File:Prism-slide-8.jpg|thumb|left|[[PRISM (program nadziranja)|PRISM]]: [[obavještajno izviđanje|OI]] [[globalno nadziranje|globalni]] program prema kojem [[National Security Agency|NSA]] prikuplja korisničke podatke od kompanija kao što su Facebook i [[Yahoo!]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-us-canada-23123964|title=Edward Snowden: Leaks that exposed US spy programme|work=[[BBC News]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-01-17}}&lt;/ref&gt;]]

Facebook omogućava korisnicima da kontrolišu pristup individualnim postovima i svom profilu&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2009-06-13|url=https://www.facebook.com/privacy/?view=search|title=Search Privacy|publisher=Facebook}}&lt;/ref&gt; kroz podešavanja privatnosti.&lt;ref name=&quot;Choose Your Privacy Settings&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.facebook.com/settings/?tab=privacy|title=Choose Your Privacy Settings|publisher=Facebook|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2009-09-10}}&lt;/ref&gt; Korisnikovo ime i profilna slika (ako postoji) javni su. Facebookov prihod zavisi od ciljanog reklamiranja, što uključuje analiziranje korisničkih podataka (sa sajta i drugdje na internetu) radi informisanja cilja. Ova odjeljenja su se mijenjala više puta od prve pojave servisa, usred kontroverzi koje su pokrivale sve – od toga koliko dobro osigurava korisničke podatke, do toga u kojoj mjeri omogućava korisnicima da kontrolišu pristup, te do vrste pristupa datog trećim stranama, uključujući poslovne subjekte, političke kampanje i vlade. Ova odjeljenja variraju prema državi, a neke nacije zahtijevaju da kompanija učini dodatne podatke dostupnima (te ograniči pristup servisima), dok EU-ova [[General Data Protection Regulation|GDPR]] regulacija uslovljava dodatnu zaštitu privatnosti.&lt;ref name=wsj15&gt;{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/facebooks-timeline-15-years-in-11549276201|title=Facebook's Timeline: 15 Years In|last=Wilberding|first=Kurt|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-04|work=Wall Street Journal|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06|last2=Wells|first2=Georgia|issn=0099-9660}}&lt;/ref&gt;

===Facebookov program Bug Bounty===
[[File:Facebook t-shirt with whitehat debit card for Hackers.jpg|thumb|Facebookova „[[White hat (sigurnost računara)|White Hat]]” debitna kartica, koja se daje istraživačima koji prijavljuju sigurnosne bagove]]

Dana 29. jula 2011, Facebook je objavio pokretanje programa Bug Bounty u kojem se plaća sigurnosnim istraživačima minimalno 500 dolara za informisanje o sigurnosnim rupama. Kompanija je obećala da neće pratiti „white hat” hakere koji identifikuju takve probleme.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://facebook.com/whitehat|title=Facebook|publisher=Facebook|date=&lt;!--Sept.--&gt;|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-08-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.pcmag.com/article2/0,2817,2389460,00.asp|title=Facebook Offers $500 Bounty for Reporting Bugs: Why So Cheap|magazine=PC Magazine|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2015-01-18}}&lt;/ref&gt; Zbog ovoga su privukli velik broj istraživača u raznim državama, pogotovo Indiji i Rusiji, da učestvuju.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Bug Bounty|first=Facebook|title=Facebook Bug Bounty|url=https://www.facebook.com/notes/facebook-bug-bounty/bug-bounty-highlights-and-updates/818902394790655|publisher=Facebook Security|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-04-03}}&lt;/ref&gt;

==Prijem==
[[File:Most popular social networking sites by country-sh.svg|thumb|upright=1.35|Najpopularniji sajtovi društvenih mreža po državama (2019):&lt;br&gt;
{{legend|#0072f5|Facebook}}
{{legend|#4679b8|[[VKontakte]]}}
{{legend|#ffcf0f|[[Qzone|QZone]]}}
{{legend|#ff770f|[[Odnoklassniki]]}}
{{legend|#fa1464|[[Instagram]]}}
{{legend|#e0e0e0|nema podataka}}
]]

===Rast broja korisnika===
Facebookov rapidni rast počeo je čim je postao dostupan i nastavio se do 2018.

Facebook je prešao 100 miliona registrovanih korisnika 2008,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Stan|last=Schroeder|title=Facebook's 100 Million Users: How Much are They Worth?|url=http://mashable.com/2008/08/26/facebook-100-million-users/|website=[[Mashable]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-08-26|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-04}}&lt;/ref&gt; te 500 miliona jula 2010.&lt;ref name=&quot;500 million&quot;/&gt; Prema podacima kompanije u izvještaju iz jula 2010, polovina članova sajta koristila je Facebook svakodnevno, prosječno 34 minute, dok je 150 miliona korisnika sajtu pristupalo preko mobitela.&lt;ref name=&quot;Quiet revolution&quot;/&gt;

U oktobru 2012. broj mjesečnih aktivnih korisnika Facebooka prešao je jednu milijardu,&lt;ref name=&quot;One billion users&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jemima|last=Kiss|title=Facebook hits 1 billion users a month|url=https://www.theguardian.com/technology/2012/oct/04/facebook-hits-billion-users-a-month|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-10-04|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-04}}&lt;/ref&gt; sa 600 miliona mobilnih korisnika, 219 milijardi otpremanja slika, te 140 milijardi veza prijatelja.&lt;ref name=&quot;Billion statistics&quot;/&gt; Prekretnica od 2 milijarde korisnika pređena je u junu 2017.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Chris|last=Welch|title=Facebook crosses 2 billion monthly users|url=https://www.theverge.com/2017/6/27/15880494/facebook-2-billion-monthly-users-announced|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-27}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Josh|last=Constine|title=Facebook now has 2 billion monthly users ... and responsibility|url=https://techcrunch.com/2017/06/27/facebook-2-billion-users/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-01}}&lt;/ref&gt;

U novembru 2015, poslije skepticizma oko preciznosti mjerenja broja „mjesečno aktivnih korisnika”, Facebook je promijenio definiciju za prijavljenog člana koji posjećuje Facebook preko web-pretraživača ili mobilne aplikacije, ili upotrebe aplikacije Facebook Messenger, u 30-dnevni period prije mjerenja. Ovime su isključeni servisi treće strane sa integrisanim Facebookom, koji su se prethodno brojali.&lt;ref&gt;{{cite web|first=David|last=Cohen|title=Facebook Changes Definition of Monthly Active Users|url=http://www.adweek.com/digital/monthly-active-users-definition-revised/|website=[[Adweek]]|publisher=Beringer Capital|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-11-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-04}}&lt;/ref&gt;

Od 2017. do 2019. godine, procenat populacije SAD-a dobi preko 12 a koji koriste Facebook opao je, sa 67% na 61% (smanjenje od nekih 15 miliona američkih korisnika), pri čemu je veći pad bio među mlađim Amerikancima (smanjenje u procentu Amerikanaca dobi od 12 do 34 koji su korisnici sa 58% 2015. na 29% 2019. g.).&lt;ref name=Heeti&gt;Abrar Al-Heeti, [https://www.cnet.com/news/facebook-lost-15-million-us-users-in-the-past-two-years-report-says/ „Facebook lost 15 million US users in the past two years, report says”], CNET (6. 3. 2019).&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Statt&gt;Nick Statt, [https://www.theverge.com/2019/3/6/18253274/facebook-users-decline-15-million-people-united-states-privacy-scandals „Facebook's US user base declined by 15 million since 2017, according to survey”], ''The Verge'' (6. 3. 2019).&lt;/ref&gt; Smanjenje je bilo u koincidenciji s povećanjem popularnosti Instagrama, koji je takođe u vlasništvu Meta Platformsa.&lt;ref name=Heeti /&gt;&lt;ref name=Statt /&gt;

Broj dnevno aktivnih korisnika smanjio se prvi put u posljednjem kvartalu 2021, na 1,929 milijardi u odnosu na 1,930 milijardi;&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/news/business-60238565 „Facebook: Daily active users fall for first time in 18-year history”]&lt;/ref&gt; ponovo se povećao narednog kvartala, iako je Facebook tada bio zabranjen u Rusiji.&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/news/business-61250669 „Daily Facebook users up again after first-ever decline”]&lt;/ref&gt;

Istorijski, komentatori su predviđali smanjenje ili prestanak upotrebe Facebooka, zasnivajući to na uzrocima kao što je degradirajuća korisnička baza;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Heaven,&amp;#32;Will&amp;#32;(2011-06-14).&amp;#32;[http://blogs.telegraph.co.uk/news/willheaven/100092236/is-this-the-beginning-of-the-end-for-facebook/ „Is this the beginning of the end for Facebook?”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120314014241/http://blogs.telegraph.co.uk/news/willheaven/100092236/is-this-the-beginning-of-the-end-for-facebook/ |date=2012-03-14 }}&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;http://blogs.telegraph.co.uk/news/willheaven/100092236/is-this-the-beginning-of-the-end-for-facebook/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120314014241/http://blogs.telegraph.co.uk/news/willheaven/100092236/is-this-the-beginning-of-the-end-for-facebook/ |date=2012-03-14 }}&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Is+this+the+beginning+of+the+end+for+Facebook%3F&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Heaven&amp;rft.aufirst=Will&amp;rft.au=Heaven%2C%26%2332%3BWill&amp;rft.date=2011-06-14&amp;rft_id=http%3A%2F%2Fblogs.telegraph.co.uk%2Fnews%2Fwillheaven%2F100092236%2Fis-this-the-beginning-of-the-end-for-facebook%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; pravne teškoće da se ima [[zatvorena platforma]], nemogućnost generisanja prihoda, nemogućnost da se ponudi korisnička privatnost, nemogućnost da se adaptira na mobilne platforme ili da sam Facebook okonča svoj rad da bi se predstavila zamjena nove generacije;&lt;ref name=&quot;Silverman 2012&quot;&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Silverman,&amp;#32;Matt&amp;#32;(2012-06-13).&amp;#32;[https://mashable.com/2012/06/13/facebook-decline „The End of Facebook: What Will It Take to Kill the King of Social?”]&amp;#32;(en)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://mashable.com/2012/06/13/facebook-decline&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=The+End+of+Facebook%3A+What+Will+It+Take+to+Kill+the+King+of+Social%3F&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Silverman&amp;rft.aufirst=Matt&amp;rft.au=Silverman%2C%26%2332%3BMatt&amp;rft.date=2012-06-13&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fmashable.com%2F2012%2F06%2F13%2Ffacebook-decline&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; ili uloga Facebooka u miješanju Ruske Federacije u izbore u SAD-u 2016.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Bilton,&amp;#32;Nick&amp;#32;(2017-10-27).&amp;#32;[https://www.vanityfair.com/news/2017/10/this-could-be-the-end-of-facebook-hive-podcast „This Could Be the End of Facebook”]&amp;#32;(en)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.vanityfair.com/news/2017/10/this-could-be-the-end-of-facebook-hive-podcast&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=This+Could+Be+the+End+of+Facebook&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Bilton&amp;rft.aufirst=Nick&amp;rft.au=Bilton%2C%26%2332%3BNick&amp;rft.date=2017-10-27&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.vanityfair.com%2Fnews%2F2017%2F10%2Fthis-could-be-the-end-of-facebook-hive-podcast&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

&lt;gallery widths=&quot;350&quot; heights=&quot;240&quot;&gt;
File:Facebook popularity.PNG|Popularnost Facebooka; broj aktivnih korisnika Facebooka povećavao se od samo milion 2004. do preko 2,3 milijardi 2018&lt;ref name=wsj15/&gt;
File:Population pyramid of Facebook users by age.png|[[Populacijska piramida]] korisnika Facebooka po godištima, 1. januar 2010&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.insidefacebook.com/2010/01/04/december-data-on-facebook%E2%80%99s-us-growth-by-age-and-gender-beyond-100-million/|title=December Data on Facebook's US Growth by Age and Gender: Beyond 100 Million – Inside Facebook|work=Inside Facebook|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-10-07|archive-date=2014-11-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20141103003005/http://www.insidefacebook.com/2010/01/04/december-data-on-facebook%e2%80%99s-us-growth-by-age-and-gender-beyond-100-million/}}&lt;/ref&gt;
&lt;/gallery&gt;

===Demografija===
Najveći broj korisnika Facebooka (oktobar 2018) jeste iz Indije i Sjedinjenih Američkih Država, a prate ih Indonežani, Brazilci i Meksikanci.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.statista.com/statistics/268136/top-15-countries-based-on-number-of-facebook-users/|title=Facebook users by country {{!}} Statistic|website=Statista|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-04}}&lt;/ref&gt; Po regionima, najveći broj korisnika je iz Azije–Pacifika (947 miliona), a slijede oni iz Evrope (381 milion) i SAD-a–Kanade (242 miliona). U ostatku svijeta ima 750 miliona korisnika.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://dazeinfo.com/2018/08/20/facebook-users-by-region-dgraph/|title=Number of Facebook Monthly Active Users Worldwide, By Region - DGraph|last=Khan|first=Aarzu|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-19|website=Dazeinfo|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-04}}&lt;/ref&gt;

U periodu 2008–2018, procenat korisnika ispod 34 godine smanjio se na manje od pola ukupnog.&lt;ref name=&quot;wsj15&quot; /&gt;

===Nagrade===
Web-sajt je osvojio priznanja kao što je uvrštavanje na listu „Top 100 klasičnih web-sajtova” ''[[PC Magazine|PC magazina]]'' 2007,&lt;ref&gt;{{cite news|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-05-09|url=https://www.pcmag.com/article2/0,2817,2169354,00.asp|title=Social Networking|work=[[PC Magazine]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-08-13}}&lt;/ref&gt; te osvajanje „Nagrade za narodni glas” od [[Webby Award]]a 2008.&lt;ref name=&quot;webby&quot;&gt;{{cite web|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-05-06|url=http://www.webbyawards.com/webbys/current.php?season=12|title=12th Annual Webby Awards Nominees|publisher=[[International Academy of Digital Arts and Sciences]]|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100926024111/http://www.webbyawards.com/webbys/current.php?season=12|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-09-26}}&lt;/ref&gt;

Godine 2010, Facebook je osvojio [[TechCrunch|Crunchie]] nagradu „Najbolji sveukupni startup ili proizvod”&lt;ref&gt;{{cite web|first=Anthony|last=Ha|title=Congratulations to Facebook, Bing, and the other Crunchies winners|url=https://venturebeat.com/2010/01/11/crunchies-winners-facebook-bing/|website=[[VentureBeat]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-01-11|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13|archive-date=2018-07-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20180701055257/https://venturebeat.com/2010/01/11/crunchies-winners-facebook-bing/}}&lt;/ref&gt; treću godinu zaredom.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Jason|last=Kincaid|title=Congratulations Crunchies Winners! Facebook Takes Best Overall For The Hat Trick|url=https://techcrunch.com/2010/01/08/crunchies-winner/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-01-08|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23}}&lt;/ref&gt;

===Cenzura&lt;span id=&quot;Cenzura Facebooka&quot;&gt;&lt;/span&gt;===
:''Dalje informacije: [[Cenzurisanje Facebooka]]''
U mnogim državama sajtovi i mobilne aplikacije društvenih mreža blokirani su privremeno ili stalno, uključujući [[Kina|Kinu]],&lt;ref&gt;{{cite web|first=Robin|last=Wauters|title=China Blocks Access To Twitter, Facebook After Riots|url=https://techcrunch.com/2009/07/07/china-blocks-access-to-twitter-facebook-after-riots/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-07-07|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; [[Iran]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Iranian government blocks Facebook access|url=https://www.theguardian.com/world/2009/may/24/facebook-banned-iran|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-05-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; [[Pakistan]],&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://www.theguardian.com/world/2010/may/31/pakistan-lifts-facebook-ban „Pakistan lifts Facebook ban but 'blasphemous' pages stay hidden”].&amp;#32;''The Guardian''.&amp;#32;2010-05-31&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theguardian.com/world/2010/may/31/pakistan-lifts-facebook-ban&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Pakistan+lifts+Facebook+ban+but+%27blasphemous%27+pages+stay+hidden&amp;rft.jtitle=The+Guardian&amp;rft.date=2010-05-31&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theguardian.com%2Fworld%2F2010%2Fmay%2F31%2Fpakistan-lifts-facebook-ban&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; [[Sirija|Siriju]],&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://www.nytimes.com/2011/02/10/world/middleeast/10syria.html „Syria Restores Access to Facebook and YouTube”].&amp;#32;''The New York Times''.&amp;#32;2011-02-09&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.nytimes.com/2011/02/10/world/middleeast/10syria.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Syria+Restores+Access+to+Facebook+and+YouTube&amp;rft.jtitle=The+New+York+Times&amp;rft.date=2011-02-09&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.nytimes.com%2F2011%2F02%2F10%2Fworld%2Fmiddleeast%2F10syria.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Khaled Yacoub|last=Oweis|title=Syria blocks Facebook in Internet crackdown|url=https://www.reuters.com/article/us-syria-facebook-idUSOWE37285020071123|website=[[Reuters]]|publisher=[[Thomson Reuters]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-11-23|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; [[Vijetnam]]&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://www.motherjones.com/politics/2014/03/turkey-facebook-youtube-twitter-blocked/ „MAP: Here Are the Countries That Block Facebook, Twitter, and YouTube”].&amp;#32;''[[Mother Jones (magazin)|Mother Jones]]''.&amp;#32;2014-03-28&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.motherjones.com/politics/2014/03/turkey-facebook-youtube-twitter-blocked/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=MAP%3A+Here+Are+the+Countries+That+Block+Facebook%2C+Twitter%2C+and+YouTube&amp;rft.jtitle=%5B%5BMother+Jones+%28magazin%29%7CMother+Jones%5D%5D&amp;rft.date=2014-03-28&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.motherjones.com%2Fpolitics%2F2014%2F03%2Fturkey-facebook-youtube-twitter-blocked%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; i [[Sjeverna Koreja|Sjevernu Koreju]]. U maju 2018, vlada [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]] objavila je da će zabraniti Facebook na mjesec dana dok se razmatra uticaj web-sajta na zemlju;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Facebook to be banned in Papua New Guinea for a month|url=https://www.bbc.com/news/technology-44290012|website=[[BBC News]]|publisher=BBC|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-05-29|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-05-30}}&lt;/ref&gt; pristup sajtu je, istog mjeseca sljedeće godine, onemogućen u [[Šri Lanka|Šri Lanci]]. Godine 2019, Facebook je objavio da influenseri više ne mogu da promovišu [[elektronska cigareta|elektronske cigarete]], [[duhan]]ske proizvode, [[oružje]] na njegovim platformama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2019/12/18/tech/instagram-influencers-vaping-guns/index.html|title=Instagram influencers can no longer promote vaping and guns|last=Business|first=Kaya Yurieff, CNN|website=CNN|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-12-19}}&lt;/ref&gt;

==Kriticizmi i kontroverze==
:''Dalje informacije: [[Kriticizam Facebooka]]''
[[File:Mark Zuckerberg 1984 Berlin Graffiti.jpg|thumb|right|upright=0.75|[[Grafit]] osnivača Facebooka Zuckerberga u Berlinu; natpis je referenca na roman [[George Orwell|Georgea Orwella]] ''[[Nineteen Eighty-Four|1984]]'']]

Facebookova važnost i doseg doveli su do kriticizma po mnogim aspektima. Značajni problemi uključuju [[internet privatnost]], prekomjerno zadržavanje informacija korisnika,&lt;ref&gt;{{cite news|first=Maria|last=Aspen|title=How Sticky Is Membership on Facebook? Just Try Breaking Free|url=https://www.nytimes.com/2008/02/11/technology/11facebook.html|website=[[The New York Times]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-02-11|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; softver za prepoznavanje lica,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Sebastian|last=Anthony|title=Facebook's facial recognition software is now as accurate as the human brain, but what now?|url=http://www.extremetech.com/extreme/178777-facebooks-facial-recognition-software-is-now-as-accurate-as-the-human-brain-but-what-now|website=[[ExtremeTech]]|publisher=[[Ziff Davis]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-03-19|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Liz|last=Gannes|title=Facebook facial recognition prompts EU privacy probe|url=https://www.cnet.com/news/facebook-facial-recognition-prompts-eu-privacy-probe/|website=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-06-08|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; kvalitet koji izaziva zavisnost&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.huffingtonpost.com/billrobinson/facebook-the-worlds-bigge_b_4585457.html|title=Facebook: The World's Biggest Waste of Time?|last=Robinson|first=Bill|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-10|website=www.huffingtonpost.com|publisher=Huffington Post|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-03|quote=}}&lt;/ref&gt; i ulogu na radnom mjestu, uključujući pristup poslodavca nalozima zaposlenih.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Matt|last=Friedman|title=Bill to ban companies from asking about job candidates' Facebook accounts is headed to governor|url=http://www.nj.com/politics/index.ssf/2013/03/bill_to_ban_companies_from_req.html|website=[[NJ.com]]|publisher=[[Advance Digital]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-03-21|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;

Za Facebook se spekuliše da ima psihološke efekte, uključujući osjećaje zavisti&lt;ref&gt;{{cite web|title=How Facebook Breeds Jealousy|url=https://www.seeker.com/how-facebook-breeds-jealousy-1765020296.html|website=[[Seeker (media company)|Seeker]]|publisher=[[Group Nine Media]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-02-10|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Chris|last=Matyszczyk|title=Study: Facebook makes lovers jealous|url=https://www.cnet.com/news/study-facebook-makes-lovers-jealous/|website=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-08-11|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; i stresa,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Chenda|last=Ngak|title=Facebook may cause stress, study says|url=http://www.cbsnews.com/news/facebook-may-cause-stress-study-says/|website=[[CBS News]]|publisher=[[CBS]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-11-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Dave|last=Smith|title=Quitting Facebook will make you happier and less stressed, study says|url=http://www.businessinsider.com/quitting-facebook-will-make-you-happier-and-less-stressed-study-2015-11|website=[[Business Insider]]|publisher=Axel Springer SE|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-11-13|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; nedostatak pažnje&lt;ref&gt;{{cite web|first=Michael J.|last=Bugeja|title=Facing the Facebook|url=http://chronicle.com/jobs/news/2006/01/2006012301c/careers.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080220193743/http://chronicle.com/jobs/news/2006/01/2006012301c/careers.html|website=[[The Chronicle of Higher Education]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2006-01-23|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2008-02-20|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; te [[ovisnost o društvenim medijima]].&lt;ref&gt;{{cite news|first=Andrew|last=Hough|title=Student 'addiction' to technology 'similar to drug cravings', study finds|url=https://www.telegraph.co.uk/technology/news/8436831/Student-addiction-to-technology-similar-to-drug-cravings-study-finds.html|website=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|publisher=[[Telegraph Media Group]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-04-08|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook and Twitter 'more addictive than tobacco and alcohol'|url=https://www.telegraph.co.uk/news/health/news/9054243/Facebook-and-Twitter-more-addictive-than-tobacco-and-alcohol.html|website=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|publisher=[[Telegraph Media Group]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-02-01|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03|archivedate=2015-02-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150216152536/http://www.telegraph.co.uk/news/health/news/9054243/Facebook-and-Twitter-more-addictive-than-tobacco-and-alcohol.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Evropski antitrust regulator [[Margrethe Vestager]] izjavila je da su Facebookovi uslovi korištenja povezani s privatnim podacima „neizbalansirani”.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Evan Osnos|url=https://www.newyorker.com/magazine/2018/09/17/can-mark-zuckerberg-fix-facebook-before-it-breaks-democracy|title=Can Mark Zuckerberg Fix Facebook Before It Breaks Democracy?|publisher=The New Yorker|date=2018-09-17|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-15}}&lt;/ref&gt;

Facebook je kritikovan zbog potrošnje struje,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Robin|last=Wauters|title=Greenpeace Slams Zuckerberg For Making Facebook A &quot;So Coal Network&quot; (Video)|url=https://techcrunch.com/2010/09/16/greenpeace-slams-zuckerberg-for-making-facebook-a-so-coal-network-video/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-09-16|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; izbjegavanja taksi,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Rupert|last=Neate|title=Facebook paid £2.9m tax on £840m profits made outside US, figures show|url=https://www.theguardian.com/technology/2012/dec/23/facebook-tax-profits-outside-us|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-12-23|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; politike zahtijevanja pravog imena korisnika,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Emanuella|last=Grinberg|title=Facebook 'real name' policy stirs questions around identity|url=http://edition.cnn.com/2014/09/16/living/facebook-name-policy|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-09-18|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; cenzure&lt;ref&gt;{{cite web|first=Vidhi|last=Doshi|title=Facebook under fire for 'censoring' Kashmir-related posts and accounts|url=https://www.theguardian.com/technology/2016/jul/19/facebook-under-fire-censoring-kashmir-posts-accounts|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-07-19|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Michael|last=Arrington|authorlink=Michael Arrington|title=Is Facebook Really Censoring Search When It Suits Them?|url=https://techcrunch.com/2007/11/22/is-facebook-really-censoring-search-when-it-suits-them/|website=[[TechCrunch]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-11-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; i uključenosti u američki [[PRISM (program nadziranja)|program nadziranja PRISM]].&lt;ref&gt;{{cite web|first=Glenn|last=Greenwald|first2=Ewen|last2=MacAskill|title=NSA Prism program taps in to user data of Apple, Google and others|url=https://www.theguardian.com/world/2013/jun/06/us-tech-giants-nsa-data|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-06-07|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;

Facebook je kritikovan što je korisnicima dopuštao da objavljuju ilegalni i/ili napadan materijal. Primjeri su kršenja [[autorska prava|autorskih prava]] i [[intelektualno vlasništvo|intelektualnog vlasništva]],&lt;ref&gt;{{cite web|first=Ariha|last=Setalvad|title=Why Facebook's video theft problem can't last|url=https://www.theverge.com/2015/8/7/9114149/facebook-freebooting-video-copyright-infringement|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-08-07|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; [[govor mržnje]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Facebook, Twitter and Google grilled by MPs over hate speech|url=https://www.bbc.com/news/uk-39272261|website=[[BBC News]]|publisher=BBC|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-14|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Amar|last=Toor|title=Facebook will work with Germany to combat anti-refugee hate speech|url=https://www.theverge.com/2015/9/15/9329119/facebook-germany-hate-speech-xenophobia-migrant-refugee|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-09-15|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; podsticanje [[silovanje|silovanja]]&lt;ref&gt;{{cite news|first=Philip|last=Sherwell|title=Cyber anarchists blamed for unleashing a series of Facebook 'rape pages'|url=https://www.telegraph.co.uk/technology/facebook/8829165/Cyber-anarchists-blamed-for-unleashing-a-series-of-Facebook-rape-pages.html|website=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|publisher=[[Telegraph Media Group]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-10-16|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; i [[terorizam|terorizma]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=20,000 Israelis sue Facebook for ignoring Palestinian incitement|url=http://www.timesofisrael.com/20000-israelis-sue-facebook-for-ignoring-palestinian-incitement/|website=[[The Times of Israel]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-10-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Israel: Facebook's Zuckerberg has blood of slain Israeli teen on his hands|url=http://www.timesofisrael.com/israel-facebooks-zuckerberg-has-blood-of-slain-israeli-teen-on-his-hands/|website=[[The Times of Israel]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-07-02|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; [[lažne vijesti]],&lt;ref&gt;{{cite web|first=Samuel|last=Burke|title=Zuckerberg: Facebook will develop tools to fight fake news|url=https://money.cnn.com/2016/11/19/technology/mark-zuckerberg-facebook-fake-news-election/|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-11-19|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03|archive-date=2020-11-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20201108115311/https://money.cnn.com/2016/11/19/technology/mark-zuckerberg-facebook-fake-news-election/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Hillary Clinton says Facebook 'must prevent fake news from creating a new reality'|url=https://www.telegraph.co.uk/technology/2017/05/31/hillary-clinton-says-facebook-must-prevent-fake-news-creating/|newspaper=[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]|publisher=[[Telegraph Media Group]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-01|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03|last=Staff|first=Our Foreign}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Seth|last=Fiegerman|title=Facebook's global fight against fake news|url=https://money.cnn.com/2017/05/09/technology/facebook-fake-news/index.html|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-05-09|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03|archive-date=2020-12-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20201213202422/https://money.cnn.com/2017/05/09/technology/facebook-fake-news/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; te zločini, ubistva i lajvstrimovanje nasilne prirode.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Emanuella|last=Grinberg|first2=Samira|last2=Said|title=Police: At least 40 people watched teen's sexual assault on Facebook Live|url=http://edition.cnn.com/2017/03/21/us/facebook-live-gang-rape-chicago|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Emanuella|last=Grinberg|title=Chicago torture: Facebook Live video leads to 4 arrests|url=http://edition.cnn.com/2017/01/04/us/chicago-facebook-live-beating|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-01-05|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Aatif|last=Sulleyman|title=Facebook Live killings: Why the criticism has been harsh|url=https://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/features/facebook-live-killings-ai-artificial-intelligence-not-blame-fatalities-murders-us-steve-stephens-a7706056.html|website=[[The Independent]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-04-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;

Prema dnevnim novinama ''[[The Express Tribune]]'', Facebook je „izbjegao plaćanje milijardi dolara takse koristeći [[ofšor kompanije]]”.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://tribune.com.pk/story/1550750/3-paradise-papers-reveal-hidden-wealth-global-elite/|title=Paradise Papers reveal hidden wealth of global elite|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-11-06|work=[[The Express Tribune]]}}&lt;/ref&gt;

Šri Lanka je blokirala i Facebook i WhatsApp maja 2019. nakon antimuslimanskih pobuna, najgorih u državi još od Bombardovanja u nedjelju na Božić iste godine, kao privremenu mjeru za održavanje mira u Šri Lanci.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://timesofindia.indiatimes.com/world/south-asia/sri-lanka-imposes-nationwide-curfew-after-anti-muslim-riots/articleshow/69311594.cms|title=Sri Lanka Riots: Sri Lanka imposes nationwide curfew after anti-Muslim riots - Times of India|website=The Times of India|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-14}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.thenational.ae/world/asia/sri-lanka-blocks-social-media-after-worst-anti-muslim-violence-since-easter-sunday-attacks-1.860859|title=Sri Lanka blocks social media after worst anti-Muslim violence since Easter Sunday attacks|website=The National|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-14}}&lt;/ref&gt;

Facebook je uklonio 3 milijarde lažnih naloga samo tokom posljednjeg kvartala 2018. i prvog kvartala 2019.&lt;ref name=&quot;Sullivan&quot;/&gt; Ovo se smatra izrazito velikim brojem s obzirom na to da društvena mreža prijavljuje samo 2,39 milijardi mjesečno aktivnih korisnika.&lt;ref name=&quot;Sullivan&quot;/&gt;

Krajem jula 2019, kompanija je objavila da je pod [[antitrust]] istragom [[Federal Trade Commission|FTC-a]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Cox|first=Kate|title=The FTC is investigating Facebook. Again|url=https://arstechnica.com/tech-policy/2019/07/facebook-faces-new-anti-competition-investigation-as-privacy-probe-is-settled/|website=ars Technica|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-08-11}}&lt;/ref&gt;

===Privatnost===
:''Dalje informacije: [[Kriticizam Facebooka#Problemi privatnosti]]''
:''V. takođe: [[Pitanja privatnosti servisa društvenog umrežavanja#Facebook]]''
Facebook se suočio sa stalnim prilivom kontroverzi oko toga kako se nosi sa korisničkom privatnošću, često prilagođavajući podešavanja i politike privatnosti.&lt;ref name=&quot;auto2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-facebook-privacy-idUSKBN1H41KV|title=Facebook cuts ties to data brokers in blow to targeted ads|last=Ingram|first=David|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-29|work=Reuters|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-05|last2=Fioretti|first2=Julia}}&lt;/ref&gt;

Godine 2010, američka [[National Security Agency|NSA]] počela je javno da preuzima javno postavljene informacije s profila na Facebooku, pored ostalih servisa društvenih medija.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://edition.cnn.com/2013/09/30/us/nsa-social-networks/index.html|title=NSA mines Facebook, including Americans' profiles|last=Simpson|first=David|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-09-30|work=cnn.com|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-09-30|last2=Brown|first2=Pamela}}&lt;/ref&gt;

Dana 29. novembra 2011, Facebook je prihvatio optužbe [[Federal Trade Commission|FTC-a]] koje su ga teretile da je obmanjivao korisnike ne uspijevajući da održi obećanja o privatnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ftc.gov/opa/2011/11/privacysettlement.shtm|title=Facebook Settles FTC Charges That It Deceived Consumers By Failing To Keep Privacy Promises|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-11-29|work=[[Federal Trade Commission|FTC]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-11-29}}&lt;/ref&gt; U avgustu 2013, [[High-Tech Bridge]] je objavio studiju koja pokazuje da se vezama uključenim u porukama Facebook servisa za dopisivanje pristupa od strane Facebooka.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.htbridge.com/news/social_networks_can_robots_violate_user_privacy.html|title=Social networks: can robots violate user privacy?|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-08-27|archiveurl=https://wayback.archive-it.org/all/20140103153742/https://www.htbridge.com/news/social_networks_can_robots_violate_user_privacy.html|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-01-03|deadurl=yes|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2014-01-05}}&lt;/ref&gt; U januaru 2014. dva korisnika su predala tužbu protiv Facebooka optužujući kako je njihova privatnost narušena ovom praksom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/facebook-sued-for-allegedly-intercepting-private-messages/|title=Facebook sued for allegedly intercepting private messages|last=Van Grove|first=Jennifer|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-01-02|website=[[CNet]]|publisher=CBS Interactive|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2015-03-16}}&lt;/ref&gt;

Dana 7. juna 2018, Facebook je objavio da je bag rezultovao time da je oko 14 miliona korisnika Facebooka imalo svoja podrazumijevana podešavanja za sve nove postove namještena na „javno”.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;[https://money.cnn.com/2018/06/07/technology/facebook-public-post-error/index.html „Facebook bug set 14 million users' sharing settings to public”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210110044104/https://money.cnn.com/2018/06/07/technology/facebook-public-post-error/index.html |date=2021-01-10 }}.&amp;#32;2018-06-07&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://money.cnn.com/2018/06/07/technology/facebook-public-post-error/index.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210110044104/https://money.cnn.com/2018/06/07/technology/facebook-public-post-error/index.html |date=2021-01-10 }}&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;.&amp;#32;Pristupljeno 2018-06-07&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+bug+set+14+million+users%27+sharing+settings+to+public&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2018-06-07&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fmoney.cnn.com%2F2018%2F06%2F07%2Ftechnology%2Ffacebook-public-post-error%2Findex.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Razgovor:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Dana 4. aprila 2019, pola milijarde evidencija o korisnicima Facebooka našlo se izloženim na klaud serverima Amazona, sadržavajući informacije o prijateljima korisnika, lajkovima, grupama i lokacijama koje su označavali, kao i „imena, lozinke i imejl adrese”.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://hackhex.com/security/millions-of-facebook-records-found-on-amazon-servers-5173.html|title=Millions of Facebook Records Found On Amazon Servers|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-04|website=Hack Hex|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-06-04|archivedate=2019-06-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190604144710/https://hackhex.com/security/millions-of-facebook-records-found-on-amazon-servers-5173.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Brojevi telefona najmanje 200 miliona korisnika Facebooka našli su se izloženi u otvorenoj onlajn bazi podataka u septembru 2019. Ovo uključuje 133 miliona američkih korisnika, 18 miliona iz UK-a, te 50 miliona od korisnika u Vijetnamu. Nakon uklanjanja duplikata, 419 miliona evidencija je smanjeno na 219 miliona. Baza podataka je postala oflajn nakon što je [[TechCrunch]] kontaktirao web-host. Smatra se da se do masovnih evidencija došlo koristeći alatku koju je Facebook onemogućio u aprilu 2018. nakon kontroverze sa [[#Kembridž Analitika|Kembridž Analitikom]]. Facebookov glasnogovornik je rekao u izjavi: „Skup podataka je star i čini se da sadrži informacije dobijene prije nego što su izmjene načinjene prošle godine. ... Nema dokaza da su Facebook nalozi kompromitovani.”&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/technology/2019/sep/04/facebook-users-phone-numbers-privacy-lapse|title=Facebook confirms 419m phone numbers exposed in latest privacy lapse|last=|first=|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-09-05|website=The Guardian|deadurl=no|archiveurl=|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-09-07}}&lt;/ref&gt;

Facebookovi problemi s privatnošću rezultovali su time da kompanije kao što je [[Viber|Viber Media]] i [[Mozilla]] prekinu sa reklamiranjem na platformama Facebooka.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Reaz,&amp;#32;Shaer&amp;#32;(2020-08-28).&amp;#32;[https://www.thedailystar.net/bytes/news/cutting-ties-giant-viber-ceo-facbook-relations-and-stophateforprofit-1952021 „Cutting ties with a giant: Viber CEO on Facebook relations and #StopHateForProfit”].&amp;#32;''The Daily Star''&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.thedailystar.net/bytes/news/cutting-ties-giant-viber-ceo-facbook-relations-and-stophateforprofit-1952021&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Cutting+ties+with+a+giant%3A+Viber+CEO+on+Facebook+relations+and+%23StopHateForProfit&amp;rft.jtitle=The+Daily+Star&amp;rft.aulast=Reaz&amp;rft.aufirst=Shaer&amp;rft.au=Reaz%2C%26%2332%3BShaer&amp;rft.date=2020-08-28&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.thedailystar.net%2Fbytes%2Fnews%2Fcutting-ties-giant-viber-ceo-facbook-relations-and-stophateforprofit-1952021&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://blog.mozilla.org/blog/2020/06/24/were-proud-to-join-stophateforprofit/ „We're proud to join #StopHateForProfit”].&amp;#32;[[Mozilla Foundation]].&amp;#32;June 24, 2020&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://blog.mozilla.org/blog/2020/06/24/were-proud-to-join-stophateforprofit/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=We%27re+proud+to+join+%23StopHateForProfit&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=June+24%2C+2020&amp;rft.pub=%5B%5BMozilla+Foundation%5D%5D&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fblog.mozilla.org%2Fblog%2F2020%2F06%2F24%2Fwere-proud-to-join-stophateforprofit%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

====Rasna pristrasnost====
Facebook je optužen da čini „sistematski” rasni bajas, od strane EEOC-a, zasnovano na žalbama triju kandidata koji su odbijeni kada su htjeli posao i jednog zaposlenika kompanije. Tri odbijena aplikanta te operacioni menadžer u Facebooku (mart 2021) optužili su firmu da je diskriminantna protiv crnaca. EEOC je pokrenuo istraživanje slučaja.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.theguardian.com/technology/2021/mar/05/facebook-systemic-racial-bias-hiring-eeoc-investigation „Facebook faces US investigation for 'systemic' racial bias in hiring”].&amp;#32;2021-03-06&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theguardian.com/technology/2021/mar/05/facebook-systemic-racial-bias-hiring-eeoc-investigation&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+faces+US+investigation+for+%27systemic%27+racial+bias+in+hiring&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2021-03-06&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theguardian.com%2Ftechnology%2F2021%2Fmar%2F05%2Ffacebook-systemic-racial-bias-hiring-eeoc-investigation&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

====Profili-sjenke====
„Profil-sjenka” odnosi se na podatke koje Facebook prikuplja o pojedincima bez njihove eksplicitne dozvole. Na primjer, [[#Lajk dugme|„lajk” dugme]] koje se javlja na web-sajtovima trećih strana omogućava kompaniji da prikupi informacije o navikama pretraživanja interneta od strane pojedinca, čak i ako pojedinac nije korisnik Facebooka.&lt;ref name=&quot;verge shadow profiles&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.theverge.com/2018/4/11/17225482/facebook-shadow-profiles-zuckerberg-congress-data-privacy|title=Shadow profiles are the biggest flaw in Facebook's privacy defense|last=Brandom|first=Russell|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-04-11|website=[[The Verge]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-06-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=How Facebook can have your data even if you're not on Facebook|work=USA TODAY|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-04-13|url=https://www.usatoday.com/story/tech/columnist/baig/2018/04/13/how-facebook-can-have-your-data-even-if-youre-not-facebook/512674002/}}&lt;/ref&gt; Podaci se takođe mogu prikupljati od drugih korisnika. Naprimjer, korisnik Facebooka može da poveže svoj imejl nalog sa Facebookom kako bi pronašao prijatelje na sajtu, što omogućava kompanijama da prikupljaju imejl adrese korisnika i ne-korisnika na sličan način.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://gizmodo.com/how-facebook-figures-out-everyone-youve-ever-met-1819822691|title=How Facebook Figures Out Everyone You've Ever Met|last=Hill|first=Kashmir|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-11-07|website=[[Gizmodo]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-06-28}}&lt;/ref&gt; Vremenom, nebrojeno mnogo podatkovnih tačaka o pojedincima je prikupljeno; bilo koja pojedina podatkovna tačka možda ne može da identifikuje pojedinca, ali zajedno omogućava kompaniji da formira jedinstven „profil”.

Ovu praksu su kritikovali oni koji vjeruju da bi ljudi trebali da budu u mogućnosti da ne dozvole dobrovoljno prikupljanje podataka. Dodatno, dok korisnici Facebooka imaju mogućnost da preuzmu i ispitaju podatke koje daju sajtu, podaci sa korisnikovog „profila-sjenke” nisu uključeni, a ne-korisnici Facebooka nemaju pristup ovoj alatki svejedno. Kompanija takođe nije bila jasna oko toga da li je ili nije moguće da osoba opozove pristup Facebooka svom „profilu-sjenki”.&lt;ref name=&quot;verge shadow profiles&quot;/&gt;

====Kembridž Analitika====
:''Dalje informacije: [[Skandal Facebooka s podacima Kembridž Analitike]]''
Korisnik Facebooka Global Science Research prodao je informacije o preko 87 miliona korisnika Facebooka [[Cambridge Analytica|Kembridž Analitici]], firmi za analizu političkih podataka na čelu sa Alexanderom Nixom.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Lewis|first=Paul|last2=Wong|first2=Julia Carrie|title=Facebook employs psychologist whose firm sold data to Cambridge Analytica|work=the Guardian|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-20|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-18|url=https://www.theguardian.com/news/2018/mar/18/facebook-cambridge-analytica-joseph-chancellor-gsr}}&lt;/ref&gt; Dok je oko 270.000 ljudi koristilo aplikaciju, Facebookov [[Aplikacijsko programsko sučelje|API]] je dozvolio skupljanje podataka od njihovih prijatelja bez njihovog znanja.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Franceschi-Bicchierai|first=Lorenzo|title=Why We're Not Calling the Cambridge Analytica Story a 'Data Breach'|work=Motherboard|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-20|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-19|url=https://motherboard.vice.com/en_us/article/3kjzvk/facebook-cambridge-analytica-not-a-data-breach|archive-date=2019-05-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20190506090609/https://motherboard.vice.com/en_us/article/3kjzvk/facebook-cambridge-analytica-not-a-data-breach}}&lt;/ref&gt; Prvobitno je Facebook umanjio značaj skandala, te sugerisao da Kembridž Analitika više nema pristup. Facebook je potom izdao izjavu u kojoj je izrazio alarmantno stanje i suspendovao Kembridž Analitiku. Pregled dokumenata i intervjui s bivšim zaposlenicima Facebooka sugerisali su da Kembridž Analitika još uvijek ima podatke u svom posjedu.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Rosenberg,&amp;#32;Matthew&amp;#059;&amp;#32;Confessore,&amp;#32;Nicholas&amp;#059;&amp;#32;Cadwalladr,&amp;#32;Carole&amp;#32;(2018-03-17).&amp;#32;[https://www.nytimes.com/2018/03/17/us/politics/cambridge-analytica-trump-campaign.html „How Trump Consultants Exploited the Facebook Data of Millions”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.nytimes.com/2018/03/17/us/politics/cambridge-analytica-trump-campaign.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=How+Trump+Consultants+Exploited+the+Facebook+Data+of+Millions&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Rosenberg&amp;rft.aufirst=Matthew&amp;rft.au=Rosenberg%2C%26%2332%3BMatthew&amp;rft.au=Confessore%2C%26%2332%3BNicholas&amp;rft.au=Cadwalladr%2C%26%2332%3BCarole&amp;rft.date=2018-03-17&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.nytimes.com%2F2018%2F03%2F17%2Fus%2Fpolitics%2Fcambridge-analytica-trump-campaign.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Razgovor:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Ovo je bilo kršenje Facebookovog dekreta o sadržaju sa [[Federal Trade Commission|FTC-om]]. Ovo je potencijalno donosilo kaznu od 40.000 dolara po javljanju, ukupno nekoliko biliona dolara.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Timberg,&amp;#32;Craig&amp;#059;&amp;#32;Romm,&amp;#32;Tony&amp;#32;(2018-03-18).&amp;#32;[https://www.washingtonpost.com/news/the-switch/wp/2018/03/18/facebook-may-have-violated-ftc-privacy-deal-say-former-federal-officials-triggering-risk-of-massive-fines/ „Facebook may have violated FTC privacy deal, say former federal officials, triggering risk of massive fines”].&amp;#32;''Washington Post''.&amp;#32;[[International Standard Serial Number|ISSN]]&amp;nbsp;[//www.worldcat.org/issn/0190-8286 0190-8286]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.washingtonpost.com/news/the-switch/wp/2018/03/18/facebook-may-have-violated-ftc-privacy-deal-say-former-federal-officials-triggering-risk-of-massive-fines/&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;.&amp;#32;Pristupljeno 2018-03-25&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&amp;rft.genre=article&amp;rft.atitle=Facebook+may+have+violated+FTC+privacy+deal%2C+say+former+federal+officials%2C+triggering+risk+of+massive+fines&amp;rft.jtitle=Washington+Post&amp;rft.aulast=Timberg&amp;rft.aufirst=Craig&amp;rft.au=Timberg%2C%26%2332%3BCraig&amp;rft.au=Romm%2C%26%2332%3BTony&amp;rft.date=2018-03-18&amp;rft.issn=0190-8286&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.washingtonpost.com%2Fnews%2Fthe-switch%2Fwp%2F2018%2F03%2F18%2Ffacebook-may-have-violated-ftc-privacy-deal-say-former-federal-officials-triggering-risk-of-massive-fines%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Razgovor:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Prema ''[[The Guardian|Guardianu]]'' i Facebook i Kembridž Analitika prijetili su da će tužiti novine ako objave priču. Nakon objavljivanja, Facebook je tvrdio da se „lagalo”. Dana 23. marta 2018, Engleski Visoki sud dao je [[Information Commissioner's Office|ICO-u]] nalog da pretraži londonske urede Kembridž Analitike, okončavajući spor između Facebooka i ICO-a oko odgovornosti.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.cnbc.com/2018/03/23/uk-high-court-grants-cambridge-analytica-search-warrant-to-ico.html|title=UK High Court grants Cambridge Analytica search warrant to ICO|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-23|work=CNBC|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180323222219/https://www.cnbc.com/2018/03/23/uk-high-court-grants-cambridge-analytica-search-warrant-to-ico.html|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-23|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Dana 25. marta, Facebook je objavio izjavu Zuckerberga u velikim britanskim i američkim novinama, izvinjavajući se za „kršenje povjerenja”.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.co.uk/news/business-43532948|title=Facebook boss apologises in newspaper ads|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-25|work=BBC News|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-25}}&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Možda ste čuli o kviz aplikaciji koju je napravio univerzitetski istraživač koja je izazvala curenje podataka od miliona ljudi korisnika Facebooka 2014. Ovo je bilo izdavanje povjerenja i žao mi je što nismo učinili više tada. Sada preduzimamo korake da se pobrinemo da se to više ne ponovi.

Već smo zaustavili aplikacije poput ove od toga da dobijaju toliko informacija. Sada ograničavamo podatke koje aplikacije dobijaju kada se prijavite koristeći Facebook.

Takođe istražujemo svaku pojedinu aplikaciju koja je imala pristup velikom broju podataka prije nego što smo ovo popravili. Očekujemo da ih ima još. A kada ih sve pronađeno, banovaćemo ih i reći svakome pogođenom.

Na kraju, podsjetićemo vas kojim aplikacijama ste dali pristup vašim informacijama – tako da možete ugasiti one koje više ne želite.

Hvala vam što vjerujete u ovu zajednicu. Obećavam bolje za vas.}}

Dana 26. marta, FTC je otvorio istragu ovog problema.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.cbsnews.com/news/ftc-facebook-investigation-confirmed-opened-facebook-stock-drops-futher-today/|title=Facebook stock rebounds after FTC investigation news|last=Ivanova|first=Irina|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-26|work=CBS News|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-26}}&lt;/ref&gt; Kontroverza je dovela Facebook do toga da okonča partnerstvo sa podatkovnim brokerima koji pomažu one koji se reklamiraju u ciljanju korisnika.&lt;ref name=&quot;auto2&quot; /&gt;

Dana 24. aprila 2019, Facebook je rekao da bi se mogao suočiti s kaznom između 3 milijarde i 5 milijardi dolara, kao rezultat istrage FTC-a. Agencija je istraživala Facebook za moguća narušavanja privatnosti, ali nije objavila ikakve rezultate još uvijek.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnbc.com/2019/04/24/facebook-estimates-up-to-5-billion-loss-in-ftc-privacy-inquiry.html|title=Facebook estimates up to $5 billion loss in FTC privacy inquiry|last=Feiner|first=Lauren|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-24|website=www.cnbc.com|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-25}}&lt;/ref&gt;

Facebook je takođe implementirao dodatne kontrole privatnosti i podešavanja&lt;ref name=&quot;guar1&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2018/apr/11/fact-checking-mark-zuckerberg-testimony-congress|title=Fact-checking Mark Zuckerberg's testimony about Facebook privacy|last=Solon|first=Olivia|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-04-12|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-06-29|newspaper=The Guardian}}&lt;/ref&gt; kako bi ispoštovao EU [[General Data Protection Regulation|Regulaciju o opštoj zaštiti podataka]] (GDPR), koja je stupila na snagu u maju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://techcrunch.com/2018/04/04/zuckerberg-gdpr/|title=Zuckerberg says Facebook will offer GDPR privacy controls everywhere|website=TechCrunch|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-04-04}}&lt;/ref&gt; Facebook je takođe okončao svoju aktivnu opoziciju [[California Consumer Privacy Act|CCPA-u]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://arstechnica.com/tech-policy/2018/04/facebook-donated-200000-to-kill-a-privacy-law-but-now-its-backtracking/|title=Facebook exits anti-privacy alliance it formed with Comcast and Google|last=Brodkin|first=Jon|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-04-12|work=Ars Technica|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-04-13}}&lt;/ref&gt;

Neki, kao što je [[Meghan McCain]], povukli su ekvivalencu između korištenja podataka od Kembridž Analitike i kampanje [[Barak Obama|Baraka Obame]] 2012, koja je, prema ''[[Investor's Business Daily|IBD-u]]'', „podsticala pristalice da preuzmu Facebook aplikaciju Obama 2012 koja, kada se aktivira, dopušta kampanji da prikuplja Facebook podatke i o korisnicima i o njihovim prijateljima”.&lt;ref&gt;&quot;[https://web.archive.org/web/20190220020940/https://www.investors.com/politics/editorials/facebook-data-scandal-trump-election-obama-2012/ Funny, When Obama Harvested Facebook Data On Millions Of Users To Win In 2012, Everyone Cheered]&quot;. ''[[Investor's Business Daily]]''. 2018-03-19.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;forbes.com&quot;&gt;&quot;[https://www.forbes.com/sites/kalevleetaru/2018/03/19/why-are-we-only-now-talking-about-facebook-and-elections/ Why Are We Only Now Talking About Facebook And Elections?]&quot;. ''[[Forbes]]''. 2018-03-19.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;news.com.au&quot;&gt;&quot;[http://www.news.com.au/technology/online/security/former-obama-campaign-boss-reveals-how-they-could-access-creepy-facebook-data/news-story/5a275b7c9f540fc9542f5256e644e26e Former Facebook staffer, Obama campaign boss reveal concerns about Facebook data]&quot;. [[News.com.au]]. 2018-03-21.&lt;/ref&gt; Carol Davidsen, bivši direktor integracije i medijske analitike Obama za Ameriku (OFA-e), napisao je da je „Facebook bio iznenađen da smo bili u mogućnosti da izvučemo cijeli socijalni graf, ali nisu nas zaustavili kada su shvatili da je to što radimo”.&lt;ref name=&quot;forbes.com&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;news.com.au&quot;/&gt; [[PolitiFact]] je ocijenio McCaininu izjavu „poluistinitom”, na osnovu toga što „u Obaminom slučaju, direktni korisnici znaju da predaju svoje podatke političkoj kampanji” dok sa Kembridž Analitikom, korisnici su mislili da samo učestvuju u kvizu ličnosti za akademske svrhe, s tim da je Obamina kampanja samo koristila podatke „da bi navela pristalice da kontaktiraju svoje najuvjerljivije prijatelje” a Kembridž Analitika „ciljala korisnike, prijatelje i slične direktno digitalnim reklamama”.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Comparing Facebook data use by Obama, Cambridge Analytica|url=https://www.politifact.com/truth-o-meter/statements/2018/mar/22/meghan-mccain/comparing-facebook-data-use-obama-cambridge-analyt/|publisher=[[PolitiFact]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24}}&lt;/ref&gt;

====Krađa podataka====
Dana 28. septembra 2018, Facebook je doživio veliku provalu u sigurnosni sistem, kojom su izloženi podaci 50 miliona korisnika. „Krađa” podataka počela je u julu 2017, a otkrivena je 16. septembra.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://techcrunch.com/2018/09/28/everything-you-need-to-know-about-facebooks-data-breach-affecting-50m-users/|title=Everything you need to know about Facebook's data breach affecting 50M users|work=TechCrunch|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-02}}&lt;/ref&gt; Facebook je obavijestio korisnike pogođene eksploatacijom i odjavio ih s njihovih naloga.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/09/28/technology/facebook-hack-data-breach.html|title=Facebook Security Breach Exposes Accounts of 50 Million Users|last=Isaac|first=Mike|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-28|work=The New York Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-29|last2=Frenkel|first2=Sheera|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180928165450/https://www.nytimes.com/2018/09/28/technology/facebook-hack-data-breach.html |archivedate=2018-09-28 |url-access=subscription |deadurl=no}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2018/sep/28/facebook-50-million-user-accounts-security-berach|title=Facebook says nearly 50m users compromised in huge security breach|last=Wong|first=Julia Carrie|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-28|work=The Guardian|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-29}}&lt;/ref&gt;

U martu 2019, Facebook je potvrdio kompromitovanje lozinki kod miliona korisnika aplikacije Facebook Lite; međutim, u aprilu, kompanija je dodatno izjavila da ovo nije bilo samo ograničeno na Facebook nego su bili pogođeni i milioni korisnika Instagrama. Kao razlog je navedeno spremanje lozinki kao obični tekst umjesto enkripcija što bi mogli da čitaju zaposlenici.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.news18.com/news/tech/not-tens-of-thousands-but-millions-of-instagram-passwords-exposed-admits-facebook-2108667.html „Not Tens of Thousands, But Millions of Instagram Passwords Exposed, Admits Facebook”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.news18.com/news/tech/not-tens-of-thousands-but-millions-of-instagram-passwords-exposed-admits-facebook-2108667.html&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;.&amp;#32;Pristupljeno 2019-04-19&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Not+Tens+of+Thousands%2C+But+Millions+of+Instagram+Passwords+Exposed%2C+Admits+Facebook&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.news18.com%2Fnews%2Ftech%2Fnot-tens-of-thousands-but-millions-of-instagram-passwords-exposed-admits-facebook-2108667.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Razgovor:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

Dana 19. decembra 2019, sigurnosni istraživač Bob Diachenko otkrio je bazu podataka sa preko 267 miliona Facebook korisničkih ID-ova, telefonskih brojeva i imena – dostupno na webu za svakoga s pristupom, bez lozinke ili druge autentifikacije.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Ghoshal,&amp;#32;Abhimanyu&amp;#32;(2019-12-20).&amp;#32;[https://thenextweb.com/facebook/2019/12/20/267-million-facebook-users-data-has-reportedly-been-leaked/ „267 million Facebook users' data has reportedly been leaked”]&amp;#32;(en-us)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://thenextweb.com/facebook/2019/12/20/267-million-facebook-users-data-has-reportedly-been-leaked/&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;.&amp;#32;Pristupljeno 2019-12-21&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=267+million+Facebook+users%27+data+has+reportedly+been+leaked&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Ghoshal&amp;rft.aufirst=Abhimanyu&amp;rft.au=Ghoshal%2C%26%2332%3BAbhimanyu&amp;rft.date=2019-12-20&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fthenextweb.com%2Ffacebook%2F2019%2F12%2F20%2F267-million-facebook-users-data-has-reportedly-been-leaked%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Razgovor:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

====Podaci i aktivnost na mobitelima====
{{Main|Onavo}}
Facebook je koristio [[Virtuelna privatna mreža|VPN]] Onavo Protect za skupljanje informacija o korisničkom [[web-saobraćaj]]u i korištenju aplikacije. Ovo je omogućilo Facebooku da prati performans svojih suparnika.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/the-new-copycats-how-facebook-squashes-competition-from-startups-1502293444|title=The New Copycats: How Facebook Squashes Competition From Startups|last=Morris|first=Betsy|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-08-09|work=Wall Street Journal|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-08-15|last2=Seetharaman|first2=Deepa|issn=0099-9660}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.foxbusiness.com/features/2017/08/09/new-copycats-how-facebook-squashes-2.html|title=The New Copycats: How Facebook Squashes -2-|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-08-09|work=Fox Business|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-08-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.engadget.com/2017/08/13/facebook-knew-about-snap-struggles-through-app-tracking/ „Facebook knew about Snap's struggles months before the public”]&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.engadget.com/2017/08/13/facebook-knew-about-snap-struggles-through-app-tracking/&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;reference-accessdate&quot;&gt;.&amp;#32;Pristupljeno 2017-08-15&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+knew+about+Snap%27s+struggles+months+before+the+public&amp;rft.atitle=&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.engadget.com%2F2017%2F08%2F13%2Ffacebook-knew-about-snap-struggles-through-app-tracking%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Razgovor:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; Medijski članci su klasifikovali Onavo Protect kao [[spyware]].&lt;ref&gt;{{cite news|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-03|title=Apple makes Facebook pull its spyware(ish) VPN from the App Store|url=https://www.fastcompany.com/90224974/apple-makes-facebook-pull-its-spywareish-vpn-from-the-app-store|website=Fast Company|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Tom|last=McKay|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-03|title=Facebook Pulls Its Data-Harvesting Onavo VPN From App Store After Apple Says It Violates Rules|url=https://gizmodo.com/facebook-pulls-its-data-harvesting-onavo-vpn-from-app-s-1828541718|website=Gizmodo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mashable&quot;&gt;{{cite news|first=Jack|last=Morse|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-03|title=Facebook to pull its creepy VPN Onavo from App Store after Apple pushback|url=https://mashable.com/article/facebook-pulls-onavo-from-app-store/|website=Mashable}}&lt;/ref&gt; U avgustu 2018, Facebook je uklonio aplikaciju kao odgovor na pritisak od Applea, koji je tvrdio da narušava njihove smjernice.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://techcrunch.com/2018/08/22/apple-facebook-onavo/|title=Apple removed Facebook's Onavo from the App Store for gathering app data|work=TechCrunch|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theverge.com/2018/8/22/17771298/facebook-onavo-protect-apple-app-store-pulled-privacy-concerns|title=Facebook will pull its data-collecting VPN app from the App Store over privacy concerns|work=The Verge|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-23}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016, Facebook Research je pokrenuo Projekat Atlas, nudeći nekim korisnicima između godišta 13 i 35 i do 20 dolara mjesečno u zamjenu za njihove lične podatke, uključujući upotrebljavanje aplikacije, historiju web-pretraživanja, historiju lokacije, lične poruke, slike, videa, imejlove i historiju narudžbi na Amazonu.&lt;ref&gt;{{cite web|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-30|title=Facebook pays teens to install VPN that spies on them|url=http://social.techcrunch.com/2019/01/29/facebook-project-atlas/|first=John|last=Constine|website=TechCrunch|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-29|archive-date=2020-11-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20201119184403/https://social.techcrunch.com/2019/01/29/facebook-project-atlas/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Recode Jan 2019&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.recode.net/2019/1/30/18203231/apple-banning-facebook-research-app|title=Apple says it's banning Facebook's research app that collects users' personal information|last=Wagner|first=Kurt|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-30|website=Recode|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-30|archive-date=2022-06-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20220609072355/https://www.vox.com/2019/1/30/18203231/apple-banning-facebook-research-app}}&lt;/ref&gt; U januaru 2019, ''[[TechCrunch]]'' je prijavio projekat. Ovo je dovelo do toga da Apple privremeno opozove Facebookove certifikate {{abbr|EDP-a|Enterprise Developer Program}} na jedan dan, sprečavajući Facebook Research od operiranja na iOS uređajima i onemogućavajući Facebookove unutrašnje iOS aplikacije.&lt;ref name=&quot;Recode Jan 2019&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Tom|last=Warren|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-30|title=Apple blocks Facebook from running its internal iOS apps|url=https://www.theverge.com/2019/1/30/18203551/apple-facebook-blocked-internal-ios-apps|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-30|website=The Verge}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Mike|last=Isaac|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-02|title=Apple Shows Facebook Who Has the Power in an App Dispute|url=https://www.nytimes.com/2019/01/31/technology/apple-blocks-facebook.html|newspaper=The New York Times|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-31|issn=0362-4331|via=NYTimes.com}}&lt;/ref&gt;

''[[Ars Technica]]'' je prijavila u aprilu 2018. da je Facebook Android aplikacija preuzimala korisničke podatke, uključujući telefonske pozive i tekstualne poruke, od 2015.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Sean|last=Gallagher|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-31|title=Facebook scraped call, text message data for years from Android phones [Updated]|url=https://arstechnica.com/information-technology/2018/03/facebook-scraped-call-text-message-data-for-years-from-android-phones/|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-24|website=Ars Technica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://mashable.com/2018/03/25/facebook-android-phone-call-data-gathering/|title=Facebook's app has been collecting Android phone data for years on some devices|last=Rosenberg|first=Adam|website=Mashable|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.theverge.com/2018/3/25/17160944/facebook-call-history-sms-data-collection-android Facebook has been collecting call history and SMS data from Android devices] ''The Verge''&lt;/ref&gt; U maju 2018, nekoliko korisnika Androida predalo je tužbu klasne akcije protiv Facebooka zbog narušavanja njihove privatnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.jurist.org/news/2018/05/android-users-file-lawsuit-against-facebook-for-invasion-of-privacy/|title=Android users file lawsuit against Facebook for invasion of privacy|work=jurist.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author=Buckner, Gabriella|url=http://www.itpro.co.uk/data-mining/31107/facebook-faces-class-action-lawsuit-for-android-call-and-message-data-scraping|title=Facebook faces class action lawsuit for Android call and message data scraping|work=itpro.co.uk|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-05-14|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-07}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2020, Facebook je pokrenuo stranicu Off-Facebook Activity, koja omogućava korisnicima da vide informacije koje Facebook prikuplja o njihovim aktivnostima koje ne uključuju Facebook.&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/off-facebook-activity Off-Facebook Activity]&lt;/ref&gt; Kolumnista ''[[Washington Post|Vašington posta]]'' Geoffrey A. Fowler otkrio je da ovo uključuje i koje druge aplikacije je koristio na svom mobitelu, čak i kada je aplikacija Facebooka bila zatvorena, kao i koje druge veb-sajtove je posjećivao na svom mobitelu, te koja ''{{lang|en|in-store}}'' plaćanja je vršio od afiliranih poslova čak i kada mu je mobitel bio potpuno ugašen.&lt;ref&gt;Geoffrey A. Fowler, washingtonpost.com: [https://www.washingtonpost.com/technology/2020/01/28/off-facebook-activity-page/ „Facebook will now show you exactly how it stalks you — even when you’re not using Facebook”], [https://web.archive.org/web/20220523232908/https://www.washingtonpost.com/technology/2020/01/28/off-facebook-activity-page/ arh.], 28. 1. 2020, Pristupljeno 24. 5. 2022.&lt;/ref&gt;

====Javna izvinjenja====
Kompanija se prvi put izvinila za svoje zloupotrebe privatnosti 2009.&lt;ref&gt;{{Cite book|url={{google books|plainurl=y|id=SzxDTGGr80EC|page=119}}|title=Business Ethics For Dummies|last=Bowie|first=Norman E.|last2=Schnieder|first2=Meg|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-02-09|publisher=John Wiley &amp; Sons|isbn=9781118020623}}&lt;/ref&gt;

Izvinjenja Facebooka nalazila su se u novinama, na televiziji, blog postovima i Facebooku.&lt;ref name=&quot;auto3&quot; /&gt; Dana 25. marta 2018, vodeći američki i britanski listovi objavili su dodatke preko cijelih stranica sa ličnim izvinjenjima Zuckerberga. Zuckerberg je iskazao javno verbalno izvinjenje na [[CNN|CNN-u]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theverge.com/2018/3/25/17161398/facebook-mark-zuckerberg-apology-cambridge-analytica-full-page-newspapers-ads|title=Mark Zuckerberg apologizes for Facebook's data privacy scandal in full-page newspaper ads|last=Statt|first=Nick|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-25|website=The Verge|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06|archive-date=2020-12-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20201224105735/https://www.theverge.com/2018/3/25/17161398/facebook-mark-zuckerberg-apology-cambridge-analytica-full-page-newspapers-ads|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; U maju 2010, izvinio se za protivrječnosti u podešavanjima privatnosti.&lt;ref name=&quot;auto3&quot;&gt;{{Cite magazine|url=https://www.wired.com/story/facebook-a-history-of-mark-zuckerberg-apologizing/|title=A Short History of Facebook's Privacy Gaffes|last=Hempel|first=Jessi|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-30|magazine=WIRED|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06|issn=1059-1028}}&lt;/ref&gt;

Prethodno, Facebook je imao podešavanja privatnosti raštrkana na preko 20 stranica, ali sada su sva podešavanja privatnosti na jednoj stranici, čime je teže aplikacijama trećih strana da pristupe korisnikovim ličnim informacijama.&lt;ref name=&quot;auto2&quot; /&gt; Pored javnog izvinjavanja, Facebook je rekao da će revidirati i provjeriti hiljade aplikacija koje pokazuju „sumnjive aktivnosti”, u pokušaju da se pobrinu da se ovakva narušavanja privatnosti ne ponove.&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{cite web|title=Social Media/polls Show Low Trust In Facebook|url=https://www.digitaltrends.com/social-media/polls-show-low-trust-facebook/|website=www.digitaltrends.com|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06}}&lt;/ref&gt; Godine 2010, u izvještaju po pitanju privatnosti, istraživački projekat je izjavio da nije dostupno mnogo informacija po pitanju posljedica toga šta ljudi otkrivaju onlajn, tako da jedino što je uglavnom dostupno jesu izvještaji učinjeni dostupnim preko popularnih medija.&lt;ref name=&quot;christofides2011&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.priv.gc.ca/en/opc-actions-and-decisions/research/funding-for-privacy-research-and-knowledge-translation/completed-contributions-program-projects/2009-2010/p_200910_06/|title=Privacy and Disclosure on Facebook: Youth &amp;amp; Adults' Information Disclosure and Perceptions of Privacy Risks - Contributions Program 2009-2010|publisher=Office of the Privacy Commissioner of|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-31|website=www.priv.gc.ca|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06|last=Christofides|first=E.|last2=Muise|first2=A.|last3=Desmarais|first3=S.}}&lt;/ref&gt; Godine 2017, bivši zvaničnik Facebooka diskutovao je kako platforme društvenih medija doprinose tome da se razmrsi „tkanina društva”.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2017/dec/11/facebook-former-executive-ripping-society-apart|title=Former Facebook executive: social media is ripping society apart|last=Wong|first=Julia Carrie|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-12|work=The Guardian|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-06|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt;

===Sadržaj&lt;span id=&quot;Nasilje, teorije zavjere i frindž diskurs&quot;&gt;&lt;/span&gt;===
:''Dalje informacije: [[Kriticizam Facebooka#Sadržaj]]''
Facebook se oslanja na svoje korisnike za generisanje sadržaja koji veže korisnike sa servisom. Kompanija je dobila više kritika zbog dopuštanja sadržaja na koji je bilo primjedbi, uključujući teorije zavjere i 'fringe' diskurs,&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite news|last=Roose|first=Kevin|url=https://www.nytimes.com/2018/07/27/technology/alex-jones-facebook-youtube.html|title=Facebook and YouTube Give Alex Jones a Wrist Slap|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04}}&lt;/ref&gt; te zbog zabranjivanja drugog sadržaja koji smatraju neprimjerenim.

Kritikovan je kao vektor za ’lažne vijesti’ i optužen da snosi odgovornost za teoriju zavjere da je SAD stvorio [[Islamska Država Irak i Levant|IDIL]],&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2014/08/27/world/middleeast/isis-conspiracy-theories-include-a-purported-american-plot.html|title=Borne by Facebook, Conspiracy Theory That U.S. Created ISIS Spreads Across Middle East|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04}}&lt;/ref&gt; lažne anti-Rohinja postove koje je vojska Mjanmara koristila za potpirivanje genocida i etničkog čišćenja,&lt;ref&gt;{{Cite news|last=Gowen|first=Annie|last2=Bearak|first2=Max|url=https://www.washingtonpost.com/world/asia_pacific/fake-news-on-facebook-fans-the-flames-of-hate-against-the-rohingya-in-burma/2017/12/07/2c1fe830-ca1f-11e7-b506-8a10ed11ecf5_story.html|title=Fake news on Facebook fans the flames of hate against the Rohingya in Burma|website=The Washington Post|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/10/15/technology/myanmar-facebook-genocide.html|title=Myanmar's Military Said to Be Behind Facebook Campaign That Fueled Genocide|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-15}}&lt;/ref&gt; omogućavanje djelovanja teoretičara zavjere oko Pucnjave u Osnovnoj školi „Sandy Hook”,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/commentisfree/2018/jul/25/mark-zuckerberg-facebook-sandy-hook-parents-open-letter|title=An open letter to Mark Zuckerberg from the parents of a Sandy Hook victim|last=Pozner|first=Leonard|last2=Rosa|first2=Veronique De La|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-25|website=the Guardian|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04|last3=Pozner|first3=parents of Noah}}&lt;/ref&gt; te antiizbjegličke napade u Njemačkoj.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/08/21/world/europe/facebook-refugee-attacks-germany.html|title=Facebook Fueled Anti-Refugee Attacks in Germany, New Research Suggests|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-21}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=MMller|first=Karsten|last2=Schwarz|first2=Carlo|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017|title=Fanning the Flames of Hate: Social Media and Hate Crime|doi=10.2139/ssrn.3082972|issn=1556-5068|ssrn=3082972}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RottingDemocracyBeauchamp&quot;&gt;{{cite web| url=https://www.vox.com/policy-and-politics/2019/1/22/18177076/social-media-facebook-far-right-authoritarian-populism| title=Social media is rotting democracy from within| last=Beauchamp| first=Zack| website=| publisher=Vox| date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-22| archiveurl=https://web.archive.org/web/20190125171545/https://www.vox.com/policy-and-politics/2019/1/22/18177076/social-media-facebook-far-right-authoritarian-populism|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-25}}&lt;/ref&gt; Vlada [[Filipini|Filipina]] takođe je koristila Facebook kao alatku da napada svoje kritičare.&lt;ref name=&quot;PhilippinesEtter&quot;&gt;{{cite web| url=https://www.bloomberg.com/news/features/2017-12-07/how-rodrigo-duterte-turned-facebook-into-a-weapon-with-a-little-help-from-facebook| title=What Happens When the Government Uses Facebook as a Weapon?| last=Etter| first=Lauren| website=| publisher=Bloomberg| date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-07| archiveurl=https://web.archive.org/web/20190124225207/https://www.bloomberg.com/news/features/2017-12-07/how-rodrigo-duterte-turned-facebook-into-a-weapon-with-a-little-help-from-facebook|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-24}}&lt;/ref&gt;

Profesor Ilya Somin izvijestio je da je bio predmet prijetnji smrću na Facebooku u aprilu 2018. od Cesara Sayoca, koji je prijetio da će ubiti njega i njegovu porodicu i „tijelima nahraniti floridske aligatore”. Sominovi prijatelji na Facebooku prijavili su komentare Facebooku, koji nije učinio ništa osim što je odaslao automatizovane poruke.&lt;ref&gt;{{cite web| url=http://reason.com/volokh/2018/10/27/mail-bomber-cesar-sayoc-threatened-me-on| title=Mail Bomber Cesar Sayoc Threatened Me on Facebook - Volokh Conspiracy| date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-27}}&lt;/ref&gt; Sayoc je kasnije uhapšen za pokušaje mejl-bombardovanja u SAD-u u oktobru, usmjerene prema demokratskim političarima.

Facebook je više puta mijenjao svoje politike sadržaja. U julu 2018, izjavili su da će „niže rangirati” članke koji su oni koji provjeravaju činjenice označili kao lažne, te ukloniti dezinformacije koje su poticale nasilje.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Frenkel|first=Sheera|title=Facebook to Remove Misinformation That Leads to Violence|url=https://www.nytimes.com/2018/07/18/technology/facebook-to-remove-misinformation-that-leads-to-violence.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-09|work=The New York Times|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-18}}&lt;/ref&gt; Zuckerberg je jednom izjavio da nije bilo jasno da li su negatori [[Holokaust]]a na Facebooku imali namjeru da obmane druge,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news|url=https://money.cnn.com/2018/07/20/media/facebook-infowars-false-news-misinformation/index.html|title=Facebook's rhetoric on misinformation doesn't match its actions|last=Darcy|first=Oliver|work=CNNMoney|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04|archive-date=2020-11-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20201109043540/https://money.cnn.com/2018/07/20/media/facebook-infowars-false-news-misinformation/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; za što se kasnije izvinio.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite news|url=https://money.cnn.com/2018/07/18/technology/zuckerberg-recode-holocaust/index.html|title=Mark Zuckerberg clarifies his Holocaust comments|last=Kelly|first=Heather|work=CNNMoney|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04|archive-date=2020-12-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20201213153202/https://money.cnn.com/2018/07/18/technology/zuckerberg-recode-holocaust/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Facebook je izjavio da sadržaj koji dobija „lažni” rejting od onih koji provjeravaju činjenice može da se demonetizuje i podvrgne dramatično umanjenoj distribuciji. Specifične postove i videa koji krše standarde zajednice može da ukloni Facebook.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

U maju 2019, Facebook je zabranio veliki broj „opasnih” komentatora sa svoje platforme, među kojima su i [[Alex Jones]], [[Louis Farrakhan]], [[Milo Yiannopoulos]], [[Paul Joseph Watson]], [[Paul Nehlen]], [[David Duke]] i [[Laura Loomer]], zbog navodne umiješanosti u „nasilje i mržnju”.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cnn.com/2019/05/02/tech/facebook-ban-louis-farrakhan-infowars-alex-jones-milo-laura-loomer/index.html|website=CNN|title=Facebook bans Louis Farrakhan, Milo Yiannopoulos, InfoWars and others from its platforms as 'dangerous'|author=Oliver Darcy|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nbcnews.com/tech/tech-news/facebook-bans-alex-jones-louis-farrakhan-others-facebook-instagram-n1001311|website=NBC News|title=Alex Jones, Louis Farrakhan, others banned from Facebook and Instagram|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-02|author=Michael Cappetta and Ben Collins}}&lt;/ref&gt;

U maju 2020, Facebook je pristao na preliminarnu nagodbu od 52 miliona eura za moderatore sadržaja na Facebooku koji su u SAD-u i u relaciji sa psihološkom traumom s kojom se suočava moderator zaposlen u kompaniji i kod drugih poslovnih ljudi.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;Newton,&amp;#32;Casey&amp;#32;(2020-05-12).&amp;#32;[https://www.theverge.com/2020/5/12/21255870/facebook-content-moderator-settlement-scola-ptsd-mental-health „Facebook will pay $52 million in settlement with moderators who developed PTSD on the job”]&amp;#32;(en)&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.theverge.com/2020/5/12/21255870/facebook-content-moderator-settlement-scola-ptsd-mental-health&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+will+pay+%2452+million+in+settlement+with+moderators+who+developed+PTSD+on+the+job&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Newton&amp;rft.aufirst=Casey&amp;rft.au=Newton%2C%26%2332%3BCasey&amp;rft.date=2020-05-12&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.theverge.com%2F2020%2F5%2F12%2F21255870%2Ffacebook-content-moderator-settlement-scola-ptsd-mental-health&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Razgovor:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; U svijetu ima više drugih pravnih pitanja za riješiti, uključujući Irsku.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation web&quot; &gt;[https://www.moderatorrights.com/blog/facebook-content-moderators-win-52m-compensation-settlement/ „Facebook Content Moderators Win $52m Compensation Settlement”]&amp;#32;(en-US).&amp;#32;2020-05-13&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.moderatorrights.com/blog/facebook-content-moderators-win-52m-compensation-settlement/&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+Content+Moderators+Win+%2452m+Compensation+Settlement&amp;rft.atitle=&amp;rft.date=2020-05-13&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.moderatorrights.com%2Fblog%2Ffacebook-content-moderators-win-52m-compensation-settlement%2F&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Razgovor:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

====InfoWars====
Facebook je kritikovan zbog dopuštanja [[InfoWars|InfoWars-u]] da objavljuje lažne tvrdnje i teorije zavjere.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.recode.net/2018/7/16/17577426/media-left-right-facebook-define-journalism|title=Media — both on the left and right — are pressing Facebook to define what journalism is|work=Recode|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04|archive-date=2019-04-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20190427042115/https://www.recode.net/2018/7/16/17577426/media-left-right-facebook-define-journalism}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.vanityfair.com/news/2018/07/how-facebooks-infowars-crisis-exposes-mark-zuckerbergs-hypocrisy?mbid=social_twitter|title=Why Facebook Won't Actually Ban Fake News|last=Kosoff|first=Maya|work=The Hive|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.buzzfeednews.com/article/charliewarzel/facebook-alex-jones-robertmueller-pedophile|title=Facebook Said Alex Jones' Threatening Rant Against Robert Mueller Doesn't Violate Its Rules|work=BuzzFeed News|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04}}&lt;/ref&gt; Facebook je branio svoje poteze po pitanju InfoWars-a izjavom „mi jednostavno ne mislimo da je banovanje Stranica za dijeljenje teorija zavjere ili lažnih vijesti pravi način...”.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Facebook je dao samo šest slučajeva u kojem je činjenično provjeren sadržaj sa stranice InfoWars u periodu septembra 2017. – jula 2018.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Godine 2018, InfoWars je lažno tvrdio da su preživjeli iz pucnjave u Parklandu bili „glumci”. Facebook je zamilio da se ukloni sadržaj InfoWars-a kojim se pravi ova tvrdnja, mada su videa InfoWars-a kojima su se zagovarale lažnje tvrdnje bila ostavljena, čak iako je Facebook kontaktiran oko videa.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Facebook je izjavio da ih se u videima nikada nije ''eksplicitno'' nazivalo glumcima.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Facebook je takođe dozvolio da ostanu videa InfoWars-a u kojima se dijelila teorija zavjere Pizzagate.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Krajem jula 2018. Facebook je ukinuo lični profil čelnika InfoWars-a Alexa Jonesa na 30 dana.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://money.cnn.com/2018/07/26/media/facebook-infowars-alex-jones/index.html|title=Facebook suspends personal profile of InfoWars founder Alex Jones|last=Darcy|first=Oliver|work=CNNMoney|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-04|archive-date=2021-02-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20210216061526/https://money.cnn.com/2018/07/26/media/facebook-infowars-alex-jones/index.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Početkom avgusta 2018, Facebook je banovao četiri najaktivnije stranice povezane sa InfoWars-om zbog govora mržnje.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.thedailybeast.com/facebook-and-apple-itunes-ban-alex-jones-as-internet-giants-silence-infowars|title=Facebook and Apple iTunes Ban Alex Jones as Internet Giants Silence Infowars|last=Ross|first=Jamie|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-06|work=The Daily Beast|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-06}}&lt;/ref&gt;

===Politička manipulacija===
:''V. takođe: [[Internet propaganda sponorisana od države|CIA-in uticaj na javno mnijenje]]''
Godine 2018, Facebook je izjavio da je, te godine, identifikovao „koordinisano neautentično ponašanje” kod „mnogih Stranica, Grupa i naloga stvorenih da raspiruju političku debatu, uključujući one u SAD-u, na Srednjem Istoku, u Rusiji i u UK-u”.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Gleicher|first=Nathaniel|last2=Rodriguez|first2=Oscar|title=Removing Additional Inauthentic Activity from Facebook|url=https://newsroom.fb.com/news/2018/10/removing-inauthentic-activity/|publisher=Facebook Newsroom|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-27|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-11}}&lt;/ref&gt;

Kampanjama kojima je upravljala britanska obavještajna agencija, pod imenom [[Joint Threat Research Intelligence Group]] (Obavještajna grupa za istraživanje udruženih prijetnji), uveliko je spadala u dvije kategorije: sajber napadi i ulaganje napora za propagandu. Potonje uključuje „masovno slanje poruka” i „proguravanje priča” preko sajtova društvenih medija poput Facebooka.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Snowden Docs: British Spies Used Sex and 'Dirty Tricks'|url=https://www.nbcnews.com/news/investigations/snowden-docs-british-spies-used-sex-dirty-tricks-n23091|publisher=[[NBC News]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Snowden leaks: GCHQ 'attacked Anonymous' hackers|url=https://www.bbc.co.uk/news/technology-26049448|publisher=BBC|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-05}}&lt;/ref&gt; Izraelski [[Jewish Internet Defense Force|JIDF]], kineska [[Partija 50 Cent]] i turski [[AK trolovi]] takođe fokusiraju svoju pažnju na platforme društvenih medija kao što je Facebook.&lt;ref&gt;{{cite news|title=China's 'troll factory' targeting Taiwan with disinformation prior to election|url=https://www.taiwannews.com.tw/en/news/3568146|work=Taiwan News|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-05-11}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Trolls, bots and shutdowns: This is how Turkey manipulates public opinion|url=https://ahvalnews.com/freedoms/trolls-bots-and-shutdowns-how-turkey-manipulates-public-opinion|work=Ahval|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-11-17|access-date=2019-12-17|archive-date=2020-11-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190541/https://ahvalnews.com/freedoms/trolls-bots-and-shutdowns-how-turkey-manipulates-public-opinion|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Jewish Internet Defense Force 'seizes control' of anti-Israel Facebook group|url=https://www.jpost.com/Jewish-World/Jewish-News/Jewish-Internet-Defense-Force-seizes-control-of-anti-Israel-Facebook-group|work=The Jerusalem Post|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-07-29}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Morrison|first=Sarah|title=Jewish Activist Battles For Israel on Facebook|publisher=Israel National News|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-03-04|url=http://www.israelnationalnews.com/News/News.aspx/125783}}&lt;/ref&gt;

U julu 2018, Samantha Bradshaw, koautorica izvještaja sa [[Oxford Internet Institute|OII-ja]] i Univerziteta Oksford, rekla je: „Broj zemalja gdje se formalno organizovana manipulacija preko društvenih medija javlja uveliko se povećao, sa 28 na 48 zemalja globalno. Većina rasta dolazi od političkih partija koje šire dezinformacije i vijesti-smeće kada su izborni periodi.”&lt;ref&gt;{{cite news|title=Social media manipulation rising globally, new report warns|url=http://www.ox.ac.uk/news/2018-07-20-social-media-manipulation-rising-globally-new-report-warns|publisher=University of Oxford|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-20|archive-date=2020-11-12|access-date=2019-12-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20201112035625/https://www.ox.ac.uk/news/2018-07-20-social-media-manipulation-rising-globally-new-report-warns|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2018, ''The Daily Telegraph'' je objavio da je Facebook „banovao stotine stranica i naloga za koje kaže da su fradulentno punili sajt partijskim političkim sadržajem – s tim da su dolazili iz SAD-a a nisu bili povezani sa Rusijom”.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook: Most political trolls are American, not Russian|url=https://www.telegraph.co.uk/technology/2018/10/11/facebook-political-trolls-american-not-russian/|work=The Daily Telegraph|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-12}}&lt;/ref&gt;

U decembru 2018, ''The Washington Post'' je izvijesio da je „Facebook ukinuo nalog Jonathona Morgana, glavnog zvaničnika top istraživačke firme društvenih medija” [[New Knowledge]], „nakon izvještaja da su on i drugi bili uključeni u operaciji širenja dezinformacija” na Facebooku i Twitteru tokom Specijalnih izbora za Senat SAD-a u Alabami 2017.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Facebook suspends five accounts, including that of a social media researcher, for misleading tactics in Alabama election |url=https://www.washingtonpost.com/technology/2018/12/22/facebook-suspends-five-accounts-including-social-media-researcher-misleading-tactics-alabama-election/ |work=The Washington Post |date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-12-22}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Democratic operatives created fake Russian bots designed to link Kremlin to Roy Moore in Alabama race |url=https://www.foxnews.com/politics/democratic-operatives-created-fake-russian-bots-in-alabama-race-designed-to-link-kremlin-to-republican-roy-moore |work=Fox News |date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-12-20}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2019, Facebook je izjavio da je uklonio 783 naloga, stranice i grupe povezane sa Iranom, zbog uključenosti u ono što je nazvano „koordinisanim neautentičnim ponašanjem”.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook Says It Removed 783 Accounts Tied to an Iranian Manipulation Campaign|url=http://fortune.com/2019/01/31/facebook-manipulation-campaign-iran-fake-news/|work=[[Fortune (magazine)|Fortune]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-31}}&lt;/ref&gt;

U maju 2019, privatna obavještajna agencija [[Archimedes Group]] (Grupa Arhimed) sa sjedištem u Tel Avivu banovana je s Facebooka zbog „koordinisanog neautentičnog ponašanja” nakon što je Facebook otkrio lažne korisnike u zemljama potsaharske Afrike, Latinskoj Americi i Jugozapadnoj Aziji.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-48349671|title=Is Facebook undermining democracy in Africa?|last=Madowo|first=Larry|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-06-08}}&lt;/ref&gt; Istrage Facebooka otkrile su da je Archimedes potrošio oko 1,1 miliona dolara na lažne reklame, plaćeno u brazilskim realima, izraelskim šekelima i američkim dolarima.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.smh.com.au/world/middle-east/change-reality-facebook-busts-israel-based-campaign-to-disrupt-elections-20190517-p51oad.html|title='Change reality': Facebook busts Israel-based campaign to disrupt elections|last=Satter|first=Isabel Debre and Raphael|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-16|website=The Sydney Morning Herald|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-06-08}}&lt;/ref&gt; Facebook je dao primjere političke interferencije Archimedes Groupa u Nigeriji, Senegealu, Togou, Angoli, Nigeru i Tunisu.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://newsroom.fb.com/news/2019/05/removing-coordinated-inauthentic-behavior-from-israel/|title=Removing Coordinated Inauthentic Behavior From Israel {{!}} Facebook Newsroom|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-06-08}}&lt;/ref&gt; {{abbr|ACDFRL|The Atlantic Council's Digital Forensic Research Lab}} izjavio je u izvještaju da „taktike koje koristi Archimedes Group, privatna kompanija, jako nalikuju na tipove taktika ratovanja informacijama koje koriste vlade, te Kremlj posebice”.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnn.com/2019/05/16/tech/facebook-takedown-israeli-company/index.html|title=Facebook says Israeli company used fake accounts to target African elections|last=Business|first=Donie O'Sullivan and Hadas Gold, CNN|website=CNN|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-06-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/facebook-bans-israeli-firm-over-fake-political-activity-11558030115|title=Facebook Bans Israeli Firm Over Fake Political Activity|last=Needleman|first=Sarah E.|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-16|work=Wall Street Journal|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-06-08|issn=0099-9660}}&lt;/ref&gt;

Dana 23. maja 2019, Facebook je objavio Izvještaj o ojačavanju standarda zajednice, ističući da je identifikovao nekoliko lažnih naloga preko umjetne inteligencije i ljudskog nadzora. U periodu šest mjeseci, oktobra 2018. – marta 2019, web-sajt društvenog medija uklonio je ukupno 3,39 milijardi lažnih naloga. Broj lažnih naloga je prema izvještaju iznosio preko 2,4 milijardi stvarnih ljudi na platformi.&lt;ref&gt;{{cite_web|url=https://www.npr.org/2019/05/23/726353723/facebook-removed-nearly-3-2-billion-fake-accounts-in-last-six-months|title=Facebook Removed Nearly 3.4 Billion Fake Accounts In 6 Months|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-23|publisher=National Public Radio}}&lt;/ref&gt;

U julu 2019, Facebook je unaprijedio svoje mjere za borbu protiv deceptivne političke propagande i druge zloupotrebe servisa. Kompanija je uklonila preko 1.800 naloga i stranica kojima se upravljalo iz Rusije, Tajlanda, Ukrajine i Hondurasa.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-facebook-accounts/facebook-removes-fake-accounts-from-thailand-russia-ukraine-honduras-idUSKCN1UK0KE|title=Facebook removes fake accounts from Thailand, Russia, Ukraine, Honduras|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-07-25|work=Reuters}}&lt;/ref&gt;

Dana 30. oktobra 2019, Facebook je obrisao nekoliko naloga zaposlenika koji su radili za izraelsku [[NSO grupa|NSO grupu]], izjavivši da su nalozi „obrisani jer ne poštuju naše uslove”. Brisanja su došla nakon što je WhatsApp tužio izraelsku firmu na nadziranje zbog pokušaja stavljanja spywarea u 1.400 uređaja.&lt;ref&gt;{{cite_web|url=https://qudsnen.co/facebook-deletes-accounts-of-workers-at-nso-israeli-firm/|title=Facebook deletes accounts of workers at NSO Israeli firm|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-01|website=Quds News Network|archivedate=2020-08-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200817171324/https://qudsnen.co/facebook-deletes-accounts-of-workers-at-nso-israeli-firm/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

====Rusko uplitanje====
:''V. takođe: [[Agencija za istraživanje interneta|Rusko uplitanje u Izbore u SAD-u 2016.]]''
Godine 2018, specijalni savjetnik [[Robert Mueller]] optužio je 13 ruskih državljana i tri ruske organizacije za „uključivanje u operacije radi ometanja američkog političkog i izbornog procesa, uključujući predsjedničke izbore 2016”.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Internet Research Agency indicted: Who is the Russian company behind the fake Facebook ads?|url=https://www.foxnews.com/tech/internet-research-agency-indicted-who-is-the-russian-company-behind-the-fake-facebook-ads|work=Fox News|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-02-16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=13 Russians Indicted as Mueller Reveals Effort to Aid Trump Campaign|url=https://www.nytimes.com/2018/02/16/us/politics/russians-indicted-mueller-election-interference.html|work=The New York Times|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-02-16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Exposing Russia's Effort to Sow Discord Online: The Internet Research Agency and Advertisements|url=https://intelligence.house.gov/social-media-content/|website=intelligence.house.gov|publisher=Permanent Select Committee on Intelligence|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-27|archive-date=2021-01-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20210128044519/https://intelligence.house.gov/social-media-content/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Mueller je kontaktirao Facebook poslije izjave kompanije da je prodato preko 100.000 dolara vrijednih reklama kompaniji ([[Internet Research Agency|IRA]]) s vezama s ruskom obavještajnom zajednicom, prije [[Predsjednički izbori u SAD 2016.|Predsjedničkih izbora u SAD-u 2016]].&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.wsj.com/articles/facebook-gave-special-counsel-robert-mueller-more-details-on-russian-ad-buys-than-congress-1505514552|title=Facebook Gave Special Counsel Robert Mueller More Details on Russian Ad Buys Than Congress|last=Seetharaman|first=Deepa|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-15|work=Wall Street Journal|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-15|last2=Tau|first2=Byron|issn=0099-9660|last3=Harris|first3=Shane}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook sold $100,000 of political ads to fake Russian accounts during 2016 US election|url=https://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/facebook-russia-ads-us-election-political-adverts-trump-putin-fake-news-a7933461.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24|work=[[The Independent]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-06}}&lt;/ref&gt; U septembru 2017, glavni sigurnosni zvaničnik Facebooka [[Alex Stamos]] napisao je da je kompanija „otkrila otprilike 100.000 dolara potrošenog novca na reklame od juna 2015. do maja 2017. – povezano s cca 3.000 reklama – povezano sa oko 470 neautentičnih naloga i Stranica koji krše naše smjernice. Naša analiza sugeriše da su ovi nalozi i Stranice povezane jedni s drugim i vjerovatno se upravlja s njima iz Rusije.”.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook Says Russian Accounts Bought $100,000 in Ads During the 2016 Election|url=http://time.com/4930532/facebook-russian-accounts-2016-election/|work=Time|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-06|access-date=2019-12-17|archive-date=2021-02-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20210209193837/https://time.com/4930532/facebook-russian-accounts-2016-election/}}&lt;/ref&gt; Kampanje Clintonove i Trumpa potrošile su 81 milion dolara na Facebook reklame.&lt;ref&gt;{{cite news|title=New Studies Show Pundits Are Wrong About Russian Social-Media Involvement in US Politics|url=https://www.thenation.com/article/russiagate-elections-interference/|work=The Nation|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-12-28|access-date=2019-12-17|archive-date=2019-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20190603215617/https://www.thenation.com/article/russiagate-elections-interference/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Kompanija je obećala punu saradnju u Muellerovoj istrazi, te pružila sve informacije o ruskom reklamiranju.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cnbc.com/2017/09/06/facebook-gave-special-counsel-robert-mueller-data-on-russian-ads-report-says.html|title=Facebook gave special counsel Robert Mueller data on Russian ads, report says|last=Castillo|first=Michelle|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-07}}&lt;/ref&gt; Članovi obavještajnih komiteta Doma i Senata tvrdili su da je Facebook zadržavao informacije koje su iluminirale rusku kampanju propagande.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/politics/facebooks-openness-on-russia-questioned-by-congressional-investigators/2017/09/18/060e1ee4-9c90-11e7-9083-fbfddf6804c2_story.html|title=Facebook's openness on Russia questioned by congressional investigators|last=Leonnig|first=Carol D.|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-18|work=Washington Post|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-19|last2=Dwoskin|first2=Elizabeth|issn=0190-8286|last3=Timberg|first3=Craig}}&lt;/ref&gt; Ruski operativci su koristili Facebook da organizuju skupove [[Black Lives Matter]] (Životi crnaca su važni)&lt;ref&gt;{{cite news|title=Russians trolls organized a protest in the US|url=https://edition.cnn.com/videos/us/2018/06/25/russia-protest-philando-castile-distorting-truth-orig.cnn/video/playlists/russian-trolls-exploit-philando-castiles-death/|work=CNN|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-06-25}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Did Russian hackers organize Philando Castile protest? Activists say no|url=http://www.startribune.com/local-organizers-doubt-reports-of-russian-ties-to-castile-protest/454368633/|work=[[Star Tribune]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-11-01|access-date=2019-12-17|archive-date=2020-11-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20201125173146/https://www.startribune.com/local-organizers-doubt-reports-of-russian-ties-to-castile-protest/454368633/}}&lt;/ref&gt; kao i antiimigrantske skupove na tlu SAD-a,&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.thedailybeast.com/exclusive-russia-used-facebook-events-to-organize-anti-immigrant-rallies-on-us-soil|title=Exclusive: Russia Used Facebook Events to Organize Anti-Immigrant Rallies on U.S. Soil|last=Ackerman|first=Ben Collins{{!}}Kevin Poulsen{{!}}Spencer|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-12|work=The Daily Beast|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-12}}&lt;/ref&gt; a takođe i skupove protiv Clintonove&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.businessinsider.com/facebook-group-russia-texas-anti-immigrant-rallies-2017-9|title=Shuttered Facebook group that organized anti-Clinton, anti-immigrant rallies across Texas was linked to Russia|work=Business Insider|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-14|archive-date=2017-09-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20170913202902/https://amp.businessinsider.com/facebook-group-russia-texas-anti-immigrant-rallies-2017-9|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; i skupove za Donalda Trumpa te protiv njega.&lt;ref&gt;[http://fortune.com/2018/02/17/russian-organized-rallies-election-meddling/ „Russians Staged Rallies For and Against Trump to Promote Discord, Indictment Says”]. ''[[Fortune (magazine)|Fortune]]''. 2018-02-17.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.thedailybeast.com/russians-appear-to-use-facebook-to-push-pro-trump-flash-mobs-in-florida|title=Exclusive: Russians Appear to Use Facebook to Push Trump Rallies in 17 U.S. Cities|last=Ackerman|first=Ben Collins{{!}}Gideon Resnick{{!}}Kevin Poulsen{{!}}Spencer|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-20|work=The Daily Beast|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-20}}&lt;/ref&gt; Facebook reklame su se takođe koristile za eksploataciju podjela oko crnačkog političkog aktivizma i muslimana, simultanim slanjem nedosljednih poruka različitim korisnicma na osnovu njihovih političkih i demografskih karakteristika, kako bi se stvarala pomutnja.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.washingtonpost.com/business/technology/russian-operatives-used-facebook-ads-to-exploit-divisions-over-black-political-activism-and-muslims/2017/09/25/4a011242-a21b-11e7-ade1-76d061d56efa_story.html|title=Russian operatives used Facebook ads to exploit divisions over black political activism and Muslims|last=Dwoskin|first=Adam Entous, Craig Timberg and Elizabeth|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-25|work=Washington Post|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-25|issn=0190-8286}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://money.cnn.com/2017/09/27/media/facebook-black-lives-matter-targeting/index.html „Exclusive: Russian-bought Black Lives Matter ad on Facebook targeted Baltimore and Ferguson”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180714105658/https://money.cnn.com/2017/09/27/media/facebook-black-lives-matter-targeting/index.html |date=2018-07-14 }}. CNN. 2017-09-28.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.thedailybeast.com/exclusive-russians-impersonated-real-american-muslims-to-stir-chaos-on-facebook-and-instagram|title=Exclusive: Russians Impersonated Real American Muslims to Stir Chaos on Facebook and Instagram|last=Ackerman|first=Ben Collins{{!}}Kevin Poulsen{{!}}Spencer|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-27|work=The Daily Beast|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-28}}&lt;/ref&gt; Zuckerberg je izjavio da žali što je odbacio brigu oko ruskog uticaja na Predsjedničke izbore u SAD-u 2016.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.cnbc.com/2017/09/27/mark-zuckerberg-says-facebook-impact-on-2016-election-went-beyond-ads.html|title=Mark Zuckerberg responds to Trump, regrets he dismissed election concerns|last=Shinal|first=John|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-27|work=CNBC|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-27}}&lt;/ref&gt;

Rusko-američki milijarder [[Yuri Milner]], koji se sprijateljio sa Zuckerbergom&lt;ref name=&quot;auto4&quot;&gt;[https://www.icij.org/investigations/paradise-papers/kremlin-owned-firms-linked-major-twitter-facebook-investments-icij/ „Kremlin-owned Firms Linked to Major Investments in Twitter and Facebook”]. ''International Consortium of Investigative Journalists – ICIJ''. 2017-11-05.&lt;/ref&gt; između 2009. i 2011. imao je podršku Kremlja za svoje investicije u Facebook i Twitter.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2017/11/05/world/yuri-milner-facebook-twitter-russia.html|title=Kremlin Cash Behind Billionaire's Twitter and Facebook Investments|last=Drucker|first=Jesse|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-11-05|work=The New York Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-11-06|issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;

U januaru 2019, Facebook je uklonio 289 Stranica i 75 koordinisanih naloga povezanih sa novinskom agencijom u vlasništvu ruske državne agencije [[Sputnik (novinska agencija)|Sputnik]], koja se lažno predstavljala kao nezavisna agencija za vijesti ili Stranica opšteg interesa.&lt;ref name=DaFN&gt;{{cite web|title=Disinformation and 'fake news': Final Report|url=https://publications.parliament.uk/pa/cm201719/cmselect/cmcumeds/1791/179109.htm|website=publications.parliament.uk|publisher=Digital, Culture, Media and Sport Committee – House of Commons|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Gleicher|first=Nathaniel|title=Removing Coordinated Inauthentic Behavior from Russia|url=https://newsroom.fb.com/news/2019/01/removing-cib-from-russia/|publisher=Facebook Newsroom|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-17}}&lt;/ref&gt; Facebook je kasnije identifikovao i uklonio dodatnih 1.907 naloga povezanih s Rusijom za koje se otkrilo da ih karakterizira uključenost u „koordinisano neautentično ponašanje”.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cuthbertson|first=Antony|title=Facebook removes thousands more Russian accounts|url=https://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/facebook-russia-bots-brexit-account-iran-instagram-a8840256.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24|work=[[The Independent]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-03-26}}&lt;/ref&gt; Godine 2018, izvještaj odabranog komiteta britanskog [[Department for Digital, Culture, Media and Sport|DCMS-a]] kritikovao je Facebook zbog toga što odbija da istraži zloupotrebu njegove platforme od strane Ruske vlade, te zbog toga što umanjuje opseg problema.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Disinformation and 'fake news': Interim Report|url=https://publications.parliament.uk/pa/cm201719/cmselect/cmcumeds/363/36308.htm|website=publications.parliament.uk|publisher=Digital, Culture, Media and Sport Committee – House of Commons}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Cadwalladr|first=Carole|authorlink=Carole Cadwalladr|title=A withering verdict: MPs report on Zuckerberg, Russia and Cambridge Analytica|url=https://www.theguardian.com/technology/2018/jul/28/dcms-report-fake-news-disinformation-brexit-facebook-russia|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24|work=[[The Observer]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-07-28}}&lt;/ref&gt;

U februaru 2019, [[Glenn Greenwald]] je napisao da je kompanija za sajber sigurnost New Knowledge, koja stoji iza jednog od izvještaja Senata o ruskoj inteferenciji u izborima društvenim medijima, „uhvaćena samo šest sedmica prije kako je uključena u masivnu prevaru radi stvaranja fiktivnih ruskih trol naloga na Facebooku i Twitteru kako bi se tvrdilo da Kremlj radi na tome da demokratski nominovani kandidat za Senat Doug Jones u Alabami bude poražen. ''The New York Times'', kada je otkrivao prevaru, citirao je izvještaj New Knowledgea koji se razmetao fabrikacijama...”.&lt;ref&gt;{{cite news|title=NBC News, to Claim Russia Supports Tulsi Gabbard, Relies on Firm Just Caught Fabricating Russia Data for the Democratic Party|url=https://theintercept.com/2019/02/03/nbc-news-to-claim-russia-supports-tulsi-gabbard-relies-on-firm-just-caught-fabricating-russia-data-for-the-democratic-party/|work=The Intercept|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|title=Secret Experiment in Alabama Senate Race Imitated Russian Tactics|url=https://www.nytimes.com/2018/12/19/us/alabama-senate-roy-jones-russia.html|work=The New York Times|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-12-19}}&lt;/ref&gt;

====Propaganda protiv Rohinja====
:''V. takođe: [[Progon muslimana u Mjanmaru]]''
Godine 2018, Facebook je ukinuo 536&lt;!--425+46+52+13--&gt; Facebook Stranica, 17 Facebook Grupa, 175&lt;!--135+12+18+10--&gt; Facebook naloga i 16&lt;!--15+1--&gt; Instagram naloga povezanih s mjanmarskom vojskom. Kolektivno, njih je pratilo preko 10 miliona ljudi.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Removing Myanmar Military Officials From Facebook|url=https://newsroom.fb.com/news/2018/08/removing-myanmar-officials/|publisher=Facebook Newsroom|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-27}}&lt;/ref&gt; ''The New York Times'' je izjavio:&lt;ref&gt;{{cite news|last=Mozur|first=Paul|title=A Genocide Incited on Facebook, With Posts From Myanmar's Military|url=https://www.nytimes.com/2018/10/15/technology/myanmar-facebook-genocide.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-27|work=[[The New York Times]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-15}}&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|nakon mjeseci izvještaja o anti-Rohinja propagandi na Facebooku, kompanija je priznala da je bila prespora po pitanju djelovanja u Mjanmaru. Do tada, više od 700.000 Rohinja je napustilo zemlju za godinu, kao dio onoga što su zvaničnici Ujedinjenih nacija nazvali „udžbeničkim primjerom etničkog čišćenja”.}}

====Facebookovo saučesništvo u usponu Modija na vlast u Indiji====
Godine 2019, knjiga naslovljena ''The Real Face of Facebook in India'' (Stvarno lice Facebooka u Indiji),&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://thewire.in/politics/bjp-facebook-india-modi|title=The Past and Future of Facebook and BJP's Mutually Beneficial Relationship|website=The Wire}}&lt;/ref&gt; napisana u koautorstvu novinara ([[Paranjoy Guha Thakurta]] i Cyril Sam) navodi da je Facebook bio i direktno saučesnik u usponu, a i imao benefite od uspona, [[Narendra Modi|Modijevog]] [[Indijska narodna partija|BJP-a]] u [[Indija|Indiji]].

===Upravljanje kompanije===
Jedan od prvih investitora Facebooka i bivši Zuckerbergov mentor [[Roger McNamee]] opisao je Facebook kao „najcentralizovaniju strukturu za donošenje odluka koju je ikada susreo u velikoj kompaniji”.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2019/01/29/books/review/roger-mcnamee-zucked.html|title=An Anti-Facebook Manifesto, by an Early Facebook Investor|first=Tom|last=Bissell|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-29|via=NYTimes.com}}&lt;/ref&gt; [[Nathan Schneider]], profesor medijskih studija na Univerzitetu Colorado Boulder zagovarao je transformaciju Facebooka u [[platformska kooperacija|platformsku kooperaciju]] u vlasništvu korisnika i kojom će upravljati korisnici.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vice.com/en_us/article/qvxbgq/its-time-for-mark-zuckerberg-to-give-up-control-of-facebook|title=It's Time for Mark Zuckerberg to Give Up Control of Facebook|first=Nathan|last=Schneider|first2=Harry|last2=Cheadle|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-27}}&lt;/ref&gt;

Koosnivač Facebooka Chris Hughes kaže da CEO Mark Zuckerberg ima previše moći, da je kompanija trenutno monopol, te da je, kao rezultat, treba razdvojiti u nekoliko manjih kompanija. Hughes je pozvao na razdvajanje Facebooka u [[op-ed]]u ''The New York Timesa''. Hughes kaže da je zabrinut što se Zuckerberg okružio ljudima u timu koji ga ne izazivaju i da je kao rezultat, posao Američke vlade da ga drži odgovornim i obuzdava njegovu „neprovjeravanu moć”.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnet.com/news/facebook-co-founder-chris-hughes-calls-for-companys-breakup-zuckerberg/|title=Facebook co-founder Chris Hughes calls for company's breakup|first=Shelby|last=Brown|website=CNET}}&lt;/ref&gt; Hughes isto tako kaže da je „Markova moć bez presedana i protivamerička [''un-American'']”.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2019/05/09/opinion/sunday/chris-hughes-facebook-zuckerberg.html|title=Opinion &amp;#124; It's Time to Break Up Facebook|first=Chris|last=Hughes|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-09|via=NYTimes.com}}&lt;/ref&gt; Nekoliko američkih političara slaže se sa Hughesom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnet.com/news/more-politicians-side-with-chris-hughes-and-are-ready-to-split-up-facebook/|title=More politicians side with Facebook co-founder on breaking up company|first=Shelby|last=Brown|website=CNET}}&lt;/ref&gt; EU komesar za kompeticiju Margrethe Vestager izjavila je da je bi se razdvajanje Facebooka trebalo dogoditi samo kao „lijek krajnje nužde”, te da razdvajanje Facebooka ne bi riješilo probleme kojima Facebook podliježe.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.cnet.com/news/eu-competition-commissioner-facebook-breakup-would-be-last-resort/|title=EU competition commissioner: Facebook breakup would be 'last resort'|first=Katie|last=Collins|website=CNET}}&lt;/ref&gt;

====Litigacija====
Kompanija je bila predmet više litigacija.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://arstechnica.com/tech-policy/2016/01/appeals-court-upholds-deal-allowing-kids-images-in-facebook-ads/|title=Appeals court upholds deal allowing kids' images in Facebook ads|last=Farivar|first=Cyrus|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-01-07|website=[[Ars Technica]]|publisher=Condé Nast|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.reuters.com/article/us-yahoo-facebook-lawsuit-idUSBRE82B18M20120312|title=Yahoo sues Facebook for infringing 10 patents|last=Levine|first=Dan|last2=Oreskovic|first2=Alexei|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-03-12|website=[[Reuters]]|publisher=[[Thomson Reuters]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.recode.net/2017/2/1/14476500/facebook-oculus-zenimax-lawsuit-500-million|title=Facebook lost its Oculus lawsuit and has to pay $500 million|last=Wagner|first=Kurt|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-02-01|website=[[Recode]]|publisher=Vox Media|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03|archive-date=2019-04-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20190401183744/https://www.recode.net/2017/2/1/14476500/facebook-oculus-zenimax-lawsuit-500-million}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theverge.com/2016/5/19/11712804/facebook-private-message-scanning-privacy-lawsuit|title=Lawsuit claims Facebook illegally scanned private messages|last=Brandom|first=Rusell|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-05-19|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt; Najistaknutiji slučaj vezan je za optužbe da je Zuckerberg prekršio [[usmeni ugovor]] sa troje ljudi ([[Cameron Winklevoss]], [[Tyler Winklevoss]] i [[Divya Narendra]]) kako bi napravio društvenu mrežu 2004. tada pod nazivom [[ConnectU|HarvardConnection]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/media/2007/jul/25/digitalmedia.usnews|title=Facebook in court over ownership|last=Tryhorn|first=Chris|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-07-25|website=[[The Guardian]]|publisher=Guardian Media Group|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://abcnews.go.com/TheLaw/story?id=3391856|title=Facebook Founder Accused of Stealing Idea for Site|last=Michels|first=Scott|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-07-20|website=[[ABC News]]|publisher=[[American Broadcasting Company|ABC]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.businessinsider.com/how-mark-zuckerberg-hacked-connectu-2010-3|title=How Mark Zuckerberg Hacked Into Rival ConnectU In 2004|last=Carlson|first=Nicholas|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-05|website=[[Business Insider]]|publisher=Axel Springer SE|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-06-03}}&lt;/ref&gt;

Dana 6. marta 2018, [[BlackBerry Limited|BlackBerry]] je tužio Facebook i njegove podružnice Instagram i WhatsApp za ukidanje ključnih odlika aplikacije za poruke.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.foxnews.com/tech/2018/03/07/blackberry-to-facebook-stole-our-messaging-technology.html|title=BlackBerry to Facebook: You stole our messaging technology|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-07|work=Fox News|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20180731081825/http://www.foxnews.com/tech/2018/03/07/blackberry-to-facebook-stole-our-messaging-technology.html|archive-date=2018-07-31|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019, britanski zastupnici koji su predstavljali [[Incident školskog zlostavljanja u školi Almondbury|zlostavljanog sirijskog školarca]], tužili su Facebook za lažne tvrdnje. Tvrdili su da je Facebook štitio značajne ličnosti od nadzora umjesto da je uklanjao sadržaj koji krši pravila te da je specijalni tretman bio s finansijskom pozadinom.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.mirror.co.uk/news/uk-news/refugee-waterboarded-bullies-sue-facebook-13885978|title=Refugee 'waterboarded' by bullies to sue Facebook over Tommy Robinson claims|last=Jolly|first=Bradley|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-21|work=Mirror}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;facebookjamalrobinson&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2019/jan/21/bullied-syrian-schoolboy-to-sue-facebook-over-tommy-robinson-claims|title=Bullied Syrian schoolboy to sue Facebook over Tommy Robinson claims|last=Halliday|first=Josh|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-21|work=The Guardian}}&lt;/ref&gt;

U oktobru 2018, žena iz Teksasa je tužila Facebook, tvrdeći da je primorana na trgovinu seksualnim robljem kada je imala 15 godina od strane čovjeka koji se „sprijateljio” s njom na mreži društvenog medija. Facebook je odgovorio da radi i internalno i eksternalno da banuje ljude koji vrše trgovinu seksualnim robljem.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-sex-trafficking-facebook-lawsuit/woman-sues-facebook-claims-site-enabled-sex-trafficking-idUSKCN1MD080|title=Woman sues Facebook, claims site enabled sex trafficking|last=Whitcomb|first=Dan|work=U.S.|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.reuters.com/article/us-sex-trafficking-facebook-lawsuit/facebook-responding-to-lawsuit-says-sex-trafficking-banned-on-site-idUSKCN1ME038|title=Facebook, responding to lawsuit, says sex trafficking banned on site|last=Whitcomb|first=Dan|work=U.S.|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-04}}&lt;/ref&gt;

===DPA===
U oktobru 2017, Facebook je proširio svoj rad sa [[Definers Public Affairs|DPA-om]], PR firmom koja je originalno unajmljena da nadzire pres pokrivenost kompanija radi adresiranja pitanja koja se primarno tiču ruskog uplitanja u američke izbore 2016, potom pogrešnog tretiranja podataka korisnika od strane Kembridž Analitike, govora mržnje na Facebooku, te poziva za regulaciju.&lt;ref name=&quot;nytimes.com&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/11/14/technology/facebook-data-russia-election-racism.html|title=Delay, Deny and Deflect: How Facebook's Leaders Fought Through Crisis|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-15}}&lt;/ref&gt; Glasnogovornik kompanije Tim Miller izjavio je da cilj za tehničke firme treba da bude „imati pozitivan sadržaj istaknut o svojoj kompaniji i negativan sadržaj koji se ističe o vašem takmacu”. DPA je tvrdio da je George Soros onaj koji stoji iza onoga za što se čini da je širi anti-Facebook pokret, te da je napravio druge negativne medije, zajedno sa [[America Rising]]om, koji su preuzimale veće medijske organizacije poput [[Breitbart News|Breitbarta]].&lt;ref name=&quot;nytimes.com&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/technology/2018/nov/14/facebook-george-soros-pr-firm-discredit-critics-crisis|title=Facebook reportedly discredited critics by linking them to George Soros|last=Wong|first=Julia Carrie|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-15|website=the Guardian|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-15}}&lt;/ref&gt; Facebook je prekinuo veze sa agencijom krajem 2018, nakon javnog negodovanja po pitanju njihove uvezanosti.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/11/15/technology/facebook-definers-soros.html|title=Facebook Cuts Ties With Definers Public Affairs Following Outcry|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-11-15}}&lt;/ref&gt;

===Transkripcija korisničkih audio-poruka===
Dana 13. avgusta 2019, otkriveno je da je Facebook imao na spisku stotine kontraktora za stvaranje i dolazak do transkripta audio-poruka korisnika.&lt;ref name=latimesreveals&gt;{{Cite web|url=https://www.latimes.com/business/story/2019-08-13/facebook-paid-hundreds-of-contractors-to-transcribe-audio-of-users|title=Facebook paid hundreds of contractors to transcribe users' audio|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-08-13|website=Los Angeles Times}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bloombergreveals /&gt;&lt;ref name=cnbcreveals /&gt; Ovo je uglavnom bio slučaj sa Facebook Messengerom, gdje su kontraktori često slušali i transkribovali glasovne poruke korisnika.&lt;ref name=cnbcreveals&gt;{{Cite web|url=https://www.cnbc.com/2019/08/13/facebook-hired-people-to-transcribe-voice-calls-made-on-messenger.html|title=Facebook hired people to transcribe voice calls made on Messenger|first=Todd|last=Haselton|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-08-13|website=CNBC}}&lt;/ref&gt; Nakon što je ovo prvi put objavljeno na [[Bloomberg News]]u, Facebook je izdao izjavu u kojoj je potvrdio da je izvještaj istinit,&lt;ref name=bloombergreveals /&gt; ali je takođe izjavio da je program nadziranja sada suspendovan.&lt;ref name=bloombergreveals&gt;https://www.bloomberg.com/news/articles/2019-08-13/facebook-paid-hundreds-of-contractors-to-transcribe-users-audio&lt;/ref&gt;

==Uticaj&lt;span id=&quot;Socijalni uticaj&quot;&gt;&lt;/span&gt;&lt;span id=&quot;Društveni uticaj&quot;&gt;&lt;/span&gt;==
[[File:Ad-tech London 2010 (5).JPG|thumb|Facebook na [[ad:tech|ad:tech-u]] 2010]]

===Opseg===
Komentator u ''The Washington Postu'' istakao je da Facebook čini „masivni depozitar informacija koji dokumentuje i naše reakcije na događaje i naše običaje evolucije uz opseg i neposrednost o kakvim su raniji historičari mogli samo da sanjaju”.&lt;ref name=WashPost_20190508/&gt; Pogotovo za antropologe, sociologe i socijalne historičare – uz odgovarajuću prezervaciju i očuvanje – web-sajt „će čuvati slike naših života koje su znatno oštrije i više nijansirane nego bilo koja evidencija koja postoji”.&lt;ref name=WashPost_20190508&gt;{{cite news|last=Gebelhoff|first=Robert|title=Facebook is becoming a vast digital graveyard — and a gift to the future|url=https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/05/08/facebook-is-becoming-vast-digital-graveyard-gift-future/|work=The Washington Post|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190508220055/https://www.washingtonpost.com/opinions/2019/05/08/facebook-is-becoming-vast-digital-graveyard-gift-future/|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-08|deadurl=no|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-07-16}}&lt;/ref&gt;

===Ekonomija===
Ekonomi su istakli da Facebook nudi mnogo nerivalskih servisa od kojih je na dobitku toliko mnogo korisnika koliko je zainteresovano, bez primoravanja korisnika da se takmiče jedan s drugim. Nasuprot ovome, većina dobara je dostupna ograničenom broju korisnika; naprimjer, ako jedan korisnik kupi telefon, nijedan drugi ne može da kupi taj telefon. Na tri područja ostvaruje se najveći ekonomski uticaj: platformska kompeticija, tržište i podaci o ponašanju korisnika.&lt;ref&gt;{{cite book|doi=10.1017/CBO9781139060011.003|chapter=The Economics of Internet Markets|title=Advances in Economics and Econometrics|pages=48–75|year=2013|last=Levin|first=Jonathan|isbn=978-1-139-06001-1}}&lt;/ref&gt;

Facebook je počeo da smanjuje svoj karbonski uticaj nakon što ga je Greenpeace napao zbog dugogodišnjeg oslanjanja na ugalj s rezultatom ugljičnog otiska.&lt;ref&gt;{{cite magazine|url=https://www.wired.com/2011/12/greenpeace-declares-victory-over-facebook-data-centers/|title=Greenpeace Declares Victory Over Facebook Data Centers|magazine=WIRED|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-12-15|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-08-14}}&lt;/ref&gt;

Facebook pruža razvojnu platformu za mnoge aplikacije društvenih igara, komunikaciju, podršku, recenzije i drugo povezano sa onlajn aktivnostima. Ova platforma je potakla nastanak mnogih poslovnih subjekata i potpomogla nastanak hiljada poslova u globalnoj ekonomiji. [[Zynga Inc.]], lider u društvenim igrama, primjer je takvog poslovnog subjekta. Ekonometrička analiza otkriva da je Facebookova platforma za razvoj aplikacija donijela preko 182.000 poslova u američkoj ekonomiji 2011. Ukupna ekonomska vrijednost ostvarenih zaposlenja je bila oko 12 milijardi dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Facebook App Economy|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-19|publisher=University of Maryland|url=https://www.rhsmith.umd.edu/files/Documents/Centers/DIGITS/AppEconomyImpact091911.pdf|access-date=2019-12-19|archivedate=2020-03-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200301183356/https://www.rhsmith.umd.edu/files/Documents/Centers/DIGITS/AppEconomyImpact091911.pdf|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

===Društvo===
: ''V. takođe: [[Servis za društveno umrežavanje#Danas]], [[Sociologija interneta#Društvene mreže i zabava]] i [[Društveni kapital]]''
Facebook je bio prva društvena mreža koja je povezala milijarde ljudi. Društveno umrežavanje omogućava ljudima da ostanu u dodiru s prijateljima, rođacima i poznanicima gdje god da su u svijetu. Može da ujedini izgubljene članove porodice i prijatelje.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://abclocal.go.com/wabc/story?section=news/local&amp;id=7739245|title=Father finds daughter on Facebook after 20 years apart|work=WABC|location=New York|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-10-23|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-05-15|archive-date=2010-10-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20101028083236/http://abclocal.go.com/wabc/story?section=news/local&amp;id=7739245|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.in.msn.com/international/article.aspx?cp-documentid=3570509&amp;=|title=Facebook reunites father, daughter after 48 years|work=MSN India|location=Delhi|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-01-27|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-06-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110907171653/http://news.in.msn.com/international/article.aspx?cp-documentid=3570509&amp;=|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-07|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Omogućava korisnicima da razmjenjuju ideje i ostanu informisani. Ujedinjuje ljude zajedničkih interesa i/ili vjerovanja.&lt;ref&gt;[http://www.statista.com/topics/1164/social-networks/chart/1103/top-10-social-networks-in-q1-2013/ „Half of the World's Online Population Uses Facebook”]. ''GlobalWebIndex''. maj 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.business2community.com/social-media/impact-social-media-truly-society-0974685#ROUtlo0v0WuShHDv.97|title=What Impact Has Social Media Truly Had on Society|work=Business 2 Community}}&lt;/ref&gt;

Facebook je promijenio način na koji ljudi komuniciraju. Predstavlja platformu koja korisnicima pruža mogućnost da dijele sadržaj sa drugima, na globalnom nivou.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.usatoday.com/story/tech/2014/02/02/facebook-turns-10-cultural-impact/5063979/|title=How Facebook changed our lives|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-02-02|work=USA Today}}&lt;/ref&gt; Jedna studija je otkrila da su informacione upotrebe bile više povezane sa građanskim i političkim djelovanjima nego sa rekreacijom.&lt;ref name=&quot;being-immersed-social-networking-journal-article-dec2009&quot;&gt;{{cite journal |last1=Park |first1=Namsu |last2=Kee |first2=Kerk F. |last3=Valenzuela |first3=Sebastián |title=Being Immersed in Social Networking Environment: Facebook Groups, Uses and Gratifications, and Social Outcomes |journal=CyberPsychology &amp; Behavior |date=&lt;!--Sept.--&gt;decembar 2009 |volume=12 |issue=6 |pages=729–733 |doi=10.1089/cpb.2009.0003 |pmid=19619037 |url=https://repositories.lib.utexas.edu/bitstream/handle/2152/41155/2009_Park.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y |accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-11-22 |location=The University of Texas at Austin - Texas ScholarWorks|hdl=2152/41155}}&lt;/ref&gt;

U ''The Facebook Effectu'' David Kirkpatrick izjavio je da struktura Facebooka čini da ga je teško zamijeniti, zbog „efekata mreže” koje ima. Ističe koliko bi bilo teško premjestiti sve veze korisnika i slike na alternativu.

Facebook omogućava ljudima da učestvuju u zajedničkoj atmosferi sa „komšijom preko puta”, uprkos stvarnoj udaljenosti koja postoji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://finance.yahoo.com/blogs/daily-ticker/facebook-effect-social-network-changed-world-122656206.html|title=Facebook Effect: How the Social Network Changed the World|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-05-18|work=Yahoo Finance}}&lt;/ref&gt; Godine 2016, 44% američkog stanovništva dobija vijesti preko Facebooka.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://economictimes.indiatimes.com/tech/internet/facebook-extends-lead-as-news-gateway-study/articleshow/52456528.cms|title=Facebook extends lead as news gateway: Study – The Economic Times|newspaper=The Economic Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2016-05-27|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-05-26}}&lt;/ref&gt;

===Emocionalno zdravlje===
Studije su povezale društvene mreže s pozitivnim&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi=10.1111/j.1083-6101.2007.00367.x|title = The Benefits of Facebook &quot;Friends:&quot; Social Capital and College Students' Use of Online Social Network Sites| journal=Journal of Computer-Mediated Communication| volume=12| issue=4| pages=1143–1168|year = 2007|last = Ellison|first = Nicole B.| last2=Steinfield| first2=Charles| last3=Lampe| first3=Cliff}}&lt;/ref&gt; i negativnim uticajem&lt;ref&gt;{{cite web|first=Stephen|last=Marche|title=Is Facebook Making Us Lonely?|url=https://www.theatlantic.com/magazine/archive/2012/05/is-facebook-making-us-lonely/308930/|website=[[The Atlantic]]|publisher=[[Emerson Collective]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-15|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-04-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Maria|last=Konnikova|title=How Facebook Makes Us Unhappy|url=https://www.newyorker.com/tech/elements/how-facebook-makes-us-unhappy|website=[[The New Yorker]]|publisher=Condé Nast|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-09-10|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Grace|last=Dent|title=Social media is full of sad, lonely people pretending they're OK and perfectly fine attention-seekers pretending to be sad|url=https://www.independent.co.uk/voices/facebook-instagram-twitter-social-media-makes-sad-lonely-attention-seekers-a7614396.html|website=[[The Independent]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|first=Alexandra|last=Sifferlin|title=Why Facebook Makes You Feel Bad About Yourself|url=http://healthland.time.com/2013/01/24/why-facebook-makes-you-feel-bad-about-yourself/|journal=[[Time (magazine)|Time]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-01-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-15|archive-date=2020-11-11|access-date=2019-12-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111204206/https://healthland.time.com/2013/01/24/why-facebook-makes-you-feel-bad-about-yourself/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Katherine|last=Hobson|title=Feeling Lonely? Too Much Time On Social Media May Be Why|url=https://www.npr.org/sections/health-shots/2017/03/06/518362255/feeling-lonely-too-much-time-on-social-media-may-be-why|website=[[NPR]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-03-06|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-15}}&lt;/ref&gt; na emocionalno zdravlje. Studije su povezale Facebook sa osjećajima zavisti, uglavnom uzrokovanim slikama sa odmora i praznika. Ostali uzroci uključuju postove prijatelja o sreći u porodici i slike fizičke ljepote – zbog čega drugi ljudi ostaju nezadovoljni svojim životima. Udružena studija dva njemačka univerziteta otkrila je da je jedna od tri osobe nezadovoljnija svojim životom nakon posjećivanja Facebooka,&lt;ref&gt;{{cite web|first=Belinda|last=Goldsmith|title=RPT-Is Facebook envy making you miserable?|url=https://www.reuters.com/article/facebook-envy-idUSL6N0AR8D820130122|website=[[Reuters]]|publisher=[[Thomson Reuters]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-01-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CNN studies&quot; /&gt; a druga studija [[Utah Valley University|UVU-a]] otkriva da su se učenici koledža osjećali lošije razmišljajući o sebi nakon povećanog vremena provedenog na Facebooku.&lt;ref name=&quot;CNN studies&quot;&gt;{{cite web|first=Heather|last=Kelly|title=Study: Using Facebook can make you sad|url=http://edition.cnn.com/2013/08/15/tech/social-media/study-facebook-blues/index.html|website=[[CNN]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-08-15|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Mike|last=Flacy|title=Study: Why Facebook is making people sad|url=https://www.digitaltrends.com/social-media/study-why-facebook-is-making-people-sad/|website=[[Digital Trends]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-01-22|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Wendy|last=Sachs|title=Facebook Envy: How Cruising Can Kill Self Esteem|url=https://www.huffingtonpost.com/wendy-sachs/facebook_b_1262681.html|website=[[HuffPost]]|publisher=AOL|date=&lt;!--Sept.--&gt;2012-02-08|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-13}}&lt;/ref&gt;

Profesor Larry D. Rosen izjavio je da tinejdžeri na Facebooku pokazuju više [[narcizam|narcističke]] tendencije, s tim da omladina pokazuje znakove antidruštvenog ponašanja, [[manija|manije]] i agresivnost. Pozitivni efekti uključuju znakove „virtuelne empatije” prema onlajn prijateljima i pomaganje [[introvertnost|introvertnim]] osobama da steknu socijalne vještine.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Ysolt|last=Usigan|title=Facebook makes teens narcissistic, anxious and depressed – but also nice, social and engaged|url=https://www.cbsnews.com/news/facebook-makes-teens-narcissistic-anxious-and-depressed-but-also-nice-social-and-engaged/|website=CBS News|publisher=[[CBS]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-08-29|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-15}}&lt;/ref&gt;

U blog postu od decembra 2017, kompanija je istakla istraživanje koje je pokazalo „pasivno konzumiranje” news feeda, što je zapravno čitanje bez interakcije, nakon čega korisnici ostaju s negativnim osjećanjima poslije, dok je interakcija s porukama pokazala poboljšanje u blagostanju.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Casey|last=Newton|title=Facebook says 'passively consuming' the News Feed will make you feel worse about yourself|url=https://www.theverge.com/2017/12/15/16781448/facebook-makes-you-feel-bad-study-research|website=[[The Verge]]|publisher=Vox Media|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-15|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-12-15}}&lt;/ref&gt;

===Politika&lt;span id=&quot;Politički uticaj&quot;&gt;&lt;/span&gt;===
: ''V. takođe: [[Društveni mediji u politici]], [[Društveni mediji i politička komunikacija u SAD-u]], [[Društveni mediji u predsjedničkoj kampanji u SAD-u 2016.]] i [[WhatsApp#Prevare i lažne vijesti]]''
&lt;!-- Iskomentarisano jer je slika obrisana: [[File:Lions of Rojava Facebook recruitment page.png|thumb|Stranica za regrutovanje [[People's Protection Units|YPG-a]], libertarijanske gerilske armije u Rožavi koja se borila protiv IDIL-a]] --&gt;

U februaru 2008, Facebook grupa pod imenom „One Million Voices Against FARC” (u prijevodu: Jedan milion glasova protiv FARC-a) organizovala je događaj u kojem su stotine hiljada Kolumbijaca marširale u protestu protiv [[Revolucionarne oružane snage Kolumbije|FARC-a]].&lt;ref&gt;{{cite news|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-08-01|url=http://www.csmonitor.com/World/Americas/2008/0204/p04s02-woam.html|title=Facebook used to target Colombia's FARC with global rally|work=The Christian Science Monitor|location=Boston|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-02-04|author=Brodzinsky, Sibylla}}&lt;/ref&gt; U avgustu 2010, jedan od [[Sjeverna Koreja|sjevernokorejskih]] zvaničnih vladinih sajtova, te zvanična novinska agencija države, [[Uriminzokkiri]], pridružili su se Facebooku.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Laura|last=Roberts|title=North Korea joins Facebook|date=&lt;!--Sept.--&gt;2010-08-21|url=https://www.telegraph.co.uk/technology/facebook/7957222/North-Korea-joins-Facebook.html|work=The Daily Telegraph|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-08-22|location=London}}&lt;/ref&gt;

[[File:2011 Egyptian protests Facebook &amp; jan25 card.jpg|thumb|Čovjek tokom egipatskih protesta 2011. nosi kartu na kojoj piše „Facebook,#jan25, The Egyptian Social Network” (Facebook,#jan25, egipatska društvena mreža)]]
Tokom [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]], mnogi novinari su tvrdili da je Facebook igrao veliku ulogu u [[Protesti u Egiptu (2011)|Egipatskoj revoluciji 2011]].&lt;ref&gt;{{cite news|author=Sutter, John D.|url=http://edition.cnn.com/2011/TECH/innovation/02/21/egypt.internet.revolution/index.html|title=The faces of Egypt's 'Revolution 2.0'|work=CNN|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-02-21|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-06-07|archive-date=2021-02-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20210211075744/http://edition.cnn.com/2011/TECH/innovation/02/21/egypt.internet.revolution/index.html}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Hauslohner|first=Abigail|url=http://www.time.com/time/world/article/0,8599,2044142,00.html|title=Is Egypt About to Have a Facebook Revolution?|work=Time|location=New York|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-01-24|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-06-07|archivedate=2011-01-25|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110125022244/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,2044142,00.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Dana 14. januara, Facebook stranicu „We are all Khaled Said” (u prijevodu: Svi smo mi Khaled Said) napravio je Wael Ghoniem kako bi pozvao Egipćane na „mirne demonstracije” 25. januara. Prema [[Mashable]]u, u Tunisu i Egiptu, Facebook je postao primarna alatka za povezivanje protestanata i doveo je Egipatsku vladu do toga da banuje Facebook, Twitter i druge web-sajtove 26. januara&lt;ref&gt;{{cite news|author=Kessler, Sarah|url=http://mashable.com/2011/01/26/facebook-blocked-in-egypt/|title=Facebook &amp; Twitter Both Blocked in Egypt|work=Mashable|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-01-26|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2013-06-07}}&lt;/ref&gt; a potom zabrani sve mobilne i internet konekcije za cijeli Egipat 28. januara. Nakon 18 dana, ustanak je primorao predsjednika [[Hosni Mubarak|Hosnija Mubaraka]] da da ostavku.

U Bahreinskom ustanku koji je počeo 14. februara 2011, Facebook je korišten od strane bahreinskog režima i lojalnih režimu za identifikaciju, hvatanje i progon građana uključenih u proteste. [[Ayat Al-Qurmezi]], 20-godišnjakinja, identifikovana je kao protestantica koristeći Facebook i zatvorena.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Facebook 'used to hunt down Bahrain dissidents'|url=https://www.telegraph.co.uk/expat/expatnews/8681230/Facebook-used-to-hunt-down-Bahrain-dissidents.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2015-09-24|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-08-04|author=Suzi Dixon''['' and Agencies'']''}}&lt;/ref&gt;

Godine 2011, Facebook je podnio papirologiju sa [[Federal Election Commission|FEC-om]] radi formiranja komiteta političke akcije pod imenom ''FB PAC''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.huffingtonpost.com/2011/09/26/facebook-forms-its-own-pac_n_982053.html|title=Facebook forms its own Political Action Committee|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-26|work=Huffington Post|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-27|first=Luke|last=Johnson}}&lt;/ref&gt; U imejlu za ''[[The Hill (novine)|The Hill]]'', glasnogovornik za Facebook rekao je da će „Facebookov Komitet za političku akciju dati zaposlenicima način da im se glas čuje u političkim procesima od strane kandidata koji podržavaju, koji dijele ciljeve promovisanja vrijednosti inovacije za ekonomiju, dajući ljudima moć da dijele i čineći svijet otvorenijim i povezanijim”.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://thehill.com/blogs/hillicon-valley/technology/183951-facebook-forming-own-pac-to-back-candidates|title=Facebook to form its own PAC to back political candidates|first=Gautham|last=Nagesh|date=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-26|work=[[The Hill (newspaper)|The Hill]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-09-27|location=Washington DC}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[Građanski rat u Siriji|Građanskog rata u Siriji]], [[People's Protection Units|YPG]], libertarijanska armija za [[Sirijski Kurdistan|Rožavu]], regrutovala je zapadnjake preko Facebooka za borbu protiv IDIL-a.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Kobani Kurds Use Facebook To Recruit Foreign Fighters In Struggle Against IS |url=https://www.rferl.org/a/islamic-state-ypg-foreign-fighters/26690432.html |work=Radio Free Europe/Radio Liberty |date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-11-13}}&lt;/ref&gt; Deseci su se pridružili njenim redovima. Facebook stranica imena „The Lions of Rojava” (u prijevodu: Lavovi Rožave) dolazi od kurdske izreke koja se prevodi kao „Lav je lav, bio ženka ili mužjak”, odnoseći se na feminističku ideologiju organizacije.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ibtimes.co.uk/frontline-isis-real-story-narin-afrini-kurdish-female-lions-terrorising-islamic-front-1470119|title=Frontline Isis: The Real Story of Narin Afrini and the Kurdish Female 'Lions' Terrorising Islamic State|work=International Business Times UK|date=&lt;!--Sept.--&gt;2014-10-15}}&lt;/ref&gt;

Nedavnih godina, Facebookovi algoritmi news feeda identifikovani su kao uzrok političke polarizacije, za što je kritikovan.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Quattrociocchi|first=Walter|last2=Uzzi|first2=Brian|last3=Caldarelli|first3=Guido|last4=Scala|first4=Antonio|last5=Puliga|first5=Michelangelo|last6=Vicario|first6=Michela Del|last7=Zollo|first7=Fabiana|last8=Bessi|first8=Alessandro|title=Users Polarization on Facebook and Youtube|journal=PLOS ONE|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-08-23|volume=11|issue=8|pages=e0159641|doi=10.1371/journal.pone.0159641|pmid=27551783|pmc=4994967|issn=1932-6203|arxiv=1604.02705|bibcode=2016PLoSO..1159641B|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Solon|first=Olivia|title=Facebook's failure: did fake news and polarized politics get Trump elected?|url=https://www.theguardian.com/technology/2016/nov/10/facebook-fake-news-election-conspiracy-theories|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24|work=[[The Guardian]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-11-10}}&lt;/ref&gt; Slično tome, optužen je za pojačavanje dosega ’lažnih vijesti’ i ekstremnih tački gledišta, kao kada je omogućavao stanja koja su dovela do Izbjegličke krize s Rohinjama 2015.&lt;ref&gt;{{cite news|title=The country where Facebook posts whipped up hate|url=https://www.bbc.co.uk/news/blogs-trending-45449938|work=[[BBC News]]|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-09-12}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last=Mozur|first=Paul|title=A Genocide Incited on Facebook, With Posts From Myanmar's Military|url=https://www.nytimes.com/2018/10/15/technology/myanmar-facebook-genocide.html|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-24|work=[[The New York Times]]|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-10-15}}&lt;/ref&gt;

Facebook je prvi put igrao ulogu u američkom političkom procesu u januaru 2008, netom prije primarnog dijela u New Hapshiru. Facebook se udružio sa [[American Broadcasting Company|ABC-jem]] i [[Saint Anselm College|Koledžom Sveti Anselmo]] da omogući korisnicima da imaju javno učešće u „bek-tu-bek” debatama republikanaca i demokrata 5. januara.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://abcnews.go.com/Technology/Politics/story?id=3899006&amp;page=1|title=ABC News Joins Forces With Facebook|work=ABC News|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-12-18|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|first=Doug|last=Minor|url=http://blogs.anselm.edu/blog/2007/11/29/abcdebates/|title=Saint Anselm to Host ABC Debates Jan.&amp;nbsp;5|publisher=Saint Anselm College blog|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-11-29|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-07-18|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171009210810/http://blogs.anselm.edu/blog/2007/11/29/abcdebates/|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-10-09}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|first=Tahman|last=Bradley|url=http://blogs.abcnews.com/politicalradar/abc_wmur_and_facebook_debates/index.html|title=Republicans Lead off ABC News, WMUR-TV and Facebook Back-To-Back Debates in New Hampshire|publisher=ABC News|work=Political Radar blog|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-12-12|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-23|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511122929/http://blogs.abcnews.com/politicalradar/abc_wmur_and_facebook_debates/index.html|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2011-05-11}}&lt;/ref&gt; Facebook korisnici su učestvovali u debatnim grupama o specifičnim temama, registraciji glasača i pitanjima-porukama.&lt;ref&gt;{{cite web|first=Ezra|last=Callahan|url=http://blog.facebook.com/blog.php?post=8183627130|title=Tune in to the ABC News/Facebook Debates, Tonight 7&amp;nbsp;pm/6c on ABC|publisher=Facebook Blog|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-01-05|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-23}}&lt;/ref&gt;

Oko milion korisnika je instaliralo Facebook aplikaciju „US Politics on Facebook” (u prijevodu: Politika SAD-a na Facebooku) kako bi učestvovali u mjerenju odgovora na neke komentare koje su davali kandidati debata.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Russell|last=Goldman|url=https://abcnews.go.com/Politics/story?id=4091460&amp;page=1|title=Facebook Gives Snapshot of Voter Sentiment|work=ABC News|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-01-05|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-23}}&lt;/ref&gt; Anketa [[CBS News]]a, [[UWIRE|UWIRE-a]] i ''[[The Chronicle of Higher Education]]a'' tvrdi da ilustruje kako je „Facebook efekat” imao uticaja na mlade glasače, povećavajući količinu glasanja, podršku političkih kandidata i opštu uključenost.&lt;ref&gt;{{cite news|first=Michelle|last=Sullivan|url=http://www.cbsnews.com/stories/2008/11/04/politics/uwire/main4568563.shtml|title=Facebook Effect Mobilizes Youth Vote|work=CBS News|date=&lt;!--Sept.--&gt;2008-11-03|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-23}}&lt;/ref&gt;

Novi društveni mediji, kao što je Facebook i Twitter, povezivali su stotine miliona ljudi. Do 2008, političari i interesne grupe eksperimentisali su sa sistematskom upotrebom društvenih medija za širenje svoje poruke.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Carlisle|first=Juliet E.|last2=Patton|first2=Robert C.|date=&lt;!--Sept.--&gt;2013-01-01|title=Is Social Media Changing How We Understand Political Engagement? An Analysis of Facebook and the 2008 Presidential Election|url=https://archive.org/details/sim_political-research-quarterly_2013-12_66_4/page/883|jstor=23612065|journal=Political Research Quarterly|volume=66|issue=4|pages=883–895|doi=10.1177/1065912913482758}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Skogerbø|first=Eli|last2=Krumsvik|first2=Arne H.|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-05-04|title=Newspapers, Facebook and Twitter|journal=Journalism Practice|volume=9|issue=3|pages=350–366|doi=10.1080/17512786.2014.950471|hdl=10852/41249 |url=https://www.duo.uio.no/bitstream/10852/41249/3/SkogerboKrumsvik_JP_final.pdf}}&lt;/ref&gt; Do izbora 2016, političko reklamiranje specifičnim grupama postalo je normalizovano. Facebook je nudio najsofisticiraniju platformu za ciljanje i analitiku.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Bossetta|first=Michael|date=&lt;!--Sept.--&gt;mart 2018|title=The Digital Architectures of Social Media: Comparing Political Campaigning on Facebook, Twitter, Instagram, and Snapchat in the 2016 U.S. Election|journal=Journalism &amp; Mass Communication Quarterly|volume=95|issue=2|pages=471–496|doi=10.1177/1077699018763307|url=https://curis.ku.dk/portal/da/publications/the-digital-architectures-of-social-media-comparing-political-campaigning-on-facebook-twitter-instagram-and-snapchat-in-the-2016-us-election(38ec7c51-c55d-4902-8066-5b3149619644).html}}&lt;/ref&gt; [[ProPublica]] ističe da je njihov sistem omogućio onima koji reklamiraju da usmjere svoje namjere ka preko 2.300 ljudi koji su izražavali interese za teme „mrzitelja Jevreja”, „Kako spaliti jevreje” ili „Historija toga ’što su Jevreji upropastili svijet”.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.propublica.org/article/facebook-enabled-advertisers-to-reach-jew-haters|title=Facebook Enabled Advertisers to Reach 'Jew Haters' — ProPublica|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-14|website=ProPublica|author=Julia Angwin|author2=Madeleine Varner|author3=Ariana Tobin|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2017-09-14}}&lt;/ref&gt;

[[#Kembridž Analitika|Skandal s podacima Kembridž Analitike]] ponudio je drugi primjer opaženog pokušaja uticaja na izbore.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.nytimes.com/2018/03/17/us/politics/cambridge-analytica-trump-campaign.html|title=How Trump Consultants Exploited the Facebook Data of Millions|last=Rosenberg|first=Matthew|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-17|work=The New York Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-17|last2=Confessore|first2=Nicholas|issn=0362-4331|last3=Cadwalladr|first3=Carole}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.newsobserver.com/news/business/article205653624.html|title=Facebook bans Trump-affiliated data firm Cambridge Analytica|work=newsobserver|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-17|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180317234505/https://www.newsobserver.com/news/business/article205653624.html|archivedate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-17}}&lt;/ref&gt; ''[[The Guardian]]'' je tvrdio da je Facebook znao o sigurnosnoj provali već dvije godine, ali nije učinio ništa da je zaustavi sve dok nije postala javna.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/news/2018/mar/17/data-war-whistleblower-christopher-wylie-faceook-nix-bannon-trump|title='I made Steve Bannon's psychological warfare tool': meet the data war whistleblower|last=Cadwalladr|first=Carole|date=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-18|work=The Guardian|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2018-03-18|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt;

====Indija====
Pred opšte izbore u Indiji 2019, Facebook je uklonio 103 stranice, grupe i naloga na platformama Facebook i Instagram koje potiču iz Pakistana. Facebook je rekao da je istraga otkrila pakistansku vojnu vezu, uz mješavinu stvarnih naloga zaposlenika ISPR-a i mrežu lažnih naloga koje su stvorili da bi upravljali vojnim fan stranicama i stranicama opšteg interesa, ali su postavljali sadržaj o indijskoj politici dok su pokušavali da prikriju svoj identitet.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://economictimes.indiatimes.com/news/elections/lok-sabha/india/facebook-takes-down-pakistan-military-backed-pages-targeting-india-ahead-of-ls-polls/articleshow/68668722.cms|title=Facebook takes down Pakistan military backed pages targeting India ahead of LS polls|last=Ananth|first=Venkat|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-01|work=The Economic Times|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-01}}&lt;/ref&gt; Zahvaljujući istim razlozima, Facebook je takođe uklonio 687 stranica i naloga Kongresa zbog koordinisanog neautentičnog ponašanja na platformi.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.news18.com/news/india/facebook-removes-nearly-700-pages-linked-to-congress-ahead-of-polls-2084823.html|title=Facebook Removes Nearly 700 Pages Linked to Congress Ahead of Polls|website=News18|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-04-01}}&lt;/ref&gt;

===Nauka===
Facebook je uspostavio [[Social Science One]] kako bi podstakao istraživanje sa svojim podacima. Podaci sa Facebooka se koriste za različite naučne istrage. Jedna studija je ispitivala kako korisnici Facebooka vrše interakciju sa društveno podijeljenim vijestima i pokazuju da su izbori pojedinaca igrali jaču ulogu u ograničavanju izloženosti ’cross-cutting’ sadržaju.&lt;ref&gt;Bakshy, E., Messing, S., &amp; Adamic, L. A. (2015). [http://science.sciencemag.org/content/sci/348/6239/1130.full.pdf Exposure to ideologically diverse news and opinion on Facebook]. Science, 348(6239), 1130-1132.&lt;/ref&gt; Druga studija je otkrila da je većina studenata medicinskih nauka dobijala akademske materijale od drugih preko Facebooka.&lt;ref&gt;{{Cite journal| doi=10.1186/s13104-016-2186-0|pmid = 27485717|title = Facebook use and its effects on the life of health science students in a private medical college of Nepal| journal=BMC Research Notes| volume=9|pages = 378|year = 2016|last = Jha|first = Rajesh Kumar| last2=Shah| first2=Dev Kumar| last3=Basnet| first3=Sangharshila| last4=Paudel| first4=Keshab Raj| last5=Sah| first5=Phoolgen| last6=Sah| first6=Ajit Kumar| last7=Adhikari| first7=Kishor| pmc=4970301}}&lt;/ref&gt; Signali s Facebooka se takođe koriste u procjeni kvaliteta naučnih radova.&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Haustein|first=Stefanie|date=&lt;!--Sept.--&gt;2016-07-01|title=Grand challenges in altmetrics: heterogeneity, data quality and dependencies|journal=Scientometrics|volume=108|issue=1|pages=413–423|doi=10.1007/s11192-016-1910-9|issn=1588-2861|arxiv=1603.04939|bibcode=2016arXiv160304939H}}&lt;/ref&gt; Podaci s Facebooka mogu da se koriste za procjenu kvaliteta članaka sa [[Wikipedia|Wikipedije]].&lt;ref&gt;{{cite book|last=Lewoniewski|first=Włodzimierz|date=&lt;!--Sept.--&gt;2019-01-03|title=Measures for Quality Assessment of Articles and Infoboxes in Multilingual Wikipedia|url=https://www.researchgate.net/publication/330087836|journal=Lecture Notes in Business Information Processing|volume=339|issue=|pages=619–633|doi=10.1007/978-3-030-04849-5_53|isbn=978-3-030-04848-8}}&lt;/ref&gt;

===Kultura===
[[File:SF Pride 2014 - Stierch 7.jpg|thumb|Facebook [[parade float|paradna flota]] na San Francisko prajdu 2014]]
Facebook i Zuckerberg bili su tematizirani u muzici, knjigama, filmovima i na televiziji. Film iz 2010. ''[[The Social Network]]'', režisera [[David Fincher|Davida Finchera]] i scenariste [[Aaron Sorkin|Aarona Sorkina]], sa [[Jesse Eisenberg|Jessejem Eisenbergom]] kao Zuckerbergom dobio je tri Oskara i četiri Zlatna globusa.

Godine 2008, ''[[Collins English Dictionary]]'' proglasio je „Facebook” za novu Riječ godine.&lt;ref&gt;{{cite web|author=Nicole, Kristen|url=http://mashable.com/2007/12/21/facebook-noun-verb-collins-english-dictionary/|title=I Can So &quot;Facebook&quot; You Now (and be {{sic|nolink=y|gramatically|expected=grammatically}} correct)|work= Mashable|date=&lt;!--Sept.--&gt;2007-12-21|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-03-23}}&lt;/ref&gt; U decembru 2009, ''[[New Oxford American Dictionary]]'' proglasio je da je njihova riječ godine glagol „unfriend”, definisan kao „Ukloniti nekoga kao ’prijatelja’ na sajtu društvene mreže kao što je Facebook”.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://content.usatoday.com/communities/ondeadline/post/2009/11/unfriend-is-new-oxford-dictionarys-word-of-the-year-/1|title=Unfriend is New Oxford dictionary's Word of the Year|work=USA Today|location=Washington DC|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2010-07-12|date=&lt;!--Sept.--&gt;2009-11-17}}&lt;/ref&gt;

===Internet.org===
U avgustu 2013, Facebook je osnovao [[Internet.org]] u saradnji sa šest drugih tehnoloških kompanija, radi planiranja i pomaganja izgradnje pristupačnog interneta u manje razvijenim i zemljama u razvitku.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://info.internet.org/en/mission/|title=Internet.org|date=&lt;!--Sept.--&gt;2015-08-25|website=English|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-02-14}}&lt;/ref&gt; Servis, nazvan Free Basics, uključuje razne aplikacije niske propusnosti kao što su [[AccuWeather]], [[BabyCenter]], [[BBC News]], [[ESPN]] i [[Bing]].&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=https://techcrunch.com/2018/04/25/internet-org-100-million/|title=Facebook’s Internet.org has connected almost 100M to the ‘internet’|first=Josh|last=Constine|website=TechCrunch|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=https://www.theguardian.com/technology/2017/jul/27/facebook-free-basics-developing-markets|title='It's digital colonialism': how Facebook's free internet service has failed its users|last=Solon|first=Olivia|date=&lt;!--Sept.--&gt;2017-07-27|work=The Guardian|accessdate=&lt;!--Sept.--&gt;2019-05-13|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt; Bilo je ozbiljnog suprotstavljanja Internet.org-u u Indiji, gdje je servis koji je otpočeo svoje partnerstvo sa [[Reliance Communications]]om 2015. banovan godinu kasnije od strane [[Telecom Regulatory Authority of India|Telekom regulatornog autoriteta Indije]] (TRAI). Godine 2018, Zuckerberg je tvrdio da su „napori Internet.org-a pomogli da skoro 100 miliona ljudi dobije pristup internetu, a ne bi ga mogli imati drugačije”.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;

===Okoliš===
Facebook je objavio 2021. godine da će činiti napore da se zaustavi dezinformisanje o klimatskim promjenama. Kompanija će kao izvore informacija koristiti Univerzitet George Mason, Jejlov program o komunikaciji klimatskih promjena i Univerzitet Kembridž. Kompanija će proširiti svoj informacioni hab o klimi na 16 država. Korisnici u drugim državama će biti preusmjereni na sajt UN-ovog programa za okoliš da bi se informisali.&lt;ref&gt;&lt;span class=&quot;citation news&quot; &gt;Rodriguez,&amp;#32;Salvador&amp;#32;(2021-02-18).&amp;#32;[https://www.cnbc.com/2021/02/18/facebook-will-debunk-myths-about-climate-change.html „Facebook will debunk myths about climate change, stepping further into 'arbiter of truth' role”].&amp;#32;CNBC&lt;span class=&quot;printonly&quot;&gt;.&amp;#32;https://www.cnbc.com/2021/02/18/facebook-will-debunk-myths-about-climate-change.html&lt;/span&gt;.&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;Z3988&quot; title=&quot;ctx_ver=Z39.88-2004&amp;rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&amp;rft.genre=bookitem&amp;rft.btitle=Facebook+will+debunk+myths+about+climate+change%2C+stepping+further+into+%27arbiter+of+truth%27+role&amp;rft.atitle=&amp;rft.aulast=Rodriguez&amp;rft.aufirst=Salvador&amp;rft.au=Rodriguez%2C%26%2332%3BSalvador&amp;rft.date=2021-02-18&amp;rft.series=CNBC&amp;rft_id=https%3A%2F%2Fwww.cnbc.com%2F2021%2F02%2F18%2Ffacebook-will-debunk-myths-about-climate-change.html&amp;rfr_id=info:sid/en.wikipedia.org:Facebook&quot;&gt;&lt;span style=&quot;display: none;&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt;

==Kraći pregled parametara==
=== Koncept Facebooka ===
Facebook je, prema riječima osnivača Marka Zuckerberga, zamišljen tako da se putem interneta povežu oni ljudi koji se već poznaju u stvarnom životu, za razliku od sličnih web-servisa. Kao što početna stranica Facebooka kaže, on omogućuje korisnicima povezivanje i socijalizaciju s ljudima koji su im bliski i koji rade, studiraju i žive oko njih. Mnogi koriste Facebook upravo kako bi ostali u kontaktu sa svojim prijateljima ili rodbinom. Ovaj web-servis je potpuno besplatan za sve korisnike, a ostvaruje prihode od sponzora i oglašavanja putem reklama koje se pojavljuju uz svaki profil.

=== Registracija i korištenje ===
[[File:Facebook (login, signup page).png|thumb|Ekran za prijavu/registraciju na Facebook]]
Za registraciju i kreiranje profila na Facebooku potrebna je validna [[e-mail|imejl]] adresa. Jednom kada se korisnik registruje, može uređivati svoj profil i priključiti se regionalnoj mreži gdje upoznaje ljude iz svoje okoline.

Korisnike se potiče na to da šalju lične informacije, fotografije, da odgovaraju na pitanja o omiljenim [[film]]ovima, [[knjiga]]ma, [[muzika|muzici]]. Profili s pravim imenom i prezimenom te autentične informacije o pojedinim korisnicima razlozi su planetarne popularnosti, ali i predmet kritika Facebooka.

Korisnik koji više ne želi biti član Facebooka, može obrisati svoj profil tako da da naredbu za to. Profil bude obrisan za 14 dana.

=== Aplikacije ===
Glavna posebnost Facebooka jesu brojne aplikacije koje se mogu dodati u profile. Tako je moguće imati virtuelne kućne ljubimce, slati virtuelna pića, poklone, zagrljaje i čestitke, igrati [[Videoigra|igrice]] u [[Adobe Flash|Flashu]], organizovati aukcije, rješavati psihološke testove i kvizove, dodavati omiljenu muziku, komunicirati putem privatnih poruka i dr.

=== Kontrola privatnosti ===
Prema vlastitom nahođenju korisnik Facebooka može sakriti svoj profil i fotografije od nepoznatih ljudi. Uprkos tome, Facebook se tokom svog postojanja našao na meti brojnih kritičara upravo zbog problema privatnosti korisnika, ali takođe i zbog pitanja [[cenzura|cenzure]]. Kritike dolaze i zbog toga što su informacije koje korisnici odaju o sebi korištene za marketinška istraživanja, interne istrage univerziteta i kompanija, pa čak i [[Policija|policije]].

Uprkos kritikama, Facebook je danas najpopularniji servis za socijalizaciju s rastućim brojem korisnika, te je čak prozvan i „novim internetom”, a Mark Zuckerberg ima nadimak „novi [[Bill Gates]]”. O vrijednosti Facebooka najbolje govori podatak da je [[Microsoft]] krajem 2007. godine platio 240 miliona dolara za 1,6% udjela u [[dionica]]ma.

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* [[Michael Arrington|Arrington, Michael]] (&lt;!--Sept.--&gt;2010-04-25), [https://techcrunch.com/2010/04/25/the-age-of-facebook/ ''The Age of Facebook''], [[TechCrunch]], Pristupljeno &lt;!--Sept.--&gt;2017-03-23
* Kirkpatrick, David (&lt;!--Sept.--&gt;2006-10-06), [https://money.cnn.com/2006/10/06/magazines/fortune/fastforward_facebook.fortune/index.htm ''Why Facebook matters: It's not just for arranging dates. And it's not just another social network. Facebook offers sophisticated tools for maintaining social relationships''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201114002410/https://money.cnn.com/2006/10/06/magazines/fortune/fastforward_facebook.fortune/index.htm |date=2020-11-14 }}, [[Fortune (magazine)|Fortune]], Pristupljeno &lt;!--Sept.--&gt;2017-04-09
* Lee, Newton (2012-09-15), {{google books|id=Sh0zgX2bj7QC|title=Facebook Nation: Total Information Awareness}}, Springer Science &amp; Business Media, {{ISBN|9781461453086}}
* [[Roger McNamee|McNamee, Roger]] (2019), ''Zucked: Waking Up to the Facebook Catastrophe'', HarperCollins, {{ISBN|978-0-0083-1899-4}}
* Miller, Daniel (2011), {{google books|id=FSRt8xhLF6cC|title=Tales from Facebook}}, Polity, {{ISBN|978-0-7456-5209-2}}
* Muffett, Alec (&lt;!--Sept.--&gt;2014-10-31), [https://www.facebook.com/notes/protect-the-graph/making-connections-to-facebook-more-secure/1526085754298237/ ''Making Connections to Facebook More Secure''], Facebook, Pristupljeno &lt;!--Sept.--&gt;2016-12-13
* Schroeder, Stan (&lt;!--Sept.--&gt;2011-02-07), [http://mashable.com/2011/02/07/facebook-privacy-guide/ ''Facebook Privacy: 10 Settings Every User Needs to Know''], [[Mashable]], Pristupljeno &lt;!--Sept.--&gt;2015-02-01

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Facebook}}
* {{zvanični veb-sajt|mobile=https://m.facebook.com/}}
* [https://www.messenger.com/ Zvanični veb-sajt Messengera]
* [https://about.fb.com/news/ Newsroom {{!}} O Facebooku]
* {{Twitter}}
* [https://tools.wmflabs.org/scholia/topic/Q355 Scholia, ''topic'' profil]

&lt;table class=&quot;navbox&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding:2px&quot;&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks hlist collapsible collapsed navbox-inner&quot; style=&quot;border-spacing:0;background:transparent;color:inherit&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;col&quot; class=&quot;navbox-title&quot; colspan=&quot;3&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks hlist navbar mini&quot;&gt;&lt;ul&gt;&lt;li class=&quot;nv-view&quot;&gt;[[Šablon:Facebook donja navigacija|&lt;span title=&quot;Pogledaj šablon&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;v&lt;/span&gt;]]&lt;/li&gt;&lt;li class=&quot;nv-talk&quot;&gt;[[Razgovor o šablonu:Facebook donja navigacija|&lt;span title=&quot;Razgovor o šablonu&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;r&lt;/span&gt;]]&lt;/li&gt;&lt;li class=&quot;nv-edit&quot;&gt;[//sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Facebook_donja_navigacija&amp;action=edit &lt;span title=&quot;Uredi šablon&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;u&lt;/span&gt;]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;font-size:114%&quot;&gt;[[Meta Platforms|Meta Platforms, Inc.]]&lt;/div&gt;&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;navbox-abovebelow&quot; colspan=&quot;3&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;small&gt;''2005–2021: '''Facebook, Inc.'''; 2004: '''TheFacebook, Inc.'''''&lt;/small&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Web-sajt&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*Facebook.com 
*[[Popis odlika Facebooka|Odlike]] 
*[[Facebook Beacon|Beacon]] 
*[[Facebook Bluetooth Beacon|Bluetooth Beacon]] 
*[[Facebook Credits|Credits]] 
*[[Facebook Dating|Dating]] 
*[[EdgeRank]] 
*[[Facebook Gaming|Gaming]] 
*[[Facebook Graph Search|Graph Search]] 
*[[Facebook Instant Articles|Instant Articles]] 
*[[Lajk dugme Facebooka|Lajk dugme]] 
*[[Facebook Live|Live]] 
*[[facebookwkhpilnemxj7asaniu7vnjjbiltxjqhye3mhbshg7kx5tfyd.onion]] 
*[[Facebook Platform|Platform]] 
**[[Facebook Platform#Facebook Connect|Connect]] 
*[[Facebook Safety Check|Safety Check]] 
*[[Facebook Stories|Stories]] 
*[[Facebook Watch|Watch]] ([[Popis originalnih programa koje distruibuiše Facebook Watch|spisak originalnih programa]]) 
*[[Facebook Zero|Zero]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;navbox-image&quot; rowspan=&quot;17&quot; style=&quot;width:0%;padding:0px 0px 0px 2px&quot;&gt;&lt;div&gt;[[File:Meta_Platforms_Inc._logo.svg|100px|Logo, 2022]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Drugi&lt;br/&gt;proizvodi&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks navbox-subgroup&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Trenutni&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Atlas Solutions]] 
*[[Express Wi-Fi]] 
*[[Giphy]] 
*[[internet.org|Free Basics]] 
*[[Instagram]] ([[Hyperlapse (aplikacije)|Hyperlapse]], [[IGTV]], [[Popis najpraćenijih Instagram naloga|spisak najpraćenijih naloga]], [[Popis najviše lajkovanih Instagram postova|spisak najviše lajkanih slika]]) 
*[[Facebook Messenger|Messenger]] ([[Messenger Kids|Kids]], [[Facebook Messenger#Messenger Rooms|Rooms]]) 
*[[Mapillary]] 
*[[Oculus (brend)|Oculus]] ([[Oculus Quest|Quest]], [[Oculus Quest 2|Quest 2]], [[Oculus Rift|Rift]] ([[Oculus Rift CV1|CV1]], [[Oculus Rift S|S]]), [[Oculus Go|Go]], [[Oculus Touch|Touch]]) 
*[[Facebook Portal|Portal]] 
*[[WhatsApp]] 
*[[Workplace (Facebook)|Workplace]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Bivši&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[FriendFeed]] 
*[[Facebook Home|Home]] ([[HTC First]]) 
*[[M (virtuelni asistent)|M]] 
*[[Onavo]] 
*[[Facebook Paper|Paper]] 
*[[Facebook Slingshot|Slingshot]] 
*[[Tbh (aplikacija)|tbh]] 
*[[Wirehog]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Ljudi&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks navbox-subgroup&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Osnivači&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Mark Zuckerberg]] &lt;small&gt;(28% kapitala)&lt;/small&gt; 
*[[Dustin Moskovitz]] &lt;small&gt;(7%)&lt;/small&gt; 
*[[Eduardo Saverin]] &lt;small&gt;(''5%, ranije'')&lt;/small&gt; 
*[[Chris Hughes]] &lt;small&gt;(''1%, ranije'')&lt;/small&gt; 
*[[Andrew McCollum]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Odbor&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Mark Zuckerberg]] 
*[[Sheryl Sandberg]] 
*[[Peggy Alford]] 
*[[Marc Andreessen]] 
*[[Drew Houston]] 
*[[Nancy Killefer]] 
*[[Robert M. Kimmitt]] 
*[[Peter Thiel]] 
*[[Tracey Travis]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Izvršni&lt;br/&gt;zvaničnici&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks navbox-subgroup&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Trenutni&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Mark Zuckerberg]] &lt;small&gt;(predsjedavajući i CEO)&lt;/small&gt; 
*[[Sheryl Sandberg]] &lt;small&gt;(COO)&lt;/small&gt; 
*[[David Wehner]] &lt;small&gt;(CFO)&lt;/small&gt; 
*[[Mike Schroepfer]] &lt;small&gt;(CTO)&lt;/small&gt; 
*[[Chris Cox (Facebook)|Chris Cox]] (CPO) &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Bivši&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Sean Parker]] &lt;small&gt;(''4%, ranije'')&lt;/small&gt; 
*[[Owen Van Natta]] 
*[[Gideon Yu]] 
*[[Adam D'Angelo]] 
*[[Chris Kelly (preduzetnik)|Chris Kelly]] 
*[[Bret Taylor]] 
*[[David Ebersman]] 
*[[Alex Stamos]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Značajni&lt;br /&gt;zaposlenici&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks navbox-subgroup&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Trenutni&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Nick Clegg]] &lt;small&gt;(VP globalnih poslova i komunikacija)&lt;/small&gt; 
*[[Lars Rasmussen (software developer)|Lars Rasmussen]] &lt;small&gt;(direktor Graph Searcha)&lt;/small&gt; 
*[[John Carmack]] &lt;small&gt;(CTO [[Oculus VR|Oculus VR-a]])&lt;/small&gt; 
*[[Hugo Barra]] &lt;small&gt;(VP [[Oculus VR|Oculus VR-a]])&lt;/small&gt; 
*[[Naomi Gleit]] &lt;small&gt;(VP društvenog dobra)&lt;/small&gt; &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Bivši&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Blake Ross]] &lt;small&gt;(direktor Proizvoda)&lt;/small&gt; 
*[[Ted Ullyot]] &lt;small&gt;(VP, generalni savjet, te sekretar)&lt;/small&gt; 
*[[Matt Cohler]] 
*[[Charlie Cheever]] 
*[[Randi Zuckerberg]] 
*[[Yishan Wong]] 
*[[George Hotz]] 
*[[Joe Lockhart]] 
*[[Andrei Alexandrescu]] &lt;small&gt;(naučnik-istraživač)&lt;/small&gt; 
*[[Elliot Schrage]] &lt;small&gt;(VP globalnih komunikacija, marketinga i javne politike)&lt;/small&gt; &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;div&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Otvoreni izvor&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Apache Cassandra]] 
*[[Apache Hive]] 
*[[Apache Thrift]] 
*[[Buck (softver)|Buck]] 
*[[Facebook Query Language|FQL]] 
*[[Hack (programski jezik)|Hack]] 
*[[HHVM]] 
*[[HipHop for PHP]] 
*[[Infer Static Analyzer|Infer]] 
*[[MyRocks]] 
*[[Open Compute Project]] 
*[[Phabricator]] 
*[[React (JavaScript biblioteka)|React]] 
*[[React Native]] 
*[[RocksDB]] 
*[[Scribe (log server)|Scribe]] 
*[[Telecom Infra Project]] 
*[[Tornado (web-server)|Tornado]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Mas-mediji&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*''[[The Facebook Effect]]'' 
*''[[The Accidental Billionaires]]'' 
*''[[The Social Network]]'' &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Koncepti&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Tok aktivnosti]] 
*[[Društveni graf]] 
*[[Prijateljstvo i praćenje]] 
*[[Rebloging]] 
*[[Fan-gejting]] 
*[[Facebook diplomatija]] 
*[[Lajk dugme Facebooka]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Posao&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Historija Facebooka|Historija]] 
*[[Hronologija Facebooka|Hronologija]] 
*[[Popis akvizicija Meta Platformsa|Akvizicije]] 
*[[Facebook F8|Konferencija F8]] 
*[[IPO Meta Platformsa|IPO]] 
*[[Cenzura Facebooka|Cenzura]] 
*[[Kriticizam Facebooka|Kriticizam]] ([[Skandal Facebooka s podacima Kembridž Analitike|skandal s podacima Kembridž Analitike]], ''[[The Facebook Files]]'', [[Pitanja privatnosti vezano za Facebook|privatnost]], [[Kontroverze vezano za upravljanje sadržajem na Facebooku|upravljanje sadržajem]]) 
*[[:Category:Litigacija Facebooka|Litigacija]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Popisi&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Popis najviše praćenih stranica na Facebooku|Najviše praćene stranice na Facebooku]] 
*[[Popis najgledanijih onlajn videa unutar prva 24 sata|Najgledanija videa unutar prva 24 sata]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Povezano&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Priscilla Chan]] &lt;small&gt;(supruga Marka Zuckerberga)&lt;/small&gt; 
*[[Inicijativa Chan Zuckerberg]] 
*[[Facebook Aquila|Aquila]] 
*[[Oversight Board (Facebook)|Odbor za previd]]  
*[[Willow Village]] 
*[[WaveGroup Sound]] 
*[[Izazov 10 godina]] 
*[[Prekidi rada Facebooka]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt; &lt;table class=&quot;navbox&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding:2px&quot;&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks collapsible collapsed navbox-inner&quot; style=&quot;border-spacing:0;background:transparent;color:inherit&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;col&quot; class=&quot;navbox-title&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;span style=&quot;float:left;width:6em&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/span&gt;&lt;div style=&quot;font-size:114%&quot;&gt;Linkovi za vezane članke&lt;/div&gt;&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;width:100%;padding:0px;padding:0px;font-size:111%;&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0px\3B &quot;&gt;&lt;table class=&quot;navbox&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding:2px&quot;&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks collapsible autocollapse navbox-inner&quot; style=&quot;border-spacing:0;background:transparent;color:inherit&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;col&quot; class=&quot;navbox-title&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks hlist navbar mini&quot;&gt;&lt;ul&gt;&lt;li class=&quot;nv-view&quot;&gt;[[Šablon:Onlajn društveno umrežavanje|&lt;span title=&quot;Pogledaj ovaj šablon&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;v&lt;/span&gt;]]&lt;/li&gt;&lt;li class=&quot;nv-talk&quot;&gt;[[Razgovor o šablonu:Onlajn društveno umrežavanje|&lt;span title=&quot;Razgovor o ovom šablonu&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;r&lt;/span&gt;]]&lt;/li&gt;&lt;li class=&quot;nv-edit&quot;&gt;[//sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Onlajn_dru%C5%A1tveno_umre%C5%BEavanje&amp;action=edit &lt;span title=&quot;Uredi ovaj šablon&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;u&lt;/span&gt;]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;font-size:114%&quot;&gt;[[Servis za društveno umrežavanje|Servisi za društveno umrežavanje]]&lt;/div&gt;&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;[[Popis web-sajtova društvenih mreža|Lični]]&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[23snaps]] 
*[[Amikumu]] 
*[[aNobii]] 
*[[Ask.fm]] 
*[[Badoo]] 
*[[BeReal]] 
*[[Bumble]] 
*[[Clash (aplikacija)|Clash]] 
*[[Cloob]] 
*[[Clubhouse (aplikacija)|Clubhouse]] 
*[[Cyworld]] 
*[[Diaspora (društvena mreža)|Diaspora]] 
*[[display!]] 
*[[Draugiem.lv]] 
*[[Ello (društvena mreža)|Ello]] 
*Facebook 
*[[Foursquare City Guide]] 
*[[Foursquare Swarm]] 
*[[Friendica]] 
*[[Gab (društvena mreža)|Gab]] 
*[[Gapo]] 
*[[Gettr]] 
*[[GNU social]] 
*[[Hello (društvena mreža)|Hello]] 
*[[Hi5]]  
*[[Idka]] 
*[[Instagram]] ([[IGTV]]) 
*&lt;span style=&quot;whitespace:nowrap&quot;&gt;[[IRC-Galleria]]&lt;/span&gt; 
*[[Kumu (društvena mreža)|Kumu]] 
*[[Letterboxd]] 
*[[LiveJournal]] 
*[[Likee]] 
*''[[LockerDome]]'' 
*[[Marco Polo (aplikacija)|Marco Polo]] 
*[[Mastodon (softver)|Mastodon]] 
*[[MeetMe]] 
*[[Meetup]] 
*[[MeWe]] 
*[[Miaopai]] 
*[[micro.blog]] 
*[[Minds]] 
*[[Mixi]] 
*[[Moj (aplikacija)|Moj]] 
*[[MX TakaTak]] 
*[[Myspace]] 
*[[My World@Mail.Ru|My World]] 
*[[Nextdoor]] 
*[[Odnoklassniki]] &lt;small&gt;(OK.ru)&lt;/small&gt; 
*[[Parler]] 
*[[Peach (društvena mreža)|Peach]] 
*[[Pinterest]] 
*[[Pixnet]] 
*[[Plurk]] 
*[[Qzone]] 
*[[Readgeek]] 
*[[Renren]] 
*[[ShareChat]] 
*[[Sina Weibo]] 
*[[Slidely]] 
*[[Snapchat]] 
*[[Snow (aplikacija)|SNOW]] 
*[[Spaces (društvena mreža)|Spaces]] 
*[[Spotify Greenroom]] 
*[[StudiVZ]] 
*''[[Swarm (aplikacija)|Swarm]]'' 
*[[Tagged]] 
*[[Taringa!]] 
*[[TikTok]] 
*[[Tinder (aplikacija)|Tinder]] 
*[[Triller (aplikacija)|Triller]] 
*[[Truth Social]] 
*[[Tuenti]] 
*[[TV Time]] 
*[[Tumblr]] 
*[[Twitter]] 
*[[Untappd]] 
*[[Vero (aplikacija)|Vero]] 
*[[VKontakte|VK]] 
*[[Whisper (aplikacija)|Whisper]] 
*[[Xiaohongshu]] 
*[[Yik Yak]] 
*[[Yo (aplikacija)|Yo]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;[[Profesionalni mrežni servis|Profesionalni]]&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Academia.edu]] 
*[[Brainly]] 
*[[BranchOut]] 
*[[Edmodo]] 
*[[Google Currents]] 
*[[HCL Connections]] 
*[[LinkedIn]] 
*[[Moodle]] 
*[[ResearchGate]] 
*[[Sciencescape]] (Meta&lt;sup&gt;α&lt;/sup&gt;) 
*[[Solaborate]] 
*[[Viadeo]] 
*[[XING]] 
*[[Yammer]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;[[Popis ugašenih web-sajtova društvenih mreža|Ugašeni]]&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[App.net]] 
*[[AsianAve]] 
*[[Avatars United]] 
*[[Bebo]] 
*[[Bolt (web-sajt)|Bolt]] 
*[[Capazoo]] 
*[[eConozco]] 
*[[Emojli]] 
*[[eWorld]] 
*[[Eyegroove]] 
*[[FitFinder]] 
*[[Formspring]] 
*[[FriendFeed]] 
*[[Friends Reunited]] 
*[[Friendster]] 
*[[Grono.net]] 
*[[Google+]] 
*[[Google Buzz]] 
*[[Heello]] 
*[[Highlight (aplikacija)|Highlight]] 
*[[Houseparty (aplikacija)|Houseparty]] 
*[[Hyves]] 
*[[IdeaPlane]] 
*[[iTunes Ping]] 
*[[iWiW]] 
*[[Jaiku]] 
*[[Keek]] 
*[[Lifeknot]] 
*[[LunarStorm]] 
*[[Me2day]] 
*[[Meerkat (aplikacija)|Meerkat]] 
*[[MixBit]] 
*[[Mobli]] 
*[[Mugshot (web-sajt)|Mugshot]] 
*[[Multiply (web-sajt)|Multiply]] 
*[[Musical.ly]] 
*[[Natter Social Network]] 
*[[Netlog]] 
*[[NK.pl]] 
*[[Orkut]] 
*[[Path (društvena mreža)|Path]] 
*[[Periscope (aplikacija)|Periscope]] 
*[[Pheed]] 
*[[Piczo]] 
*[[PlanetAll]] 
*[[Posterous]] 
*[[Pownce]] 
*[[Qaiku]] 
*[[SixDegrees.com]] 
*[[So.cl]] 
*[[Spring.me]] 
*[[Streetlife (web-sajt)|Streetlife]] 
*[[Surfbook]] 
*[[tbh (aplikacija)|tbh]] 
*[[Tea Party Community]] 
*[[Third Voice]] 
*[[tribe.net]] 
*[[Tout (kompanija)|Tout]] 
*[[Tsū (društvena mreža)|Tsū]] 
*[[tvtag]] 
*[[Vine (servis)|Vine]] 
*[[Windows Live Spaces]] 
*[[Wretch (web-sajt)|Wretch]] 
*[[Xanga]] 
*[[Yahoo! 360°]] 
*[[Yahoo! Kickstart]] 
*[[Yahoo! Mash]] 
*[[Yahoo! Meme]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Servisi&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Poređenje softvera društvenog umrežavanja|Poređenje softvera]] 
*[[Proizvod s bijelom oznakom|Bijela oznaka]] ([[Ning (web-sajt)|Ning]], [[Wall.fm]]) &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Alatke&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Softver za analizu društvenih mreža]] 
*[[Diaspora (softver)]] 
*[[Web 2.0 Suicide Machine]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Koncepti&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt;
*[[Nejednakost pažnje]] 
*[[Sajbersektarijanstvo]] 
*[[Fediverzum]] 
*[[Onlajn identitet]] 
*[[Eksperiment malog svijeta]] 
*[[Mreža malog svijeta]] 
*[[Društvena mreža]] 
*[[Zamka žednosti]] 
*[[Korisnički profil]] 
*[[Virtuelna zajednica]] ([[Popis virutelnih zajednica s više od miliona korisnika|&gt;1 milion korisnika]]) &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Aplikacije&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Servis za razmjenu gostoljubivosti]] 
*[[Mobilna društvena mreža|Mobilno]] 
*[[Onlajn servis za upoznavanje]] ([[Poređenje onlajn servisa za upoznavanje|poređenje]]) 
*[[Reklamiranje na društvenim mrežama]] 
*[[Hosting servis na društvenim mrežama]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;[[Korisničko sučelje|Korisnički interfejs]]&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Tok aktivnosti]] 
*[[Stranica brenda]] 
*[[Grupa (onlajn društvene mreže)|Grupe]] 
*[[Hashtag]] 
*[[Lajk dugme]] 
*[[Onlajn peticija|Onlajn peticije]] 
*[[Anketa otvorenog pristupa|Ankete]] 
*[[Rebloging]] 
*[[Stories (onlajn društvene mreže)|''Stories'']] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Implikacije&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Problemi privatnosti na sajtovima društvenih mreža|Problemi privatnosti]] 
*[[Upotreba web-sajtova društvenih mreža za istrage|Upotreba za istrage]] 
*[[Razlika u godištima korisnika društvenih mreža|Razlika u godištima korisnika]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Protokolo&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[ActivityPub]] 
*[[Distributed Social Networking Protocol]] &lt;small&gt;(ugašen)&lt;/small&gt; 
*[[Micropub (protokol)|Micropub]] 
*[[OpenSocial]] &lt;small&gt;(ugašen)&lt;/small&gt; 
*[[OStatus]] 
*[[Pump.io]] 
*[[XMPP]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt; &lt;table class=&quot;navbox&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;padding:2px&quot;&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks collapsible autocollapse navbox-inner&quot; style=&quot;border-spacing:0;background:transparent;color:inherit&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;col&quot; class=&quot;navbox-title&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;div class=&quot;plainlinks hlist navbar mini&quot;&gt;&lt;ul&gt;&lt;li class=&quot;nv-view&quot;&gt;[[Šablon:Mikrobloging|&lt;span title=&quot;Pogledaj ovaj šablon&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;v&lt;/span&gt;]]&lt;/li&gt;&lt;li class=&quot;nv-talk&quot;&gt;[[Razgovor o šablonu:Mikrobloging|&lt;span title=&quot;Razgovor o ovom šablonu&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;r&lt;/span&gt;]]&lt;/li&gt;&lt;li class=&quot;nv-edit&quot;&gt;[//sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Mikrobloging&amp;action=edit &lt;span title=&quot;Uredi ovaj šablon&quot; style=&quot;;;background:none transparent;border:none;&quot;&gt;u&lt;/span&gt;]&lt;/li&gt;&lt;/ul&gt;&lt;/div&gt;&lt;div style=&quot;font-size:114%&quot;&gt;[[Mikroblog]]ing&lt;/div&gt;&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Web-sajtovi&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*Facebook 
*[[Twitter]] 
*[[Tumblr]] 
*[[LinkedIn]] 
*[[Sina Weibo]] 
*[[Diaspora (društvena mreža)|Diaspora]] 
*[[Edmodo]] 
*[[Fanfou]] 
*[[Gab (društvena mreža)|Gab]] 
*[[Gettr]] 
*[[Identi.ca]] 
*[[micro.blog]] 
*[[migme]] 
*[[Myspace]] 
*[[Parler]] 
*[[Plurk]] 
*[[Qzone]] 
*[[Solaborate]] 
*[[Truth Social]] 
*[[Viadeo]] 
*[[VK (servis)|VK]] 
*[[XING]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Ugašeno&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[App.net]] 
*[[Google Buzz]] 
*[[Google+]] 
*[[Heello]] 
*[[Jaiku]] 
*[[Yahoo! Meme|Meme]] 
*[[Me2day]] 
*[[Natter Social Network|Natter]] 
*[[Posterous]] 
*[[Pownce]] 
*[[Qaiku]] 
*[[Tencent Weibo]] 
*[[Tout (kompanija)|Tout]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Platforme&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt;&lt;/div&gt;&lt;table class=&quot;nowraplinks navbox-subgroup&quot; style=&quot;border-spacing:0&quot;&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;[[OStatus]]-kompatibilni&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Friendica]] 
*[[GNU social]] 
*[[PeerTube]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;[[ActivityPub]]-kompatibilni&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Friendica]] 
*[[GNU social]] 
*[[PeerTube]] 
*[[Mastodon (softver)|Mastodon]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;div&gt; 
*[[Diaspora (softver)|Diaspora]] 
*[[OpenMicroBlogging]] 
*[[pump.io]] 
*[[Twister (softver)|Twister]] 
*[[Webfinger]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Odlike&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-even hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Rebloging]] 
*[[Tok aktivnosti]] 
*[[Lajfstriming]] 
*[[Hashtag]] 
*[[Backchannel]] 
*[[Mention (bloging)|Pominjanje/odgovor]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;th scope=&quot;row&quot; class=&quot;navbox-group&quot;&gt;Ostale teme&lt;/th&gt;&lt;td class=&quot;navbox-list navbox-odd hlist&quot; style=&quot;text-align:left;border-left-width:2px;border-left-style:solid;width:100%;padding:0px&quot;&gt;&lt;div style=&quot;padding:0em 0.25em&quot;&gt; 
*[[Mikrobloging u Kini]] 
*[[Mikroblog roman]] 
*[[Mikropoezija]] &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr style=&quot;height:2px&quot;&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;navbox-abovebelow&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Poređenje mikroblog servisa]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;&lt;/table&gt;&lt;!--{{Facebook donja navigacija}}
{{Navboxes|list1=
{{onlajn društveno umrežavanje}}
{{mikrobloging}}}}--&gt;
{{Izabran}}
{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 2004.]]
[[Kategorija:Američke kompanije]]
[[Kategorija:Servisi za društveno umrežavanje]]</text>
      <sha1>qzzblrj0dszpmjsu3mtm2wohahbmyy4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Sarajevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>67273</id>
    <revision>
      <id>42695878</id>
      <parentid>42670167</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:02:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695878</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="44682" sha1="6zvm7x8hzcaezqt0xiuzbgns7d410hz" xml:space="preserve">{{Infokutija fudbalski klub (BS)
| Boja1             = white
| Boja2             = maroon
| Ime kluba         = FK Sarajevo
| Puno ime          = Fudbalski klub&lt;br&gt;Sarajevo
| Grb               = 
| Nadimak           = ''Bordo-bijeli''&lt;br&gt;''Divovi''
| Osnovan           = [[24. oktobar]] [[1946]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Lična karta - FK Sarajevo|url=https://fksarajevo.ba/klub/licna-karta|website=fkzeljeznicar.ba|accessdate=9. 7. 2023|website=fksarajevo.ba}}&lt;/ref&gt;
| Raspušten         =
| Lokacija          = [[Sarajevo]]&lt;br&gt;[[Bosna i Hercegovina]]
| Boje              = {{colorbox|maroon}} {{colorbox|white}}
| Federacija        = [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|N/FS BIH]]
| Konfederacija     = [[UEFA]] 
| Liga              = [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]]
| Stadion           = [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Asim Ferhatović Hase]]
| Kapacitet         = 30.121
| Vlasnik kluba     = [[Vincent Tan]] (49,13%)&lt;br /&gt;[[Ismir Mirvić]] (49,13%)&lt;br /&gt;Ostali (1.74%)
| Predsjednik kluba = Ismir Mirvić
| Menadžer          = [[Zoran Zekić]]
|Uspjesi            = 16 trofeja 
|Nacionalni kupovi  = [[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Kup BiH]] '''X8'''&lt;br&gt;[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] '''X5'''&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Prva liga Jugoslavije]] '''X2'''&lt;br&gt;[[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine|Superkup BiH]] '''X1'''
|Evropski kupovi    =
| Adresa            = Maršala Tita 38b&lt;br /&gt;71000 Sarajevo
| Plasman u prethodnoj sezoni    = 3. mjesto
| Prethodna sezona  = ([[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025/2026.|2025/26]])
| Webstranica       = [https://fksarajevo.ba/ fksarajevo.ba]
| Trenutna sezona   = [[Datoteka:Soccerball_current_event.svg|30px]] [[FK Sarajevo - sezona 2024/2025.|Trenutna sezona]]
| uzorak_lr1        = _sarajevo2425h
| uzorak_t1         = _sarajevo2425h
| uzorak_dr1        = _sarajevo2425h
| uzorak_š1         = 
| uzorak_č1         =
| lijeva ruka1      = 600020
| tijelo1           = 600020
| desna ruka1       = 600020
| šorc1             = 600020
| čarape1           = 600020
| uzorak_lr2        = 
| uzorak_t2         = _sarajevo2425a
| uzorak_dr2        = 
| uzorak_š2         = 
| uzorak_č2         =
| lijeva ruka2      = FFFFFF
| tijelo2           = FFFFFF
| desna ruka2       = FFFFFF
| šorc2             = FFFFFF
| čarape2           = FFFFFF
}}
'''Fudbalski klub Sarajevo''' osnovan je 24. oktobra 1946. u [[Sarajevo|Sarajevu]], glavnom gradu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

FK Sarajevo je bio najuspješniji klub iz [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]] u ligi bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], osvojivši dvije titule prvaka u sezonama 1966/1967. i 1984/1985. Jedan je od istaknutih članova [[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer lige Bosne i Hercegovine]] uz osvojenih osam [[Kup Bosne i Hercegovine u fudbalu|kupova Bosne i Hercegovine]] (1997, 1998, 2002, 2005, 2014, 2019, 2021. i 2025), pet prvenstva Bosne i Hercegovine (1998/1999, 2006/2007, 2014/2015, 2018/2019, 2019/2020) i jedan [[Superkup Bosne i Hercegovine u fudbalu|Superkup Bosne i Hercegovine]]. Klub je sedam puta bio državni viceprvak.

FK Sarajevo se nalazi na drugom mjestu tabele Premijer lige Bosne i Hercegovine i jedan je od istaknutih predstavnika Bosne i Hercegovine u evropskim takmičenjima. Jedan je i od najpopularnijih klubova u Bosni i Hercegovini, uz gradskog rivala [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]]. Rivalstvo dvaju klubova ogleda se kroz sarajevski derbi.

Klub svoje domaće utakmice igra na [[Stadion Asim Ferhatović Hase|Stadionu ''Asim Ferhatović Hase'']], koji ima kapacitet od 30.121 mjesta.&lt;ref name=&quot;stadion&quot;&gt;{{cite web |last1=Zilić |first1=Semir |title=Da li znate koliko iznosi kapacitet stadiona Koševo? |url=https://www.bordovremeplov.ba/vijest/details?id=386 |website=www.bordovremeplov.ba |access-date=13 June 2025 |language=bs |date=17 April 2025}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
=== Prvi dani ===
[[Datoteka:FK Sarajevo.jpg|thumb|250px|Prostorije FK Sarajevo]]

24. oktobra 1946. godine spajanjem FK &quot;Udarnik&quot; i OFK &quot;Sloboda&quot; osnovano je sportsko društvo &quot;Torpedo&quot; koje godinu dana kasnije mijenja ime u SDM &quot;Sarajevo&quot;. Prema planu koji je iznesen na sastanku u velikoj dvorani fiskulturnog doma novo Sportsko društvo trebalo je okupiti ono najbolje iz grada Sarajeva i BiH. 
Kao samostalan fudbalski klub &quot;Sarajevo&quot; egzistira od 20. maja 1949. godine, a dan kasnije je registrovano u Fudbalskom savezu područja Sarajevo.

Znatno ojačano igračima iz ostalih klubova kojima je naređeno da pređu u novoosnovani klub Torpedo uspjeva u drugoj sezoni Jugoslovenske lige ući u društvo najboljih, ali nakon samo jedne sezone ispadaju da bi se odmah slijedeće sezone opet vratili. 1950. Sarajevo zauzima peto mjesto, a dvije godine nakon toga klub se sa uspjehom bori za opstanak. Nakon toga sve do sezone 1956/57 Sarajevo se može svrstati u red stabilnih prvoligaša. U sezoni 1956/57 na jednu godinu ispada u drugu ligu, a već sljedeće se vraćaju i nekoliko godina opet osvajaju mjesta u sredini tabele.

=== U društvu prvaka ===
U takmičarskoj sezoni 1964/65. Sarajevo je osvojilo titulu vicešampiona, a u sezoni 1966/67. i šampionsku titulu kao prvi klub iz Bosne i Hercegovine.
Značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u [[Kup Jugoslavije|kupu Jugoslavije]]. 1947. Sarajevo plasirali su se u polufinale a korak dalje su napravili u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Bila je to najuspješnija sezona u historiji Sarajeva.

U sezoni 1984/85. Sarajevo daruje svojim navijačima po drugi put titulu šampiona. Tokom cijele sezone Sarajevo je vodilo &quot;bitku&quot; sa [[HNK Hajduk Split|Hajdukom]] za prvo mjesto, da bi u zadnjem kolu pobjedom nad [[FK Crvena zvezda|Crvenom Zvezdom]] (40.000 gledalaca, 2:1) obezbijedili plasman u kup evropskih šampiona.

=== Međunarodne utakmice ===
Klub je od 07. marta 1948. do decembra 1982. godine odigrao 226 međunarodnih utakmica na četiri kontinenta i veoma uspješno reprezentovao sport tadašnje države. Bilans je rezultatski povoljan i izgleda ovako: 107 pobjeda, 58 neriješeno, 61 izgubljenih sa gol-razlikom 570:383.

Gotovo na svim gostovanjima u inostranstvu Sarajevo je dobivalo laskave ocjene i priznanja. Tako je [[Kolumbija|kolumbijski]] list &quot;La Perensa&quot; pisao februara 1972. godine da je Sarajevo zasjenilo sve inostrane ekipe koje su posljednih godina gostovale u Kolumbiji, pa čak i [[brazil]]ski [[Santos]], sa slavnim [[Pelé|Peleom]].
&quot;Gosti iz Jugoslavije njeguju maštovitu i tehnički dotjeranu igru, koja oduševljava i plijeni&quot; – pisao je tada kolumbijski list.

Avgusta 1972. godine poslije međunarodnog turnira u Malagi (Španija), list &quot;Sol de Espanja&quot; ovako je komentarisao finalni susret u kojem je praška [[Dukla]], tek poslije izvođenja jedanesteraca savladala &quot;Sarajevo&quot; sa 4:3 – &quot;Pravda nije zadovoljena. Umjesto u Sarajevo, trofej ide u [[Prag]]. Tim sa Koševa je moralni pobijednik turnira. Pružio je najdopadljiviju igru i osvoijo simpatije 25,000 gledalaca&quot;.

Inače, pred najviše gledalaca Sarajevo je igralo 31. augusta 1957. godine u Katovicama ([[Poljska]]), protiv selekcije &quot;Katovica&quot;. Rezultat je bio 2:2, a meč je posmatralo 120,000 gledalaca.

=== Kroz lige BiH ===
Sarajevo je nakon početka rata u BiH i povlačenja bh. ekipa iz [[Prva Savezna liga|prve lige]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] postalo član novoosnovane [[Prva liga NS BiH|Prve Lige BiH]]. Ekipa je učestvovala na svim prvenstvima Bosne i Hercegovine koje je organizovao [[Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]], od 1994. godine.

Prvoj sezoni je prethodila utakmica protiv selekcije [[UNPROFOR]]-a u opkoljenom [[Sarajevo|Sarajevu]], na [[Stadion &quot;Koševo&quot;|stadionu Koševo]], u kojoj je Sarajevo pobijedilo rezultatom 4-1. U prvenstvu je nakon prvog mjesta u grupi &quot;Jablanica&quot; na finalnom turniru Sarajevo osvojilo drugo mjesto.

2005. godine Sarajevo osvaja Kup BiH i osigurava učešće u [[UEFA Europska Liga|Kupu UEFA]]. Ali do utakmica [[UEFA Europska Liga|Kupa UEFA]] ne dolazi, jer [[UEFA]] ne izdaje klubu [[UEFA program licenciranja|licencu]] potrebnu za evropske utakmice.

=== Mlade snage ===
Sarajevo je i dalje &quot;izbacivalo&quot; nove igrače. Naslijednici [[Safet Sušić|Sušića]], [[Faruk Hadžibegić|Hadžibegića]], [[Husref Musemić|Musemića]], [[Predrag Pašić|Pašića]], [[Asim Ferhatović|Ferhatovića]] se zovu [[Džemal Berberović|Berberović]], [[Albin Pelak|Pelak]], [[Alen Škoro|Škoro]], [[Emir Obuća|Obuća]], [[Veldin Muharemović|Muharemović]]...

U sklopu FK Sarajevo djeluje škola fudbala &quot;Asim Ferhatović - Hase&quot; iz koje su ponikli veliki igrači. U periodu od konstituisanja BiH kao nezavisne države Škola fudbala Fudbalskog kluba Sarajevo je najuspješnija u našoj državi. &quot;Bordo&quot; klub je u ovom periodu dao rekordan broj igrača u svim reprezentativnim selekcijama BiH, a brojni su trofeji na domaćoj i međunarodnoj sceni, osvojena prvenstva i kupovi u omladinskoj kategoriji.

== Domaća takmičenja ==
Uz dvije titule prvaka Jugoslavije, 1967. i 1984. značajne rezultate Sarajevo je ostvarilo i u Kupu Jugoslavije. Već 1947. dospijelo je do polufinala i samo igrom žrijeba nije postalo finalista, što će ligašu sa Koševa uspjeti u sezoni 1966/67. Tada je Sarajevo u finalu, u [[Split]]u, poraženo od [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] sa 2:1. Bila je to inače najuspješnija sezona u historiji Sarajeva.

FK Sarajevo u poslijeratnom periodu osvaja prvo mjesto u takmičenju pod organizacijom NS BiH u sezoni 1998./99. međutim zbog sukoba Zrinjskog i Veleža oko korištenja stadiona Bijali Brijeg play off sa klubovima iz Herceg-Bosne nije odigran tako da je Sarajevo proglašeno prvakom od strane NS BiH. Sezone 1997/98 i 1998/99 završavali su na drugom mjestu, a u sezoni 2006/07. Sarajevo je prvi put osvojilo Premijer ligu BiH.
FK Sarajevo je u sezonama 1997., 1998., 2002. i 2005. osvojio [[Kup BiH]], a 1999. i 2000. je bio finalista kupa. 1997 godine osvaja [[Super kup NS BiH|Super kup]].

== Sarajevo u Evropi ==
Prvu utakmicu u Evropi Sarajevo je igralo protiv Kiparskog [[Olympiakos Nicosia|Olympiakosa]]. Nakon ukupne pobjede od 5-3 na [[Stadion &quot;Koševo&quot;|Koševo]] je došao poznati [[Manchester United F.C.|Manchester United]], predvođen [[George Best|Georgom Bestom]]. Nakon 0-0 u Sarajevu, igrači bordo tima su u uzvratu izgubili sa 2-1 i tako završili svoj prvi izlet u Evropu. Svoj drugi pokušaj u Ligi prvaka Sarajevo je imalo protiv finskog prvaka Kuusysi Lahti 1986. godine. U dvije utakmice Sarajevo gubi sa ukupnim rezultatom od 4-2.
Što se tiče evropskog nogometa Sarajevo je imalo dosta uspjeha u poslijeratnom periodu. Najveća utakmica FK Sarajeva od 1992. god. je igrana protiv [[Bešiktaš Istanbul|Bešiktaša]] iz [[Istanbul]]a. Naime bordo momčad je u Istanbulu iznenadila cijelu bh. javnost odigravši 2:2. Nažalost, na Koševu su u revanšu izgubili 5:0.
Osvajanjem drugog mjesta u sezoni 2005/06. Sarajevo je izborilo takmičenje u [[UEFA Europska Liga|Kupu UEFA]], ali su porazom od [[Rapid Bukurešt|Rapida]] iz [[Bukurešt]]a svoj put završili u 2. pretkolu.

== Stadion ==
[[Datoteka:Asim Ferhatovic Hase.jpg|thumb|300px|Fudbalski Klub Sarajevo sve svoje domaće utakmice igra na najvećem stadionu u Bosni i Hercegovini, Olimpijskom stadionu Asim Ferhatović - Hase.]]
{{glavni|Stadion Asim Ferhatović Hase}}

Domaći teren FK Sarajevo je stadion Asim Ferhatović Hase, nekada poznat kao stadion Koševo, koji se nalazi u sarajevskom naselju Koševo.

Stadion je otvoren 1947. godine. 1984. godine, rekonstruisan je za Zimske Olimpijske igre 1984. godine, te se zbog toga često naziva i Olimpijski stadion. Od jula 2004. godine nosi naziv &quot;Asim Ferhatović - Hase&quot;, po [[Asim Ferhatović|Asimu Ferhatoviću]], legendarnom nogometašu FK Sarajeva, koji se karijueru završio 1967. godine.

Danas, stadion Asim Ferhatović Hase ima kapacitet od 30.121 sjedećih mjesta&lt;ref name=&quot;stadion&quot;/&gt;, te je ponakad domaćin [[fudbalska ili nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|fudbalskoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine]], kada se utakice ne igraju na [[Stadion Bilino polje|stadionu Bilino polje]] u [[Zenica|Zenici]].

== Navijači ==
=== Horde Zla ===
{{glavni|Horde zla}}
{{vidi|Nogometni izgredi Široki Brijeg-Sarajevo}}
Navijači kluba poznati su pod nazivom ''Horde Zla''. Navijačke grupe postoje širom Evrope, kao što su Horde Zla Stuttgart, koji se nalaze u Njemačkoj. Također, navijačka grupa Horde Zla ima odjeljak i u Sjedinjenim Američkim Državama, a najpoznatiji od njih su Horde Zla Reapers iz Los Angelesa, Kalifornija.

== Poznati bivši igrači ==
{{div col|cols = 4}}
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Boško Antić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Zijad Arslanagić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Boro Beatović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Ibrahim Biogradlić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Milenko Bajić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Bernard Barnjak]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Radoslav &quot;Raša&quot; Bebić|Raša Bebić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Miroslav Blažević]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Stjepan Blažević]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Branko Bošnjak]] 
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Tomislav Bošnjak]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Boban Božović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Dragan Božović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Vojin Božović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Miroslav Brozović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Stojan Crnogorac]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Nusret Čerkić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Salih Delalić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Sreten Dilberović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Zlatko Dupovac]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Kemal Džemidžić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Mile Đokić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Miloš Đurković]] 
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Mirsad Fazlagić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Asim Ferhatović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Nijaz Ferhatović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Sead Gruda]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Faruk Hadžibegić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Esad Hadžijusufović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Haris Jaganjac]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Anto Jakovljević]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Dragan Jakovljević]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Mehmed Janjoš]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Slobodan Janjuš]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Sead Jesenković]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} Dušan Jovanović
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Davor Jozić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Goran Jurišić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Predrag Jušić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Mirza Kapetanović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Dane Kuprešanin]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Vahid Kurtović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Đuro Lovrić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Franjo Lovrić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Zoran Lukić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Zoran Ljubičić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Osman Maglajlija]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Miodrag &quot;Milan&quot; Makić|Milan Makić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Anton Mandić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Srboljub Markušević]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Nijaz Merdanović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Senad Merdanović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Nihad Milak]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Ivica Mioč]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Refik Muftić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Fuad Mulasmajić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Husref Musemić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Vahidin Musemić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Džemaludin Mušović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Fuad Muzurović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Nihad Nalbantić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Predrag Pašić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Ivica Petković]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Vladimir Petković]]
* {{flagicon|Crna Gora}} {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Vukašin Petranović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Fahrudin Prljača]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Boško Prodanović]]
* {{flagicon|USSR}} [[Aleksei Prudnikov]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Željko Pustivuk]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Ferid Radeljaš]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Miladin Radičević]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Dejan Raičković]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Ante Rajković]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Alojz Renić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Srebrenko Repčić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Radomir Savić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Salko Selimović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Dragan Simić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Ibrahim Sirćo]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Uzeir Srna]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Mladen Stipić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Memnun Suljagić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Safet Sušić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Murat Šaran]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Salih Šehović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Kemal Šestić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Sreten Šiljkut]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Anton Škaro]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Edhem Šljivo]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Suad Švraka]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Zijad Švrakić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Muhidin Teskeredžić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Anđelko Tešan]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina|1992}} [[Emir Tufek]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Hidajet Tulumović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Jasminko Velić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Nenad Vidaković]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Risto Vidaković]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Želimir Vidović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Dragoslav &quot;Dragan&quot; Vujanović|Dragan Vujanović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Ivica Vujičević]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Svetozar Vujović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Slaviša Vukičević]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Fahrudin Zejnilović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Marcel Žigante]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Dobrivoje Živkov]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adi Adilović]] 
* {{flagicon|Gana}} [[Joachim Adukor]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Almir Aganspahić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mersudin Ahmetović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Muhamed Alaim]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ismet Alić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mehmed Alispahić]] 
* {{flagicon|Makedonija}} [[Marjan Altiparmakovski]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nemanja Anđušić]]
*{{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Marin Aničić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ensar Arifović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Alen Avdić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Arben Avdija]]
* {{flagicon|Makedonija}} [[Daniel Avramovski]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Miloš Babić]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Dražen Bagarić]]
* {{flagicon|Crna Gora}} [[Srđan Bajić]]
* {{flagicon|Crna Gora}} [[Saša Balić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Elvir Baljić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dejan Bandović]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Tomislav Barbarić]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Mario Barić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Alen Bašić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Senad Begić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Almir Bekić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Amer Bekić]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Zoran Belošević]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Leon Benko]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Džemal Berberović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nemanja Bilbija]] 
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Zoran Blagojević]]
*{{flagicon|Austrija}} [[Darko Bodul]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Abdulah Bogilović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Spomenko Bošnjak]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Sead Bučan]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Rusmir Burek]]
* {{flagicon|Brazil}} [[César Augusto Hermenegildo|César Augusto]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Gojko Cimirot]] 
*{{flagicon|Crna Gora}} [[Boris Cmiljanić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ljuban Crepulja]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nermin Crnkić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Rusmir Cviko]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Vahidin Čahtarević]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Hamza Čataković]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Aldin Čenan]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Frane Čirjak]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Midhat Čorbo]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Denis Čomor]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Samir Čupina]]
* {{flagicon|Crna Gora}}  [[Marko Ćetković]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adnan Ćupina]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirsad Dedić]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Matej Delač]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Belmin Dizdarević]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Vojislav Dragović]]
* {{flagicon|Makedonija}} [[Vlatko Drobarov]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Edin Dudo]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Haris Duljević]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Amer Dupovac]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Samir Duro]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adnan Džafić]] 
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Muhamed Džakmić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mensur Džaviti]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Jasmin Đidić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Andrej Đokanović]]
* {{flagicon|Brazil}} [[Emerson Reis Luiz|Emerson Luiz]]
* {{flagicon|Engleska}} [[Matthias Fanimo]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Amar Ferhatović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nidal Ferhatović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adi-Amar Fočić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dejan Gavrić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Vedad Gljiva]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nermin Gogalić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Emir Granov]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Vladan Grujić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Boris Gujić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ismet Hadžiahmetović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ahmed Hadžispahić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Damir Hadžić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Emir Hadžić]] 
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Emir Halilović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dino Hamzić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Faris Handžić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Haris Handžić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Kenan Handžić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Haris Harba]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Admir Hasančić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Haris Haskić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nermin Haskić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Anes Haurdić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Anel Hebibović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Reuf Herco]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Elvedin Herić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nedim Hiroš]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dušan Hodžić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dženan Hošić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Armin Hrvat]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Almir Hurtić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Said Husejinović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Edin Husić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ferid Idrizović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Faruk Ihtijarević]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Ivan Ikić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Perica Ivetić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adis Jahović]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Mato Jajalo]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Bojan Jović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ivan Jukić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nedim Jusufbegović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Rusmir Kadrić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Advan Kadušić]]
* {{flagicon|Sirija}} [[Ahmad Kalasi]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adnan Kanurić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Rifet Kapić]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Žarko Karamatić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Haris Karamehmedović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Elvis Karić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mahir Karić]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Vladimir &quot;Vlado&quot; Kasalo|Vlado Kasalo]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Rijad Kobiljar]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Damir Kojašević]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Nikola Komazec]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Miroljub Kostić]]
* {{flagicon|CIV}} [[Germain Kouadio]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adnan Kovačević]] 
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Vladan Kovačević]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Damjan Krajišnik]] 
* {{flagicon|Slovenija}} [[Denis Kramar]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Sulejman Krpić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirzet Krupinac]] 
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Numan Kurdić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mićo Kuzmanović]] 
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Kenan Lamadžema]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Darko Lazić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Sanjin Lelić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Enver Lugušić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Marinko Mačkić]] 
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Smajo Mahmutović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Marko Maksimović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ajdin Maksumić]]
* {{flagicon|Brazil}} [[Marciano José do Nascimento|Marciano]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Alen Melunović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Jasmin Memišević]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Enes Mešanović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirza Mešić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Marko Mihojević]]
* {{flagicon|Crna Gora}} [[Nemanja Mijušković]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Slobodan Milanović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ninoslav Milenković]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Hrvoje Miličević]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Semjon Milošević]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Damir Mirvić]]
* {{flagicon|Makedonija}} [[Risto Mitrevski]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Haris Muharemović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Veldin Muharemović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nihad Mujakić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirsad Mujkić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nardin Mulahusejnović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ismet Mulavdić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Milan Muminović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Avdo Murga]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Alen Mustafić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Zinedin Mustedanagić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Safet Nadarević]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Dalibor Nedić]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Vladimir Nikitović]]
* {{flagicon|Kamerun}} [[Jean-Louis Nouken]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Saša Novaković]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Samir Nuhanović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Emir Obuća]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ševko Okić]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Mirko Oremuš]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Amer Osmanagić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adnan Osmanhodžić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adnan Osmanović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Kerim Palić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dalibor Pandža]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Đorđe Pantić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Irfan Paučinac]]
* {{flagicon|Srbija}}  [[Bojan Pavlović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Edin Pehlić]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Aleksandar Pejović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Albin Pelak]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adnan Pervan]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Selmir Pidro]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Alem Plakalo]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Emir Plakalo]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Radoš Protić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dario Purić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Bojan Puzigaća]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Darko Raca]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Samir Radovac]] 
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Amar Rahmanović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Tarik Ramić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Edvin Rastoder]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Admir Raščić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Senad Repuh]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ševkija Resić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirza Rizvanović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Edin Rustemović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Đani Salčin]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mufid Salčinović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Fuad Salihović]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Elvis Sarić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirza Selimović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ivan Sesar]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Deni Simeunović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ervin Smailagić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Džemal Smječanin|Džemo Smječanin]] 
* {{flagicon|Srbija}} [[Miloš Stanojević]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Milan Stepanov]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Miloš Stojčev]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Memnun Suljagić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Asmir Suljić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Halid Šabanović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Zdravko Šaraba]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Edin Šaranović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Fuad Šašivarević]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Vučina Šćepanović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Adnan Šećerović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Alen Škoro]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Almir Šmigalović]] 
* {{flagicon|Crna Gora}} [[Aleksandar Šofranac]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Radan Šunjevarić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Benjamin Tatar]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Ivan Tatomirović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ognjen Todorović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Almir Tolja]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Nemanja Tomašević]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Sedin Torlak]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}}  [[Muharem Trako]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Anid Travančić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ivan Trifković]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Vule Trivunović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Almir Turković]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Almir Ušanović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ervin Uščuplić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dženan Uščuplić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Azrudin Valentić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dal Varešanović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirza Varešanović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Anes Vazda]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Nermin Vazda]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Demirel Veladžić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dinko Vrabac]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Duško Vranešević]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Sretko Vuksanović]]
* {{flagicon|Makedonija}} [[Krste Velkoski]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Irfan Vusljanin]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Ševal Zahirović]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Zoran Zekić]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Nemanja Zlatković]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dilaver Zrnanović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Muhidin Zukić]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Boris Živković]]
{{div col end}}

== Poznati treneri ==
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Miroslav Brozović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Svetozar Vujović]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Aleksandar Atanacković]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirsad Fazlagić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Franco Lovrić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Boško Antić]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Munib Saračević]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} [[Srboljub Markušević]]
* {{flagicon|Jugoslavija}} {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Fuad Muzurović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Husref Musemić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Agim Nikolić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Denijal Pirić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Kemal Alispahić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Šener Bajramović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mirza Varešanović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Mehmed Janjoš]]
* {{flagicon|Češka}} [[Jiří Plišek]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dragan Jović]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Husref Musemić]]
* {{flagicon|Hrvatska}} [[Robert Jarni]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dženan Uščuplić]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Meho Kodro]]
* {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[Dženan Uščuplić]]
* {{flagicon|Srbija}} [[Miodrag Ješić]]
|}

== Uspjesi ==
* '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Šampioni Premijer lige BiH]]: 4'''
::2006/2007, 2014/2015, 2018/2019, 2019/2020
* '''[[Kup Bosne i Hercegovine u nogometu|Osvajači kupa BiH]]: 8'''
::1996/1997, 1997/1998, 2001/2002, 2004/2005, 2013/2014, 2018/2019, 2020/2021, 2024/2025
* '''[[Super kup NS Bosne i Hercegovine|Osvajači Super Kupa BiH]]: 1'''
::1996/1997
* '''[[Prva nogometna liga NS Bosne i Hercegovine|Šampioni Prve Lige BiH]]: 1''' 
::1998/1999 &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
* '''[[Prva nogometna liga Jugoslavije|Šampion Jugoslavije]]: 2'''
::1966/1967, 1984/1985

&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; &lt;small&gt;''Zbog sukoba NS BiH i NS HB oko igranja Veleža na stadionu Bijeli Brijeg play off 1999. nije odigran. Sarajevu je dodijeljena titula za sezonu 1998/1999.''&lt;/small&gt;

=== Evropski uspjesi ===
==== Sažetak ====
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! width=&quot;150&quot;|Competition
! width=&quot;30&quot;|Igr
! width=&quot;30&quot;|Pob
! width=&quot;30&quot;|Ner
! width=&quot;30&quot;|Por
! width=&quot;30&quot;|GZ
! width=&quot;30&quot;|GP
! width=&quot;150&quot;|Posljednja sezona
|-
| [[UEFA Liga prvaka|Evropski kup / UEFA Liga prvaka]]
| 12
| 4
| 2
| 6
| 19
| 16
| [[UEFA Liga prvaka 2007/08.|2007/08]]
|-
| [[UEFA Evropska liga|Kup UEFA / UEFA Evropska liga]]
| 30
| 9
| 8
| 13
| 42
| 58
| [[UEFA Evropska liga 2009/10.|2009/10]]
|-
|'''Ukupno'''
|'''42'''
|'''13'''
|'''10'''
|'''19'''
|'''61'''
|'''74'''
|}

&lt;small&gt;Izvor: [https://web.archive.org/web/20090926192002/http://www.uefa.com/footballeurope/club=64378/domestic.html], Posljednje ažuriranje na dan 31. august 2009. godine&lt;br /&gt;'''Igr''' = odigrano utakmica; '''Pob''' = pobjeda; '''Ner''' = nerješeno; '''Por''' = poraz; '''GZ''' = golovi za; '''GP''' = golovi protiv. Ukinuta takmičenja nazačena su ''italik'' slovima.&lt;/small&gt;

==== UEFA Liga prvaka ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Država
! Klub
! Rezultat
|-
|[[UEFA Liga prvaka 1967/68.|1967/68]]
|[[UEFA Liga prvaka]]
|Prva runda
|{{flagicon|Kipar}}
|[[Olympiakos Nicosia]]
|2-2, 3-1
|-
|
|
|Druga runda
|{{flagicon|Engleska}}
|[[Manchester United F.C.|Manchester United]]
|0-0, 1-2
|-
|[[UEFA Liga prvaka 1985/86.|1985/86]]
|[[UEFA Liga prvaka]]
|Prva runda
|{{flagicon|Finska}}
|[[FC Kuusysi]]
|1-2, 1-2
|-
|[[UEFA Liga prvaka 2007/08.|2007/08]]
|[[UEFA Liga prvaka]]
|Prva kvalifikaciona runda
|{{flagicon|Malta}}
|[[Marsaxlokk]]
|3-1, 6-0
|-
|
|
|Druga kvalifikaciona runda
|{{flagicon|Belgija}}
|[[KRC Genk|Genk]]
|0-1, 2-1
|-
|
|
|Treća kvalifikaciona runda
|{{flagicon|Ukrajina}}
|[[FC Dinamo Kijev]]
|0-1, 0-3
|-
|}

==== UEFA Evropska liga ====
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Runda
! Država
! Klub
! Rezultat
|-
|[[UEFA Evropska liga 2009/10.|2009/10]]
|[[UEFA Evropska liga]]
|Druga kvalifikaciona runda
|&lt;center&gt;{{flagicon|Slovačka}}
|[[FC Spartak Trnava]]
|1-0, 1-1
|-
|
|
|Treća kvalifikaciona runda
|&lt;center&gt;{{flagicon|Švedska}}
|[[Helsingborgs IF]]
|2-1 ([[Jedanaesterac|p: 5-4]]), 1-2
|-
|
|
|Razigravanje
|&lt;center&gt;{{flagicon|Rumunija}}
|[[CFR 1907 Cluj]]
|1-1, 1-2
|-
|[[UEFA Evropska liga 2011/12.|2011/12]]
|[[UEFA Evropska liga]]
|Druga kvalifikaciona runda
|&lt;center&gt;{{flagicon|Švedska}}
|[[Örebro]]
|2-0, 0-0
|-
|
|
|Treća kvalifikaciona runda
|&lt;center&gt;{{flagicon|Češka}}
|[[Sparta Prague]]
|0-5, 0-2
|-
|[[UEFA Evropska liga 2012/13.|2012/13]]
|[[UEFA Evropska liga]]
|Prva kvalifikaciona runda
|&lt;center&gt;{{flagicon|Malta}}
|[[Hibernians]]
|5-2, 4-4
|-
|
|
|Druga kvalifikaciona runda
|&lt;center&gt;{{flagicon|Bugarska}}
|[[Levski Sofia]]
|0-1, 3-1
|-
|
|
|Treća kvalifikaciona runda
|&lt;center&gt;{{flagicon|Crna Gora}}
|[[FK Zeta]]
|2-1, 0-1
|-
|[[UEFA Evropska liga 2013/14.|2013/14]]
|[[UEFA Evropska liga]]
|Prva kvalifikaciona runda
|&lt;center&gt;{{flagicon|San Marino}}
|[[Libertas]]
|1-0, 2-1
|-
|
|
|Druga kvalifikaciona runda
|&lt;center&gt;{{flagicon|Albanija}}
|[[Kukësi]]
|2-3, 0-0
|-
|[[UEFA Evropska liga 2014/15.|2014/15.]]
|[[UEFA Evropska liga]]
|Druga kvalifikaciona runda
|&lt;center&gt;{{flagicon|Norveška}}
|[[Haugesund]]
|0-1, 3-1
|-
|
|
|Treća kvalifikaciona runda
|&lt;center&gt;{{flagicon|Grčka}}
|[[Atromitos]]
|1-2, 2-1 ([[Produžetak|p: 3-1]])
|-
|
|
|Četvrta kvalifikaciona runda
|&lt;center&gt;{{flagicon|Njemačka}}
|[[Borussia Mönchengladbach]]
|
|}

==== UEFA rangiranje ====
'''UEFA ekipno rangiranje 2014&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/club/index.html |title=UEFA ekipno rangiranje 2014 |access-date=2014-08-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170706081532/http://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/club/index.html |archive-date=2017-07-06 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;''' (UEFA klupski koeficijenti u zagradama)
* 290 {{flagicon|Island}} [[Breidablik]] (4,025)
* 291 {{flagicon|Kipar}} [[Ermis Aradippou FC]] (4,000)
* 292 {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} [[HŠK Zrinjski Mostar]] (3,950)
*       {{flagicon|Farski otoci}} [[HB Tórshavn]] (3,950)
*       {{flagicon|Bjelorusija}} [[FC Neman Grodno]] (3,950)
* '''295''' {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} '''FK Sarajevo (3,950)'''
* 296 {{flagicon|Bjelorusija}} [[FC Naftan Novopolotsk]] (3,950)
* 297 {{flagicon|Bugarska}} [[PFC Lokomotiv Sofia]] (3,950)
* 298 {{flagicon|Bjelorusija}} [[FC Torpedo Zhodino]] (3,950)
* 299 {{flagicon|Litvanija}} [[VMFD Žalgiris]] (3,950)
* 300 {{flagicon|Azerbejdžan}} [[Xäzär Länkäran FK]] (3,900)

'''UEFA državno rangiranje 2011&lt;ref&gt;{{Cite web |title=UEFA državno rangiranje 2011 |url=http://kassiesa.com/uefabackup/data/method4/crank2010.html |access-date=2009-10-24 |archive-date=2011-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716215556/http://kassiesa.com/uefabackup/data/method4/crank2010.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;''' (UEFA koeficijenti u zagradama)
* 34 {{flagicon|FIN}} [[Veikkausliiga|Finska liga]] (9,375)
* 35 {{flagicon|LIT}} [[A Lyga|Litvanska liga]] (7,625)
* '''36''' {{flagicon|Bosna i Hercegovina}} '''[[Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga BiH]] (7,250)'''
* 37 {{flagicon|LAT}} [[Latvijska viša liga|Latvijska liga]] (7,100)
* 38 {{flagicon|SLO}} [[Slovenska PrvaLiga|Slovenska liga]] (6,000)
* 39 {{flagicon|Moldavija}} [[Moldavijska nacionalna divizija|Moldavijska liga]] (5,875)

=== Takmičenja od 1994. godine u [[Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine|Nogometnom savezu BiH]] ===
{| width=&quot;930&quot; class=&quot;prettytable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!Width = 100 | Sezona
!width = 25 | Mj.
!width = 25 | U.
!width = 25 | Pob.
!width = 25 | Ner.
!width = 25 | Por.
!width = 25 | DG
!width = 25 | PG
!width = 25 | + -
!width = 30 | Bod
!class=&quot;unsortable&quot; width = 80 | Kup BiH
!class=&quot;unsortable&quot; width = 80 | Kup Intertoto
!class=&quot;unsortable&quot; width = 100 | Evropska liga &lt;br /&gt; Kup UEFA
!class=&quot;unsortable&quot; width = 80 | Liga prvaka
!width = 25 | U.
!width = 25 | Pob.
!width = 25 | Ner.
!width = 25 | Por.
!width = 25 | DG
!width = 25 | PG
!width = 25 | + -
!width = 25 | Bod
|-
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2013/14|2013/14]][[Datoteka:Full Star Blue.svg|20px|Pobjednik kupa BiH]]  || '''3''' || 30 || 16 || 10 || 4 || 45 || 21 || +24 || '''58''' || - || - || - || 2.kolo || '''4'''|| 2 || 1 || 1 || 5 || 4 || +1 || '''4''' 
|-
|-
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2012/13|2012/13]]  || '''2''' || 30 || 17 || 9 || 4 || 52 || 19 || +33 || '''60''' || - || - || - || 3.kolo || '''6'''|| 3 || 1 || 2 || 14 || 10 || +4 || '''6''' 
|-
|-
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2011/12|2011/12]]  || '''4''' || 30 || 16 || 6 || 8 || 48 || 31 || +17 || '''54''' || - || - || - || 3.kolo || '''4'''|| 1 || 1 || 2 || 2 || 7 || -5 || '''4''' 
|-
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2009/10|2009/10]]  || '''5''' || 30 || 14 || 8 || 8 || 43 || 25 || +18 || '''50''' || - || - || - || Razigravanje || '''6'''|| 2 || 2 || 2 || 7 || 7 || +0 || '''6''' 
|-
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2008/09|2008/09]]  || '''4''' || 30 || 14 || 7 || 9 || 43 || 30 || +13 || '''49''' || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - 
| -
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2007/08|2007/08]]|| '''5''' || 30 || 14 || 6 || 10 || 40 || 30 || +10 || '''48''' ||  - || -||-|| 3.kolo || '''6''' || 3 || 0 || 3 || 11 || 7 || +4 || '''6''' 
|- 
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2006/07|2006/07]] [[Datoteka:Star*.svg|20px|Prvak PL BiH]] || '''1''' || 30 || 17 || 6 || 7 || 44 || 26 || +18 ||'''57''' ||  - || - ||1.kolo|| - || '''4''' || 3 || 0 || 1 || 6 || 2 || +4 || '''6'''
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2005/06.|2005/06]]  || '''2''' || 30 || 18 || 6 || 6 || 57|| 26 || +29 || '''60''' ||  - || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - || - 
|-
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2004/05.|2004/05]] [[Datoteka:Full Star Blue.svg|20px|Pobjednik kupa BiH]] || '''4''' || 30 || 13 || 6 || 11 || 39 || 37 || +2 ||'''45''' ||  - || - || - || - || - || - || - || - || - || - || - 
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2003/04.|2003/04]] || '''3'''|| 30 || 17 || 5 || 8 || 58 || 25 || +32 || '''56''' ||  - || - || kvalifikacije || -|| '''2'''|| 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || -3 || '''1''' 
|-
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2002/03.|2002-03]]  || '''3'''|| 38 || 19 || 2 || 7 || 83 || 39 || +45 || '''69''' ||  - || - || 1.kolo || -|| '''4''' || 1 || 1 || 2 || 5 || 10 || -3 ||'''4'''
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2001/02|2001-02]] [[Datoteka:Full Star Blue.svg|20px|Pobjednik kupa BiH]]  || '''4'''|| 30 || 13 || 8 || 9 || 50 || 34 || +16 || '''47''' ||  - || -|| kvalifikacije || -|| '''2'''  || 0 || 0 || 2 || 0 || 2 || -2 ||  '''0'''
|-
|style=&quot;text-align:left&quot;| [[Premijer liga Bosne i Hercegovine 2000/01|2000-01]]  || '''3''' || 42 || 24 || 9|| 9 || 81 || 35 || +46 || '''81'''  ||  - ||  - || - || - || '''-''' || - || - || - || - || - || - || '''-'''
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Prva liga NS BiH (1999-2000)|1999-2000]]  || '''-''' || - || - || - || -|| - || - || - || '''-''' ||  - || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - || - 
|-
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Prva liga NS BiH (1998-99)|1998-99]] [[Datoteka:Star full.svg|20px|Prvak Lige NS BiH]]  || '''-''' || - || - || - || -|| - || - || - || '''-''' ||  - || - || 1.kolo || -|| '''2''' || 0 || 1 || 1 || 1 || 4 || -3 || '''2'''
|-
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Prva liga NS BiH (1997-98)|1997-98]] [[Datoteka:Full Star Blue.svg|20px|Pobjednik kupa BiH]] ||  ||  || - || - || - || - || - || - || - ||  - || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - || - 
|-
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Prva liga NS BiH (1996-97)|1996-97]] [[Datoteka:Full Star Blue.svg|20px|Pobjednik kupa BiH]]  || '''-''' || - || - || - || -|| - || - || - || '''-''' ||  - || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - || - 
|- style=&quot;background:#dedede;&quot;
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Prva liga NS BiH (1995-96)|1995-96]]  || '''-''' || - || - || - || -|| - || - || - || '''-''' ||  - || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - || - 
|-
|style=&quot;text-align:left&quot; |[[Prva liga NS BiH (1994-95)|1994-95]]  || '''-''' || - || - || - || -|| - || - || - || '''-''' ||  - || - || - || -|| - || - || - || - || - || - || - || -  
|-
|}

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|FK Sarajevo}}
* [http://www.fksarajevo.ba/ Službena stranica FK Sarajevo]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.fksinfo.com/index.php Neslužbena prezentacija FK Sarajevo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070621000156/http://www.fksinfo.com/index.php |date=2007-06-21 }}

{{1.Jugoslavenska nogometna liga}}

[[Kategorija:Fudbalski klubovi u Bosni i Hercegovini]]</text>
      <sha1>6zvm7x8hzcaezqt0xiuzbgns7d410hz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emily Osment</title>
    <ns>0</ns>
    <id>68118</id>
    <revision>
      <id>42695809</id>
      <parentid>42422328</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:19:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695809</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11121" sha1="fvmg8tz15n4w5thlyrslvl4qlce2hxs" xml:space="preserve">{{Infokutija02 muzičar
| ime = Emily Osment
| slika = EmilyOsmentApr09.jpg
| opis = Osment na premijeri filma ''[[Hannah Montana: The Movie]]'' u aprilu 2009.
| tip = solo_singer
| ime_po_rođenju = Emily Jordan Osment
| datum_rođenja = {{birth date and age|1992|03|10|df=y}}
| mesto_rođenja [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| instrumenti = [[pjevanje|vokal]], [[akustična gitara]]
| žanr = [[Pop|Pop Rock]] &lt;br /&gt;[[Indie Rock]]&lt;br /&gt; [[Alternativni rock]]&lt;ref name=&quot;USA TODAY&quot;/&gt;
| zanimanje = [[glumci|glumica]], [[pjevač]]ica, [[kantautor]]ica, [[glasnogovornica]]
| period = 1999–
| label = Hatchery&lt;br /&gt;[[Walt Disney Records]]&lt;br /&gt;[[Wind-up Records]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=Windup Records Artist E-News Signup|url=http://fans.winduplist.com/MinorSignup.aspx?artistname=Emily%20Osment|accessdate=15. 04. 2009.|archivedate=2012-04-06|archiveurl=https://www.webcitation.org/66iJe6liw?url=http://fans.winduplist.com/MinorSignup.aspx?artistname=Emily%20Osment|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Wind-up Records - Official Website|url=http://www.winduprecords.com|accessdate=15. 04. 2009.}}&lt;/ref&gt;
| zvanićni_sajt = [http://www.officialemilyosment.com/ Official Emily Osment Website]
}}

'''Emily Jordan Osment''' (10. mart 1992)&lt;ref name=&quot;TV Guide&quot;&gt;{{cite web| url=http://www.tvguide.com/celebrities/emily-osment/bio/235034| title=Emily Osment| accessdate=01. 08. 2009.| author=| date=| work=TV Guide| archive-url=https://web.archive.org/web/20120314234151/http://www.tvguide.com/celebrities/emily-osment/bio/235034| archive-date=2012-03-14| url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[tinejdžerska glumica]] i [[kantautor]]ica. Nakon što je u djetinjstvu nastupala u nekoliko [[tV-film|televizijskih filmova]], Osment je stekla slavu ulogom Gerti Giggles u filmovima ''[[Spy Kids 2: Island of Lost Dreams]]'' i ''[[Spy Kids 3-D: Game Over]]'', a za koju je i primila i nekoliko nagrada i nominacija. Osment je nakon toga nastupila u [[59. dodjela nagrada Primetime Emmy|za Emmy nominiranom]]&lt;ref&gt;{{cite web|title=The 59th Primetime Emmy Awards and Creative Arts Emmy Awards Nominees|publisher=Academy of Television Arts &amp; Sciences|url=http://www.emmys.org/awards/2007pt/|accessdate=31. 07. 2007.|archive-date=2007-09-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927001940/http://www.emmys.org/awards/2007pt/}}&lt;/ref&gt; [[sitcom|sitkomu]] ''[[Hannah Montana]]'' u ulozi [[Lilly Truscott]], a koju je ponovila u igranom filmu ''[[Hannah Montana: The Movie]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|title=States fight for ''Hannah Montana'' movie|publisher=CNN|date=November 23, 2007|url=http://edition.cnn.com/2007/SHOWBIZ/Movies/11/23/hannahmontana.movie.ap/index.html|accessdate=11. 12. 2007.|archive-date=2007-11-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20071126022956/http://edition.cnn.com/2007/SHOWBIZ/Movies/11/23/hannahmontana.movie.ap/index.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Također je nastupila kao Cassie u [[R. L. Stine]]ovom ''[[The Haunting Hour Volume One: Don't Think About It]]'' te u [[Disney Channel Original Movie|Disneyjevom filmu]] ''[[Dadnapped]]'' kao Melissa Morris.

Osment je svoju karijeru upotpunila bavljenjem [[pop]] a kasnije i [[alternativni rock|alternativnom]]/[[indie rock]] muzikom uključujući pop hitove kao &quot;[[I Don't Think About It]]&quot;, &quot;[[If I Didn't Have You]]&quot; zajedno sa [[Mitchel Musso|Mitchelom Mussom]], svojim kolegom iz ''[[Hannah Montana]]'', te nedavno sa &quot;[[Once Upon a Dream]].&quot;

Trenutno snima svoj [[debitantski album]], koji će sadržavati nekoliko pjesama koje je sama napisala&lt;ref name=&quot;emstudalbum&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.zimbio.com/Pop+music/articles/124/Emily+Osment+dishes+New+Album+Not+Liking+Jonas Emily Osment dishes on her New Album|title=Emily Osment dishes on her New Album and Not Liking Jonas Brothers music!!!|date=21. 04. 2009.|publisher=Zimbio|accessdate=09. 06. 2009.}}&lt;/ref&gt;, a on će biti izdan u martu 2010.&lt;ref&gt;[http://www.usatoday.com/life/music/news/2009-07-09-emily-osment_N.htm USA TODAY - Emily]&lt;/ref&gt; od strane diskografske kuće [[Wind-up Records]]&lt;ref name=&quot;Wind-up Records&quot;&gt;[http://www.winduprecords.com Wind-up Records]&lt;/ref&gt; za koju je nedavno popisala ugovor. Emily je na albumu radila zajedno s Tomom Higgensonom iz [[Plain White T's]] te Maxom Collinsom i Tonyjem Fagensonom iz grupe [[Eve 6]]. Prva singlica s albuma, &quot;All the Way Up&quot;, premijerno je izvedena na [[Radio Disney]]ju 14. augusta 2009.&lt;ref name=&quot;allthewaypremiere&quot; /&gt;

== Biografija ==
Emily Osment je rođena u [[Los Angeles]]u kao dijete glumca Michaela Eugenea Osmenta i učiteljice Therese Osment (rođ. Seifert). Njen stariji brat [[Haley Joel Osment]] je glumac poznat po nastupu u filmu ''[[The Sixth Sense]]''. Osment je odgojena kao [[katoličanstvo|rimokatolik]].

== Filmografija ==
=== Film ===
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;&quot;
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; align=&quot;center&quot;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background: LightSteelBlue;&quot;|Film
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; align=&quot;center&quot;
! align=&quot;center&quot;| Godina
! width=&quot;170&quot;| Film
! width=&quot;150&quot;| Uloga
! Notes
|-
| rowspan=&quot;3&quot;|2009
| ''[[Hannah Montana: The Movie]]'' || [[Lilly Truscott]]
| glavna postava
|-
| ''[[Soccer Mom (film)|Soccer Mom]]''
| Becca
| glavna postava
|-
| ''[[Dadnapped]]''
| Melissa Morris
| TV-film
|-
| 2007
| ''[[The Haunting Hour Volume One: Don't Think About It]]''
| Cassie Keller
| TV-film
|-
| 2006
| ''[[Holidaze: The Christmas That Almost Didn't Happen]]''
|Trick (glas)
|
|-
| 2005
| ''[[Lilo &amp; Stitch 2: Stitch Has a Glitch]]''
| dodatni glasovi
|rowspan=&quot;6&quot;|Film
|-
| 2003
| ''[[Spy Kids 3-D: Game Over]]''
| Gerti Giggles
|-
| 2002
| ''[[Spy Kids 2: Island of Lost Dreams]]''
| Gerti Giggles
|-
| 2000
| ''[[Edward Fubbwupper Fibbed Big]]''
| glas
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | 1999
| ''[[Sarah, Plain and Tall: Winter's End]]''
| Cassie Witting
|-
| ''[[The Secret Life of Girls]]''
| Miranda Aiken
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; align=&quot;center&quot;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background: LightSteelBlue;&quot;|Televizija
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; align=&quot;center&quot;
! Godina
! Naslov
! Uloga
! Napomene
|-
| align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;1&quot; | [[2006 in television|2006-present]]
| ''[[Hannah Montana]]'' ||[[Lilly Truscott]]/Lola Luftnangle || glavna postava/prikazivanje od 24. marta 2006.
|-
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; align=&quot;center&quot;
! colspan=&quot;4&quot; style=&quot;background: LightSteelBlue;&quot;|Guest appearances
|- bgcolor=&quot;#CCCCCC&quot; align=&quot;center&quot;
! Godina
! Naslov
! Uloga
! Napomene
|-
| rowspan=&quot;1&quot; | 2009 || ''[[The Suite Life On Deck]]'' || [[Lilly Truscott|Lola Luftnagle]]|| epizoda Double-Crossed
|-
| rowspan=&quot;1&quot; | 2006 || ''[[Soap Talk|SoapTalk]]'' || +samas ebe || gost
|-
| 2001 || ''[[Friends]]'' || Lelani Mayolanofavich || ''[[Popis epizoda Friends#Sezona 8: 2001-2002|The One with the Halloween Party]]''
|-
| 2000 || ''[[Touched by an Angel]]'' || Alyssa || ''With God as My Witness''
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |1999 || ''[[3rd Rock from the Sun]]'' || Dahlia || ''[[Popis epizoda 3rd Rock from the Sun#Sezona Pet: 1999 .E2.80.93 2000|Dick, Who's Coming to Dinner]]''
|-
| ''Cast and Crew''|| sama sebe || arhivski snimci
|}

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Godina
! Detalji o albumu
|-
| 2010
| align=&quot;left&quot;| ''bit će objavljen''&lt;ref name=&quot;emstudalbum&quot; /&gt;
* &lt;small&gt;izdavanje: 9. mart 2010. (okvirno)&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;kuća: [[Wind-up Records]]&lt;/small&gt;
|-
|}

=== EP-ovi ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! Godina
! Detalji o albumu
|-
| 2009
| align=&quot;left&quot;| ''[[All the Right Wrongs (EP)|All the Right Wrongs]]''
* &lt;small&gt;izdanje: 27. oktobar 2009&lt;/small&gt;
* &lt;small&gt;kuća: [[Wind-up Records]]&lt;/small&gt;
|-
|}

=== Singlice ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;| Godina
! rowspan=&quot;2&quot; |Pjesma
! colspan=&quot;1&quot; |Najviša pozicija na listama
! rowspan=&quot;2&quot; |Album
|-
! width=&quot;45&quot;|&lt;small&gt;[[Billboard Hot 100|US Hot]]
|-
| 2007
| &quot;[[I Don't Think About It]]&quot;
|align=&quot;center&quot;| –
| ''[[Radio Disney Jams, Vol. 10]]''
|-
| 2008
| &quot;[[If I Didn't Have You#Emily Osment and Mitchel Musso version|If I Didn't Have You]]&quot; &lt;small&gt;(zajedno s [[Mitchel Musso|Mitchelom Mussom]])&lt;/small&gt;
|align=&quot;center&quot;|110
| ''[[DisneyMania 6]]''
|-
| 2009
| &quot;All the Way Up&quot;&lt;ref name=&quot;allthewaypremiere&quot;&gt;{{cite web|url=http://radio.disney.go.com/music/planet_premiere.html|title=Radio Disney - Planet Premiere|publisher=Radio Disney|accessdate=12. 08. 2009.|archive-date=2012-02-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20120210034350/http://radio.disney.go.com/music/planet_premiere.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;| –
| &quot;All the Right Wrongs{{Citation needed}}&quot;
|-
| align=&quot;center&quot; colspan=&quot;20&quot; style=&quot;font-size:8pt&quot;| &quot; — &quot; denotes the album failed to chart or not released
|-
|}

== Video-spotovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina
!Naslov
!Album
|-
| 2007
|&quot;[[I Don't Think About It]]&quot;
|''[[The Haunting Hour Volume One: Don't Think About It]]''
|-
|rowspan=&quot;2&quot;| 2008
|&quot;If I Didn't Have You&quot; &lt;small&gt;(with [[Mitchel Musso]])&lt;/small&gt;
|''[[DisneyMania 6]]''
|-
|&quot;[[Sleeping Beauty (1959 film)#Soundtrack|Once Upon a Dream]]&quot;
|''[[Princess DisneyMania]]''
|-
|rowspan=&quot;3&quot;| 2009
|&quot;Hero In Me&quot;
|''[[Disney Channel Playlist]]''
|-
|&quot;All the Way Up&quot;&lt;ref&gt;http://www.youtube.com/watch?v=m2PixDLduts&lt;/ref&gt;
|''[[All the Right Wrongs]]''
|-
|&quot;[[Midnight Romeo]]&quot;&lt;ref&gt;http://www.youtube.com/watch?v=xKxr3YEa8WQ&lt;/ref&gt;
|''[[Midnight Romeo (album)|Midnight Romeo]]''
|-
|}

== Nagrade ==
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;&quot;
|- bgcolor=&quot;#B0C4DE&quot; align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background-color: #BCBCBC&quot;|Godina
! style=&quot;background-color: #BCBCBC&quot;|Rezultat
! style=&quot;background-color: #BCBCBC&quot;|Nagrada
! style=&quot;background-color: #BCBCBC&quot;|Kategorija
! width=&quot;120&quot; style=&quot;background-color: #BCBCBC&quot;|Nominirana za
|-
|1999
|rowspan=&quot;6&quot;|'''Nominirana'''
|rowspan=&quot;5&quot;| [[Young Artist Award]]
|najbolja uloga u TV-filmu ili pilotu - Glumica od deset godina i manje
|''[[Sarah, Plain and Tall: Winter's End]]''
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|2003
|najbolja uloga u igranom filmu - Glumica od deset godina i manje
|rowspan=&quot;2&quot;|''[[Spy Kids 2: Island of Lost Dreams]]
|-
|najbolji mladi ansambl u igranom filmu
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|2008
|najbolji mladi ansambl u TV seriji
|''[[Hannah Montana]]''
|-
|najbolja mlada glumica u TV filmu, miniseriji ili posebnoj emisiji 
|''[[The Haunting Hour: Don't Think About It]]''
|-
|2009
|[[Teen Choice Awards]]
|najbolje svježe lice godine
|''[[Hannah Montana: The Movie]]''
|-
|}

== Izvori ==
{{Reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Emily Osment}}
&lt;!-- Do not put fansites in the external links. They are unencyclopedic. --&gt;

* {{Myspace|emilyosment}}
* [http://www.officialemilyosment.com/ Emily Osment Official Site]

{{Emily Osment}}
{{Hannah Montana}}
{{Hannah Montana: The Movie}}

{{Lifetime|1992| |Osment, Emily}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američke filmske glumice]]
[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]
[[Kategorija:Američke pjevačice]]</text>
      <sha1>fvmg8tz15n4w5thlyrslvl4qlce2hxs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rigor mortis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69180</id>
    <revision>
      <id>42695978</id>
      <parentid>42023830</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:10:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42695978</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7736" sha1="eqmgp2higvpmo1stgc3lr0kff04gn1j" xml:space="preserve">{{znakovi smrti}}
'''Rigor mortis''' (od [[latinski jezik|latinskog]] ''rigor'' &quot;ukočenost&quot; i ''mortis'' &quot;smrt&quot;), ili '''postmortalna ukočenost''', je četvrta [[faza smrti]]. To je jedan od prepoznatljivih [[znakovi smrti|znakova smrti]], kojeg karakterizira ukočenost udova [[leš|trupla]] uzrokovana postmortalnim hemijskim promjenama u [[Poprečno-prugasti mišić|mišićima]] (uglavnom u vezi sa sadržajem kalcija).&lt;ref name=&quot;saladin&quot;&gt;Saladin, K. S. 2010. ''Anatomy &amp; Physiology'': 6th edition. McGraw-Hill.&lt;/ref&gt; Kod ljudi, rigor mortis se može javiti već četiri sata nakon smrti.

== Fiziologija ==
[[File:XBio_illustration_–_Myofibril.png|right|thumb|Sarkomere su osnovna kontraktilna jedinica sastavljena od aktinskih i miozinskih filamenata.]]
[[File:Sliding Filament Theory.svg|thumb]]
[[File:The Sliding Filament Theory Visual Model.pdf|thumb|Model prikazuje četiri glavna koraka teorije kliznih filamenata, kao i detaljan vizualni prikaz.]]
Nakon [[smrt]]i, aerobna respiracija u organizmu prestaje, što iscrpljuje izvor kisika koji se koristi za stvaranje [[adenozin trifosfat]]a (ATP). ATP je potreban za razdvajanje [[miofibril|aktin-miozinskih]] [[Teorija kliznih filamenata|poprečnih mostova]] tokom opuštanja mišića.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;Hall, John E., and Arthur C. Guyton. Guyton and Hall Textbook of Medical Physiology. Philadelphia, PA: Saunders/Elsevier, 2011. MD Consult. Web. 26 January 2015.&lt;/ref&gt; Kada kisik više nije prisutan, tijelo nastavlja proizvoditi ATP putem anaerobne [[glikoliza|glikolize]]. Kada se tjelesni [[glikogen]] iscrpi, koncentracija ATP-a se smanjuje i tijelo ulazi u rigor mortis jer nije u stanju razbiti te mostove.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Fremery|first1=Donald|date=3 February 1959|title=Biochemistry of Chicken Muscle as Related to rigor mortis and Tenderization|journal=[[Journal of Food Science]]|volume=25|issue=1|pages=73–87|doi=10.1111/j.1365-2621.1960.tb17938.x}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ask a Scientist&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.newton.dep.anl.gov/askasci/zoo00/zoo00248.htm|title=Classroom Resources - Argonne National Laboratory|access-date=22 February 2009|archive-date=26 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226230108/http://newton.dep.anl.gov/askasci/zoo00/zoo00248.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Kalcij ulazi u [[citosol]] nakon smrti. On se oslobađa u njega zbog propadanja [[sarkoplazmatski retikulum|sarkoplazmatskog retikuluma]]. Također, razgradnja [[sarkolema|sarkoleme]] uzrokuje dodatni ulazak kalcija u citosol. On aktivira formiranje aktin-miozinskog unakrsnog premošćivanja. Nakon što se kalcij unese u citosol, veže se za [[troponin]] tankih filamenata, što uzrokuje promjenu oblika kompleksa troponin-tropomiozin i omogućava [[miozin]]skim glavama da se vežu za aktivna mjesta aktinskih proteina. U rigor mortisu, miozinske glave nastavljaju se vezati za aktivna mjesta aktinskih proteina putem [[adenozin difosfat]]a (ADP), a mišić se ne može opustiti sve dok daljnja enzimska aktivnost ne degradira kompleks. Normalna relaksacija bi se dogodila zamjenom ADP-a ATP-om, što bi destabiliziralo miozin-aktinsku vezu i prekinulo unakrsni most. Međutim, budući da ATP nije prisutan, mora doći do razgradnje mišićnog [[tkivo|tkiva]] [[enzim]]ima (endogenim ili bakterijskim) tokom [[raspadanje|raspadanja]]. Kao dio procesa raspadanja, enzimi razgrađuju miozinske glave, omogućavajući otpuštanje mišićne kontrakcije i opuštanje tijela.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://chemistry.about.com/cs/biochemistry/a/aa0|title=About.com (archived)}}{{dead link|date=June 2020|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}&lt;/ref&gt;

Razgradnja miofilamenata se dešava između 48 i 60 sati nakon vrhunca rigor mortisa, koji se javlja otprilike 13 sati nakon smrti.&lt;ref name=&quot;saladin&quot; /&gt;

== Nystenovo pravilo ==
Nystenovo pravilo, prvi put predloženo 1811. godine, opisuje sekvencijalni početak rigor mortisa u različitim [[mišić]]nim grupama. Osnovni redoslijed ukrućivanja tijela počinje od glave prema dolje niz tijelo, sljedećim redoslijedom:&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=EEhpsf6L09gC&amp;q=nysten+law&amp;pg=PA328|title=Laws and Models: Science, Engineering, and Technology|last=Hall|first=Carl W.|date=1999-09-28|publisher=[[CRC Press]]|isbn=9781420050547|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Srce
* Gornji kapci
* Vrat
* Vilica
* Lice
* Gornji ekstremiteti
* Mišići trupa
* Donji ekstremiteti

Ovo pravilo nije primjenjivo u svim slučajevima.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Madea |first=Burkhard |last2=Dettmeyer |first2=Reinhard |title=Basiswissen Rechtsmedizin |publisher=Springer |isbn=978-3-540-71428-6 |year=2007 |page=73 |language=de }}&lt;/ref&gt; Ime duguje francuskom [[pedijatrija|pedijatru]] [[Pierre-Hubert Nysten|Pierre-Hubertu Nystenu]] (1771–1818).

== Primjena u forenzičkoj patologiji ==
[[File:Postmortem interval changes (stages of death).png|thumb|500px|Vremenski slijed postmortalnih promjena (faze smrti).]]
Stepen rigor mortisa može se koristiti u [[forenzička patologija|forenzičkoj patologiji]] za određivanje približnog vremena smrti. Mrtvo tijelo zadržava svoj položaj dok nastupa rigor mortis. Ako se tijelo pomjeri nakon smrti, ali prije nego što nastupi rigor mortis, mogu se primijeniti forenzičke tehnike poput ''[[livor mortis]]a''. Rigor mortis je poznat kao [[Privremeni dokazi|prolazni dokaz]], jer se stepen u kojem utiče na tijelo s vremenom smanjuje.

== Primjena u mesnoj industriji ==
Rigor mortis je veoma važan u [[mesna industrija|mesnoj industriji]]. Početak rigor mortisa i njegov završetak djelimično određuju mekoću [[meso|mesa]]. Ako se meso nakon klanja odmah ohladi na 15°C, dolazi do fenomena poznatog kao hladno skraćivanje, pri čemu se mišićni sarkomeri smanjuju na trećinu svoje prvobitne dužine.

Skraćivanje uslijed hladnoće uzrokovano je oslobađanjem uskladištenih [[kalcij]]evih jona iz [[Sarkoplazmatski retikulum|sarkoplazmatskog retikuluma]] mišićnih vlakana, kao odgovor na hladni stimulus. Kalcijevi joni pokreću snažnu mišićnu kontrakciju potpomognutu molekulama ATP-a. Da bi se spriječilo skraćivanje uslijed hladnoće, provodi se proces poznat kao električna stimulacija, posebno kod goveđih trupova, odmah nakon [[klaonica|klanja]] i [[Skidanje kože|skidanja kože]]. U tom procesu, [[leš|trup]] se stimulira [[naizmjenična struja|naizmjeničnom strujom]] (AC), uzrokujući njegovu kontrakciju i opuštanje, što iscrpljuje rezervu ATP-a iz trupa i sprječava skraćivanje uslijed hladnoće.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=M3wmO3ynTUwC&amp;pg=PA13|title=New Zealand Journal of Agricultural Research|publisher=[[Royal Society of New Zealand]]|author=Royal Society of New Zealand|page=13|year=1976}}&lt;/ref&gt;

== Pvezano ==
* [[Kadaverični grč]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Bibliografija ==
* Bear, Mark F; Connors, Barry W.; Paradiso, Michael A., [https://books.google.com/books?id=75NgwLzueikC ''Neuroscience, Exploring the Brain''], Philadelphia : Lippincott Williams &amp; Wilkins; Third Edition (1 February 2006). {{ISBN|0-7817-6003-8}}
* Robert G. Mayer, &quot;Embalming: history, theory, and practice&quot;, McGraw-Hill Professional, 2005, {{ISBN|0-07-143950-1}}
* &quot;Rigor Mortis and Other Postmortem Changes - Burial, Body, Life, Cause, Time, Person, Human, Putrefaction.&quot; Encyclopedia of Death and Dying. 2011. Web. 4 December 2011. &lt;[http://www.deathreference.com/Py-Se/Rigor-Mortis-and-Other-Postmortem-Changes.html Rigor Mortis and Other Postmortem Changes - burial, body, life, cause, time, person, human, Putrefaction].
* Saladin, Kenneth. Anatomy and Physiology: The Unity of Form and Function, 6th ed. McGraw-Hill. New York, 2012.

[[Kategorija:Znakovi smrti]]
[[Kategorija:Latinski medicinski izrazi]]</text>
      <sha1>eqmgp2higvpmo1stgc3lr0kff04gn1j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etničko čišćenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>71059</id>
    <revision>
      <id>42695850</id>
      <parentid>42600629</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:00:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695850</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17139" sha1="cwkgidnjn1exs4iwcheiltalkghmyda" xml:space="preserve">[[Datoteka:Marcharmenians.jpg|thumb|250px|Etničko čišćenje [[Jermen]]a tokom [[armenski genocid|genocida nad Jermenima]] 1915.]]

'''Etničko čišćenje''' (ili samo '''čišćenje''') je [[eufemizam|eufemistički]] izraz kojim se opisuju nasilne akcije koje za cilj imaju uklanjanje određene [[etnička grupa|etničke zajednice]], u pravilu [[manjina|manjinske]], u cilju postizanja etničke homogenosti na određenoj teritoriji, a koje uključuju razne oblike nasilja - od [[ubistvo|ubistva]], [[silovanje|silovanja]], [[tortura|mučenja]] i zastrašivanja do nasilnog proterivanja.

Ovaj termin je ušao u globalnu upotrebu tokom [[ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslovenskih ratova]] 1990-ih.

== Nastanak termina ==
Termin etničko čišćenje ušao je u široku upotrebu u svetskim medijima počev od [[1992]], a u vezi sa nasilnim preseljenjima koja su pratila ratove na teritoriji bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Ovaj termin potiče iz [[srpskohrvatski jezik|srpsko-hrvatskog jezika]].

[[Datoteka:Graffiti on destroyed house in Brod, RS.jpg|thumb|Jedna od mnogobrojnih uništenih kuća tokom ratova u Jugoslaviji.]]
[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] upotrebljava reč ''očistiti'' da opiše šta se desilo sa [[Turci]]ma (odnosno [[muslimani]]ma) u [[Beograd]]u nakon što su srpski ustanici zauzeli grad [[1806]].&lt;ref&gt;{{cite book |author=Judah, Tim |title=The Serbs: History, Myth and the Destruction of Yugoslavia |url=https://archive.org/details/serbshistorymyth00juda |year=1997 |location=New Haven and London |publisher=Yale University Press|pages=[https://archive.org/details/serbshistorymyth00juda/page/75 75]}}&lt;/ref&gt; Ovo je jedna od najranijih upotreba termina ''čišćenje'' u značenju etničkog čišćenja.

Čišćenje granica ([[Ruski jezik|rus.]] ''очистка границ'') je izraz koji je korišćen 1930-ih u SSSR-u za uklanjanje i preseljenje [[Poljaci|Poljaka]] iz pograničnih oblasti.&lt;ref name=&quot;martin&quot;&gt;Martin, Terry (1998). [http://links.jstor.org/sici?sici=0022-2801%28199812%2970%3A4%3C813%3ATOOSEC%3E2.0.CO%3B2-A The Origins of Soviet Ethnic Cleansing]. ''[[The Journal of Modern History]]'' 70 (4), 813-861. pg. 822&lt;/ref&gt; [[Nacionalsocijalizam|Nacistička]] administracija u [[treći rajh|hitlerovskoj Nemačkoj]] koristila je sličan termin za opis oblasti lišenih jevrejskog stanovništva [[Nemački jezik|nem.]] ''judenrein'', „čisto od Jevreja“.

Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]], 1941, u zapisima hrvatskog [[Ustaše|ustaškog]] oficira [[Viktor Gutić|Viktora Gutića]], kao i u knjizi „[[Homogena Srbija]]“, ideologa [[Četnici|četničkog]] pokreta [[Stevan Moljević|Stevana Moljevića]], pominje se čišćenje teritorije od neželjenih elemenata - stanovništva. Tokom tog rata, ustaški režim [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] je u praksi sprovodio velike akcije proterivanja i/ili likvidacije neželjenih etničkih grupa ([[Srbi|Srba]], [[Jevreji|Jevreja]], [[Romi|Roma]]), koje su nekad označavane kao čišćenje. Četnici su, s druge strane, sprovodili masovne likvidacije nesrpskog stanovništva na teritorijama pod svojom kontrolom.

U memorandumu [[Vaso Čubrilović|Vase Čubrilovića]] &quot;[[Manjinski problem u novoj Jugoslaviji]]&quot; iz [[1944]]. godine se prvi put u srpskohrvatskom jeziku upotrebljava termin “''etnički čist''”.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Vladimir Petrović: Manjinski problem u novoj Jugoslaviji |url=http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/Hereticus/V_1/27/show_download?stdlang=ser_lat |access-date=2011-09-07 |archivedate=2011-11-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111117113316/http://www.komunikacija.org.rs/komunikacija/casopisi/Hereticus/V_1/27/show_download?stdlang=ser_lat |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

==19. vijek==
[[Datoteka:Expulsion map of the Circassians in 19th century.PNG|right|thumb|225px|Karta lokacija sa kojih su protjerani Čerkezi u Tursku 1864.]]
{{glavni|Etničko čišćenje Čerkeza}}
1864., [[Rusko Carstvo|carska Rusija]] je provela masovnu deportaciju [[Čerkezi|Čerkeza]] iz sjevernog [[Kavkaz]]a po završetku [[Kavkaski ratovi|kavkaskih ratova]]. Čerkezi su naime pružali otpor ruskoj invaziji preko jednog stoljeća, te je stoga odlučeno da ih se kazni prisilnim raseljavanjem, pošto je ruski car smatrao da ih se ne može potčiniti.

Prema procjenama, deportirano je između 700.000{{sfn|Horvath|2011|loc=str. 9}} do milion Čerkeza, uglavnom putem brodova preko [[Crno more|Crnog mora]] na područje današnje [[Turska|Turske]], a možda je i do 50% umrlo kao posljedica tog postupka.{{sfn|Colarusso|Richmond|loc=str. 2}} Najniže procjene govore o minimumu od 100.000 poginulih tijekom tog egzila.{{sfn|Hoppe|2.10. 2011}}

==20. vijek==
=== Sovjetski Savez ===
{{glavni|Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu}}
Prema nekim procjenama, tijekom [[Josif Staljin|Staljinove]] vladavine, oko 6 milijuna ljudi je raseljeno u Sovjetskom Savezu od 1920-ih do 1950-ih, kako bi se stanovništvo izmiješalo te tako nijedan narod ne bi bio homogen, što je on smatrao umanjivanjem prijetnje sovjetskoj državi. Nakon njegove smrti, [[Nikita Hruščov]] je 1956. osudio deportacije te je takva praska ukinuta.

=== Etničko čišćenje u jugoslavenskim ratovima ===
{{main|Ratovi u bivšoj Jugoslaviji}}
Pred početak jugoslovenskih ratova, odnosno neposredno pred početak i za vreme [[antibirokratska revolucija|antibirokratske revolucije]] u drugoj polovini 1980-ih, mediji u Beogradu su sistematski optuživali [[Albanci|Albance]] u [[Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo|SAP Kosovo]], a posredno i tadašnje pokrajinske vlasti, da su odgovorni za tadašnji egzodus Srba i Crnogorca iz Pokrajine, odnosno da postoji dobro organizovani separatistički pokret čiji je cilj ''etnički čisto'' Kosovo. Isti izraz koristi i Nafi, fiktivni lik ekstremnog albanskog separatista u igranom filmu ''[[Opasni trag]]'' iz 1984. godine, kako bi opisao ciljeve svoje terorističke organizacije.

=== Etničko čišćenje u BiH ===
{{main|Rat u Bosni i Hercegovini|Bosanski genocid}}
[[Datoteka:Srebrenica massacre memorial gravestones 2009 1.jpg|thumb|[[Masakr u Srebrenici|Etničko čišćenje Srebrenice]] je uključivalo i fizičku likvidaciju.]]

[[Tadeuš Mazovjecki]], bivši predsednik poljske vlade, koga su [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjene Nacije]] imenovale za opunomoćenog izaslanika za ljudska prava u bivšoj Jugoslaviji, u svom izveštaju iz [[1992]]. izričito je ukazao da etnička čišćenja u Bosni nisu bila posledica nego cilj [[rat]]a.&lt;ref&gt;[http://www.pescanik.info/content/view/2865/66/ Holm Zundhausen, Istorija Srbije od 19. do 21. veka]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; On je napravio razliku između dva načina vođenja rata: 
* diskriminacije i zločina, koje su činile sve strane i
* etničkog čišćenja, koje su pre svega sprovodili Srbi.

U izvještaju [[Ujedinjeni narodi|UN]] se kaže da je etničko čišćenje od strane srpskih snaga bilo &quot;sistematsko i očigledno dobro planirano&quot;.&lt;ref name=&quot;Izvještaj&quot;&gt;{{Cite web |title=The policy of ethnic cleansing |url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |access-date=2010-01-07 |archive-date=2012-05-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120504142243/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Za najbrutalnije vidove «etničkog čišćenja» na početku rata u BiH odgovorne su paravojne jedinice. Dve jedinice koje su odigrale veliku ulogu u etničkom čišćenju u BiH su &quot;Četnici&quot; [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]] i &quot;[[Srpska dobrovoljačka garda|Tigrovi]]&quot; [[Željko Ražnatović|Željka Ražnjatovića Arkana]].&lt;ref name=&quot;Izvještaj&quot;/&gt; Ove paravojne jedinice su pokrenule operacije iz [[Srbija|Republike Srbije]], gde su se nalazili njihovi kampovi za obuku.&lt;ref name=&quot;Izvještaj&quot;/&gt; [[Noel Malcolm]] takođe ocjenjuje da etničko čišćenje u BiH nije bilo samo popratna ratna pojava, već zapravo glavni dio političkog plana koji je trebalo ostvariti ratnim sredstvima, naime stvaranje homogenih srpskih područja koja će se na kraju moći pripojiti drugim srpskim područjima, pa i samoj Srbiji, kako bi se stvorila [[Velika Srbija]].&lt;ref name=&quot;Malcolm&quot;&gt;[http://utickibosnjaci.com/video/media/document/393.pdf Povijest Bosne - Noel Malcolm]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Optuženo je i nekoliko hrvatskih generala i ratnih vođa za učešće u [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženom zločinačkom pothvatu]] sa ciljem da etnički očiste dijelove Bosne i Hercegovine, koju je trebalo priključiti &quot;[[Velika Hrvatska|Velikoj Hrvatskoj]]&quot;.&lt;ref name=&quot;Praljak&quot;&gt;[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4244864,00.html?maca=bos-rss-bos-all-1475-rdf Maratosnko svjedočenje Slobodana Praljka]&lt;/ref&gt;

=== Etničko čišćenje u Hrvatskoj ===

{{main|Rat u Hrvatskoj|Operacija Oluja}}
Prema navodima tužilaštva Suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, tokom rata u Hrvatskoj oko 160,000 [[Hrvati|Hrvata]] je bilo proterano sa teritorija pod kontrolom srpskih snaga.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.post-gazette.com/pg/04242/368273.stm |title=Atrocities in Yugoslavia unraveled much later |access-date=2010-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110515103211/http://www.post-gazette.com/pg/04242/368273.stm |archive-date=2011-05-15 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Za nedjela etničkog čišćenja koje su počinili srpski dobrovoljci i [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] za vrijeme rata u Hrvatskoj bio je osuđen vođa pobunjenih Srba [[Milan Martić]]&lt;ref&gt;[http://www.un.org/icty/pressreal/2007/pr1162e-summary.htm MKSJ] Presuda &lt;br /&gt;''Thus, the threat clearly expressed in Milan Martić's ultimatum in Kijevo was carried out in the territory of the SAO Krajina through the commission of widespread, grave crimes. This created an &lt;u&gt;atmosphere of fear&lt;/u&gt; in which the further presence of Croats and other non-Serbs in the SAO Krajina was made impossible. The Trial Chamber has therefore concluded that the &lt;u&gt;displacement&lt;/u&gt; of the Croat and other non-Serb population which followed these attacks was '''not merely the consequence of military action''', but in fact its &lt;u&gt;primary objective&lt;/u&gt;.&lt;/ref&gt;, kao i mnogi drugi politički i vojni lideri.

Takođe, haško tužiteljstvo smatra da je udruženi zločinački pothvat hrvatskog vođstva bio na delu za vrijeme akcije &quot;[[Operacija Oluja|Oluja]]&quot;.&lt;ref name=&quot;vijesti&quot;&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/haag-dokazuje-udruzeni-zlocinacki-poduhvat-transkriptima-s-brijuna/342892.aspx Haag dokazuje &quot;udruženi zločinački poduhvat&quot; transkriptima s Brijuna]&lt;/ref&gt; Vijeće je zaključilo da su hrvatske vojne snage i Specijalna policija počinili veliki broj zločina nad civilnim stanovništvom, u okviru [[udruženi zločinački poduhvat|udruženog zločinačkog pothvata]] koji je imao za cilj trajno uklanjanje srpskog stanovništva s područja Krajine, [[sila|silom]] ili prijetnjom silom, što je predstavljalo i uključivalo [[deportacija|deportaciju]], prisilno premještanje i progon putem uvođenja restriktivnih i diskriminacijskih mjera, protupravnih napada na civile i civilne objekte, deportaciju i prisilno premještanje.&lt;ref&gt;[http://www.icty.org/sid/10633 Međunarodni sud Gotovinu i Markača proglasio krivim a Čermaka oslobodio krivice]&lt;/ref&gt;

=== Etničko čišćenje na Kosovu ===
{{main|Kosovski rat|Operacija Potkovica}}
[[Datoteka:Defense.gov_News_Photo_990521-F-5920L-006.jpg|right|thumb|225px|Izbjeglički logor za Albance sa Kosova u Albaniji]]

Prema presudi [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] &quot;kosovskoj šestorki&quot;, srpske snage su u proleće [[1999]]. &quot;na organizovan način, uz značajnu upotrebu državnih resursa&quot; sproveli široku kampanju nasilja nad albanskim civilima, s ciljem da ih proteraju sa Kosova i tako održe političku kontrolu [[Beograd]]a nad pokrajinom.&lt;ref name=&quot;Zločinački poduhvat&quot;&gt;[http://www.kim.sr.gov.yu/cms/item/news/rs.html?view=story&amp;id=10659&amp;sectionId=8 Zločinački poduhvat protiv Albanaca državnim resursima]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (dobavljeno 6.6.2009)&lt;/ref&gt; U okviru kampanje nasilja, [[Albanci]] su masovno proterivani iz svojih domova, ubijani, seksualno zlostavljani, dok su njihovi verski objekti uništavani.&lt;ref name=&quot;bbc&quot;&gt;[http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2009/02/090226_hagueverdictssixkosovo.shtml Presude &quot;kosovskoj šestorki&quot;] (dobavljeno 28.12.2009.)&lt;/ref&gt;

Predsedavajući sudija Ijan Bonomi je izričući presudu rekao da su &quot;''Hotimične akcije tih snaga tokom te kampanje izazvale odlazak najmanje 700.000 Albanaca sa Kosova u kratkom vremenskom periodu od kraja marta do početka juna 1999''&quot;.&lt;ref name=&quot;Zločinački poduhvat&quot;/&gt;

Kada je nakon 78 dana NATO bombardovanja Srbija bila primorana da se povuče sa Kosova, proterani Albanci su se vratili, ali su mnogi kosovski Srbi proterani.

==21. vijek==
[[Datoteka:Tserovani IDP settlement, Georgia.jpg|right|thumb|225px|Gruzijski izbjeglički logor Tserovani]]
*[[Progon Gruzijaca iz Južne Osetije]] odigrao se 2008. nakon [[rusko-gruzijski rat|rusko-gruzijskog rata]] kada su [[Južna Osetija|Južnu Osetiju]] - [[Separatizam|separatističku]] sjevernu regiju u sastavu [[Gruzija|Gruzije]] - zauzele vojne snage [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]] i Južne Osetije. [[Human Rights Watch]] (HRW) procjenjuje da je barem 22.000 [[Gruzijci|Gruzijaca]] protjerano iz te regije,{{sfn|Human Rights Watch|23.1. 2009|loc=str. 3}} dok [[UNHCR]] navodi brojku od 15.000 osoba.&lt;ref&gt;{{cite web|title=UNHCR secures safe passage for Georgians fearing further fighting| date=15.8. 2008| url=http://www.unhcr.org/news/NEWS/48a57cd34.html| publisher=UNHCR}}&lt;/ref&gt; Bilo je to prvo etničko čišćenje na tlu moderne [[Evropa|Evrope]] 21. vijeka. Protjerivanje se odvijalo putem pljačke, paleži i uništavanja imovine i kuća Gruzijaca, kao i putem zastrašivanja i silovanja stanovništva.
*2012., sirijska pravoslavna crkva je izvjestila kako antivladini [[Džihadizam|džihadisti]] provode progon sirijskih [[Kršćani|kršćana]] tijekom [[Sirijski građanski rat|sirijskog rata]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Putz |first=Ulrike |url=http://www.spiegel.de/international/world/christians-flee-from-radical-rebels-in-syria-a-846180.html |title=Christians Flee from Radical Rebels in Syria - SPIEGEL ONLINE |publisher=Spiegel.de |date=2012-07-25}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | url=http://latimesblogs.latimes.com/world_now/2012/03/church-fears-ethnic-cleansing-of-christians-in-homs-syria.html | title=Church fears 'ethnic cleansing' of Christians in Homs, Syria |work=Los Angeles Times | date= March 23, 2012}}&lt;/ref&gt;
== Povezano ==
* [[Genocid]]
* [[Holokaust]]
* [[Razmena stanovništva]]
* [[Humano preseljenje]]
* [[Brisanje identiteta]]
* [[Logor Jasenovac|Jasenovački logor]]
* [[Operacija Potkovica]]
* [[Udruženi zločinački poduhvat]]
== Izvori ==
{{reflist|2}}
==Literatura==
*{{citation| last1=Colarusso| last2=Richmond| first1=John| first2=Walter| title=The Conquest and Deportation of the Circassians| url=http://johncolarusso.net/pdf/the_deportation.pdf| ref=harv| access-date=2015-04-18| archive-date=2020-11-15| archive-url=https://web.archive.org/web/20201115224832/http://johncolarusso.net/pdf/the_deportation.pdf}}
*{{citation|last=Hoppe| first=Hans-Joachim Von| year=2.10. 2011 |title=Die Tscherkessen – ein unbekanntes Volk erwacht| url=http://www.eurasischesmagazin.de/artikel/Die-Tscherkessen-ein-unbekanntes-Volk-erwacht/20111009| publisher=Eurasisches Magazin| ref=harv}}
*{{citation|last=Horvath|first=Csaba|year=2011|title=Ethno-demographic changes in the Caucasus 1860-1960|url=http://www.southeast-europe.org/pdf/06/DKE_06_A_K_HORVATH_CSABA.pdf|publisher=International Relations Quarterly|ref=harv|access-date=2015-04-18|archive-date=2016-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304123104/http://www.southeast-europe.org/pdf/06/DKE_06_A_K_HORVATH_CSABA.pdf|dead-url=yes}}
*{{cite web|last=Human Rights Watch| title=Up in Flames: Humanitarian Law Violations and Civilian Victims in the Conflict over South Ossetia| url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/georgia0109web.pdf |year=23.1. 2009| ref=harv}}
*{{cite web|last=Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a|year=2008| title=Ethnic Cleansing of Georgians Resulted from Russian Invasion and Occupation since August 8, 2008| url=http://www2.ohchr.org/english/bodies/hrc/docs/CCPR.C.GEO.CO.3.Add.1.AnnexIII.doc |ref=harv}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm The policy of ethnic cleansing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120504142243/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm |date=2012-05-04 }} (Izvještaj UN o etničkom čišćenju u BiH)
* [http://www.camo.ch/mazovjecki.htm Tadeuš Mazovjecki, ETNICKO CISCENJE U BANJA LUCI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090404065909/http://www.camo.ch/mazovjecki.htm |date=2009-04-04 }}

{{Genocid}}

[[Kategorija:Etničko čišćenje]]
[[Kategorija:Rasizam]]</text>
      <sha1>cwkgidnjn1exs4iwcheiltalkghmyda</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Šabloni za održavanje</title>
    <ns>4</ns>
    <id>71261</id>
    <revision>
      <id>42696000</id>
      <parentid>42694690</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:16:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Stilska dorada i formatiranje */</comment>
      <origin>42696000</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15553" sha1="rpn4p3s7hqax9nd5522pxb6wg1pnmno" xml:space="preserve">{{prečica|WP:ŠZO|WP:PŠZO|WP:ŠABZOD}}
Wikipedija je vrlo opsežan i složen projekt koji, osim klasičnog enciklopedijskog rada, uključuje i različite administrativne poslove i one održavanja projekta. Iako su [[Wikipedia:Administratori|administratori]] ti koji izvršavaju veliku većinu odluka oko samog održavanja projekta, svi korisnici imaju mogućnost i obvezu brinuti se o njegovom održavanju, u granicama ovlaštenja onih korisničkih skupina kojima pripadaju. Ti poslovi su različiti, od jednostavnog ispravljanja tipfelera pa sve do složenih rasprava oko neutralne točke nekog članka. 

Kako bi svi ti poslovi bili donekle jednostavniji ili kako bi se administratorima ukazalo na potrebu intervencije u određenim člancima, srpskohrvatska Wikipedija ima cijelu seriju tzv. šablona za održavanje, pomoću kojih se ukazuje na određeno pitanje (ili problem) u konkretnom članku, a koje iziskuje intervenciju. Šablonima se mogu koristiti svi, od neprijavljenih korisnika do administratora, a služe kao pomoćno sredstvo bilo za izvršenje neke radnje, bilo za pokretanje rasprave. Isti se odnose na različite aspekte održavanja projekta, od stila i pravopisa, preko spajanja i razdvajanja članaka pa do ozbiljnih problema oko neutralnosti ili referenciranosti samih članaka. Sukladno tim aspektima, šabloni su kategorizirani u nekoliko skupina (prema bojama), a popis istih nalazi se u ovom članku, kako bi korisnici imali lakši pristup istima. Ukoliko se s vremenom pojavi potreba, novi šabloni se mogu stvarati, čime je naglašeno kako se ovdje ne radi o zatvorenom popisu šablona za održavanje.

==Problemi sa stilom, povezivanjem i kategorizacijom ==

U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da određenom članku treba dorada. Zahtjevi za doradom mogu, kao što je vidljivo iz spiska šablona, biti različiti, od općeg usklađivanja sa stilom i standardima, do konkretnih problema poput afrikata, neprevedenog teksta ili nepostojanja poveznica. Svi šabloni iz ove skupine označeni su žutom bojom. 

==={{tl|Sređivanje}}===
: {{see also|Wikipedia:Sređivanje}}
:Opći šablon koji ukazuje da konkretni članak ne udovoljava stilskim smjernicama i standardima ove Wikipedije. Razlozi upotrebe mogu biti općeniti, ali i konkretni, s tim da se u potonjim slučajevima ovaj članak treba koristiti '''samo ako ne postoji''' alternativni šablon koji se bavi tom konkretnom problematikom. Razlozi njegove upotrebe '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom prikladnom mjestu.

{{Sređivanje}}

==={{tl|Nedostaju wikiveze}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Poveznice|interne poveznice]]. Šablon bi se trebao koristiti samo u onim slučajevima kada je nedostatak poveznica u članku ili jednom većem pasusu toliko očit da to predstavlja problem u povezivanju tog članka s ostalima na Wikipediji. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Nedostaju wikiveze}}

==={{tl|Siroče}}===

:Šablon se koristi za označavanje članaka do kojih ne vodi nijedan drugi članak. Takvi članci nazivaju se &quot;siročićima&quot;, a problem se rješava dodavanjem veza do njih na drugim relevantnim člancima. Šablon se može ukloniti nakon što članak bude na odgovarajući način povezan s ostatkom Wikipedije.

{{Siroče}}

==={{tl|Poboljšati kategorije}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Kategorije|kategorije]] ili kada su one loše postavljene. Šablon bi se trebao koristiti kada kategorija, dakle, uopće nema ili kada su one potpuno promašene u odnosu na samu temu članka. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Poboljšati kategorije}}

==Ozbiljniji problemi sa sadržajem==

U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da u konkretnom članku postoji ozbiljniji problem koji se tiče samog sadržaja ili njegove enciklopedičnosti; dakle, ovdje ne spadaju članci kojima treba sređivanje jer se u pravilu radi o sređenim člancima, ali koji manifestiraju neki drugi problem. Među najčešće probleme spadaju pitanje neutralnosti članka ili problemi s izvorima. Svi šabloni iz ove skupine označeni su narančastom bojom.

==={{tl|Promotivni sadržaj}}===

:Šablon se koristi kada je članak ili njegov dio napisan promotivnim ili reklamnim stilom umjesto neutralnim enciklopedijskim jezikom. Takav sadržaj treba se preraditi uklanjanjem promotivnih formulacija i nepotrebnih vanjskih veza te predstavljanjem teme s [[Wikipedija:Neutralno gledište|neutralnoga gledišta]]. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Promotivni sadržaj}}

==={{tl|Lasičji govor}}===

:Šablon se koristi kada članak sadrži lasičji govor, odnosno neodređene ili nepripisane formulacije kojima se iznose pristrane, neprovjerljive ili nedovoljno potkrijepljene tvrdnje. Takve formulacije treba precizirati i pripisati odgovarajućem izvoru ili ih ukloniti ako ih nije moguće pouzdano potkrijepiti. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Lasičji govor}}

==={{tl|Neutralnost osporena}}===

:Kao što i sam naziv govori, ovaj šablon se koristi kada netko od korisnika smatra da određeni članak [[Wikipedia:Neutralan stav|nije napisan dovoljno objektivno, odnosno da je pristran]]. Pristranost se može manifestirati na različite načine, bilo preko pretjerane hvale ili kritike, bilo preko zastupljenosti samo jednog kuta gledišta, bilo preko ignoriranja i namjernog zatajivanja određenih podataka s ciljem stvaranja određene slike. Isto tako, pristranost članka može se ogledati i preko specifične terminologije, hiperbola ili eufemizama, preko kojih se nastoji pojačati ili umanjiti dojam. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Neutralnost osporena}}

==={{tl|Globalizirati}}===

:Šablon se koristi kada članak određenu temu obrađuje iz pretjerano uske geografske perspektive, zanemarujući njen širi ili globalni kontekst. Problem se može otkloniti proširivanjem sadržaja tako da obuhvati relevantne podatke, primjere i gledišta iz drugih zemalja ili područja. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Globalizirati}}

==={{tl|Originalno istraživanje}}===

:Šablon se koristi kada je članak, ili pak dio članka, zapravo [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|originalno autorovo istraživanje ili zaključivanje]], [[Wikipedia:Proverljivost|bez potvrde ili mogućnosti potvrde]] od strane nepristranih izvora. Za više informacija o navedenim pitanjima, konzultirati priložene poveznice. Razlozi njegova korištenja trebaju biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Originalno istraživanje}}

==={{tl|Tačnost osporena}}===

:Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije čija je točnost, zbog ovih ili onih razloga, osporena ili kada postoje opravdane sumnje da članak iznosi lažne informacije o dotičnoj temi ili nekom od događaja spomenutih u članku. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{Točnost}}

==={{tl|Dopuniti odjeljak}}===

:Šablon se koristi kada je pojedini odjeljak članka nepotpun ili nedovoljno razrađen te ga je potrebno dopuniti relevantnim sadržajem. Za razliku od šablona za dopunu cijelog članka, ovaj se postavlja neposredno u odjeljak na koji se odnosi. Razlozi upotrebe ne moraju biti posebno obrazlagani.

{{Dopuniti odjeljak}}

==={{tl|Ažurirati}}===

:Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije koje su, zbog proteka vremena i neažuriranosti, zastarjele i samim time ili netočne ili neaktualne. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani, ako je razvidno iz samog članka da već duže vrijeme ne postoje aktualni podaci.

{{Ažurirati}}

==={{tl|Nedostaju izvori}}===

:Šablon se koristi u onim člancima koji uopće nemaju izvora (u vidu web izvora, knjiške literature, članaka, itd.) ili čiji dijelovi nemaju izvora. Ipak, ukoliko su pojedine rečenice ili manji dijelovi teksta sporni, a članak je inače dobro referenciran, ne treba koristiti ovaj šablon već {{tl|fact}}. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta.

{{Nedostaju izvori}}

==={{tl|Primarni izvori}}===

:Šablon se koristi u onim člancima koji se previše oslanjaju na [[Primarni izvor|primarne izvore]], dok [[Sekundarni izvor|sekundarnih]] i [[Tercijarni izvor|tercijarnih izvora]] ili nema ili ih ima premalo. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta.

{{Primarni izvori}}

==={{tl|Neprevedeno}}===

:Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, koristi kada je cijeli članak ili dio članka ostao nepreveden s nekog od jezika koji nije srpskohrvatski. Kako se potpuno neprevedeni članci načelno brišu, mole se korisnici koji postavljaju neprevedeni tekst da posebno naznače, bilo u sažetku bilo na stranici za razgovor članka, da imaju namjeru prevesti tekst u doglednom vremenskom periodu. Isto se odnosi za pojedine pasuse, koji mogu biti ili prevedeni, ili uklonjeni iz teksta. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. 

{{Neprevedeno|bezkat=da}}

==Pitanje brisanja==

Iako slobodna enciklopedija, Wikipedija ima određene standarde koji moraju biti zadovoljeni kako bi članak mogao ostati na njoj. Standardi su različiti, a tiču se, između ostalog, duljine, sređenosti, relevantnosti teme i sličnoga. Ukoliko netko od korisnika smatra da članak, zbog nekog od razloga, treba biti obrisan, dužan je postaviti jedan od navedenih šablona, ovisno o tome koji je najbolje prilagođen situaciji. Nakon obrazloženog postavljanja, zajednica će razmotriti argumente te u najbržem mogućem roku donijeti odluku o brisanju, preuređivanju ili zadržavanju članka. Svi šabloni iz ove skupine označeni su crvenom bojom.

==={{tl|Brzo brisanje}}===

:Temeljni šablon za brisanje, ujedno i najopćenitiji. Kao što i sam tekst govori, dodaje se u one članke za koje pojedini korisnik smatra da bi trebali biti obrisani, a nerijetko se koristi u paru sa šablonom {{tl|Brzo brisanje osporeno}}, koji se koristi kada se predloženo brisanje želi osporiti. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na u samom šablonu, na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu.

{{brzo brisanje|bezkategorije=da}}

==={{tl|Brzo brisanje osporeno}}===

:Ovaj šablon koristi se kada urednik želi osporiti prijedlog za [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] stranice. Pri postavljanju šablona potrebno je navesti razlog zbog kojeg se smatra da stranica ne ispunjava kriterije za brzo brisanje. Postavljanje šablona ne sprječava brisanje ako stranica jasno ispunjava kriterije za brzo brisanje, a šablon se ne smije uklanjati sa stranice dok administrator ne razmotri brisanje.

{{Brzo brisanje osporeno}}

==={{tl|Članak za brisanje}}===
: Ovaj šablon se koristi na člancima koji su prethodno predloženi za brisanje na projektnoj stranici [[Wikipedija:Članci za brisanje]]. Brisanje članaka koji se označavaju ovim šablonom može biti sporno, pa se predlagatelju i suradnicima daje period od jedne sedmice da iznesu svoja mišljenja i rasprave o tome.

{{Članak za brisanje}}

==Reorganizacija==

Na Wikipediji se, zbog slobode u uređivanju, mogu javiti različite situacije u kojima je potrebno reorganizirati članke ili njihov sadržaj. Bilo da se radi o duplikatima, bilo o spajanju ili razdvajanju, ovakve situacije zahtijevaju razrješenje u što kraćem roku kako bi se problemi što prije i što bolje riješili, a tekstovi dobili svoje prikladno mjesto na projektu. Šabloni iz ove skupine upućuju na te probleme i sugeriraju njihovu soluciju. Svi šabloni iz ove skupine označeni su ljubičastom bojom.

==={{tl|Spajanje}}===

:Ovaj šablon koristi se kada postoje dva zasebna, ali različita članka koji bi se, tematski i sadržajno, mogli objediniti u jedan, jedinstveni članak. Dakle, ovdje se ne radi o duplikatima, već o dvama zasebnim člancima koji su si međusobno toliko bliski da bi bez ikakvih problema funkcionirali kao jedan članak. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članak s kojim bi se trebalo spojiti, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan.

{{Spajanje|Druga stranica|bezkat=da}}

==={{tl|Podjela}}===

:Ovaj šablon funkcionira kao obrnuta varijanta prethodnoga, odnosno koristi se onda kada se jedan veći članak, bilo zbog veličine, bilo zbog samostalne važnosti njegovih pojedinih dijelova, podijeli na dva ili više manjih članaka, koji mogu funkcionirati kao samostalne cjeline. Ova podjela može dovesti do brisanja glavnog članka, ali i ne mora. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članke koji bi trebali nastati podjelom, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan.

{{Podjela|bezkat=da}}

==={{tl|Premještanje}}===

:Ovaj se šablon od prethodnih razlikuje u tome što se predlaže samo preimenovanje članka, bez ikakvih intervencija u tekst ili druge članke. Preimenovanje je potrebno obrazložiti, a o prijedlogu je moguće provesti i raspravu na stranici za razgovor. 

{{Premještanje|Odredište|bezkat=da}}

==Obavijesti==

Posebnu kategoriju šablona za održavanje čine šabloni za obavijesti, koji se koriste onda kada se čitatelji i urednici žele upozoriti na određene činjenice vezane uz sam članak, a koje nisu povezane s nekim od ranije navedenih problema. Šabloni za obavijesti zapravo ne ukazuju na same probleme s člankom, već obavještavaju zajednicu o tome da će se na članku vršiti određene izmjene, bilo zbog odluke konkretnog suradnika, bilo zbog prirode samog događaja. Svi šabloni iz ove skupine označeni su plavom bojom.

==={{tl|Radovi u toku}}===

:Ovaj se šablon koristi samo onda kada jedan korisnik odluči vršiti izmjene na određenom članku, a koje bi mogle potrajati, pa obavještava zajednicu o prolongiranim radovima. Uz to, šablon se koristi kako bi korisnik zamolio zajednicu da ne vrši izmjene na samom članku dok su radovi u toku, s tim da se treba naglasiti da ova zamolba nije obveznog karaktera i ni na koji način ne ograničava nekog da vrši izmjene; ipak, mole se korisnici da, u duhu kolegijalnosti, ne vrše izmjene dok je ovaj šablon prisutan. Detaljnije upute dostupne su u tekstu samog šablona. 

{{Radovi u toku|bezkat=da}}

==={{tl|Aktualni događaj}}===

:Vrlo jednostavan šablon, koji se koristi onda kada se želi ukazati da je članak u danom trenutku aktualan i da su moguće češće izmjene sadržaja, ovisno o pritoku provjerenih informacija. Kada aktualnost samog događaja prođe, šablon se treba ukloniti. 

{{Aktualni događaj}}

[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije| ]]
[[Kategorija:Liste|Šabloni obavještenja]]</text>
      <sha1>rpn4p3s7hqax9nd5522pxb6wg1pnmno</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektromagnet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72658</id>
    <revision>
      <id>42695788</id>
      <parentid>42503360</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:51:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695788</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10527" sha1="5ic89l22j4i5vj56f4fpl9ahuruy6bh" xml:space="preserve">[[Datoteka:Simple electromagnet.gif|mini|desno|200p|Jednostavan elektromagnet. Lakom izolovana bakarna žica namotana oko gvozdenog jezgra.]]

'''Elektromagnet''' je [[magnet]] kod koga je potrebno napajanje [[električna struja|električnom strujom]] da bi se održalo sopstveno [[magnetsko polje|magnetno polje]].&lt;ref&gt;Pojmovnik - Rečnik elektrotehnike na pet jezika, Miljan M. Rašović, Beograd 1991, YU. {{page|year=| isbn = 86-81277-70-5|pages=}}&lt;/ref&gt; To je jednostavna naprava koja se sastoji od [[namotaj]]a [[električni provodnik|električki provodne]] žice oko [[feromagnetizam|feromagnetskog]] jezgra. Obično se koristi kao dio [[relej]]a, [[solenoid]]a, [[elektromotor]]a i drugih naprava. Za razliku od trajnoga [[magnet]]a, elektromagnet je privremeni magnet jer prestankom toka struje nestaje i magnetsko polje.

Najjednostavniji je elektromagnet [[električna zavojnica]] kroz koju može teći električna struja. Što je u zavojnici više zavoja, to je jače magnetsko polje uz jednaku električnu struju, a ono se silno poveća ako se u unutrašnjost zavojnice umetne jezgra od [[željezo|željeza]] ili [[čelik]]a velike [[Magnetska permeabilnost|permeabilnosti]]. Kao i trajni magnet, elektromagnet privlači željezne predmete koji se nalaze u njegovoj blizini, a jednako tako ima najmanje dva magnetska pola.

Najčešća primjena elektromagneta je u [[sklopni aparat|sklopnim aparatima]], elektromagnetskim [[slušalica]]ma i [[mikrofon]]ima, [[Mjerni instrument|mjernim električnim instrumentima]] i drugo. Vrlo je važna primjena elektromagneta za stvaranje jakih magnetskih polja potrebnih za elektromehaničku pretvorbu energije u [[električni generator|električnim generatorima]] i [[elektromotor|električnim motorima]]. U takvim primjenama elektromagneti imaju više pari magnetskih polova, a mogu biti smješteni na [[stator]]u ili [[rotor]]u velikih [[Električni strojevi|električnih strojeva]]. Vrlo jaka magnetska polja, potrebna za rad sa složenim instrumentima u [[laboratorij]]skim uvjetima (maseni [[spektrometar]], [[akcelerator čestica]] i drugo), mogu se ostvariti samo primjenom snažnih elektromagneta.&lt;ref&gt;'''elektromagnet''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17626] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924051057/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17626 |date=2020-09-24 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

== Način rada ==
[[Datoteka:VFPt Solenoid correct2.svg|mini|desno|200p|[[Magnetsko polje]] koje proizvodi zavojnica elektromagneta. Zakrivljene linije pokazuju [[silnice magnetskog polja]]. Tačke u krugovima označavaju smjer struje u žici prema posmatraču. Krstovi označavaju smjer struje u žici od posmatrača.]]

Kada se krajevi namotaja žice povežu sa izvorom [[električna struja|struje]], kao što je [[baterija]], dolazi do toka struje kroz zavojnicu. Ovaj tok stvara magnetsko polje, i elektromagnet dobija sjeverni i južni [[magnetski pol]]. Silnice magnetskog polja uzrokuju orijentaciju [[magnetski domen|magnetskih domena]] u jezgri u smjeru silnica. To se isto dešava sa obližnjim feromagnetskim objektima, i oni bivaju privučeni ka jezgri elektromagneta ako su u blizini.

Privlačno djelovanje dolazi otuda što stvoreno magnetsko polje stvara suprotnu orijentaciju magnetskih polova kod obližnjih objekata, i time se stvara privlačenje između magnetskih polova jezgre i spoljnih objekata.

Ako se u zavojnici elektromagneta promijeni smjer struje, promijeniće mjesta magnetski polovi elektromagneta. To će istovremeno dovesti do promjene orijentacije polova u obližnjim feromagnetskim objektima, pa će i dalje biti privlačeni jezgri elektromagneta. Međutim obični [[magnet]] sa stalnim polovima će sad biti odbijan, ako je ranije bio privlačen jezgri, jer njegovu orijentaciju polova ne može da promijeni spoljno magnetsko polje.

== Upotreba ==
[[Datoteka:Industrial lifting magnet.jpg|mini|desno|200p|Dizanje gvozdenog otpada pomoću elektromagneta.]]

Koriste se obično kao dijelovi kompleksnijih uređaja, kao što su [[relej]], [[solenoid]] ili [[elektromotor]]. Međutim njihova upotreba je moguća i direktno, recimo za privlačenje gvožđa i čelika na otpadu prilikom transporta, ili za glave čitača i pisača kod uređaja sa magnetskom trakom ili diskovima.

U većini slučajeva se koristi svojstvo elektromagneta da privlači feromagnetske materijale, kao što su [[gvožđe]] i [[čelik]], a zatim ta akcija vrši neku drugu. Na primjer kod releja kotva aktivira [[električni kontakt|električne kontakte]], kod nekih solenoida aktivni dio otvara ili zatvara [[ventil]], a kod elektromotora se elektromagnet koristi kao pol [[stator]]a koji privlači ili odbija [[Rotor (elektrotehnika)|rotor]].

Dalja važna područja upotrebe, gdje se koristi magnetsko polje koje proizvode elektromagneti, su u čitačkim glavama kod [[kasetofon]]a, [[magnetofon]]a i [[tvrdi disk|čvrstih (hard) diskova]].

Kod čvrstih diskova se pušta puls struje kroz mali elektromagnet glave za čitanje. Ovaj puls stvara magnetsko polje koje magnetizira malu tačku na disku. Puls struje jednog polariteta stvara tačku jedne orijentacije magnetskih domena ([[binarni sistem|binarnu]] jedinicu). Puls struje drugog polariteta služi za zapis binarne nule.

Glava za čitanje je isto mali elektromagnet. Ovdje magnetizirane tačke snimljene na disku uzrokuju indukciju (stvaranje) napona na krajevima zavojnice elektromagneta. Polaritet stvorenog napona indicira binarnu jedinicu ili nulu.

== Matematičko razmatranje ==
=== Definicije ===

{|cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;border:2px solid;&quot;
|-
|width=&quot;40&quot;|&lt;math&gt;A\,&lt;/math&gt;|| style=&quot;width:130px;&quot;| kvadratni metar||površina presjeka jezgra
|-
|&lt;math&gt;B\,&lt;/math&gt;||Tesla||[[Gustina magnetskog fluksa|Gustina magnetskog toka]]
|-
|&lt;math&gt;F\,&lt;/math&gt;||Njutn||Sila stvorena magnetskim poljem 
|-
|&lt;math&gt;H\,&lt;/math&gt;||Amper-metar||[[Magnetska sila|Magnetna sila]]
|-
|&lt;math&gt;I\,&lt;/math&gt;||Amper||Struja u namotaju
|-
|&lt;math&gt;L\,&lt;/math&gt;||Metar||Ukupna dužina puta magnetskih silnica &lt;math&gt;L_{\mathrm{c}}+L_{\mathrm{g}}\,&lt;/math&gt;
|-
|&lt;math&gt;L_{\mathrm{c}}\,&lt;/math&gt;||Metar||Dužina puta magnetskih silnica u jezgri
|-
|&lt;math&gt;L_{\mathrm{g}}\,&lt;/math&gt;||Metar||Dužina puta magnetskih silnica u vazdušnom rasporu
|-
|&lt;math&gt;m_1, m_2\,&lt;/math&gt;||Amper-metar||Jačina polova elektromagneta
|-
|&lt;math&gt;\mu\,&lt;/math&gt;||Njutn po kvadratnom Amperu||[[Permeabilnost (elektromagnetizam)|Permeabilnost]] jezgra
|-
|&lt;math&gt;\mu_0\,&lt;/math&gt;||Njutn po kvadratnom Amperu||Permeabilnost vazduha ili vakuuma = 4π(10&lt;sup&gt;−7&lt;/sup&gt;)
|-
|&lt;math&gt;\mu_r\,&lt;/math&gt;||- ||Relativna permeabilnost jezgra elektromagneta
|-
|&lt;math&gt;N\,&lt;/math&gt;||-||Broj zavoja žice elektromagneta
|-
|&lt;math&gt;r\,&lt;/math&gt;||Metar ||Udaljenost između polova dva elektromagneta
|}

=== Amperov zakon ===
Jačina magnetskog polja elektromagneta je približno data sa jednačinom [[Amperov zakon|Amperovog zakona]]:

:&lt;math&gt;\int \mathbf{J}\cdot d\mathbf{A} = \oint \mathbf{H}\cdot d\mathbf{l}&lt;/math&gt;

=== Magnetsko polje stvoreno strujom ===
[[Datoteka:Electromagnet with gap.svg|mini|upright=1.4|Magnetno polje ''(&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;zeleno&lt;/span&gt;)'' tipičnog elektromagneta, sa jezgrom od gvožđa ''C'' koje formira zatvorene petlje sa dve vazdušne praznine ''G'' u sebi. Veći deo magnetnog polja ''B'' je koncentrisan u jezgru. Međutim, jedan deo linija polja ''B&lt;sub&gt;L&lt;/sub&gt;'', koji se zove „curenje fluksa“, ne prati puno kolo jezgra i tako ne doprinosi sili koja deluje od elektromagnet. U prazninama ''G'' linije polja se šire izvan granica jezgra, ''B&lt;sub&gt;F&lt;/sub&gt;''. To povećava „otpor“ magnetnog kola, smanjujući ukupan magnetni fluks u jezgra.]]

Magnetsko polje stvoreno elektromagnetom je proporcionalno broju zavoja žice i struji kroz namotaj. Zbog toga se ovaj produkt (NI) zove i [[magnetomotorna sila]].

Za jednostavan elektromagnet sa jednim magnetskim kolom, u kojem je dužina magnetnog jezgra L&lt;sub&gt;c&lt;/sub&gt; a dužina L&lt;sub&gt;g&lt;/sub&gt; vazdušni raspor, Amperov zakon se svodi na:
 
:&lt;math&gt;NI = H_{\mathrm{c}} L_{\mathrm{c}} + H_{\mathrm{g}} L_{\mathrm{g}}\,&lt;/math&gt;

:&lt;math&gt;NI = B\left(\frac{L_{\mathrm{c}}}{\mu} + \frac{L_{\mathrm{g}}}{\mu_0}\right)  \qquad \qquad \qquad \qquad (1)  \,&lt;/math&gt;

::gdje &lt;math&gt;\mu = B/H\,&lt;/math&gt;
::&lt;math&gt;\mu_0 = 4 \pi (10^{-7}) \ \mathrm{N} \cdot \mathrm{A}^{-2}&lt;/math&gt; je permeabilnost vazduha ili vakuuma.

=== Sila stvorena elektromagnetom ===
Kada nema nikakvih gubitaka, sila koju elektromagnet stvara jest:

:&lt;math&gt;F = \frac{B^2 A}{2 \mu_0}   \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad (2)   \,&lt;/math&gt;

Zbog ograničenja najveće gustine magnetskog polja u realnim materijalima ovo svodi najveći praktični [[pritisak]] na:

:&lt;math&gt;\frac{F}{A} \approx 1000\ \mathrm{kPa} &lt;/math&gt;

Gustina magnetskog polja je ograničena na oko 1.6 T za praktične materijale. To dakle ograničava praktični pritisak. Sila se može dalje povećavati povećanjem površine poprečnog presjeka elektromagneta.

=== Zatvoreno magnetsko kolo ===
Za zatvoreno magnetsko kolo bez vazdušnog raspora, vrijedi jednačina:

:&lt;math&gt;B = \frac{NI\mu}{L}  \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad (3)  \,&lt;/math&gt;

Odatle dobijamo da je privlačna sila:

:&lt;math&gt;F = \frac{\mu^2 N^2 I^2 A}{2\mu_0 L^2}  \qquad \qquad \qquad \qquad \qquad (4)  \,&lt;/math&gt;

Pogodno je koristiti najkraći mogući put magnetskih silnica sa velikim poprečnim presjekom jezgra.

=== Sila između elektromagneta ===
Jačina magnetskog pola se može pronaći iz:

&lt;math&gt;m = \frac{NIA}{L}&lt;/math&gt;

A sila između dva pola jest:

&lt;math&gt;F = \frac{\mu_0 m_1 m_2}{4\pi r^2}&lt;/math&gt;

Ovo je približna formula i ne vrijedi ako su magneti jako blizu.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{Cite book| ref=harv|title=Principles of Electric Circuits|edition=7th|last=Floyd|publisher=Prentice|first=Thomas I. Hall|year=2002|isbn=978-0-13-098576-7|pages=387–930}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Electromagnets}}
* [https://web.archive.org/web/20090227035711/http://www.magnet.fsu.edu/education/tutorials/magnetacademy/magnets/ Elektromagneti i magneti]
* [https://web.archive.org/web/20120220030524/http://instruct.tri-c.edu/fgram/web/Mdipole.htm Magnetsko polje i sile]
* [https://web.archive.org/web/20100709205321/http://geophysics.ou.edu/solid_earth/notes/mag_basic/mag_basic.html Osnovno o magnetizmu]

{{Elektronika}}

[[Kategorija:Elektrotehnika]]
[[Kategorija:Elektroničke komponente]]
[[Kategorija:Fundamentalni koncepti fizike]]</text>
      <sha1>5ic89l22j4i5vj56f4fpl9ahuruy6bh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Electronic Arts</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78443</id>
    <revision>
      <id>42695767</id>
      <parentid>42668219</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:39:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 6 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695767</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30060" sha1="0lcdoe78glf3x22xo3jaawqero7xgyi" xml:space="preserve">{{Tvrtka
| ime                = Electronic Arts
| slika              = [[File:Electronic Arts 2020.svg|200px]]
| vrsta              = [[Trgovačko društvo|Javna tvrtka]]
| osnutak            = [[1982]].
| prestala_postojati = 
| osnivači           = [[Trip Hawkins]]
| sjedište           = {{ZD|SAD}} Redwood City, [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| sjedište_grad      = 
| sjedište_država    = 
| ključneosobe       = John Riccitiello&lt;br /&gt;Frank Gibeau&lt;br /&gt;Peter Moore&lt;br /&gt;Kathy Vrabeck&lt;br /&gt;Rod Humble&lt;br /&gt;Larry Probst&lt;br /&gt;[[Trip Hawkins]]
| predsjednik        = 
| konkurencija       =
| pokriveno_područje = 
| industrija         = Proizvodnja i izdavanje [[Videoigra|videoigara]]
| proizvodi          = [[The Sims]] &lt;br /&gt; [[The Sims 2]] &lt;br /&gt; [[FIFA (serijal)|FIFA]]
| usluge             = 
| prihod             =  $4.2 milijarde [[Američki dolar|USD]] ([[2009]].) &lt;ref name=&quot;fin.2009.&quot;&gt;[http://www.vg247.com/2009/05/05/ea-loses-over-1-billion-in-fiscal-2008/ Electronic Arts - financije u 2009.] Preuzeto [[10. 6.|10. lipnja]] [[2009]].&lt;/ref&gt;
| operativni_prihod  = 
| neto_dobit         = -$1.08 milijarde [[Američki dolar|USD]] ([[2009]].) &lt;ref name=&quot;fin.2009.&quot;/&gt;
| zaposleni          = 7,900 ([[2007]].)
| holding            = 
| divizije           = 
| podruž             = EA Games&lt;br /&gt;[[EA Sports]]&lt;br /&gt;[[EA Canada]]&lt;br /&gt;[[Maxis]]&lt;br /&gt;'''[[Electronic Arts#Sastav tvrtke|Cijeli popis]]'''
| vlasnik            = 
| slogan             = 
| web                = [http://www.ea.com/ www.ea.com]
| dodatak            = 
}}
'''Electronic Arts''' ili '''EA''' ({{nasdaq|ERTS}}) je međunarodni proizvođač, izdavač i distributer [[videoigra|videoigara]]. Osnovao ju je [[Trip Hawkins]], godine [[1982]]. Kroz godine, tvrtka je rasla, pa je ranih [[2000–2009|2000-ih]] bila jedna od najvećih proizvođača videoigara na svijetu. U prvom dijelu [[2008]]., Electronic Arts je imao prihod od $4.02 milijardi [[Američki dolar|američkih dolara]]&lt;ref name=&quot;Q4 report&quot;&gt;[http://media.corporate-ir.net/media_files/IROL/88/88189/Q4Release.pdf EA Reports Fourth Quarter And Fiscal Year 2008 Results] ([[Portable Document Format|PDF]]), Thomson Reuters {{eng icon}}&lt;/ref&gt;. Najpoznatiji proizvodi Electronic Artsa su većinom iz [[EA Sports]]a (pod vlasništvom Electronic Artsa). Poznati serijali videoigara EA Sportsa su: ''[[FIFA (serijal)|FIFA]]'', ''[[:Kategorija:Računalne igre o Harryju Potteru|Harry Potter]]'', ''[[Need for Speed]]'', ''[[Medal of Honor (serijal)|Medal of Honor]]'', ''[[:Kategorija:The Sims|The Sims]]'', ''[[Battlefield (serijal)|Battlefield]]'' i kasnije ''[[Burnout (videoigra)|Burnout]]'' i [[Command &amp; Conquer (serijal)|''Command &amp; Conquer'' serijal]].

== Historija ==
=== 1982.–1991. ===
Početkom [[1982]]. godine, [[Trip Hawkins]] je dogovorio sastanak sa Donom Valentinom iz [[Sequoia Capital]]a&lt;ref name=&quot;EA priča&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.sequoiacap.com/company/electronic-arts/ |title=Electronic Arts entry |publisher=Sequoiacap.com |date= |accessdate=[[24. 3.|24. ožujka]] [[2009]].}}&lt;/ref&gt; da bi raspravili o financijama za njegov novi pothvat, ''Amazin' Software''. Valentine je podupirao [[Trip Hawkins|Hawkinsa]] da napusti [[Apple Inc.]], u kojem je Hawkins služio kao direktor marketinga proizvoda, i dopustio mu je svoj ured da bi započeo [[firma|tvrtku]]. [[28. 5.|28.5.]] [[1982]]., [[Trip Hawkins]] je osnovao i uspostavio tvrtku sa osobnim ulogom od približno 200.000 [[Američki dolar|USD]]. Sedam mjeseci kasnije Hawkins je osigurao 2 milijuna [[Američki dolar|USD]] poduzetničkog kapitala iz ''Sequoia Capitala'', ''Kleiner Perkins Caufield &amp; Byersa'', i ''Sevin Rosen Fundsa''.

Za više od sedam mjeseci, [[Trip Hawkins|Hawkins]] je poboljšao Electronic Artsov poslovni plan. Uz pomoć svog prvog zaposlenika, Richa Melmona, napisao je the originalni plan, na [[Apple II]] u Sequoia Capitalovom uredu, u augustu/kolovozu [[1982]]. godine. Za to vrijeme, Hawkins je također zaposlio dva bivša zaposlenika Applea, Davea Evansa i Pata Marriotta, kao proizvođače. Poslovni plan je opet poboljšan 30 dana kasnije i ponovno provjeren [[8. 10.|8.10.]] [[1982]]. godine. Tijekom jeseni, broj zaposlenika se povećao na 11, uključujući Tima Motta, Binga Gordona, Davida Maynarda, i Stevea Hayesa. Kako je prostor za ured priskrbila tvrtka Sequoia Capital, EA je se premjestio na novu lokaciju, [[San Mateo (Kalifornija)|San Mateo]] pokraj [[aerodrom]]a [[San Francisco]]. Broj zaposlenika se brzo povećavao tijekom [[1983]]., uključujući Dona Daglowa, Richarda Hillemana, Stewarta Bonna, Davida Gardnera i Nancyja Fonga.

[[Trip Hawkins|Hawkins]] je odlučio prodavati proizvode direktno kupcima. Uz činjenicu da je Hawkins bio još pioner u novim brandovima igara, ovo je se činilo još većim izazovom. Manji trgovci su htjeli kupiti poznate brandove od postojećih partnerskih distributora. Usprkos tome, prihod je bio 5 milijuna [[Američki dolar|$]] u prvoj godini i 11 milijuna [[Američki dolar|$]] kasnije.&lt;ref name=&quot;EA priča&quot;/&gt; Bivši glavni izvršni direktor (''CEO''), Larry Probst, stigavši kao podprdsjednik (''VP'') za prodaju kasne [[1984]]. i pomogao je tvrtki da dobije porast od 18 milijuna [[Američki dolar|$]] u njegovoj trećoj punoj godini. Udruženje sa postojećom prodavajućom upravom, uključujući Nancy Smith, David Klein i David Gardner, Probst je sagradio najveću prodavaću silu od svih [[Sjedinjene Američke Države|američkih]] proizvođača [[Videoigra|videoigara]].&lt;ref name=&quot;EA priča&quot;/&gt; Ova politika djeljenja direktno sa manjim trgovcima je dala Electronic Artsu više margine i bolju tržišnu svijest, ključnu prednost i utjecaj kojim je preskočila svoje protivnike. U dvanaestom mjesecu [[1986]]., David Gardner i Mark Lewis su se premjestili u [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] da bi otvorili [[evropa|europsko]] sjedište. ''Electronic Arts Games'' je mnoge [[Videoigra|videoigre]] u [[Evropa|Europi]] imao pretvorene u verziju za [[Kaseta|kasete]], taj je posao vodio ''[[Ariolasoft]]''. Manja tvrtka u [[Wales]]u je već imala ime ''Electronic Arts'', pa je do [[1999]]. godine Electronic Arts u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] legalno bio poznat kao ''EOA'', ime uzeto iz njihovog kocka/krug/trokut logotipa. [[Wales|Velška]] tvrtka je prestala sa radom [[1997]]. godine, pa je Electronic Arts uzeo prava na ime.&lt;ref name=&quot;EA priča&quot;/&gt;

[[Trip Hawkins|Hawkins]] je proizveo ideju o postupanju [[softver|softwareu]] kao obliku [[umetnost|umjetnosti]], pa je [[softver|software]] proizvođače zvao &quot;software umjetnici.&quot; ''Hence'', zadnja verzija poslovnog plana je predlagao ime &quot;SoftArt&quot;. Međutim, [[Trip Hawkins|Hawkins]] i Melmon su poznavali osnivače ''Software Artsa'', tvorce ''VisiCalca'', pa su mislili da će njihovo dopuštenje biti nabavljeno. Ipak, Dan Bricklin nije htio dati prava na ime jer je previše sličilo na ''Software Arts''. Koncept imena su voljeli svi zaposlenici. [[Trip Hawkins|Hawkins]] je također pročitao najprodavaniju knjigu [[film]]skom studiju, ''United Artists'', i volio je reputaciju koju je tvrtka stekla. Raniji savjetnici, Andy Berlin, Jeff Goodby, i Rich Silverstein, također su bili za taj prijedlog pa su raspravu vodili Hawkins i Berlin. [[Trip Hawkins|Hawkins]] je rekao da su svi glasali, ali će ''izgubiti ako zaspnu''.&lt;ref name=&quot;EA priča&quot;/&gt;

[[Trip Hawkins]] je volio riječ &quot;electronic&quot; ([[Hrvatski jezik|hr]]: &quot;''elektronički''&quot;), pa je velik broj zaposlenika imao na umu fraze &quot;''Electronic Artists''&quot; i &quot;''Electronic Arts''&quot;. Ostali su preferirali Gordonov prijedlog &quot;''Blue Light''&quot;, izraz iz [[film]]a &quot;''[[Tron (1982)|Tron]]''&quot;. Kad je Gordon i ostali počeli navaljivati na prijedlog ''&quot;Electronic Artists''&quot; (&quot;''Elektronički umjetnici''&quot;)&quot;, u posveti za filmsku tvrtku ''[[United Artists]]''; no za razliku od nijh, Steve Hayes je rekao: &quot;''Mi nismo ujetnici, oni su...''&quot;, čime je htio reći da su umjetnici proizvođači čije će [[videoigra|videoigre]] EA proizvoditi. Ova izjava Hayesa je odmah nagnula sudionike da potvrde ime ''Electronic Arts''.&lt;ref name=&quot;EA Yahoo!&quot;&gt;{{cite web |url=http://videogames.yahoo.com/newsarticle?eid=434699&amp;page=0 |title=Electronic Arts na Yahoo!.com |publisher=Videogames.yahoo.com |date= |accessdate=[[14. 3.|14. ožujka]] [[2009]]. |archivedate=2007-08-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070820013352/http://videogames.yahoo.com/newsarticle?eid=434699&amp;page=0 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Electronic Artsov pristup davanja zasluga njihovim dizajnerima je bio jedan od zaštitnih znakova Electronic Artsa u njihovim ranim godinama. Ova karakterizacija je dodatno pojačala proizvodnju sa omotima poput [[muzika|glazbenih]] [[album]]a, jer je [[Trip Hawkins|Hawkins]] mislio da će takva vrsta omota smanjiti troškove dostave.&lt;ref name=&quot;gamasutra_pinball&quot; /&gt; EA je i dalje svoje dizajnere i proizvođače nazivao &quot;umjetnicima&quot; i za njihove fotografije su bile na mnogim njihovim igrama, kao i na mnogim [[magazin]]ima. EA je djelio svoje velike prihode sa dizajnerima; pa je zbog sjajna pristupa, privukao najbolje dizajnere i proizvođače.&lt;ref name=&quot;gamasutra_pinball&quot; /&gt; Kockasti, &quot;''[[album|glazbeni]]''&quot; omot igara (poput omota za ''[[M.U.L.E.]]'' i ''[[Pinball Construction Set]]'') je bila popularna zamisao Electronic Artsa, koji je htio predstavljati svoje dizajnere kao &quot;[[rock and Roll|rock]] zvijezde&quot;.&lt;ref name=&quot;gamasutra_pinball&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.gamasutra.com/view/feature/3923/the_history_of_the_pinball_.php |title='&amp;#39;Povijest ''Pinball Construction Seta'': Laniranje milijun kreativnih mogućnosti&amp;#39; |publisher=Gamasutra.com |date= |accessdate=[[24. 3.|24. ožujka]] [[2009]]. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090303114831/http://www.gamasutra.com/view/feature/3923/the_history_of_the_pinball_.php |archive-date=2009-03-03 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nakon vrlo uspješne poizvodnje [[osobni kompjuter|osobnih računala (PC)]], Electronic Arts je kasnije proizvodijo i [[igraća konzola|konzole]] i [[Videoigra|videoigre]] također. Kasnije, [[Trip Hawkins]] je napustio EA da bio osnovao [[The 3DO Company|3DO]] tvrtku.

=== 1991.–2007. ===
[[Datoteka:Electronicartsheadquarters.jpg|thumb|left|thumb|300px|Glavna uprava Electronic Artsa]]
Trenutno sjedište Electronic Artsa je u Redwood Shoresu, susjedstvu [[Redwood City (Kalifornija)|Redwood Cityja]], [[Kalifornija]]. Zbog odlaska [[Trip Hawkins]]a, Larry Probst je preuzeo vodstvo tvrtke, te ju vodi i danas.&lt;ref name=&quot;EA Yahoo!&quot;/&gt; Probst je sebe smatrao čovjekom s načelima i odbio je pratiti &quot;M-rangirane&quot; igre, stvorene od tvrtke Take-Two Interactive, čiji je naslini ''[[Grand Theft Auto|Grand Theft Auto (GTA)]]'' serijal postao najdominantniji u industriji videoigara od [[2000]]. through [[2003]]. godine.&lt;ref name=&quot;GTA3 Greatest&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.gamespot.com/features/6171873/index.html | title = GTA III: &quot;Najbolja igra svih vremena | work = uk.gamespot.com | accessdate = [[22. 9.|22. rujna]] [[2007]].}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat toga, Probst je dosta kritiziran od strane analitičara Wall Streeta, koji su vjerovali da zbog takve politike, EA-ov prihod je manji nego što bi trebao biti.&lt;ref name=&quot;EA Yahoo!&quot;/&gt; Krajem [[mart|ožujka]] [[2005]]., Electronic Arts je izdao svoje prvo profit upozorenje, okrivivši oskudicu [[hardver|hardwarea]] i manje plaće.&lt;ref name=&quot;EA Yahoo!&quot;/&gt;

Tzv. &quot;M-rangirane&quot; igre nisu nove EA-u: [[1999]]. godine, EA je odobrio izdavanje svoje prve takve igre, ''System Shock II'' za [[Osobni kompjuter|PC]]. Probst je kasnije promijenio stav o &quot;M-rangiranim&quot; igrama, ali EA ima još nekoliko takvih naslova. [[2004|2004.godine]], EA je dao multimilijunsku donaciju za proizvodnju igara prema [[univerzitet|sveučilištu]] Južne Kalifornije za interaktivne medije. Zbog doncije, EA-ovo osoblje je počelo aktivno učiti u toj školi.&lt;ref name=&quot;EA Yahoo!&quot;/&gt; [[1. 2.|1.2.]] [[2006]]., Electronic Arts je najavio da će otpustiti 5% svog osoblja diljem svijeta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://videogames.yahoo.com/newsarticle?eid=434699&amp;page=0 |title=Electronic Arts otpušta 5% osoblja |publisher=Videogames.yahoo.com |date= |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]]. |archivedate=2007-08-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070820013352/http://videogames.yahoo.com/newsarticle?eid=434699&amp;page=0 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[20. 6.|20. lipnja]] [[2006]]., EA je otkupio ''[[Mythic Entertainment]]'', koji je uprvao tada završio ''Warhammer Online''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gamasutra.com/php-bin/news_index.php?story=9786 |title=Electronic Arts otkupio Mythic Entertainment |publisher=Gamasutra.com |date=[[20. 6.|20.6.]] [[2006]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]]. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090214112155/http://www.gamasutra.com/php-bin/news_index.php?story=9786 |archive-date=2009-02-14 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[Saga|SEGA-ina]] igra ''ESPN NFL 2K5'' uspješno otela tržište Electronic Artsovom ''Madden NFL-u'' tijekom [[2004]]. godine, EA je odgovorio sa dobivanjem nekoliko velikih sportskih licenci, uključujući i ugovor sa [[NFL|NFL-om]], te u januaru/siječnju [[2005]]., petnaestogodišnji ugovor sa [[ESPN]]-om, slično ugovoru Take-Two Interactivea sa Major League Baseball-om.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Surette |first=Tim |url=http://www.gamespot.com/news/2004/12/13/news_6114977.html |title=Big Deal: EA and NFL ink exclusive licensing agreement |publisher=Gamespot.com |date=[[13. 12.|13. prosinca]] [[2004]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]].}}&lt;/ref&gt; Ugovor sa ESPN-om je EA-u dao sva prva na ESPN-ov udio za [[:Kategorija:Športske računalne i video igre|športske videoigre]]. [[11. 4.|11.4.]] [[2005]]., EA je najavio sličan, šestogodišnji ugovor sa tvrtkom Collegiate Licensing Company (CLC) za sva prava na sveučilišni ([[američki fudbal|američki]]) nogomet.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sports.espn.go.com/espn/sportsbusiness/news/story?id=1945691 |title=All Madden, all the time |publisher=Sports.espn.go.com |date=[[14. 12.|14.12.]] [[2004]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]].}}&lt;/ref&gt;

Većina EA-ovog uspijeha, i u prodaji i u zaradi, je nastao zbog njegove strategije o platformsko-[[Agnosticizam|agnostičkoj]] proizvodnji i dizajniranju jakih višegodišnjih serijala. EA je bio prvi izdavač koji je izdao godišnje dopune ([[Engleski jezik|eng]]: ''updates'') svojih sportskih serijala ''Madden'', ''FIFA'', ''NHL'', ''NBA Live'', ''Tiger Woods'', itd., sa dopunjenim popisom igrača i manjim [[kompjuterska grafika|grafičkim]] poboljšanjima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://archive.gamespy.com/articles/july03/25smartest/index11.shtml |title=EA Puts it &quot;In the Game&quot; |publisher=Archive.gamespy.com |date= |accessdate=[[24. 3.|24. ožujka]] [[2009]].}}&lt;/ref&gt; Znajući da bi neki serijal mogao &quot;zamoriti&quot; potrošače, EA je [[2006]]. godine najavio da će se više koncentrirati na što originalnije igre.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gamesindustry.biz/content_page.php?aid=21443 |title=EA ide dalje s novim IP-ovima |publisher=Gamesindustry.biz |date=[[30. 11.|30.11.]] [[2006]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]]. |archive-date=2007-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930183709/http://www.gamesindustry.biz/content_page.php?aid=21443 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

=== 2007.-danas ===
==== 2007. ====
[[Datoteka:EA Building RedwoodShores.JPG|thumb|right|thumb|300px|Ulaz u sjedište Electronic Artsa]]
Početkom [[2007]]., Probst je dao otkaz na mjesto CEO-a, ali je ostao u upravi tvrtke. Njegov osobno odabrani nasljednik je postao John Riccitiello, koji je radio u Electronic Artsu nekoliko godina, iako je jedno vrijeme prestao raditi za EA, pa je se vratio.&lt;ref name=&quot;EA Yahoo!&quot;/&gt; Riccitiello je prije radio za tvrtke Elevation Partners, Sara Lee i Pepsico. U junu/lipnju [[2007]]., novi CEO, John Riccitiello, najavio je da će se EA reorganizirati u četiri podružnice, svaka sa odgovornošću za svoje proizvode. Svrha reorganizacije je bila da se osnaže EA-ove podružnice i da bi radile autonomnije, dinamičnije, odlučnije, te da bi povećale kreativnost i kvalitetu, i izdavali brže svoje videoigre na tržište.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.gamasutra.com/php-bin/news_index.php?story=14374 |title=EA najavljuje novi sastav tvrtke |publisher=Gamasutra.com |date=[[18. 6.|18.6.]] [[2007]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]]. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090214112142/http://www.gamasutra.com/php-bin/news_index.php?story=14374 |archive-date=2009-02-14 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ta reorganizacija došla nakon mnogo godina Electronic Artsovog sjedinjenja i otkupljanja manjih tvrtki, pa su neki EA optužili da je zbog toga smanjio kvalitetu svojih videoigara. [[2008]]. godine, na DICE sastanku, Riccitiello je rekao da je raniji pristup &quot;kupovanja i pripajanja&quot; bio pogreška, često su &quot;odnjeli&quot; kreativnost i talent manjim tvrtkama i studijima. Riccitiello je izjavio da odvojenost Electronic Artsa dopušta nezavisnim dizajnerima autonomnost u većoj mjeri; te je izjavio da su [[Maxis]] i [[BioWare]] primjeri uspješnih tvrtki u novom sastavu.&lt;ref name=&quot;aquiringdev-wired&quot;&gt;{{cite web|last=Kohler |first=Chris |url=http://blog.wired.com/games/2008/02/riccitiello.html |title=EA-ov CEO: Kako sam naučio otkupljivati proizvođače |publisher=Blog.wired.com |date=[[8. 2.|8.2.]] [[2008]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]].}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2008/02/19/arts/television/19game.html?_r=1&amp;oref=slogin Tvrtka traži svoju kreativnu stranu da bi vratil izgubljeno]&lt;/ref&gt;

Također, [[2007]]. godine, EA je najavio da će neke svoje najveće igre izdati za [[Macintosh]]. EA je izdao ''Battlefield 2142'', ''Command &amp; Conquer: Tiberium Wars'', ''[[Harry Potter i Red feniksa (igra)|Harry Potter i Red feniksa]]'', ''Madden NFL 08'', ''[[Need for Speed: Carbon]]'' i ''[[Spore (video igra)|Spore]]'' za [[Macintosh|Mac]]. Sve novije igre za Macintosh koriste Cider, tehnologiju koju je proizveo ''TransGaming'', a koja dopušta [[Intel]]ovim Macovima da pokreću [[Microsoft Windows|Windowsove]] igre.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.yahoo.com/s/macworld/20070818/tc_macworld/eaships20070817;_ylt=Apf7ti22.rDTILX1Gm8aoEIK77EF |title=EA ships four Mac games |publisher=News.yahoo.com |date=[[17. 3.|17.3.]] [[2009]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]]. }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

U [[oktobar|listopadu]] [[2007]]. godine, EA je izdao &quot;Super Computer International&quot;, industriju koja nabavlja igraće poslužitelje za proizvođače koji trenutno proizvode [[softver|programsku podršku]] &quot;PlayLinc&quot;. Tjedan dana kasnije, otkupili su VG Holding Corp, partnersku tvrtku BioWarea i Pandemic Studiosa.&lt;ref&gt;[http://www.ea.com/article.jsp?id=bio1011 EA - akcijske, fantastične, sportske i strateške videoigre]&lt;/ref&gt;

==== 2008. ====
Početkom [[2008]]. godine, otkriveno je da je Electronic Arts dao ponudu za preuzimanje rivalske tvrtke [[Take-Two Interactive]]. Nakon početne ponude od 25 [[Američki dolar|USD]] po komadu, uprava Take-Two Interactivea ju je odbila. Zatim je EA povećao ponudu na 26 [[Američki dolar|USD]] po komadu, te premiju od 64% i rekao je javnosti za ponudu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://kotaku.com/360123/ea-makes-offer-to-buy-take-2 |title=Top: EA Makes daje ponudu za otkup Take Two-a |publisher=Kotaku |date=[[24. 2.|24.2.]] [[2008]]. |author=Brian Crecente |accessdate=[[17. 9.|17.9.]] [[2008]]. |archiveurl=https://archive.today/20120726162929/http://kotaku.com/360123/ea-makes-offer-to-buy-take-2 |archivedate=2012-07-26 |dead-url=no }}&lt;/ref&gt; Prije ponude, govorkalo je se po [[internet]]u da će Take-Two vjerojatno biti otkupljen od neke veće tvrtke, spominjajući ''Viacom'' kao mogući kupac.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://kotaku.com/336364/analyst-convinced-that-take+two-will-be-swallowed |title=Take-two Interactive: Analitičari &quot;priznali&quot; da će Take-Two biti otkupljen |publisher=Kotaku |author=Michael McWhertor |date=[[20. 12.|20.12.]] [[2007]]. |accessdate=[[17. 9.|17.9.]] [[2008]]. |archivedate=2008-12-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081223015918/http://kotaku.com/336364/analyst-convinced-that-take%2Btwo-will-be-swallowed |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://kotaku.com/353561/viacom-to-buy-take+two |title=Govorkanja: Viacom kupuje Take-Two? |publisher=Kotaku |author=Luke Plunkett |date=[[6. 2.|6.2.]] [[2008]]. |accessdate=[[17. 9.|17.9.]] [[2008]]. |archiveurl=https://archive.today/20120711003903/http://kotaku.com/353561/viacom-to-buy-take+two |archivedate=2012-07-11 |dead-url=no }}&lt;/ref&gt; Polovicom [[2008]]., EA je najavio da će otkupiti iznose od Hands-On Mobilea Korea, [[Južna Koreja|južnokorejske]] tvrtke za proizvodnju i izdavanje [[mobilni telefon|mobilnih]] igara. Tvrtka je nakon otkupljenja postala ''EA Mobile Korea''.&lt;ref name=&quot;Hands On Korea acquisition&quot;&gt;[http://money.cnn.com/news/newsfeeds/articles/apwire/26e40ecc2d9261c03387d24c9c46e41f.htm Electronic Arts otkupljuje korejskog mobilnog proizvođača]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''Associated Press'', [[22. 5.|22.5.]] [[2008]].&lt;/ref&gt; U rujnu/septembru [[2008]]., EA je odustao od kupnje tvrtke Take-Two Interactive. Nijedan razlog za odustajanje nije dan.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20080914/electronicarts_buyout_090814/20080914?hub=SciTech|title=Electronic Arts odustaje od kupnje rivala|publisher=CTV News|accessdate=14.9. 2008|archivedate=2009-06-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090611021100/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20080914/electronicarts_buyout_090814/20080914?hub=SciTech|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Rheinauhafen - The Bench - Rheinseite (1828-30).jpg|thumb|thumb|desno||250px|EA-ovo sjedište u [[Njemačka|Njemačkoj]] ([[Köln]])]]

[[6. 11.|6.11.]] [[2008]]., potvrđeno je da Electronic Arts zatvara svoj ''Casual Label'' i sastavio ga je sa Hasbrom, partnerom za ''[[The Sims]]'' podružnicu.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Crecente |first=Brian |url=http://kotaku.com/5078340/electronic-arts-ditches-casual-label-merges-it-with-the-sims |title=EA: Electronic Arts gasi ''Casual Label'', spaja ga sa ''The Simsom'' |publisher=Kotaku.com |date=[[6. 11.|6.11.]] [[2008]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]]. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090319110641/http://kotaku.com/5078340/electronic-arts-ditches-casual-label-merges-it-with-the-sims |archive-date=2009-03-19 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; EA je također potvrdio odlazak Kathy Vrabeck, prijašnje predsjednice ''EA Casual'' podružnicena proljeće [[2007]]. godine. EA je dao izjavu o spajanju: &quot;Naučili smo puno o ''Casual entertainmentu'' zadnje dvije godine, i otkrili smo da &quot;ležerna&quot; proizvodnja igara čini jedan žanr. Sa odlaskom, EA reorganizira integriranje &quot;ležernih&quot; igara — proizvodnju i izdavanje — u ostale podružnice. Spajamo naš ''Casual Studios'', ''Hasbro'', i ''The Sims'' podružnice u novu Sims i Casual podružnicu, gdje je velika usklađenost u dizajniranju proizvoda i prodaji. [...] Sljedećih dana i tjedana, reći ćemo više najva u izvješćima o ostalim poslovima u ''Casual Studiosu'', kao i u EA Mobileu, Pogo-u, Media Salesu i Online Casual Initiativesu. Ti poslovi i dalje ostaju rastući prioriteti za EA i zaslužuju jaku podršku u kupini koja će objašnjavati njihove ciljeve.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Crecente |first=Brian |url=http://kotaku.com/5071439/electronic-arts-lays-off-six-hundred |title=EA: Electronic Arts otpušta šest tisuća zaposlenika |publisher=Kotaku.com |date=30. 10. 2008. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]]. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090403051744/http://kotaku.com/5071439/electronic-arts-lays-off-six-hundred |archive-date=2009-04-03 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ova izjava je rečena tjedan dana nakon Electronic Artsove najave o otpuštanju 6% od oko 600 njihovih zaposlenika, i imao je neto dobit u minusu od 310 milijuna [[Američki dolar|dolara]] za prvu četvrtinu godine.&lt;ref&gt;{{cite web |last=McWhertor |first=Michael |url=http://kotaku.com/5071454/ea-loses-310-million-sees-weakness-at-retail-in-october |title=Jako je teško: EA gubi 310.000.000 $, vidi  &quot;Slabost na maloprodaju&quot; u listopadu |publisher=Kotaku.com |date=[[30. 10.|30.10.]] [[2008]]. |accessdate=[[24. 3.|24.3.]] [[2009]]. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081219093651/http://kotaku.com/5071454/ea-loses-310-million-sees-weakness-at-retail-in-october |archive-date=2008-12-19 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==== 2009. ====
[[Datoteka:EA at WonderCon 2009.JPG|thumb|thumb|250px|Electronic Arts na ''WonderConu'' [[2009]].]]
Zbog [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|Ekonomske krize]], Electronic Arts je mao slabiju godinu od očekivanog, pa je u februaru/veljači [[2009]]. otpustio oko 1100 zaposlenika, što je oko 11% njihove radne snage. Uz to, zatvorit će i dva objekta, ali još nije poznato koja. Na konferenciji za novinare, Riccitiello je izjavio da nihovo slabo djelovanje krajem godine nije zbog [[Ekonomija|ekonomske]] krize, nego zbog činjenice da nisu izdali nijedan veliki proizvod. Na kraju godine, [[31. 12.|31.12.]] [[2008]]. tvrtka je izgubila 641 milijuna [[Američki dolar|USD]]. Od početka maja/svibnja [[2009]]., studio EA Redwood Shores je poznat kao ''Visceral Games''.&lt;ref&gt;{{cite web | url= http://www.contracostatimes.com/technology/ci_11618727 | title= Electronic Arts je imao slab kraj godine; gasi 1.100 radnih mjesta | accessdate= [[5. 2.|5.2.]] [[2009]]. | author= Troy Wolverton | last= Wolverton | first= Troy | date= [[2. 2.|2.2.]] [[2009]]. | publisher= ''Contra Costa Times''}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | url= http://www.orlandosentinel.com/business/orl-earnings0409feb04,0,7016950.story | title= EA je loše nakon slabe sezone | accessdate= 5 February 2009 | agency= Associated Press | date= [[2. 4.|2.4.]] [[2009]]. | publisher= The Orlando Sentinel |  archiveurl= https://web.archive.org/web/20090210172827/http://www.orlandosentinel.com/business/orl-earnings0409feb04,0,7016950.story | archivedate= 2009-02-10 | deadurl= no }}&lt;/ref&gt;
[[24. 6.|24.6.]] [[2009]]. godine, EA je najavio da će spojiti dvije podružnice, BioWare i Mythic u RPG i MMO proizvođačku skupinu. Točnije, Mythic je od tada u vlasništvu BioWarea, a Ray Muzyka i Greg Zeschuk će biti upravitelji nove skupine. Uspješnost skupine tek treba vidjeti.&lt;ref&gt;{{cite web | url= http://arstechnica.com/gaming/news/2009/06/ea-combines-bioware-and-mythic-into-new-rpgmmo-group.ars | title= EA spaja BioWare i Mythic u novu RPG/MMO skupinu | accessdate= [[25. 6.|25.6.]] [[2009]]. | author= Andrew Webster | last= Webster | first= Andrew | date= [[24. 6.|24.6.]] [[2009]]. | publisher= Ars Technica }}&lt;/ref&gt;

== Videoigre ==
Neke od najpoznatijih videoigara u povjesti videoigra je proizveo Electronic Arts, a neke od nijh su na popisu ispod. 
* ''[[Pinball Construction Set]]'' ([[1983]].)&lt;ref&gt;[[2008]]. godine, ''Pinball Construction Set'' je nagrađen [[Emmy Award|Emmy]] nagradom za tehnologiju i inžinjerstvo: [https://web.archive.org/web/20120929094303/http://kotaku.com/342028/2008-tech-emmy-winners Emmy pobjednici 2008.: tehnologija]&lt;/ref&gt;
* ''[[Archon (igra)|Archon]]'' ([[1983]].) 
* ''[[Archon II]]''
* ''[[M.U.L.E.]]'' ([[1983]].) 
* ''[[Bard's Tale]]'' ([[1985]].) 
* ''[[Mail Order Monsters]]'' ([[1985]].)
* ''[[Starflight]]'' ([[1986]].) 
* ''[[Skate or Die!]]'' ([[1987]].)
* ''[[Lakers versus Celtics]]'' ([[1989]].) 
* ''[[Populous]]'' ([[1989]].) 
* ''[[Desert Strike: Return to the Gulf]]'' 
* ''[[FIFA (serijal)|FIFA]]'' serijal ([[1993]].-danas)
* ''[[Need for Speed]]'' ([[1994]].-danas) 
* ''[[Ultima Online]]'' ([[1997]].)
* ''[[Command &amp; Conquer]]'' serijal ([[1998]].-danas) 
* ''[[Dungeon Keeper]]'' serijal
* ''[[SimCity]]'' series ([[1999]].-danas)
* ''[[Medal of Honor]]'' serijal ([[1999]].-[[2008]].)
* ''[[SSX (serijal)|''SSX'']] ([[2000]].-[[2008]].)
* ''[[Džejms Bond|James Bond]]'' serijal ([[1999]].-[[2005]].)
* ''[[The Sims]]'' serijal ([[2000]].-danas) 
* ''[[Burnout (series)|Burnout]]'' serijal ([[2001]].-danas)
* ''[[Battlefield (serijal)|Battlefield]]'' serijal ([[2002]].-danas)
* ''[[Madden NFL]] series ([[1989]].-danas)
* ''[[NCAA Football (serijal)|NCAA Football]]'' serijal ([[1993]].-danas)
* ''[[Crysis]] serijal ([[2007]].-danas) 
* ''[[Rock Band]]'' series ([[2007]].-danas)
* ''[[Mass Effect]]'' ([[2007]].)
* ''[[EA Skate]]'' ([[2007]].)
* ''[[Spore (video igra)|Spore]]'' ([[2008]].)
* ''[[Dead Space]]'' ([[2008]].)
* ''[[Mirror's Edge]]'' ([[2008]].)

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Electronic Arts}}
* [http://www.mobygames.com/company/electronic-arts-inc Electronic Arts] kod [[MobyGames]]-a
* [http://www.mobilegamesdb.com/developer/2/ea-mobile/ MobileGamesDB] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140416174644/http://www.mobilegamesdb.com/developer/2/ea-mobile/ |date=2014-04-16 }}

'''Poslovni podatci'''
* [http://www.google.com/finance?q=ERTS Electronic Arts, Inc.] na [[Google|Google Finance]]
* [http://finance.yahoo.com/q?s=ERTS Electronic Arts, Inc.] na [[Yahoo!|Yahoo Finance]]
* [http://www.hoovers.com//--ID__14059--/free-co-factsheet.xhtml Electronic Arts, Inc.] na [[Hoover's]]u
* [http://www.investor.reuters.wallst.com/stocks/company-profile.asp?ticker=ERTS Electronic Arts, Inc.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070210112314/http://www.investor.reuters.wallst.com/stocks/company-profile.asp?ticker=ERTS |date=2007-02-10 }} na [[Reuters]]u
* [http://google.brand.edgar-online.com/?sym=ERTS Electronic Arts, Inc.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090630222454/http://google.brand.edgar-online.com/?sym=ERTS |date=2009-06-30 }} SEC filings na [[EDGAR|EDGAR Online]]
* [http://www.sec.gov/cgi-bin/browse-edgar?action=getcompany&amp;CIK=712515 Electronic Arts, Inc.] SEC filings na ''Securities and Exchange Commission''

[[Kategorija:Nastanci 1982.]]
[[Kategorija:Američke kompanije]]
[[Kategorija:Kompjuterske kompanije]]
[[Kategorija:Videoigre]]</text>
      <sha1>0lcdoe78glf3x22xo3jaawqero7xgyi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fontana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79369</id>
    <revision>
      <id>42695954</id>
      <parentid>42410147</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:52:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4612" sha1="on8i96xhfz1m6025sn5ha9v3us8nams" xml:space="preserve">{{otheruses}}
:''Za rijeku pogledaj: [[Česma (rijeka)]].''

[[Datoteka:Panorama of Trevi fountain 2015.jpg|mini|250px|desno|Fontana Trevi u [[Rim]]u.]]
[[Datoteka:Zdenac života (Meštrović) 1.jpg|mini|250px|desnoi|[[Ivan Meštrović]]: [[Zdenac života]].]]
[[Datoteka:Swans fountain, Dnipro; 23.07.19.jpg|mini|desno|250px|Fontana, [[Dnipro]], [[Ukraina]].]]
[[Datoteka:Vila-Velebita Brunnen, Gospic.JPG|250px|mini|desno|Fontana &quot;[[Vila Velebita]]&quot; u [[Gospić]]u.]]
'''Fontana''' ([[Talijanski jezik|tal]]., ''prema'' [[Latinski jezik|lat]]. ''fons'': izvor) je [[Arhitektura|arhitektonski]] oblikovana, često [[Kiparstvo|kiparski]] obrađena, [[građevina]] namjenske ([[Pitka voda|voda za piće]]) i [[Estetika|estetske]] (ukrašavanje [[grad]]skih [[trg]]ova, [[park]]ova i [[vrt]]ova) funkcije u koji pritječe [[voda]] iz prirodnih [[izvor]]a ili iz [[rezervoar]]a i [[vodovod]]nih instalacija. Oblici fontana mogu biti jednostavne kamenice, [[bazen]]i ili raskošne građevine ukrašene bogatim kiparskim ostvarenjima. Igra vode sastoji se od jednog ili više mlazova te vodoskoka i kaskada, danas i uz raznovrsne učinke umjetne [[električna rasvjeta|rasvjete]]. Građeni su već od trećega tisućljeća pr. Kr. u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] ([[Lagaš]]), potom se javljaju u [[Stara Grčka|drevnoj Grčkoj]] kao [[nimfej]] ([[Pergam]]) i diljem [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]] ([[Pompeji]]). U starokršćanskom i bizantskom razdoblju podizale su se piscine, a u islamskom graditeljstvu [[šadrvan]]i ([[Alhambra]]). U gotici se razvio tip javne fontane s bogato razvijenim arhitektonskim ukrasom, smještene na javni trg. U doba renesanse (''Fontana dječaka s delfinom'' [[Andrea del Verrocchio|A. Verrocchija]] u [[Firenca|Firenci]], 1476.) i baroka (''Fontana četiriju rijeka'' [[Gian Lorenzo Bernini|G. L. Berninija]] u Rimu, 1651.) dobivaju razigrane i maštovite oblike, osobito u francuskom tipu parka ([[Dvorac Versailles|Versailles]] [[André Le Nôtre|A. Le Nôtrea]] 1662. – 1687.). Jednostavno dekorirane fontane bile su popularne tijekom 18. stoljeća. U drugoj polovici 19. stoljeća s usavršavanjem [[Hidraulika|hidrauličnih]] sustava podižu se velike reprezentativne fontane (fontana [[Joseph Paxton|J. Paxtona]] u Chatsworthu, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], 1840.). U Hrvatskoj se ističu kasnogotička ''[[Velika Onofrijeva fontana|Velika i Mala česma]]'' [[Onofrio della Cava|Onofrija di G. de la Cave]] u [[Dubrovnik]]u i ''[[Zdenac života]]'' [[Ivan Meštrović|I. Meštrovića]] u [[Zagreb]]u.&lt;ref&gt;'''fontana''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69224] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160503203126/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69224 |date=2016-05-03 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

== Razvitak ==
Prvobitne fontane su se bazirale na jednom izvoru [[voda|vode]] koji bi se slijevao u određeni [[bazen]], a zatim odlijevao. Danas su fontane često mnogo kompliciranije, sa više izvora i bazena i kompliciranijom arhitekturom i infrastrukturom.

Fontane često kao svoj ukrasni dio sadrže statue [[mitologija|mitoloških]] bića. Glavni motiv većine fontana  je mlaz vode i po više desetina metara, poput [[Jet d'Eau]] u [[Ženeva|Ženevi]].

== Mjesta postavljanja ==
Fontane se postavljaju na [[trg]]ove u [[grad]]ovima, ugostiteljskim objektima i svuda gdje se smatra isplativo. Određene fontane služe i kao izvori pitke vode, na taj način služeći i kao praktični i kao ukrasni objekti.

Danas ljudi postavljaju fontane i u svojim dvorištima, zbog svoga osvježavajućeg izgleda.

== Moderne fontane ==
Premda se u prvobitnim fontanama voda odlijevala nepovratno, danas se najčešće konstruiraju tako da se voda  koja se slijeva iz izvora opet kružno vraća u bazen iz kojeg je krenula. Ovdje inače treba uzeti u obzir i efekt [[isparavanje|isparavanja]] i raznošenja vode, te je potrebno napraviti i dodatni izvor koji će nadoknaditi te gubitke.

== Najpoznatije svjetske fontane ==
* Fontane u [[Versailles]]u,
* Fontana Trevi u [[Rim]]u,
* Fontane u [[Peterhof]]u,
* Fontana četiri rijeke u Rimu,
* Fontane na trgu Trafalgar Square u [[London]]u,
* Fontana Jet d'Eau u [[Ženeva|Ženevi]],
* Fontana Villa d'Este u Tivoliju kraj Rima,
* Fontana kralja Fahda u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] (najviša na svijetu: 312 [[metar|m]]),
* Fontana Màgica na Montjuïcu u [[Barcelona|Barceloni]].

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat|Fountains}}

[[Kategorija:Fontane| ]]
[[Kategorija:Skulpture]]
[[Kategorija:Voda]]</text>
      <sha1>on8i96xhfz1m6025sn5ha9v3us8nams</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fortifikacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79384</id>
    <revision>
      <id>42695964</id>
      <parentid>42587351</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:28:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20308" sha1="s7p0yca2ya222iaosb140gl5iakcdji" xml:space="preserve">{{for|roman [[Ismail Kadare|I. Kadara]]|Tvrđava (Kadare)}}
[[Datoteka:Walls of Dubrovnik-3.jpg|thumb|250px|[[Dubrovačke gradske zidine]]]]
'''Fortifikacija''' ([[latinski jezik|lat]]. ''fortificatio'') je [[nauka|znanost]] o utvrđivanju položaja radi obrane od napada. Termin se također koristi kao [[sinonim]] za razna utvrđenja, odnosno utvrđena mjesta, te za sam proces utvrđivanja, odnosno podizanja utvrđenja; obrambeni objekt u kojem je smještena vojna posada radi nadzora nekog šireg prostora, ili sklanjanja stanovništva u slučaju neprijateljskog napada.

Fortifikacije su dakle [[vojska|vojne]] [[građevina|građevine]] i [[konstrukcija|konstrukcije]] namijenjene [[obrana (vojska)|obrambenom]] [[rat]]ovanju. Ljudi su počeli graditi obrambene objekte prije nekoliko tisuća godina, razvijajući sve kompleksnije strukture. Etimologija riječi fortifikacija dolazi od [[latinski jezik|latinskih]] riječi ''fortis'' (&quot;jak&quot;) i ''facere'' (&quot;činiti&quot;).

Utvrde se pojavljuju u najrazličitijim veličinama i oblicima; neke razvučene linije kao [[Hadrijanov zid]] ili [[Veliki kineski zid]], dok su druge više-manje okrugle kao [[bedem]] na vrhu brežuljka, neke pravokutne kao [[Normani|normanska]] [[toranj|kula]], a neke nepravilne i mnogostrane kao npr. gradske zidine.
Sve su građene da budu jake, a ne da budu lijepe, a ipak njihova masivnost i vještina kojom su zidane odaju smisao za stil i uzvišenost.

== Nomenklatura ==
Mnogi vojni objekti poznati su kao '''fortovi''' (ili '''forovi'''; od [[francuski jezik|francuskog]] ''fort'' – &quot;utvrda&quot;), iako nisu uvijek utvrđeni. Fortovi su se razlikovali veličinom, obuhvaćajući vrlo velike tvrđave i utvrde, pa sve do najmanjih '''fortica''' (od [[italijanski jezik|talijanskog]] ''fortezza''). Riječ fortifikacija također može označavati praksu usavršavanja obrane nekog područja obrambenim radovima. Kada se termin koristi u množini, fortifikacije označavaju izgrađene objekte koje služe za obranu. [[obrambeni zid|Gradske zidine]] ili bedemi su stoga fortifikacije ali ne moraju nužno biti utvrde.

Umjetnost podizanja vojnog kampa ili konstruiranja fortifikacije tradicionalno se klasificira kao [[kastrametacija]] ([[latinski jezik|lat]]. ''castrametatio'') još od vremena [[legija|rimskih legija]]. [[Umetnost|Umjetnost]]/[[nauka|znanost]] [[opsada|opsjedanja]] fortifikacije i njenog razaranja popularno se naziva [[opsada|opsadom]], dok se u terminologiji koristi izraz [[poliorcetika]]. Potonji termin također se koristi za označavanje umijeća gradnje fortifikacije.

== Principi ==
Fortifikacije imaju dvije glavne funkcije koje se očituju kao:
* '''prepreka''' koja usporava napadača u napredovanju i koja ga prisiljava na bliski sukob zadržavajući ga što više moguće pod vatrom branitelja
* '''zaštita''' koja omogućuje braniteljima zaklon od napada neprijateljskih trupa. Komponenta zaštite djeluje na dva načina, neposredno, uporabom dovoljno krutih [[konstrukcija]] zaustavljaju se neprijateljski [[projektil]]i, i posredno, korištenjem udaljenosti, prednosti [[domet]]a i od nedavno [[kamuflaža|kamuflaže]]. Općenito govoreći, generalizacija sve sofisticiranijeg [[vatreno oružje|vatrenog oružja]] ima za posljedicu povećanu potrebu za zaštitom, no komponenta prepreke izgubila je na važnosti [[mehanizacija|mehanizacijom]] napadačkih trupa.

Međutim ona može imati drugu funkciju, poput simboličkog sustava, ostvarujući kapacitet ili [[pravo vlasništva|vlasništvo]].

Neke su utvrde imale čisto obrambenu ulogu, dok su druge bile namijenjene kao isturene postaje za osvajanje novih teritorija ili da zastrašuju koji grad. Štitile su gospodarevu obitelj i najbližu svitu od iznenadnog napada ili izdaje. One složenije mogle su se odupirati opsadama i više od godine dana. Ima slučajeva gdje su vojne posade od samo tridesetak ljudi zadržavale tri tisuće vojnika.

Graditelji utvrda morali su osigurati vodu i nastambe za posadu, tako su nastali zdenci i goleme cisterne, te velike dvorane za ljudstvo, pa čak i prostrane ženske odaje. Utvrde su bile i utvrđena sela koja su štitila ljude svih društvenih slojeva i bila skladišta žitarica za slučajeve gladi i neizbježne opsade. Često su bile i upravna središta.

Utvrde su se mogle osvojiti samo jurišem na vrata zidina ovnom za rušenje ili osvajanjem zidina opsadnim kulama na kotačima i [[katapult]]ima. Sigurnija i efikasnija metoda napadaja bila je iskopati rov ispod kule, a zatim minirati tako da se kula sruši od vlastite težine. Jedina sigurna obrana protiv toga bila je gradnja na stijeni ili vodom ispunjen jarak oko utvrde. Top je doskočio i tome, te je postupno, nakon što je uveden početkom 14. stoljeća, počeo utjecati na projektiranje utvrda. Osnovni plan je neznatno promijenjen, ali su kule postale zdepastije, a deblji zidovi bili su izbušeni [[puškarnica]]ma.

== Klasifikacija ==
Fortifikacije su obično podijeljene u dvije grane: '''trajne''' ili '''permanentne fortifikacije''' i '''poljske''' ili '''terenske fortifikacije'''. Trajne fortifikacije se podižu u slobodno vrijeme, sa svim resursima koje država može opskrbiti konstruktivnim i [[mehaničko inženjerstvo|mehaničkim]] vještinama, te se grade od izdržljivih materijala. Terenske fortifikacije su improvizirane građevine koje na terenu podižu trupe često uz pomoć dostupnih lokalnih radnika i oruđa koristeći materijale koji ne zahtijevaju veliku pripremu poput [[zemlja (planet)|zemlje]], pruća, lakog [[drveće|drva]] i pješčanih vreća (vidi [[sangar]]). Postoji također i srednja grana koja se naziva '''polutrajnim''' ili '''semipermanentnim fortifikacijama'''. Ona se podiže kad u tijeku ratnog pohoda postane poželjno zaštiti određenu lokaciju s najboljom imitacijom trajne obrane načinjenom u kratkom vremenu uz dostupne obilne resurse i vještu civilnu radnu snagu.

Uz gore navedenu klasifikaciju prema trajnosti, fortifikacije je moguće razvrstati i na druge načine, npr. prema namjeni. Cilj fortifikacija se uvijek razlikovao pa su neke fortifikacije bile zadužene za zaštitu pojedinačnih zgrada od malenih utvrda sve do [[feudalni dvorac|feudalnih dvoraca]] ([[dvorac Roquetaillade]]), dok su neke štitile čitava prostranstva uz pomoć ogromnih obrambenih sustava kao što su [[Veliki kineski zid|Kineski zid]] ili [[Maginotova linija]].

== Historija ==
{{glavni|Razvoj fortifikacijske arhitekture}}

Isprva su utvrde građene od kolja (''[[palisade]]''), pruća i zemlje, ali gdje je bilo pogodno i od [[kamen]]a (''gradine ili citadele''). Poslije se grade veliki [[bedem]]i koji okružuju i goleme gradove (najveći su [[Babilon]] i kineski [[Xi'an]]), pa se pojam utvrde vezuje samo uz dodatno utvrđena i opremljena mjesta na tim zidinama.

[[Antički Rim|Rimski]] ''[[kastrum|castrum]]'' i [[Bizantsko Carstvo|bizantska]] ''poljska utvrda'' su imale duge tanke zidove i tanke tornjeve jer je njihova uloga prije svega bila takva da je odgovarala velikim vojnim snagama koje su trebale uperiti što više oružja na neprijatelja. Na vrhu takvih utvrda su dodavane drvene [[Galerija|galerije]] poduprte [[konzola]]ma, a tornjevi istaknuti prema konfiguraciji tla (npr. [[Saône]] u [[Sirija|Siriji]] iz 11. stoljeća). U svoje gradske utvrde [[Bizantinci]] su povremeno ugrađivali &quot;zavojite ulaze&quot; čiji je oblik prisiljavao napadača da se jednom ili više puta okrene izlažući tako leđa ili bok, koji obično nije bio zaštićen štitom (npr. ''[[Istanbul|Carigradske]] gradske zidine'').

Na Istoku se održao vodeći autoritet države, a na Zapadu se on raspao te se kamene utvrde nisu gradile nekoliko stoljeća s iznimkom [[Zapadni Goti|Vizigotske]] obnove rimskih zidina u [[Carcassone]]u u [[Francuska|Francuskoj]] u 6. stoljeću.

U 11. stoljeću su [[Normani]] počeli mijenjati drvene palisade kamenom oplatom, te utvrde oblikovati u dva dijela:
* '''gradina (''motte'')''' - visok humak okružen jarkom za gospodara i svitu
* '''podgrađe (''bailey'')''' – prostrano područje nepravilnog oblika ograđen kolcima za seljake i stoku
Najpoznatija je svakako ''[[White Tower]]'' u [[London]]u, koju je počeo graditi [[William I Osvajač|Vilim Osvajač]] u 11. stoljeću, te kasnije ''[[Doverska kula]]'' i ''utvrda u [[Carisbrooke]]u''.

[[Križarski ratovi|Križari]] nisu imali dovoljno ljudi pa su gradili masivnije i vijugave zidine s istaknutim kulama s kompliciranim ulazima. Veliki vojni redovi, [[malteški red|hospitalci]] i [[templari]] imali su različite &quot;stilove&quot; gradnje. Za &quot;hospitalski stil&quot; koji je doživio procvat utvrdom ''[[Krak des Chevaliers]]'' u Siriji u 13. stoljeću, karakteristične su bile okrugle ili potkovaste kule smiono istaknute, koncentrične linije fortifikacije, zavojiti ulazi, dobro postavljene strijelnice i masivnost konstrukcije.

Unutarnja utvrđenja utvrde ''[[Manzanàres el Real]]'' u [[Španija|Španjoslkoj]], iz kasnog 15. stoljeća, dominiraju vanjskima tako da su napadači istovremeno bili pod unakrsnom vatrom i s jednih i s drugih.

U 14. i 15. stoljeću kule na vanjskim bedemima postale su zdepastije i deblje, da bi mogle odoljeti udarima opsadnih sprava i topništva. [[Top]]ovi, ali i centralizirane vlade koje su imale izdašna sredstva za izvođenje duljih opsada, su naposljetku doveli do opadanja važnosti utvrda.

Naposljetku su utvrdne zidine u 17. stoljeću zamijenjene obrambenim zemljanim nasipima ([[bastion]]ima) koji su učinkovitije zadržavale topovske salve.

== Popis ==
&lt;!-- [[Datoteka:John Smith 1624 Bermuda map with Forts.jpg|thumb|desno|200px|&lt;small&gt;Karta [[Bermuda]] kapetana [[John Smith iz Jamestowna|Johna Smitha]] iz [[1624]]. koja prikazuje važna mjesta uključujući [[fortifikacije otoka Castle, Bermuda|fortifikacije otoka Castle]].&lt;/small&gt;]] --&gt;

=== Terminologija ===
Fortifikacijska terminologija sadrži pojmove koji uglavnom vuku podrijetlo iz [[francuski jezik|francuskog jezika]], dok manji dio potječe iz [[italijanski jezik|talijanskog]], [[nemački jezik|njemačkog]], [[engleski jezik|engleskog]] i drugih jezika. Glavni razlog tome su poznati [[vojni inženjer]]i koji su razradili teoriju fortifikacijske znanosti, a najpoznatiji od njih svakako je [[Francuzi|francuski]] [[vojni inženjer]] i [[maršal]] [[Vauban]]. Stoga su uz sljedeće fortifikacijske termine navedeni i termini na izvornom, najčešće [[francuski jezik|francuskom jeziku]].

[[Datoteka:Ram Pol.jpg|right|200px|thumb|&lt;small&gt;Fort [[Kumbhalgarh]] u [[Rajasthan]]u, [[Indija]] jedan je od najvećih utvrda u Aziji. Utvrdu je sagradio Rana Kumbha u [[15. vijek|15. stoljeću]], a više od 350 [[hinduizam|hinduskih]] i [[džainizam|džainističkih]] hramova se nalazi unutar nje. Više od 3 stoljeća Fort je ostao neprobojnim sve dok ga nisu zauzele ujedinjene snage [[Akbar]]a, [[Malwa|Malwe]] i [[sultanat Gujarat|sultanata Gujarat]].&lt;/small&gt;]]
&lt;!-- [[Datoteka:Rodberget38.jpg|thumb|200px|&lt;small&gt;Fort Rödberget, dio moderne [[Bodenska utvrda|utvrde Boden]] u [[Švedska|Švedskoj]], viđena sa sjevera. [[Jarak]] i naoružane [[turela|turele]] su jasno vidljive kao i veličanstven pogled sa same utvrde.&lt;/small&gt;]] --&gt;
&lt;!-- [[Datoteka:Tvrdjava Petrovaradin 11.jpg|desno|200px|thumb|&lt;small&gt;[[Petrovaradinska tvrđava]] &quot;Gibraltar na Dunavu&quot; - austrijska tvrđava iz XVIII stoljeća i jedna od najbolje sačuvanih fortifikacija u Srbiji.&lt;/small&gt;]] --&gt;
[[Datoteka:Alamgiri Gate.jpg|right|200px|thumb|&lt;small&gt;Pogled na vrata Alamghiri na utvrdi Lahore.&lt;/small&gt;]]
[[Datoteka:Edinpain.JPG|right|200px|thumb|&lt;small&gt;Fortifikacije [[dvorac Edinburgh|dvorca Edinburgh]] koristile su prirodan vulkanski krajolik kao najbolju prednost. Naslikao [[Alexander Nasmyth]] (~1780).&lt;/small&gt;]]
 &lt;!-- [[Datoteka:Slk_Fort_Ruines.jpg|thumb|200px|&lt;small&gt;Ruševine bastiona oko 1800 godina stare  [[utvrda Sialkot|utvrde Sialkot]] u [[Sialkot]]u, [[Pakistan]].&lt;/small&gt;]] --&gt;

&lt;div style=&quot;-moz-column-count: 2; column-count:2; &quot;&gt;
'''Tipovi fortifikacije'''
* [[akropolj|akropola]]
* [[citadela]]
* [[palata|dvorac]]
* [[fort]]
* [[gradina (utvrda)|gradina]]
* [[limes]]
* [[opidum|oppidum]]
* utvrda
* [[utvrđena linija]]
* [[utvrđeni grad]]
* [[utvrđeni most]]
* [[utvrđeni sektor]]
* [[zamak]]

'''Elementi fortifikacije'''
* [[abatis]]
* [[ambrazura]] ([[francuski jezik|franc]]. ''embrasure'')
* [[Banket (fortifikacija)|banket]] ([[francuski jezik|franc]]. ''banquette'')
* [[barbekana]] ili [[barbakan]] ([[latinski jezik|lat]]. ''barbecana'', [[francuski jezik|franc]]. ''barbacane'')
* [[barbeta]] ([[italijanski jezik|tal]]. ''barbetta'', [[francuski jezik|franc]]. ''barbette'')
* [[bartizan]] ([[engleski jezik|engl]]. ''bartizan'')
* [[bastilja]] ([[francuski jezik|franc]]. ''bastille'')
* [[bastion]]
* [[berma]]
* [[blok]] ([[francuski jezik|franc]]. ''bloc'')
* [[bodljikava žica]], [[bodljikava traka]] i [[žičana zapreka]]
* [[bunker]]
* [[châtelet]]
* [[češki jež]]
* [[demiluna]] ([[francuski jezik|franc]]. ''demi-lune''; vidi [[revelin]])
* [[dijamantna fosa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''fossé'' diamant)
* [[donžon]] ([[francuski jezik|franc]]. ''donjon'')
* [[eskargeta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''escargaite'' ili ''échauguette'')
* [[eskarpa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''escarpe'')
* [[fasa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''face'')
* [[flanka]] ([[francuski jezik|franc]]. ''flanc'')
* [[for]] ([[francuski jezik|franc]]. ''fort'')
* [[fosa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''fossé'')
* [[gabion]]
* [[gerit]] ([[engleski jezik|engl]]. ''guerite'')
* [[geta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''guette'')
* [[glasija]] ([[francuski jezik|franc]]. ''glacis'')
* [[gorga]] ili [[grkljan]] ([[francuski jezik|franc]]. ''gorges'')
* [[hersa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''herse'')
* [[hurda]] ([[francuski jezik|franc]]. ''hourd'')
* [[hušeta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''huchette'')
* [[kaponir]] ([[francuski jezik|franc]]. ''caponnière'')
* [[krenelacija|kastelacija]] ([[latinski jezik|lat]]. ''castellatio'')
* [[džentlmen|kavalir]] ([[francuski jezik|franc]]. ''cavalier'')
* [[kazamat]] ([[italijanski jezik|tal]]. ''casamatta'')
* [[kineta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''cunette'', [[nemački jezik|njem]]. ''Künette'')
* [[kontraeskarpa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''contre-escarpe'')
* [[kontrafor]] ([[francuski jezik|franc]]. ''contrefort'')
* [[kontragard]] ([[francuski jezik|franc]]. ''contregarde'')
* [[krenelacija]] ([[latinski jezik|lat]]. ''crenellatio'')
* [[kreno]] ([[francuski jezik|franc]]. ''créneau'')
* [[krunište]]
* [[kružni prolaz]]
* [[kupura]] ([[francuski jezik|franc]]. ''coupure'')
* [[kurtina]] ([[francuski jezik|franc]]. ''courtine'')
* [[lisa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''lice'')
* [[mašikuli]] ([[francuski jezik|franc]]. ''mâchicoulis'')
* [[merlon]]
* [[obrambeni borbeni položaj]]
* [[obrambeni jarak]] ([[obrambeni rov]])
* [[parapet]]
* [[pješčana vreća]]
* [[pokretni most]] ([[francuski jezik|franc]]. ''pont-levis'')
* [[portcullis]] ([[engleski jezik|engl]]. ''portcullis'' rešetka)
* [[poterna]] ([[francuski jezik|franc]]. ''poterne'')
* [[rampa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''rampe'')
* [[reduit]] ([[francuski jezik|franc]]. ''réduit'')
* [[reduta]] ([[francuski jezik|franc]]. ''redoute'')
* [[revelin]] ili [[ravelin]] ([[italijanski jezik|tal]]. ''rivelino'', [[francuski jezik|franc]]. ''ravelin'')
* [[strijelnica]] ili [[aršera]] ([[francuski jezik|franc]]. ''archère'')
* [[šikana]] ([[francuski jezik|franc]]. ''chicane'')
* [[talus]]
* [[tenaja]] ([[francuski jezik|franc]]. ''tenaille'')
* [[traversa]] ([[francuski jezik|franc]]. ''traverse'')
* [[tura]] ([[francuski jezik|franc]]. ''tour'')
* [[turan]]
* [[turela]] ([[francuski jezik|franc]]. ''tourelle'', [[engleski jezik|engl]]. ''turret'')
* [[vizirni otvor]]
* [[vrapci|vrabac]] ([[francuski jezik|franc]]. ''moineau'')
* [[zaklonjeni prolaz]]

'''Tipovi fortova'''
* [[bastionska utvrda]]
* [[blokhaus]] ([[nemački jezik|njem]]. ''blockhaus'')
* [[bunker]]
* [[compound]]
* [[donžon]]
* [[palata|dvorac]]
* [[gradina (utvrda)|gradina]]
* [[gradske zidine]]
* [[kastrum]] ([[latinski jezik|lat]]. ''castrum'')
* [[kaštel]]
* [[kineske gradske zidine]]
* [[kopnena baterija]]
* [[kula martello]]
* [[Pā]] [[Maori|maorska]] fortifikacija iz [[19. vijek|19. stoljeća]]
* [[palisada]]
* [[poligonalna utvrda]]
* [[protuzračna kula]]
* [[reduta]]
* [[srednjovjekovne fortifikacije]]
* [[zamak]]
* [[zvjezdasta utvrda]]

'''Povijesne fortifikacije'''
* [[Atlantski bedem]]
* [[Dubrovačke gradske zidine]]
* [[Dvorac Beaumaris]]
* [[Fort Chittorgarh]]
* [[Fort Drum]] (otok [[El Fraile]])
* [[Fort Knox, Maine]]
* [[Fort Lahore]]
* [[Fort Raigad]]
* [[Fort Rohtas]]
* [[Veliki kineski zid|Kineski zid]]
* [[Krak des Chevaliers]]
* [[Moskovski Kremlj|Kremlj]]
* [[Linije Torres Vedrasa]]
* [[Maginotova linija]]
* [[Mannerheimova linija]]
* [[Massada]]
* [[Norveške utvrde]]
* [[Réduit]]
* [[Reduta Eastbourne]]

'''Fortifikacije i opsadno ratovanje'''
* [[Vojna povijest]]
* [[Vojno inženjerstvo]]
* [[Srednjovjekovno ratovanje]]
* [[Opsadni stroj]]
* [[Opsada]]

'''Slavni stručnjaci'''
* [[Dijad iz Pele]]
* [[Giuliano da Sangallo]] ([[1445]]-[[1516]])
* [[François Mandon de Saint Rémy]]
* [[Francesco De Marchi]] ([[1504]]-[[1576]])
* [[Simon Stevin]] ([[1549]]-[[1620]])
* [[Antoine De Ville|Antoine Deville]] ([[1596]]-[[1657]])
* [[Henri Alexis Brialmont]] ([[1821]]-[[1903]])
* [[Menno van Coehoorn]] ([[1641]]-[[1704]])
* [[Jean Errard, dit Errard de Bar-le-Duc]] ([[1554]]-[[1610]])
* [[Blaise de Pagan]] ([[1604]]-[[1665]])
* [[Sébastien Le Prestre de Vauban]] ([[1633]]-[[1707]])
* [[Maximilian von Welsch]] ([[1671]]-[[1745]])
* [[Marc-René de Montalembert]] ([[1714]]-[[1800]])
* [[Jean Lemichaud d'Arçon]] ([[1733]]-[[1800]])
* [[François Nicolas Benoît Haxo]] ([[1774]]-[[1838]])
* [[Raymond-Adolphe Séré de Rivières]] ([[1815]]-[[1895]])
* [[Gaspard-Joseph Chaussegros de Léry]] ([[1682]]-[[1756]])
&lt;/div&gt;

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Fortification|Fortifikacije}}
* [http://www.fort4a.harc.pl Fort 4a u Poznanu - Poljska]
* [http://www.1911encyclopedia.org/Fortification_and_siegecraft 1911 Encyclopedia Britannica on Fortifications and siegecraft]
* [http://www.tunnelrats.org.au Informacije o australskim fortifikacijama u Drugom svjetskom ratu]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.educ.um.edu.mt/militarymalta Vojna povijest Malte (fortifikacije)]
* [http://www.ag-festung-koeln.de/ Kölnska tvrđava]
* [http://www.bunkerpictures.nl Bunker Pictures: Pictures, locations, information about bunkers from WW2 and The Atlantikwall] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061206134239/http://www.bunkerpictures.nl/ |date=2006-12-06 }}
* [http://www.remuseum.org.uk/rem_his_history.htm Royal Engineers Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060829135946/http://www.remuseum.org.uk/rem_his_history.htm |date=2006-08-29 }} obalna obrana
* [http://www.civertan.hu/legifoto/legifoto.php?page_level=322 Zračna fotografija: tvrđava - Komárom - Mađarska]
* [https://web.archive.org/web/20061205041205/http://peterwardein.com/ Petrovaradin - najveća tvrđava u Europi iz 18. stoljeća]
* [http://www.eastbournemuseums.co.uk/ Redoubt Fortress Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110618163222/http://www.eastbournemuseums.co.uk/ |date=2011-06-18 }}
* [http://www.martello-towers.co.uk/south-coast/towers/eastbourne-redoubt.htm Eastbourne Redoubt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070328191048/http://www.martello-towers.co.uk/south-coast/towers/eastbourne-redoubt.htm |date=2007-03-28 }}
* [http://www.flickr.com/photos/89297978@N00/sets/72157594515487122/ Fotografije austrijskih, francuskih i engleskim dvoraca]
* [http://fortress.petersburg-bridges.com/ Slike i povijest tvrđave Petra i Pavla (St Peterburg)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080118032821/http://fortress.petersburg-bridges.com/ |date=2008-01-18 }}
* [http://mysite.verizon.net/vzev1mpx/maginotlineatwar/ Maginotova linija u ratu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140806205743/http://mysite.verizon.net/vzev1mpx/maginotlineatwar/ |date=2014-08-06 }}
* [http://www.fortifications.gr Fortifikacije iz Drugog svjetskog rata u Grčkoj]

[[Kategorija:Tvrđave]]</text>
      <sha1>s7p0yca2ya222iaosb140gl5iakcdji</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fond za humanitarno pravo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79831</id>
    <revision>
      <id>42695953</id>
      <parentid>42458064</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:45:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8904" sha1="fbw9bsvpfbmih2qwprcutgw8epvdyv6" xml:space="preserve">{{redirect|FHP}}

{{Organizacija
| name               = Fond za humanitarno pravo
| image              = 
| size               = 
| caption            = 
| image_border       =
| map                =
| msize              = 
|mcaption            =
| moto               = &quot;''Svaka vlada preuzima odgovornost za dela i nedela svojih prethodnika, a svaka nacija za dela i nedela iz svoje prošlosti''.&quot;
| zvanični_naziv     = 
| osnivanje          = [[1992.]]
| prestanak_rada     =
| tip                = 
| sedište            = [[Beograd]]
| ogranci            = 
| članstvo           = 
| jezik              =
| područje_bavljenja = [[ljudska prava]], [[ratni zločin]]i
| članovi/ce         = [[Nataša Kandić]]
| budžet             =
| članica            =
| website            =[http://www.hlc-rdc.org/ www.hlc-rdc.org]
}}

'''Fond za humanitarno pravo''' ('''FHP''') je nevladina organizacija za [[ljudska prava]] i međunarodno humanitarno pravo, osnovana [[1992]]. godine u vezi sa oružanim sukobima u [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|bivšoj Jugoslaviji]]. Osnivač Fonda za humanitarno pravo je [[Nataša Kandić]], a trenutni izvršni direktor je Nenad Golčevski.

FHP ima kancelarije u [[Beograd]]u i [[Priština|Prištini]]. Preko 40 pravnika, advokata, istraživača, analitičara i drugih profesionalaca je stalno zaposleno u fondu ili su saradnici fonda&lt;ref&gt;[http://www.hlc-rdc.org/srpski/O_nama/index.php Odeljak „O nama“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070821230053/http://www.hlc-rdc.org/srpski/O_nama/index.php |date=2007-08-21 }} na sajtu Fonda za humanitarno pravo&lt;/ref&gt;. Organizacija se posebno bavi mapiranjem počinilaca i [[ratni zločin|ratnih zločina]].&lt;ref name=&quot;O nama&quot;/&gt;

Fond za humanitarno pravo je pokrenuo inicijativu za osnivanjem [[Inicijativa za REKOM|REKOM]]-a čiji bi mandat bio da utvrdi i otkrije činjenice o ratnim zločinima počinjenim u bivšoj Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;O nama&quot;/&gt;

== Istorijat ==
Fond za humanitarno pravo je 1992. godine osnovala [[Nataša Kandić]] sa ciljem dokumentovanja &quot;nečuvenih kršenja ljudskih prava&quot; koja su masovno činjena širom bivše Jugoslavije, tokom oružanih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i kasnije na Kosovu.&lt;ref name=&quot;O nama&quot;&gt;{{Cite web |title=Fond za humanitarno pravo: O nama |url=http://www.hlc-rdc.org/stranice/Linkovi-modula/O-nama.sr.html |access-date=2010-05-06 |archivedate=2011-09-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110903142158/http://www.hlc-rdc.org/stranice/Linkovi-modula/O-nama.sr.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

U vremenu nakon okončanja sukoba, FHP se posvetio žrtvama ratnih zločina, nastojeći da se sazna istina o tome šta se dogodilo njima i njihovim bližnjima; da se ostvari pravda, da se ostvare reparacije i da se ostvari &quot;pravo na neponavljanje zločina&quot;; što znači uklanjanje poznatih počinilaca iz državnih institucija i sa pozicija vlasti.&lt;ref name=&quot;O nama&quot;/&gt;

[[2004]]. Fond je pokrenuo Program podrške žrtvama – svedocima, sa ciljem da ohrabri neodlučne svedoke da istupe i svedoče na suđenjima za ratne zločine pred sudovima u Srbiji.&lt;ref name=&quot;O nama&quot;/&gt;

[[2005]]. FHP je objavio video snimak na kojem su prikazani pripadnici jedinice [[Škorpion]]i, jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, kako ubijaju šest Bošnjaka iz [[Srebrenica|Srebrenice]], čime je otkrivena je umešanost Srbije u ratne zločine počinjene u Srebrenici.&lt;ref name=&quot;O nama&quot;/&gt; Iste godine je Fond podneo dokaze koje je prikupio o ratnim zločinima u [[Lovas]]u Tužiocu za ratne zločine, zahtevajući od njega da pokrene istragu. Nekoliko godina kasnije (april 2008) je pred Većem za ratne zločine u Beogradu počelo suđenje protiv 14 optuženih za navodno učešće u ubistvu 70 hrvatskih civila u [[masakr u Lovasu|masakru u Lovasu]] [[1991]]. godine.&lt;ref name=&quot;O nama&quot;/&gt;

[[2006]]. Fond za humanitarno pravo je uspeo da se izbori za smenu šefa policijske jedinice za istraživanje ratnih zločina i dva njena pripadnika zbog njihovog &quot;kompromitujućeg statusa&quot;; naime, sva trojica su bila na pozicijama u okviru MUP Srbije u vreme [[Kosovski rat|Kosovskog rata]] kada su &quot;morali znati&quot; za [[Ratni zločini u Kosovskom ratu|zločine koji su činjeni]] ili nisu učinili ništa da ih spreče ili ih prijave.&lt;ref name=&quot;O nama&quot;/&gt; [[2006]]. FHP je sa partnerima iz regiona pokrenuo konsultacije o mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje istine o ratnim zločinima. Cilj konsultacija je stvaranje podrške javnosti i nacionalnih vlada na Zapadnom Balkanu za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje i otkrivanje činjenica o ratnim zločinima i teškim kršenjima ljudskih prava počinjenih na teritoriji bivše Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;O nama&quot;/&gt;

[[2007]]. FHP je objavio u celosti transkripte sa suđenja Slobodanu Miloševiću na [[Srpskohrvatski jezik|B/H/S jezicima]] i prosledio ih kancelarijama tužioca, sudovima, sudijama i pravobraniocima na Zapadnom Balkanu, na taj način doprinoseći olakšanju vođenja suđenja za ratne zločine u regionu.&lt;ref name=&quot;O nama&quot;/&gt; [[2007]]. Fond se zalagao za pokretanje istrage o ubistvu 700 Bošnjaka u [[Zvornik]]u [[1992]] pred Većem za ratne zločine u Beogradu. Istraga je pokrenuta 2007. godine.&lt;ref name=&quot;O nama&quot;/&gt;

[[8. 5.|8. maja]] [[2008]], FHP je podigao prvu krivičnu tužbu protiv Božidara Delića, penzionisanog general majora Vojske Jugoslavije, tadašnjeg potpredsednika Narodne skupštine Srbije, kao i protiv još deset pripadnika Vojske Jugoslavije za [[Masakr u Trnju|zločine počinje u selu Trnje]]/Termje, opština Suva Reka/Suharekë, 25. marta 1999.&lt;ref name=&quot;O nama&quot;/&gt; 28. i 29. oktobra 2008 u Prištini, na Četvrtom regionalnoom Forumu regionalnih konsultacija o mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje istine, više od 100 organizacija i pojedinaca, uključujući žrtve i udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Crne Gore i Srbije, su organizovale Regionalnu koaliciju sa ciljem zastupanja osnivanja zvanične Regionalne komisije za istraživanje i otkrivanje činjenica o ratnim zločinima i teškim kršenjima ljudskih prava na prostorima bivše Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;O nama&quot;/&gt;

[[2. 3.|2. marta]] [[2009]], FHP je podneo krivičnu prijavu protiv 17 bivših pripadniha 37. Posebne jedinice policije (PJP) MUP Srbije na osnovu dokaza da su pripadnici te jedinice učestovali u činjenju brojnih masovnih ratnih zločina na Kosovu. U roku od samo nekoliko dana, policijski službenici Nenad Stojković (potpukovnik MUP-a Srbije), Zoran Marković, Dragan Milenković i Zoran Nikolić iz 37. Bataljona specijalnih policijskih jedinica (SPJ/PJP) Ministarstva unutrašnjih posova (MUP) Republike Srbije su uhapšeni.&lt;ref name=&quot;O nama&quot;/&gt;

==Izvršni direktori==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|--
! #
! fotografija
! ime
! colspan=3|mandat
|--
! style=&quot;background:#AAAAAA; color:white;&quot; | 1.
| [[Datoteka:Nataša Kandić.jpg|80px]] || [[Nataša Kandić]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(r. 1946.) || 1992. || 2012.  
|--
|--
! style=&quot;background:#AAAAAA; color:white;&quot; | 2.
| [[File:Sandra Orlović.jpg|80px]] || Sandra Orlović || 2012. || 2016. 
|--
! rowspan=3 style=&quot;background:#AAAAAA; color:white;&quot; | 3.
| [[File:Milica Kostić.jpg|80px]] || Milica Kostić || 2016. || 2019. 
|--
| [[Datoteka:Nemanja Stjepanović.jpg|alt=portrait Nemanja Stjepanović|80px]] || Nemanja Stjepanović|| 2016. || 2019.
|--
| [[File:Budimir Ivanišević.jpg|80px]] || Budimir Ivanišević || 2016.  || 2019.
|--
! style=&quot;background:#AAAAAA; color:white;&quot; | 4.
| [[File:Ivana Žanić.jpg|80px]] || Ivana Žanić || 2019. || 2023.  
|--
|--
|--
! style=&quot;background:#AAAAAA; color:white;&quot; | 5.
| [[File:No image.png|50px]] || Nenad Golčevski || 2023. || ''Trenutno''  
|--
|}

== Podrška ==
Aktivnosti Fonda finansijski su podržali: [[Savjet Evrope|Savet Evrope]], [[Nacionalna zadužbina za demokratiju]] (NED)&lt;ref&gt;[http://www.ned.org/grants/05programs/grants-cee05.html#Kosovo Donacije za projekte na Kosovu u 2005.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080515171556/http://www.ned.org/grants/05programs/grants-cee05.html#Kosovo |date=2008-05-15 }} organizacije ''The National Endowment for Democracy''&lt;/ref&gt;, [[Fond za otvoreno društvo]]&lt;ref&gt;[http://www.businessweek.com/magazine/content/05_22/b3935405.htm Rachel Tiplady: &quot;2005 STARS OF EUROPE -- AGENDA SETTERS: Natasa Kandic&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050525093006/http://www.businessweek.com/magazine/content/05_22/b3935405.htm |date=2005-05-25 }}, BusinessWeek Online, 30. maj 2005.&lt;/ref&gt; Švedska međunarodna agencija za razvoj i saradnju (SIDA), Švedski [[helsinški komitet za ljudska prava]], itd.

== Izvori ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.hlc-rdc.org// Fond za humanitarno pravo]

{{Ratovi u Jugoslaviji}}

[[Kategorija:Nevladine organizacije u Srbiji]]
[[Kategorija:Ratni zločini]]
[[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]]</text>
      <sha1>fbw9bsvpfbmih2qwprcutgw8epvdyv6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edison Records</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83870</id>
    <revision>
      <id>42695713</id>
      <parentid>42246842</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:21:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1722" sha1="mr9f1p1napv649hbwmnp11n9y0wwtde" xml:space="preserve">{{Infobox record label &lt;!-- See Wikipedia:WikiProject_Music --&gt;
| name    = Edison Records
| image   = [[Datoteka:EdisonRecords1903Ad.jpg|200px]]
| parent  = Thomas A. Edison, Inc.
| founded = 28. jun 1888,&lt;br /&gt; prestala raditi u oktobru [[1929]],&lt;br /&gt; ponovno uspostavljena 1990-ih
| founder = [[Thomas Alva Edison|Thomas Edison]]&lt;br /&gt;Jesse H. Lippincott
| status  = ugašena
| distributor = (nezavisna, razni kanali)
| genre    = razni (klasična i zabavna)
| country  = SAD i neke evropske zemlje
| location = [[West Orange (New Jersey)|West Orange]]
| url =
}}
'''Edison Records''' je [[SAD|američka]] [[diskografska kuća]] koju je Thomas Edison godine [[1888]]. osnovao kako bi proizvodio [[fonograf]]ske ploče. Kao jedna od najranijih i najuticajnih diskografskih kuća, imala je važan uticaj na razvoj [[diskografska industrija|diskografske industrije]] u SAD i u svijetu. S radom je prestala [[1929]]. godine kada su njeni pogoni prenamijenjeni za proizvodnju radio-aparata.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Edison Records}}
* [https://web.archive.org/web/20060702021624/http://www.nps.gov/edis/cylinder_desc.htm The three surviving Edison cylinders] on the National Recording Registry with descriptions, audio and transcripts
* [http://cylinders.library.ucsb.edu/ Cylinder Preservation and Digitization Project] at the [[University of California, Santa Barbara]] Library with streaming and downloadable versions of over 5000 cylinders.
* [http://memory.loc.gov/ammem/edhtml/eddcalpha.html Edison Discs on Library of Congress site]

[[Kategorija:Nastanci 1888.]]
[[Kategorija:Prestanci 1929.]]
[[Kategorija:Američke diskografske kuće]]
[[Kategorija:Bivše diskografske kuće]]
[[Kategorija:Thomas Edison]]</text>
      <sha1>mr9f1p1napv649hbwmnp11n9y0wwtde</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etar (fizika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>84402</id>
    <revision>
      <id>42695846</id>
      <parentid>42536901</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:55:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695846</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4732" sha1="bc60lw6x7mfswmk943r55gbybejwnhu" xml:space="preserve">[[datoteka:aetherWind.svg|mini|300px|desno|Nekada se pretpostavljalo se da se [[Zemlja]] kreće kroz [[medij]], nazvan eter, koji služi širenje [[svjetlost]]i i drugih [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]] (slično kao [[Brzina zvuka|širenje zvuka]] u [[zrak]]u).]]

'''Eter''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''αἰϑήρ'': čisti gornji zrak; nebo) je [[Hipoteza|hipotetična]] [[tvar]] [[elastičnost|elastičnih svojstava]], ali bez mjerljive [[masa|mase]], za koju se pretpostavljalo da ispunjava [[prostor]] i s pomoću koje je objašnjavano širenje [[svjetlost]]i i drugih [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]].

[[Albert Abraham Michelson|A. A. Michelson]] je, u suradnji s [[Edward Williams Morley|E. W. Morleyem]], izveo [[Michelson-Morleyev pokus]] (1887.) koji je dao negativan rezultat o postojanju etera.&lt;ref&gt;'''eter''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18480] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200814224001/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=18480 |date=2020-08-14 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.&lt;/ref&gt;

== Teorije ==

U [[Antička filozofija|grčkoj teoriji]] prirodnih elemenata – uz vodu, zemlju, vatru, zrak ([[Aristotel]]) – eter je peti element u kojem se gibaju [[Nebesko tijelo|nebeska tijela]].

U [[Isaac Newton|Newtonovoj]] [[Korpuskularna teorija|čestičnoj teoriji]] eter ima sekundarno značenje, on je tek protuteža teoriji djelovanja na daljinu (lat. ''actio in distans''). Hipotezu etera kao fine, nevidljive supstancije između vidljivih tjelesa, [[deformacija|deformiranjem]] i [[titranje]]m koje se prenosi svjetlost ili [[gravitacija]], razradili su [[René Descartes|R. Descartes]] i [[Christiaan Huygens|C. Huygens]].

Zanimanje za eter oživljava s [[Valna teorija|valnom teorijom]] u 19. stoljeća, kada su [[Thomas Young|T. Young]] i [[Augustin Jean Fresnel|A. J. Fresnel]] [[pokus]]ima pokazali da su svjetlosni [[val]]ovi kontinuirani. U Fresnelovoj je teoriji eter nepomičan u prostoru, i omogućuje tumačenje novootkrivenih valnih svojstava svjetlosti – [[Interferencija valova|interferenciju]], [[ogib]] i [[Polarizirana svjetlost|polarizaciju]]. [[George Gabriel Stokes|G. G. Stokes]] postavio je 1846. teoriju eterskoga vjetra prema kojoj eter struji za tijelima koja se kreću u njemu. [[James Clerk Maxwell|J. C. Maxwell]] predvidio je kao mjerljivu pojavu &quot;strujanje&quot; etera zbog kretanja [[Zemlja|Zemlje]].

== Eksperimentalno pobijanje etra ==
{{Glavni|Michelson-Morleyev pokus}}

[[Michelson-Morleyjev pokus]] je najznačajniji i najutjecajniji [[pokus]] s takozvanim nultim rezultatom u [[Povijest fizike|povijesti znanosti]], izveden 1887. u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] u suradnji [[Albert Abraham Michelson|A. A. Michelsona]] i [[Edward Williams Morley|E. W. Morleyja]]. Pokus je bio namijenjen utvrđivanju relativne [[brzina|brzine]] [[gibanje|gibanja]] [[Zemlja|Zemlje]] u odnosu na [[eter]], [[Hipoteza|hipotetičko]] sredstvo kojim se, kako se vjerovalo, šire [[val]]ovi [[svjetlost]]i. Tijekom pokusa osjetljivi Michelsonov [[interferometar]] indirektno je uspoređivao duljine putova svjetlosti, koja se gibala u dva međusobno okomita smjera: u smjeru [[Zemljina putanja|gibanja Zemlje oko Sunca]] i okomito na taj smjer. Ideja pokusa bila je jednostavna: ako je [[brzina svjetlosti]] stalna s obzirom na pretpostavljeni eter kroz koji se [[Zemlja]] giba, onda bi se njezino gibanje moglo utvrditi uspoređivanjem brzine svjetlosti u smjeru gibanja Zemlje, gdje bi trebalo doći do zbrajanja brzine svjetlosti i brzine gibanja Zemlje, s brzinom svjetlosti pod pravim kutom prema smjeru gibanja Zemlje. Međutim, razlike nije bilo, otuda naziv nulti rezultat. Izostanak tog učinka obesnažio je stoljetnu teoriju o postojanju etera i pridonio spoznaji kako je brzina svjetlosti univerzalna [[konstanta]].

Premda nije pouzdano potvrđeno da je [[Albert Einstein]] u oblikovanju [[Teorija relativnosti|teorije relativnosti]] 1905. pošao baš od toga rezultata, pokus je omogućio prihvaćanje nove [[fizika|fizike]] i novih pojmova [[prostor]]a i [[Vrijeme (fizika)|vremena]] u usporedbi s [[Klasična fizika|klasičnom Newtonovom fizikom]].&lt;ref&gt;'''Michelson-Morleyjev pokus''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=40559] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161009030020/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=40559 |date=2016-10-09 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

{{Historija fizike}}

[[Kategorija:Historija fizike]]
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]
[[Kategorija:Bivše naučne teorije]]</text>
      <sha1>bc60lw6x7mfswmk943r55gbybejwnhu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dvolom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>91792</id>
    <revision>
      <id>42695671</id>
      <parentid>42477492</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:15:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6113" sha1="8f78cbg36hu3d1wrkt2ot74pfi6lmuv" xml:space="preserve">[[datoteka:Calcite.jpg|mini|desno|Birefringencija (dvolom) kod [[kalcit]]a.]]

[[datoteka:Doppelbrechung.png|mini|desno|Dvolom u [[kristal]]u.]]

'''Dvolom''' ili '''birefringencija''' (''dvostruka [[refrakcija]]'', ''dvostruko prelamanje'') je razlaganje [[svjetlost|svjetlosne]] zrake na dvije zrake, pri prolasku kroz [[anizotropija|anizotropni]] materijal ([[kristal]]i, osim [[Teseralna kristalna sistema|teseralnih]]).

Dvolom može nastati i u [[izotropija|izotropnim sredstvima]] ako su izložena [[pritisak|pritisku]] (dvolom [[deformacija|deformacije]]) ili djelovanju [[električno polje|električnoga polja]] (Kerrov učinak ili Kerrov efekt), odnosno [[magnetsko polje|magnetskoga polja]] (Cotton-Mouttonov, Voigtov, Majoranin učinak). Ako se kroz pločicu od islandskoga dvolomca ([[kalcit]] ili CaCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;) promatra na primjer neki tekst, slova će se vidjeti dvostruko.

Svjetlost se ne vlada u svim anizotropnim tijelima jednako. Kod nekih se jedna od linearno polariziranih zraka širi kroz kristal u svim smjerovima jednakom [[brzina|brzinom]], pa je zato i [[indeks loma]] te zrake uvijek isti, dok je brzina širenja druge linearno polarizirane zrake promjenljiva, već prema smjeru širenja, što znači da je i njezin indeks loma promjenljiva veličina. To su takozvani jednoosni kristali; prva je zraka redovita (ordinarna), a druga izvanredna (ekstraordinarna). Vrijednost dvoloma za jednoosni kristal određena je razlikom indeksa loma za izvanrednu i redovitu zraku:

:&lt;math&gt;\Delta n=n_e-n_o\,&lt;/math&gt;

Na primjer za islandski dvolomac ''n&lt;sub&gt;o&lt;/sub&gt;'' = 1,6584, ''n&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt;'' = 1,4864, ''Δn'' = – 0,1720.

Druga vrsta kristala razdvaja i lomi zrake svjetlosti u dvije izvanredne zrake, to jest brzina je širenja u oba slučaja ovisna o smjeru. U tim kristalima postoje dva smjera, u kojima je brzina širenja za obje izvanredne zrake ista, pa se zato takvi kristali nazivaju dvoosni kristali. Dvolom svjetlosti prvi je 1669. otkrio danski matematičar Erasmus Bartholinus (1625. – 1698.), a prvi ga je počeo proučavati [[Christiaan Huygens|C. Huygens]].&lt;ref&gt;'''dvolom''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=16774] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201021015132/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=16774 |date=2020-10-21 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

== Dvolomac ==
[[datoteka:Crystal on graph paper.jpg|mini|desno|[[Kristal]] [[kalcit]]a leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom.]]

'''Dvolomac''' ili '''islandski dvolomac''' je prozirni oblik [[Minerali|minerala]] [[kalcit]]a (CaCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;), nazvan tako jer se predmeti i slike promatrani kroza nj vide dvostruko. Upotrebljava se za izradbu Nicolovih prizama, s pomoću kojih se u polarizacijskim aparatima dobiva linearno polarizirana svjetlost. Glavna nalazišta dvolomca nalaze se na [[Island]]u.&lt;ref&gt;'''dvolomac (islandski dvolomac)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16775] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201028055120/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=16775 |date=2020-10-28 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

Stavimo li islandski dvolomac na slova u knjizi, vidjet ćemo ih dvostruko. Ta pojava, koja nastaje i kod nekih drugih prozirnih kristala, dolazi zbog toga što se zraka svjetlosti rastavlja u dva dijela prolazom kroz [[kristal]]. Obje lomljene zrake su [[Polarizirana svjetlost|polarizirane]], i to u međusobno okomitim ravninama. Kod toga se zraka koja se vlada po zakonima loma zove redovita ili ordinarna os, a druga izvanredna ili ekstraordinarna e. [[Indeks loma]] izvanredne zrake ovisi o njezinom smjeru s obzirom na kristalne osi dvolomca, to jest izvanredna zraka lomi se u različitim smjerovima različito. Iz različitosti indeksa loma redovne i izvanredne zrake izlazi da se te dvije zrake u kristalu šire različitim [[brzina]]ma. Za redovnu zraku je [[brzina svjetlosti]] uvijek ista bez obzira kojim smjerom ta zraka prolazi kroz kristal. Za izvanrednu zraku brzina svjetlosti nije konstantna, već ovisi o smjeru kojim se ta zraka širi kroz kristal. U kristalu postoji određeni smjer, u kome je brzina redovne zrake jednaka brzini izvanredne zrake. Taj se smjer zove [[optička os]] kristala.&lt;ref&gt;Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

=== Nicolova prizma ===
{{glavni|Nicolova prizma}}

'''Nicolova prizma''' je jedna od najpoznatijih naprava za stvaranje linearno [[Polarizirana svjetlost|polarizirane svjetlosti]]. Upotrebljava se kao [[polarizator]] i [[analizator]]. Sastoji se od dvaju komada [[kristal]]a islandskoga dvolomca, zalijepljenih kanadskim [[balzam]]om u obliku [[Romboedarski kristalni sustav|romboedarske]] [[Prizma (optika)|prizme]]. Nepolarizirana zraka svjetlosti koja padne na brid Nicolove prizme dvostruko se lomi te daje ordinarnu i ekstraordinarnu zraku. Za ordinarnu je zraku [[indeks loma]] islandskoga dvolomca 1,658, a za ekstraordinarnu 1,486. Indeks loma kanadskoga balzama za obje je zrake jednak, i to 1,53 (za žutu [[natrij]]evu svjetlost). Ordinarna zraka koja na spojnicu od kanadskoga balzama dolazi pod [[kut]]om većim od kritičnoga totalno se [[refleksija|reflektira]], a ekstraordinarna zraka prolazi gotovo nesmetano kroz prizmu. Rezultat je da je izlazna zraka potpuno polarizirana. Taj sustav prizmi konstruirao je škotski fizičar William Nicol (1768. – 1851.). Modifikacije Nicolove prizme upotrebljavaju se i za druge, posebne (specijalne) svrhe.&lt;ref&gt;'''Nicolova prizma''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=43714] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160910141024/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=43714 |date=2016-09-10 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Povezano ==
* [[Prelamanje]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Birefringence}}

[[Kategorija:Mineralogija]]
[[Kategorija:Svetlost]]
[[Kategorija:Optika]]</text>
      <sha1>8f78cbg36hu3d1wrkt2ot74pfi6lmuv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Erin Moran</title>
    <ns>0</ns>
    <id>93946</id>
    <revision>
      <id>42695829</id>
      <parentid>42647865</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:15:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695829</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1547" sha1="dqbxi6d5lcus1sp9zfbkun27r7wsnlc" xml:space="preserve">{{for|američku pjevačicu koja radi u Britaniji|A Girl Called Eddy}}
{{Infobox actor
| name      = Erin Moran
| image     = Erin Moran in 2008.jpg
| imagesize = 180px
| caption   = Erin Moran potpisuje autograme na 62. godišnjoj paradi Majke Guske Okruga San Diego.
| birthname = Erin Marie Moran
| birthdate = {{birth date and age|1960|10|18|df=y}}
| birth_place  = [[Burbank, California|Burbank]],&lt;br /&gt;[[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| occupation = glumica
| yearsactive = 1966– 
| homepage  = 
}}

'''Erin Marie Moran''' (18. oktobar 1960 -) je [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[glumci|glumica]] najpoznatija po ulozi [[Joanie Cunningham]] u popularnom televizijskom sitkomu ''[[Happy Days]]'' i kao naslovna protagonistica njegovog spinoffa ''[[Joanie Loves Chachi]]''.

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Erin Moran}}
* [http://www.erinmoranofficialwebsite.com Official website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190816145659/http://www.erinmoranofficialwebsite.com/ |date=2019-08-16 }}
* [http://www.imdb.com/name/nm0602844/ Internet Movie Database Inc.] 
* [http://www.starpulse.com/Actresses/Moran,_Erin/Biography/ Allmovie LLC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303200755/http://www.starpulse.com/Actresses/Moran,_Erin/Biography/ |date=2016-03-03 }} 
* [https://web.archive.org/web/20061109154214/http://www.tvland.com/shows/happydays/actor1.jhtml Viacom International Inc.]

{{Lifetime|1960||Moran, Erin}}

[[Kategorija:Američka djeca glumci]]
[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]</text>
      <sha1>dqbxi6d5lcus1sp9zfbkun27r7wsnlc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekvivalentnost mase i energije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>97027</id>
    <revision>
      <id>42695739</id>
      <parentid>42271742</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T14:36:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695739</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11173" sha1="czpzn0n4mu30mdtwur48rndn5jg2277" xml:space="preserve">{{Redirect|E{{=}}mc2}}

[[Datoteka:Relativity3 Walk of Ideas Berlin.JPG|thumb|desno|400px|4 i pol metara visok kip [[Albert Einstein|Einsteinove]] formule iz 1905. ''E'' = ''mc''² na [[Šetnja ideja|Šetnji ideja]], [[Nemačka|Njemačka]]]]

'''Ekvivalentnost energije (''E'') i mase (''m'')''', u fizici se uspostavlja čuvenom [[Ajnštajn]]ovom jednačinom '''''E = mc''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;'''.

:&lt;math&gt;\mathrm{Energija} = \mathrm{masa}\,\times\,\mathrm{brzina\ svetlosti}^2&lt;/math&gt;

Prema jednačini, količina energije koja se iz nekog [[Tijelo (fizika)|tela]] može dobiti, jednaka je masi tela pomnoženoj kvadratom [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] (''c''&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). Na temelju jednačine može se zaključiti da [[atomska jezgra|jezgre]] [[atom]]a sadrže goleme količine energije, jer je gotovo sva masa atoma koncentrirana u jezgri. Raznim [[Nuklearna reakcija|nuklearnim reakcijama]], [[Nuklearna fisija|cijepanjem atoma]], dobivanjem te energije u korisne i u razorne svrhe, ta je relacija svestrano potvrđena i predstavlja jednu od osnovnih zakonitosti u prirodi.&lt;ref&gt;'''Einsteinova relacija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17261] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210620145816/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17261 |date=2021-06-20 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

Ekvivalentnost mase-energije nastala je prvobitno iz [[special relativity|specijalne relativnosti]] kao paradoks koji je opisao [[Anri Poenkare]].&lt;ref name=action&gt;{{Citation | author=Poincaré, H. | year=1900 | title=La théorie de Lorentz et le principe de réaction | journal=Archives Néerlandaises des Sciences Exactes et Naturelles | volume =5  | pages =252–278| title-link=s:fr:La théorie de Lorentz et le principe de réaction }}. See also the [http://www.physicsinsights.org/poincare-1900.pdf English translation]&lt;/ref&gt; Ajnštajn je tu evivalenciju predložio 21. novembra 1905, u radu s naslovom ''Da li inercija tela zavisi od njegovog energetskog sadržaja?'', jednom od radova [[Annus Mirabilis papers|njegove „čudesne godine”]].&lt;ref name=inertia&gt;{{Citation | author=Einstein, A. | year=1905 | title=Ist die Trägheit eines Körpers von seinem Energieinhalt abhängig? | journal=Annalen der Physik | volume=18 | issue=13 | pages=639–643 | doi=10.1002/andp.19053231314|bibcode = 1905AnP...323..639E | url=https://zenodo.org/record/1424057 }}. See also the [http://www.fourmilab.ch/etexts/einstein/E_mc2/www/ English translation.]&lt;/ref&gt; Ajnštajn je prvi predložio da je ekvivalencija mase i energije opšti princip i posledica [[Spacetime symmetries|simetrije prostora i vremena]].

== Ajnštajnov članak iz 1905. ==

Albert Ajnštajn nije formulisao jednačinu u ovom obliku u članku iz [[1905]]. godine „''Da li tromost tela zavisi od energije koju poseduje?''“ ({{jez-nem|Ist die Trägheit eines Körpers von seinem Energieinhalt abhängig?}}), objavljenom u ''Analima fizike'' 7. septembra. U tom radu zapravo piše:

{{izdvojeni citat|Ako telo odaje energiju L u obliku zračenja, masa mu se umanjuje za L/c².}}

== Formule ==
[[File:Energy Mass Relationship.jpg|thumb|Odnos mase i energije.]]

Osnovna formula za ekvivalentnost mase i energije je:

:&lt;math qid=Q35875&gt;E=m\,c^2&lt;/math&gt;

Koriste se i sledeće izvedene formule:

:&lt;math&gt;E = \frac{m_0 c^2}{\sqrt{1-(v^2/c^2)}},&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;E = \sqrt{m_0^2c^4 + p^2c^2}&lt;/math&gt;
: &lt;math&gt;E = \frac{1}{2}m v^2&lt;/math&gt;,

Aproksimacija pri niskim brzinama:

:&lt;math&gt;E = m_0 c^2 \left[1 + \frac{1}{2} \left(\frac{v}{c}\right)^2 + \frac{3}{8} \left(\frac{v}{c}\right)^4 + \frac{5}{16} \left(\frac{v}{c}\right)^6 + \ldots \right]. &lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;E \approx m_0 c^2 + \frac{1}{2} m_0 v^2. &lt;/math&gt;
    
[[Relativistička masa]]:

:&lt;math&gt;m_{\mathrm{rel}} \;=\; \gamma m_0 \;=\; \frac{m_0}{\sqrt{1-\frac{v^2}{c^2}}}. &lt;/math&gt;

Iz ove formule se vidi da dolazi do povećanja mase tela sa povećanjem brzine. Ova promena postaje jasno vidljiva tek pri velikim brzinama. Pri brzinama bliskim brzini svetlosti masa teži beskonačnosti.

== Posledice ==

Ova formula ima dve značajne posledice.

Prva je pretvaranje mase u energiju. Do uspostavljanja ekvivalentnosti mase i energije, smatralo se da su obe veličine konstatne: ukupna masa se ne menja pri hemijskim ili fizičkim transformacijama ([[Zakon održanja mase]]), a energija se transformiše iz jednog oblika u drugi ali njen ukupan iznos ostaje isti ([[Zakon održanja energije]]). Međutim, pri nuklearnim transformacijama ([[nuklearna fisija|fisija]], [[Nuklearna fuzija|fuzija]]), smanjuje se [[masa]] jezgra, a na račun te mase oslobađa se energija. Osim nuklearnih reakcija, primer za ovakvu transformaciju mase u energiju i obrnuto jesu [[stvaranje|kreacija]] i [[anihilacija]] para [[elementarna čestica|čestica]]-[[antičestica]] (npr. [[elektron]]-[[pozitron]]).

Druga značajna posledica je mogućnost da se česticama bez mase mirovanja ([[foton]]) pripiše masa. Kako foton ima energiju koja zavisi samo od njegove [[frekvencija|frekvence]] (E=hν), to se svakom fotonu može pripisati odgovarajuća masa (m=νh/c&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;). Ovako definisana masa podleže [[gravitacija|gravitacionoj interakciji]], ali kako je u pitanju mala masa, to je za njenu detekciju potrebna druga velika masa, najčešće neka zvezda. Na primer, skretanje svetlosti pod uticajem gravitacije može se uočiti prilikom [[pomračenje Sunca|pomračenja Sunca]], što se može objasniti ovom jednačinom.

=== Održanje mase i energije ===
{{Main|Zakon održanja energije|Zakon održanja mase}}

Masa i energija mogu se posmatrati kao dva imena (dve merne jedinice) za istu osnovnu fizičku veličinu.&lt;ref&gt;&quot;Einstein was unequivocally against the traditional idea of conservation of mass. He had concluded that mass and energy were essentially one and the same; 'inert[ial] mass is simply latent energy.'[ref...]. He made his position known publicly time and again[ref...]...&quot;, Eugene Hecht, &quot;Einstein on mass and energy.&quot; Am. J. Phys., Vol. 77, No. 9, September 2009, [http://www.stat.physik.uni-potsdam.de/~pikovsky/teaching/stud_seminar/einstein.pdf online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210224202520/http://www.stat.physik.uni-potsdam.de/~pikovsky/teaching/stud_seminar/einstein.pdf |date=2021-02-24 }}.&lt;/ref&gt; Stoga su, zakoni [[conservation of energy|očuvanja energije]] i [[Masa po teoriji specijalnog relativiteta|očuvanja mase]] ekvivalentni, i oba su validna.&lt;ref&gt;&quot;There followed also the principle of the equivalence of mass and energy, with the laws of conservation of mass and energy becoming one and the same.&quot;,  Albert Einstein, &quot;Considerations Concerning the Fundaments of Theoretical Physics&quot;, Science, Washington, DC, vol. 91, no. 2369, May 24th, 1940 [http://promo.aaas.org/kn_marketing/pdfs/Science_1940_0524.pdf scanned image online]&lt;/ref&gt; Ajnštajn je u jednom eseju iz 1946. godine naveo da se:

{{izdvojeni citat|„princip očuvanja mase [...] pokazao neadekvatnim u pogledu specijalne teorije relativnosti. Zbog toga je spojen sa principom [[Conservation law|očuvanja]] energije - baš kao što je pre oko 60 godina, princip [[Mehanička energija|očuvanja mehaničke energije]] bio je kombinovan sa principom očuvanja [[Toplota|toplote]] (toplotne energije). Može se reći da je princip očuvanja energije, nakon što je prethodno progutao princip očuvanja toplote, sada napredovao da proguta i princip očuvanje mase - i da sam vlada poljem.”&lt;ref&gt;{{cite book|url= https://books.google.com/books?id=SYPbH6xCbUMC&amp;pg=PA14 |first=Albert |last=Einstein |title=The Theory of Relativity (And Other Essays) |publisher=Citadel Press |year=1950 |p=14|isbn=9780806517650 }}&lt;/ref&gt;}}

Ako se zakon očuvanje mase tumači kao očuvanje [[Masa po teoriji specijalnog relativiteta|mase ''mirovanja'']], on ne važi u specijalnoj relativnosti. Energija ''mirovanja'' (ekvivalentno masi mirovanja) čestice se može pretvoriti, ne „u energiju” (masa već ''jeste'' energija), već u druge oblike energije za čije postojanje je neophodno kretanje, poput [[kinetic energy|kinetičke energije]], [[Toplotna energija|toplotne energija]], ili [[radiant energy|energije zračenja]]. Slično tome, kinetička ili radijaciona energija može se pretvoriti u druge vrste čestica koje imaju energiju mirovanja (masu mirovanja). U procesu transformacije ne menja se ni ukupna količina mase, niti ukupna količina energije, jer su oba svojstva povezana jednostavnom konstantom.&lt;ref&gt;In F. Fernflores. The Equivalence of Mass and Energy. Stanford Encyclopedia of Philosophy. [http://plato.stanford.edu/entries/equivME/#2.1]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;A. Wheeler, 1992. pp. 248&quot;&gt;E. F. Taylor and J. A. Wheeler, ''Spacetime Physics'', W.H. Freeman and Co., NY. 1992. {{ISBN|0-7167-2327-1}}, see pp. 248–9 for discussion of mass remaining constant after detonation of nuclear bombs, until heat is allowed to escape.&lt;/ref&gt; Ovo gledište nalaže da ako bilo koja energija ili masa nestane iz sistema, uvek se nalazi da su se one jednostavno preselile na drugo mesto, gde su obe merljive kao porast energije i mase, koji odgovara gubitku u prvom sistemu.

== Praktični primeri ==
[[Datoteka:Pietre d'acqua (1).jpg|mini|Jedan od spomenika čuvenoj Ajnštajnovoj jednačini.]]

U praksi, retko se sva masa pretvara u energiju, osim kod [[anihilacija|anihilacije]] [[materija|materije]] i [[antimaterija|antimaterije]]. Obično se najvećim delom dobija druga masa (prilikom [[Nuklearna fuzija|fuzije]] jezgra različitih [[izotop]]a [[helijum]]a i [[tricijum]], pri [[nuklearna fisija|fisiji]] jezgra lakših [[atom]]a i [[neutron]]i), a samo mali deo ([[defekt mase]]) pretvara u energiju. Razlika u masi između polaznih sirovina i produkata reakcije iznosi 0,3% kod fuzije i 0,1% kod fisije. Pritom, kod fisije nije sva masa [[radioaktivnost|radioaktivna]] – punjenje kod najefikasnijih atomskih bombi sadrži do 40% [[uranijum|urana]] ili [[plutonijum]]a.

Kilogram mase odgovara:
* 90 PJ (90.000.000.000.000.000 [[Džul]]a)
* 25 TWh (25.000.000.000 [[kilovat-čas]]ova)
* energiju u 21 [[Megatona]] [[Trinitrotoluen|TNT]]
* približno 21,4 miliona Giga [[kalorija]]

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[Specijalna teorija relativnosti]]
* [[Brzina svetlosti]]
* [[Valno-čestični dualizam]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Einstein formula|E=mc²}}
* [http://www.fourmilab.ch/etexts/einstein/E_mc2/www/ Ajnšajnov rad iz 1905.]
* [http://www.symmetrymag.org/cms/?pid=1000067 Ajnštajnov rukopis iz 1912. koji prikazuje E=mc²] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061002182826/http://www.symmetrymag.org/cms/?pid=1000067 |date=2006-10-02 }}
* [http://www.fourmilab.ch/etexts/einstein/E_mc2/ engleski prevod Ajnšajnovog rada iz 1905. godine]
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4457020.stm Srećan 100. rođendan E=mc²] na sajtu [[BBC]]
* [http://www.adamauton.com/warp/emc2.html Jednostavne posledice E=mc²]

{{Relativnost}}
{{Historija fizike}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Jednačine]]
[[Kategorija:Relativnost]]
[[Kategorija:Masa]]
[[Kategorija:Specijalna relativnost]]
[[Kategorija:Energija (fizika)]]</text>
      <sha1>czpzn0n4mu30mdtwur48rndn5jg2277</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fajum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>98985</id>
    <revision>
      <id>42695896</id>
      <parentid>42390971</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:20:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695896</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10437" sha1="9bsnm0cu9mneiiu9m4tngqssv8r3bj8" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Fajum
| ime_genitiv =Fajuma
| izvorno_ime =الفيوم

| slika_panorama =MadinatFayyumWaterWheel.jpg
| opis_slike =[[Vodenica|Vodenička]] kola u Fajumu
| slika_lokacijska_karta_država =Egipat
| slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Fajuma u Egiptu
| nadimak =

|širina-stupnjevi = 29
|širina-minute    = 18
|širina-oznaka    = N
|dužina-stupnjevi =30
|dužina-minute    =50
|dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Egipat}}
| lokacija1_ime  =[[Egipatske muhafaze|Muhafaza]]
| lokacija1_info = [[Fajum (muhafaza)|Fajum]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| utemeljenje_ime    = 
| utemeljenje_datum  =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe=
| ime_vođe  =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =18.5 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| visina =29&lt;ref name=city/&gt;
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina  =[[2018]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =489,377&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća=26,496 stan. / [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona  =[[UTC+2]]
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica = 
}}
'''Fajum''' ([[Arapski jezik|arapski]]: الفيوم/''el-Fayyūm'') je [[grad]] od 489,377 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/en/egypt/cities/
 | title =''Egypt, Arab Republic of Egypt''
 | accessdate =4.8. 2020.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; u centru [[Egipat|Egipta]] u [[Fajum (muhafaza)|Muhafazi Fajum]] u kojoj je [[glavni grad|administrativni centar]].&lt;ref name=brit/&gt;

Svoje ime - Fajum vuče od [[Staroegipatski jezik|staroegipatske]] riječi - ''Pa-jum'' (ili Pa-jom) koja je značila ''[[jezero]]'' (ili [[more]]), a odnosilo se na [[prahistorija|prahistorijsko]] 
[[Karun (jezero)|Jezero Merid]]&lt;ref name=ant&gt;{{cite web
   |url=https://www.ancient.eu/Fayum/
   |title      = ''Fayum''
   |publisher     =Ancient History Encyclopedia
   |language      =engleski
   |accessdate =4.8. 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==

Fajum leži u [[Gornji Egipat|Gornjem Egiptu]] u velikoj [[Geološka depresija|depresiji]] [[Libijska pustinja|Libijske pustinje]] - [[Oaza Fajum|Oazi Fajum]]&lt;ref name=brit/&gt;, udaljen stotinjak [[km]] [[jugozapad]]no od [[glavni grad|glavnog grada]] [[Kairo|Kaira]].

Grad se prostire duž [[kanal]]a [[Bar Jusuf]], koji nekih dvadesetak [[km]] [[sjever]]nije [[ušće|uvire]] u [[Karun (jezero)|Jezero Karun]].

== Historija==
Fajum se danas drži najstarijim [[naselje]]m na tlu Egipta, jer je u njemu pronađena [[grnčarija]] iz [[6. milenijum pne.|5500. pne.]]&lt;ref name=ant/&gt;

[[Historija]] današnjeg grada vezana je za čitav niz [[Antički Egipat|antičkih]] [[grad]]ova i [[selo|sela]] iz njegove okolice, to su bili; Šedet, [[Karanis]], [[El-Lahun]] i 
[[Havara]].&lt;ref name=ant/&gt;

Od svih njih je najvažniji Šedet, koji je već od [[Staro kraljevstvo|Starog kraljevstva]] bio [[glavni grad|prijestolnica]] nome (provincije).&lt;ref name=ant/&gt;  On je bio centar [[kult]]a [[bog]] [[krokodil]]a 
[[Sobek]]a, zbog tog je za [[Ptolemejski Egipat|Ptolemejskog Egipta]] prezvan u '''Krokodilopolis'' (Kροϰοδείλων πόλις).&lt;ref name=brit/&gt;

Nešto kasnije prezvan je u '''Arsinoj''' (Ἀρσινόη), po ženi [[Ptolemej II|Ptolemej II Filadelfa]] - Ptolomeja II Filadelfa [[Arsinoja II|Arsinoji]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[datoteka:Al-Fayyum-06-Marktstrasse-1982-gje.jpg|left|thumb|240px|Tipični [[suk]] u gradu]]
[[datoteka:QasrQarunFacade.jpg|left|thumb|240px|[[Fasada]] [[hram]]a [[bog]]a [[Sobek]]a]]

Početkom [[Srednje kraljevstvo|Srednjeg kraljevstva]] po naredbi [[faraon]]a [[Amenemhat I.|Amenemhata I.]] iz [[Dvanaesta dinastija Egipta|Dvanaeste dinastije]] počeli su radovi na iskapanju [[kanal]]a [[Bar Jusuf]] koji je potopio dobar dio [[Oaza Fajum|Oaze Fajum]] i formirao veliko [[Karun (jezero)|Jezero Merid]].&lt;ref name=ant/&gt;  
Njegov nasljednik [[Senusret I.]] (oko [[20. vijek pne.|1971]].- [[20. vijek pne.]]) smatrao je da je zbog jezera izgubljeno previše [[oranica]], pa je pokrenuo radove na iskapanju brojnih kanala, da ga isuši i smanji.&lt;ref name=ant/&gt;

Te radove nastavio je [[Amenemhat III]] (oko [[19. vijek pne.|1860]].-[[19. vijek pne.|1815. vijek pne.]]) iskopavši nove kanale za daljnje spuštanje nivoa [[Karun|Jezero Merid]] i povećanje [[oranica]]. Izgradio je i poznati [[labirint]] kao dio svog [[hram]]skog kompleksa u [[Havara|Havari]] koje je [[Herodot]] kasnije opisao kao impresivniji od bilo kog od
[[Sedam svjetskih čuda (antika)|Sedam svjetskih čuda]].&lt;ref name=ant/&gt;

=== Helenističko-rimski period i portreti iz Fajuma===

Kad je [[Aleksandar Makedonski]] [[332. pne.]] zauzeo Egipat, život u Fajumu se drastično poboljšao. Dokaz o tom blagostanju vidi u brojnim primjerima, a ponajviše u [[Fajumski portreti|Fajumskim portretima]] ([[portret]]ima [[mumija]]).&lt;ref name=ant/&gt;

[[Ptolemej I Soter|Ptolemej I]] i njegov nasljednik [[Ptolemej II Filadelf]] ([[285. pne.|285]]-[[246. pne.]]) posvetili su značajnu pažnu Fajumu, popravljajući i obnavljajući [[spomenik]]e, [[hram]]ove, [[kanal]]e i administrativne zgrade koje su propadale. [[Ptolemej I Soter|Ptolemej I]] je još više isušio [[Karun (jezero)|Jezero Merid]] za [[oranica|oranice]], a [[Ptolemej II Filadelf]] je dobar dio tih [[oranica]] razdjelio [[Antička Grčka|grčkim]] i [[Makedonija (antička)|makedonskim]] [[veteran]]ima, koji su unaprijedili [[ratarstvo]].&lt;ref name=ant/&gt;

=== Period propadanja===

Fajum je nastavio [[prosperitet|prosperirati]] sve dok je [[Rimsko Carstvo|Carstvo]] bilo stabilno i neprestano se širilo, ali kad je počelo propadati, propadale su i njegove [[Rimske provincije|provincije]], pa tako i Fajum.&lt;ref name=ant/&gt; 
Od [[2. vijek]]a počeo je opadati broj [[Stanovništvo|stanovnika]], a [[epidemija]] [[kuga|kuge]] dodatno je reducirala njihov broj, tako da je početkom [[3. vijek]]a njihov broj pao na 10 % nekadašnjeg grada.&lt;ref name=ant/&gt;

Fajum je nekako životario sve do [[Muslimansko osvajanje Egipta|Muslimanskog osvajanja Egipta]] u [[7. vijek]]u, kad je bio centar otpora islamizaciji&lt;ref name=ant/&gt;, kao jedan od centara [[Kopti|Kopta]] i 
[[Drevnoistočne crkve]].&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
   |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18866
   |title=''Faijum''
   |publisher=Hrvatska enciklopedija
   |language=hrvatski
   |accessdate=4.08.2020
   |archive-url=https://web.archive.org/web/20201025185002/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18866
   |archive-date=2020-10-25
   |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
Nakon tog je spao na malo [[trgovište]] i tako je živio sve do [[1874]]. kad je povezan [[željeznička pruga|željezničkom prugom]] sa [[dolina|dolinom]] [[Nil]]a, pa odtad više nije bio izoliran.&lt;ref name=brit/&gt;

=== Novi vijek===

Današnji Fajum je [[trgovina|trgovački]] centar bogatog poljoprivrednog kraja. Grad sa nekoliko velikih [[bazar]]a, dvadesetak [[džamija]], puno [[hamam]]a i vrlo popularnim tjednim [[suk]]om. 
Simbol grada su [[vodenica|vodenička]] kola koja omogućuju navodnjavanje.

Fajum od [[2005]]. ima [[Univerzitet]], koji je izrastao iz pedagoškog [[fakultet]]a, osnovanog [[1975]].) kao filijala [[univerzitet u Kairu|Kairskog univerziteta]]. Nakon njega je [[1976]]. osnovan [[Agronomija|agronomski]], a [[1981]]. i Tehnički fakultet. Danas Univerzitet ima 20 [[fakultet]]a.&lt;ref name=uni&gt;{{cite web
   |url=http://www.fayoum.edu.eg/english/aboutUniv/FUAboutCollegePage1.aspx
   |title=''University Establishment''
   |publisher=Fayoum University
   |language=engleski
   |accessdate=4.8. 2020.
   |archivedate=2020-07-26
   |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200726083702/http://www.fayoum.edu.eg/english/aboutUniv/FUAboutCollegePage1.aspx
   |deadurl=yes
   }}&lt;/ref&gt;

== Znamenitosti ==

U okolici Fajuma ima puno [[Arheološko nalazište|arheoloških lokaliteta]], od svjetski poznate [[Dolina kitova|Doline kitova]] koja je [[2005]]. uvrštena na [[UNESCO]]-ovu 
listu [[Svjetska baština|Svjetske prirodne baštine]] do [[hram]]a [[bog]]a [[Sobek]]a.&lt;ref name=brit/&gt;

Nedaleko od centra grada leže [[Arheološko nalazište|lokaliteti]] [[El-Lahun]] i [[Havara]] sa [[Egipatske piramide|piramidama]] [[faraon]]a [[Senusret II|Senusreta II]] i [[Amenemhat III|Amenemheta III]].&lt;ref name=lex/&gt;

== Privreda i transport==
Velik dio [[Oaza Fajum|Oaze Fajum]] je danas naseljen i obrađen. Proizvode se [[žitarice]], [[riža]], [[grah]], [[grožđe]], [[maslina|masline]], [[smokva|smokve]], [[datulja|datulje]], [[med]], [[pamuk]] i [[šećerna trska]]. 
Početkom [[1970-e|1970-ih]] još je oko 4.000 [[hektar]]a [[pustinja|pustinje]] pretvoreno je u [[oranica|oranice]]. Fajum je poznat po proizvodnji [[ulje|ulja]] od [[ruža|ružinih]] [[latica]] koje se koristi u [[industrija|industriji]] [[parfem]]a.&lt;ref name=brit/&gt;

Od [[industrija|industrijskih]] [[tvornica|pogona]] ima [[pređa|predionicu]] [[pamuk]]a, [[štavljenje|štavionice]] [[koža (materijal)|kože]] i tvornicu [[cigareta]].

[[1980-e|Osamdesetih godina]] [[20. vijek|prošlog vijeka]] podignut je pogon [[Hemijska industrija|kemijske industrije]] na [[Karun (jezero)|Jezeru Karun]], koji pomoću [[solarna energija|solarne energije]] proizvodi [[Natrijum-hlorid|natrijev klorid]], [[sulfid]]e, [[hlor|klorat]]e i [[magnezijum oksid]].&lt;ref name=brit/&gt;

Grad je [[autoput]]om povezan sa [[Giza|Gizom]], a do njega ide i krak [[željeznička pruga|željezničke pruge]] [[Kairo]]-[[Asuan]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/place/Al-Fayyum-governorate-Egypt
   |title      = ''Al-Fayyūm, governorate, Egypt''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      =engleski
   |accessdate =4.8. 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze==
{{Commonscat|Faiyum}}
* [https://www.ancient.eu/Fayum/ ''Fayum''] {{en icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Egiptu]]
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Egiptu]]
[[Kategorija:Muhafaza Fajum]]</text>
      <sha1>9bsnm0cu9mneiiu9m4tngqssv8r3bj8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe</title>
    <ns>3</ns>
    <id>106274</id>
    <revision>
      <id>42695749</id>
      <parentid>42690102</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:13:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <comment>/* Igralište */ novi odjeljak</comment>
      <origin>42695749</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67583" sha1="jxyq4y6jj3tfo9445ewzv439qoqroma" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

{{Arhive|auto=short}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Pitanje vezano za brisanje strancice ==

Pozdrav,

Imam pitanje u vezi tvoje odluke da obrišeš stranicu koju je moj rođak postavio još 2008. godine. Stranica je bila posvećena njegovom životu, radu i značaju za Grad Gračanicu, kao i njegovom angažmanu u otporu tokom rata u Bosni 1992. godine. Nedavno sam ažurirao stranicu sa novim informacijama koje, vjerujem, nisu samo tačne, već i značajne.

Moj rođak je bio pjesnik i bitna figura u ovom regionu, čiji je rad i doprinos prepoznat u kulturnim krugovima. A to što je učinio tokom rata svakako zaslužuje da bude dokumentovano.

Razumijem da postoje pravila na Wikipediji, ali ako su informacije bile tačne i relevantne, teško mi je da shvatim zašto je stranica obrisana. Stoga, tražim da se stranica vrati sa svim sadržajem, uključujući ažurirane informacije. Ako imaš neki specifičan razlog zašto si odlučio ovako, molim te da to objasniš.

Takođe, zahtjevam kopiju zadnje verzije stranice u PDFu.

Hvala unaprijed,

Pozdrav, – [[Korisnik:Semir Omerdic|Semir Omerdic]] ([[Razgovor s korisnikom:Semir Omerdic|razgovor]]) 28. decembra 2025. u 12:48 (CET)

== Uklonjena stranica ==

Zdravo Edgar Allan Poe,

Kao član rock grupe Kongres iz Sarajeva pokušao sam da prevedem već postojeću stranicu na engleskom jeziku, ali više da ispravim neke greške sa te stranice i da dodam neke važne stvari iz biografije Kongresa. Međutim vidio sam da je stranica uklonjena. Poruka je sljedeća:

Ova stranica ne postoji. Ispod je prikazan dnevnik brisanja, zaštite i premještanja stranice.

* [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=39660210 29. decembra 2025. u 13:48] [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;bdi&gt;Edgar Allan Poe&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Edgar Allan Poe|doprinosi]] briše stranicu [[Korisnik:Kongres Sarajevo/Kongres (rock grupa)]]&lt;nowiki&gt; (stranica za testiranje: sadržaj je bio: »{{Infokutija muzičar|origin=&lt;/nowiki&gt;[[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]&lt;nowiki&gt;|žanr={{hlist|&lt;/nowiki&gt;[[Novi val]]|[[rock and roll]]&lt;nowiki&gt;}}|ime=Kongres|Slika=Kongres_1982.jpg|opis_slike=Kongres 1982. S lijeva na desno: Leka, Mahir i Aljoša|Period_aktivnosti=1982. - 1985.|mjesto=Sarajevo|Diskografska_kuća=&lt;/nowiki&gt;[[Diskoton]]|bivši_član_grupe=|bivši...«; jedini doprinos dao/dala je [[Posebno:Doprinosi/Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[User talk:Kongres Sar...)   ([[Posebno:Zahvale/Log/39660210|zahvali]])

Pošto mi je ovo prva stranica koju sam pravio na Wikipediji zamolio bih te da mi objasniš i pomogneš. Da li je stranica uklonjena jer zapravo i nije prevod nego dosta drugačiji tekst? Da li da stranicu objavim kao novu, a ne kao prevod?

Hvala na pomoći.

Dado - Kongres – [[Korisnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[Razgovor s korisnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]]) 31. decembra 2025. u 01:05 (CET)

== Ublažavanje? :) ==
Ne budi smiješan. Znam iz prve ruke što je bilo jer sam u Teheranu. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 02:46 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: A jebiga, frende, znam i ja iz prve ruke koji naš političar ima vanbračno dijete s ljubavnicom, al' džabe mi to xD Enciklopedija smo, znaš da su izvori biti, a ''as far as sources are concerned'', CNN je prilično vjerodostojan. Mislim da s ovom formulacijom nije sada ništa problematično... :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 02:49 (CET)

::Nije u pitanju lično, subjektivno svjedočanstvo. Medije nemaju samo SAD i EU, nego i ostatak svijeta, a koliko vidim posljednjih dana malo tko u našoj regiji ili svijetu prihvaća zapadne interpretacije događaja. Npr. meni ovdje otvara i CNN i RT, što u Europi nije moguće, pa se tako može oslanjati isključivo na prvi. Podsjeća me na dražesna vremena poput kasne 1944. kada su Nijemci još jurišali na istok, uvjereni na imaju inicijativu i da će SSSR skoro propasti. Rekli im eminentni mitteleuropski mediji. :D A glede ličnih svjedočanstava, prije desetak dana sam objavio tvit u kojem ismijavam Index jer su tvrdili da su &quot;milijuni na ulicama i Teheran gori&quot;, iako na ulicama nije bilo ama baš nikakvog prosvjeda, niti paleža. Pokupio preko 80.000 pregleda. :) Usto, slikao sam istog dana Teheran 360° s krova na Sadatabadu (sjever grada uz planinu) i nigdje ni traga stupova dima. Budem uploadao uskoro. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:06 (CET)
:::Pa ne piše u tekstu ni da su bili milijuni, ni da je išta gorjelo! :D Piše da su bili proturežimski prosvjedi - mislim da se možemo složiti da jesu, da je počelo na tržnici, da je isključen internet i da je bilo mrtvih. Mislim da ništa od toga što piše ne ide protiv ovoga što si ti napisao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:11 (CET)
::::Formulacija jest bila problematična jer ispada da su prosvjedi bili politički, iako su zapravo bili ekonomski. Bazarlije su prosvjedovale s iranskim zastavama, za što postoje dokazi. Drugo je korištenje termina &quot;režim&quot; što je demagogija zapadnih ''režima''. Posljednji režim ovdje je srušen 1979. godine, gle čuda baš njihov, a ono što se izglasa na referendumu s ogromnom većinom ne naziva se režimom. Da ne govorim o tome da zapadni mediji ne koriste taj termin za marionetske diktature u regiji. Čista politizacija. Treće, ispada da je bio sukob s bazarlijama, iako su njihovi prosvjedi bili mirni. Kasnije je došlo do oružanog obračuna s naoružanim grupama i to uglavnom na jugoistoku i zapadu gdje se već godinama vode sukobi. Samo zapadni mediji ne diferenciraju prosvjednike i te militantne grupe. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:20 (CET)
:::::Frende, gle... imali smo dobar odnos do sada, meni su naša podjebavanja i naša muška ljubav jako seksi (:D), pa hajde da tako i ostane! :D Ovo mi je radio i Rječina (samo sa Staljinom i Putinom i neznamvišenija kojim stvarima) pa smo zaratili! :D S tobom ne bih ratovao! &lt;3 – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:23 (CET)
::::::Sva sreća da ovdje imamo slobodu izražavanja pa ću reći jasno i glasno: ''Živeo Staljin i svetska revolucija!'' Da to ti kažeš tamo, hapsilo bi te. Nemaš to pravo. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:28 (CET)
:::::::Ljubim i ja tebe :* &lt;3 (i ne, nije nimalo ironično! :D) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:30 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Postoje višestruki problemi i u izvornoj verziji i u izmenjenoj verziji rečenice. Stranica je ipak zaključana na stabilnu verziju, prema pravilima, do uspostavljanja [[WP:KON]]. Predlažem da se rasprava nastavi na odgovarajućoj stranici za razgovor: [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji]]. Tu se može porazgovarati o alternativnim rešenjima koja su usklađenija sa Wikipedijinim stilskim standardom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:38 (CET)
:::::::::{{ping|Aca}} a koji su to problemi s novijom verzijom? Sama novija verzija ne navodi niz bitnih detalja. WP:KON smo pokušali naći ovdje, za što tebe izgleda nije briga. Držati žestoki POV na glavnoj stranici je sunovrat ove Wiki. - [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 12:47 (CET)
::::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Mislim da je izuzetno &quot;{{tq|žestoki POV}}&quot; označavati mirne demonstrante &quot;{{tq|naoružanim izgrednicima}}&quot; u zemlji čija je vlast nedavno počinila najveći masakr u savremenoj istoriji Irana (s hiljadama žrtava) i koja ima najveći broj egzekucija u posljednih 40 godina. Nadalje, razlozi protesta su višestruki i nisu ograničeni na &quot;{{tq|povećanje cijena}}&quot; (povod), kako stoji u unesenoj izmeni. Osim toga, s obzirom na tvoj ''off-wiki'' angažman s kojim sam, igrom slučaja, upoznat, rekao bih da je ovde reč o flagrantnom sukobu interesa ([[:en:WP:COI|WP:COI]]), pa bih te lepo zamolio da ovakve senzitivne izmene najpre opsežno prodiskutuješ s ostalim urednicima. Ovo jezičko izdanje Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije, uspešno se bori s propagandom sa svih strana te je bilo, jeste i ostaće svetionik istine, kvaliteta i strogog enciklopedijskog standarda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 18:25 (CET)
:::::::::::{{ping|Aca}} gore sam lijepo napisao da treba diferencirati mirne prosvjednike i naoružane militante, što zapadni mediji ne rade, niti ti. Postoje snimke gdje bazarlije prosvjeduju s iranskim zastavama i gdje prosvjednici marširaju gradom Abdananom skupa s policijom, a postoje i one gdje naoružani zamaskirani izgrednici pucaju na ulicama na snage sigurnosti i civile. To zapadni mediji nisu objavili, sugerirajući da se pucalo po mirnim prosvjednicima {{lični napad uklonjen}}. Znam dobro broj žrtava: 2427 policajaca i civila te 690 naoružanih militanata. Ponovo, ispadima gore nekritički pušiš zapadnu propagandu o &quot;vladinim masakrima nevinih&quot;. Iranski mediji daju jasniju sliku, navodeći da su militanti pucali i na civile s namjerom izazivanja što većeg broja žrtava (o čemu postoje svjedočanstva, snimke i forenzički dokazi), kao i da su neki stradali u unakrsnoj paljbi militanata i policije, što ne negira da su padali i od metaka potonjih. Verzija ne spominje odakle naoružanim militantima zabranjeno i strano proizvedeno vatreno oružje, ne spominju se ni Trumpove prijetnje, niti uloga stranih obavještajnih službi, niti dezinformacijski rat poput gore navedenog propagandnog preuveličavanja brojki (npr. 3000 u Teheranu postali &quot;milijuni&quot;, broj žrtava udeseterostručen, itd.) i još dosta toga. Egzekucije su irelevantna tema, zna se dobro za kojih osam kaznenih djela slijede takve kazne. Nadalje, {{lični napad uklonjen}}, prije više od 15 godina jedan sam od rijetkih ovdje koji se otvoreno potpisao, stoga se zna moje ime i prezime. Zna se i da se profesionalno bavim iranologijom, zbog čega sam završio na poziciji glavnog analitičara na najvećem iranskom mediju na engleskom jeziku. Iranaca ima 100 milijuna, njih s višim obazovanjem milijune, međutim, nemaju nikog s tolikom količinom informacija o raznoraznim disciplinama, bilo historijskih, geografskih, političkih, naučnih, tehnoloških, vojnih, kulturnih, itd. Nakon 13 godina aktivnosti na ovom projektu, besprijekorne prošlosti i mnogih članaka rekordera koji posramljuju druge Wiki, dođeš ti i optužuješ me za nekakv sukob interesa. To neću tolerirati, niti ću trošiti vrijeme {{dio komentara uklonjen|lični napad i retorika mržnje}}. Reći ću samo - '''zbogom, i nikad više'''. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 19:39 (CET)

== Article about Milan Gorkić in Serbo-Croatian ==

It is not correct what you are doing. I put all the references and then worked 4-5 more hours to make it all good, but it is all gone because of the &quot;clash&quot; of the changes that you made. What you are doing is against science and truth. The article about Milan Gorkić is full of mistakes, wrong references, everything wrong... And I am not even changing all the mistakes because I thought the admins will not spare time to read anything. I made such a good article that was lost because of someone's ignorance. I have put at least 10 more sources, with the ISBN's and everything and you just destroyed it all and discouraged me to continue to work. Such a shame. It is a crime against science and truth. Shamefull. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:34 (CET)

:There is many more. Actually, there are more mistakes than correct things in this article.
:Just a few examples:
:# &quot;»Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.« Mustafa Golubić&quot; - WRONG, this is a quote from the book of Rodoljub Čolaković and it is written as word of Čolaković, not Golubić.
:# &quot;Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]].{{sfn|Lazitch|Drachkovitch|1986|p=148}}&quot; - WRONG. The article that is reffered to is wrong and there are other resources that show that is absolutely wrong. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:47 (CET)
::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: I would kindly ask you to list all the errors the article has on the talk page first. The issue here is that your edits are clashing with other referenced edits, in which case no one can just &quot;blindly&quot; believe the new version. Please state the corrections you want to make with the references on the talk page and someone will review them and then integrate them into the article. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 09:59 (CET)
:::You are giving me extra work, and there is already a lot of work.
:::# His mentor was not Bukharin. Reference Ivan Očak &quot;Gorkić&quot; and a quote by the letter in 1929 in which it is said he fought with Bukharinism from the earliest stages. 
:::# There is also an explanation why Bukharin is mentioned as Gorkić's &quot;mentor&quot; because it is written even in his indictment, and the source of this rumor was his main &quot;enemy&quot; Ante Ciliga. To write that Bukharin was his collaborator means supporting the NKVD accusations, means supporting &quot;the tapestery of lies&quot; (ref: William Chase, &quot;Enemies from within&quot;)
:::# Another reason why the lies about Gorkić's various Moscow mentors (Buhkarin, Manuinlsky is mentioned, sometimes even Zinoviev) are supported until today is because Gorkić is portraited as a buerucrat in the official Yugoslav historiography and Tito's official biography (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Gužvica, &quot;Before Tito...&quot;, Bondarev, &quot;Moscow years...&quot;). His real mentor was not from Moscow, but from Yugoslavia, and is called Đuro Đaković (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Nadežda Jovanović &quot;Milan Gorkić (prilog biografiji)&quot;)
:::# Gorkić's closest collaborator in the Comintern was Dimitrov. References: Ubavka Vujošević &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;; Documents from the VII Congress of Comintern and many more
:::# Gorkić was not killed during the Purges but during the &quot;Yezhovshchina&quot;, and those two processes are not to be mixed in the contemporary historiography (Getty, &quot;Orginis of the Great Purges&quot;, Getty and Naumov &quot;Stalinist Terror, New Perspectives&quot;, Thurston &quot;Life and Terror in Stalin's Russia&quot;, Getty, Naumov &quot;The Road To Terror Stalin and the self destruction of the bolsheviks 1932-1939&quot;)
:::# He didn't support the repressions towards other people, as is suggested in the whole text. There are many letter and quotes which show a different picture, a totally different - he always defended the &quot;factionalists&quot; he beaten politically from the further inconveniences.
:::# The main rumor that he is a bureaucrat and &quot;the man from the Comintern&quot; comes already from 1928 by the &quot;factionalists&quot;, as Gorkić himself says (he is using the words &quot;rumors&quot;, words similar to word bureaucrat and the phrase &quot;the man of the Comintern&quot;) (reference: Ubavka Vujošević, &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;). These are the main points that changes the picture about Gorkić. Great historical and historiographical injustice is made towards this man: he was neglected, forgotten and presented in a diametrically opposite picture from the one that fits him and all of the &quot;sins of the generation&quot; are prescribed towards him although he is the last one that should carry them (also not my thesis but from the authors Očak &quot;Gorki...&quot;, Božidar Jakšić &quot;Izabrani spisi Milana Gorkića, Revolucija pod okriljem Kominterne&quot;, then Ubavka Vujošević and Nadežda Jovanović). There are many more points and many more quotes that I had put in the text, but you erased it (you at least own an apology for destroying this work).  Please suggest what should be the further dynamics of the work on this text... I can not write here all the changes that should be made... You should at least check every change in the future if you try to destroy someone's solid work (all the changes I made in the text you destroyed are underlined with the references, every single one).  Greetings to you, I hope we can make a good collaboration   
:::– [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:27 (CET)
::::refs for point 6: Nadežda Jovanović, Milan Gorkić (Prilog biografiji), Očak, &quot;Gorkić...&quot;  – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:35 (CET)
:::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Is this all? Or are you planning on adding additional information? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 12:52 (CET)
::::::Many more additional information is to be add... Is my last change (the one you destroyed) even saved?
::::::But let's arrange the dynamics. Let us first make most important edits... If you have so much power to decide the destiny of a man, whose destiny was already decided my small group of men that though they were Gods - then I think you should show some responsibility, right? Please don't act as a bureaucrat in the future about this matter, but show you are interested in the subject and you really follow the references I have made and will make... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 13:36 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: My man... you come here, writing in English, and are editing a well-written, referenced article claiming that it is full of wrong information, although some of them are even referenced, and are editing it. How am I supposed to know? It's &quot;your&quot; word agains the former editor's word... what do you expect me to do? I am here to assess the validity of an article based on the standards of the project, and I am not equally knowledgeable about every topic, which is natural. I am not claiming that your edits are malicious or wrong, it's just that such fundamental changes to an article's structure require a discussion or consensus, or - '''at least''' - an explanation. That is what I have asked for and I shall ask a colleague who is better versed in such topics to check over the edits. If they are valid, there won't be any issues. Also, nothing is is destroyed and I would kindly appreciate it if you lower your tone and address everyone on here with proper respect, there is no need for big words! :)
::::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Druže, bi li mogao baciti oko na ovo i vidjeti jesu li sve izmjene okej? Ovo je više tvoja tema... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: A i ti, neradniče, rekao si da si nešto skupljao za ovo pa baci oko, bit ćete pametniji od mene ovdje! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 15:13 (CET)
:::::::::Prvo, ja ne znam kojim ti jezikom govoriš i pišeš pa sam počeo na engleskom... Drugo, nije moja reč protiv ičije, nego reč referenci i istoriografije protiv nereferisanih delova (jel si ti čitao članak? ima više grešaka nego tačnosti)... Pre duguješ ti meni objašnjenje na osnovu čega brišeš referisane izmene, nego što ja tebi dugujem objašnjenja zašto ispravljam pogrešne reference ili potpuno nereferisane špekulacije (a ta sam objašnjeno svejedno dao, makar delimično)... Kao da tražiš od mene da ti dokažem da je nebo plavo jer je neko već napisao da ga vidi crveno... Dakle, cenim ovu raspravu i mislim da ćemo do nečega doći, ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja, moje reči su male za ono kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti... Zar ne? Pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 15:58 (CET)
::::::::::Pa ako sam admin i birokrat na sh.wiki i napisao sam nekih par tisuća članaka na ovom projektu... valjda znam neku varijantu srpskohrvatskog, frende? :D Dosta logičan zaključak, pogotovo ako pogledaš prvu rečenicu iznad ove tvoje koju si ostavio ovdje! :D (I ona je na hrvatskom! :D) Al' dobro, glavno da se mi razumijemo! :D
::::::::::Objašnjenje si dobio, a ostalo... &quot;Pre duguješ ti meni objašnjenje&quot; (ne, ne dugujem ja tebi ništa), &quot;ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja&quot; (fino te zamolim i instruiram što da napraviš, pozovem kolege da pregledaju... to je ton s visoka?), &quot;kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti&quot; (ha? :D)... dakle, ponavljam, molit ću te lijepo da smiriš ton, da se ophodiš prema meni i svima ostalima korektno i da ne dižeš tenzije. Članak će se popraviti ako za to postoji volja sa svih strana, a sa moje (a siguran sam i s one kolega koje sam pingao) sigurno postoji. Ako postoji i s tvoje, nema apsolutno nikakvih problema, ne trebamo se više uopće prepirati ovdje i možemo sačekati da @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i/ili @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] prelete preko tvojih izmjena i ako ni oni nemaju nikakvih prigovora - sve riješeno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:04 (CET)
:::::::::::Taman sam pomislio da smo stigli do nečega, međutim pokazao si aroganciju i šarlatantvo (kad krene samohvalisanje umesto argumentacije, jasne su stvari) - zbog čega sam izgubio svako poverenje u tebe. 
:::::::::::Čekamo onda @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]... Ali pitanje je: zašto ih čekamo pod tvojim a ne pod mojim izmenama? Nema nikakvog drugog obrazloženja, osim tvoje arbitrarnosti... 
:::::::::::Eto, pozdrav – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 16:52 (CET)
::::::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Zašto vi ljudi nikada ne možete samo prihvatiti ruku i nastaviti dalje bez komentara? :) Ali dobro, sad kad sam već jasno arogantan i šarlatan, onda te formalno upozoravam da je ovo posljednji put da ću tolerirati tvoje pasivno-agresivne, bezobrazne i uvredljive komentare. Ovo smatraj '''formalnom opomenom''', arogantnom ili ne. Ukoliko se odlučiš oglušiti na to, bit ću prisiljen primijeniti neke druge mjere. 
::::::::::::Što se tiče odgovora na tvoje pitanje - u slučaju spora, članak se vraća na posljednju stabilnu verziju prije spornih izmjena. Takva je praksa. Članak je dostupan ovdje (iako sam ja mislio da ga staviš na SRZ samog članka, ne na moju SRZ, al' dobro, nije problem) i kolege mogu procijeniti o čemu se radi. Ponavljam, ako oni - koji imaju više znanja na ovom polju od mene - procijene da su sve izmjene okej, izmjene će biti unesene u članak i to je to. Ugodan dan! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:57 (CET)
:::::::::::::&quot;Ti, čoveče&quot; (evo ga još jedan Bog, koji se obraća &quot;ljudima&quot;) - nećeš me ućutkati naravno praznim administrativnim pretnjama. Nikakva agresija niti nepristojnost sa moje strane ne postoji. Uhvaćen si u laži, tj. u nekorektnom i antinaučnom odnosu, jasno je da ti ne preostaje ništa drugo nego da pretiš. Sramotno. Pozdrav, prijatan dan – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:03 (CET)
::::::::::::::P.S. Ne znam šta je SRZ i voleo bih neke upute ako su moguće za SRZ na članak... Još jedni pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:08 (CET)


Poštovani kolega Savez rada,

Ja ne bih ulazio u vašu raspravom s kolegom Poe, jer zapravo ne bih znao ni što reći. No, pregledao sam sve vaše izmjene u članku o [[Milan Gorkić|Milanu Gorkiću]], pa iz moga skromnog gledišta mislim: 

::a) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – lijepo, ali ovdje bi bilo dobro dodat izvor;

::b) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – nepravila na razini metodologije. Imamo naizgled dva izvora koja su u skobu (Lazitch&amp;Drachkovitch protiv &quot;93_7.pdf&quot;). Kao prvo, biblioteka znaci.org je odličan izbor vrlo dobrih izvora, ali ne čini po sebi valjan izvor. Tekst koji citirate nema naslova, ne znam gdje je objavljen, tko ga je napisao, koje godine. Ne zaboravite da i u Boleian Library u Oxfordu možete naći trash knjigu s namjernim historijskim falsifikatima u njoj. Kako? Pa jednostavno, unio ju neka megalomanska budala, koja je knjigu prethodno isprintala u zamoizdanju i svašta nabubala u njoj. I jednog dana posložila svoj rad pored ostalih knjiga. Više sam puta osobno izbrisao dobre doprinose na sh.wikipediji iz razloga što nemaju izvora ili je izvor loše postavljen. Ako pišeš ozbiljno, tvoja je dužnost da dosljedno citiraš izvor. Drugo: ovdje problem je &quot;Buharinova podrška&quot;. Nisam poznavalac teme, ali ako dva izvora tvrde različito, dobra praksa je citirat skromniju verziju istine, podržat ju s izovorom, pa u &lt;u&gt;Napomenama&lt;/u&gt; dodati verziju beta iste priče i navesti izvore.

::c) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558496 ova izmjena] – ne brisati referencirane rečenice, jer 1) tko ste vi da odlučujete to? Imate li katedru u historiografiji u nekome uvaženom institutu? Jeste li objavili ikakvo znanstveno istraživanje po temi? Molim vas… To, od moje strane, a zapravo ste započeli edit war s korisnikom koji je sastavio tekst koji ste obrisali. S time, ne kažem da nemate pravo što se protivite rečenici ili što biste ju izbrisali, nego upućejem vas na činjenicu da tamo gdje je tekst podržan s izvorima, tu je bolje biti za trun oprezniji; 

::d) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558497 ova izmjena] – vidi gornji komentar a);
 
::e) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558499 ova izmjena] – forma je okej, ali sumnjiva mi je rečenica &quot;Gorkić je jedna od '''retkih''' žrtava represija koja je rehabilitovana&quot;. Rehabilitacijâ je bilo pa mogao bih citirat više imena. Ovdje je riječ o aproksimativnoj procjeni. Iz historiografske literature, subjektivne procjene autora su vrlo zanimljive, ali treba ih uvijek odvagati, pa makar to pisao Arnold Toynbee.

::f) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558513 ova izmjena] – slažem se, preciznija je;

::g) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558514 ova izmjena] – slažem se. Taj je citat zabilježio korisnik @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7632246 ovoj izmjeni]. Mladifilozof je inače vrlo marljiv pisac wiki-članaka i dobro upućen u temu. Mislim da se radi o običnoj obmani, no, ako je za njega atribucija citata točna, onda postoji neki razlog. Možete ga izravno kontaktirat i pitati ga; 

::h) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558516 ova izmjena] – da, okej. Nemojte zaboraviti izvore, uvijek je bolje s izvorima tamo gdje se spominju treće osobe (Đaković) ili neke značajne uloge; 

::i) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558517 ova izmjena] – okej, ali ja ne bih tako lako škarama po citatu…;

::j) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558518 ova izmjena] – da, odlično. Ipak: zašto brisati Štajnera? Je li vam on antipatičan?

::k) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558520 ova izmjena] – odlično;

::l) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558521 ova izmjena] – da i ne... Ne slažem se kada prepravljate riječi u citiranome tekstu. Citirani tekst izveden iz tiskane knjige kaže ili a ili b, nije wikipedija pa se prepravljalo dok čitalac čita; 

Toliko od mene. Dodatno, pripazite na agresivne razmjene, po mome iskustvu one skoro nikada ne donose dobre rezultate na wikipediji, nego samo kafansku atmosferu gdje ljudi psuju kevu jedan drugom radi stvari koji se dešavaju mimo/daleko/pored njihovih života. Uljudnim razgovorom se ide puno dalje. Ako vam treba pomoći, samo recite, tu smo. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:31 (CET)

:Dragi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
:Hvala vam na odgovorima. 
:# &quot;Lazitch&amp;Drachkovitch&quot; je potpuno nelegitiman izvor za tu informaciju, konkretno u delu o Gorkiću postoje najmanje 3, 4 očigledne greške i taj izvor je diskreditovan (netačne su godine, kao i brojni podaci koje su kasniji istoričari otkrili)... Izvor o Buharinu je očigledno neozbiljan (i dolazi od Ante Cilige) i zapravo se namerno provlači po hodnicima istorije... Svako ozbiljno istraživanje pokazuje da je u pitanju podmetačina. Gorkić se možda znao sa Buharinom 1928 (ili 1926, kako opet kaže Ž. Pavlović) godine ali je već od 1929 protiv njegove politike i 1932. Buharin nije mogao da ga &quot;postavi&quot; ni na šta a kamoli da mu bude mentor (inače Buharin tada više nema moć da ni u SSSR postavi domara biblioteke a kamoli da komanduje po Kominterni)
:# Štajnera treba izbaciti jer laže kao pas i dodvorava se Titu.
:# ...
:Međutim, dok ne objavim rad o tome zaista ostaje moja reč protiv nečije druge. Ja sam se malo zaleteo, i to sam rekao i kolegi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]... Voleo bih da povučem sve predloge za sada i onda da ih spakujemo kasnije skupa na mnogo kvalitetniji način... 
:Da li se slažete sa tim? Ne bih voleo da za sada ubacujemo nikakve nove izvore i reference niti bilo kakve teze, ništa, ni one izmene koje ste podržali ni one koje niste. Ja ću uskoro objaviti jedan naučni istoriografski rad na ovu temu i onda će nam sve biti mnogo lakše. Voleo bih da me podržite u tome i da povučemo za sada sve ove predloge jer mogu da unesu zabunu i da naštete i samom radu i samom wiki članku.
:Sa kolegom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] nije bilo nikakve kafanske rasprave niti ružnih reči, več žustrog intelektulanog obračuna i borbe za nauku, čemu svaki galileovac može samo da aplaudira. Ne mogu da uputim izvinjenje jer kolegi Edgaru nisam ništa niti ružno rekao niti ružno poželeo, ali mogu da izrazim žaljenje zbog bezveznih nesporazuma koje zaista, kao što vidimo, možemo lepše rešavati i za to preuzimam deo odgovornosti na sebe. Ali tražim i malo razumevanja, jer se bavimo temom jedne sudbine nad kojom je izvršena nepravda i za koju očigledno nije dovoljno samo napisati istinu nego se za nju i noktima i zubima boriti.
:Hvala vam @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] na vašem izdvojenom vremenu i strpljenju i nadam se da ćemo uspostaviti korektnu i prijateljsku saradnju. Živeli – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:49 (CET)
::P.S. Niste baš najbolje pogledali ispravke citata, na primer... Trenutni citati su iškarani makazama a neki su i netačni, ja sam ih sve ispravno popravio (samo jedan sam skratio, ali zato što je nekorektno izvađen iz konteksta... nastavak tog citata bi onda doneo druga značenja, ali bi bio predug, pa sam ga onda u stvari skratio da bih malo rešio taj problem)... To su sada sve nebitni komentari jer mislim i predlažem da za sada sve ove izmene treba povući i spremiti ih bolje, ali morao sam da odgovorim iz neke intelektualne sujete... Još jedan pozdrav (nemojte prenebenuti prethodnu, mnogo važniju poruku... Ovo je samo jedan P.S.) – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:54 (CET)
:::P.S.P.S. Dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] moram da Vam kažem da su vaši komentari dosta mršavi.. Takođe, imate ideju da baratate istoriografskom naukom a u stvari nastupate prilično amaterski (hvala vam na pokušajima istoriografskih lekcija, ali to je zaista smešan pokušaj, bez uvrede)... Dalje, niste pregledali ceo moj predlog i celom ste pitanju posvetili jako malo vremena, što je očigledno... Dalje, na nekim mestima nema referenci (npr na fotografiji Dimitrova) jer to nisam znao tehnički da izvedem (odličan je wiki interfejs, ali ne snalazim se uvek)...
:::Ovo sam morao da napomenem radi naučne istine, ali još jednom insistiram da se sve moje izmene za sada povuku i ne koriste, da bismo onda ovom pitanju pristupili temeljnije u jednom boljem trenutku... Pozdavljam još jednom srdačno – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 23:03 (CET)

{{Reflist-talk}}


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], mislim da znam o čemu pričam u svojim natuknicama a ipak poštujem i vaše mišljenje. Englezi kažu ''opinions: everybody's got one''.
:::Ne slažem se s vama kada me uslovljavate &quot;amaterom&quot; ali dobro... poznajem taj tip rasprava, naše kolumne su prepune kafansko-književnih priča, od Milana Rakića (i prije) pa do Svetislava Basare.
:::Ne slažem se s vama kada kažete &quot;radi naučne istine&quot; jer to podrazumijeva da ju vi imate na dlanu. U cijelini. A ako ju imate, onda dozvolite da vam iskažem moje najiskrenije iznenađenje: AMA STVARNO ?!?!
:::Ne slažem se kada kažete da Štajner &quot;laže kao pas&quot; jer to podrazumijeva vašu pristranost. Nemojte zaboraviti da i besprijekorna znanstvena remek-djela kroz vrijeme pokazuju svoju točku gledišta, iako su sve činjenice točne i pravilno postavljene.
:::Stoga, ipak cijenim vaš strastven rad. Mislim da tu ima iskrenog truda. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:20 (CET)

== Nerealan odnos prema članku o Milanu Gorkiću ==

Da probamo skroz kulturno @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]... Edgar je ponovo jednim klikom promenio sve moje izmene, u koje sam uložio puno truda. Ja nisam uopšte dirao stari članak (osim dve tri uglavnom sitne činjenice koje sam vrlo uverljivo potkrepio). Ubacio sam puno infomracija i sve ih bogato potkrepio referencama. Uglavnom je u pitanju puno citata, fotografija Gorkića iz mladosti, itd, nešto što bi svaki pravi admin wikipedije samo poželeo. Svaka izmena je apsolutno naučno ispravna i detaljno potkrepljena referencama i apsolutno je nedopustivo da se ijedna obriše a kamoli sve, jednim jedinim klikom (što znači da ih Edgar nije čak ni proverio).

Molim Vas @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da ovoga puta dobro proverite sve moje izmene jer ovo prevazilazi svaku meru. Da li ćete me optužiti da sam nevaspitan ako ustvrdim da je već sada ovakvo delovanje definitivno upereno protiv svakog principa slobode enciklopedije Wikipedija? – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:20 (CET)

:@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Ponavljam, lijepo je dogovoreno da će sve izmjene ići na [[Razgovor:Milan Gorkić|ovom mjestu]] prije nego će biti uvrštene u članak. Pobogu. Dakle, uzmi tekst, napravi sve izmjene kao da želiš urediti članak, to će se pregledati i '''kad se pregleda, ako je sve u redu''', izmjene će biti uvrštene. Ne razumijem koliko je ovo nejasno. Izmjene nisu izbrisane, one su u povijesti i mogu se isto tako jednim klikom vratiti. Ono što mi se ne sviđa jest kontradikcija: s jedne strane moliš da sve zanemarimo, da ti damo vremena da nešto napraviš, onda odjednom nasumično kreneš i ponovo drndaš po članku bez ikakvog čekanja. Dogovori se. Ako želiš uređivati članak: gore ti je poveznica, tu ga uređuj kao da je tamo i kad završiš, javi, netko će pregledati izmjene i to ćemo uvrstiti u članak bez problema. Ako želiš čekati, to je isto okej, ali onda se toga drži. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:25 (CET)
::U redu, ja bih uneo još jednu izmenu ali sada si me sprečio jer si mi pobrisao sve reference koje sam uneo... 
::Molim vas @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da dobro proverite svaku izmenu... Svaka je apsolutno potkrepljena... Nemate prava nijednu da odbacite... 
::Ako postoji neka rasprava o ovoj ili onoj izmeni (na primer, u jednoj izmeni citirao sam izvor koji direktno diskredituje prethodno citirani izvor, kao izvor koji je neadekvatan za korišćenje detalja o pojedienim biografijma, a onda dodao još pregršt izvora koji na indirektan način diskredituju taj izvor... Ako npr. smatrate da u istoriografiji odbačeni izvor ipak treba da se koristi, onda treba da vidimo kako da ubacimo i moje informacije, a ne samo da odbacimo moje informacije, koje su solidnije i jače... Dakle ili solidnije i jače informacije treba da preovladaju, ili ako imamo na Wikipediji ljude koji ipak drže i do netačnih informacija, onda bi trebalo makar imati u vidu i jednu i drugu informaciju, u tom smislu je realno očekivati od vas da to inkorporirate, ali ako ste uporni da mi dajete još dodatnog posla, onda me uputite na koji način da uvrstim svoju informaciju a da ni slučajno ne diram dokazano pogrešnu)...
::Koliko sam izbrojao, uneo sam 30 izmena, pri kojoj u nijednoj (osim ove jedne koje sam napomenuo), ne može biti nikakvog spora i one sve moraju biti integrisane (kao što mora i ta jedna koju sam posebno napomenuo, osim što ćete vi kao gospodari sudbina da odlučite na koji će se način integrisati)...
::P.S. Edgar, ja nisam nasumično ništa opet krenuo da radim a naročito ne da &quot;drndam&quot; (da li je ovo prikladan rečnik? pritom znamo ko drnda a ko ozbiljno pristupa ovom članku) nego sam shvatio da je nužno doraditi tekst u njegovim ključnim elementima jer i Wikipedija isto tako pravi istorijski narativ koji utiče i na samu istoriografiju. Te glavne izmene ne moraju da se odražavaju na širi istoriografski rad koji o tome pripremam... U svakom slučaju, iako deluje zbunjujuće, nije u pitanju kontradikcija, ali u svakom slučaju se zahvaljujem na razumevanju u tom smislu. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:42 (CET)
:::Ovako, frende, sam si se predstavio kao režiser, dakle ne historičar. Ovo što ti trenutno činiš predstavlja originalno istraživanje, što je na Wikipediji '''strogo zabranjeno''' ([[w:en:Wikipedia:No original research|vidi ovdje]]), ali toleriramo ti i to. Ja ću ti sada na linkanu stranicu za razgovor članka zalijepiti tvoju zadnju verziju i tu uređuj. Kad završiš s uređivanjem, obavijesti nas pa ćemo pregledati i to je to. Kao što sam ti rekao, nemam ni vremena ni volje raspravljati se s tobom, a posebice ne svaki put isto. Tu radi i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:54 (CET)
::::Ti se prijatelju nisi niti predstavio, znači trenutno nisi ni istraživač nego niko. Potpuno je nerealno da me ovako ad hominem predstavljaš i zloupotrebljavaš moje privatne informacije, to bi trebalo da je '''strogo zabranjeno'''. U mom članku '''NEMA nikakvog ORIGINAL RESEARCH-A''' nego '''isključivo referenci na objavljene radove'''. Bukavalno trošiš vreme da se blamiraš umesto da ga trošiš na ono za šta si angažovan na Wikipediji a to je da odgovorno održavaš stranice i proveravaš članke. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:18 (CET)
:::::Piše ti gore, ja sam Edgar Allan Poe! :D Ostalo smo si sve rekli, dobio si tekst, dobio si upute tako da - smatram ovo završenim razgovorom, barem na ovom mjestu. O članku ćemo na za to prikladnom mjestu :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 14:24 (CET)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] slažem se i drago mi je da si se otarasio suvišnih komentara koji sprečavaju fokusiranje na članak... 
::::Video sam da si okačio tamo članak, i odgovorio... Samo da vas obavestim ovde, da tamo ne pravim dodatne poruke i dekoncentraciju @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: nažalost nisam tehnički potkovan da tamo dalje nastavljam da ispravljam članak u kodu (možda i jesam, ali ko će sad i to)... Neka bude ovako, vi već sad možete da krenete da evaluirate članak, a ja sam pripremio još dve, tri izmene koje ćemo kasnije inkorporirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:28 (CET)


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], 
:::Možda sva ova naša priča je postala napeta oko nečega što nebi trebalo. Uostalom, mogli bismo i cijeli članak o Gorkiću izmijeniti i svesti na pet rečenica i ostao bi minimalan ali ipak enciklopedičan članak. Iz toga razloga, napravio sam ogranak na vašoj stranici na kojem možete nastaviti vaš rad i nitko vam neće ometati. Istovremeno sam zaključao na duže vrijeme glavni članak o Gorkiću tako da bismo izbjegli nepotrebne sporove. Moj prijedlog je da nastavite svojim radom na spomenutoj stranici (dakle: [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|ovdje]]) te kada ga budete dovršili moći ćemo ga ispitati i objaviti. Moj savjet je da dodate izvore gdje god je to potrebno, te iskoristite stranicu za razgovor istog prostora ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada/Milan Gorkić|ovu]]) da biste objasnili detaljno neke pasuse i svoje odluke. To će podržati i uvažiti vaš rad. 
:::S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:02 (CET)
::::Hvala na odgovoru @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], i hvala ne celoj postavci... 
::::Ima još prostora da se članak popravi, čak i u ovom formatu (koji je neka rasprava starog i novog članka, i time ima neki svoj poseban okvir i dinamiku, u nekom vidu ograničen, a u nekom vidu možda otvori neki pravac koji bez toga ne bi, jer uopšte sva je nauka jedna velika rasprava starog i novog)...
::::Pozdrav, javiću kad mislim da je novi članak dobro uokviren i sveden i da se može bez muke evaluirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. marta 2026. u 05:55 (CET)
:::::Poštovani i dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]],
:::::Po dogovoru, ja sam na [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|'''ovom linku''']] uneo izmene u članak koji je predmet naše obrade, i mogu da zaključim da su one finalne. 
:::::[[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|Ovaj link]] je, kako je na jednom mestu zabeležio @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], trajaće do 01.06.2026, dakle još nešto više od 20 dana, što je mislim sasvim dovoljno za vašu evaluaciju... Molim vas da se prema njoj ponesete krajnje odgovorno i da joj pristupite vrlo skoncentrisano. 
:::::Siguran sam da ćete tada uvideti da sam pri finalnim izmenama ispoštovao doslovno sva vaša upustva... Niti jedna reč ili rečenica iz starog članka, osim možda jedna ili dve za koju je to bilo nužno, nije izmenjena. Oni netačni podaci ili tendenciozna tumačenja su jednostavno dopunjena valjanim citatima i podacima... Od izuzetaka možemo navesti primer da je izmenjeno da je Gorkić ubijen kao &quot;gestapovski špijun&quot;, što je u starom članku izneseno u samom uvodu kao nekakav fakt, a što je bez ikakvog uporišta - budući da za takvu optužbu ne postoje valjani izvori, a istovremeno u literaturi se provlače optužbe i da je bio (pre svega) engleski, zatim jugoslovenski i svačiji drugi špijun, te da na kraju uopšte i nije bio nikakav špijun - te pa bi dopuna takve informacije izgubila smisao, a taj je deo rečenice zamenjen prosto u to da je ubijen kao apstraktni &quot;neprijatelj naroda&quot; (što je i zvanična optužba, potkrepljena primarnim izvorima). Takođe su izmenjeni neki neverovatno netačni biografski podaci o poreklu njegove porodice, profesiji njegovog oca itd. Osim tih, doslovno nijedna druga reč ili rečenica iz starog članka uslovno rečeno nije ni taktnuta, već su netačnosti i tendencioznosti prosto nadopunjeni tako da stvore celovitiju sliku... Takođe je zamenjena i naslovna fotografija, a unete su i neke nove...
:::::P.S. Dragi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] uneo sam jednu izmenu na tvoju stranicu, u ovom delu rasprave, tj. izbrisao sam jedan davni copy-paste predlog članka koji je prosto rušio preglednost cele rasprave i koji je suvišan ako imamo u vidu novi link... 
:::::P.S.P.S. Savetujem i da bacite oko na vrlo uspešnu saradnju koju sam u vezi [[:hr:Josip_Čižinski|biografije Milana Gorkića]] uspostavio sa adminima hr.wikipedije... Takva uspešna saradnja i sa adminima sh.wikipedije je nužna kako bi se nastavio Wiki rad na naučno istoriografskoj formulaciji Gorkićeve biografije, a u ostalom i započelo sa intervencijama i na ostalim wikipedijama, poput en.wikipedije, sr.wikipedije itd, koje bi bile nesolidne bez sh.wikipedije kao stožera.
:::::Srdačni pozdravi i nadam se da ćemo ovaj put uspostaviti besprekornu saradnju, jer nema nikakvog razloga da bude drugačije. K.R. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:44 (CEST)

== Stranica Aleksa Đukanović  ==

Zašto si obrisao stranicu Aleksa Đukanović? Srpsko-hrvatska Vikipedija je toliko siromašna, između ostalog, zahvaljujući i tebi, bez relevantnih članaka, sa siromašnim fondom. Vrati stranicu koju si obrisao jer ne postoji nijedan razlog da je obrišeš. Ne može biti promocija nešto što govori o autoru koji piše na bshc jeziku i koji je objavio 20 knjiga. Ti ili ne poznaješ dovoljno kulturu ovog prostora ili si jasno zlonamjeran pa brišeš sve što nije po volji nacionalističkih krugova koji vladaju ovim prostorima. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 15:39 (CEST)

:@[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]: [[Wikipedija:Administratorska tabla]] - ovdje možeš uložiti prigovor i tražiti vraćanje članka. Zdravoseljački komentari me ne zanimaju, nemam energije više. Kako kaže Jasmin, ''Umoran, umoran sam prijatelju, umoran...'' :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2026. u 15:42 (CEST)
::onaj tko je ''umoran i nema energije'' treba da se spremati na ''dalek put''... a ne da se miješa i uništava ono što ne razume... Briši članke o wc školjkama a ne o relevantnim imenima ovog prostora. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 16:09 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Srpskohrvatski / српскохрватски ==

Hello. I'm looking for Serbo-Croatian translation of descriptions of a few items for Wikidata. Would you help? – [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21. maja 2026. u 20:37 (CEST)

:@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I might, depending on the topic and my knowledge of it. Which items are we talking about? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. maja 2026. u 22:58 (CEST)
:: I'm looking for translations of:
::: &quot;studio album by Basshunter&quot;
::: &quot;compilation album by Basshunter&quot;
::: &quot;song by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;single by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;promotional single by Basshunter&quot;
::: &quot;music video by Basshunter&quot;
::: &quot;lyric video by Basshunter&quot;
::: &quot;Basshunter discography&quot;
::: &quot;Basshunter videography&quot;
:::: [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 13:22 (CEST)
:::&quot;studijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;kompilacijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;pjesma koju izvode Käärijä i Basshunter&quot;
:::&quot;singl Käärije i Basshuntera&quot;
:::&quot;promotivni singl Basshuntera&quot;
:::&quot;spot Basshuntera&quot;
:::&quot;spot s tekstom Basshuntera&quot;
:::&quot;diskografija Basshuntera&quot;
:::&quot;videografija Basshuntera&quot;
:::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I hope this helps. If this is for a WikiData description, it is completely fine. If you're talking about specific links for this Wikipedia, then we have some local rules to apply, so if you need those titles as well, just tell me. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 13:46 (CEST)
:::: Thanks a lot. It would be Latin version for sh-latn. Are you able to do also Cyrylic version for sh-cyrl? The main sh use Latin script after sh-latn opposite to sr (Serbian), which use Cyrylic script after sr-cyrl? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 17:39 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: You're welcome; here is the cyr version (in accordance with Serbian otrography):
:::::&quot;студијски албум Бејсхантера&quot;
:::::&quot;компилацијски албум Бејсхантера&quot;
:::::&quot;песма коју изводе Керије и Бејсхантер&quot;
:::::&quot;сингл Керије и Бејсхантера&quot;
:::::&quot;промотивни сингл Бејсхантера&quot;
:::::&quot;спот Бејсхантера&quot;
:::::&quot;спот с текстом Бејсхантера&quot;
:::::&quot;дискографија Бејсхантера&quot;
:::::&quot;видеографија Бејсхантера&quot; – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 17:47 (CEST)
:::::: sh, sh-latn and sh-cyrl added. Are you also able to make standard, Latin and Cyrylic Serbian, are they all the same or you are uncertain? As I understood it's kinda like Serbo-Croatian is equivalent of international English while Croatian is equivalent of American English and Serbian is equivalent of British English and both are the same languages just Croatian and Serbian are more different? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 18:34 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: The Serbian is the same as the cyr version above, as for the standard Serbian latin ortography, here it is:
:::::::&quot;studijski album Bejshantera&quot;
:::::::&quot;kompilacijski album Bejshantera&quot;
:::::::&quot;pesma koju izvode Kerije i Bejshanter&quot;
:::::::&quot;singl Kerije i Bejshantera&quot;
:::::::&quot;promotivni singl Bejshantera&quot;
:::::::&quot;spot Bejshantera&quot;
:::::::&quot;spot s tekstom Bejshantera&quot;
:::::::&quot;diskografija Bejshantera&quot;
:::::::&quot;videografija Bejshantera&quot; – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 18:36 (CEST)
:::::::: Thanks. All added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 20:23 (CEST)

== Brisanje stranice ==

Pokušavao sam da nađem, ali nigdje nisam našao nikakvo objašnjenje zašto mi je stranica koju sam juče kreirao obrisana, pozdrav. – [[Korisnik:Zoyzee|Zoyzee]] ([[Razgovor s korisnikom:Zoyzee|razgovor]]) 26. maja 2026. u 08:23 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|500px]]&lt;/div&gt;

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Betty2407@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist2&amp;oldid=30642952 --&gt;

== Nova spomenica! ==

{| style=&quot;background-color: var(--background-color-success-subtle, #fdffe7); border: 1px solid var(--border-color-success, #fceb92); color: var(--color-base, #202122);&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[Datoteka:CEE Spring 2026 Blue Barnstar.svg|100px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; | '''Zvjezdica CEE Proljeća 2026.'''
|-
|style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; | Dragi kolega Edgar Allan Poe, ovom spomenicom ti želim zahvaliti na učešću u akciji i takmičenju [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće 2026.]] i čestitati na ostvarenom rezultatu. S više od 500 kilobajta doprinesenog teksta ostvario si uvjerljivo najbolji rezultat i zauzeo prvo mjesto na ljestvici. Tvoj je rad bio važan dio uspjeha ove akcije na srpskohrvatskoj Wikipediji. Čestitam ti od srca i nadam se još mnogim ovakvim takmičenjima i zajedničkim akcijama! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 16. juna 2026. u 22:48 (CEST)
|}

: &lt;nowiki&gt;:&lt;/nowiki&gt;') – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. juna 2026. u 01:32 (CEST)

== York / Jork ==
E zdravo Edgare! Vidim da si zamenio razvrstavanja što bi i trebalo da bude, nego je mene zbunilo što ima dole još jedna odrednica koja se zove [[Jork (Nemačka)]] pa nisam znao da li da je objedinim u [[York (razvrstavanje)]]. Šta misliš? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 25. juna 2026. u 13:40 (CEST)

:@[[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]]: Aha, u tome je stvar. Mislim da ne treba. To je &quot;Jork&quot;, ono treba ići ili u &quot;Jork (razvrstavanje)&quot; kao posebno (ali mislim da za to nema potrebe jer ih nema toliko) ili nigdje; jer čudno je, ipak, da u &quot;York&quot; stoji &quot;Jork&quot;... nekoga može zbuniti :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 25. juna 2026. u 13:49 (CEST)
{{ping|Edgar Allan Poe}} Ma da, to je to, hvala! – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 25. juna 2026. u 13:51 (CEST)

==NGE==
Hi. Sorry for this, but I dunno how to solve this otherwise. Years ago, IIRC, you edited the Neon Genesis Evangelion Feautred Article. Now, since it's a FA, I don't want to edit something without knowing the language. In the NGE article, I edited one passage, which is &quot;Prema Annu, Rei je šizofren lik[71] te predstavlja nesvjesno u Shinjiju,[61] a Kaworu je njegova jungovska sjena&quot; here on sh.wiki. I translated this again as &quot;According to Anno himself, his original plan envisioned Rei as a schizophrenic character[86][87] and the &quot;unconscious Shinji&quot;. Basically, Anno is technically talking about ''his original plans'', and he says ''unconscious Shinji'', not ''Shinji's unconscious''. Also, my translation of the last passage about Kaworu is technically correct, but it can be misunderstood—and unfortunately some people have misunderstood it, assuming that I mistranslated it, UGH. It would be better to clarify that Kaworu is Anno's Jungian shadow, not Shinji's (his=Anno's shadow). Strictly speaking, that's what I've always meant, but some users objected because the pronoun &quot;his&quot; could be interpreted ambiguously. Can you edit this for me on sh.wiki? Thanks, and nice summer to you, dude! So sorry for this!– [[Korisnik:TeenAngels1234|TeenAngels1234]] ([[Razgovor s korisnikom:TeenAngels1234|razgovor]]) 7. augusta 2026. u 15:49 (CEST)

:@[[Korisnik:TeenAngels1234|TeenAngels1234]]: Hello! I think I've made the distinction clear(er) now. Could you please check and tell me if anything else needs editing? Sorry for the late reply, and do not worry - it's a pleasure. Have a great summer as well! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. augusta 2026. u 19:23 (CEST)

== [[La Villa de los Santos]] ==

Hi! Sorry, I don't speak BCMS, just came randomly across this as I was cleaning up after a vandal who reverted edits of you. Maybe you could take another look at [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=La_Villa_de_los_Santos&amp;diff=prev&amp;oldid=42683990]? 109.6 seems correct to me (7991/72.9 = 109.6). Thanks! – [[Korisnik:Icodense|Icodense]] ([[Razgovor s korisnikom:Icodense|razgovor]]) 8. septembra 2026. u 23:41 (CEST)

:@[[Korisnik:Icodense|Icodense]]: Yes, thank you very much; that was a typo! Also, thank you for the reverts! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. septembra 2026. u 23:54 (CEST)

==  hvala ==
pojma nemam  zašto mi uporno brišeš  objave 

dodatak na kvadrat  i presjek 2 prave.... . Sve  što sam objavila ima  i na drugim  wikipedijama engleska   ukrajinska španska ....   a dozvoljeno je prevoditi sa drugih

To   što nema izvora  nisam ja kriva što se njihovi izvori nemogu otvoriti

hvala na podršci – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 18. septembra 2026. u 07:37 (CEST)

== Igralište ==
poz     imala sam o  objavljeno  o kocki na igralištu.Nešto sam  pogrešno uradila i pokušala sam vratiti  u međuvremenu si mi izbrisao – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 28. septembra 2026. u 17:13 (CEST)</text>
      <sha1>jxyq4y6jj3tfo9445ewzv439qoqroma</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695750</id>
      <parentid>42695749</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:22:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Igralište */ odgovor</comment>
      <origin>42695750</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68040" sha1="50kn314i38mahxfbjytyg32o7rrlbgn" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

{{Arhive|auto=short}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Pitanje vezano za brisanje strancice ==

Pozdrav,

Imam pitanje u vezi tvoje odluke da obrišeš stranicu koju je moj rođak postavio još 2008. godine. Stranica je bila posvećena njegovom životu, radu i značaju za Grad Gračanicu, kao i njegovom angažmanu u otporu tokom rata u Bosni 1992. godine. Nedavno sam ažurirao stranicu sa novim informacijama koje, vjerujem, nisu samo tačne, već i značajne.

Moj rođak je bio pjesnik i bitna figura u ovom regionu, čiji je rad i doprinos prepoznat u kulturnim krugovima. A to što je učinio tokom rata svakako zaslužuje da bude dokumentovano.

Razumijem da postoje pravila na Wikipediji, ali ako su informacije bile tačne i relevantne, teško mi je da shvatim zašto je stranica obrisana. Stoga, tražim da se stranica vrati sa svim sadržajem, uključujući ažurirane informacije. Ako imaš neki specifičan razlog zašto si odlučio ovako, molim te da to objasniš.

Takođe, zahtjevam kopiju zadnje verzije stranice u PDFu.

Hvala unaprijed,

Pozdrav, – [[Korisnik:Semir Omerdic|Semir Omerdic]] ([[Razgovor s korisnikom:Semir Omerdic|razgovor]]) 28. decembra 2025. u 12:48 (CET)

== Uklonjena stranica ==

Zdravo Edgar Allan Poe,

Kao član rock grupe Kongres iz Sarajeva pokušao sam da prevedem već postojeću stranicu na engleskom jeziku, ali više da ispravim neke greške sa te stranice i da dodam neke važne stvari iz biografije Kongresa. Međutim vidio sam da je stranica uklonjena. Poruka je sljedeća:

Ova stranica ne postoji. Ispod je prikazan dnevnik brisanja, zaštite i premještanja stranice.

* [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=39660210 29. decembra 2025. u 13:48] [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;bdi&gt;Edgar Allan Poe&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Edgar Allan Poe|doprinosi]] briše stranicu [[Korisnik:Kongres Sarajevo/Kongres (rock grupa)]]&lt;nowiki&gt; (stranica za testiranje: sadržaj je bio: »{{Infokutija muzičar|origin=&lt;/nowiki&gt;[[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]&lt;nowiki&gt;|žanr={{hlist|&lt;/nowiki&gt;[[Novi val]]|[[rock and roll]]&lt;nowiki&gt;}}|ime=Kongres|Slika=Kongres_1982.jpg|opis_slike=Kongres 1982. S lijeva na desno: Leka, Mahir i Aljoša|Period_aktivnosti=1982. - 1985.|mjesto=Sarajevo|Diskografska_kuća=&lt;/nowiki&gt;[[Diskoton]]|bivši_član_grupe=|bivši...«; jedini doprinos dao/dala je [[Posebno:Doprinosi/Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[User talk:Kongres Sar...)   ([[Posebno:Zahvale/Log/39660210|zahvali]])

Pošto mi je ovo prva stranica koju sam pravio na Wikipediji zamolio bih te da mi objasniš i pomogneš. Da li je stranica uklonjena jer zapravo i nije prevod nego dosta drugačiji tekst? Da li da stranicu objavim kao novu, a ne kao prevod?

Hvala na pomoći.

Dado - Kongres – [[Korisnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[Razgovor s korisnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]]) 31. decembra 2025. u 01:05 (CET)

== Ublažavanje? :) ==
Ne budi smiješan. Znam iz prve ruke što je bilo jer sam u Teheranu. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 02:46 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: A jebiga, frende, znam i ja iz prve ruke koji naš političar ima vanbračno dijete s ljubavnicom, al' džabe mi to xD Enciklopedija smo, znaš da su izvori biti, a ''as far as sources are concerned'', CNN je prilično vjerodostojan. Mislim da s ovom formulacijom nije sada ništa problematično... :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 02:49 (CET)

::Nije u pitanju lično, subjektivno svjedočanstvo. Medije nemaju samo SAD i EU, nego i ostatak svijeta, a koliko vidim posljednjih dana malo tko u našoj regiji ili svijetu prihvaća zapadne interpretacije događaja. Npr. meni ovdje otvara i CNN i RT, što u Europi nije moguće, pa se tako može oslanjati isključivo na prvi. Podsjeća me na dražesna vremena poput kasne 1944. kada su Nijemci još jurišali na istok, uvjereni na imaju inicijativu i da će SSSR skoro propasti. Rekli im eminentni mitteleuropski mediji. :D A glede ličnih svjedočanstava, prije desetak dana sam objavio tvit u kojem ismijavam Index jer su tvrdili da su &quot;milijuni na ulicama i Teheran gori&quot;, iako na ulicama nije bilo ama baš nikakvog prosvjeda, niti paleža. Pokupio preko 80.000 pregleda. :) Usto, slikao sam istog dana Teheran 360° s krova na Sadatabadu (sjever grada uz planinu) i nigdje ni traga stupova dima. Budem uploadao uskoro. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:06 (CET)
:::Pa ne piše u tekstu ni da su bili milijuni, ni da je išta gorjelo! :D Piše da su bili proturežimski prosvjedi - mislim da se možemo složiti da jesu, da je počelo na tržnici, da je isključen internet i da je bilo mrtvih. Mislim da ništa od toga što piše ne ide protiv ovoga što si ti napisao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:11 (CET)
::::Formulacija jest bila problematična jer ispada da su prosvjedi bili politički, iako su zapravo bili ekonomski. Bazarlije su prosvjedovale s iranskim zastavama, za što postoje dokazi. Drugo je korištenje termina &quot;režim&quot; što je demagogija zapadnih ''režima''. Posljednji režim ovdje je srušen 1979. godine, gle čuda baš njihov, a ono što se izglasa na referendumu s ogromnom većinom ne naziva se režimom. Da ne govorim o tome da zapadni mediji ne koriste taj termin za marionetske diktature u regiji. Čista politizacija. Treće, ispada da je bio sukob s bazarlijama, iako su njihovi prosvjedi bili mirni. Kasnije je došlo do oružanog obračuna s naoružanim grupama i to uglavnom na jugoistoku i zapadu gdje se već godinama vode sukobi. Samo zapadni mediji ne diferenciraju prosvjednike i te militantne grupe. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:20 (CET)
:::::Frende, gle... imali smo dobar odnos do sada, meni su naša podjebavanja i naša muška ljubav jako seksi (:D), pa hajde da tako i ostane! :D Ovo mi je radio i Rječina (samo sa Staljinom i Putinom i neznamvišenija kojim stvarima) pa smo zaratili! :D S tobom ne bih ratovao! &lt;3 – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:23 (CET)
::::::Sva sreća da ovdje imamo slobodu izražavanja pa ću reći jasno i glasno: ''Živeo Staljin i svetska revolucija!'' Da to ti kažeš tamo, hapsilo bi te. Nemaš to pravo. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:28 (CET)
:::::::Ljubim i ja tebe :* &lt;3 (i ne, nije nimalo ironično! :D) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:30 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Postoje višestruki problemi i u izvornoj verziji i u izmenjenoj verziji rečenice. Stranica je ipak zaključana na stabilnu verziju, prema pravilima, do uspostavljanja [[WP:KON]]. Predlažem da se rasprava nastavi na odgovarajućoj stranici za razgovor: [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji]]. Tu se može porazgovarati o alternativnim rešenjima koja su usklađenija sa Wikipedijinim stilskim standardom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:38 (CET)
:::::::::{{ping|Aca}} a koji su to problemi s novijom verzijom? Sama novija verzija ne navodi niz bitnih detalja. WP:KON smo pokušali naći ovdje, za što tebe izgleda nije briga. Držati žestoki POV na glavnoj stranici je sunovrat ove Wiki. - [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 12:47 (CET)
::::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Mislim da je izuzetno &quot;{{tq|žestoki POV}}&quot; označavati mirne demonstrante &quot;{{tq|naoružanim izgrednicima}}&quot; u zemlji čija je vlast nedavno počinila najveći masakr u savremenoj istoriji Irana (s hiljadama žrtava) i koja ima najveći broj egzekucija u posljednih 40 godina. Nadalje, razlozi protesta su višestruki i nisu ograničeni na &quot;{{tq|povećanje cijena}}&quot; (povod), kako stoji u unesenoj izmeni. Osim toga, s obzirom na tvoj ''off-wiki'' angažman s kojim sam, igrom slučaja, upoznat, rekao bih da je ovde reč o flagrantnom sukobu interesa ([[:en:WP:COI|WP:COI]]), pa bih te lepo zamolio da ovakve senzitivne izmene najpre opsežno prodiskutuješ s ostalim urednicima. Ovo jezičko izdanje Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije, uspešno se bori s propagandom sa svih strana te je bilo, jeste i ostaće svetionik istine, kvaliteta i strogog enciklopedijskog standarda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 18:25 (CET)
:::::::::::{{ping|Aca}} gore sam lijepo napisao da treba diferencirati mirne prosvjednike i naoružane militante, što zapadni mediji ne rade, niti ti. Postoje snimke gdje bazarlije prosvjeduju s iranskim zastavama i gdje prosvjednici marširaju gradom Abdananom skupa s policijom, a postoje i one gdje naoružani zamaskirani izgrednici pucaju na ulicama na snage sigurnosti i civile. To zapadni mediji nisu objavili, sugerirajući da se pucalo po mirnim prosvjednicima {{lični napad uklonjen}}. Znam dobro broj žrtava: 2427 policajaca i civila te 690 naoružanih militanata. Ponovo, ispadima gore nekritički pušiš zapadnu propagandu o &quot;vladinim masakrima nevinih&quot;. Iranski mediji daju jasniju sliku, navodeći da su militanti pucali i na civile s namjerom izazivanja što većeg broja žrtava (o čemu postoje svjedočanstva, snimke i forenzički dokazi), kao i da su neki stradali u unakrsnoj paljbi militanata i policije, što ne negira da su padali i od metaka potonjih. Verzija ne spominje odakle naoružanim militantima zabranjeno i strano proizvedeno vatreno oružje, ne spominju se ni Trumpove prijetnje, niti uloga stranih obavještajnih službi, niti dezinformacijski rat poput gore navedenog propagandnog preuveličavanja brojki (npr. 3000 u Teheranu postali &quot;milijuni&quot;, broj žrtava udeseterostručen, itd.) i još dosta toga. Egzekucije su irelevantna tema, zna se dobro za kojih osam kaznenih djela slijede takve kazne. Nadalje, {{lični napad uklonjen}}, prije više od 15 godina jedan sam od rijetkih ovdje koji se otvoreno potpisao, stoga se zna moje ime i prezime. Zna se i da se profesionalno bavim iranologijom, zbog čega sam završio na poziciji glavnog analitičara na najvećem iranskom mediju na engleskom jeziku. Iranaca ima 100 milijuna, njih s višim obazovanjem milijune, međutim, nemaju nikog s tolikom količinom informacija o raznoraznim disciplinama, bilo historijskih, geografskih, političkih, naučnih, tehnoloških, vojnih, kulturnih, itd. Nakon 13 godina aktivnosti na ovom projektu, besprijekorne prošlosti i mnogih članaka rekordera koji posramljuju druge Wiki, dođeš ti i optužuješ me za nekakv sukob interesa. To neću tolerirati, niti ću trošiti vrijeme {{dio komentara uklonjen|lični napad i retorika mržnje}}. Reći ću samo - '''zbogom, i nikad više'''. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 19:39 (CET)

== Article about Milan Gorkić in Serbo-Croatian ==

It is not correct what you are doing. I put all the references and then worked 4-5 more hours to make it all good, but it is all gone because of the &quot;clash&quot; of the changes that you made. What you are doing is against science and truth. The article about Milan Gorkić is full of mistakes, wrong references, everything wrong... And I am not even changing all the mistakes because I thought the admins will not spare time to read anything. I made such a good article that was lost because of someone's ignorance. I have put at least 10 more sources, with the ISBN's and everything and you just destroyed it all and discouraged me to continue to work. Such a shame. It is a crime against science and truth. Shamefull. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:34 (CET)

:There is many more. Actually, there are more mistakes than correct things in this article.
:Just a few examples:
:# &quot;»Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.« Mustafa Golubić&quot; - WRONG, this is a quote from the book of Rodoljub Čolaković and it is written as word of Čolaković, not Golubić.
:# &quot;Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]].{{sfn|Lazitch|Drachkovitch|1986|p=148}}&quot; - WRONG. The article that is reffered to is wrong and there are other resources that show that is absolutely wrong. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:47 (CET)
::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: I would kindly ask you to list all the errors the article has on the talk page first. The issue here is that your edits are clashing with other referenced edits, in which case no one can just &quot;blindly&quot; believe the new version. Please state the corrections you want to make with the references on the talk page and someone will review them and then integrate them into the article. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 09:59 (CET)
:::You are giving me extra work, and there is already a lot of work.
:::# His mentor was not Bukharin. Reference Ivan Očak &quot;Gorkić&quot; and a quote by the letter in 1929 in which it is said he fought with Bukharinism from the earliest stages. 
:::# There is also an explanation why Bukharin is mentioned as Gorkić's &quot;mentor&quot; because it is written even in his indictment, and the source of this rumor was his main &quot;enemy&quot; Ante Ciliga. To write that Bukharin was his collaborator means supporting the NKVD accusations, means supporting &quot;the tapestery of lies&quot; (ref: William Chase, &quot;Enemies from within&quot;)
:::# Another reason why the lies about Gorkić's various Moscow mentors (Buhkarin, Manuinlsky is mentioned, sometimes even Zinoviev) are supported until today is because Gorkić is portraited as a buerucrat in the official Yugoslav historiography and Tito's official biography (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Gužvica, &quot;Before Tito...&quot;, Bondarev, &quot;Moscow years...&quot;). His real mentor was not from Moscow, but from Yugoslavia, and is called Đuro Đaković (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Nadežda Jovanović &quot;Milan Gorkić (prilog biografiji)&quot;)
:::# Gorkić's closest collaborator in the Comintern was Dimitrov. References: Ubavka Vujošević &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;; Documents from the VII Congress of Comintern and many more
:::# Gorkić was not killed during the Purges but during the &quot;Yezhovshchina&quot;, and those two processes are not to be mixed in the contemporary historiography (Getty, &quot;Orginis of the Great Purges&quot;, Getty and Naumov &quot;Stalinist Terror, New Perspectives&quot;, Thurston &quot;Life and Terror in Stalin's Russia&quot;, Getty, Naumov &quot;The Road To Terror Stalin and the self destruction of the bolsheviks 1932-1939&quot;)
:::# He didn't support the repressions towards other people, as is suggested in the whole text. There are many letter and quotes which show a different picture, a totally different - he always defended the &quot;factionalists&quot; he beaten politically from the further inconveniences.
:::# The main rumor that he is a bureaucrat and &quot;the man from the Comintern&quot; comes already from 1928 by the &quot;factionalists&quot;, as Gorkić himself says (he is using the words &quot;rumors&quot;, words similar to word bureaucrat and the phrase &quot;the man of the Comintern&quot;) (reference: Ubavka Vujošević, &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;). These are the main points that changes the picture about Gorkić. Great historical and historiographical injustice is made towards this man: he was neglected, forgotten and presented in a diametrically opposite picture from the one that fits him and all of the &quot;sins of the generation&quot; are prescribed towards him although he is the last one that should carry them (also not my thesis but from the authors Očak &quot;Gorki...&quot;, Božidar Jakšić &quot;Izabrani spisi Milana Gorkića, Revolucija pod okriljem Kominterne&quot;, then Ubavka Vujošević and Nadežda Jovanović). There are many more points and many more quotes that I had put in the text, but you erased it (you at least own an apology for destroying this work).  Please suggest what should be the further dynamics of the work on this text... I can not write here all the changes that should be made... You should at least check every change in the future if you try to destroy someone's solid work (all the changes I made in the text you destroyed are underlined with the references, every single one).  Greetings to you, I hope we can make a good collaboration   
:::– [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:27 (CET)
::::refs for point 6: Nadežda Jovanović, Milan Gorkić (Prilog biografiji), Očak, &quot;Gorkić...&quot;  – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:35 (CET)
:::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Is this all? Or are you planning on adding additional information? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 12:52 (CET)
::::::Many more additional information is to be add... Is my last change (the one you destroyed) even saved?
::::::But let's arrange the dynamics. Let us first make most important edits... If you have so much power to decide the destiny of a man, whose destiny was already decided my small group of men that though they were Gods - then I think you should show some responsibility, right? Please don't act as a bureaucrat in the future about this matter, but show you are interested in the subject and you really follow the references I have made and will make... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 13:36 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: My man... you come here, writing in English, and are editing a well-written, referenced article claiming that it is full of wrong information, although some of them are even referenced, and are editing it. How am I supposed to know? It's &quot;your&quot; word agains the former editor's word... what do you expect me to do? I am here to assess the validity of an article based on the standards of the project, and I am not equally knowledgeable about every topic, which is natural. I am not claiming that your edits are malicious or wrong, it's just that such fundamental changes to an article's structure require a discussion or consensus, or - '''at least''' - an explanation. That is what I have asked for and I shall ask a colleague who is better versed in such topics to check over the edits. If they are valid, there won't be any issues. Also, nothing is is destroyed and I would kindly appreciate it if you lower your tone and address everyone on here with proper respect, there is no need for big words! :)
::::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Druže, bi li mogao baciti oko na ovo i vidjeti jesu li sve izmjene okej? Ovo je više tvoja tema... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: A i ti, neradniče, rekao si da si nešto skupljao za ovo pa baci oko, bit ćete pametniji od mene ovdje! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 15:13 (CET)
:::::::::Prvo, ja ne znam kojim ti jezikom govoriš i pišeš pa sam počeo na engleskom... Drugo, nije moja reč protiv ičije, nego reč referenci i istoriografije protiv nereferisanih delova (jel si ti čitao članak? ima više grešaka nego tačnosti)... Pre duguješ ti meni objašnjenje na osnovu čega brišeš referisane izmene, nego što ja tebi dugujem objašnjenja zašto ispravljam pogrešne reference ili potpuno nereferisane špekulacije (a ta sam objašnjeno svejedno dao, makar delimično)... Kao da tražiš od mene da ti dokažem da je nebo plavo jer je neko već napisao da ga vidi crveno... Dakle, cenim ovu raspravu i mislim da ćemo do nečega doći, ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja, moje reči su male za ono kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti... Zar ne? Pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 15:58 (CET)
::::::::::Pa ako sam admin i birokrat na sh.wiki i napisao sam nekih par tisuća članaka na ovom projektu... valjda znam neku varijantu srpskohrvatskog, frende? :D Dosta logičan zaključak, pogotovo ako pogledaš prvu rečenicu iznad ove tvoje koju si ostavio ovdje! :D (I ona je na hrvatskom! :D) Al' dobro, glavno da se mi razumijemo! :D
::::::::::Objašnjenje si dobio, a ostalo... &quot;Pre duguješ ti meni objašnjenje&quot; (ne, ne dugujem ja tebi ništa), &quot;ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja&quot; (fino te zamolim i instruiram što da napraviš, pozovem kolege da pregledaju... to je ton s visoka?), &quot;kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti&quot; (ha? :D)... dakle, ponavljam, molit ću te lijepo da smiriš ton, da se ophodiš prema meni i svima ostalima korektno i da ne dižeš tenzije. Članak će se popraviti ako za to postoji volja sa svih strana, a sa moje (a siguran sam i s one kolega koje sam pingao) sigurno postoji. Ako postoji i s tvoje, nema apsolutno nikakvih problema, ne trebamo se više uopće prepirati ovdje i možemo sačekati da @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i/ili @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] prelete preko tvojih izmjena i ako ni oni nemaju nikakvih prigovora - sve riješeno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:04 (CET)
:::::::::::Taman sam pomislio da smo stigli do nečega, međutim pokazao si aroganciju i šarlatantvo (kad krene samohvalisanje umesto argumentacije, jasne su stvari) - zbog čega sam izgubio svako poverenje u tebe. 
:::::::::::Čekamo onda @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]... Ali pitanje je: zašto ih čekamo pod tvojim a ne pod mojim izmenama? Nema nikakvog drugog obrazloženja, osim tvoje arbitrarnosti... 
:::::::::::Eto, pozdrav – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 16:52 (CET)
::::::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Zašto vi ljudi nikada ne možete samo prihvatiti ruku i nastaviti dalje bez komentara? :) Ali dobro, sad kad sam već jasno arogantan i šarlatan, onda te formalno upozoravam da je ovo posljednji put da ću tolerirati tvoje pasivno-agresivne, bezobrazne i uvredljive komentare. Ovo smatraj '''formalnom opomenom''', arogantnom ili ne. Ukoliko se odlučiš oglušiti na to, bit ću prisiljen primijeniti neke druge mjere. 
::::::::::::Što se tiče odgovora na tvoje pitanje - u slučaju spora, članak se vraća na posljednju stabilnu verziju prije spornih izmjena. Takva je praksa. Članak je dostupan ovdje (iako sam ja mislio da ga staviš na SRZ samog članka, ne na moju SRZ, al' dobro, nije problem) i kolege mogu procijeniti o čemu se radi. Ponavljam, ako oni - koji imaju više znanja na ovom polju od mene - procijene da su sve izmjene okej, izmjene će biti unesene u članak i to je to. Ugodan dan! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:57 (CET)
:::::::::::::&quot;Ti, čoveče&quot; (evo ga još jedan Bog, koji se obraća &quot;ljudima&quot;) - nećeš me ućutkati naravno praznim administrativnim pretnjama. Nikakva agresija niti nepristojnost sa moje strane ne postoji. Uhvaćen si u laži, tj. u nekorektnom i antinaučnom odnosu, jasno je da ti ne preostaje ništa drugo nego da pretiš. Sramotno. Pozdrav, prijatan dan – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:03 (CET)
::::::::::::::P.S. Ne znam šta je SRZ i voleo bih neke upute ako su moguće za SRZ na članak... Još jedni pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:08 (CET)


Poštovani kolega Savez rada,

Ja ne bih ulazio u vašu raspravom s kolegom Poe, jer zapravo ne bih znao ni što reći. No, pregledao sam sve vaše izmjene u članku o [[Milan Gorkić|Milanu Gorkiću]], pa iz moga skromnog gledišta mislim: 

::a) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – lijepo, ali ovdje bi bilo dobro dodat izvor;

::b) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – nepravila na razini metodologije. Imamo naizgled dva izvora koja su u skobu (Lazitch&amp;Drachkovitch protiv &quot;93_7.pdf&quot;). Kao prvo, biblioteka znaci.org je odličan izbor vrlo dobrih izvora, ali ne čini po sebi valjan izvor. Tekst koji citirate nema naslova, ne znam gdje je objavljen, tko ga je napisao, koje godine. Ne zaboravite da i u Boleian Library u Oxfordu možete naći trash knjigu s namjernim historijskim falsifikatima u njoj. Kako? Pa jednostavno, unio ju neka megalomanska budala, koja je knjigu prethodno isprintala u zamoizdanju i svašta nabubala u njoj. I jednog dana posložila svoj rad pored ostalih knjiga. Više sam puta osobno izbrisao dobre doprinose na sh.wikipediji iz razloga što nemaju izvora ili je izvor loše postavljen. Ako pišeš ozbiljno, tvoja je dužnost da dosljedno citiraš izvor. Drugo: ovdje problem je &quot;Buharinova podrška&quot;. Nisam poznavalac teme, ali ako dva izvora tvrde različito, dobra praksa je citirat skromniju verziju istine, podržat ju s izovorom, pa u &lt;u&gt;Napomenama&lt;/u&gt; dodati verziju beta iste priče i navesti izvore.

::c) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558496 ova izmjena] – ne brisati referencirane rečenice, jer 1) tko ste vi da odlučujete to? Imate li katedru u historiografiji u nekome uvaženom institutu? Jeste li objavili ikakvo znanstveno istraživanje po temi? Molim vas… To, od moje strane, a zapravo ste započeli edit war s korisnikom koji je sastavio tekst koji ste obrisali. S time, ne kažem da nemate pravo što se protivite rečenici ili što biste ju izbrisali, nego upućejem vas na činjenicu da tamo gdje je tekst podržan s izvorima, tu je bolje biti za trun oprezniji; 

::d) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558497 ova izmjena] – vidi gornji komentar a);
 
::e) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558499 ova izmjena] – forma je okej, ali sumnjiva mi je rečenica &quot;Gorkić je jedna od '''retkih''' žrtava represija koja je rehabilitovana&quot;. Rehabilitacijâ je bilo pa mogao bih citirat više imena. Ovdje je riječ o aproksimativnoj procjeni. Iz historiografske literature, subjektivne procjene autora su vrlo zanimljive, ali treba ih uvijek odvagati, pa makar to pisao Arnold Toynbee.

::f) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558513 ova izmjena] – slažem se, preciznija je;

::g) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558514 ova izmjena] – slažem se. Taj je citat zabilježio korisnik @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7632246 ovoj izmjeni]. Mladifilozof je inače vrlo marljiv pisac wiki-članaka i dobro upućen u temu. Mislim da se radi o običnoj obmani, no, ako je za njega atribucija citata točna, onda postoji neki razlog. Možete ga izravno kontaktirat i pitati ga; 

::h) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558516 ova izmjena] – da, okej. Nemojte zaboraviti izvore, uvijek je bolje s izvorima tamo gdje se spominju treće osobe (Đaković) ili neke značajne uloge; 

::i) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558517 ova izmjena] – okej, ali ja ne bih tako lako škarama po citatu…;

::j) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558518 ova izmjena] – da, odlično. Ipak: zašto brisati Štajnera? Je li vam on antipatičan?

::k) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558520 ova izmjena] – odlično;

::l) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558521 ova izmjena] – da i ne... Ne slažem se kada prepravljate riječi u citiranome tekstu. Citirani tekst izveden iz tiskane knjige kaže ili a ili b, nije wikipedija pa se prepravljalo dok čitalac čita; 

Toliko od mene. Dodatno, pripazite na agresivne razmjene, po mome iskustvu one skoro nikada ne donose dobre rezultate na wikipediji, nego samo kafansku atmosferu gdje ljudi psuju kevu jedan drugom radi stvari koji se dešavaju mimo/daleko/pored njihovih života. Uljudnim razgovorom se ide puno dalje. Ako vam treba pomoći, samo recite, tu smo. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:31 (CET)

:Dragi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
:Hvala vam na odgovorima. 
:# &quot;Lazitch&amp;Drachkovitch&quot; je potpuno nelegitiman izvor za tu informaciju, konkretno u delu o Gorkiću postoje najmanje 3, 4 očigledne greške i taj izvor je diskreditovan (netačne su godine, kao i brojni podaci koje su kasniji istoričari otkrili)... Izvor o Buharinu je očigledno neozbiljan (i dolazi od Ante Cilige) i zapravo se namerno provlači po hodnicima istorije... Svako ozbiljno istraživanje pokazuje da je u pitanju podmetačina. Gorkić se možda znao sa Buharinom 1928 (ili 1926, kako opet kaže Ž. Pavlović) godine ali je već od 1929 protiv njegove politike i 1932. Buharin nije mogao da ga &quot;postavi&quot; ni na šta a kamoli da mu bude mentor (inače Buharin tada više nema moć da ni u SSSR postavi domara biblioteke a kamoli da komanduje po Kominterni)
:# Štajnera treba izbaciti jer laže kao pas i dodvorava se Titu.
:# ...
:Međutim, dok ne objavim rad o tome zaista ostaje moja reč protiv nečije druge. Ja sam se malo zaleteo, i to sam rekao i kolegi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]... Voleo bih da povučem sve predloge za sada i onda da ih spakujemo kasnije skupa na mnogo kvalitetniji način... 
:Da li se slažete sa tim? Ne bih voleo da za sada ubacujemo nikakve nove izvore i reference niti bilo kakve teze, ništa, ni one izmene koje ste podržali ni one koje niste. Ja ću uskoro objaviti jedan naučni istoriografski rad na ovu temu i onda će nam sve biti mnogo lakše. Voleo bih da me podržite u tome i da povučemo za sada sve ove predloge jer mogu da unesu zabunu i da naštete i samom radu i samom wiki članku.
:Sa kolegom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] nije bilo nikakve kafanske rasprave niti ružnih reči, več žustrog intelektulanog obračuna i borbe za nauku, čemu svaki galileovac može samo da aplaudira. Ne mogu da uputim izvinjenje jer kolegi Edgaru nisam ništa niti ružno rekao niti ružno poželeo, ali mogu da izrazim žaljenje zbog bezveznih nesporazuma koje zaista, kao što vidimo, možemo lepše rešavati i za to preuzimam deo odgovornosti na sebe. Ali tražim i malo razumevanja, jer se bavimo temom jedne sudbine nad kojom je izvršena nepravda i za koju očigledno nije dovoljno samo napisati istinu nego se za nju i noktima i zubima boriti.
:Hvala vam @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] na vašem izdvojenom vremenu i strpljenju i nadam se da ćemo uspostaviti korektnu i prijateljsku saradnju. Živeli – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:49 (CET)
::P.S. Niste baš najbolje pogledali ispravke citata, na primer... Trenutni citati su iškarani makazama a neki su i netačni, ja sam ih sve ispravno popravio (samo jedan sam skratio, ali zato što je nekorektno izvađen iz konteksta... nastavak tog citata bi onda doneo druga značenja, ali bi bio predug, pa sam ga onda u stvari skratio da bih malo rešio taj problem)... To su sada sve nebitni komentari jer mislim i predlažem da za sada sve ove izmene treba povući i spremiti ih bolje, ali morao sam da odgovorim iz neke intelektualne sujete... Još jedan pozdrav (nemojte prenebenuti prethodnu, mnogo važniju poruku... Ovo je samo jedan P.S.) – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:54 (CET)
:::P.S.P.S. Dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] moram da Vam kažem da su vaši komentari dosta mršavi.. Takođe, imate ideju da baratate istoriografskom naukom a u stvari nastupate prilično amaterski (hvala vam na pokušajima istoriografskih lekcija, ali to je zaista smešan pokušaj, bez uvrede)... Dalje, niste pregledali ceo moj predlog i celom ste pitanju posvetili jako malo vremena, što je očigledno... Dalje, na nekim mestima nema referenci (npr na fotografiji Dimitrova) jer to nisam znao tehnički da izvedem (odličan je wiki interfejs, ali ne snalazim se uvek)...
:::Ovo sam morao da napomenem radi naučne istine, ali još jednom insistiram da se sve moje izmene za sada povuku i ne koriste, da bismo onda ovom pitanju pristupili temeljnije u jednom boljem trenutku... Pozdavljam još jednom srdačno – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 23:03 (CET)

{{Reflist-talk}}


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], mislim da znam o čemu pričam u svojim natuknicama a ipak poštujem i vaše mišljenje. Englezi kažu ''opinions: everybody's got one''.
:::Ne slažem se s vama kada me uslovljavate &quot;amaterom&quot; ali dobro... poznajem taj tip rasprava, naše kolumne su prepune kafansko-književnih priča, od Milana Rakića (i prije) pa do Svetislava Basare.
:::Ne slažem se s vama kada kažete &quot;radi naučne istine&quot; jer to podrazumijeva da ju vi imate na dlanu. U cijelini. A ako ju imate, onda dozvolite da vam iskažem moje najiskrenije iznenađenje: AMA STVARNO ?!?!
:::Ne slažem se kada kažete da Štajner &quot;laže kao pas&quot; jer to podrazumijeva vašu pristranost. Nemojte zaboraviti da i besprijekorna znanstvena remek-djela kroz vrijeme pokazuju svoju točku gledišta, iako su sve činjenice točne i pravilno postavljene.
:::Stoga, ipak cijenim vaš strastven rad. Mislim da tu ima iskrenog truda. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:20 (CET)

== Nerealan odnos prema članku o Milanu Gorkiću ==

Da probamo skroz kulturno @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]... Edgar je ponovo jednim klikom promenio sve moje izmene, u koje sam uložio puno truda. Ja nisam uopšte dirao stari članak (osim dve tri uglavnom sitne činjenice koje sam vrlo uverljivo potkrepio). Ubacio sam puno infomracija i sve ih bogato potkrepio referencama. Uglavnom je u pitanju puno citata, fotografija Gorkića iz mladosti, itd, nešto što bi svaki pravi admin wikipedije samo poželeo. Svaka izmena je apsolutno naučno ispravna i detaljno potkrepljena referencama i apsolutno je nedopustivo da se ijedna obriše a kamoli sve, jednim jedinim klikom (što znači da ih Edgar nije čak ni proverio).

Molim Vas @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da ovoga puta dobro proverite sve moje izmene jer ovo prevazilazi svaku meru. Da li ćete me optužiti da sam nevaspitan ako ustvrdim da je već sada ovakvo delovanje definitivno upereno protiv svakog principa slobode enciklopedije Wikipedija? – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:20 (CET)

:@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Ponavljam, lijepo je dogovoreno da će sve izmjene ići na [[Razgovor:Milan Gorkić|ovom mjestu]] prije nego će biti uvrštene u članak. Pobogu. Dakle, uzmi tekst, napravi sve izmjene kao da želiš urediti članak, to će se pregledati i '''kad se pregleda, ako je sve u redu''', izmjene će biti uvrštene. Ne razumijem koliko je ovo nejasno. Izmjene nisu izbrisane, one su u povijesti i mogu se isto tako jednim klikom vratiti. Ono što mi se ne sviđa jest kontradikcija: s jedne strane moliš da sve zanemarimo, da ti damo vremena da nešto napraviš, onda odjednom nasumično kreneš i ponovo drndaš po članku bez ikakvog čekanja. Dogovori se. Ako želiš uređivati članak: gore ti je poveznica, tu ga uređuj kao da je tamo i kad završiš, javi, netko će pregledati izmjene i to ćemo uvrstiti u članak bez problema. Ako želiš čekati, to je isto okej, ali onda se toga drži. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:25 (CET)
::U redu, ja bih uneo još jednu izmenu ali sada si me sprečio jer si mi pobrisao sve reference koje sam uneo... 
::Molim vas @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da dobro proverite svaku izmenu... Svaka je apsolutno potkrepljena... Nemate prava nijednu da odbacite... 
::Ako postoji neka rasprava o ovoj ili onoj izmeni (na primer, u jednoj izmeni citirao sam izvor koji direktno diskredituje prethodno citirani izvor, kao izvor koji je neadekvatan za korišćenje detalja o pojedienim biografijma, a onda dodao još pregršt izvora koji na indirektan način diskredituju taj izvor... Ako npr. smatrate da u istoriografiji odbačeni izvor ipak treba da se koristi, onda treba da vidimo kako da ubacimo i moje informacije, a ne samo da odbacimo moje informacije, koje su solidnije i jače... Dakle ili solidnije i jače informacije treba da preovladaju, ili ako imamo na Wikipediji ljude koji ipak drže i do netačnih informacija, onda bi trebalo makar imati u vidu i jednu i drugu informaciju, u tom smislu je realno očekivati od vas da to inkorporirate, ali ako ste uporni da mi dajete još dodatnog posla, onda me uputite na koji način da uvrstim svoju informaciju a da ni slučajno ne diram dokazano pogrešnu)...
::Koliko sam izbrojao, uneo sam 30 izmena, pri kojoj u nijednoj (osim ove jedne koje sam napomenuo), ne može biti nikakvog spora i one sve moraju biti integrisane (kao što mora i ta jedna koju sam posebno napomenuo, osim što ćete vi kao gospodari sudbina da odlučite na koji će se način integrisati)...
::P.S. Edgar, ja nisam nasumično ništa opet krenuo da radim a naročito ne da &quot;drndam&quot; (da li je ovo prikladan rečnik? pritom znamo ko drnda a ko ozbiljno pristupa ovom članku) nego sam shvatio da je nužno doraditi tekst u njegovim ključnim elementima jer i Wikipedija isto tako pravi istorijski narativ koji utiče i na samu istoriografiju. Te glavne izmene ne moraju da se odražavaju na širi istoriografski rad koji o tome pripremam... U svakom slučaju, iako deluje zbunjujuće, nije u pitanju kontradikcija, ali u svakom slučaju se zahvaljujem na razumevanju u tom smislu. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:42 (CET)
:::Ovako, frende, sam si se predstavio kao režiser, dakle ne historičar. Ovo što ti trenutno činiš predstavlja originalno istraživanje, što je na Wikipediji '''strogo zabranjeno''' ([[w:en:Wikipedia:No original research|vidi ovdje]]), ali toleriramo ti i to. Ja ću ti sada na linkanu stranicu za razgovor članka zalijepiti tvoju zadnju verziju i tu uređuj. Kad završiš s uređivanjem, obavijesti nas pa ćemo pregledati i to je to. Kao što sam ti rekao, nemam ni vremena ni volje raspravljati se s tobom, a posebice ne svaki put isto. Tu radi i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:54 (CET)
::::Ti se prijatelju nisi niti predstavio, znači trenutno nisi ni istraživač nego niko. Potpuno je nerealno da me ovako ad hominem predstavljaš i zloupotrebljavaš moje privatne informacije, to bi trebalo da je '''strogo zabranjeno'''. U mom članku '''NEMA nikakvog ORIGINAL RESEARCH-A''' nego '''isključivo referenci na objavljene radove'''. Bukavalno trošiš vreme da se blamiraš umesto da ga trošiš na ono za šta si angažovan na Wikipediji a to je da odgovorno održavaš stranice i proveravaš članke. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:18 (CET)
:::::Piše ti gore, ja sam Edgar Allan Poe! :D Ostalo smo si sve rekli, dobio si tekst, dobio si upute tako da - smatram ovo završenim razgovorom, barem na ovom mjestu. O članku ćemo na za to prikladnom mjestu :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 14:24 (CET)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] slažem se i drago mi je da si se otarasio suvišnih komentara koji sprečavaju fokusiranje na članak... 
::::Video sam da si okačio tamo članak, i odgovorio... Samo da vas obavestim ovde, da tamo ne pravim dodatne poruke i dekoncentraciju @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: nažalost nisam tehnički potkovan da tamo dalje nastavljam da ispravljam članak u kodu (možda i jesam, ali ko će sad i to)... Neka bude ovako, vi već sad možete da krenete da evaluirate članak, a ja sam pripremio još dve, tri izmene koje ćemo kasnije inkorporirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:28 (CET)


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], 
:::Možda sva ova naša priča je postala napeta oko nečega što nebi trebalo. Uostalom, mogli bismo i cijeli članak o Gorkiću izmijeniti i svesti na pet rečenica i ostao bi minimalan ali ipak enciklopedičan članak. Iz toga razloga, napravio sam ogranak na vašoj stranici na kojem možete nastaviti vaš rad i nitko vam neće ometati. Istovremeno sam zaključao na duže vrijeme glavni članak o Gorkiću tako da bismo izbjegli nepotrebne sporove. Moj prijedlog je da nastavite svojim radom na spomenutoj stranici (dakle: [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|ovdje]]) te kada ga budete dovršili moći ćemo ga ispitati i objaviti. Moj savjet je da dodate izvore gdje god je to potrebno, te iskoristite stranicu za razgovor istog prostora ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada/Milan Gorkić|ovu]]) da biste objasnili detaljno neke pasuse i svoje odluke. To će podržati i uvažiti vaš rad. 
:::S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:02 (CET)
::::Hvala na odgovoru @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], i hvala ne celoj postavci... 
::::Ima još prostora da se članak popravi, čak i u ovom formatu (koji je neka rasprava starog i novog članka, i time ima neki svoj poseban okvir i dinamiku, u nekom vidu ograničen, a u nekom vidu možda otvori neki pravac koji bez toga ne bi, jer uopšte sva je nauka jedna velika rasprava starog i novog)...
::::Pozdrav, javiću kad mislim da je novi članak dobro uokviren i sveden i da se može bez muke evaluirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. marta 2026. u 05:55 (CET)
:::::Poštovani i dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]],
:::::Po dogovoru, ja sam na [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|'''ovom linku''']] uneo izmene u članak koji je predmet naše obrade, i mogu da zaključim da su one finalne. 
:::::[[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|Ovaj link]] je, kako je na jednom mestu zabeležio @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], trajaće do 01.06.2026, dakle još nešto više od 20 dana, što je mislim sasvim dovoljno za vašu evaluaciju... Molim vas da se prema njoj ponesete krajnje odgovorno i da joj pristupite vrlo skoncentrisano. 
:::::Siguran sam da ćete tada uvideti da sam pri finalnim izmenama ispoštovao doslovno sva vaša upustva... Niti jedna reč ili rečenica iz starog članka, osim možda jedna ili dve za koju je to bilo nužno, nije izmenjena. Oni netačni podaci ili tendenciozna tumačenja su jednostavno dopunjena valjanim citatima i podacima... Od izuzetaka možemo navesti primer da je izmenjeno da je Gorkić ubijen kao &quot;gestapovski špijun&quot;, što je u starom članku izneseno u samom uvodu kao nekakav fakt, a što je bez ikakvog uporišta - budući da za takvu optužbu ne postoje valjani izvori, a istovremeno u literaturi se provlače optužbe i da je bio (pre svega) engleski, zatim jugoslovenski i svačiji drugi špijun, te da na kraju uopšte i nije bio nikakav špijun - te pa bi dopuna takve informacije izgubila smisao, a taj je deo rečenice zamenjen prosto u to da je ubijen kao apstraktni &quot;neprijatelj naroda&quot; (što je i zvanična optužba, potkrepljena primarnim izvorima). Takođe su izmenjeni neki neverovatno netačni biografski podaci o poreklu njegove porodice, profesiji njegovog oca itd. Osim tih, doslovno nijedna druga reč ili rečenica iz starog članka uslovno rečeno nije ni taktnuta, već su netačnosti i tendencioznosti prosto nadopunjeni tako da stvore celovitiju sliku... Takođe je zamenjena i naslovna fotografija, a unete su i neke nove...
:::::P.S. Dragi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] uneo sam jednu izmenu na tvoju stranicu, u ovom delu rasprave, tj. izbrisao sam jedan davni copy-paste predlog članka koji je prosto rušio preglednost cele rasprave i koji je suvišan ako imamo u vidu novi link... 
:::::P.S.P.S. Savetujem i da bacite oko na vrlo uspešnu saradnju koju sam u vezi [[:hr:Josip_Čižinski|biografije Milana Gorkića]] uspostavio sa adminima hr.wikipedije... Takva uspešna saradnja i sa adminima sh.wikipedije je nužna kako bi se nastavio Wiki rad na naučno istoriografskoj formulaciji Gorkićeve biografije, a u ostalom i započelo sa intervencijama i na ostalim wikipedijama, poput en.wikipedije, sr.wikipedije itd, koje bi bile nesolidne bez sh.wikipedije kao stožera.
:::::Srdačni pozdravi i nadam se da ćemo ovaj put uspostaviti besprekornu saradnju, jer nema nikakvog razloga da bude drugačije. K.R. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:44 (CEST)

== Stranica Aleksa Đukanović  ==

Zašto si obrisao stranicu Aleksa Đukanović? Srpsko-hrvatska Vikipedija je toliko siromašna, između ostalog, zahvaljujući i tebi, bez relevantnih članaka, sa siromašnim fondom. Vrati stranicu koju si obrisao jer ne postoji nijedan razlog da je obrišeš. Ne može biti promocija nešto što govori o autoru koji piše na bshc jeziku i koji je objavio 20 knjiga. Ti ili ne poznaješ dovoljno kulturu ovog prostora ili si jasno zlonamjeran pa brišeš sve što nije po volji nacionalističkih krugova koji vladaju ovim prostorima. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 15:39 (CEST)

:@[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]: [[Wikipedija:Administratorska tabla]] - ovdje možeš uložiti prigovor i tražiti vraćanje članka. Zdravoseljački komentari me ne zanimaju, nemam energije više. Kako kaže Jasmin, ''Umoran, umoran sam prijatelju, umoran...'' :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2026. u 15:42 (CEST)
::onaj tko je ''umoran i nema energije'' treba da se spremati na ''dalek put''... a ne da se miješa i uništava ono što ne razume... Briši članke o wc školjkama a ne o relevantnim imenima ovog prostora. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 16:09 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Srpskohrvatski / српскохрватски ==

Hello. I'm looking for Serbo-Croatian translation of descriptions of a few items for Wikidata. Would you help? – [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21. maja 2026. u 20:37 (CEST)

:@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I might, depending on the topic and my knowledge of it. Which items are we talking about? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. maja 2026. u 22:58 (CEST)
:: I'm looking for translations of:
::: &quot;studio album by Basshunter&quot;
::: &quot;compilation album by Basshunter&quot;
::: &quot;song by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;single by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;promotional single by Basshunter&quot;
::: &quot;music video by Basshunter&quot;
::: &quot;lyric video by Basshunter&quot;
::: &quot;Basshunter discography&quot;
::: &quot;Basshunter videography&quot;
:::: [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 13:22 (CEST)
:::&quot;studijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;kompilacijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;pjesma koju izvode Käärijä i Basshunter&quot;
:::&quot;singl Käärije i Basshuntera&quot;
:::&quot;promotivni singl Basshuntera&quot;
:::&quot;spot Basshuntera&quot;
:::&quot;spot s tekstom Basshuntera&quot;
:::&quot;diskografija Basshuntera&quot;
:::&quot;videografija Basshuntera&quot;
:::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I hope this helps. If this is for a WikiData description, it is completely fine. If you're talking about specific links for this Wikipedia, then we have some local rules to apply, so if you need those titles as well, just tell me. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 13:46 (CEST)
:::: Thanks a lot. It would be Latin version for sh-latn. Are you able to do also Cyrylic version for sh-cyrl? The main sh use Latin script after sh-latn opposite to sr (Serbian), which use Cyrylic script after sr-cyrl? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 17:39 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: You're welcome; here is the cyr version (in accordance with Serbian otrography):
:::::&quot;студијски албум Бејсхантера&quot;
:::::&quot;компилацијски албум Бејсхантера&quot;
:::::&quot;песма коју изводе Керије и Бејсхантер&quot;
:::::&quot;сингл Керије и Бејсхантера&quot;
:::::&quot;промотивни сингл Бејсхантера&quot;
:::::&quot;спот Бејсхантера&quot;
:::::&quot;спот с текстом Бејсхантера&quot;
:::::&quot;дискографија Бејсхантера&quot;
:::::&quot;видеографија Бејсхантера&quot; – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 17:47 (CEST)
:::::: sh, sh-latn and sh-cyrl added. Are you also able to make standard, Latin and Cyrylic Serbian, are they all the same or you are uncertain? As I understood it's kinda like Serbo-Croatian is equivalent of international English while Croatian is equivalent of American English and Serbian is equivalent of British English and both are the same languages just Croatian and Serbian are more different? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 18:34 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: The Serbian is the same as the cyr version above, as for the standard Serbian latin ortography, here it is:
:::::::&quot;studijski album Bejshantera&quot;
:::::::&quot;kompilacijski album Bejshantera&quot;
:::::::&quot;pesma koju izvode Kerije i Bejshanter&quot;
:::::::&quot;singl Kerije i Bejshantera&quot;
:::::::&quot;promotivni singl Bejshantera&quot;
:::::::&quot;spot Bejshantera&quot;
:::::::&quot;spot s tekstom Bejshantera&quot;
:::::::&quot;diskografija Bejshantera&quot;
:::::::&quot;videografija Bejshantera&quot; – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 18:36 (CEST)
:::::::: Thanks. All added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 20:23 (CEST)

== Brisanje stranice ==

Pokušavao sam da nađem, ali nigdje nisam našao nikakvo objašnjenje zašto mi je stranica koju sam juče kreirao obrisana, pozdrav. – [[Korisnik:Zoyzee|Zoyzee]] ([[Razgovor s korisnikom:Zoyzee|razgovor]]) 26. maja 2026. u 08:23 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|500px]]&lt;/div&gt;

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Betty2407@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist2&amp;oldid=30642952 --&gt;

== Nova spomenica! ==

{| style=&quot;background-color: var(--background-color-success-subtle, #fdffe7); border: 1px solid var(--border-color-success, #fceb92); color: var(--color-base, #202122);&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[Datoteka:CEE Spring 2026 Blue Barnstar.svg|100px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; | '''Zvjezdica CEE Proljeća 2026.'''
|-
|style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; | Dragi kolega Edgar Allan Poe, ovom spomenicom ti želim zahvaliti na učešću u akciji i takmičenju [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće 2026.]] i čestitati na ostvarenom rezultatu. S više od 500 kilobajta doprinesenog teksta ostvario si uvjerljivo najbolji rezultat i zauzeo prvo mjesto na ljestvici. Tvoj je rad bio važan dio uspjeha ove akcije na srpskohrvatskoj Wikipediji. Čestitam ti od srca i nadam se još mnogim ovakvim takmičenjima i zajedničkim akcijama! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 16. juna 2026. u 22:48 (CEST)
|}

: &lt;nowiki&gt;:&lt;/nowiki&gt;') – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. juna 2026. u 01:32 (CEST)

== York / Jork ==
E zdravo Edgare! Vidim da si zamenio razvrstavanja što bi i trebalo da bude, nego je mene zbunilo što ima dole još jedna odrednica koja se zove [[Jork (Nemačka)]] pa nisam znao da li da je objedinim u [[York (razvrstavanje)]]. Šta misliš? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 25. juna 2026. u 13:40 (CEST)

:@[[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]]: Aha, u tome je stvar. Mislim da ne treba. To je &quot;Jork&quot;, ono treba ići ili u &quot;Jork (razvrstavanje)&quot; kao posebno (ali mislim da za to nema potrebe jer ih nema toliko) ili nigdje; jer čudno je, ipak, da u &quot;York&quot; stoji &quot;Jork&quot;... nekoga može zbuniti :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 25. juna 2026. u 13:49 (CEST)
{{ping|Edgar Allan Poe}} Ma da, to je to, hvala! – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 25. juna 2026. u 13:51 (CEST)

==NGE==
Hi. Sorry for this, but I dunno how to solve this otherwise. Years ago, IIRC, you edited the Neon Genesis Evangelion Feautred Article. Now, since it's a FA, I don't want to edit something without knowing the language. In the NGE article, I edited one passage, which is &quot;Prema Annu, Rei je šizofren lik[71] te predstavlja nesvjesno u Shinjiju,[61] a Kaworu je njegova jungovska sjena&quot; here on sh.wiki. I translated this again as &quot;According to Anno himself, his original plan envisioned Rei as a schizophrenic character[86][87] and the &quot;unconscious Shinji&quot;. Basically, Anno is technically talking about ''his original plans'', and he says ''unconscious Shinji'', not ''Shinji's unconscious''. Also, my translation of the last passage about Kaworu is technically correct, but it can be misunderstood—and unfortunately some people have misunderstood it, assuming that I mistranslated it, UGH. It would be better to clarify that Kaworu is Anno's Jungian shadow, not Shinji's (his=Anno's shadow). Strictly speaking, that's what I've always meant, but some users objected because the pronoun &quot;his&quot; could be interpreted ambiguously. Can you edit this for me on sh.wiki? Thanks, and nice summer to you, dude! So sorry for this!– [[Korisnik:TeenAngels1234|TeenAngels1234]] ([[Razgovor s korisnikom:TeenAngels1234|razgovor]]) 7. augusta 2026. u 15:49 (CEST)

:@[[Korisnik:TeenAngels1234|TeenAngels1234]]: Hello! I think I've made the distinction clear(er) now. Could you please check and tell me if anything else needs editing? Sorry for the late reply, and do not worry - it's a pleasure. Have a great summer as well! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. augusta 2026. u 19:23 (CEST)

== [[La Villa de los Santos]] ==

Hi! Sorry, I don't speak BCMS, just came randomly across this as I was cleaning up after a vandal who reverted edits of you. Maybe you could take another look at [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=La_Villa_de_los_Santos&amp;diff=prev&amp;oldid=42683990]? 109.6 seems correct to me (7991/72.9 = 109.6). Thanks! – [[Korisnik:Icodense|Icodense]] ([[Razgovor s korisnikom:Icodense|razgovor]]) 8. septembra 2026. u 23:41 (CEST)

:@[[Korisnik:Icodense|Icodense]]: Yes, thank you very much; that was a typo! Also, thank you for the reverts! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. septembra 2026. u 23:54 (CEST)

==  hvala ==
pojma nemam  zašto mi uporno brišeš  objave 

dodatak na kvadrat  i presjek 2 prave.... . Sve  što sam objavila ima  i na drugim  wikipedijama engleska   ukrajinska španska ....   a dozvoljeno je prevoditi sa drugih

To   što nema izvora  nisam ja kriva što se njihovi izvori nemogu otvoriti

hvala na podršci – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 18. septembra 2026. u 07:37 (CEST)

== Igralište ==
poz     imala sam o  objavljeno  o kocki na igralištu.Nešto sam  pogrešno uradila i pokušala sam vratiti  u međuvremenu si mi izbrisao – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 28. septembra 2026. u 17:13 (CEST)

:[[Korisnica:Ptica soko/igralište]]. Hajde malo smirenije i pozornije samo prati to, sve već postoji, nema potrebe za ostvaranjem i stvaranjem 300 novih stranica. Polako :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 28. septembra 2026. u 17:22 (CEST)</text>
      <sha1>50kn314i38mahxfbjytyg32o7rrlbgn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695766</id>
      <parentid>42695750</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:39:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <comment>/* Igralište */ odgovor</comment>
      <origin>42695766</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68340" sha1="54l4dteojrbu43vta7cqr6op93aqzj3" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

{{Arhive|auto=short}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Pitanje vezano za brisanje strancice ==

Pozdrav,

Imam pitanje u vezi tvoje odluke da obrišeš stranicu koju je moj rođak postavio još 2008. godine. Stranica je bila posvećena njegovom životu, radu i značaju za Grad Gračanicu, kao i njegovom angažmanu u otporu tokom rata u Bosni 1992. godine. Nedavno sam ažurirao stranicu sa novim informacijama koje, vjerujem, nisu samo tačne, već i značajne.

Moj rođak je bio pjesnik i bitna figura u ovom regionu, čiji je rad i doprinos prepoznat u kulturnim krugovima. A to što je učinio tokom rata svakako zaslužuje da bude dokumentovano.

Razumijem da postoje pravila na Wikipediji, ali ako su informacije bile tačne i relevantne, teško mi je da shvatim zašto je stranica obrisana. Stoga, tražim da se stranica vrati sa svim sadržajem, uključujući ažurirane informacije. Ako imaš neki specifičan razlog zašto si odlučio ovako, molim te da to objasniš.

Takođe, zahtjevam kopiju zadnje verzije stranice u PDFu.

Hvala unaprijed,

Pozdrav, – [[Korisnik:Semir Omerdic|Semir Omerdic]] ([[Razgovor s korisnikom:Semir Omerdic|razgovor]]) 28. decembra 2025. u 12:48 (CET)

== Uklonjena stranica ==

Zdravo Edgar Allan Poe,

Kao član rock grupe Kongres iz Sarajeva pokušao sam da prevedem već postojeću stranicu na engleskom jeziku, ali više da ispravim neke greške sa te stranice i da dodam neke važne stvari iz biografije Kongresa. Međutim vidio sam da je stranica uklonjena. Poruka je sljedeća:

Ova stranica ne postoji. Ispod je prikazan dnevnik brisanja, zaštite i premještanja stranice.

* [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=39660210 29. decembra 2025. u 13:48] [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;bdi&gt;Edgar Allan Poe&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Edgar Allan Poe|doprinosi]] briše stranicu [[Korisnik:Kongres Sarajevo/Kongres (rock grupa)]]&lt;nowiki&gt; (stranica za testiranje: sadržaj je bio: »{{Infokutija muzičar|origin=&lt;/nowiki&gt;[[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]&lt;nowiki&gt;|žanr={{hlist|&lt;/nowiki&gt;[[Novi val]]|[[rock and roll]]&lt;nowiki&gt;}}|ime=Kongres|Slika=Kongres_1982.jpg|opis_slike=Kongres 1982. S lijeva na desno: Leka, Mahir i Aljoša|Period_aktivnosti=1982. - 1985.|mjesto=Sarajevo|Diskografska_kuća=&lt;/nowiki&gt;[[Diskoton]]|bivši_član_grupe=|bivši...«; jedini doprinos dao/dala je [[Posebno:Doprinosi/Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[User talk:Kongres Sar...)   ([[Posebno:Zahvale/Log/39660210|zahvali]])

Pošto mi je ovo prva stranica koju sam pravio na Wikipediji zamolio bih te da mi objasniš i pomogneš. Da li je stranica uklonjena jer zapravo i nije prevod nego dosta drugačiji tekst? Da li da stranicu objavim kao novu, a ne kao prevod?

Hvala na pomoći.

Dado - Kongres – [[Korisnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[Razgovor s korisnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]]) 31. decembra 2025. u 01:05 (CET)

== Ublažavanje? :) ==
Ne budi smiješan. Znam iz prve ruke što je bilo jer sam u Teheranu. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 02:46 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: A jebiga, frende, znam i ja iz prve ruke koji naš političar ima vanbračno dijete s ljubavnicom, al' džabe mi to xD Enciklopedija smo, znaš da su izvori biti, a ''as far as sources are concerned'', CNN je prilično vjerodostojan. Mislim da s ovom formulacijom nije sada ništa problematično... :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 02:49 (CET)

::Nije u pitanju lično, subjektivno svjedočanstvo. Medije nemaju samo SAD i EU, nego i ostatak svijeta, a koliko vidim posljednjih dana malo tko u našoj regiji ili svijetu prihvaća zapadne interpretacije događaja. Npr. meni ovdje otvara i CNN i RT, što u Europi nije moguće, pa se tako može oslanjati isključivo na prvi. Podsjeća me na dražesna vremena poput kasne 1944. kada su Nijemci još jurišali na istok, uvjereni na imaju inicijativu i da će SSSR skoro propasti. Rekli im eminentni mitteleuropski mediji. :D A glede ličnih svjedočanstava, prije desetak dana sam objavio tvit u kojem ismijavam Index jer su tvrdili da su &quot;milijuni na ulicama i Teheran gori&quot;, iako na ulicama nije bilo ama baš nikakvog prosvjeda, niti paleža. Pokupio preko 80.000 pregleda. :) Usto, slikao sam istog dana Teheran 360° s krova na Sadatabadu (sjever grada uz planinu) i nigdje ni traga stupova dima. Budem uploadao uskoro. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:06 (CET)
:::Pa ne piše u tekstu ni da su bili milijuni, ni da je išta gorjelo! :D Piše da su bili proturežimski prosvjedi - mislim da se možemo složiti da jesu, da je počelo na tržnici, da je isključen internet i da je bilo mrtvih. Mislim da ništa od toga što piše ne ide protiv ovoga što si ti napisao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:11 (CET)
::::Formulacija jest bila problematična jer ispada da su prosvjedi bili politički, iako su zapravo bili ekonomski. Bazarlije su prosvjedovale s iranskim zastavama, za što postoje dokazi. Drugo je korištenje termina &quot;režim&quot; što je demagogija zapadnih ''režima''. Posljednji režim ovdje je srušen 1979. godine, gle čuda baš njihov, a ono što se izglasa na referendumu s ogromnom većinom ne naziva se režimom. Da ne govorim o tome da zapadni mediji ne koriste taj termin za marionetske diktature u regiji. Čista politizacija. Treće, ispada da je bio sukob s bazarlijama, iako su njihovi prosvjedi bili mirni. Kasnije je došlo do oružanog obračuna s naoružanim grupama i to uglavnom na jugoistoku i zapadu gdje se već godinama vode sukobi. Samo zapadni mediji ne diferenciraju prosvjednike i te militantne grupe. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:20 (CET)
:::::Frende, gle... imali smo dobar odnos do sada, meni su naša podjebavanja i naša muška ljubav jako seksi (:D), pa hajde da tako i ostane! :D Ovo mi je radio i Rječina (samo sa Staljinom i Putinom i neznamvišenija kojim stvarima) pa smo zaratili! :D S tobom ne bih ratovao! &lt;3 – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:23 (CET)
::::::Sva sreća da ovdje imamo slobodu izražavanja pa ću reći jasno i glasno: ''Živeo Staljin i svetska revolucija!'' Da to ti kažeš tamo, hapsilo bi te. Nemaš to pravo. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:28 (CET)
:::::::Ljubim i ja tebe :* &lt;3 (i ne, nije nimalo ironično! :D) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:30 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Postoje višestruki problemi i u izvornoj verziji i u izmenjenoj verziji rečenice. Stranica je ipak zaključana na stabilnu verziju, prema pravilima, do uspostavljanja [[WP:KON]]. Predlažem da se rasprava nastavi na odgovarajućoj stranici za razgovor: [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji]]. Tu se može porazgovarati o alternativnim rešenjima koja su usklađenija sa Wikipedijinim stilskim standardom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:38 (CET)
:::::::::{{ping|Aca}} a koji su to problemi s novijom verzijom? Sama novija verzija ne navodi niz bitnih detalja. WP:KON smo pokušali naći ovdje, za što tebe izgleda nije briga. Držati žestoki POV na glavnoj stranici je sunovrat ove Wiki. - [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 12:47 (CET)
::::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Mislim da je izuzetno &quot;{{tq|žestoki POV}}&quot; označavati mirne demonstrante &quot;{{tq|naoružanim izgrednicima}}&quot; u zemlji čija je vlast nedavno počinila najveći masakr u savremenoj istoriji Irana (s hiljadama žrtava) i koja ima najveći broj egzekucija u posljednih 40 godina. Nadalje, razlozi protesta su višestruki i nisu ograničeni na &quot;{{tq|povećanje cijena}}&quot; (povod), kako stoji u unesenoj izmeni. Osim toga, s obzirom na tvoj ''off-wiki'' angažman s kojim sam, igrom slučaja, upoznat, rekao bih da je ovde reč o flagrantnom sukobu interesa ([[:en:WP:COI|WP:COI]]), pa bih te lepo zamolio da ovakve senzitivne izmene najpre opsežno prodiskutuješ s ostalim urednicima. Ovo jezičko izdanje Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije, uspešno se bori s propagandom sa svih strana te je bilo, jeste i ostaće svetionik istine, kvaliteta i strogog enciklopedijskog standarda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 18:25 (CET)
:::::::::::{{ping|Aca}} gore sam lijepo napisao da treba diferencirati mirne prosvjednike i naoružane militante, što zapadni mediji ne rade, niti ti. Postoje snimke gdje bazarlije prosvjeduju s iranskim zastavama i gdje prosvjednici marširaju gradom Abdananom skupa s policijom, a postoje i one gdje naoružani zamaskirani izgrednici pucaju na ulicama na snage sigurnosti i civile. To zapadni mediji nisu objavili, sugerirajući da se pucalo po mirnim prosvjednicima {{lični napad uklonjen}}. Znam dobro broj žrtava: 2427 policajaca i civila te 690 naoružanih militanata. Ponovo, ispadima gore nekritički pušiš zapadnu propagandu o &quot;vladinim masakrima nevinih&quot;. Iranski mediji daju jasniju sliku, navodeći da su militanti pucali i na civile s namjerom izazivanja što većeg broja žrtava (o čemu postoje svjedočanstva, snimke i forenzički dokazi), kao i da su neki stradali u unakrsnoj paljbi militanata i policije, što ne negira da su padali i od metaka potonjih. Verzija ne spominje odakle naoružanim militantima zabranjeno i strano proizvedeno vatreno oružje, ne spominju se ni Trumpove prijetnje, niti uloga stranih obavještajnih službi, niti dezinformacijski rat poput gore navedenog propagandnog preuveličavanja brojki (npr. 3000 u Teheranu postali &quot;milijuni&quot;, broj žrtava udeseterostručen, itd.) i još dosta toga. Egzekucije su irelevantna tema, zna se dobro za kojih osam kaznenih djela slijede takve kazne. Nadalje, {{lični napad uklonjen}}, prije više od 15 godina jedan sam od rijetkih ovdje koji se otvoreno potpisao, stoga se zna moje ime i prezime. Zna se i da se profesionalno bavim iranologijom, zbog čega sam završio na poziciji glavnog analitičara na najvećem iranskom mediju na engleskom jeziku. Iranaca ima 100 milijuna, njih s višim obazovanjem milijune, međutim, nemaju nikog s tolikom količinom informacija o raznoraznim disciplinama, bilo historijskih, geografskih, političkih, naučnih, tehnoloških, vojnih, kulturnih, itd. Nakon 13 godina aktivnosti na ovom projektu, besprijekorne prošlosti i mnogih članaka rekordera koji posramljuju druge Wiki, dođeš ti i optužuješ me za nekakv sukob interesa. To neću tolerirati, niti ću trošiti vrijeme {{dio komentara uklonjen|lični napad i retorika mržnje}}. Reći ću samo - '''zbogom, i nikad više'''. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 19:39 (CET)

== Article about Milan Gorkić in Serbo-Croatian ==

It is not correct what you are doing. I put all the references and then worked 4-5 more hours to make it all good, but it is all gone because of the &quot;clash&quot; of the changes that you made. What you are doing is against science and truth. The article about Milan Gorkić is full of mistakes, wrong references, everything wrong... And I am not even changing all the mistakes because I thought the admins will not spare time to read anything. I made such a good article that was lost because of someone's ignorance. I have put at least 10 more sources, with the ISBN's and everything and you just destroyed it all and discouraged me to continue to work. Such a shame. It is a crime against science and truth. Shamefull. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:34 (CET)

:There is many more. Actually, there are more mistakes than correct things in this article.
:Just a few examples:
:# &quot;»Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.« Mustafa Golubić&quot; - WRONG, this is a quote from the book of Rodoljub Čolaković and it is written as word of Čolaković, not Golubić.
:# &quot;Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]].{{sfn|Lazitch|Drachkovitch|1986|p=148}}&quot; - WRONG. The article that is reffered to is wrong and there are other resources that show that is absolutely wrong. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:47 (CET)
::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: I would kindly ask you to list all the errors the article has on the talk page first. The issue here is that your edits are clashing with other referenced edits, in which case no one can just &quot;blindly&quot; believe the new version. Please state the corrections you want to make with the references on the talk page and someone will review them and then integrate them into the article. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 09:59 (CET)
:::You are giving me extra work, and there is already a lot of work.
:::# His mentor was not Bukharin. Reference Ivan Očak &quot;Gorkić&quot; and a quote by the letter in 1929 in which it is said he fought with Bukharinism from the earliest stages. 
:::# There is also an explanation why Bukharin is mentioned as Gorkić's &quot;mentor&quot; because it is written even in his indictment, and the source of this rumor was his main &quot;enemy&quot; Ante Ciliga. To write that Bukharin was his collaborator means supporting the NKVD accusations, means supporting &quot;the tapestery of lies&quot; (ref: William Chase, &quot;Enemies from within&quot;)
:::# Another reason why the lies about Gorkić's various Moscow mentors (Buhkarin, Manuinlsky is mentioned, sometimes even Zinoviev) are supported until today is because Gorkić is portraited as a buerucrat in the official Yugoslav historiography and Tito's official biography (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Gužvica, &quot;Before Tito...&quot;, Bondarev, &quot;Moscow years...&quot;). His real mentor was not from Moscow, but from Yugoslavia, and is called Đuro Đaković (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Nadežda Jovanović &quot;Milan Gorkić (prilog biografiji)&quot;)
:::# Gorkić's closest collaborator in the Comintern was Dimitrov. References: Ubavka Vujošević &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;; Documents from the VII Congress of Comintern and many more
:::# Gorkić was not killed during the Purges but during the &quot;Yezhovshchina&quot;, and those two processes are not to be mixed in the contemporary historiography (Getty, &quot;Orginis of the Great Purges&quot;, Getty and Naumov &quot;Stalinist Terror, New Perspectives&quot;, Thurston &quot;Life and Terror in Stalin's Russia&quot;, Getty, Naumov &quot;The Road To Terror Stalin and the self destruction of the bolsheviks 1932-1939&quot;)
:::# He didn't support the repressions towards other people, as is suggested in the whole text. There are many letter and quotes which show a different picture, a totally different - he always defended the &quot;factionalists&quot; he beaten politically from the further inconveniences.
:::# The main rumor that he is a bureaucrat and &quot;the man from the Comintern&quot; comes already from 1928 by the &quot;factionalists&quot;, as Gorkić himself says (he is using the words &quot;rumors&quot;, words similar to word bureaucrat and the phrase &quot;the man of the Comintern&quot;) (reference: Ubavka Vujošević, &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;). These are the main points that changes the picture about Gorkić. Great historical and historiographical injustice is made towards this man: he was neglected, forgotten and presented in a diametrically opposite picture from the one that fits him and all of the &quot;sins of the generation&quot; are prescribed towards him although he is the last one that should carry them (also not my thesis but from the authors Očak &quot;Gorki...&quot;, Božidar Jakšić &quot;Izabrani spisi Milana Gorkića, Revolucija pod okriljem Kominterne&quot;, then Ubavka Vujošević and Nadežda Jovanović). There are many more points and many more quotes that I had put in the text, but you erased it (you at least own an apology for destroying this work).  Please suggest what should be the further dynamics of the work on this text... I can not write here all the changes that should be made... You should at least check every change in the future if you try to destroy someone's solid work (all the changes I made in the text you destroyed are underlined with the references, every single one).  Greetings to you, I hope we can make a good collaboration   
:::– [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:27 (CET)
::::refs for point 6: Nadežda Jovanović, Milan Gorkić (Prilog biografiji), Očak, &quot;Gorkić...&quot;  – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:35 (CET)
:::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Is this all? Or are you planning on adding additional information? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 12:52 (CET)
::::::Many more additional information is to be add... Is my last change (the one you destroyed) even saved?
::::::But let's arrange the dynamics. Let us first make most important edits... If you have so much power to decide the destiny of a man, whose destiny was already decided my small group of men that though they were Gods - then I think you should show some responsibility, right? Please don't act as a bureaucrat in the future about this matter, but show you are interested in the subject and you really follow the references I have made and will make... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 13:36 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: My man... you come here, writing in English, and are editing a well-written, referenced article claiming that it is full of wrong information, although some of them are even referenced, and are editing it. How am I supposed to know? It's &quot;your&quot; word agains the former editor's word... what do you expect me to do? I am here to assess the validity of an article based on the standards of the project, and I am not equally knowledgeable about every topic, which is natural. I am not claiming that your edits are malicious or wrong, it's just that such fundamental changes to an article's structure require a discussion or consensus, or - '''at least''' - an explanation. That is what I have asked for and I shall ask a colleague who is better versed in such topics to check over the edits. If they are valid, there won't be any issues. Also, nothing is is destroyed and I would kindly appreciate it if you lower your tone and address everyone on here with proper respect, there is no need for big words! :)
::::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Druže, bi li mogao baciti oko na ovo i vidjeti jesu li sve izmjene okej? Ovo je više tvoja tema... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: A i ti, neradniče, rekao si da si nešto skupljao za ovo pa baci oko, bit ćete pametniji od mene ovdje! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 15:13 (CET)
:::::::::Prvo, ja ne znam kojim ti jezikom govoriš i pišeš pa sam počeo na engleskom... Drugo, nije moja reč protiv ičije, nego reč referenci i istoriografije protiv nereferisanih delova (jel si ti čitao članak? ima više grešaka nego tačnosti)... Pre duguješ ti meni objašnjenje na osnovu čega brišeš referisane izmene, nego što ja tebi dugujem objašnjenja zašto ispravljam pogrešne reference ili potpuno nereferisane špekulacije (a ta sam objašnjeno svejedno dao, makar delimično)... Kao da tražiš od mene da ti dokažem da je nebo plavo jer je neko već napisao da ga vidi crveno... Dakle, cenim ovu raspravu i mislim da ćemo do nečega doći, ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja, moje reči su male za ono kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti... Zar ne? Pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 15:58 (CET)
::::::::::Pa ako sam admin i birokrat na sh.wiki i napisao sam nekih par tisuća članaka na ovom projektu... valjda znam neku varijantu srpskohrvatskog, frende? :D Dosta logičan zaključak, pogotovo ako pogledaš prvu rečenicu iznad ove tvoje koju si ostavio ovdje! :D (I ona je na hrvatskom! :D) Al' dobro, glavno da se mi razumijemo! :D
::::::::::Objašnjenje si dobio, a ostalo... &quot;Pre duguješ ti meni objašnjenje&quot; (ne, ne dugujem ja tebi ništa), &quot;ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja&quot; (fino te zamolim i instruiram što da napraviš, pozovem kolege da pregledaju... to je ton s visoka?), &quot;kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti&quot; (ha? :D)... dakle, ponavljam, molit ću te lijepo da smiriš ton, da se ophodiš prema meni i svima ostalima korektno i da ne dižeš tenzije. Članak će se popraviti ako za to postoji volja sa svih strana, a sa moje (a siguran sam i s one kolega koje sam pingao) sigurno postoji. Ako postoji i s tvoje, nema apsolutno nikakvih problema, ne trebamo se više uopće prepirati ovdje i možemo sačekati da @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i/ili @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] prelete preko tvojih izmjena i ako ni oni nemaju nikakvih prigovora - sve riješeno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:04 (CET)
:::::::::::Taman sam pomislio da smo stigli do nečega, međutim pokazao si aroganciju i šarlatantvo (kad krene samohvalisanje umesto argumentacije, jasne su stvari) - zbog čega sam izgubio svako poverenje u tebe. 
:::::::::::Čekamo onda @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]... Ali pitanje je: zašto ih čekamo pod tvojim a ne pod mojim izmenama? Nema nikakvog drugog obrazloženja, osim tvoje arbitrarnosti... 
:::::::::::Eto, pozdrav – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 16:52 (CET)
::::::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Zašto vi ljudi nikada ne možete samo prihvatiti ruku i nastaviti dalje bez komentara? :) Ali dobro, sad kad sam već jasno arogantan i šarlatan, onda te formalno upozoravam da je ovo posljednji put da ću tolerirati tvoje pasivno-agresivne, bezobrazne i uvredljive komentare. Ovo smatraj '''formalnom opomenom''', arogantnom ili ne. Ukoliko se odlučiš oglušiti na to, bit ću prisiljen primijeniti neke druge mjere. 
::::::::::::Što se tiče odgovora na tvoje pitanje - u slučaju spora, članak se vraća na posljednju stabilnu verziju prije spornih izmjena. Takva je praksa. Članak je dostupan ovdje (iako sam ja mislio da ga staviš na SRZ samog članka, ne na moju SRZ, al' dobro, nije problem) i kolege mogu procijeniti o čemu se radi. Ponavljam, ako oni - koji imaju više znanja na ovom polju od mene - procijene da su sve izmjene okej, izmjene će biti unesene u članak i to je to. Ugodan dan! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:57 (CET)
:::::::::::::&quot;Ti, čoveče&quot; (evo ga još jedan Bog, koji se obraća &quot;ljudima&quot;) - nećeš me ućutkati naravno praznim administrativnim pretnjama. Nikakva agresija niti nepristojnost sa moje strane ne postoji. Uhvaćen si u laži, tj. u nekorektnom i antinaučnom odnosu, jasno je da ti ne preostaje ništa drugo nego da pretiš. Sramotno. Pozdrav, prijatan dan – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:03 (CET)
::::::::::::::P.S. Ne znam šta je SRZ i voleo bih neke upute ako su moguće za SRZ na članak... Još jedni pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:08 (CET)


Poštovani kolega Savez rada,

Ja ne bih ulazio u vašu raspravom s kolegom Poe, jer zapravo ne bih znao ni što reći. No, pregledao sam sve vaše izmjene u članku o [[Milan Gorkić|Milanu Gorkiću]], pa iz moga skromnog gledišta mislim: 

::a) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – lijepo, ali ovdje bi bilo dobro dodat izvor;

::b) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – nepravila na razini metodologije. Imamo naizgled dva izvora koja su u skobu (Lazitch&amp;Drachkovitch protiv &quot;93_7.pdf&quot;). Kao prvo, biblioteka znaci.org je odličan izbor vrlo dobrih izvora, ali ne čini po sebi valjan izvor. Tekst koji citirate nema naslova, ne znam gdje je objavljen, tko ga je napisao, koje godine. Ne zaboravite da i u Boleian Library u Oxfordu možete naći trash knjigu s namjernim historijskim falsifikatima u njoj. Kako? Pa jednostavno, unio ju neka megalomanska budala, koja je knjigu prethodno isprintala u zamoizdanju i svašta nabubala u njoj. I jednog dana posložila svoj rad pored ostalih knjiga. Više sam puta osobno izbrisao dobre doprinose na sh.wikipediji iz razloga što nemaju izvora ili je izvor loše postavljen. Ako pišeš ozbiljno, tvoja je dužnost da dosljedno citiraš izvor. Drugo: ovdje problem je &quot;Buharinova podrška&quot;. Nisam poznavalac teme, ali ako dva izvora tvrde različito, dobra praksa je citirat skromniju verziju istine, podržat ju s izovorom, pa u &lt;u&gt;Napomenama&lt;/u&gt; dodati verziju beta iste priče i navesti izvore.

::c) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558496 ova izmjena] – ne brisati referencirane rečenice, jer 1) tko ste vi da odlučujete to? Imate li katedru u historiografiji u nekome uvaženom institutu? Jeste li objavili ikakvo znanstveno istraživanje po temi? Molim vas… To, od moje strane, a zapravo ste započeli edit war s korisnikom koji je sastavio tekst koji ste obrisali. S time, ne kažem da nemate pravo što se protivite rečenici ili što biste ju izbrisali, nego upućejem vas na činjenicu da tamo gdje je tekst podržan s izvorima, tu je bolje biti za trun oprezniji; 

::d) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558497 ova izmjena] – vidi gornji komentar a);
 
::e) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558499 ova izmjena] – forma je okej, ali sumnjiva mi je rečenica &quot;Gorkić je jedna od '''retkih''' žrtava represija koja je rehabilitovana&quot;. Rehabilitacijâ je bilo pa mogao bih citirat više imena. Ovdje je riječ o aproksimativnoj procjeni. Iz historiografske literature, subjektivne procjene autora su vrlo zanimljive, ali treba ih uvijek odvagati, pa makar to pisao Arnold Toynbee.

::f) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558513 ova izmjena] – slažem se, preciznija je;

::g) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558514 ova izmjena] – slažem se. Taj je citat zabilježio korisnik @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7632246 ovoj izmjeni]. Mladifilozof je inače vrlo marljiv pisac wiki-članaka i dobro upućen u temu. Mislim da se radi o običnoj obmani, no, ako je za njega atribucija citata točna, onda postoji neki razlog. Možete ga izravno kontaktirat i pitati ga; 

::h) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558516 ova izmjena] – da, okej. Nemojte zaboraviti izvore, uvijek je bolje s izvorima tamo gdje se spominju treće osobe (Đaković) ili neke značajne uloge; 

::i) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558517 ova izmjena] – okej, ali ja ne bih tako lako škarama po citatu…;

::j) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558518 ova izmjena] – da, odlično. Ipak: zašto brisati Štajnera? Je li vam on antipatičan?

::k) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558520 ova izmjena] – odlično;

::l) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558521 ova izmjena] – da i ne... Ne slažem se kada prepravljate riječi u citiranome tekstu. Citirani tekst izveden iz tiskane knjige kaže ili a ili b, nije wikipedija pa se prepravljalo dok čitalac čita; 

Toliko od mene. Dodatno, pripazite na agresivne razmjene, po mome iskustvu one skoro nikada ne donose dobre rezultate na wikipediji, nego samo kafansku atmosferu gdje ljudi psuju kevu jedan drugom radi stvari koji se dešavaju mimo/daleko/pored njihovih života. Uljudnim razgovorom se ide puno dalje. Ako vam treba pomoći, samo recite, tu smo. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:31 (CET)

:Dragi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
:Hvala vam na odgovorima. 
:# &quot;Lazitch&amp;Drachkovitch&quot; je potpuno nelegitiman izvor za tu informaciju, konkretno u delu o Gorkiću postoje najmanje 3, 4 očigledne greške i taj izvor je diskreditovan (netačne su godine, kao i brojni podaci koje su kasniji istoričari otkrili)... Izvor o Buharinu je očigledno neozbiljan (i dolazi od Ante Cilige) i zapravo se namerno provlači po hodnicima istorije... Svako ozbiljno istraživanje pokazuje da je u pitanju podmetačina. Gorkić se možda znao sa Buharinom 1928 (ili 1926, kako opet kaže Ž. Pavlović) godine ali je već od 1929 protiv njegove politike i 1932. Buharin nije mogao da ga &quot;postavi&quot; ni na šta a kamoli da mu bude mentor (inače Buharin tada više nema moć da ni u SSSR postavi domara biblioteke a kamoli da komanduje po Kominterni)
:# Štajnera treba izbaciti jer laže kao pas i dodvorava se Titu.
:# ...
:Međutim, dok ne objavim rad o tome zaista ostaje moja reč protiv nečije druge. Ja sam se malo zaleteo, i to sam rekao i kolegi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]... Voleo bih da povučem sve predloge za sada i onda da ih spakujemo kasnije skupa na mnogo kvalitetniji način... 
:Da li se slažete sa tim? Ne bih voleo da za sada ubacujemo nikakve nove izvore i reference niti bilo kakve teze, ništa, ni one izmene koje ste podržali ni one koje niste. Ja ću uskoro objaviti jedan naučni istoriografski rad na ovu temu i onda će nam sve biti mnogo lakše. Voleo bih da me podržite u tome i da povučemo za sada sve ove predloge jer mogu da unesu zabunu i da naštete i samom radu i samom wiki članku.
:Sa kolegom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] nije bilo nikakve kafanske rasprave niti ružnih reči, več žustrog intelektulanog obračuna i borbe za nauku, čemu svaki galileovac može samo da aplaudira. Ne mogu da uputim izvinjenje jer kolegi Edgaru nisam ništa niti ružno rekao niti ružno poželeo, ali mogu da izrazim žaljenje zbog bezveznih nesporazuma koje zaista, kao što vidimo, možemo lepše rešavati i za to preuzimam deo odgovornosti na sebe. Ali tražim i malo razumevanja, jer se bavimo temom jedne sudbine nad kojom je izvršena nepravda i za koju očigledno nije dovoljno samo napisati istinu nego se za nju i noktima i zubima boriti.
:Hvala vam @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] na vašem izdvojenom vremenu i strpljenju i nadam se da ćemo uspostaviti korektnu i prijateljsku saradnju. Živeli – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:49 (CET)
::P.S. Niste baš najbolje pogledali ispravke citata, na primer... Trenutni citati su iškarani makazama a neki su i netačni, ja sam ih sve ispravno popravio (samo jedan sam skratio, ali zato što je nekorektno izvađen iz konteksta... nastavak tog citata bi onda doneo druga značenja, ali bi bio predug, pa sam ga onda u stvari skratio da bih malo rešio taj problem)... To su sada sve nebitni komentari jer mislim i predlažem da za sada sve ove izmene treba povući i spremiti ih bolje, ali morao sam da odgovorim iz neke intelektualne sujete... Još jedan pozdrav (nemojte prenebenuti prethodnu, mnogo važniju poruku... Ovo je samo jedan P.S.) – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:54 (CET)
:::P.S.P.S. Dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] moram da Vam kažem da su vaši komentari dosta mršavi.. Takođe, imate ideju da baratate istoriografskom naukom a u stvari nastupate prilično amaterski (hvala vam na pokušajima istoriografskih lekcija, ali to je zaista smešan pokušaj, bez uvrede)... Dalje, niste pregledali ceo moj predlog i celom ste pitanju posvetili jako malo vremena, što je očigledno... Dalje, na nekim mestima nema referenci (npr na fotografiji Dimitrova) jer to nisam znao tehnički da izvedem (odličan je wiki interfejs, ali ne snalazim se uvek)...
:::Ovo sam morao da napomenem radi naučne istine, ali još jednom insistiram da se sve moje izmene za sada povuku i ne koriste, da bismo onda ovom pitanju pristupili temeljnije u jednom boljem trenutku... Pozdavljam još jednom srdačno – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 23:03 (CET)

{{Reflist-talk}}


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], mislim da znam o čemu pričam u svojim natuknicama a ipak poštujem i vaše mišljenje. Englezi kažu ''opinions: everybody's got one''.
:::Ne slažem se s vama kada me uslovljavate &quot;amaterom&quot; ali dobro... poznajem taj tip rasprava, naše kolumne su prepune kafansko-književnih priča, od Milana Rakića (i prije) pa do Svetislava Basare.
:::Ne slažem se s vama kada kažete &quot;radi naučne istine&quot; jer to podrazumijeva da ju vi imate na dlanu. U cijelini. A ako ju imate, onda dozvolite da vam iskažem moje najiskrenije iznenađenje: AMA STVARNO ?!?!
:::Ne slažem se kada kažete da Štajner &quot;laže kao pas&quot; jer to podrazumijeva vašu pristranost. Nemojte zaboraviti da i besprijekorna znanstvena remek-djela kroz vrijeme pokazuju svoju točku gledišta, iako su sve činjenice točne i pravilno postavljene.
:::Stoga, ipak cijenim vaš strastven rad. Mislim da tu ima iskrenog truda. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:20 (CET)

== Nerealan odnos prema članku o Milanu Gorkiću ==

Da probamo skroz kulturno @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]... Edgar je ponovo jednim klikom promenio sve moje izmene, u koje sam uložio puno truda. Ja nisam uopšte dirao stari članak (osim dve tri uglavnom sitne činjenice koje sam vrlo uverljivo potkrepio). Ubacio sam puno infomracija i sve ih bogato potkrepio referencama. Uglavnom je u pitanju puno citata, fotografija Gorkića iz mladosti, itd, nešto što bi svaki pravi admin wikipedije samo poželeo. Svaka izmena je apsolutno naučno ispravna i detaljno potkrepljena referencama i apsolutno je nedopustivo da se ijedna obriše a kamoli sve, jednim jedinim klikom (što znači da ih Edgar nije čak ni proverio).

Molim Vas @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da ovoga puta dobro proverite sve moje izmene jer ovo prevazilazi svaku meru. Da li ćete me optužiti da sam nevaspitan ako ustvrdim da je već sada ovakvo delovanje definitivno upereno protiv svakog principa slobode enciklopedije Wikipedija? – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:20 (CET)

:@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Ponavljam, lijepo je dogovoreno da će sve izmjene ići na [[Razgovor:Milan Gorkić|ovom mjestu]] prije nego će biti uvrštene u članak. Pobogu. Dakle, uzmi tekst, napravi sve izmjene kao da želiš urediti članak, to će se pregledati i '''kad se pregleda, ako je sve u redu''', izmjene će biti uvrštene. Ne razumijem koliko je ovo nejasno. Izmjene nisu izbrisane, one su u povijesti i mogu se isto tako jednim klikom vratiti. Ono što mi se ne sviđa jest kontradikcija: s jedne strane moliš da sve zanemarimo, da ti damo vremena da nešto napraviš, onda odjednom nasumično kreneš i ponovo drndaš po članku bez ikakvog čekanja. Dogovori se. Ako želiš uređivati članak: gore ti je poveznica, tu ga uređuj kao da je tamo i kad završiš, javi, netko će pregledati izmjene i to ćemo uvrstiti u članak bez problema. Ako želiš čekati, to je isto okej, ali onda se toga drži. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:25 (CET)
::U redu, ja bih uneo još jednu izmenu ali sada si me sprečio jer si mi pobrisao sve reference koje sam uneo... 
::Molim vas @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da dobro proverite svaku izmenu... Svaka je apsolutno potkrepljena... Nemate prava nijednu da odbacite... 
::Ako postoji neka rasprava o ovoj ili onoj izmeni (na primer, u jednoj izmeni citirao sam izvor koji direktno diskredituje prethodno citirani izvor, kao izvor koji je neadekvatan za korišćenje detalja o pojedienim biografijma, a onda dodao još pregršt izvora koji na indirektan način diskredituju taj izvor... Ako npr. smatrate da u istoriografiji odbačeni izvor ipak treba da se koristi, onda treba da vidimo kako da ubacimo i moje informacije, a ne samo da odbacimo moje informacije, koje su solidnije i jače... Dakle ili solidnije i jače informacije treba da preovladaju, ili ako imamo na Wikipediji ljude koji ipak drže i do netačnih informacija, onda bi trebalo makar imati u vidu i jednu i drugu informaciju, u tom smislu je realno očekivati od vas da to inkorporirate, ali ako ste uporni da mi dajete još dodatnog posla, onda me uputite na koji način da uvrstim svoju informaciju a da ni slučajno ne diram dokazano pogrešnu)...
::Koliko sam izbrojao, uneo sam 30 izmena, pri kojoj u nijednoj (osim ove jedne koje sam napomenuo), ne može biti nikakvog spora i one sve moraju biti integrisane (kao što mora i ta jedna koju sam posebno napomenuo, osim što ćete vi kao gospodari sudbina da odlučite na koji će se način integrisati)...
::P.S. Edgar, ja nisam nasumično ništa opet krenuo da radim a naročito ne da &quot;drndam&quot; (da li je ovo prikladan rečnik? pritom znamo ko drnda a ko ozbiljno pristupa ovom članku) nego sam shvatio da je nužno doraditi tekst u njegovim ključnim elementima jer i Wikipedija isto tako pravi istorijski narativ koji utiče i na samu istoriografiju. Te glavne izmene ne moraju da se odražavaju na širi istoriografski rad koji o tome pripremam... U svakom slučaju, iako deluje zbunjujuće, nije u pitanju kontradikcija, ali u svakom slučaju se zahvaljujem na razumevanju u tom smislu. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:42 (CET)
:::Ovako, frende, sam si se predstavio kao režiser, dakle ne historičar. Ovo što ti trenutno činiš predstavlja originalno istraživanje, što je na Wikipediji '''strogo zabranjeno''' ([[w:en:Wikipedia:No original research|vidi ovdje]]), ali toleriramo ti i to. Ja ću ti sada na linkanu stranicu za razgovor članka zalijepiti tvoju zadnju verziju i tu uređuj. Kad završiš s uređivanjem, obavijesti nas pa ćemo pregledati i to je to. Kao što sam ti rekao, nemam ni vremena ni volje raspravljati se s tobom, a posebice ne svaki put isto. Tu radi i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:54 (CET)
::::Ti se prijatelju nisi niti predstavio, znači trenutno nisi ni istraživač nego niko. Potpuno je nerealno da me ovako ad hominem predstavljaš i zloupotrebljavaš moje privatne informacije, to bi trebalo da je '''strogo zabranjeno'''. U mom članku '''NEMA nikakvog ORIGINAL RESEARCH-A''' nego '''isključivo referenci na objavljene radove'''. Bukavalno trošiš vreme da se blamiraš umesto da ga trošiš na ono za šta si angažovan na Wikipediji a to je da odgovorno održavaš stranice i proveravaš članke. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:18 (CET)
:::::Piše ti gore, ja sam Edgar Allan Poe! :D Ostalo smo si sve rekli, dobio si tekst, dobio si upute tako da - smatram ovo završenim razgovorom, barem na ovom mjestu. O članku ćemo na za to prikladnom mjestu :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 14:24 (CET)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] slažem se i drago mi je da si se otarasio suvišnih komentara koji sprečavaju fokusiranje na članak... 
::::Video sam da si okačio tamo članak, i odgovorio... Samo da vas obavestim ovde, da tamo ne pravim dodatne poruke i dekoncentraciju @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: nažalost nisam tehnički potkovan da tamo dalje nastavljam da ispravljam članak u kodu (možda i jesam, ali ko će sad i to)... Neka bude ovako, vi već sad možete da krenete da evaluirate članak, a ja sam pripremio još dve, tri izmene koje ćemo kasnije inkorporirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:28 (CET)


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], 
:::Možda sva ova naša priča je postala napeta oko nečega što nebi trebalo. Uostalom, mogli bismo i cijeli članak o Gorkiću izmijeniti i svesti na pet rečenica i ostao bi minimalan ali ipak enciklopedičan članak. Iz toga razloga, napravio sam ogranak na vašoj stranici na kojem možete nastaviti vaš rad i nitko vam neće ometati. Istovremeno sam zaključao na duže vrijeme glavni članak o Gorkiću tako da bismo izbjegli nepotrebne sporove. Moj prijedlog je da nastavite svojim radom na spomenutoj stranici (dakle: [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|ovdje]]) te kada ga budete dovršili moći ćemo ga ispitati i objaviti. Moj savjet je da dodate izvore gdje god je to potrebno, te iskoristite stranicu za razgovor istog prostora ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada/Milan Gorkić|ovu]]) da biste objasnili detaljno neke pasuse i svoje odluke. To će podržati i uvažiti vaš rad. 
:::S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:02 (CET)
::::Hvala na odgovoru @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], i hvala ne celoj postavci... 
::::Ima još prostora da se članak popravi, čak i u ovom formatu (koji je neka rasprava starog i novog članka, i time ima neki svoj poseban okvir i dinamiku, u nekom vidu ograničen, a u nekom vidu možda otvori neki pravac koji bez toga ne bi, jer uopšte sva je nauka jedna velika rasprava starog i novog)...
::::Pozdrav, javiću kad mislim da je novi članak dobro uokviren i sveden i da se može bez muke evaluirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. marta 2026. u 05:55 (CET)
:::::Poštovani i dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]],
:::::Po dogovoru, ja sam na [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|'''ovom linku''']] uneo izmene u članak koji je predmet naše obrade, i mogu da zaključim da su one finalne. 
:::::[[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|Ovaj link]] je, kako je na jednom mestu zabeležio @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], trajaće do 01.06.2026, dakle još nešto više od 20 dana, što je mislim sasvim dovoljno za vašu evaluaciju... Molim vas da se prema njoj ponesete krajnje odgovorno i da joj pristupite vrlo skoncentrisano. 
:::::Siguran sam da ćete tada uvideti da sam pri finalnim izmenama ispoštovao doslovno sva vaša upustva... Niti jedna reč ili rečenica iz starog članka, osim možda jedna ili dve za koju je to bilo nužno, nije izmenjena. Oni netačni podaci ili tendenciozna tumačenja su jednostavno dopunjena valjanim citatima i podacima... Od izuzetaka možemo navesti primer da je izmenjeno da je Gorkić ubijen kao &quot;gestapovski špijun&quot;, što je u starom članku izneseno u samom uvodu kao nekakav fakt, a što je bez ikakvog uporišta - budući da za takvu optužbu ne postoje valjani izvori, a istovremeno u literaturi se provlače optužbe i da je bio (pre svega) engleski, zatim jugoslovenski i svačiji drugi špijun, te da na kraju uopšte i nije bio nikakav špijun - te pa bi dopuna takve informacije izgubila smisao, a taj je deo rečenice zamenjen prosto u to da je ubijen kao apstraktni &quot;neprijatelj naroda&quot; (što je i zvanična optužba, potkrepljena primarnim izvorima). Takođe su izmenjeni neki neverovatno netačni biografski podaci o poreklu njegove porodice, profesiji njegovog oca itd. Osim tih, doslovno nijedna druga reč ili rečenica iz starog članka uslovno rečeno nije ni taktnuta, već su netačnosti i tendencioznosti prosto nadopunjeni tako da stvore celovitiju sliku... Takođe je zamenjena i naslovna fotografija, a unete su i neke nove...
:::::P.S. Dragi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] uneo sam jednu izmenu na tvoju stranicu, u ovom delu rasprave, tj. izbrisao sam jedan davni copy-paste predlog članka koji je prosto rušio preglednost cele rasprave i koji je suvišan ako imamo u vidu novi link... 
:::::P.S.P.S. Savetujem i da bacite oko na vrlo uspešnu saradnju koju sam u vezi [[:hr:Josip_Čižinski|biografije Milana Gorkića]] uspostavio sa adminima hr.wikipedije... Takva uspešna saradnja i sa adminima sh.wikipedije je nužna kako bi se nastavio Wiki rad na naučno istoriografskoj formulaciji Gorkićeve biografije, a u ostalom i započelo sa intervencijama i na ostalim wikipedijama, poput en.wikipedije, sr.wikipedije itd, koje bi bile nesolidne bez sh.wikipedije kao stožera.
:::::Srdačni pozdravi i nadam se da ćemo ovaj put uspostaviti besprekornu saradnju, jer nema nikakvog razloga da bude drugačije. K.R. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:44 (CEST)

== Stranica Aleksa Đukanović  ==

Zašto si obrisao stranicu Aleksa Đukanović? Srpsko-hrvatska Vikipedija je toliko siromašna, između ostalog, zahvaljujući i tebi, bez relevantnih članaka, sa siromašnim fondom. Vrati stranicu koju si obrisao jer ne postoji nijedan razlog da je obrišeš. Ne može biti promocija nešto što govori o autoru koji piše na bshc jeziku i koji je objavio 20 knjiga. Ti ili ne poznaješ dovoljno kulturu ovog prostora ili si jasno zlonamjeran pa brišeš sve što nije po volji nacionalističkih krugova koji vladaju ovim prostorima. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 15:39 (CEST)

:@[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]: [[Wikipedija:Administratorska tabla]] - ovdje možeš uložiti prigovor i tražiti vraćanje članka. Zdravoseljački komentari me ne zanimaju, nemam energije više. Kako kaže Jasmin, ''Umoran, umoran sam prijatelju, umoran...'' :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2026. u 15:42 (CEST)
::onaj tko je ''umoran i nema energije'' treba da se spremati na ''dalek put''... a ne da se miješa i uništava ono što ne razume... Briši članke o wc školjkama a ne o relevantnim imenima ovog prostora. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 16:09 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Srpskohrvatski / српскохрватски ==

Hello. I'm looking for Serbo-Croatian translation of descriptions of a few items for Wikidata. Would you help? – [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21. maja 2026. u 20:37 (CEST)

:@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I might, depending on the topic and my knowledge of it. Which items are we talking about? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. maja 2026. u 22:58 (CEST)
:: I'm looking for translations of:
::: &quot;studio album by Basshunter&quot;
::: &quot;compilation album by Basshunter&quot;
::: &quot;song by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;single by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;promotional single by Basshunter&quot;
::: &quot;music video by Basshunter&quot;
::: &quot;lyric video by Basshunter&quot;
::: &quot;Basshunter discography&quot;
::: &quot;Basshunter videography&quot;
:::: [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 13:22 (CEST)
:::&quot;studijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;kompilacijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;pjesma koju izvode Käärijä i Basshunter&quot;
:::&quot;singl Käärije i Basshuntera&quot;
:::&quot;promotivni singl Basshuntera&quot;
:::&quot;spot Basshuntera&quot;
:::&quot;spot s tekstom Basshuntera&quot;
:::&quot;diskografija Basshuntera&quot;
:::&quot;videografija Basshuntera&quot;
:::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I hope this helps. If this is for a WikiData description, it is completely fine. If you're talking about specific links for this Wikipedia, then we have some local rules to apply, so if you need those titles as well, just tell me. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 13:46 (CEST)
:::: Thanks a lot. It would be Latin version for sh-latn. Are you able to do also Cyrylic version for sh-cyrl? The main sh use Latin script after sh-latn opposite to sr (Serbian), which use Cyrylic script after sr-cyrl? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 17:39 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: You're welcome; here is the cyr version (in accordance with Serbian otrography):
:::::&quot;студијски албум Бејсхантера&quot;
:::::&quot;компилацијски албум Бејсхантера&quot;
:::::&quot;песма коју изводе Керије и Бејсхантер&quot;
:::::&quot;сингл Керије и Бејсхантера&quot;
:::::&quot;промотивни сингл Бејсхантера&quot;
:::::&quot;спот Бејсхантера&quot;
:::::&quot;спот с текстом Бејсхантера&quot;
:::::&quot;дискографија Бејсхантера&quot;
:::::&quot;видеографија Бејсхантера&quot; – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 17:47 (CEST)
:::::: sh, sh-latn and sh-cyrl added. Are you also able to make standard, Latin and Cyrylic Serbian, are they all the same or you are uncertain? As I understood it's kinda like Serbo-Croatian is equivalent of international English while Croatian is equivalent of American English and Serbian is equivalent of British English and both are the same languages just Croatian and Serbian are more different? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 18:34 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: The Serbian is the same as the cyr version above, as for the standard Serbian latin ortography, here it is:
:::::::&quot;studijski album Bejshantera&quot;
:::::::&quot;kompilacijski album Bejshantera&quot;
:::::::&quot;pesma koju izvode Kerije i Bejshanter&quot;
:::::::&quot;singl Kerije i Bejshantera&quot;
:::::::&quot;promotivni singl Bejshantera&quot;
:::::::&quot;spot Bejshantera&quot;
:::::::&quot;spot s tekstom Bejshantera&quot;
:::::::&quot;diskografija Bejshantera&quot;
:::::::&quot;videografija Bejshantera&quot; – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 18:36 (CEST)
:::::::: Thanks. All added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 20:23 (CEST)

== Brisanje stranice ==

Pokušavao sam da nađem, ali nigdje nisam našao nikakvo objašnjenje zašto mi je stranica koju sam juče kreirao obrisana, pozdrav. – [[Korisnik:Zoyzee|Zoyzee]] ([[Razgovor s korisnikom:Zoyzee|razgovor]]) 26. maja 2026. u 08:23 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|500px]]&lt;/div&gt;

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Betty2407@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist2&amp;oldid=30642952 --&gt;

== Nova spomenica! ==

{| style=&quot;background-color: var(--background-color-success-subtle, #fdffe7); border: 1px solid var(--border-color-success, #fceb92); color: var(--color-base, #202122);&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[Datoteka:CEE Spring 2026 Blue Barnstar.svg|100px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; | '''Zvjezdica CEE Proljeća 2026.'''
|-
|style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; | Dragi kolega Edgar Allan Poe, ovom spomenicom ti želim zahvaliti na učešću u akciji i takmičenju [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće 2026.]] i čestitati na ostvarenom rezultatu. S više od 500 kilobajta doprinesenog teksta ostvario si uvjerljivo najbolji rezultat i zauzeo prvo mjesto na ljestvici. Tvoj je rad bio važan dio uspjeha ove akcije na srpskohrvatskoj Wikipediji. Čestitam ti od srca i nadam se još mnogim ovakvim takmičenjima i zajedničkim akcijama! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 16. juna 2026. u 22:48 (CEST)
|}

: &lt;nowiki&gt;:&lt;/nowiki&gt;') – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. juna 2026. u 01:32 (CEST)

== York / Jork ==
E zdravo Edgare! Vidim da si zamenio razvrstavanja što bi i trebalo da bude, nego je mene zbunilo što ima dole još jedna odrednica koja se zove [[Jork (Nemačka)]] pa nisam znao da li da je objedinim u [[York (razvrstavanje)]]. Šta misliš? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 25. juna 2026. u 13:40 (CEST)

:@[[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]]: Aha, u tome je stvar. Mislim da ne treba. To je &quot;Jork&quot;, ono treba ići ili u &quot;Jork (razvrstavanje)&quot; kao posebno (ali mislim da za to nema potrebe jer ih nema toliko) ili nigdje; jer čudno je, ipak, da u &quot;York&quot; stoji &quot;Jork&quot;... nekoga može zbuniti :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 25. juna 2026. u 13:49 (CEST)
{{ping|Edgar Allan Poe}} Ma da, to je to, hvala! – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 25. juna 2026. u 13:51 (CEST)

==NGE==
Hi. Sorry for this, but I dunno how to solve this otherwise. Years ago, IIRC, you edited the Neon Genesis Evangelion Feautred Article. Now, since it's a FA, I don't want to edit something without knowing the language. In the NGE article, I edited one passage, which is &quot;Prema Annu, Rei je šizofren lik[71] te predstavlja nesvjesno u Shinjiju,[61] a Kaworu je njegova jungovska sjena&quot; here on sh.wiki. I translated this again as &quot;According to Anno himself, his original plan envisioned Rei as a schizophrenic character[86][87] and the &quot;unconscious Shinji&quot;. Basically, Anno is technically talking about ''his original plans'', and he says ''unconscious Shinji'', not ''Shinji's unconscious''. Also, my translation of the last passage about Kaworu is technically correct, but it can be misunderstood—and unfortunately some people have misunderstood it, assuming that I mistranslated it, UGH. It would be better to clarify that Kaworu is Anno's Jungian shadow, not Shinji's (his=Anno's shadow). Strictly speaking, that's what I've always meant, but some users objected because the pronoun &quot;his&quot; could be interpreted ambiguously. Can you edit this for me on sh.wiki? Thanks, and nice summer to you, dude! So sorry for this!– [[Korisnik:TeenAngels1234|TeenAngels1234]] ([[Razgovor s korisnikom:TeenAngels1234|razgovor]]) 7. augusta 2026. u 15:49 (CEST)

:@[[Korisnik:TeenAngels1234|TeenAngels1234]]: Hello! I think I've made the distinction clear(er) now. Could you please check and tell me if anything else needs editing? Sorry for the late reply, and do not worry - it's a pleasure. Have a great summer as well! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. augusta 2026. u 19:23 (CEST)

== [[La Villa de los Santos]] ==

Hi! Sorry, I don't speak BCMS, just came randomly across this as I was cleaning up after a vandal who reverted edits of you. Maybe you could take another look at [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=La_Villa_de_los_Santos&amp;diff=prev&amp;oldid=42683990]? 109.6 seems correct to me (7991/72.9 = 109.6). Thanks! – [[Korisnik:Icodense|Icodense]] ([[Razgovor s korisnikom:Icodense|razgovor]]) 8. septembra 2026. u 23:41 (CEST)

:@[[Korisnik:Icodense|Icodense]]: Yes, thank you very much; that was a typo! Also, thank you for the reverts! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. septembra 2026. u 23:54 (CEST)

==  hvala ==
pojma nemam  zašto mi uporno brišeš  objave 

dodatak na kvadrat  i presjek 2 prave.... . Sve  što sam objavila ima  i na drugim  wikipedijama engleska   ukrajinska španska ....   a dozvoljeno je prevoditi sa drugih

To   što nema izvora  nisam ja kriva što se njihovi izvori nemogu otvoriti

hvala na podršci – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 18. septembra 2026. u 07:37 (CEST)

== Igralište ==
poz     imala sam o  objavljeno  o kocki na igralištu.Nešto sam  pogrešno uradila i pokušala sam vratiti  u međuvremenu si mi izbrisao – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 28. septembra 2026. u 17:13 (CEST)

:[[Korisnica:Ptica soko/igralište]]. Hajde malo smirenije i pozornije samo prati to, sve već postoji, nema potrebe za ostvaranjem i stvaranjem 300 novih stranica. Polako :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 28. septembra 2026. u 17:22 (CEST)
::Vidjela sam da  ima  stranica &quot; kocka &quot; ali tu stranicu  po meni treba  dopuniti  ovo što sam postavila nisam  postavila da bude  nova stranica nego da se  doda na postojeću – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 28. septembra 2026. u 17:39 (CEST)</text>
      <sha1>54l4dteojrbu43vta7cqr6op93aqzj3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695818</id>
      <parentid>42695766</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:44:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <comment>/* Igralište */ odgovor</comment>
      <origin>42695818</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68471" sha1="ki8ndejiev7tutmr6os69l3xi4m7fkz" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

{{Arhive|auto=short}}

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 19. novembra 2025. u 14:45 (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== Pitanje vezano za brisanje strancice ==

Pozdrav,

Imam pitanje u vezi tvoje odluke da obrišeš stranicu koju je moj rođak postavio još 2008. godine. Stranica je bila posvećena njegovom životu, radu i značaju za Grad Gračanicu, kao i njegovom angažmanu u otporu tokom rata u Bosni 1992. godine. Nedavno sam ažurirao stranicu sa novim informacijama koje, vjerujem, nisu samo tačne, već i značajne.

Moj rođak je bio pjesnik i bitna figura u ovom regionu, čiji je rad i doprinos prepoznat u kulturnim krugovima. A to što je učinio tokom rata svakako zaslužuje da bude dokumentovano.

Razumijem da postoje pravila na Wikipediji, ali ako su informacije bile tačne i relevantne, teško mi je da shvatim zašto je stranica obrisana. Stoga, tražim da se stranica vrati sa svim sadržajem, uključujući ažurirane informacije. Ako imaš neki specifičan razlog zašto si odlučio ovako, molim te da to objasniš.

Takođe, zahtjevam kopiju zadnje verzije stranice u PDFu.

Hvala unaprijed,

Pozdrav, – [[Korisnik:Semir Omerdic|Semir Omerdic]] ([[Razgovor s korisnikom:Semir Omerdic|razgovor]]) 28. decembra 2025. u 12:48 (CET)

== Uklonjena stranica ==

Zdravo Edgar Allan Poe,

Kao član rock grupe Kongres iz Sarajeva pokušao sam da prevedem već postojeću stranicu na engleskom jeziku, ali više da ispravim neke greške sa te stranice i da dodam neke važne stvari iz biografije Kongresa. Međutim vidio sam da je stranica uklonjena. Poruka je sljedeća:

Ova stranica ne postoji. Ispod je prikazan dnevnik brisanja, zaštite i premještanja stranice.

* [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=39660210 29. decembra 2025. u 13:48] [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;bdi&gt;Edgar Allan Poe&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Edgar Allan Poe|doprinosi]] briše stranicu [[Korisnik:Kongres Sarajevo/Kongres (rock grupa)]]&lt;nowiki&gt; (stranica za testiranje: sadržaj je bio: »{{Infokutija muzičar|origin=&lt;/nowiki&gt;[[Sarajevo]], [[SR Bosna i Hercegovina]], [[SFR Jugoslavija]]&lt;nowiki&gt;|žanr={{hlist|&lt;/nowiki&gt;[[Novi val]]|[[rock and roll]]&lt;nowiki&gt;}}|ime=Kongres|Slika=Kongres_1982.jpg|opis_slike=Kongres 1982. S lijeva na desno: Leka, Mahir i Aljoša|Period_aktivnosti=1982. - 1985.|mjesto=Sarajevo|Diskografska_kuća=&lt;/nowiki&gt;[[Diskoton]]|bivši_član_grupe=|bivši...«; jedini doprinos dao/dala je [[Posebno:Doprinosi/Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[User talk:Kongres Sar...)   ([[Posebno:Zahvale/Log/39660210|zahvali]])

Pošto mi je ovo prva stranica koju sam pravio na Wikipediji zamolio bih te da mi objasniš i pomogneš. Da li je stranica uklonjena jer zapravo i nije prevod nego dosta drugačiji tekst? Da li da stranicu objavim kao novu, a ne kao prevod?

Hvala na pomoći.

Dado - Kongres – [[Korisnik:Kongres Sarajevo|Kongres Sarajevo]] ([[Razgovor s korisnikom:Kongres Sarajevo|razgovor]]) 31. decembra 2025. u 01:05 (CET)

== Ublažavanje? :) ==
Ne budi smiješan. Znam iz prve ruke što je bilo jer sam u Teheranu. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 02:46 (CET)

:@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: A jebiga, frende, znam i ja iz prve ruke koji naš političar ima vanbračno dijete s ljubavnicom, al' džabe mi to xD Enciklopedija smo, znaš da su izvori biti, a ''as far as sources are concerned'', CNN je prilično vjerodostojan. Mislim da s ovom formulacijom nije sada ništa problematično... :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 02:49 (CET)

::Nije u pitanju lično, subjektivno svjedočanstvo. Medije nemaju samo SAD i EU, nego i ostatak svijeta, a koliko vidim posljednjih dana malo tko u našoj regiji ili svijetu prihvaća zapadne interpretacije događaja. Npr. meni ovdje otvara i CNN i RT, što u Europi nije moguće, pa se tako može oslanjati isključivo na prvi. Podsjeća me na dražesna vremena poput kasne 1944. kada su Nijemci još jurišali na istok, uvjereni na imaju inicijativu i da će SSSR skoro propasti. Rekli im eminentni mitteleuropski mediji. :D A glede ličnih svjedočanstava, prije desetak dana sam objavio tvit u kojem ismijavam Index jer su tvrdili da su &quot;milijuni na ulicama i Teheran gori&quot;, iako na ulicama nije bilo ama baš nikakvog prosvjeda, niti paleža. Pokupio preko 80.000 pregleda. :) Usto, slikao sam istog dana Teheran 360° s krova na Sadatabadu (sjever grada uz planinu) i nigdje ni traga stupova dima. Budem uploadao uskoro. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:06 (CET)
:::Pa ne piše u tekstu ni da su bili milijuni, ni da je išta gorjelo! :D Piše da su bili proturežimski prosvjedi - mislim da se možemo složiti da jesu, da je počelo na tržnici, da je isključen internet i da je bilo mrtvih. Mislim da ništa od toga što piše ne ide protiv ovoga što si ti napisao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:11 (CET)
::::Formulacija jest bila problematična jer ispada da su prosvjedi bili politički, iako su zapravo bili ekonomski. Bazarlije su prosvjedovale s iranskim zastavama, za što postoje dokazi. Drugo je korištenje termina &quot;režim&quot; što je demagogija zapadnih ''režima''. Posljednji režim ovdje je srušen 1979. godine, gle čuda baš njihov, a ono što se izglasa na referendumu s ogromnom većinom ne naziva se režimom. Da ne govorim o tome da zapadni mediji ne koriste taj termin za marionetske diktature u regiji. Čista politizacija. Treće, ispada da je bio sukob s bazarlijama, iako su njihovi prosvjedi bili mirni. Kasnije je došlo do oružanog obračuna s naoružanim grupama i to uglavnom na jugoistoku i zapadu gdje se već godinama vode sukobi. Samo zapadni mediji ne diferenciraju prosvjednike i te militantne grupe. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:20 (CET)
:::::Frende, gle... imali smo dobar odnos do sada, meni su naša podjebavanja i naša muška ljubav jako seksi (:D), pa hajde da tako i ostane! :D Ovo mi je radio i Rječina (samo sa Staljinom i Putinom i neznamvišenija kojim stvarima) pa smo zaratili! :D S tobom ne bih ratovao! &lt;3 – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:23 (CET)
::::::Sva sreća da ovdje imamo slobodu izražavanja pa ću reći jasno i glasno: ''Živeo Staljin i svetska revolucija!'' Da to ti kažeš tamo, hapsilo bi te. Nemaš to pravo. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:28 (CET)
:::::::Ljubim i ja tebe :* &lt;3 (i ne, nije nimalo ironično! :D) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. januara 2026. u 03:30 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Postoje višestruki problemi i u izvornoj verziji i u izmenjenoj verziji rečenice. Stranica je ipak zaključana na stabilnu verziju, prema pravilima, do uspostavljanja [[WP:KON]]. Predlažem da se rasprava nastavi na odgovarajućoj stranici za razgovor: [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji]]. Tu se može porazgovarati o alternativnim rešenjima koja su usklađenija sa Wikipedijinim stilskim standardom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 03:38 (CET)
:::::::::{{ping|Aca}} a koji su to problemi s novijom verzijom? Sama novija verzija ne navodi niz bitnih detalja. WP:KON smo pokušali naći ovdje, za što tebe izgleda nije briga. Držati žestoki POV na glavnoj stranici je sunovrat ove Wiki. - [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 12:47 (CET)
::::::::::@[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]]: Mislim da je izuzetno &quot;{{tq|žestoki POV}}&quot; označavati mirne demonstrante &quot;{{tq|naoružanim izgrednicima}}&quot; u zemlji čija je vlast nedavno počinila najveći masakr u savremenoj istoriji Irana (s hiljadama žrtava) i koja ima najveći broj egzekucija u posljednih 40 godina. Nadalje, razlozi protesta su višestruki i nisu ograničeni na &quot;{{tq|povećanje cijena}}&quot; (povod), kako stoji u unesenoj izmeni. Osim toga, s obzirom na tvoj ''off-wiki'' angažman s kojim sam, igrom slučaja, upoznat, rekao bih da je ovde reč o flagrantnom sukobu interesa ([[:en:WP:COI|WP:COI]]), pa bih te lepo zamolio da ovakve senzitivne izmene najpre opsežno prodiskutuješ s ostalim urednicima. Ovo jezičko izdanje Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije, uspešno se bori s propagandom sa svih strana te je bilo, jeste i ostaće svetionik istine, kvaliteta i strogog enciklopedijskog standarda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. januara 2026. u 18:25 (CET)
:::::::::::{{ping|Aca}} gore sam lijepo napisao da treba diferencirati mirne prosvjednike i naoružane militante, što zapadni mediji ne rade, niti ti. Postoje snimke gdje bazarlije prosvjeduju s iranskim zastavama i gdje prosvjednici marširaju gradom Abdananom skupa s policijom, a postoje i one gdje naoružani zamaskirani izgrednici pucaju na ulicama na snage sigurnosti i civile. To zapadni mediji nisu objavili, sugerirajući da se pucalo po mirnim prosvjednicima {{lični napad uklonjen}}. Znam dobro broj žrtava: 2427 policajaca i civila te 690 naoružanih militanata. Ponovo, ispadima gore nekritički pušiš zapadnu propagandu o &quot;vladinim masakrima nevinih&quot;. Iranski mediji daju jasniju sliku, navodeći da su militanti pucali i na civile s namjerom izazivanja što većeg broja žrtava (o čemu postoje svjedočanstva, snimke i forenzički dokazi), kao i da su neki stradali u unakrsnoj paljbi militanata i policije, što ne negira da su padali i od metaka potonjih. Verzija ne spominje odakle naoružanim militantima zabranjeno i strano proizvedeno vatreno oružje, ne spominju se ni Trumpove prijetnje, niti uloga stranih obavještajnih službi, niti dezinformacijski rat poput gore navedenog propagandnog preuveličavanja brojki (npr. 3000 u Teheranu postali &quot;milijuni&quot;, broj žrtava udeseterostručen, itd.) i još dosta toga. Egzekucije su irelevantna tema, zna se dobro za kojih osam kaznenih djela slijede takve kazne. Nadalje, {{lični napad uklonjen}}, prije više od 15 godina jedan sam od rijetkih ovdje koji se otvoreno potpisao, stoga se zna moje ime i prezime. Zna se i da se profesionalno bavim iranologijom, zbog čega sam završio na poziciji glavnog analitičara na najvećem iranskom mediju na engleskom jeziku. Iranaca ima 100 milijuna, njih s višim obazovanjem milijune, međutim, nemaju nikog s tolikom količinom informacija o raznoraznim disciplinama, bilo historijskih, geografskih, političkih, naučnih, tehnoloških, vojnih, kulturnih, itd. Nakon 13 godina aktivnosti na ovom projektu, besprijekorne prošlosti i mnogih članaka rekordera koji posramljuju druge Wiki, dođeš ti i optužuješ me za nekakv sukob interesa. To neću tolerirati, niti ću trošiti vrijeme {{dio komentara uklonjen|lični napad i retorika mržnje}}. Reći ću samo - '''zbogom, i nikad više'''. – [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor s korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 23. januara 2026. u 19:39 (CET)

== Article about Milan Gorkić in Serbo-Croatian ==

It is not correct what you are doing. I put all the references and then worked 4-5 more hours to make it all good, but it is all gone because of the &quot;clash&quot; of the changes that you made. What you are doing is against science and truth. The article about Milan Gorkić is full of mistakes, wrong references, everything wrong... And I am not even changing all the mistakes because I thought the admins will not spare time to read anything. I made such a good article that was lost because of someone's ignorance. I have put at least 10 more sources, with the ISBN's and everything and you just destroyed it all and discouraged me to continue to work. Such a shame. It is a crime against science and truth. Shamefull. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:34 (CET)

:There is many more. Actually, there are more mistakes than correct things in this article.
:Just a few examples:
:# &quot;»Gorkić je bio inteligentan i sposoban čovjek, ali mu je udario u glavu vatrometan uspon najprije u KOI, a ubrzo u našoj Partiji. Brzo je shvatio kako se pravi karijera u Kominterni, stekao moćnog pokrovitelja u ličnosti Manuilskog, a imao je ’debele veze’ i sa NKVD. Blagodareći tome, on se u Moskvi kretao u takozvanim ’višim sovjetskim krugovima’, kamo običan smrtnik nije mogao ni proviriti. [...] Vješt, prodoran, s mnogo šarma, on je tamo bio dobro primljen. Čak se i oženio ženom iz tog kruga — Beti Gian, koja je bila direktor čuvenog moskovskog Parka kulture i odmora, živjela u trosobnom stanu, imala automobil za ličnu upotrebu, što je za tadašnje sovjetske uslove bila prava raskoš. Sve je to Gorkiću, mladiću koji je odrastao u sirotinji i rano upoznao emigrantsko potucanje, imponovalo. Postao je samouvjeren preko svake mjere i preobrazio se postepeno iz revolucionara u visokog komunističkog birokratu koji je najzad ’shvatio’ što je to ’štab svjetske revolucije’ i kako se u njemu treba ponašati.« Mustafa Golubić&quot; - WRONG, this is a quote from the book of Rodoljub Čolaković and it is written as word of Čolaković, not Golubić.
:# &quot;Gorkić je mesto rukovodioca KPJ imenovan uz podršku sovjetskog revolucionara [[Nikolaj Buharin|Nikolaja Buharina]].{{sfn|Lazitch|Drachkovitch|1986|p=148}}&quot; - WRONG. The article that is reffered to is wrong and there are other resources that show that is absolutely wrong. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 05:47 (CET)
::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: I would kindly ask you to list all the errors the article has on the talk page first. The issue here is that your edits are clashing with other referenced edits, in which case no one can just &quot;blindly&quot; believe the new version. Please state the corrections you want to make with the references on the talk page and someone will review them and then integrate them into the article. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 09:59 (CET)
:::You are giving me extra work, and there is already a lot of work.
:::# His mentor was not Bukharin. Reference Ivan Očak &quot;Gorkić&quot; and a quote by the letter in 1929 in which it is said he fought with Bukharinism from the earliest stages. 
:::# There is also an explanation why Bukharin is mentioned as Gorkić's &quot;mentor&quot; because it is written even in his indictment, and the source of this rumor was his main &quot;enemy&quot; Ante Ciliga. To write that Bukharin was his collaborator means supporting the NKVD accusations, means supporting &quot;the tapestery of lies&quot; (ref: William Chase, &quot;Enemies from within&quot;)
:::# Another reason why the lies about Gorkić's various Moscow mentors (Buhkarin, Manuinlsky is mentioned, sometimes even Zinoviev) are supported until today is because Gorkić is portraited as a buerucrat in the official Yugoslav historiography and Tito's official biography (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Gužvica, &quot;Before Tito...&quot;, Bondarev, &quot;Moscow years...&quot;). His real mentor was not from Moscow, but from Yugoslavia, and is called Đuro Đaković (Očak, &quot;Gorkić...&quot;, Nadežda Jovanović &quot;Milan Gorkić (prilog biografiji)&quot;)
:::# Gorkić's closest collaborator in the Comintern was Dimitrov. References: Ubavka Vujošević &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;; Documents from the VII Congress of Comintern and many more
:::# Gorkić was not killed during the Purges but during the &quot;Yezhovshchina&quot;, and those two processes are not to be mixed in the contemporary historiography (Getty, &quot;Orginis of the Great Purges&quot;, Getty and Naumov &quot;Stalinist Terror, New Perspectives&quot;, Thurston &quot;Life and Terror in Stalin's Russia&quot;, Getty, Naumov &quot;The Road To Terror Stalin and the self destruction of the bolsheviks 1932-1939&quot;)
:::# He didn't support the repressions towards other people, as is suggested in the whole text. There are many letter and quotes which show a different picture, a totally different - he always defended the &quot;factionalists&quot; he beaten politically from the further inconveniences.
:::# The main rumor that he is a bureaucrat and &quot;the man from the Comintern&quot; comes already from 1928 by the &quot;factionalists&quot;, as Gorkić himself says (he is using the words &quot;rumors&quot;, words similar to word bureaucrat and the phrase &quot;the man of the Comintern&quot;) (reference: Ubavka Vujošević, &quot;Poslednja biografija Milana Gorkića&quot;). These are the main points that changes the picture about Gorkić. Great historical and historiographical injustice is made towards this man: he was neglected, forgotten and presented in a diametrically opposite picture from the one that fits him and all of the &quot;sins of the generation&quot; are prescribed towards him although he is the last one that should carry them (also not my thesis but from the authors Očak &quot;Gorki...&quot;, Božidar Jakšić &quot;Izabrani spisi Milana Gorkića, Revolucija pod okriljem Kominterne&quot;, then Ubavka Vujošević and Nadežda Jovanović). There are many more points and many more quotes that I had put in the text, but you erased it (you at least own an apology for destroying this work).  Please suggest what should be the further dynamics of the work on this text... I can not write here all the changes that should be made... You should at least check every change in the future if you try to destroy someone's solid work (all the changes I made in the text you destroyed are underlined with the references, every single one).  Greetings to you, I hope we can make a good collaboration   
:::– [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:27 (CET)
::::refs for point 6: Nadežda Jovanović, Milan Gorkić (Prilog biografiji), Očak, &quot;Gorkić...&quot;  – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 12:35 (CET)
:::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Is this all? Or are you planning on adding additional information? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 12:52 (CET)
::::::Many more additional information is to be add... Is my last change (the one you destroyed) even saved?
::::::But let's arrange the dynamics. Let us first make most important edits... If you have so much power to decide the destiny of a man, whose destiny was already decided my small group of men that though they were Gods - then I think you should show some responsibility, right? Please don't act as a bureaucrat in the future about this matter, but show you are interested in the subject and you really follow the references I have made and will make... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 13:36 (CET)
::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: My man... you come here, writing in English, and are editing a well-written, referenced article claiming that it is full of wrong information, although some of them are even referenced, and are editing it. How am I supposed to know? It's &quot;your&quot; word agains the former editor's word... what do you expect me to do? I am here to assess the validity of an article based on the standards of the project, and I am not equally knowledgeable about every topic, which is natural. I am not claiming that your edits are malicious or wrong, it's just that such fundamental changes to an article's structure require a discussion or consensus, or - '''at least''' - an explanation. That is what I have asked for and I shall ask a colleague who is better versed in such topics to check over the edits. If they are valid, there won't be any issues. Also, nothing is is destroyed and I would kindly appreciate it if you lower your tone and address everyone on here with proper respect, there is no need for big words! :)
::::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Druže, bi li mogao baciti oko na ovo i vidjeti jesu li sve izmjene okej? Ovo je više tvoja tema... @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: A i ti, neradniče, rekao si da si nešto skupljao za ovo pa baci oko, bit ćete pametniji od mene ovdje! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 15:13 (CET)
:::::::::Prvo, ja ne znam kojim ti jezikom govoriš i pišeš pa sam počeo na engleskom... Drugo, nije moja reč protiv ičije, nego reč referenci i istoriografije protiv nereferisanih delova (jel si ti čitao članak? ima više grešaka nego tačnosti)... Pre duguješ ti meni objašnjenje na osnovu čega brišeš referisane izmene, nego što ja tebi dugujem objašnjenja zašto ispravljam pogrešne reference ili potpuno nereferisane špekulacije (a ta sam objašnjeno svejedno dao, makar delimično)... Kao da tražiš od mene da ti dokažem da je nebo plavo jer je neko već napisao da ga vidi crveno... Dakle, cenim ovu raspravu i mislim da ćemo do nečega doći, ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja, moje reči su male za ono kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti... Zar ne? Pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 15:58 (CET)
::::::::::Pa ako sam admin i birokrat na sh.wiki i napisao sam nekih par tisuća članaka na ovom projektu... valjda znam neku varijantu srpskohrvatskog, frende? :D Dosta logičan zaključak, pogotovo ako pogledaš prvu rečenicu iznad ove tvoje koju si ostavio ovdje! :D (I ona je na hrvatskom! :D) Al' dobro, glavno da se mi razumijemo! :D
::::::::::Objašnjenje si dobio, a ostalo... &quot;Pre duguješ ti meni objašnjenje&quot; (ne, ne dugujem ja tebi ništa), &quot;ali u suštini bi ti trebao da spustiš ton a ne ja&quot; (fino te zamolim i instruiram što da napraviš, pozovem kolege da pregledaju... to je ton s visoka?), &quot;kakav nenaučni odnos podržavaš pri ovoj temi i to čisto iz površnosti i lenjosti&quot; (ha? :D)... dakle, ponavljam, molit ću te lijepo da smiriš ton, da se ophodiš prema meni i svima ostalima korektno i da ne dižeš tenzije. Članak će se popraviti ako za to postoji volja sa svih strana, a sa moje (a siguran sam i s one kolega koje sam pingao) sigurno postoji. Ako postoji i s tvoje, nema apsolutno nikakvih problema, ne trebamo se više uopće prepirati ovdje i možemo sačekati da @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i/ili @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] prelete preko tvojih izmjena i ako ni oni nemaju nikakvih prigovora - sve riješeno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:04 (CET)
:::::::::::Taman sam pomislio da smo stigli do nečega, međutim pokazao si aroganciju i šarlatantvo (kad krene samohvalisanje umesto argumentacije, jasne su stvari) - zbog čega sam izgubio svako poverenje u tebe. 
:::::::::::Čekamo onda @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]... Ali pitanje je: zašto ih čekamo pod tvojim a ne pod mojim izmenama? Nema nikakvog drugog obrazloženja, osim tvoje arbitrarnosti... 
:::::::::::Eto, pozdrav – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 16:52 (CET)
::::::::::::@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Zašto vi ljudi nikada ne možete samo prihvatiti ruku i nastaviti dalje bez komentara? :) Ali dobro, sad kad sam već jasno arogantan i šarlatan, onda te formalno upozoravam da je ovo posljednji put da ću tolerirati tvoje pasivno-agresivne, bezobrazne i uvredljive komentare. Ovo smatraj '''formalnom opomenom''', arogantnom ili ne. Ukoliko se odlučiš oglušiti na to, bit ću prisiljen primijeniti neke druge mjere. 
::::::::::::Što se tiče odgovora na tvoje pitanje - u slučaju spora, članak se vraća na posljednju stabilnu verziju prije spornih izmjena. Takva je praksa. Članak je dostupan ovdje (iako sam ja mislio da ga staviš na SRZ samog članka, ne na moju SRZ, al' dobro, nije problem) i kolege mogu procijeniti o čemu se radi. Ponavljam, ako oni - koji imaju više znanja na ovom polju od mene - procijene da su sve izmjene okej, izmjene će biti unesene u članak i to je to. Ugodan dan! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 26. februara 2026. u 16:57 (CET)
:::::::::::::&quot;Ti, čoveče&quot; (evo ga još jedan Bog, koji se obraća &quot;ljudima&quot;) - nećeš me ućutkati naravno praznim administrativnim pretnjama. Nikakva agresija niti nepristojnost sa moje strane ne postoji. Uhvaćen si u laži, tj. u nekorektnom i antinaučnom odnosu, jasno je da ti ne preostaje ništa drugo nego da pretiš. Sramotno. Pozdrav, prijatan dan – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:03 (CET)
::::::::::::::P.S. Ne znam šta je SRZ i voleo bih neke upute ako su moguće za SRZ na članak... Još jedni pozdravi – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:08 (CET)


Poštovani kolega Savez rada,

Ja ne bih ulazio u vašu raspravom s kolegom Poe, jer zapravo ne bih znao ni što reći. No, pregledao sam sve vaše izmjene u članku o [[Milan Gorkić|Milanu Gorkiću]], pa iz moga skromnog gledišta mislim: 

::a) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – lijepo, ali ovdje bi bilo dobro dodat izvor;

::b) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558495 ova izmjena] – nepravila na razini metodologije. Imamo naizgled dva izvora koja su u skobu (Lazitch&amp;Drachkovitch protiv &quot;93_7.pdf&quot;). Kao prvo, biblioteka znaci.org je odličan izbor vrlo dobrih izvora, ali ne čini po sebi valjan izvor. Tekst koji citirate nema naslova, ne znam gdje je objavljen, tko ga je napisao, koje godine. Ne zaboravite da i u Boleian Library u Oxfordu možete naći trash knjigu s namjernim historijskim falsifikatima u njoj. Kako? Pa jednostavno, unio ju neka megalomanska budala, koja je knjigu prethodno isprintala u zamoizdanju i svašta nabubala u njoj. I jednog dana posložila svoj rad pored ostalih knjiga. Više sam puta osobno izbrisao dobre doprinose na sh.wikipediji iz razloga što nemaju izvora ili je izvor loše postavljen. Ako pišeš ozbiljno, tvoja je dužnost da dosljedno citiraš izvor. Drugo: ovdje problem je &quot;Buharinova podrška&quot;. Nisam poznavalac teme, ali ako dva izvora tvrde različito, dobra praksa je citirat skromniju verziju istine, podržat ju s izovorom, pa u &lt;u&gt;Napomenama&lt;/u&gt; dodati verziju beta iste priče i navesti izvore.

::c) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558496 ova izmjena] – ne brisati referencirane rečenice, jer 1) tko ste vi da odlučujete to? Imate li katedru u historiografiji u nekome uvaženom institutu? Jeste li objavili ikakvo znanstveno istraživanje po temi? Molim vas… To, od moje strane, a zapravo ste započeli edit war s korisnikom koji je sastavio tekst koji ste obrisali. S time, ne kažem da nemate pravo što se protivite rečenici ili što biste ju izbrisali, nego upućejem vas na činjenicu da tamo gdje je tekst podržan s izvorima, tu je bolje biti za trun oprezniji; 

::d) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558497 ova izmjena] – vidi gornji komentar a);
 
::e) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558499 ova izmjena] – forma je okej, ali sumnjiva mi je rečenica &quot;Gorkić je jedna od '''retkih''' žrtava represija koja je rehabilitovana&quot;. Rehabilitacijâ je bilo pa mogao bih citirat više imena. Ovdje je riječ o aproksimativnoj procjeni. Iz historiografske literature, subjektivne procjene autora su vrlo zanimljive, ali treba ih uvijek odvagati, pa makar to pisao Arnold Toynbee.

::f) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558513 ova izmjena] – slažem se, preciznija je;

::g) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558514 ova izmjena] – slažem se. Taj je citat zabilježio korisnik @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] u [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7632246 ovoj izmjeni]. Mladifilozof je inače vrlo marljiv pisac wiki-članaka i dobro upućen u temu. Mislim da se radi o običnoj obmani, no, ako je za njega atribucija citata točna, onda postoji neki razlog. Možete ga izravno kontaktirat i pitati ga; 

::h) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558516 ova izmjena] – da, okej. Nemojte zaboraviti izvore, uvijek je bolje s izvorima tamo gdje se spominju treće osobe (Đaković) ili neke značajne uloge; 

::i) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558517 ova izmjena] – okej, ali ja ne bih tako lako škarama po citatu…;

::j) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558518 ova izmjena] – da, odlično. Ipak: zašto brisati Štajnera? Je li vam on antipatičan?

::k) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558520 ova izmjena] – odlično;

::l) [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Milan_Gorki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=42558521 ova izmjena] – da i ne... Ne slažem se kada prepravljate riječi u citiranome tekstu. Citirani tekst izveden iz tiskane knjige kaže ili a ili b, nije wikipedija pa se prepravljalo dok čitalac čita; 

Toliko od mene. Dodatno, pripazite na agresivne razmjene, po mome iskustvu one skoro nikada ne donose dobre rezultate na wikipediji, nego samo kafansku atmosferu gdje ljudi psuju kevu jedan drugom radi stvari koji se dešavaju mimo/daleko/pored njihovih života. Uljudnim razgovorom se ide puno dalje. Ako vam treba pomoći, samo recite, tu smo. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 26. februara 2026. u 17:31 (CET)

:Dragi kolega @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
:Hvala vam na odgovorima. 
:# &quot;Lazitch&amp;Drachkovitch&quot; je potpuno nelegitiman izvor za tu informaciju, konkretno u delu o Gorkiću postoje najmanje 3, 4 očigledne greške i taj izvor je diskreditovan (netačne su godine, kao i brojni podaci koje su kasniji istoričari otkrili)... Izvor o Buharinu je očigledno neozbiljan (i dolazi od Ante Cilige) i zapravo se namerno provlači po hodnicima istorije... Svako ozbiljno istraživanje pokazuje da je u pitanju podmetačina. Gorkić se možda znao sa Buharinom 1928 (ili 1926, kako opet kaže Ž. Pavlović) godine ali je već od 1929 protiv njegove politike i 1932. Buharin nije mogao da ga &quot;postavi&quot; ni na šta a kamoli da mu bude mentor (inače Buharin tada više nema moć da ni u SSSR postavi domara biblioteke a kamoli da komanduje po Kominterni)
:# Štajnera treba izbaciti jer laže kao pas i dodvorava se Titu.
:# ...
:Međutim, dok ne objavim rad o tome zaista ostaje moja reč protiv nečije druge. Ja sam se malo zaleteo, i to sam rekao i kolegi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]... Voleo bih da povučem sve predloge za sada i onda da ih spakujemo kasnije skupa na mnogo kvalitetniji način... 
:Da li se slažete sa tim? Ne bih voleo da za sada ubacujemo nikakve nove izvore i reference niti bilo kakve teze, ništa, ni one izmene koje ste podržali ni one koje niste. Ja ću uskoro objaviti jedan naučni istoriografski rad na ovu temu i onda će nam sve biti mnogo lakše. Voleo bih da me podržite u tome i da povučemo za sada sve ove predloge jer mogu da unesu zabunu i da naštete i samom radu i samom wiki članku.
:Sa kolegom @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] nije bilo nikakve kafanske rasprave niti ružnih reči, več žustrog intelektulanog obračuna i borbe za nauku, čemu svaki galileovac može samo da aplaudira. Ne mogu da uputim izvinjenje jer kolegi Edgaru nisam ništa niti ružno rekao niti ružno poželeo, ali mogu da izrazim žaljenje zbog bezveznih nesporazuma koje zaista, kao što vidimo, možemo lepše rešavati i za to preuzimam deo odgovornosti na sebe. Ali tražim i malo razumevanja, jer se bavimo temom jedne sudbine nad kojom je izvršena nepravda i za koju očigledno nije dovoljno samo napisati istinu nego se za nju i noktima i zubima boriti.
:Hvala vam @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] na vašem izdvojenom vremenu i strpljenju i nadam se da ćemo uspostaviti korektnu i prijateljsku saradnju. Živeli – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:49 (CET)
::P.S. Niste baš najbolje pogledali ispravke citata, na primer... Trenutni citati su iškarani makazama a neki su i netačni, ja sam ih sve ispravno popravio (samo jedan sam skratio, ali zato što je nekorektno izvađen iz konteksta... nastavak tog citata bi onda doneo druga značenja, ali bi bio predug, pa sam ga onda u stvari skratio da bih malo rešio taj problem)... To su sada sve nebitni komentari jer mislim i predlažem da za sada sve ove izmene treba povući i spremiti ih bolje, ali morao sam da odgovorim iz neke intelektualne sujete... Još jedan pozdrav (nemojte prenebenuti prethodnu, mnogo važniju poruku... Ovo je samo jedan P.S.) – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 22:54 (CET)
:::P.S.P.S. Dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] moram da Vam kažem da su vaši komentari dosta mršavi.. Takođe, imate ideju da baratate istoriografskom naukom a u stvari nastupate prilično amaterski (hvala vam na pokušajima istoriografskih lekcija, ali to je zaista smešan pokušaj, bez uvrede)... Dalje, niste pregledali ceo moj predlog i celom ste pitanju posvetili jako malo vremena, što je očigledno... Dalje, na nekim mestima nema referenci (npr na fotografiji Dimitrova) jer to nisam znao tehnički da izvedem (odličan je wiki interfejs, ali ne snalazim se uvek)...
:::Ovo sam morao da napomenem radi naučne istine, ali još jednom insistiram da se sve moje izmene za sada povuku i ne koriste, da bismo onda ovom pitanju pristupili temeljnije u jednom boljem trenutku... Pozdavljam još jednom srdačno – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 27. februara 2026. u 23:03 (CET)

{{Reflist-talk}}


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], mislim da znam o čemu pričam u svojim natuknicama a ipak poštujem i vaše mišljenje. Englezi kažu ''opinions: everybody's got one''.
:::Ne slažem se s vama kada me uslovljavate &quot;amaterom&quot; ali dobro... poznajem taj tip rasprava, naše kolumne su prepune kafansko-književnih priča, od Milana Rakića (i prije) pa do Svetislava Basare.
:::Ne slažem se s vama kada kažete &quot;radi naučne istine&quot; jer to podrazumijeva da ju vi imate na dlanu. U cijelini. A ako ju imate, onda dozvolite da vam iskažem moje najiskrenije iznenađenje: AMA STVARNO ?!?!
:::Ne slažem se kada kažete da Štajner &quot;laže kao pas&quot; jer to podrazumijeva vašu pristranost. Nemojte zaboraviti da i besprijekorna znanstvena remek-djela kroz vrijeme pokazuju svoju točku gledišta, iako su sve činjenice točne i pravilno postavljene.
:::Stoga, ipak cijenim vaš strastven rad. Mislim da tu ima iskrenog truda. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:20 (CET)

== Nerealan odnos prema članku o Milanu Gorkiću ==

Da probamo skroz kulturno @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]... Edgar je ponovo jednim klikom promenio sve moje izmene, u koje sam uložio puno truda. Ja nisam uopšte dirao stari članak (osim dve tri uglavnom sitne činjenice koje sam vrlo uverljivo potkrepio). Ubacio sam puno infomracija i sve ih bogato potkrepio referencama. Uglavnom je u pitanju puno citata, fotografija Gorkića iz mladosti, itd, nešto što bi svaki pravi admin wikipedije samo poželeo. Svaka izmena je apsolutno naučno ispravna i detaljno potkrepljena referencama i apsolutno je nedopustivo da se ijedna obriše a kamoli sve, jednim jedinim klikom (što znači da ih Edgar nije čak ni proverio).

Molim Vas @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da ovoga puta dobro proverite sve moje izmene jer ovo prevazilazi svaku meru. Da li ćete me optužiti da sam nevaspitan ako ustvrdim da je već sada ovakvo delovanje definitivno upereno protiv svakog principa slobode enciklopedije Wikipedija? – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:20 (CET)

:@[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]]: Ponavljam, lijepo je dogovoreno da će sve izmjene ići na [[Razgovor:Milan Gorkić|ovom mjestu]] prije nego će biti uvrštene u članak. Pobogu. Dakle, uzmi tekst, napravi sve izmjene kao da želiš urediti članak, to će se pregledati i '''kad se pregleda, ako je sve u redu''', izmjene će biti uvrštene. Ne razumijem koliko je ovo nejasno. Izmjene nisu izbrisane, one su u povijesti i mogu se isto tako jednim klikom vratiti. Ono što mi se ne sviđa jest kontradikcija: s jedne strane moliš da sve zanemarimo, da ti damo vremena da nešto napraviš, onda odjednom nasumično kreneš i ponovo drndaš po članku bez ikakvog čekanja. Dogovori se. Ako želiš uređivati članak: gore ti je poveznica, tu ga uređuj kao da je tamo i kad završiš, javi, netko će pregledati izmjene i to ćemo uvrstiti u članak bez problema. Ako želiš čekati, to je isto okej, ali onda se toga drži. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:25 (CET)
::U redu, ja bih uneo još jednu izmenu ali sada si me sprečio jer si mi pobrisao sve reference koje sam uneo... 
::Molim vas @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] da dobro proverite svaku izmenu... Svaka je apsolutno potkrepljena... Nemate prava nijednu da odbacite... 
::Ako postoji neka rasprava o ovoj ili onoj izmeni (na primer, u jednoj izmeni citirao sam izvor koji direktno diskredituje prethodno citirani izvor, kao izvor koji je neadekvatan za korišćenje detalja o pojedienim biografijma, a onda dodao još pregršt izvora koji na indirektan način diskredituju taj izvor... Ako npr. smatrate da u istoriografiji odbačeni izvor ipak treba da se koristi, onda treba da vidimo kako da ubacimo i moje informacije, a ne samo da odbacimo moje informacije, koje su solidnije i jače... Dakle ili solidnije i jače informacije treba da preovladaju, ili ako imamo na Wikipediji ljude koji ipak drže i do netačnih informacija, onda bi trebalo makar imati u vidu i jednu i drugu informaciju, u tom smislu je realno očekivati od vas da to inkorporirate, ali ako ste uporni da mi dajete još dodatnog posla, onda me uputite na koji način da uvrstim svoju informaciju a da ni slučajno ne diram dokazano pogrešnu)...
::Koliko sam izbrojao, uneo sam 30 izmena, pri kojoj u nijednoj (osim ove jedne koje sam napomenuo), ne može biti nikakvog spora i one sve moraju biti integrisane (kao što mora i ta jedna koju sam posebno napomenuo, osim što ćete vi kao gospodari sudbina da odlučite na koji će se način integrisati)...
::P.S. Edgar, ja nisam nasumično ništa opet krenuo da radim a naročito ne da &quot;drndam&quot; (da li je ovo prikladan rečnik? pritom znamo ko drnda a ko ozbiljno pristupa ovom članku) nego sam shvatio da je nužno doraditi tekst u njegovim ključnim elementima jer i Wikipedija isto tako pravi istorijski narativ koji utiče i na samu istoriografiju. Te glavne izmene ne moraju da se odražavaju na širi istoriografski rad koji o tome pripremam... U svakom slučaju, iako deluje zbunjujuće, nije u pitanju kontradikcija, ali u svakom slučaju se zahvaljujem na razumevanju u tom smislu. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 13:42 (CET)
:::Ovako, frende, sam si se predstavio kao režiser, dakle ne historičar. Ovo što ti trenutno činiš predstavlja originalno istraživanje, što je na Wikipediji '''strogo zabranjeno''' ([[w:en:Wikipedia:No original research|vidi ovdje]]), ali toleriramo ti i to. Ja ću ti sada na linkanu stranicu za razgovor članka zalijepiti tvoju zadnju verziju i tu uređuj. Kad završiš s uređivanjem, obavijesti nas pa ćemo pregledati i to je to. Kao što sam ti rekao, nemam ni vremena ni volje raspravljati se s tobom, a posebice ne svaki put isto. Tu radi i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 13:54 (CET)
::::Ti se prijatelju nisi niti predstavio, znači trenutno nisi ni istraživač nego niko. Potpuno je nerealno da me ovako ad hominem predstavljaš i zloupotrebljavaš moje privatne informacije, to bi trebalo da je '''strogo zabranjeno'''. U mom članku '''NEMA nikakvog ORIGINAL RESEARCH-A''' nego '''isključivo referenci na objavljene radove'''. Bukavalno trošiš vreme da se blamiraš umesto da ga trošiš na ono za šta si angažovan na Wikipediji a to je da odgovorno održavaš stranice i proveravaš članke. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:18 (CET)
:::::Piše ti gore, ja sam Edgar Allan Poe! :D Ostalo smo si sve rekli, dobio si tekst, dobio si upute tako da - smatram ovo završenim razgovorom, barem na ovom mjestu. O članku ćemo na za to prikladnom mjestu :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. marta 2026. u 14:24 (CET)
::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] slažem se i drago mi je da si se otarasio suvišnih komentara koji sprečavaju fokusiranje na članak... 
::::Video sam da si okačio tamo članak, i odgovorio... Samo da vas obavestim ovde, da tamo ne pravim dodatne poruke i dekoncentraciju @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: nažalost nisam tehnički potkovan da tamo dalje nastavljam da ispravljam članak u kodu (možda i jesam, ali ko će sad i to)... Neka bude ovako, vi već sad možete da krenete da evaluirate članak, a ja sam pripremio još dve, tri izmene koje ćemo kasnije inkorporirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 1. marta 2026. u 14:28 (CET)


:::Poštovani kolega @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], 
:::Možda sva ova naša priča je postala napeta oko nečega što nebi trebalo. Uostalom, mogli bismo i cijeli članak o Gorkiću izmijeniti i svesti na pet rečenica i ostao bi minimalan ali ipak enciklopedičan članak. Iz toga razloga, napravio sam ogranak na vašoj stranici na kojem možete nastaviti vaš rad i nitko vam neće ometati. Istovremeno sam zaključao na duže vrijeme glavni članak o Gorkiću tako da bismo izbjegli nepotrebne sporove. Moj prijedlog je da nastavite svojim radom na spomenutoj stranici (dakle: [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|ovdje]]) te kada ga budete dovršili moći ćemo ga ispitati i objaviti. Moj savjet je da dodate izvore gdje god je to potrebno, te iskoristite stranicu za razgovor istog prostora ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada/Milan Gorkić|ovu]]) da biste objasnili detaljno neke pasuse i svoje odluke. To će podržati i uvažiti vaš rad. 
:::S poštovanjem, – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 20:02 (CET)
::::Hvala na odgovoru @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], i hvala ne celoj postavci... 
::::Ima još prostora da se članak popravi, čak i u ovom formatu (koji je neka rasprava starog i novog članka, i time ima neki svoj poseban okvir i dinamiku, u nekom vidu ograničen, a u nekom vidu možda otvori neki pravac koji bez toga ne bi, jer uopšte sva je nauka jedna velika rasprava starog i novog)...
::::Pozdrav, javiću kad mislim da je novi članak dobro uokviren i sveden i da se može bez muke evaluirati... – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. marta 2026. u 05:55 (CET)
:::::Poštovani i dragi @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] i @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]],
:::::Po dogovoru, ja sam na [[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|'''ovom linku''']] uneo izmene u članak koji je predmet naše obrade, i mogu da zaključim da su one finalne. 
:::::[[Korisnik:Savez rada/Milan Gorkić|Ovaj link]] je, kako je na jednom mestu zabeležio @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], trajaće do 01.06.2026, dakle još nešto više od 20 dana, što je mislim sasvim dovoljno za vašu evaluaciju... Molim vas da se prema njoj ponesete krajnje odgovorno i da joj pristupite vrlo skoncentrisano. 
:::::Siguran sam da ćete tada uvideti da sam pri finalnim izmenama ispoštovao doslovno sva vaša upustva... Niti jedna reč ili rečenica iz starog članka, osim možda jedna ili dve za koju je to bilo nužno, nije izmenjena. Oni netačni podaci ili tendenciozna tumačenja su jednostavno dopunjena valjanim citatima i podacima... Od izuzetaka možemo navesti primer da je izmenjeno da je Gorkić ubijen kao &quot;gestapovski špijun&quot;, što je u starom članku izneseno u samom uvodu kao nekakav fakt, a što je bez ikakvog uporišta - budući da za takvu optužbu ne postoje valjani izvori, a istovremeno u literaturi se provlače optužbe i da je bio (pre svega) engleski, zatim jugoslovenski i svačiji drugi špijun, te da na kraju uopšte i nije bio nikakav špijun - te pa bi dopuna takve informacije izgubila smisao, a taj je deo rečenice zamenjen prosto u to da je ubijen kao apstraktni &quot;neprijatelj naroda&quot; (što je i zvanična optužba, potkrepljena primarnim izvorima). Takođe su izmenjeni neki neverovatno netačni biografski podaci o poreklu njegove porodice, profesiji njegovog oca itd. Osim tih, doslovno nijedna druga reč ili rečenica iz starog članka uslovno rečeno nije ni taktnuta, već su netačnosti i tendencioznosti prosto nadopunjeni tako da stvore celovitiju sliku... Takođe je zamenjena i naslovna fotografija, a unete su i neke nove...
:::::P.S. Dragi @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] uneo sam jednu izmenu na tvoju stranicu, u ovom delu rasprave, tj. izbrisao sam jedan davni copy-paste predlog članka koji je prosto rušio preglednost cele rasprave i koji je suvišan ako imamo u vidu novi link... 
:::::P.S.P.S. Savetujem i da bacite oko na vrlo uspešnu saradnju koju sam u vezi [[:hr:Josip_Čižinski|biografije Milana Gorkića]] uspostavio sa adminima hr.wikipedije... Takva uspešna saradnja i sa adminima sh.wikipedije je nužna kako bi se nastavio Wiki rad na naučno istoriografskoj formulaciji Gorkićeve biografije, a u ostalom i započelo sa intervencijama i na ostalim wikipedijama, poput en.wikipedije, sr.wikipedije itd, koje bi bile nesolidne bez sh.wikipedije kao stožera.
:::::Srdačni pozdravi i nadam se da ćemo ovaj put uspostaviti besprekornu saradnju, jer nema nikakvog razloga da bude drugačije. K.R. – [[Korisnik:Savez rada|Savez rada]] ([[Razgovor s korisnikom:Savez rada|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:44 (CEST)

== Stranica Aleksa Đukanović  ==

Zašto si obrisao stranicu Aleksa Đukanović? Srpsko-hrvatska Vikipedija je toliko siromašna, između ostalog, zahvaljujući i tebi, bez relevantnih članaka, sa siromašnim fondom. Vrati stranicu koju si obrisao jer ne postoji nijedan razlog da je obrišeš. Ne može biti promocija nešto što govori o autoru koji piše na bshc jeziku i koji je objavio 20 knjiga. Ti ili ne poznaješ dovoljno kulturu ovog prostora ili si jasno zlonamjeran pa brišeš sve što nije po volji nacionalističkih krugova koji vladaju ovim prostorima. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 15:39 (CEST)

:@[[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]]: [[Wikipedija:Administratorska tabla]] - ovdje možeš uložiti prigovor i tražiti vraćanje članka. Zdravoseljački komentari me ne zanimaju, nemam energije više. Kako kaže Jasmin, ''Umoran, umoran sam prijatelju, umoran...'' :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 31. marta 2026. u 15:42 (CEST)
::onaj tko je ''umoran i nema energije'' treba da se spremati na ''dalek put''... a ne da se miješa i uništava ono što ne razume... Briši članke o wc školjkama a ne o relevantnim imenima ovog prostora. – [[Korisnik:Vogoje2|Vogoje2]] ([[Razgovor s korisnikom:Vogoje2|razgovor]]) 31. marta 2026. u 16:09 (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will be a week in between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 28. aprila 2026. u 22:11 (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30472482 --&gt;

== Srpskohrvatski / српскохрватски ==

Hello. I'm looking for Serbo-Croatian translation of descriptions of a few items for Wikidata. Would you help? – [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 21. maja 2026. u 20:37 (CEST)

:@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I might, depending on the topic and my knowledge of it. Which items are we talking about? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. maja 2026. u 22:58 (CEST)
:: I'm looking for translations of:
::: &quot;studio album by Basshunter&quot;
::: &quot;compilation album by Basshunter&quot;
::: &quot;song by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;single by Käärijä and Basshunter&quot;
::: &quot;promotional single by Basshunter&quot;
::: &quot;music video by Basshunter&quot;
::: &quot;lyric video by Basshunter&quot;
::: &quot;Basshunter discography&quot;
::: &quot;Basshunter videography&quot;
:::: [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 13:22 (CEST)
:::&quot;studijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;kompilacijski album Basshuntera&quot;
:::&quot;pjesma koju izvode Käärijä i Basshunter&quot;
:::&quot;singl Käärije i Basshuntera&quot;
:::&quot;promotivni singl Basshuntera&quot;
:::&quot;spot Basshuntera&quot;
:::&quot;spot s tekstom Basshuntera&quot;
:::&quot;diskografija Basshuntera&quot;
:::&quot;videografija Basshuntera&quot;
:::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: I hope this helps. If this is for a WikiData description, it is completely fine. If you're talking about specific links for this Wikipedia, then we have some local rules to apply, so if you need those titles as well, just tell me. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 13:46 (CEST)
:::: Thanks a lot. It would be Latin version for sh-latn. Are you able to do also Cyrylic version for sh-cyrl? The main sh use Latin script after sh-latn opposite to sr (Serbian), which use Cyrylic script after sr-cyrl? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 17:39 (CEST)
:::::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: You're welcome; here is the cyr version (in accordance with Serbian otrography):
:::::&quot;студијски албум Бејсхантера&quot;
:::::&quot;компилацијски албум Бејсхантера&quot;
:::::&quot;песма коју изводе Керије и Бејсхантер&quot;
:::::&quot;сингл Керије и Бејсхантера&quot;
:::::&quot;промотивни сингл Бејсхантера&quot;
:::::&quot;спот Бејсхантера&quot;
:::::&quot;спот с текстом Бејсхантера&quot;
:::::&quot;дискографија Бејсхантера&quot;
:::::&quot;видеографија Бејсхантера&quot; – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 17:47 (CEST)
:::::: sh, sh-latn and sh-cyrl added. Are you also able to make standard, Latin and Cyrylic Serbian, are they all the same or you are uncertain? As I understood it's kinda like Serbo-Croatian is equivalent of international English while Croatian is equivalent of American English and Serbian is equivalent of British English and both are the same languages just Croatian and Serbian are more different? [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 18:34 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]]: The Serbian is the same as the cyr version above, as for the standard Serbian latin ortography, here it is:
:::::::&quot;studijski album Bejshantera&quot;
:::::::&quot;kompilacijski album Bejshantera&quot;
:::::::&quot;pesma koju izvode Kerije i Bejshanter&quot;
:::::::&quot;singl Kerije i Bejshantera&quot;
:::::::&quot;promotivni singl Bejshantera&quot;
:::::::&quot;spot Bejshantera&quot;
:::::::&quot;spot s tekstom Bejshantera&quot;
:::::::&quot;diskografija Bejshantera&quot;
:::::::&quot;videografija Bejshantera&quot; – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. maja 2026. u 18:36 (CEST)
:::::::: Thanks. All added. [[Korisnik:Eurohunter|Eurohunter]] ([[Razgovor s korisnikom:Eurohunter|razgovor]]) 22. maja 2026. u 20:23 (CEST)

== Brisanje stranice ==

Pokušavao sam da nađem, ali nigdje nisam našao nikakvo objašnjenje zašto mi je stranica koju sam juče kreirao obrisana, pozdrav. – [[Korisnik:Zoyzee|Zoyzee]] ([[Razgovor s korisnikom:Zoyzee|razgovor]]) 26. maja 2026. u 08:23 (CEST)

== Wikipedia Asian Month 2025 Golden Barnstar ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;text-align: center;&quot;&gt;
[[File:2025 Wikipedia Asian Month Special Barnstar.png|500px]]&lt;/div&gt;

[[User:Betty2407|Betty2407]] ([[User talk:Betty2407|talk]]) 08:38, 6 June 2026 (UTC) on behalf of Wikipedia Asian Month User Group
&lt;/div&gt;
&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Betty2407@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Betty2407/WAMMassMessagelist2&amp;oldid=30642952 --&gt;

== Nova spomenica! ==

{| style=&quot;background-color: var(--background-color-success-subtle, #fdffe7); border: 1px solid var(--border-color-success, #fceb92); color: var(--color-base, #202122);&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;vertical-align: middle; padding: 5px;&quot; | [[Datoteka:CEE Spring 2026 Blue Barnstar.svg|100px]]
|style=&quot;font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;&quot; | '''Zvjezdica CEE Proljeća 2026.'''
|-
|style=&quot;vertical-align: middle; padding: 3px;&quot; | Dragi kolega Edgar Allan Poe, ovom spomenicom ti želim zahvaliti na učešću u akciji i takmičenju [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće 2026.]] i čestitati na ostvarenom rezultatu. S više od 500 kilobajta doprinesenog teksta ostvario si uvjerljivo najbolji rezultat i zauzeo prvo mjesto na ljestvici. Tvoj je rad bio važan dio uspjeha ove akcije na srpskohrvatskoj Wikipediji. Čestitam ti od srca i nadam se još mnogim ovakvim takmičenjima i zajedničkim akcijama! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 16. juna 2026. u 22:48 (CEST)
|}

: &lt;nowiki&gt;:&lt;/nowiki&gt;') – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. juna 2026. u 01:32 (CEST)

== York / Jork ==
E zdravo Edgare! Vidim da si zamenio razvrstavanja što bi i trebalo da bude, nego je mene zbunilo što ima dole još jedna odrednica koja se zove [[Jork (Nemačka)]] pa nisam znao da li da je objedinim u [[York (razvrstavanje)]]. Šta misliš? – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 25. juna 2026. u 13:40 (CEST)

:@[[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]]: Aha, u tome je stvar. Mislim da ne treba. To je &quot;Jork&quot;, ono treba ići ili u &quot;Jork (razvrstavanje)&quot; kao posebno (ali mislim da za to nema potrebe jer ih nema toliko) ili nigdje; jer čudno je, ipak, da u &quot;York&quot; stoji &quot;Jork&quot;... nekoga može zbuniti :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 25. juna 2026. u 13:49 (CEST)
{{ping|Edgar Allan Poe}} Ma da, to je to, hvala! – [[Korisnik:SimplyFreddie|SimplyFreddie]] ([[Razgovor s korisnikom:SimplyFreddie|razgovor]]) 25. juna 2026. u 13:51 (CEST)

==NGE==
Hi. Sorry for this, but I dunno how to solve this otherwise. Years ago, IIRC, you edited the Neon Genesis Evangelion Feautred Article. Now, since it's a FA, I don't want to edit something without knowing the language. In the NGE article, I edited one passage, which is &quot;Prema Annu, Rei je šizofren lik[71] te predstavlja nesvjesno u Shinjiju,[61] a Kaworu je njegova jungovska sjena&quot; here on sh.wiki. I translated this again as &quot;According to Anno himself, his original plan envisioned Rei as a schizophrenic character[86][87] and the &quot;unconscious Shinji&quot;. Basically, Anno is technically talking about ''his original plans'', and he says ''unconscious Shinji'', not ''Shinji's unconscious''. Also, my translation of the last passage about Kaworu is technically correct, but it can be misunderstood—and unfortunately some people have misunderstood it, assuming that I mistranslated it, UGH. It would be better to clarify that Kaworu is Anno's Jungian shadow, not Shinji's (his=Anno's shadow). Strictly speaking, that's what I've always meant, but some users objected because the pronoun &quot;his&quot; could be interpreted ambiguously. Can you edit this for me on sh.wiki? Thanks, and nice summer to you, dude! So sorry for this!– [[Korisnik:TeenAngels1234|TeenAngels1234]] ([[Razgovor s korisnikom:TeenAngels1234|razgovor]]) 7. augusta 2026. u 15:49 (CEST)

:@[[Korisnik:TeenAngels1234|TeenAngels1234]]: Hello! I think I've made the distinction clear(er) now. Could you please check and tell me if anything else needs editing? Sorry for the late reply, and do not worry - it's a pleasure. Have a great summer as well! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. augusta 2026. u 19:23 (CEST)

== [[La Villa de los Santos]] ==

Hi! Sorry, I don't speak BCMS, just came randomly across this as I was cleaning up after a vandal who reverted edits of you. Maybe you could take another look at [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=La_Villa_de_los_Santos&amp;diff=prev&amp;oldid=42683990]? 109.6 seems correct to me (7991/72.9 = 109.6). Thanks! – [[Korisnik:Icodense|Icodense]] ([[Razgovor s korisnikom:Icodense|razgovor]]) 8. septembra 2026. u 23:41 (CEST)

:@[[Korisnik:Icodense|Icodense]]: Yes, thank you very much; that was a typo! Also, thank you for the reverts! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 8. septembra 2026. u 23:54 (CEST)

==  hvala ==
pojma nemam  zašto mi uporno brišeš  objave 

dodatak na kvadrat  i presjek 2 prave.... . Sve  što sam objavila ima  i na drugim  wikipedijama engleska   ukrajinska španska ....   a dozvoljeno je prevoditi sa drugih

To   što nema izvora  nisam ja kriva što se njihovi izvori nemogu otvoriti

hvala na podršci – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 18. septembra 2026. u 07:37 (CEST)

== Igralište ==
poz     imala sam o  objavljeno  o kocki na igralištu.Nešto sam  pogrešno uradila i pokušala sam vratiti  u međuvremenu si mi izbrisao – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 28. septembra 2026. u 17:13 (CEST)

:[[Korisnica:Ptica soko/igralište]]. Hajde malo smirenije i pozornije samo prati to, sve već postoji, nema potrebe za ostvaranjem i stvaranjem 300 novih stranica. Polako :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 28. septembra 2026. u 17:22 (CEST)
::Vidjela sam da  ima  stranica &quot; kocka &quot; ali tu stranicu  po meni treba  dopuniti  ovo što sam postavila nisam  postavila da bude  nova stranica nego da se  doda na postojeću – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 28. septembra 2026. u 17:39 (CEST)
:::Hvala – [[Korisnik:Ptica soko|Ptica soko]] ([[Razgovor s korisnikom:Ptica soko|razgovor]]) 28. septembra 2026. u 18:44 (CEST)</text>
      <sha1>ki8ndejiev7tutmr6os69l3xi4m7fkz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eduard Limonov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>106400</id>
    <revision>
      <id>42695721</id>
      <parentid>42559292</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:26:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695721</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2987" sha1="05c141w98yip7pguk70wjkzun2focc8" xml:space="preserve">{{Književnik
| Ime            = Eduard Limonov&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Эдуард Вениаминович Лимонов&lt;/small&gt;
| boja           = #B0C4DE
| slika          = Eduard Limonov 2016.jpg
| veličina       = 
| opis slike     = 
| puno ime       = Eduard Venjaminovič Savenko
| pseudonim      = Eduard Limonov
| rođenje        = [[22. 2.|22. veljače]] [[1943]].&lt;br /&gt;{{flagicon|Rusija}} [[Dzeržinsk (Rusija)|Dzeržinsk]], [[Rusija]]
| smrt           = 
| zanimanje      = pisac, političar
| nacionalnost   = {{flagicon|Rusija}} [[Rusi|Rus]]
| period pisanja = 
| vrsta          = roman
| teme           = 
| period         = [[postmodernizam]]
| supruga        = [[Natalija Medvedeva]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(razveli se 1994.)&lt;/small&gt;
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = 
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}
'''Eduard Venjaminovič Limonov'''{{efn|Ruski: '''Эдуард Вениаминович Лимонов'''}} ([[Dzeržinsk (Rusija)|Dzeržinsk]]{{efn|[[Dzeržinsk (Rusija)|Dzeržinsk]], [[Nižnjenovgorodska oblast]], tadašnja [[Gorkovska oblast]].}}, [[22. 2.|22. veljače]] [[1943.]] — Moskva, [[17. 3.|17. ožujka]] [[2020]]) je bio ruski ekstremni nacionalistički pisac, publicist, političar, disident, osnivač i vođa neregistrirane [[Nacional-boljševička stranka|Nacional-boljševičke stranke]]{{efn|''Национал-большевистская партия'').}}

Pravim imenom je '''Eduard Venjaminovič Savenko'''.

Za vrijeme [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] je pružao podršku [[Republika Srpska|bosanskosrpskim]] snagama, te je prilikom posjeta njihovim položajima na vlastiti zahtjev ispalio nekoliko rafala iz [[mitraljez]]a na [[Opsada Sarajeva|opsjednuto Sarajevo]].

Osuđen je [[2002]]., unatoč prosvjedima nekolicine zastupnika u [[Duma|Dumi]], zbog nezakonitog nabavljanja oružja, i odslužio je gotovo dvije godine u zatvoru.

Pored ruskog, služi se i engleskim i francuskim jezikom.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Eduard Limonov}}
* [http://limonov-eduard.livejournal.com/ Eduard Limonov - blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091226131959/http://limonov-eduard.livejournal.com/ |date=2009-12-26 }}
* [http://ed-limonov.livejournal.com/ Eduard Limonov - blog]
* [http://www.limonow.de/ Eduard Limonov] 
* [http://www.limonov2012.ru Eduard Limonov]
* [https://web.archive.org/web/20100103030917/http://www.nazbol.ru/ Nacional-boljševička stranka]
* [https://web.archive.org/web/20090122065905/http://nbp-info.com/ Nacional-boljševička stranka]* [http://limonka.nbp-info.com/ Limonka]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090122065905/http://nbp-info.com/ |date=2009-01-22 }}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

{{Životni vijek|1943|2020|Limonov, Eduard Venjaminovič}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Ruski pisci]]
[[Kategorija:Ruski političari]]
[[Kategorija:Pseudonimi]]
[[Kategorija:Sovjetski pisci|L]]</text>
      <sha1>05c141w98yip7pguk70wjkzun2focc8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fiziologija dinosaura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>114900</id>
    <revision>
      <id>42695941</id>
      <parentid>42673363</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:18:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="99642" sha1="c3i5kmbio519ukrembuo98lwgm9884c" xml:space="preserve">[[Datoteka:Apatosaurus louisae.jpg|right|thumb|250px|Kostur [[Apatosaur]]a]]
'''Fiziologija dinosaura''' povijesno je bila kontroverzna tema, posebno što se tiče [[termoregulacija|termoregulacije]]. Nedavno su otkriveni mnogi novi dokazi o fiziološkim procesima u dinosaura, ne samo u vezi s metaboličkim sustavom i termoregulacijom nego i [[dišni sistem|dišnim]] i [[Krvožilni sustav|krvožilnim sustavom]].

Tijekom ranog perioda [[paleontologija|paleontologije]] dinosaura u širokim se krugovima smatralo da su oni bili tromi, glomazni i hladnokrvni gušteri. Međutim, otkrićem mnogo kompletnijih [[kostur|skeleta]] na zapadu [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], počevši od 1870-ih godina, znanstvenici su mogli napraviti bolje interpretacije [[biologija|biologije]] i fiziologije dinosaura. [[Edward Drinker Cope]], konkurent [[Othniel Charles Marsh|Othniela Charlesa Marsha]] u &quot;Ratovima kostiju&quot;, istaknuo je da su barem neki dinosauri bili aktivni i pokretljivi, što se može vidjeti na slici dva &quot;[[Dryptosaurus|Laelapsa]]&quot; u borbi; ta je slika stvorena pod direkcijom [[Charles R. Knight|Charlesa R. Knighta]].&lt;ref name=SGL00b&gt;Lucas, Spencer G. (2000). ''Dinosaurs: The Textbook'', 3rd, McGraw-Hill Companies, Inc., 3-9.&lt;/ref&gt; Usporedno, razvoj Darwinove evolucije, kao i otkriće ''[[Archaeopteryx]]a'' i ''[[Compsognathus]]a'', naveo je [[Thomas Henry Huxley|Thomasa Henryja Huxleya]] na pretpostavku da su dinosauri bili u bliskom srodstvu s [[ptica]]ma.&lt;ref name=FW04&gt;{{cite book|title=The Evolution and Extinction of the Dinosaurs (2nd Edition)|year=2005|chapter=Theropoda I:Nature red in tooth and claw|editor=Fastovsky DE, Weishampel DB|author=Fastovsky DE, Weishampel DB|pages=265–299|publisher=Cambridge University Press|isbn=0-521-81172-4}}&lt;/ref&gt; Unatoč ovakvom razmatranju, slika se dinosaura kao velikih gmazova ukorijenila&lt;ref name=SGL00b /&gt; i većina su se aspekata njihove [[paleobiologija|paleobiologije]] tumačila kao tipično gmazovska, sve do prve polovice dvadesetog stoljeća.&lt;ref&gt;{{cite journal 
| author=E.H., Cowles, R.B. and Bogert, C.M.
| title=Temperature Tolerances in the American Alligator and Their Bearing on the Habits, Evolution, and Extinction of the Dinosaurs 
| url=https://archive.org/details/sim_quarterly-review-of-biology_1947-06_22_2/page/145
| journal=The Quarterly Review of Biology | volume=22 | issue= 2  |date=June 1947 | pages=145–146 
| doi=10.1086/395712
}}&lt;/ref&gt; Počevši od 1960-ih godina i nastupanjem &quot;renesanse dinosaura&quot;, pogled na dinosaure i njihovu fiziologiju počeo se drastično mijenjati, na osnovi otkrića pernatih dinosaura u [[Narodna Republika Kina|Kini]]. Prema tom novom pogledu, ptice su evoluirale od vrlo pokretljivih dinosaura maniraptora.

== Povijest izučavanja ==
=== Rane interpretacije dinosaura: od 1820-ih do ranih 1900-ih ===
Izučavanje dinosaura počelo je tijekom 1820-ih u [[engleska|Engleskoj]]. Pioniri na ovom polju, poput [[William Buckland|Williama Bucklanda]], [[Gideon Mantell|Gideona Mantella]] i [[Richard Owen|Richarda Owena]], za prve su, vrlo nepotpune ostatke, smatrali da su pripadali velikim četveronožnim zvijerima.&lt;ref name=SGL00a&gt;{{cite book |last=Lucas |first=Spencer G. |year=2000 |title=Dinosaurs: The Textbook |url=https://archive.org/details/dinosaurstextboo00luca |edition=3rd |publisher=McGraw-Hill Companies, Inc. |isbn=0-07-303642-0 |pages=[https://archive.org/details/dinosaurstextboo00luca/page/1 1]–3}}&lt;/ref&gt; Jedni od njihovih prvih radova mogu se vidjeti u Kristalnoj palači. Dinosauri koje su oni konstruirali tijekom 1950-ih predstavljaju dinosaure kao guštere slične [[slonovi]]ma.&lt;ref name=HT97&gt;{{cite book |last=Torrens |first=Hugh |editor=Farlow, James O.; and Brett-Surman, Michael K. (eds.) |title=The Complete Dinosaur |year=1997 |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington|isbn=0-253-33349-0 |pages=175–190 |chapter=Politics and Paleontology }}&lt;/ref&gt; Unatoč gmazolikom izgledu, Owen je pretpostavljao da su srca i dišni sustavi dinosaura bili sličniji onima [[sisavac]]a nego onima [[reptil|gmazova]].&lt;ref name=SGL00a/&gt;

[[Datoteka:Laelaps-Charles Knight-1897.jpg|thumb|right|240px|Crtež &quot;''Lealapsa''&quot; (sada ''[[Dryptosaurus]]'') iz [[1897]]. godine, [[Charles R. Knight]].]]

=== Promjena pogleda na dinosaure i &quot;renesansa&quot; ===
Međutim, tijekom kasnih 1960-ih pogled na dinosaure počeo se mijenjati, počevši s radom [[John Ostrom|Johna Ostroma]] na ''[[Deinonychus]]u'' i evoluciji ptica.&lt;ref name=MJB00&gt;{{cite book |last=Benton |first=Michael J. |authorlink=Michael J. Benton |editor=Paul, Gregory S. (ed.) |title=The Scientific American Book of Dinosaurs |url=https://archive.org/details/scientificameric0000unse_z5s3 |year=2000 |publisher=St. Martin's Press |location=New York |isbn=0-312-26226-4 |pages=[https://archive.org/details/scientificameric0000unse_z5s3/page/10 10]–44 |chapter=A brief history of dinosaur paleontology}}&lt;/ref&gt; Njegov student [[Robert T. Bakker|Bob Bakker]] popularizirao je promjenu mišljenja u više radova, počevši s radom ''Superiornost dinosaura'' (1968. godine).&lt;ref&gt;Bakker, R.T. (1968). &quot;The superiority of dinosaurs&quot; ''Discovery'', v. 3(2), p. 11-22&lt;/ref&gt; U tim se objavama zalagao za to da su dinosauri bili toplokrvne i aktivne životinje. U većini je radova Bakker uokvirio svoje argumente kao nove dokaze, što je dovelo do oživljavanja ideja koje su bile popularne krajem 19. stoljeća. U ovom periodu počinje takozvana &quot;renesansa dinosaura&quot;, koja i danas traje. Bakker je koristio razne anatomske i statističke argumente kako bi obranio svoju tvrdnju,&lt;ref&gt;Bakker, R.T. (1986). &quot;The Return of the Dancing Dinosaurs&quot; in ''Dinosaurs Past and Present, vol. I'' Edited by S. J. Czerkas and E. C. Olson, Natural History Museum of Los Angeles County, Los Angeles&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bakker1972AnatomicalAndEcologicalEvidenceOfEndothermy&quot;&gt;Bakker, R.T. (1972). &quot;Anatomical and ecological evidence of endothermy in dinosaurs&quot;. ''Nature'' 238:81-85.&lt;/ref&gt; a o njegovoj su metodologiji znanstvenici vatreno debatirali.&lt;ref&gt;R.D.K. Thomas and E.C. Olson (Ed.s) (1980). ''A Cold Look at the Warm-Blooded Dinosaurs''&lt;/ref&gt;

Ove su debate pokrenule zanimanje za nove metode utvrđivanja ponašanja izumrlih životinja, kao što je [[histologija]] kostiju pomoću koje su utvrđene stope rasta mnogih dinosaura.

Danas se uglavnom smatra da su mnogi ili možda svi dinosauri imali višu metaboličku stopu od današnjih [[reptil|gmazova]], ali situacija je i kompleksnija i raznolikija nego što je to Bakker smatrao. Na primjer, dok su maleni dinosauri možda zaista bili toplokrvni, oni veći mogli su biti [[giganototermija|inercijalni homeotermi]],&lt;ref&gt;Benton, M.J. (2005). ''Vertebrate Palaeontology''. Oxford, 221-223.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Paladino, F.V., O'Connor, M.P., and Spotila, J.R. (1990). &quot;Metabolism of leatherback turtles, gigantothermy, and thermoregulation of dinosaurs&quot;. ''Nature'' 344, 858-860 doi:10.1038/344858a0&lt;/ref&gt; a mnogi su pak možda bili na prijelazu između [[toplokrvnost]]i i [[hladnokrvnost]]i.&lt;ref&gt;Barrick, R.E., Showers, W.J., Fischer, A.G. (1996). &quot;Comparison of Thermoregulation of Four Ornithischian Dinosaurs and a Varanid Lizard from the Cretaceous Two Medicine Formation: Evidence from Oxygen Isotopes&quot; ''Palaios'', 11:4 295-305 doi:10.2307/3515240&lt;/ref&gt;

== Ishrana i probava ==
Prvi su dinosauri gotovo sigurno bili [[grabežljivac|grabežljivci]] i imali zajedničke osobine (specifične za grabežljivce) sa svojim najbližim srodnicima, poput ''[[Lagosuchus]]a''; neke su od tih osobina relativno veliki, zakrivljeni i oštri zubi u velikim [[čeljust]]ima koje su se mogle jako otvoriti i zatvoriti, kao [[makaze|škare]]. Imali su relativno malene [[trbuh|abdomene]], budući da mesožderi ne trebaju velike [[probavni sistem|probavne sustave]]. Poslije su dinosauri grabežljivci postali mnogo veći, ali su u osnovi imali iste osobine. Umjesto da je žvaču, ovi su grabežljivci gutali cijelu hranu.&lt;ref name=&quot;Norman2001DinosaurFeeding&quot;&gt;{{Cite book | author=Norman, D.B. | chapter=Dinosaur Feeding | date=April 2001 | title=Encyclopedia of Life Sciences | publisher=John Wiley &amp; Sons | doi=10.1038/npg.els.0003321 | url=http://mrw.interscience.wiley.com/emrw/9780470015902/els/article/a0003321/current/abstract | accessdate=10. 09. 2009. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Ishrana [[ornitomimosauri|ornitomimosaura]] i [[oviraptosauri|oviraptosaura]] je nepoznata: iako su [[evolucija|evoluirali]] od [[teropodi|teropoda]] (koji su bili grabežljivci), imali su malene čeljusti i nisu imali oštre [[zubi|zube]] tipičnih grabežljivaca, ali nema dokaza o njihovoj ishrani niti kako su jeli i probavljali [[Hrana|hranu]].&lt;ref name=&quot;Norman2001DinosaurFeeding&quot; /&gt;

Osobine ostalih grupa dinosaura upućuju na to da su bili [[biljojedi|biljožderi]]: čeljusti su im se mogle malo otvoriti i zatvarale su se kao rolete, pa su im se zubi susretali u isto vrijeme; abdomeni su im bili veliki kako bi primili veliku količinu [[vegetacija|vegetacije]] koju su jeli i kako bi skladištili ovu hranu na duže vrijeme (budući da biljna hrana zahtijeva dužu probavu od [[meso|mesa]]). Ovi veliki probavni sustavi možda su i sadržavali [[endosimbioza|endosimbiotične]] [[mikroorganizmi|mikroorganizme]] koji mogu probaviti [[celuloza|celulozu]], budući da je nijedan poznati živi organizam ne može izravno probaviti.&lt;ref name=&quot;Norman2001DinosaurFeeding&quot; /&gt;

[[Sauropodi]], koji su bili biljožderi, nisu žvakali hranu jer su im zubi i čeljusti bili prilagođeni samo za skidanje lišća s [[biljka|biljaka]]. [[Ornithischia]], također biljožderi, pokazuju više pristupa obradi hrane. Oklopljeni [[ankilosauridi]] i [[stegosauri]] imali su malene glave, slabe čeljusti i zube i smatra se da su se hranili slično kao sauropodi. [[Pahicefalosauri]] su imali malene glave i slabe čeljusti i zube, ali po njihovom kratkom probavnom sustavu može se zaključiti da su se drugačije hranili, možda [[voće]]m, sjemenjem ili izdancima, koji su bili hranjiviji od lišća.&lt;ref name=&quot;Norman2001DinosaurFeeding&quot; /&gt;

S druge strane, ornitopodi poput ''[[Hypsilophodon]]a'', ''[[Iguanodon]]a'' i razni drugi ornitomimosauri imali su kljunove za otkidanje vegetacije te čeljusti i zube dobro prilagođene žvakanju. [[Ceratopsi]] su imali slične mehanizme.&lt;ref name=&quot;Norman2001DinosaurFeeding&quot; /&gt;

Često se smatra da su barem neki dinosauri gutali kamenje ([[gastrolit]]e), kako bi potpomogli probavu meljenjem hrane u svojim mišićavim [[želudac|želucima]]; tu osobinu, ako su je imali, dijelili su s pticama. Oliver Wings je [[2007]]. godine u znanstvenoj literaturi pregledao navodne pronalaske gastrolita i naišao je na znatan broj zabuna, počevši od nedostatka dogovorene i objektivne definicije gastrolita. On je otkrio da progutano čvrsto kamenje i šljunak mogu pomoći u probavi kod ptica koje se hrane žitaricama, ali nije neophodno. Također je otkrio i da se obično ptice koje se hrane [[insekt|kukcima]] [[leto|ljeti]] i sjemenjem [[zima|zimi]] u ljeto riješe kamenčića i šljunka. Za gastrolite se često smatralo da su bili važni za sauropode, jer je vegetacija kojom su se oni hranili zahtijevala vrlo temeljitu probavu, ali Wings je zaključio da je ova ideja bila netočna: gastroliti su bili pronađeni samo kod malog broja fosila sauropoda; ondje gdje su nađeni, njihova je količina bila premalena i u većini je slučajeva [[kamen]]je bilo premekano da bi bilo efikasno za mljevenje hrane; većina je ovih gastrolita vrlo uglačana, ali gastroliti koje koriste današnje životinje ogrubjeli su trošenjem i korodirali zbog želučane [[kiselina|kiseline]]; stoga su &quot;gastroliti&quot; kod sauropoda vjerojatno bili slučajno progutani. S druge strane, on je zaključio da su gastroliti nađeni kod naprednih teropoda poput ''[[Sinornithomimus]]a'' i ''[[Caudipteryx]]a'' isti kao kod ptica, i da se korištenje gastrolita možda pojavilo rano kod grupe dinosaura od koje su potekli navedeni dinosauri i same ptice.&lt;ref name=&quot;Wings2007ReviewOfGastrolithFunction&quot;&gt;{{cite journal 
| author=Wings, O. | year=2007 
| title=A review of gastrolith function with implications for fossil vertebrates and a revised classification
| journal=Acta Palaeontologica Polonica | volume=52 | issue=1 |pages=1–16
| url=http://app.pan.pl/archive/published/app52/app52-001.pdf |format=PDF| accessdate = 2008-09-10
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;WingsSander2007NoGastricMillInSauropods&quot;&gt;{{cite journal | author=Wings, O., and Sander. P.M. |date=March 2007 | title=No gastric mill in sauropod dinosaurs: new evidence from analysis of gastrolith mass and function in ostriches | journal=Proceedings of the Royal Society: Biologocal Sciences | volume=274 | issue=1610 | pages=635–640 | doi=10.1098/rspb.2006.3763 | pmid=2197205 | url=http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=2197205 | accessdate=2008-09-10 | archive-date=2013-08-01 | archive-url=https://archive.today/20130801115314/http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=2197205 }}&lt;/ref&gt;

== Razmnožavanje ==
Kada trebaju snijeti jaja, ženke nekih vrsta ptica dobiju poseban tip kosti u stražnjim udovima, između tvrde vanjske kosti i [[Koštana srž|koštane srži]]. Ova kost, bogata kalcijem, služi za stvaranje ljuske jajeta, a ptice koje ju dobiju pojedu je nakon što snesu jaja.&lt;ref name=&quot;LeeWerning2008SexualMaturity&quot; /&gt; Ova je kost pronađena kod fosila teropoda ''[[Tiranosaur|Tyrannosaurusa]]'' i ''[[Alosaurus|Allosaurusa]]'' i ornitopoda ''[[Tenontosaurus]]a''.&lt;ref name=&quot;LeeWerning2008SexualMaturity&quot;&gt;{{cite journal |last=Lee |first=Andrew H. |coauthors=and Werning, Sarah |year=2008 |title=Sexual maturity in growing dinosaurs does not fit reptilian growth models |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=105 |issue=2 |pages=582–587 |doi=10.1073/pnas.0708903105 |url=http://www.pnas.org/cgi/content/abstract/105/2/582 | accessdate = 2008-09-10 |format=abstract page |pmid=18195356 |pmc=2206579 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;SchweitzerEtAl2005GenderSpecific&quot;&gt;{{cite journal |last=Schweitzer |first=M.H. |coauthors=Wittmeyer, J.L.; and Horner, J.R. |title=Gender-specific reproductive tissue in ratites and ''Tyrannosaurus rex'' |journal=Science |volume=308 |pages=1456–1460|url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/308/5727/1456 |doi=10.1126/science.1112158 |year=2005 |format=abstract page |pmid=15933198 |issue=5727}}&lt;/ref&gt;

Budući da se linija dinosaura u koju spadaju ''Allosaurus'' i ''Tyrannosaurus'' u evoluciji dinosaura vrlo rano odvojila od linije kojoj pripada ''Tenontosaurus'', prisustvo ove kosti u obje grupe upućuje na to da dinosauri uglavnom jesu stvarali ovo tkivo. S druge strane, krokodili, drugi najbliži srodnici dinosaura nakon ptica, ne stvaraju navedenu kost. Ovo se tkivo možda prvi put pojavilo kod kladusa [[Ornithodira]], jedne [[trijas]]ne grupe [[arhosauri|arhosaura]] od kojih se smatra da su dinosauri evoluirali.&lt;ref name=&quot;LeeWerning2008SexualMaturity&quot; /&gt;

Medularna je kost pronađena kod neodraslih primjeraka, što pokazuje da su dinosauri dostizali spolnu zrelost prije nego što bi dostigli punu veličinu. Spolna zrelost u adolescentnoj dobi također se može naći kod gmazova i kod sisavaca srednje do velike veličine, ali ptice i maleni sisavci dostižu spolnu zrelost samo nakon što dostignu punu veličinu - što se dešava u njihovoj prvoj godini. Rana spolna zrelost također se povezuje sa specifičnim osobinama životnih ciklusa životinja: mladi se rađaju relativno dobro razvijeni, a stopa je smrtnosti među odraslima visoka.&lt;ref name=&quot;LeeWerning2008SexualMaturity&quot; /&gt;

== Dišni sustav ==
==== Zračne vreće ====
[[Datoteka:BirdRespiration.svg|thumb|Ptičja pluća sadrže svjež zrak i tijekom udisanja i tijekom izdisanja zato što njihove zračne vreće obavljaju &quot;pumpanje&quot;, a pluća jednostavno upijaju kisik.]]
Od 1870-ih godina pa nadalje znanstvenici su se uglavnom slagali da su postkranijalni skeleti mnogih dinosaura sadržavali mnoge zračne vreće, posebno u kralješcima. Dugo vremena ove su se šupljine jednostavno smatrale sredstvima za smanjenje težine, ali [[Robert T. Bakker|Bakker]] je predložio da su to bile zračne vreće kao one kod ptica, i koje čine dišni sustav ptica najefikasnijim na svijetu.&lt;ref name=&quot;Bakker1972AnatomicalAndEcologicalEvidenceOfEndothermy&quot;/&gt;

John Ruben ''et al.'' ([[1997]]., [[1999]]., [[2003]]., [[2004]].) osporili su ovo i predložili da su dinosauri imali &quot;plimni&quot; dišni sustav (unutra i vani), koji je pokretao mehanizam jetrenoga klipa, kao kod krokodila: mišići pričvršćeni za [[Preponska kost|preponsku kost]] povlače [[jetra|jetru]] unazad, što uzrokuje širenje [[pluća]] i uvlačenje zraka; kada se mišići opuste, pluća se vraćaju u prijašnje stanje i oblik te životinja izdiše. Oni također kažu da je ovo razlog za sumnju u podrijetlo ptica od dinosaura.&lt;ref name=&quot;RubenJonesEtAl1997LungStructure&quot;&gt;{{cite journal |author=Ruben, J.A., Jones, T.D., Geist, N.R. and Hillenius, W. J. |title=Lung structure and ventilation in theropod dinosaurs and early birds |journal=Science |date=November 1997 |volume=278 |issue=5341 |pages=1267–1270 |doi=10.1126/science.278.5341.1267 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/278/5341/1267 |format=abstract page }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RubenJonesEtAl1998LungVentilationAndGasExchange&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;RubenDalSassoEtAl1999PulmonaryFunction&quot;&gt;{{cite journal |author=Ruben, J.A.,  Dal Sasso, C., Geist, N.R.,  Hillenius, W. J., Jones, T.D., and Signore, M. |title=Pulmonary function and metabolic physiology of theropod dinosaurs |journal=Science |date=January 1999 |volume=283 |issue=5401 |pages=514–516 |doi=10.1126/science.283.5401.514 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/283/5401/514 |format=abstract page |pmid=9915693 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RubenJonesGeist2003&quot;&gt;{{cite journal |author=Ruben, J. A., Jones, T. D. and Geist, N. R. |title=Respiration and reproductive paleophysiology of dinosaurs and early birds |journal=Physiol. Biochem. Zool. |volume=72 |pages=141−164 |year=2003 |doi=10.1086/375425 |pmid=12794669 |issue=2 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HilleniusRuben2004EvolutionOfEndothermy&quot;&gt;{{cite journal |author=Hillenius, W. J., and Ruben, J.A. |title=The Evolution of Endothermy in Terrestrial Vertebrates: Who? When? Why? |journal=Physiological and Biochemical Zoology |volume=77 |issue=6 |pages=1019–1042 |date=November 2004 |doi=10.1086/425185 |url=http://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/425185 |format=abstract page |pmid=15674773 }}&lt;/ref&gt;

Kritičari su tvrdili da bi, bez zračnih vreća kao kod ptica, neznatna poboljšanja krvožilnog i dišnog sustava današnjih gmazova omogućila gmazu da postigne 50% do 70% dotoka kisika sisavca slične veličine&lt;ref name=&quot;HicksFarmer1997LungVentilation&quot;&gt;{{cite journal |author=Hicks, J.W., and Farmer, C.G. |title=Lung Ventilation and Gas Exchange in Theropod Dinosaurs |journal=Science  |date=November 1997 |
volume=278 |issue=5341 |pages=1267–1270 |doi=10.1126/science.278.5341.1267 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/summary/281/5373/45a }}&lt;/ref&gt; i da nedostatak zračnih vreća ne bi zaustavio razvoj endotermije.&lt;ref name=&quot;HicksFarmer1999GasExchangePotential&quot;&gt;{{cite journal |author=Hicks, J.W., and Farmer, C.G. |title=Gas exchange potential in reptilian lungs: implications for the dinosaur–avian connection |journal=Respiration Physiology |volume=117 |issue=2-3 |date=September 1999 |pages=73–83 |doi=10.1016/S0034-5687(99)00060-2 |url=http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&amp;_udi=B6T3J-3XJTT7J-1&amp;_user=10&amp;_rdoc=1&amp;_fmt=&amp;_orig=search&amp;_sort=d&amp;view=c&amp;_acct=C000050221&amp;_version=1&amp;_urlVersion=0&amp;_userid=10&amp;md5=05cfc805ead3556c11239dd471cf00c6 |pmid=10563436 |access-date=2011-06-26 |archive-date=2012-12-08 |archive-url=https://archive.today/20121208165708/http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&amp;_udi=B6T3J-3XJTT7J-1&amp;_user=10&amp;_rdoc=1&amp;_fmt=&amp;_orig=search&amp;_sort=d&amp;view=c&amp;_acct=C000050221&amp;_version=1&amp;_urlVersion=0&amp;_userid=10&amp;md5=05cfc805ead3556c11239dd471cf00c6 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Rijetko je tko opovrgnuo u znanstvenim člancima tvrdnje Rubena i njegovih suradnika da dinosauri nisu mogli imati zračne vreće; no u jednom se članku ističe da je fosil ''Sinosauropteryxa'', na kojem su bazirali većinu argumenata, bio veoma sravnjen i tako nije bilo moguće razlučiti je li jetra bila pravog oblika da bi bila dio mehanizma jetrenog klipa.&lt;ref name=&quot;CurrieChen2001AnatomyOfSinosauropteryx&quot; /&gt; Neka nedavna istraživanja jednostavno navode, bez daljnjih komentara, da su Ruben ''et al.'' protiv prisustva zračnih vreća kod dinosaura.&lt;ref name=&quot;OConnorClaessens2005BasicAvianPulmonaryDesign&quot; /&gt;

Istraživači su predstavili dokaze i argumente za zračne vreće kod [[sauropodi|sauropoda]], [[prosauropoda]], [[Celuridi|Coeluridae]], [[Ceratosauri]]a i teropoda ''[[Aerosteon]]a'' i ''[[Coelophysis]]s''.

U naprednih sauropoda (&quot;neosauropoda&quot;) kralješci zadnjeg dijela [[leđa]] i kuka pokazuju znakove zračnih vreća. Kod ranih sauropoda samo su [[vrat]]ni kralješci imali ovu osobinu. Ako je razvojni slijed kod embrija ptica vodič, zračne su vreće zapravo evoluirale prije kanala u skeletu u kojima se one nalaze u kasnijim oblicima.&lt;ref name=&quot;Wedel2003VertebralPneumaticity&quot;&gt;{{cite journal |author=Wedel, M.J. |title=Vertebral pneumaticity, air sacs, and the physiology of sauropod dinosaurs |journal=Paleobiology |volume=29 |issue=2 |pages=243–255 |doi=10.1666/0094-8373(2003)029&lt;0243:VPASAT&gt;2.0.CO;2 |url=http://paleobiol.geoscienceworld.org/cgi/content/abstract/29/2/243 |year=2003 |format=abstract page }} Puni tekst je dostupa na {{cite news |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qa4067/is_200304/ai_n9202774 |title=Findarticles.com: Vertebral pneumaticity, air sacs, and the physiology of sauropod dinosaurs |work=Paleobiology |year=2003 |access-date=2011-06-26 |archive-date=2011-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110411160617/http://findarticles.com/p/articles/mi_qa4067/is_200304/ai_n9202774/ |dead-url=yes }} i {{cite web |url=http://sauroposeidon.net/Wedel_2003a_sauropod-pneumaticity.pdf |format=PDF |title=Vertebral pneumaticity, air sacs, and the physiology of sauropod dinosaurs |access-date=2011-06-26 |archivedate=2015-02-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150215060509/http://sauroposeidon.net/Wedel_2003a_sauropod-pneumaticity.pdf |deadurl=yes }} Detaljne anatomske analize se mogu naći na {{cite journal |author=Wedel, M.J. |title=The Evolution of Vertebral Pneumaticity in Sauropod Dinosaurs |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=23 |issue=2 |pages=344–357 |doi=10.1671/0272-4634(2003)023[0344:TEOVPI]2.0.CO;2 |year=2003 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Wedel2006OriginPostcranialPneumaticity&quot;&gt;{{cite journal |author=Wedel, M.J. |date=June 2006 |title=Origin of postcranial skeletal pneumaticity in dinosaurs |journal=Integrative Zoology |volume=1 |issue=2 |pages=80–85 |doi=10.1111/j.1749-4877.2006.00019.x |url=http://www.blackwell-synergy.com/doi/abs/10.1111/j.1749-4877.2006.00019.x |format=abstract page |access-date=2011-06-26 |archive-date=2019-09-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190915213017/http://www.blackwell-synergy.com/doi/abs/10.1111/j.1749-4877.2006.00019.x |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Dino bird h.jpg|thumb|Usporedba zaračnih vreća ''Majungasaurusa'' i ptice.]]

Dokazi zračnih vreća pronađeni su i kod teropoda. Istraživanja upućuju na to da fosili [[Celuridi|Coeluridae]],&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Naish, D., Martill, D. M. and Frey, E. |date=June 2004 |title=Ecology, systematics and biogeographical relationships of dinosaurs, including a new theropod, from the Santana Formation (?Albian, Early Cretaceous) of Brazil |journal=Historical Biology |volume=16 |issue=2-4 |url=http://www.informaworld.com/smpp/content~content=a714008021~db=all |doi=10.1080/08912960410001674200 |pages=57–70 }} Ovo je također jedna od tema na Naishovom blogu, {{cite web |url=http://darrennaish.blogspot.com/2006/06/basal-tyrant-dinosaurs-and-my-pet.html |title=Basal tyrant dinosaurs and my pet ''Mirischia'' }} - pažnja: ''Mirischia'' je pripadala [[Celuridi|Coeluridae]] za koje Naish smatra da su u bliskom srodstvu sa ''[[Compsognathus]]om''.&lt;/ref&gt; [[Ceratosauri]]a,&lt;ref name=&quot;OConnorClaessens2005BasicAvianPulmonaryDesign&quot;&gt;{{cite journal |author=O'Connor, P., and Claessens, L. |date=July 2005 |title=Basic avian pulmonary design and flow-through ventilation in non-avian theropod dinosaurs |journal=Nature |volume=436 |pages=253–256 |doi=10.1038/nature03716 |url=http://www.nature.com/nature/journal/v436/n7048/full/nature03716.html |pmid=16015329 |issue=7048}}&lt;/ref&gt; i teropoda ''[[Coelophysis]]a'' i ''[[Aerosteon]]a'' dokazuju postojanje zračnih vreća. ''Coelophysis'' iz kasnog trijasa jedan je od najranijih dinosaura čiji fosili dokazuju kanale za zračne vreće.&lt;ref name=&quot;Wedel2006OriginPostcranialPneumaticity&quot; /&gt; ''Aerosteon'', kasnokredski alosaur, imao je pticama najsličnije zračne vreće dosada otkrivene.&lt;ref name=&quot;SerenoMartinezEtAl2008AvianIntrathoracicAirSacsInNewPredatoryDinosaur&quot;&gt;{{cite journal|date=September 2008 |title=Evidence for Avian Intrathoracic Air Sacs in a New Predatory Dinosaur from Argentina|journal=PLoS ONE|volume=3|issue=9|pages= e3303doi=10.1371/journal.pone.0003303|url=http://www.plosone.org/article/info:doi/10.1371/journal.pone.0003303|doi=10.1371/journal.pone.0003303|accessdate = 2008-09-29|author=Sereno PC, Martinez RN, Wilson JA, Varricchio DJ, Alcober OA, et al.|pmid=18825273|pmc=2553519}}&lt;/ref&gt;

Rani [[sauropodomorfi]], uključujući i tradicionalno zvane &quot;prosauropode&quot;, možda su također imali zračne vreće. Iako su moguća pneumatska uvlačenja pronađena kod ''[[Plateosaur]]usa'' i ''[[Thecodontosaurus]]a'', ta su uvlačenja vrlo malena. Jedno istraživanje iz 2007. godine zaključilo je da su prosauropodi vjerojatno imali abdominalne i cervikalne zračne vreće, prema dokazima za to kod sestrinskog taksona (teropodi i sauropodi). Istraživanjem se zaključilo da je nemoguće odrediti jesu li prosauropodi imali pluća slična pticama; međutim, zračne su vreće gotovo sigurno bile prisutne kod dinosaura.&lt;ref name=&quot;Wedel&quot;&gt;{{cite journal| last =Wedel| first =Mathew| title =What pneumaticity tells us about 'prosauropods', and vice versa| journal =Special Papers in Palaeontology| volume =77| issue =| pages =207–222| publisher =| location =| year =2007| url =http://sauroposeidon.net/Wedel_2007_pneumaticity-and-prosauropods.pdf| format =PDF| accessdate =2007-10-31| archive-date =2008-07-05| archive-url =https://web.archive.org/web/20080705145519/http://sauroposeidon.net/Wedel_2007_pneumaticity-and-prosauropods.pdf| dead-url =yes}}&lt;/ref&gt;

Dosada nisu pronađeni dokazi za zračne vreće kod [[Ornithischia]]. No ovo ne znači da ti dinosauri nisu imali metaboličku stopu koja se može usporediti s onom u sisavaca, budući da sisavci također nemaju zračne vreće.&lt;ref name=&quot;ReidInFarlowBrettSurman1997&quot; /&gt;

Predložena su tri objašnjenja za razvoj zračnih vreća kod dinosaura:&lt;ref name=&quot;SerenoMartinezEtAl2008AvianIntrathoracicAirSacsInNewPredatoryDinosaur&quot; /&gt;
* Povećanje dišnog kapaciteta. Ovo je vjerojatno najčešća hipoteza i dobro se uklapa s idejom da su mnogi dinosauri imali prilično visoku metaboličku stopu.
* Poboljšanje ravnoteže i pokretljivosti postavljanjem centra gravitacije niže i smanjenjem efekta rotacijske inercije. Međutim, ovo ne objašnjava veliku količinu zračnih vreća kod četveronožnih sauropoda.
* Mehanizam za hlađenje. Izgleda da su pera i zračne vreće nastale u otprilike isto vrijeme kod [[koelurosauri|koelurosaura]]. Ako je perje zadržavalo toplinu, njihovi bi vlasnici trebali nešto pomoću čega bi je otpuštali. Ova je ideja moguća, no potrebno je još empirijskih dokaza.

Kalkulacije zapremine raznih dijelova dišnog sustava sauropoda ''Apatosaurusa'' podržavaju ideju zračnih vreća kao kod ptica u sauropoda:
* Pretpostavljajući da ''Apatosaurus'', kao i ptice i krokodili, nije imao [[ošit]], zapremina praznog prostora 30-tonskog primjerka bi bila oko 184 litre. Ovo je ukupna zapremina usta, dušnika i zračnih cijevi. Ako životinja izdiše manje od ovoga, ustajali zrak se ne izbacuje i uvlači se nazad u pluća tijekom sljedećeg udisaja.
* Procjene njegove zapremine pluća - količina udahnutog ili izdahnutog zraka u jednom dahu - ovise o tipu dišnog sustava koji je životinja imala: 904&amp;nbsp;litara ako je bio kao kod ptica; 225&amp;nbsp;litara ako je bio kao kod sisavaca; 19&amp;nbsp;litara ako je bio kao kod gmazova.

Na osnovu ovoga, ''[[Apatosaur]]us'' nije mogao imati gmazovski dišni sustav, zato što bi zapremina pluća bila manja od zapremine praznog prostora, pa se ustajali zrak ne bi izbacivao, već bi ostajao u plućima. Također, dišni sustav sisavaca bi omogućavao plućima samo oko 225&amp;nbsp;−&amp;nbsp;184&amp;nbsp;=&amp;nbsp;41&amp;nbsp;litara svježeg, oksidovanog [[vazduh|zraka]] u svakom udisaju. ''Apatosaurus'' je tako morao imati bilo sustav nepoznat ljudima ili onaj kao kod ptica, sa više zračnih vreća kroz koje prolazi zrak. Nadalje, sustav kao kod ptica bi zahtijevao samo zapreminu pluća od oko 600&amp;nbsp;litara, dok bi sustav kao kod sisavaca zahtijevao oko 2950&amp;nbsp;litara, što bi prelazilo procijenjenih 1700&amp;nbsp;litara mogućeg prostora prsa kod 30-tonskog ''Apatosaurusa''′.&lt;ref name=&quot;PaladinoEtAlInFarlowBrettSurman1997&quot;&gt;{{ Cite book |author=Paladino, F.V., Spotila, J.R., and Dodson, P. |year=1997 |contribution=A Blueprint for Giants: Modeling the Physiology of Large Dinosaurs |editor=Farlow, J.O. and Brett-Surman, M.K.  |title=The Complete Dinosaur |url=https://archive.org/details/completedinosaur0000unse |pages=[https://archive.org/details/completedinosaur0000unse/page/491 491]–504 |isbn=0253213134 |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington, Ind.}}&lt;/ref&gt;

Dišni sustavi dinosaura sa zračnim vrećama su možda mogli održavati viši nivo aktivnosti nego kod sisavaca slične veličine i građe. Uz omogućavanje vrlo efikasnog opskrbljivanja [[kiseonik|kisikom]], brzi protok zraka bi bio efektivan mehanizam za hlađenje, što je vrlo važno za životinje koje su aktivne ali prevelike da bi se riješile sve nepotrebne topline kroz [[koža|kožu]].&lt;ref name=&quot;ReidInFarlowBrettSurman1997&quot;&gt;{{Cite book |author=Reid, R.E.H. | contribution=Dinosaurian Physiology: the Case for &quot;Intermediate&quot; Dinosaurs  |editor=Farlow, J.O., and Brett-Surman, M.K. |title=The Complete Dinosaur |year=1997 |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington|isbn=0-253-33349-0 |pages=449–473 |url=http://books.google.com/?id=FOViD-lDPy0C&amp;pg=PA449&amp;lpg=PA449&amp;dq=%22The+Complete+Dinosaur%22+%22intermediate+dinosaurs%22 
| accessdate = 12. 09. 2008. 
}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Airsacs-bird.jpg|350px|thumb|right| ''Processus uncinatus'' su malene bijele kukice koje se nalaze otprilike na polovici svakog rebra. Ostatak dijagrama prikazuje zračne vreće i ostale dijelove ptičjeg dišnog sustava.]]

==== ''Processus uncinatus'' ====
Ptice na zadnjem dijelu rebara imaju kukice po imenu ''[[Processus uncinatus]]'' i one daju prsnim [[mišići]]ma bolju potporu kada se prsa šire dok ptica udiše. Veličina ovih kukica je povezana sa načinom života ptice: kraće su kod ptica koje hodaju, a najduže kod ptica koje rone, jer one moraju brzo nadopuniti rezerve [[kiseonik|kisika]] kada izrone. [[Maniraptori]] su također imali ove kukice i one su proporcionalno bile iste dužine kao i kod današnjih ptica koje rone, što je činjenica koja ukazuje na to da su maniraptori trebali veliku opskrbu kisikom.&lt;ref name=&quot;CoddManning2008AvianlikeBreathingMechanics&quot;&gt;{{cite journal |author=Codd, J.R., Manning, P.L., Norell, M.A., and  Perry, S.F. |title=Avian-like breathing mechanics in maniraptoran dinosaurs |  journal=Proceedings of the Royal Society B |volume=275 |issue=1631 |date=January 2008 |pages=157–161 |doi=10.1098/rspb.2007.1233 |url=http://journals.royalsociety.org/content/y082l221mj5j12m0/?p=5d13436d652f494c9a12b94d21ed1eee&amp;pi=7 |pmid=17986432 |pmc=2596187 }} News summary at {{cite web |title=Why Dinosaurs Had 'Fowl' Breath |url=http://www.sciencedaily.com/releases/2007/11/071107074326.htm |date=November 7, 2007 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TickleEnnosEtAl2007FunctionalSignificanceOfUncinateProcesses&quot;&gt;{{cite journal |author=Tickle, P.G., Ennos, A.R., Lennox, L.E., Perry, S.F. and Codd, J.R. |title=Functional significance of the uncinate processes in birds |date=November 2007 |journal=Journal of Experimental Biology |issue=210 |pages=3955–3961 |doi=10.1242/jeb.008953 |url=http://jeb.biologists.org/cgi/content/abstract/210/22/3955 |volume=210 |pmid=17981863 }}&lt;/ref&gt;

Ploče koje su možda funkcionirale na isti način kao i ''Processus uncinatus'' su zabilježene kod fosila ''[[Thescelosaurus]]a'' (pripadnika [[Ornithischia]]) i navedene su kao dokaz visoke konzumacije kisika i time vioke metaboličke stope.&lt;ref name=PFetal00&gt;{{cite journal |  author=Fisher, P.E., Russell, D.A., Stoskopf, M.K., Barrick, R.E., Hammer, M., and Kuzmitz A.A. |title=Cardiovascular Evidence for an Intermediate or Higher Metabolic Rate in an Ornithischian Dinosaur |journal=Science |date=April 2000 |volume=288 |issue=5465|pages=503–505 |doi=10.1126/science.288.5465.503 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/full/288/5465/503?ijkey=sI48bx6nH8M2Q |  pmid=10775107 }} Ali treba obratiti pažnju na to da je glavni subjekt ovog rada to da je fosil dao jake dokaze za četverodjelno srce kod dinosaura, što uglavnom nije prihvaćeno kod znanstvenika.&lt;/ref&gt;
{{clear}}

==== Nosne školjke ====
Nosne školjke su uvijene strukture od tanke [[kosti]] u [[Nosna šupljina|nosnoj šupljini]]. U većine sisavaca i ptica one postoje i prekrivene su [[sluznica|sluzokožom]] koja vrši dvije funkcije: poboljšava osjet njuha povećavanjem područja dostupnog za absorbiranje zračnih [[kemikalija]]; uz to zagrijava i vlaži udahnuti zrak i vadi [[vlaga|vlagu]] i toplinu iz izdahnutog zraka, kako bi se spriječilo isušivanje [[pluća]].

[[Datoteka:Illu nose nasal cavities.jpg| thumb|right | 300px | Ljudske nosne školjke su vrlo jednostavne, ali po poziciji slične ostalim sisavcima.]]

Ruben ''et al.'' su argumentirali u nekoliko objava da:&lt;ref name=&quot;RubenJonesEtAl1997LungStructure&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;RubenJonesEtAl1998LungVentilationAndGasExchange&quot;&gt;{{cite journal |author=Ruben, J.A., Jones, T.D., Geist, N.R., Leitch, A., and Hillenius, W.J. |title=Lung ventilation and gas exchange in theropod dinosaurs |journal=Science |volume=278 |issue=5341 |pages=1267–1270 |doi=10.1126/science.278.5341.1267 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/short/278/5341/1267 |year=1997
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RubenDalSassoEtAl1999PulmonaryFunction&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;RubenHilleniusEtAl1996MetabolicStatus&quot;&gt;{{cite journal |author=Ruben, J.A., Hillenius, W.J., Geist, N.R., Leitch, A., Jones, T.D., Currie, P.J., Horner, J.R., and Espe, G. |title=The metabolic status of some Late Cretaceous dinosaurs |journal=Science |date=August 1996 |volume=273 |issue=5279 |pages=1204–1207
|doi=10.1126/science.273.5279.1204 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/273/5279/1204 |format=abstract page }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RubenJones2000FurAndFeathers&quot;&gt;{{cite journal |author=Ruben, J.A., and Jones, T.D. |title=Selective Factors Associated with the Origin of Fur and Feathers |journal=American Zoologist |year=2000 |volume=40 |issue=4 |pages=585–596 |doi=10.1093/icb/40.4.585 |url=http://icb.oxfordjournals.org/cgi/content/full/40/4/585}}&lt;/ref&gt;
* Nosne školjke nisu bile pronađene kod dinosaura (istraga se fokusirala na pripadnike [[Celurosauri|Coelurosauria]])
* Svi dinosauri koje su pregledali su imali premalene i prekratke nosne šupljine za nosne školjke.
* Stoga dinosauri nisu mogli imati stopu disanja za stopu metabolizma sisavaca ili ptica dok su se odmarali, jer bi im se pluća isušila.

Međutim, bilo je primjedbi na ove argumente:
* Nosne školjke su odsutne ili vrlo malene kod nekih ptica (npr. [[nojevke]], [[cjevonosnice]] i [[sokolovke]]) i sisavaca (npr. [[kit]]ovi, [[mravojedi]], [[šišmiš]]i, [[slonovi]] i većina [[primati|primata]]),&lt;ref name=&quot;Bang1966&quot;&gt;{{cite journal |author=Bang, B.G.  | year=1966 | title=The olfactory apparatus of Procellariiformes |journal=Acta Anatomica | volume=65 | pages=391–415 |doi=10.1159/000142884 |pmid=5965973 |issue=1 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bang1977&quot;&gt;{{cite journal |author=Bang, B.G.  | year=1971 | title=  Functional anatomy of the olfactory system in 23 orders of birds |journal=Acta Anatomica | volume=79 (supplement 58) | pages=1–76}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Scott1954&quot;&gt;{{cite journal |author=Scott, J.H. | year=1954 | title=Heat regulating function of the nasal mucous membrane |journal=Journal of Larynology and Otology | volume=68 |pages=308–317}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Coulombeetal1965&quot;&gt;{{cite journal 
|author=Coulombe, H.N., Sam H. Ridgway, S.H.,  and Evans, W.E. | year=1965 | title=Respiratory water exchange in two species of porpoise |url=https://archive.org/details/sim_science_1965-07-02_149_3679/page/n85 | journal=Science | volume=149 | issue=3679 | pages=86–88 | doi=10.1126/science.149.3679.86 
|pmid=17737801}}&lt;/ref&gt; iako su ove životinje u potpunosti endotermne i u nekim slučajevima veoma aktivne.
* Druga istraživanja zaključuju da su nosne šupljine dinosaura bile dovoljno velike i široke za nosne školjke ili slične mehanizme za izbjegavanje isušivanja pluća.&lt;ref name=&quot;Witmer2001NostrilPosition&quot;&gt;{{cite journal |author=Witmer, L.M. |title=Nostril Position in Dinosaurs and Other Vertebrates and Its Significance for Nasal Function |journal=Science |date=August 2001 |issue=5531 |pages=850–853 |doi=10.1126/science.1062681 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/293/5531/850 |volume=293 |format=abstract page |pmid=11486085 }}&lt;/ref&gt;
* Nosne školjke su osjetljive i rijetko se fosiliziraju. Posebno nisu bile pronađene kod fosilnih ptica.

== Krvožilni sustav ==
[[Datoteka:Willoheart.jpg|thumb|225px|right|Moguće srce teselosaura po imenu &quot;Willo&quot; (u sredini).]]
U principu se moglo očekivati da su dinosauri imali dvodijelnu cirkulaciju kojom je upravljalo četverodijelno srce, budući da bi mnogi trebali visok krvni pritisak kako bi krv došla do njihovih glava, koje su bile visoko iznad tla, ali pluća kralježnjaka mogu tolerirati samo vrlo nizak krvni pritisak.&lt;ref name=&quot;ReidInFarlowBrettSurman1997&quot; /&gt; Godine [[2000]]. opisan je skelet ''[[Thescelosaurus]]a'' i navedeno je da su i četverodijelno [[srce]] i [[aorta]] ostali očuvani. Autori su naveli da struktura srca navodi na višu stopu metabolizma kod ''Thescelosaurusa'', a ne gmazovsku hladnokrvnost.&lt;ref name=FRSBHK00&gt;{{cite journal |last=Fisher |first=Paul E. |coauthors=Russell, Dale A.; Stoskopf, Michael K.; Barrick, Reese E.; Hammer, Michael; and Kuzmitz, Andrew A. |date=April 2000 |title=Cardiovascular evidence for an intermediate or higher metabolic rate in an ornithischian dinosaur |journal=Science |volume=288 |issue=5465 |pages=503–505 |doi=10.1126/science.288.5465.503 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/reprint/288/5465/503.pdf?ijkey=c75f52279333bdb9fa3d0504b786c07f9e35e2f9  |accessdate = 2007-03-10 |pmid=10775107 }}&lt;/ref&gt; Njihovi zaključci su bili disputirani; drugi istraživači su objavili jedan rad u kojem tvrde da je srce zapravo [[minerali|mineralni]] &quot;cement&quot;. Naveli su: [[anatomija]] koja je bila data za taj predmet je netočna, na primjer navodna &quot;aorta&quot; je najuža tamo gdje se susreće sa &quot;srcem&quot; i nedostaju joj [[arterija|arterije]] koje se granaju iz nje; &quot;srce&quot; jednim dijelom guta jedno rebro i na nekim mjestima ima unutrašnju strukturu od koncentričnih slojeva; postoji još jedno očvrsnuće iza desne noge.&lt;ref name=RMS01&gt;{{cite journal |last=Rowe |first=Timothy |coauthors=McBride, Earle F.; and Sereno, Paul C. |date=February 2001 |title=Technical comment: dinosaur with a heart of stone |journal=Science |volume=291 |issue=5505 |pages=783a |doi=10.1126/science.291.5505.783a |url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/full/291/5505/783a |accessdate = 2007-03-10 |pmid=11157158 }}&lt;/ref&gt; Originalni autori su branili svoj položaj; složili su se da se u prsima nalazilo očvrsnuće, ali oko mišićavijih dijelova srca i aorte i tako ih je očuvalo.&lt;ref name=RFBS01&gt;{{cite journal |last=Russell |first=Dale A. |authorlink=Dale Russell |coauthors=Fisher, Paul E.; Barrick, Reese E.; and Stoskopf, Michael K. |date=February 2001 |title=Reply: dinosaur with a heart of stone |journal=Science |volume=291 |issue=5505 |pages=783a |doi=10.1126/science.291.5505.783a |url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/full/291/5505/783a  |accessdate = 2007-03-10 |pmid=11157158 }}&lt;/ref&gt;

Bez obzira na to je li taj predmet stijena ili zaista srce, možda će imati malo relevantnosti na unutrašnju anatomiju i metaboličku stopu dinosaura. I današnji [[krokodil]]i i ptice, najbliži živući srodnici dinosaura, imaju četverodijelno srce, iako malo drugačije kod krokodila, i dinosauri su ga vjerojatno također imali. Međutim, takva srca ne moraju biti povezana sa metaboličkom stopom.&lt;ref name=CH04&gt;Chinsamy, Anusuya; and Hillenius, Willem J. (2004). &quot;Physiology of nonavian dinosaurs&quot;. ''The Dinosauria'', 2nd. 643–659.&lt;/ref&gt;

== Rast i životni ciklus ==
Nijedno pronađeno [[jaje]] dinosaura nije bilo veće od [[košarka]]ške lopte, a [[zametak|embriji]] velikih dinosaura, poput ''[[Maiasaura]]'', bili su pronađeni u relativno malenim jajima.&lt;ref name=&quot;CarpenterHirschHorner1994Intro&quot;&gt;{{Cite book
  |author=Carpenter, K., Hirsch, K.F., and Horner, J.R.
  | contribution=Introduction
  |editor=Carpenter, K., Hirsch, K.F., Horner, J.R.
  |title=Dinosaur Eggs and Babies
  |year=1994
  |publisher=Cambridge University Press
 |isbn=0521567238
  |url=http://books.google.com/?id=9BPIRx-OpRMC&amp;pg=PA256&amp;lpg=PA256&amp;dq=dinsaur+egg+size }}&lt;/ref&gt; Poput sisavaca, dinosauri su prestajali rasti kada bi dostigli tipičnu veličinu odraslih svoje vrste, dok odrasli gmazovi nastavljaju polako rasti ako imaju dovoljno hrane. Dinosauri svih veličina su rasli brže od današnjih gmazova slične veličine; ali rezultati poređenja sa toplokrvnim sisavcima slične veličine ovise o njihovoj veličini:&lt;ref name=&quot;EricksonRogersYerby2001DinosaurianGrowthPatterns &quot;&gt;{{cite journal |author=Erickson, G.M., Curry Rogers, K., Yerby, S.A. |  title=Dinosaurian growth patterns and rapid avian growth rates |journal=Nature |volume=412 |pages=429–433 |date=July 2001 |doi=10.1038/35086558 |url=http://www.nature.com/nature/journal/v412/n6845/full/412429a0.html |pmid=11473315 |issue=6845 }} Kristina Rogers je također objavila radove o tome pod svojim djevojačkim prezimenom, Kristina Curry.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Curry1999OntogeneticHistologyOfApatosaurus&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1080/02724634.1999.10011179 |author=Curry, K.A. |title=Ontogenetic Histology of ''Apatosaurus'' (Dinosauria: Sauropoda): New Insights on Growth Rates and Longevity |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |year=1999 |volume=19 |issue=4 |pages=654–665 |url=http://www.vertpaleo.org/publications/jvp/19-654-665.cfm |access-date=2011-06-26 |archive-date=2010-07-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100715065946/http://www.vertpaleo.org/publications/jvp/19-654-665.cfm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
{|  class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin: 1em auto 1em auto;&quot;
! Težina (kg) !! Komparativna stopa rasta kod dinosaura !! Današnje životinje slične veličine
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 0,22 || Sporije od [[tobolčari|tobolčara]] || [[Pacov|Štakor]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1 - 20 || Slično tobolčarima, sporije od ptica [[Potrkušci i čučavci|potrkušaca]] (onih [[ptica]] koje mogu trčati odmah nakon rođenja) || Od [[Zamorac|zamorca]] do [[Andski kondor|andskog kondora]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 100 - 1000 || Brže od tobolčara, slično pticama potrkušcima, sporije od [[Viši sisavci|viših sisavaca]] || Od [[Crveni klokan|crvenog klokana]] do [[Polarni medvjed|polarnog medvjeda]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1500 – 3500 || Slično većini viših sisavaca || Od [[Američki bizon|američkog bizona]] do [[nosorozi|nosoroga]]
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 25000 i više || Vrlo brzo, slično današnjim [[kit]]ovima; ali oko pola stope rasta kod ptica čučavica iste veličine || Kitovi
|}

[[Datoteka:Tyrantgraph.png|thumb|380px|right|Grafik koji pokazuje pretpostavljenu stopu rasta (masa tijela naprema starosti) kod četiri tiranosaurida. Crna linija predstavlja ''Tyrannosaurusa rexa''. Na osnovu Erickson et al. [[2004]].]]

''Tyrannosaurus rex'' je pokazivao veliko povećanje rasta u &quot;tinejdžerskom dobu&quot;:&lt;ref name=&quot;EricksonMakovickyEtAl2004GigantismOftyrannosaurids&quot;&gt;{{cite journal |author=Erickson, G.M., Makovicky, P.J., Currie, P.J., Norell, M.A., Yerby, S.A. &amp; Brochu, C.A. |date=August 2004 |title=Gigantism and comparative life-history parameters of tyrannosaurid dinosaurs |journal=Nature |volume=430 |pages=772–775 |doi=10.1038/nature02699 |url=http://www.nature.com/nature/journal/v430/n7001/abs/nature02699.html |format=abstract page |pmid=15306807 |issue=7001 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;HornerPadian2004AgeAndGrowthOfTRex&quot;&gt;{{cite journal |author=Horner, J. R., and Padian,K. |volume=271 |issue=1551 |date=September 2004 |title=Age and growth dynamics of Tyrannosaurus rex|journal=Proceedings of the Royal Society of London B |pages=1875–1880 |doi=10.1098/rspb.2004.2829 |url=http://journals.royalsociety.org/content/bjdpufn76xrd5k2y/ |pmid=15347508 |pmc=1691809 }}&lt;/ref&gt;
* ½ tone sa deset godina
* vrlo brz rast do oko dvije tone u periodu srednje tinejdžerske dobi (oko ½ tone godišnje).
* zanemariv rast nakon drugog desetljeća starosti.

Izučavanje skeleta [[hadrosauri|hadrosaura]] ''[[Hypacrosaurus]]a'' iz [[2008]]. godine je pokazalo da je ovaj dinosaur rastao još i brže i dostizao svoju punu veličinu sa oko 15 godina; glavni dokaz za to je bio broj i dužina prstenova rasta na kostima (&quot;prstenova&quot; koji pokazuju koliko je [[kosti|kost]] narasla u određenom periodu). Autori su saznali da je ovo ostajalo nepromjenjivo prema teoriji [[Životni ciklus|životnog ciklusa]] koja kaže da vrste koje su plijen rastu brže od grabežljivaca kako bi nadoknadile veliki broj mladunaca stradalih zbog grabežljivaca, ako ima dovoljno hrane koja podržava brz rast.&lt;ref&gt;{{cite journal 
| author=Cooper,, L.N., Lee, A.H., Taper, M.L., and Horner, J.R.
| title=Relative growth rates of predator and prey dinosaurs reflect effects of predation
| journal=Proceedings of the Royal Society: Biology |date=August 2008 | url=http://journals.royalsociety.org/content/t68465274748300k/ | accessdate = 2008-08-26
| doi=10.1098/rspb.2008.0912 
| volume=1 
| pages=-1 
| pmid=18682367 
| issue=1651 
| pmc=2605812
}}&lt;/ref&gt;

Izgleda da su induvidualni dinosauri živjeli prilično kratko, npr. najstariji tiranosaur dosada pronađen je imao 28 godina kada je umro, a najstariji sauropod je imao 38 godina.&lt;ref name=&quot;EricksonMakovickyEtAl2004GigantismOftyrannosaurids&quot; /&gt; Grabežljivci su vjerojatno bili krivi za visoku stopu smrtnosti vrlo mladih dinosaura, a kompeticija za pravo na parenje je bila kriva za visoku stopu smrtnosti odraslih dinosaura.&lt;ref name=ECIW06&gt;{{cite journal |author=Erickson, G.M., Currie, P.J., Inouye, B.D. and Winn, A.A. |title=Tyrannosaur Life Tables: An Example of Nonavian Dinosaur Population Biology |journal=Science |date=July 2006 |volume=313 |issue=5784 |pages=213–217 |doi=10.1126/science.1125721 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/short/313/5784/213 |pmid=16840697 }}&lt;/ref&gt;

== Metabolizam ==
Znanstveno mišljenje o načinu života, metabolizmu i regulaciji temperature dinosaura je variralo tijekom vremena od otkrića dinosaura sredinom 19-og stoljeća. Znanstvenici su se neslagali u tome da li su dinosauri uopće bili u stanju regulirati svoju tjelesnu temperaturu. Nedavno je ''&quot;toplokrvnost dinosaura&quot;'' (tj. aktivan način života i relativno konstantna [[tjelesna temperatura]]) postala prihvaćenija i debata se fokusirala na mehanizme regulacije temperature i koliko je metabolička stopa dinosaura bila slična onoj kod sisavaca i ptica.

=== O čemu se vodi debata ===
&quot;Toplokrvnost&quot; je kompleksan i prilično neodređen pojam, zato što u nju spadaju neke ili sve navedene vrste tarmoregulacije:
* '''[[Homeotermija]]''', tj. održavanje relativno konstantne tjelesne temperature. Današnji endotermi održavaju različite unutrašnje temperature: 28&amp;nbsp;°C do 30&amp;nbsp;°C kod [[jednootvorni]]h [[sisavac]]a i [[ljenjivci|ljenjivaca]]; 33&amp;nbsp;°C do 36&amp;nbsp;°C kod [[tobolčari|tobolčara]]; 36&amp;nbsp;°C do 38&amp;nbsp;°C kod većine [[Viši sisavci|viših sisavaca]]; i oko 41&amp;nbsp;°C kod [[ptica]].&lt;ref name=&quot;ReidInFarlowBrettSurman1997&quot; /&gt;
* '''[[Tahimetabolizam]]''', tj. održavanje visoke metaboličke stope, posebno tijekom odmaranja. Za ovo je potrebna prilično visoka i stabilna tjelesna temperatura, jer: biokemijski procesi se odvijaju upola sporije kada se temperatura životinje spusti ispod 10&amp;nbsp;°C; većina enzima ima optimalnu temperaturu rada i njihova efikasnost brzo pada izvan granice tog optimuma.&lt;ref name=&quot;McGowan11991DinosaursSpitfiresSeaDragonsP133To135&quot;&gt;{{cite book 
| author=McGowan, C. |title=Dinosaurs, Spitfires and Sea Dragons | url=https://archive.org/details/dinosaursspitfir00mcgo |year=1991 | pages=[https://archive.org/details/dinosaursspitfir00mcgo/page/133 133]–135
| publisher=Harvard University Press |isbn=0-674-20769-6 }}&lt;/ref&gt;
* '''[[Endotermija]]''', tj. mogućnost stvaranja vlastite topline, naprimjer sagorijevanjem [[masnoća]], bilo kroz odmaranje ili aktivnost [[mišići|mišića]]. Iako je endotermija u principu najpouzdaniji način održavanja relativno konstantne temperature, skupa je; današnji sisavci, na primjer, trebaju 10 do 13 puta više hrane od današnjih gmazova.&lt;ref name=&quot;ReidInFarlowBrettSurman1997&quot; /&gt;

Veliki dinosauri su možda također održavali unutrašnju temperaturu inercijalnom homeotermijom. [[Toplinski kapacitet]] tako velikih životinja je bio toliko visok da bi trebalo dva dana ili više da im se temperatura značajno promijeni, a ovo bi ublažavalo varijacije koje izazivaju dnevni temperaturni ciklusi. Ovaj efekat ublažavanja je bio posmatran kod velikih kornjača i krokodila, ali ''[[Plateosaur]]us'', koji je težio oko 700&amp;nbsp;kg, je možda bio najmanji dinosaur kod kojeg bi homeotermija bila efikasna. Inercijalna homeotermija nije bila moguća za malene vrste ili za mlade većih vrsta.&lt;ref name=&quot;ReidInFarlowBrettSurman1997&quot; /&gt; Fermentiranje vegetacije u [[stomak|stomacima]] velikih biljoždera također može stvoriti dosta topline, ali ova metoda održavanja visoke i stabilne temperature nije bila moguća za mesoždere, malene biljoždere ili mlade velikih biljoždera.&lt;ref&gt;{{ cite journal 
| author=Mackie, R.I.
| title=Mutualistic Fermentative Digestion in the Gastrointestinal Tract: Diversity and Evolution 
| journal=Integrative and Comparative Biology | volume=42 | issue=2 | pages=319–326 | year=2002  
| url=http://icb.oxfordjournals.org/cgi/content/full/42/2/319 | accessdate = 2008-09-12 
| doi=10.1093/icb/42.2.319  
}}&lt;/ref&gt;

Budući da su unutrašnji mehanizmi izumrlih bića nepoznati, većina diskusija se fokusira na homeotermiju i tahimetabolizam.

Procjenjivanje metaboličkih stopa komplikuju razlike između te stope dok je životinja aktivna i dok se odmara. Kod svih današnjih gmazova i većine sisavaca i ptica, maksimalna stopa tijekom cjelodnevne aktivnosti je 10 do 20 puta viša od minimalne metaboličke stope tijekom odmora. Međutim, kod nekoliko sisavaca ove stope se razlikuju za faktor od 70. Teoretski bi bilo moguće za kopnenog kralježnjaka da ima gmazovsku metaboličku stopu tijekom odmaranja i stopu sličnu onoj kod ptica dok je aktivan. Međutim, životinja sa takvom stopom ne bi mogla brzo rasti. Ogromni biljožderi [[sauropodi]] su se možda cijelo vrijeme kretali, konstantno u potrazi za hranom, da bi njihova potrošnja energije bila slična našoj, bez obzira na to da li su im metaboličke stope bile niske ili visoke.&lt;ref&gt;{{ Cite book 
| author=Paul, G.S. | chapter=Cope's rule | page=211 
| title=Morrison Symposium Proceedings: A Special Issue Of The Journal Modern Geology 
| editor=Carpenter, K., Fraser, N., Chure, D., and Kirkland, J.I.
| publisher=Taylor &amp; Francis | year=1998 | isbn=9056991833 
| url=http://books.google.com/?id=CLEPeg_SjTcC&amp;dq=sprawling+limbs+efficient | accessdate = 12. 09. 2008. 
}}&lt;/ref&gt;

=== Metaboličke mogućnosti ===
Glavne mogućnosti su:&lt;ref name=&quot;ReidInFarlowBrettSurman1997&quot; /&gt;
* da su dinosauri bili [[Ektotermija|hladnokrvni]], kao današnji [[reptil|gmazovi]], osim toga što bi veličina mnogih stabilizirala njihovu [[Tjelesna temperatura|tjelesnu temperaturu]].
* da su bili [[Homeotermija|toplokrvni]], kao današnji sisavci i ptice, a ne kao gmazovi.
* da nisu bili ni toplokrvni ni hladnokrvni, već da su imali metabolizam različit i na neki način osrednji između hladnokrvnosti i toplokrvnosti.
* da su kod nekih vrsta postojala dva ili više tipova metabolizma.

Dinosauri su postojali oko 150 milijuna [[godina]], tako da je vrlo moguće da su različite grupe razvile različite [[metabolizam|metabolizme]] i načine [[termoregulacija|termoregulacije]] i da su neki razvili različitu [[fiziologija|fiziologiju]] od prvih dinosaura.

Ako su svi ili neki dinosauri imali prelazne metabolizme, možda su imali sljedeće osobine:&lt;ref name=&quot;ReidInFarlowBrettSurman1997&quot; /&gt;
* Nisku metaboličku stopu odmora, koja bi mogla smanjiti količinu hrane potrebne za preživljavanje i dopustiti da se više nje iskoristi za rast nego kod životinja sa visokom metaboličkom stopom odmora.
* Inercijalnu homeotermiju
* Mogućnost kontroliranja gubitka topline širenjem i skupljanjem krvnih sudova tik ispod kože, kao što to rade današnji gmazovi.
* Dvodijelna cirkulacija kojom upravlja četverodijelnog [[srce|srca]].
* Visok kapacitet pluća, što omogućava kontinuiranu aktivnost.

Robert Reid je predložio da bi se takve životinje mogla smatrati &quot;neuspjelim endotermima&quot;. On je razmatrao i dinosaure i trijaske pretke sisavaca kako su prolazili kroz fazu sa ovim osobinama. Sisavci su bili primoreni postati manji kako su arhosauri počeli dominirati [[ekologija|ekološkim]] nišama za srednje do velike životinje. Njihovo smanjenje veličine ih je učinilo ranjivijima gubitku topline zato što im se povećavao odnos površina naprema [[masa|masi]], i time su morali povećati stvaranje unutarnje topline i na taj način su postali potpuno endotermni. S druge strane, dinosauri su postali srednje velike i velike životinje i tako su mogli održavati srednji tip metabolizma.&lt;ref name=&quot;ReidInFarlowBrettSurman1997&quot; /&gt;

=== Struktura kostiju ===
[[Datoteka:Apatosaurus33.jpg|right|thumb|250px|Umjetnički prikaz Apatosaura]]
Armand de Ricqlès je otkrio [[Haversovi kanali|Haversove kanale]] u kostima dinosaura i tvrdio je da je to bio dokaz endotermije kod dinosaura. Ovi kanali su česti kod &quot;toplokrvnih&quot; životinja i povezuju se sa brzim rastom i aktivnim načinom života zato što pomažu u recikliranju kostiju kako bi podržali brz rast i popravljanje štete nastale stresom ili povredama.&lt;ref&gt;Ricqles, A. J. de. (1974). ''Evolution of endothermy: histological evidence''. Evolutionary Theory 1: 51-80&lt;/ref&gt; Bakker je tvrdio da je prisustvo fibrolamelarne kosti (koja se brzo stvara i ima končast, isprepleten izgled) kod fosila dinosaura dokaz endotermije.&lt;ref name=&quot;Bakker1972AnatomicalAndEcologicalEvidenceOfEndothermy&quot; /&gt;

Međutim, kao rezultat drugih, većinom kasnijih istraživanja, struktura kosti se ne smatra dobrim pokazateljem metabolizma dinosaura, sisavaca ili gmazova:
* [[Kosti]] dinosaura često imaju [[Prstenovi rasta|prstenove rasta]], koje stvaraju naizmjenični periodi brzog i sporog rasta; zapravo, u mnogim istraživanjima se broji broj prstenova kako bi se odredila starost dinosaura.&lt;ref name=&quot;Curry1999OntogeneticHistologyOfApatosaurus&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;EricksonMakovickyEtAl2004GigantismOftyrannosaurids&quot;/&gt; Formiranje prstenova rasta obično potiču sezonske promjene temperature, a ovaj sezonski uticaj se ponekada smatrao kao znak sporog metabolizma i aktotermije. Ali prstenovi rasta se mogu naći i kod [[Polarni medvjed|polarnih medvjeda]] i sisavaca koji [[hibernacija|hiberniraju]].&lt;ref name=&quot;ChinsamyRich1998PolarDinosaurBone&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1080/02724634.1998.10011066 |author=Chinsamy, A., Rich, T., and Vickers-Rich, P. |year=1998 |title=Polar dinosaur bone histology |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=18 |issue=2 |pages=385–390 |url=http://www.vertpaleo.org/publications/jvp/18-385-390.cfm |access-date=2011-06-26 |archive-date=2010-07-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100715110202/http://www.vertpaleo.org/publications/jvp/18-385-390.cfm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=KMO96&gt;{{cite book |author=Klevezal, G.A., Mina, M.V., and Oreshkin, A.V. |title=Recording structures of mammals. Determination of age and reconstruction of life history |year=1996 |publisher=CRC Press |isbn=9054106212 }}&lt;/ref&gt;
* Fibrolamelarne kosti su česte kod mladih krokodila i ponekada se mogu naći kod odraslih.&lt;ref name=&quot;Enlow1963PrinciplesOfBoneRemodeling&quot;&gt;{{cite book |author=Enlow, D.H. |year=1963 |title=Principles of Bone Remodeling. An account of post-natal growth and remodeling processes in long bones and the mandible |publisher=C.C. Thomas |location=Springfield, IL }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Reid1984PrimaryBone&quot;&gt;{{cite journal |author=Reid, R.E.H. |year=1984 |title=Primary bone and dinosaurian physiology |url=https://archive.org/details/sim_geological-magazine_1984-11_121_6/page/589 |journal=Geological Magazine |volume=121 |pages=589–598 |doi=10.1017/S0016756800030739 }}&lt;/ref&gt;
* Haversijeva kost je pronađena kod kornjača i krokodila,&lt;ref name=&quot;Reid1997HowDinosaursGrew&quot;&gt;{{cite book |last=Reid|first=R.E.H |editor=Farlow, J.O. and Brett-Surman, M.K. |title=The Complete Dinosaur |year=1997 |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington|isbn=0-253-33349-0 |pages=403–413 |chapter=How dinosaurs grew }}&lt;/ref&gt; ali često ne postoji kod malenih ptica, [[šišmiš]]a, [[rovke|rovki]] i [[glodavci|glodara]].&lt;ref name=&quot;Reid1984PrimaryBone&quot; /&gt;

Unatoč tome, de Ricqlès je ustrajao sa izučavanjima strukture kostiju dinosaura i arhosaura. Sredinom [[2008]]. godine koautorirao je jedan rad u kojem su se ispitali primjerci kostiju raznih arhosaura, uključujući i rane dinosaure, i u kojem je zaključeno da:&lt;ref name=&quot;deRicqlèsPadianEtAl2008HighGrowthRatesInArchosaurs&quot;&gt;{{cite journal |title=On the origin of high growth rates in archosaurs and their ancient relatives: Complementary histological studies on Triassic archosauriforms and the problem of a &quot;phylogenetic signal&quot; in bone histology |author=de Ricqlès, A., [[Kevin Padian|Padian, K.]], Knoll, F., and  [[Jack Horner (paleontologist)|Horner, J.R.]] |journal=Annales de Paléontologie |volume=94 |issue=2 |date=April 2008 |doi=10.1016/j.annpal.2008.03.002 |url=http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&amp;_udi=B6VR4-4SGTM31-1&amp;_user=10&amp;_rdoc=1&amp;_fmt=&amp;_orig=search&amp;_sort=d&amp;view=c&amp;_version=1&amp;_urlVersion=0&amp;_userid=10&amp;md5=9a3e43971a6ba624665aeea5badf20f6 |accessdate=2008-09-10 |pages=57 |archive-date=2012-12-17 |archive-url=https://archive.today/20121217174650/http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&amp;_udi=B6VR4-4SGTM31-1&amp;_user=10&amp;_rdoc=1&amp;_fmt=&amp;_orig=search&amp;_sort=d&amp;view=c&amp;_version=1&amp;_urlVersion=0&amp;_userid=10&amp;md5=9a3e43971a6ba624665aeea5badf20f6 |dead-url=yes }} Abstract also online at {{cite web |url=http://palaeoblog.blogspot.com/2008/05/origin-of-high-growth-rates-in.html |title=The Origin of High Growth Rates in Archosaurs |accessdate=2008-06-03 }}&lt;/ref&gt;
* su čak i najraniji arhosauri možda bili u stanju brzo rasti, što ukazuje na to da su imali prilično visoku metaboličku stopu. Iako je izvlačenje zaključaka o najranijim arhosaurima iz kasnijih oblika teško, zato što su varijacije zavisne od vrsta u koštanoj strukuri i stopi rasta vrlo vjerojatne, postoje strategije istraživanja koje mogu minimizirati rizik koje takvi faktori mogu izazvati u analizi.
* da su se arhosauri podijelili u tri glavne grupe u [[trijas]]u: [[ornitodire]], od kojih su evoluirali dinosauri, su zadržali brz rast; [[Crocodylomorpha|preci krokodila]] su prešli na tipičniji &quot;gmazovski&quot; spori rast; i većina drugih trijaskih arhosaura je imala osrednje stope rasta.

=== Stopa rasta ===
Dinosauri su relativno brzo rasli od malenih [[jaje|jaja]] do težine od nekoliko [[tona]]. Prirodna interpretacija ovoga je da su dinosauri vrlo brzo pretvarali hranu u tjelesnu težinu, za što je potreban vrlo brz metabolizam, za aktivno traženje i brzo asimiliranje [[hrana|hrane]].&lt;ref name=&quot;Paul1988PDWp155&quot;&gt;{{cite book|last=Paul |first=G.S. |year=1988 |title=Predatory Dinosaurs of the World |url=https://archive.org/details/predatorydinosau00paul | page=[https://archive.org/details/predatorydinosau00paul/page/155 155] |location=New York |publisher=Simon and Schuster |isbn=0671619462 }}&lt;/ref&gt;

Međutim, jedna preliminarna istraga o vezi između veličine odraslih, stope rasta i [[temperatura|temperature]] tijela, zaključila je da su veći dinosauri imali višu tjelesnu temperaturu od manjih; na primjer, za ''[[Apatosaur]]usa'', najvećeg poznatog dinosaura, se procjenjuje da je imao tjelesnu temperaturu koja je prelazila 41&amp;nbsp;°C, a za manje dinosaure je procijenjeno oko 25&amp;nbsp;°C&lt;ref name=&quot;GilloolyAllenCharnov2006FossilsPredictBodyTemperatures&quot;/&gt; – za poređenje, normalna tjelesna temperatura [[čovjek]]a je oko 37&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=&quot;Mackowiaketal&quot;&gt;{{Cite journal| doi = 10.1001/jama.268.12.1578 | volume = 268 | issue = 12 | pages = 1578–1580| last = Mackowiak | first = P. A. | coauthors = S. S. Wasserman, M. M. Levine| title = A critical appraisal of 98.6 degrees F, the upper limit of the normal body temperature, and other legacies of Carl Reinhold August Wunderlich| journal = JAMA | accessdate = 2007-08-22 | date = 1992-09-23| url = http://jama.ama-assn.org/cgi/content/abstract/268/12/1578| pmid = 1302471}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Elert&quot;&gt;{{Cite journal | last = Elert | first = Glenn | title = Temperature of a Healthy Human (Body Temperature) | url = http://hypertextbook.com/facts/LenaWong.shtml | accessdate = 2008-12-04 | doi = 10.1046/j.1471-6712.2002.00069.x | year = 2002 | journal = Scandinavian Journal of Caring Sciences | volume = 16 | pages = 122 | pmid = 12000664 | last2 = Forsberg | first2 = C | last3 = Wahren | first3 = LK | issue = 2 | archive-date = 2010-09-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100926162224/http://hypertextbook.com/facts/LenaWong.shtml }}&lt;/ref&gt; Prema ovim procjenama, istraga je zaključila da su veliki dinosauri bili inercijalni homeotermi (njihovu temperaturu je stabilizirala njihova veličina) i da su dinosauri bili ektotermi (hladnokrvni, jer nisu stvarali toliko topline kao sisavci dok se nisu kretali ili probavljali hranu).&lt;ref name=&quot;GilloolyAllenCharnov2006FossilsPredictBodyTemperatures&quot;&gt;{{cite journal |author=Gillooly, J.F., Allen, A.P., and Charnov, E.L. |title=Dinosaur Fossils Predict Body Temperatures |journal=PLoS Biolology |volume=4 |issue=8 |pages=e248 |date=August 2006 |doi=10.1371/journal.pbio.0040248 |url=http://biology.plosjournals.org/perlserv/?request=get-document&amp;doi=10.1371/journal.pbio.0040248 |pmid=16817695 |pmc=1489189 }} Postoji manje stručan pregled na {{cite journal |author=Gross, L. |title=Math and Fossils Resolve a Debate on Dinosaur Metabolism |journal=PLoS Biolology |volume=4 |issue=8 |pages=e255 |date=August 2006 |doi=10.1371/journal.pbio.0040255 |url=http://biology.plosjournals.org/perlserv/?request=get-document&amp;doi=10.1371/journal.pbio.0040255 |pmid=20076616 |pmc=1489188 }}&lt;/ref&gt; Ovi rezultati su u skladu sa vezom između veličine i stope rasta dinosaura (opisane iznad).&lt;ref name=&quot;EricksonRogersYerby2001DinosaurianGrowthPatterns &quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Curry1999OntogeneticHistologyOfApatosaurus&quot; /&gt;

=== Stopa izotopa kisika u kostima ===
Stopa [[izotop]]a &lt;sup&gt;16&lt;/sup&gt;O i &lt;sup&gt;18&lt;/sup&gt;O u kostima ovisi o temperaturi na kojoj se kost formirala - što je viša temperatura, više je &lt;sup&gt;16&lt;/sup&gt;O. Barrick i Showers ([[1999]].) analizirali su stopu izotopa kod dva teropoda koji su živjeli u umjerenim područjima svijeta sa sezonskom varijacijom temperature; u pitanju su ''[[Tiranosaur|Tyrannosaurus]]'' ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]) i ''[[Giganotosaurus]]'' ([[Argentina]]):&lt;ref name=&quot;BarrickShowers1999&quot;&gt;{{cite journal | author=Barrick, R.E., and Showers, W.J. | year=1999 | title=Thermophysiology and biology of ''Giganotosaurus'': comparison with ''Tyrannosaurus'' | journal=Palaeontologia Electronica | volume=2 | issue=2 | url=http://palaeo-electronica.org/1999_2/gigan/issue2_99.htm | accessdate=2008-09-10 | archive-date=2011-05-17 | archive-url=https://web.archive.org/web/20110517220816/http://palaeo-electronica.org/1999_2/gigan/issue2_99.htm | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
* leđni kralješci oba dinosaura nisu imali znakove sezonske varijacije, što pokazuje da su oba dinosaura održavala konstantnu unutrašnju temperaturu unatoč sezonskim varijacijama u temperaturi zraka.
* rebra i nožne kosti obadvojice su pokazivale veću vrijabilnost u temperaturi i nižu prosječnu temperaturu što je mjesto bilo dalje od kralješnice.

Barrick i Showers su zaključili da su oba dinosaura bili endotermni, ali sa nižom metaboličkom stopom nego današnji sisavci, i da je inercijalna homeotermija bila važan dio regulacije temperature kod odraslih. Njihova slična analiza nekih kasnokredskih pticokukih dinosaura iz 1996. je dovela do sličnog rezultata.&lt;ref&gt;{{cite journal 
| author=Barrick, R.E, Showers, W.J., and Fischer, A.G.
| title=Comparison of Thermoregulation of Four Ornithischian Dinosaurs and a Varanid Lizard from the Cretaceous Two Medicine Formation: Evidence from Oxygen Isotopes
| journal=PALAIOS | volume=11 | issue=4 |date=August 1996 | pages=295–305                  
|url=http://www.jstor.org/pss/3515240 | accessdate = 2008-09-10 
| doi=10.2307/3515240 
| jstor=10.2307/3515240 
| publisher=SEPM Society for Sedimentary Geology 
}}
&lt;/ref&gt;

Međutim, ovaj pogled je bio osporavan. Dokaz ukazuje na [[homeotermija|homeotermiju]], ali sam po sebi ne može dokazati endotermiju. Dalje, stvaranje kostiju možda nije bilo kontinuirano na mjestima blizu ekstermiteta - kod skeleta [[alosaurus|alosaura]] linije obustavljenog rasta su rijetka ili ih nema, ali su česte na [[prsti]]ma. Iako nema apsolutnog dokaza da su ove linije bile vezane za temperaturu, možda su označavale vrijeme kada su ekstermiteti bili toliko hladni da su kosti prestale rasti. Ako je tako, podaci o stopi izotopa bi bili neoptpuni, posebno za vremena kada su ekstermiteti bili najhladniji. Stope izotopa kisika su možda nepouzdana metoda za procjenjivanje temperature ako se ne može pokazati da je kost jednako rasla u svim svojim dijelovima.&lt;ref name=&quot;ReidInFarlowBrettSurman1997&quot; /&gt;

=== Stopa grabežljivaca i plijena ===
[[Robert T. Bakker|Bakker]] je matrao da:&lt;ref name=&quot;Bakker1974DinosaurBioenergeticsReply&quot;&gt;{{cite journal |author=Bakker, R.T. |title=Dinosaur Bioenergetics - A Reply to Bennett and Dalzell, and Feduccia |journal=Evolution |volume=28 |issue=3 |date=September 1974 |pages=497–503 |url=http://www.jstor.org/pss/2407178 |doi=10.2307/2407178 |jstor=10.2307/2407178 |publisher=Society for the Study of Evolution }}&lt;/ref&gt;
* su hladnokrvni grabežljivci trebali mnogo manje hrane od toplokrvnih, pa bi data masa plijena mogla podržavati mnogo više hladnokrvnih nego toplokrvnih grabežljivaca.
* odnos totalne mase grabežljivaca naprema masi plijena u zajednicama dinosaura je bio mnogo sličniji onom kod zajednica današnjih i nedavno izumrlih toplokrvnih životinja, nego onom kod zajednica nedavno izumrlih i fosilnih hladnokrvnih životinja.
* time bi dinosauri grabežljivci bili toplokrvni. A budući da su prvi dinosauri (npr. ''[[Staurikosaurus]]'', ''[[Herrerasaurus]]'') bili grabežljivci, svi dinosauri su morali biti toplokrvni.

Ovaj argument je na više polja bio kritiziran i više se ne uzima zaozbiljno (sljedeća lista kritika je daleko od iscrpne):&lt;ref name=&quot;FastovskyWeishampelSibbick2005EvolutionAndExtinctionOfDinosaurs&quot;&gt;{{cite book |author=Fastovsky, D.E., Weishampel, D.B., and Sibbick, J. |title=The Evolution and Extinction of the Dinosaurs
|year=2005 |publisher=Cambridge University Press |isbn=0521811724 |url=http://books.google.com/?id=M8nt10bkovIC&amp;pg=PA371&amp;lpg=PA371&amp;dq=dinosaur+predator+prey+ratio }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Farlow1980PredatorPreyBiomassRatios&quot;&gt;{{Cite book |author=Farlow, J.O. |year=1980 |chapter=Predator/prey biomass ratios, community food webs and dinosaur physiology |editor=Thomas, R.D.K. and Olson, E.C. |title=A cold look at the warm-blooded dinosaurs |pages=55–83 |publisher=American Association for the Advancement of Science |location=Boulder, CO |url=http://bio.fsu.edu/~amarquez/Evolutionary%20Morphology%20fall%202004/Farlow/Predator-Prey%20biomass%20ratios,%20community%20food%20webs%20and%20dinosaur%20physiology.pdf |format=PDF |access-date=2011-06-26 |archivedate=2008-12-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081217091538/http://bio.fsu.edu/~amarquez/Evolutionary%20Morphology%20fall%202004/Farlow/Predator-Prey%20biomass%20ratios,%20community%20food%20webs%20and%20dinosaur%20physiology.pdf |deadurl=yes |archive-date=2008-12-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081217091538/http://bio.fsu.edu/~amarquez/Evolutionary%20Morphology%20fall%202004/Farlow/Predator-Prey%20biomass%20ratios%2C%20community%20food%20webs%20and%20dinosaur%20physiology.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* Procjene o težini dinosaura mnogo variraju, a čak i malena varijacija može napraviti veliku razliku u izračunatoj stopi grabežljivaca i plijena.
* Njegovi primjeri možda nisu bili reprezentativni. Bakker je dobio svoj rezultat brojanjem [[muzej]]skih primjeraka, ali oni obično više skupljaju rijetke ili neobično dobro očuvane primjerke i ne predstavljaju cijela nalazišta. Čak i fosilna nalazišta ne moraju točno predstavljati pravu populaciju; na primjer manje i mlađe životinje nemaju glomazne kosti i tako je manje vjerojatno da će ostati očuvane.
* Nema objavljenih stopa grabežljivaca naprema plijenu za velike ektotermne grabežljivce, jer su takvi grabežljivci vrlo rijetki i uglavnom se pojavljuju na vrlo malenim [[ostrvo|otocima]]. Veliki ektotermni biljožderi su isto tako rijetki. Bakker je bio prinuđen da uporedi stopu grabežljivaca naprema plijenu kod sisavaca sa tom stopom kod [[riba]] i [[beskralježnjaci|beskralježnjaka]], čija je dužina života mnogo kraća i druge razlike također izoblikuju stopu grabežljivaca i plijena.
* Zamisao pretpostavlja da populaciju grabežljivaca ograničava samo količina dostupnog plijena. Međutim, drugi faktori poput nedostatka gnijezdilišta, [[kanibalizam|kanibalizma]] ili ubijanje od strane ostalih grabežljivaca mogu zadržati populaciju grabežljivaca ispod granice koju nameće biomasa plijena; ovo bi snizilo stopu grabežljivaca naprema plijenu.
* Ekološki faktori mogu netočno smanjiti stopu grabežljivaca naprema plijenu, na primjer: jedan grabežljivac može loviti samo neku vrstu plijena; [[bolest]]i, paraziti i izgladnjelost mogu ubiti neke biljoždere umjesto da ih grabežljivac ulovi.
* Vrlo je teško precizno odrediti tko lovi koga. Na primjer, mlade biljoždere mogu loviti [[gušteri]] i [[zmija|zmije]], dok sisavci love odrasle. Obrnuto, mladi mnogih grabežljivaca su većinom živjeli na beskralježnjacima i s vremenom bi prešli na [[kralješnjaci|kralježnjake]].

=== Pozicija i hod ===
[[Datoteka:Sprawling and erect hip joints - horiz.png|thumb|right | 300px | Izgledi kuka i pozicije udova.]]
Udovi dinosaura su bili uspravni i nalazili su se ispod tijela, a ne sa strane kao kod guštera i [[daždevnjak]]a. Dokazi za ovo su uglovi površine zglobova i lokacije vezivanja mišića i tetiva za kosti. Pokušaji da se dinosaure predstavi sa odmaknutim udovima završavaju sa bićima koja imaju kukove, [[koljeno|koljena]], [[rame]]na i zglobove na krivim mjestima.&lt;ref&gt;Ovo je bilo priznato ne kasnije od 1909. godine: {{cite web |title=Dr. Holland and the Sprawling Sauropods |url=http://www.hmnh.org/library/diplodocus/holland1910.html |access-date=2011-06-26 |archivedate=2011-06-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110612180650/http://www.hmnh.org/library/diplodocus/holland1910.html |deadurl=yes }} Argumenti i mnoge slike također postoje u {{cite book |title=Hot Blooded Dinosaurs |url=https://archive.org/details/hotbloodeddinosa00desm |author=Desmond, A. |publisher=DoubleDay |year=1976 |isbn=0385270631}}&lt;/ref&gt;

&quot;Carrierovo ograničenje&quot; navodi da kralježnjaci koji dišu i imaju 2 [[pluća|plućna]] krila i pokreću tijela ustranu tijekom hoda vrlo teško dišu dok se kreću. Ovo jako ograničava njihovu izdržljivost i tjera ih da troše više vremena na odmaranje nego na kretanje.&lt;ref name=&quot;Carrier1987LocomotorStaminaInTetrapods&quot; /&gt;

Odmaknuti udovi zahtijevaju savijanje ustranu tijekom kretanja (osim kod [[kornjača]], koje su vrlo spore i čiji oklop drži njihova tijela ukočenim). Ali unatoč Carrierovom ograničenju, odmaknuti udovi su efikasni za bića koja provode većinu vremena odmarajući se na stomaku i pokrećući se samo nekoliko sekundi odjednom, zato što ovakva pozicija omogućava minimalno trošenje energije za lijeganje i dizanje.

Pravi udovi povećavaju količinu potrebne energije za dizanje i lijeganje, ali izbjegavaju Carrierovo ograničenje. Ovo pokazuje da su dinosauri bili aktivne životinje zato što bi prirodna selekcija pogodovala zadržavanju odmaknutih udova da su dinosauri bili spori i provodili većinu vremena odmarajući se. Aktivan način života zahtijeva metabolizam koji brzo nedopunjava energiju i raščlanjuje otpadne produkte koji izazivaju umor, tj. zahtijeva prilično brz metabolizam i znatan nivo toplokrvnosti.

I Bakker i Ostrom su istakli da su svi dinosauri imali prave zadnje udove i da su svi četveronožni dinosauri, osim ceratopsa i ankilosaura, imali prave prednje udove; i da među živućim vrstama samo toplokrvni sisavci i ptice imaju prave udove (Ostrom je dao na znanje da je povremeni &quot;visoki hod&quot; krokodila jedini izuzetak). Bakker je tvrdio da je ovo jasan dokaz endotermije (toplokrvnosti) kod dinosaura, dok je Ostrom smatrao da je to uvjerljivo, ali ne zaključno.&lt;ref name=&quot;Bakker1972AnatomicalAndEcologicalEvidenceOfEndothermy&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Ostrom1980EvidenceOfEndothermyInDinosaurs&quot;&gt;{{Cite book |author=Ostrom, J.H. |year=1980 |chapter=The evidence of endothermy in dinosaurs |editor=Thomas, R.D.K. and Olson, E.C. |title=A cold look at the warm-blooded dinosaurs |pages=82–105 |publisher=American Association for the Advancement of Science |location=Boulder, CO |url=http://bio.fsu.edu/~amarquez/Evolutionary%20Morphology%20fall%202004/Ostrom/The%20evidence%20for%20endothermy%20in%20dinosaurs%20-%20Ostrom.pdf |format=PDF |access-date=2011-06-26 |archivedate=2008-05-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080527192758/http://bio.fsu.edu/~amarquez/Evolutionary%20Morphology%20fall%202004/Ostrom/The%20evidence%20for%20endothermy%20in%20dinosaurs%20-%20Ostrom.pdf |deadurl=yes |archive-date=2008-05-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080527192758/http://bio.fsu.edu/~amarquez/Evolutionary%20Morphology%20fall%202004/Ostrom/The%20evidence%20for%20endothermy%20in%20dinosaurs%20-%20Ostrom.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Jedno istraživanje iz 2009. godine je podržalo hipotezu da je endotermija bila česta barem kod većih dinosaura i da je naslijedna za sve dinosaure, na osnovi načina hodanja.&lt;!-- &lt;ref&gt;{{cite doi|10.1371/journal.pone.0007783}}&lt;/ref&gt; --&gt;

=== Perje ===
[[Datoteka:Microraptor mmartyniuk.png|thumb|''[[Microraptor]]'']]
[[Datoteka:Edmontosaurusskin.jpg|thumb|156px|left|Otisak kože hadrosaurida ''[[Edmontosaurus]]a'']]
Nema sumnje da su mnogi teropodi imali [[pero|perje]], uključujući i ''[[Shuvuuia]]u'', ''[[Sinosauropteryx]]a'' i ''[[Dilong]]a'' (rani tiranosaurid).&lt;ref name=&quot;SchweitzerWattEtAl1999FeatherlikeStructuresOfShuvuuia&quot;&gt;{{cite journal |author=Schweitzer, M.H., J.A. Watt, R. Avci, L. Knapp, L. Chiappe, M. Norell and M. Marshall. |date=July 1999 |title=Beta-keratin specific immunological reactivity in feather-like structures of the Cretaceous alvarezsaurid, ''Shuvuuia deserti'' |journal=Journal of Experimental Zoology (Mol Dev Evol) |volume=285 |issue=2 |pages=146–157 |doi=10.1002/(SICI)1097-010X(19990815)285:2&lt;146::AID-JEZ7&gt;3.0.CO;2-A |url=http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/abstract/63000744/ABSTRACT |format=abstract page |access-date=2011-06-26 |archive-date=2012-12-10 |archive-url=https://archive.today/20121210052218/http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/abstract/63000744/ABSTRACT |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;CurrieChen2001AnatomyOfSinosauropteryx&quot;&gt;{{cite journal |author=Currie, P.J., and Chen, P-j. |title=Anatomy of ''Sinosauropteryx prima'' from Liaoning, northeastern China |journal=Canadian Journal of Earth Sciences |volume=38 |issue=12 |date=December 2001 |pages=1705–1727 |url=http://www.ingentaconnect.com/content/nrc/cjes/2001/00000038/00000012/art00008 |doi=10.1139/cjes-38-12-1705 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;XuNorellEtAlBasalTyrannosauroidsFromChina&quot;&gt;{{cite journal|author=Xu X.; Norell, M.A.; Kuang X.; Wang X.; Zhao Q.; and Jia C.|title=Basal tyrannosauroids from China and evidence for protofeathers in tyrannosauroids|journal=Nature|year=2004|volume=431|issue=7009|pages=680–684|pmid=15470426 |doi=10.1038/nature02855 |url=http://www.nature.com/nature/journal/v431/n7009/abs/nature02855.html|format=abstract page }}&lt;/ref&gt; Smatra se da je služilo za inzulaciju i time je ono dokaz toplokrvnosti.

Ali otisci perja su pronađeni samo kod pripadnika [[Celuridi|Coeluridae]] (u koje spadaju i preci ptica i preci tiranosaurida) i tako nam trenutno perje ne daje informacije o metabolizmu drugih većih grupa dinosaura, npr. [[Coelophysidae]], [[Ceratosauri]]a, [[Carnosauria]], [[Sauropodi|Sauropoda]] ili [[Ornithischia]].

Zapravo, fosilizirana koža ''[[Carnotaurus]]a'' (jednog abelisaurida koji nisu bili pripadnici Coeluridae) pokazuje gmazoliku kože bez perja sa redovima kvrga.&lt;ref name=&quot;BonaparteNovasCoria1990Carnotaurus&quot;&gt;{{cite journal |author=Bonaparte, J.F., Novas, E.E., and Coria, R.A. |year=1990 |title=''Carnotaurus sastrei'' Bonaparte, the horned, lightly built carnosaur from the Middle Cretaceous of Patagonia |journal=Natural History Museum of Los Angeles County Contributions in Science |volume=416 |pages=1–42 |url=http://dinosaurs.nhm.org/staff/coriaworks.htm |access-date=2011-06-26 |archive-date=2008-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080510084320/http://dinosaurs.nhm.org/staff/coriaworks.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Ali odrasli ''Carnotaurus'' je težio oko jedne tone, a sisavci ove veličine i veći imaju ili vrlo kratke dlake ili golu kožu, pa nam možda koža ''Carnotaurusa'' ništa ne govori o tome da li su manji teropodi koji ne spadaju u Coeluridae imali perje.

Otisci kože ''[[Pelorosaurus]]a'' i drugih sauropoda (ogromnih dinosaura sa dugim vratom) otkrivaju velike šestougaone krljušti, a neki sauropodi, poput ''[[Saltasaurus]]a'', su imali koštane ploče na koži.&lt;ref&gt;{{ Cite journal |author=Czerkas, S. A.  |year=1994 |title=Aspects of Sauropod Paleobiology, The history and interpretation of sauropod skin impressions |volume=10 |location=Lisbon, Portugal | editor=Lockley, M.G., dos Santos, V.F., Meyer, C.A., and Hunt, A.P. | journal=Gaia }}&lt;/ref&gt; Koža ceratopsa se sastojala od velikih višeugaonih krljušti, ponekada sa raštrkanim kružnim pločama.&lt;ref name=&quot;DodsonBarlowe1996Horned Dinosaurs&quot;&gt;{{cite book |author=Dodson, P., and Barlowe, W.D. |title=The Horned Dinosaurs: A Natural History |year=1996 |publisher=Princeton University
Press |isbn=0691059004 |url=http://books.google.com/?id=NsBhg_H5FEwC&amp;pg=PA31&amp;lpg=PA31&amp;dq=%22ceratopsian%22+skin }} Vidjeti i sliku na {{cite web |url=http://piclib.nhm.ac.uk/piclib/www/image.php?img=96447&amp;frm=ser&amp;search=cat_4 |title=Ceratopsian skin |access-date=2011-06-26 |archivedate=2014-02-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140203051057/http://piclib.nhm.ac.uk/piclib/www/image.php?img=96447&amp;frm=ser&amp;search=cat_4 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; &quot;Mumificirani&quot; ostaci i otisci kože hadrosaurida otkrivaju krljušti nalik na kamenčiće. Teško je da su ankilosauridi, poput ''[[Euoplocephalus]]a'', imali insulaciju, budući da je većina njihove kože bila pokrivena koštanim kuglicama i pločama.&lt;ref name=&quot;NewScientistBulletproofArmour&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.newscientist.com/article/dn6674-dinosaurs-bulletproof-armour-revealed.html |title=Dinosaurs' &quot;bulletproof&quot; armour revealed |  date=16 November 2004 |publisher=NewScientist.com news service |author=Gosline, A. }}&lt;/ref&gt; Isto tako, ne postoje dokazi insulacije kod stegosaura.
{{clear}}

=== Polarni dinosauri ===
Fosili dinosaura su bili pronađeni u regijama koje su u njihovo doba bile blizu polovima, ponajprije na jugoistoku [[australija|Australije]], na [[Antarktik]]u i u regiji North Slope na [[Aljaska|Aljasci]]. Ne postoje dokazi za promjenu ugla nagnutosti Zemlje, pa su se polarni dinosauri i ostatak ekosistema morali prilagoditi istim ekstremnim varijacijama dužine dana kroz godinu, koje se i danas dešavaju na sličnim [[Geografska širina|geografskim širinama]] (u ljeto cijeli dan može biti bez [[noć]]i, a u zimu cijeli dan bez svjetlosti).&lt;ref name=&quot;RichGangloff2002PolarDinosaurs&quot;&gt;{{cite journal |author=Rich, T.H., Vickers-Rich, P., and Gangloff, R.A. |title=Polar Dinosaurs |journal=Science |date=February 2002 |volume=295 |issue=5557 |pages=979–980 |doi=10.1126/science.1068920 |url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/summary/295/5557/979 |pmid=11834803 }} See also {{cite web |url=http://aprn.org/wp-content/uploads/2007/08/dinosaurs-antarctic.pdf |format=PDF |title=Dinosaurs of the Antarctic |author=Vickers-Rich, P., and Rich, T.H. |publisher=Scientific American |year=2004 |access-date=2011-06-26 |archive-date=2008-05-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080517100516/http://aprn.org/wp-content/uploads/2007/08/dinosaurs-antarctic.pdf |dead-url=yes }} and {{cite web |url=http://aprn.org/wp-content/uploads/2007/08/dinosaurs-arctic-alaska.pdf |format=PDF |title=Dinosaurs of Arctic Alaska |author=Fiorillo, A.R. |publisher=Scientific American |year=2004 |access-date=2011-06-26 |archive-date=2008-05-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080517100549/http://aprn.org/wp-content/uploads/2007/08/dinosaurs-arctic-alaska.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Izučavanja fosilizirane vegetacije pokazuju da je North Slope na Aljasci imao maksimalnu temperaturu od 13&amp;nbsp;°C i minimalnu temperaturu od 2&amp;nbsp;°C do 8&amp;nbsp;°C u posljednjih 35 milijuna godina perioda [[kreda (period)|krede]] (malo hladnije od [[Portland, Oregon|Portlanda]], [[Oregon]], ali i malo toplije od [[Calgary]]ja, [[Alberta]]). Pa ipak, u North Slopeu nisu pronađeni fosili velikih hladnokrvnih životinja poput guštera i krokodila, koji su u isto vrijeme bili česti u Alberti, [[montana|Montani]] i u [[Wyoming]]u. Ovo nagovještava da su barem neki dinosauri bili toplokrvni.&lt;ref name=&quot;RichGangloff2002PolarDinosaurs&quot; /&gt; Predloženo je da su sjevernoamerički polarni dinosauri možda migrirali do toplijih regija kako se zima približavala, a da su na Aljasci živjeli tijekom ljeta čak iako su bili hladnokrvni.&lt;ref name=&quot;Hotton1980HappyWanderers&quot;&gt;{{ Cite book |author=Hotton, N. |year=1980 |chapter=An alternative to dinosaur endothermy: The happy wanderers|editor=Thomas, R.D.K. and Olson, E.C. |title=A cold look at the warm-blooded dinosaurs |pages=311–350 |publisher=American Association for the Advancement of Science |location=Boulder, CO }}&lt;/ref&gt; Međutim, za putovanje do Montane i nazad bi bilo potrebno više energije nego što jedan hladnokrvni kralježnjak stvori tijekom cijele godine;drugim riječima, dinosauri sa Aljaske su morali biti toplokrvni bez obzira na to jesi li migrirali ili ostajali gdje jesu tijekom zime.&lt;ref name=&quot;Paul1988PDWp160&quot;&gt;{{cite book|last=Paul |first=G.S. |year=1988 |title=Predatory Dinosaurs of the World |url=https://archive.org/details/predatorydinosau00paul |location=New York |publisher=Simon and Schuster |isbn=0671619462 | pages=[https://archive.org/details/predatorydinosau00paul/page/160 160]–161 }}&lt;/ref&gt; Jedan članak iz 2008. godine o migraciji dinosaura, koji su napisali Phil R. Bell i Eric Snively, predlaže da je većina polarnih dinosaura, uključujući [[teropodi|teropode]], [[sauropodi|sauropode]], [[ankilosauri|ankilosaure]] i [[hipsilofodonti|hipsilofodonte]], vjerojatno prezimljavala; međutim, [[hadrosauridi]] poput ''[[Edmontosaurus]]a'' su vjerojatno mogli godišnje preći 2600&amp;nbsp;km.&lt;ref name=PBES08&gt;{{cite journal|last=Bell |first=Phil R. |coauthors=and Snively, E. |year=2008 |title=Polar dinosaurs on parade: a review of dinosaur migration |journal=Alcheringa |volume=32 |issue=3 |pages=271–284 |doi=10.1080/03115510802096101}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=RLlivesci08&gt;{{cite web|url=http://www.livescience.com/animals/081204-polar-dinosaurs.html |title=Polar Dinosaurs Endured Cold Dark Winters |last=Lloyd |first=Robin |date = 04. 12. 2008. |work=LiveScience.com |publisher=Imaginova |accessdate = 11. 12. 2008.}}&lt;/ref&gt;

Teže je odrediti klimu jugoistočne Australije: na ovim nalazištima postoje dokazi permafrosta, pukotina u [[led]]u i brežuljkastog tla stvorenog pomjeranjem podzemnog leda, što navodi na to da je prosječna godišnja temperatura varirala između -6&amp;nbsp;°C i 5&amp;nbsp;°C; istraživanja izotopa kisika u ovim nalazima su dali prosječnu godišnju temperaturu od 1,5&amp;nbsp;°C do 2,5&amp;nbsp;°C. Međutim, raznolikost fosilne [[vegetacija|vegetacije]] i veličina [[fosil]]nog drveća prelazi ono što se danas nalazi u sličnim hladnim staništima, i nitko nije uspio objasniti kako bi takva vegetacija preživjela hladnoću; za usporedbu, [[Fairbanks, Aljaska]] ima prosječnu godišnju temperaturu od 2,9&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=&quot;RichGangloff2002PolarDinosaurs&quot; /&gt; Migriranje od i do jugoistočne Australije bi bilo vrlo teško za malene dinosaure, poput ''[[Leaellynasaura]]'', biljoždera velikog od 60&amp;nbsp;cm do 90&amp;nbsp;cm, budući da je more na sjeveru blokiralo prolaz do toplijih [[Geografska širina|geografskih širina]].&lt;ref name=&quot;RichGangloff2002PolarDinosaurs&quot; /&gt; Primjerci kostiju ''Leaellynasaura'' i ''[[Timimus]]a'', ornitomimida dugog oko 3,5 m i u kukovima visokog oko 1,5 m, pretpostavlja da su ova dva dinosaura imala različite načine preživljavanja hladnih i tamnih zima: primjerak ''Timimusa'' je imao znakove obustavljenog rasta, pa je stoga možda [[hibernacija|hibernirao]]; ali primjerak ''Leaellynasaura'' nije imao znakove obustavljenog rasta, pa je vjerojatno ostajao aktivan tijekom cijele zime.&lt;ref name=CRR98&gt;{{cite journal |author=Chinsamy, A., Rich, T.H., and Vickers-Rich, P. |year=1998 |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=18 |issue=2 pages=385–390 |title=Polar dinosaur bone histology }} Vidi i {{cite web |url=http://www.smithsonianmag.com/history-archaeology/dinosaur-temperature-200712.html |title=Taking a Dinosaur's Temperature |date=December 2007 |publisher=Smithsonian magazine |author=Leslie, M. |access-date=2011-06-26 |archivedate=2008-12-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081210205003/http://www.smithsonianmag.com/history-archaeology/dinosaur-temperature-200712.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Dokazi za bihevioralnu termoregulaciju ===
Neki dinosauri, npr. ''[[Spinosaurus]]'' i ''[[Ouranosaurus]]'', su na leđima imali &quot;jedra&quot; koja su podržavale bodlje koje su rasle iz kralježaka. (Ovo je bio slučaj i kod sinapsida ''[[Dimetrodon]]a''.) Takvi dinosauri su mogli koristiti jedra za:
* absorbiranje topline kada su im jedra bila pod pravim uglom od sunčevih zraka.
* gubljenje topline kada bi se okrenuli pravo ili od sunca, ili kada bi se našli u sjeni.
Međutim, vrlo mali dio dinosaura je imao jedro.
Jedna česta interpretacija ploča na leđima stegosaura je da su se koristile za razmjenu topline tijekom termoregulacije, budući da su ploče ispujnene krvnim žilama koje bi teoretski mogle absorbirati i rasipati toplinu.&lt;ref name=&quot;BufrenilFalrowRiqles1986&quot;&gt;{{cite journal |author=de Bufrenil, V., Farlow, J.O., and de Riqles, A. |title=Growth and function of ''Stegosaurus'' plates: evidence from bone histology |journal=Paleobiology |volume=12 |issue=4 |year=1986 |pages=459–473  |url=http://www.jstor.org/pss/2400518 |publisher=Paleontological Society}}&lt;/ref&gt;
{{clear}} Ovo je možda funkcionisalo kod stegosaura sa veličim pločama, poput ''[[Stegosaurus]]a'', ali drugi stegosauri, poput ''[[Wuerhosaurus]]a'', ''[[Tuojiangosaurus]]a'' i ''[[Kentrosaurus]]a'', su imali manje ploče čija je površina teško mogla biti podobna za termoregulaciju. Nedavno je i sama ideja da su ploče stegosaura služile za termoregulaciju postala upitna.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.innovations-report.de/html/berichte/biowissenschaften_chemie/bericht-44440.html |title=Stegosaur plates and spikes for looks only |date=18. 5. 2005. |access-date=2011-06-26 |archivedate=2011-09-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110927124153/http://www.innovations-report.de/html/berichte/biowissenschaften_chemie/bericht-44440.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Zagonetka sa krokodilima i metabolizam ranih arhosaura ===
Izgleda da su i prvi dinosauri imali osobine na kojima se temelji pretpostavka da su bili toplokrvni - a osobito uspravljeni udovi. Ovo postavlja pitanje &quot;Kako su dinosauri postali toplokrvni?&quot; Najočitiji mogući odgovori su:
* &quot;Njihovi najbliži preci ([[arhosauri]]) su bili toplokrvni, a dinosauri su vrlo rano u svojoj evoluciji počeli razvijati toplokrvnost.&quot; Ovo bi ukazivalo na to da su dinosauri dosta razvili toplokrvnost u vrlo kratkom vremenu, u možda manje od 20 milijuna godina. Ali kod predaka sisavaca, evolucija toplokrvnosti izgleda da je zahtijevala mnogo više vremena, počevši sa prvim oblikom nepca početkom sredine [[perm (geologija)|perma]];&lt;ref name=&quot;Kermack1984MammalianCharacters&quot;&gt;{{cite book |author=Kermack, D.M. and Kermack, K.A. |year=1984 |title=The evolution of mammalian characters |publisher=Croom Helm Kapitan Szabo Publishers |location=London |isbn=0-7099-1534-9 |page=149 }}&lt;/ref&gt; razvoj toplokrvnosti se nastavio sve do pojavljivanja [[dlake|dlaka]] prije oko 164 milijuna godina sredinom [[jura (period)|jure]].&lt;ref name=&quot;FirstHairyFossilMammal&quot;&gt;Najraniji očiti dokazi dlaka ili krzna su pronađeni kod fosila ''[[Castorocauda]]e'', prije 164 milijuna godina. {{cite journal|last=Ji|first=Q.|coauthors=Luo, Z-X, Yuan, C-X, and Tabrum, A.R.|date=February 2006|title=A Swimming Mammaliaform from the Middle Jurassic and Ecomorphological Diversification of Early Mammals|journal=Science|volume=311|issue=5764|url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/311/5764/1123|pmid=16497926|doi=10.1126/science.1123026|pages=1123|format=abstract page}} Vidi i na {{cite web |url=http://news.nationalgeographic.com/news/2006/02/0223_060223_beaver.html |title=Jurassic &quot;Beaver&quot; Found; Rewrites History of Mammals |access-date=2011-06-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060303071809/http://news.nationalgeographic.com/news/2006/02/0223_060223_beaver.html |archive-date=2006-03-03 |url-status=dead}} Već od 1950-ih je diskutirano postojanje dokaza dlake kod ranotrijaskih sinodonata poput ''[[Thrinaxodon]]a'': {{cite journal |last=Brink |first=A.S. |title=A study on the skeleton of ''Diademodon'' |journal=Palaeontologia Africana |volume=3 |pages=3–39 |year=1955 }} i {{cite book |last=Kemp |first=T.S. |title=Mammal-like reptiles and the origin of mammals |url=https://archive.org/details/mammallikereptil0000kemp |publisher=Academic Press |year=1982 |location=London |page=[https://archive.org/details/mammallikereptil0000kemp/page/363 363]}} ali malene cijevi u njušci sinodonta su u najboljem slučaju neodređeni dokazi, jer se slične cjevčice mogu naći i kod nekoliko živućih gmazova: {{cite journal |last=Estes |first=R. |title=Cranial anatomy of the cynodont reptile ''Thrinaxodon liorhinus'' |url=https://archive.org/details/biostor-824 |journal=Bulletin of the Museum of Comparative Zoology |pages=165–180 |year=1961 |issue=1253 }} and {{cite journal |author=Ruben, J.A., and Jones, T.D. |title=Selective Factors Associated with the Origin of Fur and Feathers |journal=American Zoologist |year=2000 |volume=40 |issue=4 |pages=585–596 |doi=10.1093/icb/40.4.585 |url=http://icb.oxfordjournals.org/cgi/content/full/40/4/585}}&lt;/ref&gt;.
* &quot;Najbliži preci dinosaura ([[arhosauri]]) su bili barem jednim dijelom toplokrvni, a dinosauri su kasnije dalje evoluirali u tom smjeru.&quot; Ovaj odgovor postavlja dva problema: ('''A''') Rana evolucija arhosaura je još uvijek vrlo slabo istražena - veliki broj primjeraka i vrsta je pronađen sa početka trijasa, ali su samo dvije vrste pronađene u stijenama iz kasnog perma (''[[Archosaurus]] rossicus'' i ''[[Protorosaurus]] speneri''); ('''B''') Krokodili su se razvili malo prije dinosaura i u bliskom su srodstvu sa njima, ali su hladnokrvni (vidjeti dolje).

Krokodili predstavljaju zagonetku ako se smatra da su dinosauri bili atkivni i sa konstantnom temperaturom tijela. Krokodili su evoluirali malo prije dinosaura i, nakon ptica, njihovi su najbliži srodnici - ali današnji krokodili su hladnokrvni. Na ovo se postavlja nekoliko pitanja:
* Ako su dinosauri velikim dijelom bili toplokrvni, kada i kojom brzinom je toplokrvnost evoluirala kod njih?
* Današnji krokodili su hladnokrvni, ali imaju nekoliko osobina povezanih sa toplokrvnošću. Kako su dobili ove osobine?

Današnji krokodili su hladnokrvni, ali mogu hodati sa uspravljenim udovima i imaju nekoliko osobina vezanih za toplokrvnost kako bi poboljšali opskrbu kisikom:&lt;ref name=&quot;McGowan11991DinosaursSpitfiresSeaDragonsP151To152&quot; /&gt;
* četverodijelno srce. Sisavci i ptice imaju četverodijelna srca. Gmazovi koji nisu krokodili imaju trodijelna srca, koja su manje efikasna zato što omogućavaju oksidovanoj i deoksidovanoj krvi da se pomiješa i da se tako jedan dio deoksidirane krvi pošelj van umjesto u pluća. Srca današnjih krokodila su četverodijelna, ali manja u odnosu na veličinu tijela i rade pod manjim pritiskom nego kod sisavaca i ptica. Ona također imaju i prolaz pomoću kojeg srce funkcionira kao trodijelno pod vodom, i na taj se način očuvava kisik.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.abc.net.au/science/news/stories/s167223.htm |title=Secret of the crocodile heart }}&lt;/ref&gt;
* [[ošit]], koji potpomaže disanje.
* [[nepce]], koje omogućava hranjenje i disanje u isto vrijeme.
* mehanizam jetrenog klipa za napumpavanje pluća. Ovo je drugačije od mehanizma napumpavanja kod sisavaca i ptica, ali je slično ono za što neki znanstvenici tvrde da su našli kod nekih dinosaura.&lt;ref name=&quot;RubenJonesEtAl1997LungStructure&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;RubenDalSassoEtAl1999PulmonaryFunction&quot; /&gt;

Zašto je prirodna selekcija bila naklonjena razvoju ovih osobina, koje su vrlo važne za aktivna toplokrvna bića, ali beskorisna za hladnokrvne vodene lovce iz zasjede koji provode većinu vremena plutajući u vodi ili ležeći na obali rijeke?

[[Datoteka:Terrestrisuchus BW.jpg| thumb | 300px | right | Rekonstrukcija ''[[Terrestrisuchus]]a'', vrlo vitkog i dugonogog trijaskog krokodilomorfa. ]]

Tijekom kasnih 1980-ih bilo je predloženo da su krokodili u početku bili aktivni, toplokrvni grabežljivci i da su njihovi preci arhosauri bili također toplokrvni.&lt;ref name=&quot;Carrier1987LocomotorStaminaInTetrapods&quot;&gt;{{cite journal |last=Carrier |first=D.R. |title=The evolution of locomotor stamina in tetrapods: circumventing a mechanical constraint |url=https://archive.org/details/sim_paleobiology_summer-1987_13_3/page/326 |journal=Paleobiology |volume=13 |issue= |pages=326–341 |year=1987 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;McGowan11991DinosaursSpitfiresSeaDragonsP151To152&quot;&gt;{{cite book 
| author=McGowan, C. |title=Dinosaurs, Spitfires and Sea Dragons | url=https://archive.org/details/dinosaursspitfir00mcgo |year=1991 | pages=[https://archive.org/details/dinosaursspitfir00mcgo/page/151 151]–152
| publisher=Harvard University Press |isbn=0-674-20769-6 }}&lt;/ref&gt; Nedavno je istraga razvoja krokodila otkrila da [[zametak|embriji]] krokodila prvo razviju potpuno funkcionalna četverodijelna srca, a tek onda modifikacije koje čine da njihovo srce radi kao trodijelno pod vodom. Uz princip da ontogenija pobjeđuje filogeniju, istraživači su zaključili da su prvi krokodili imali četverodijelna srca i da su time bili toplokrvni, a tek kasnije razvili trodijelno srce kako su postajali vodeni grabežljivci iz zasjede.&lt;ref&gt;Summers, A.P. (2005). ''Evolution: Warm-hearted crocs''. Nature 434: 833-834&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Seymour, R. S., Bennett-Stamper, C. L., Johnston, S. D., Carrier, D. R. and Grigg, G. C. |year=2004 |title=Evidence for endothermic ancestors of crocodiles at the stem of archosaur evolution |journal=Physiological and Biochemical Zoology |volume=77 |issue=6 |pages=1051–1067 |url=http://www.journals.uchicago.edu/doi/abs/10.1086/422766 |doi=10.1086/422766 |format=abstract page |pmid=15674775 }} Vidjeti i obrazloženje ovoga, sa korisnim ilustracijama, na {{cite web |url=http://pharyngula.org/index/weblog/comments/hot_blooded_crocodiles/ |title=Hot-blooded crocodiles? |author=Myers, P.Z. |date=2005-04-19 |access-date=2011-06-26 |archive-date=2008-02-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080216115144/http://pharyngula.org/index/weblog/comments/hot_blooded_crocodiles/ }}&lt;/ref&gt;

Još novija istraživanja kostiju arhosaura i njihove implikacije za stopu rasta također pretpostavljaju da su rani arhosauri imali prilično visoku metaboličku stopu i da su trijaski preci krokodila prešli na tipičniju gmazovsku metaboličku stopu.&lt;ref name=&quot;deRicqlèsPadianEtAl2008HighGrowthRatesInArchosaurs&quot; /&gt;

Ako je ovakav pogleda točan, razvoj toplokrvnosti kod arhosaura (koji je dostigao svoj vrhunac kod dinosaura) i kod sisavaca bi zahtijevao sličnu količinu vremena. Također bi bio u skladu sa fosilnim dokazima:
* Najraniji krokodili, npr. ''[[Terrestrisuchus]]'', su bili vitki, dugonogi kopneni grabežljivci.
* Uspravni udovi su se pojavili rano u evoluciji arhosaura, a oni kod pripadnika [[Rauisuchia]] su bili vrlo slabo prilagođeni bilo kakvoj drugoj poziciji.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Hutchinson, J.R. |title=The evolution of locomotion in archosaurs |journal=Comptes Rendus Palevol |issue=3-4 |date=March 2006 |pages=519–530 |doi=10.1016/j.crpv.2005.09.002 |url=http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&amp;_udi=B6X1G-4J6WP8M-1&amp;_user=10&amp;_rdoc=1&amp;_fmt=&amp;_orig=search&amp;_sort=d&amp;view=c&amp;_acct=C000050221&amp;_version=1&amp;_urlVersion=0&amp;_userid=10&amp;md5=ff4c612aef14e51e872112989be76277 |volume=5 |access-date=2011-06-26 |archive-date=2008-12-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081201234112/http://www.sciencedirect.com/science?_ob=ArticleURL&amp;_udi=B6X1G-4J6WP8M-1&amp;_user=10&amp;_rdoc=1&amp;_fmt=&amp;_orig=search&amp;_sort=d&amp;view=c&amp;_acct=C000050221&amp;_version=1&amp;_urlVersion=0&amp;_userid=10&amp;md5=ff4c612aef14e51e872112989be76277 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist|2}}

{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Dinosauri]]
[[Kategorija:Paleontologija]]
[[Kategorija:Biologija]]
[[Kategorija:Anatomija]]</text>
      <sha1>c3i5kmbio519ukrembuo98lwgm9884c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edmontosaurus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>115007</id>
    <revision>
      <id>42695716</id>
      <parentid>42690892</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:22:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94966" sha1="nnhkj5u7ul6q1w9ccbvktwqd9a8o8qy" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:''Edmontosaurus''}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = ''Edmontosaurus''
| status = {{StatusIzumrli|kada=kasna kreda}}
| slika = Edmontosaurus BW.jpg
| slika_širina = 300px
| slika_opis = Restauracija ''Edmontosaurus sp.''
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Reptil]]ia
| superordo = [[Dinosauri]]a
| ordo = [[Ornithischia]]
| subordo = [[ornitopodi|Ornithopoda]]
| familia = [[hadrosauridi|Hadrosauridae]]
| subfamilia = [[Hadrosaurinae]]
| genus = '''''Edmontosaurus'''''
| genus_autorstvo = [[Lawrence Lambe|Lambe]], [[1917]].
| razdioba_stupanj = Vrste
| razdioba = 
* ''E. regalis'' &lt;small&gt;Lambe, 1917. (tip)&lt;/small&gt;
* ''E. annectens'' &lt;small&gt;([[Othniel Charles Marsh|Marsh]], [[1892]]. [prije ''[[Claosaurus]] annectens''])&lt;/small&gt;
* ''E. saskatchewanensis'' &lt;small&gt;([[Charles Mortram Sternberg|Sternberg]], [[1926]]. [prije ''[[Thespesius]] saskatchewanensis''])&lt;/small&gt;
| sinonimi =
* ''Anatosaurus'' &lt;small&gt;Lull &amp; Wright, [[1942]].&lt;/small&gt;
* ?''[[Anatotitan]]'' &lt;small&gt;[[Chapman]] &amp; [[Brett-Surman]], [[1990]].&lt;/small&gt;
}}

'''''Edmontosaurus''''' je rod dinosaura sa pačjim kljunom koji nisu imali krijestu na glavi. Fosili ove životinje pronađeni su u kamenju na zapadu [[Severna Amerika|Sjeverne Amerike]] iz perioda između 73 i 65,5 milijuna godina prije nove ere. Bio je jedan od zadnjih dinosaura i živio je uz ''[[Triceratops]]a'' i ''[[Tiranosaur|Tyrannosaurusa]]'' kratko prije izumiranja dinosaura prije oko 65 milijuna godina.

''Edmontosaurus'' je bio jedan od najvećih hadrosaurida, dužine do 13 m i težine do 4 metričke tone. Poznat nam je iz nekoliko dobro očuvanih primjeraka u koje spadaju ne samo kosti, već i u nekim slučajevima i otisci kože i moguće sadržine iznutrica. Svrstava se one hadrosauride koji nisu imali šuplju krijestu i bio je srodan rodu ''[[Anatotitan]]'', a možda je i istovjetan s njim.

''Edmontosaurus'' ima dugu i zamršenu taksonomsku povijest koja dotira do kasnog 19. stoljeća. Razne vrste klasificirane sa rodovima ''[[Claosaurus]]'', ''[[Thespesius]]'', ''[[Trachodon]]'' i poznatim ali sada nekorištenim rodom '''''Anatosaurus''''', sada se smatraju kao pripadnici roda ''Edmontosaurus''. Prvi fosili svrstani u ''Edmontosaurus'' otkriveni su na jugu [[Alberta|Alberte]], [[Kanada]], u prijašnjoj donjoj formaciji Edmonton. Tipičnu vrstu, ''E. regalis'', nazvao je [[Lawrence Lambe]] [[1917]]. godine, iako je nekoliko vrsta koje se sada svrstavaju u ovaj rod bilo imenovano već i ranije. Najpoznatija od njih je ''E. annectens'', koju je prvi imenovao [[Othniel Charles Marsh]] [[1892]]. godine kao ''[[Claosaurus]] annectens'' i koja je dugo bila poznata kao ''Anatosaurus annectens''. Treća, manja vrsta, ''E. saskatchewanensis'', također je poznata. Naziv ''Edmontosaurus'' znači &quot;gušter iz Edmontona&quot;; rod je nazvan po formaciji Edmonton, koja se sada zove formacija Horseshoe Canyon.

''Edmontosaurus'' je bio vrlo rasprostranjen na zapadu Sjeverne Amerike. Rasprostranjenost njegovih fosila pokazuje da je nastanjivao obalne ravnice. Bio je biljožder koji se mogao kretati i na dvije i na četiri noge. Budući da su fosili pronađeni u većim grupama, smatra se da je ''Edmontosaurus'' živio u grupama i da se možda također selio. Mnogobrojnost fosila je omogućila znanstvenicima da detaljno istraže njegovu paleobiologiju, uključujući i njegov mozak, kako se možda hranio i njegove ozljede i [[patologija|bolesti]].

== Opis ==
[[Datoteka:Edmontosaurus scale.png|thumb|Usporedba veličina vrsta ''Edmontosaurus regalis'' i ''E. annectens'' sa čovjekom.]]

''Edmontosaurus'' je detaljno opisan iz nekoliko primjeraka.&lt;ref name=LML20&gt;{{cite book|last=Lambe |first=Lawrence M. |authorlink=Lawrence Lambe |year=1920 |title=The hadrosaur ''Edmontosaurus'' from the Upper Cretaceous of Alberta |publisher=Department of Mines, Geological Survey of Canada |series=Memoir |volume=120 |pages=1–79|isbn=0-659-96553-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=CWG24&gt;{{cite book|last=Gilmore |first=Charles W. |authorlink=Charles W. Gilmore |year=1924 |title=A new species of hadrosaurian dinosaur from the Edmonton Formation (Cretaceous) of Alberta |publisher=Department of Mines, Geological Survey of Canada |series=Bulletin |volume=38 |pages=13–26}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=CMS26&gt;{{cite book|last=Sternberg |first=Charles M. |authorlink=Charles Mortram Sternberg |year=1926 |title=A new species of ''Thespesius'' from the Lance Formation of Saskatchewan |publisher=Department of Mines, Geological Survey of Canada |series=Bulletin |volume=44 |pages=77–84}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=LW42a&gt;{{cite book |last=Lull |first=Richard Swann |authorlink=Richard Swann Lull |coauthors= and Wright, Nelda E. |title=Hadrosaurian Dinosaurs of North America |year=1942 |publisher=Geological Society of America |series=Geological Society of America Special Paper '''40''' |pages=50–93 }}&lt;/ref&gt; Kao i ostali hadrosauridi, bio je glomazna životinja sa dugim [[rep]]om ravnim sa strane i glavu sa proširenim kljunom kao u [[patke]]. Lubanja nije imala ni šuplju ni čvrstu krijestu, za razliku od drugih hadrosaurida. Prednje noge nisu bile tako teške građe kao i zadnje, ali bile su dovoljno duge da bi se koristile tokom stajanja ili kretanja. ''Edmontosaurus'' je spadao u najveće hadrosauride: ovisno o vrsti, potpuno odrasla jedinka mogla je biti duga do 9 m, a neki veći primjerci dostizali su 12 m&lt;ref name=DFG97&gt;{{cite book|chapter=Edmontosaurus |last=Glut |first=Donald F. |authorlink=Donald F. Glut |title=Dinosaurs: The Encyclopedia |url=https://archive.org/details/dinosaursencyclo0000glut |year=1997 |publisher=McFarland &amp; Co |location=Jefferson, North Carolina |pages=[https://archive.org/details/dinosaursencyclo0000glut/page/389 389]–396 |isbn=0-89950-917-7 }}&lt;/ref&gt; do 13 m dužine.&lt;ref name=DL90&gt;{{cite book |last=Lambert |first=David |coauthors=and the Diagram Group |title=The Dinosaur Data Book |url=https://archive.org/details/dinosaurdatabook00lamb |year=1990 |publisher=Avon Books |location=New York |isbn=0-380-75896-3 |page=[https://archive.org/details/dinosaurdatabook00lamb/page/60 60]}}&lt;/ref&gt; Njegova težina bila je oko 4 MT.&lt;ref name=HWF04&gt;{{cite book |last=Horner |first=John R. |authorlink=Jack Horner (paleontologist) |coauthors=Weishampel, David B.; and Forster, Catherine A |editor=Weishampel, David B.; Dodson, Peter; and Osmólska, Halszka (eds.)|title=The Dinosauria |url=https://archive.org/details/dinosauria0000unse_n9z8 |edition=2nd |year= 2004|publisher=University of California Press |location=Berkeley |isbn=0-520-24209-2 |pages=[https://archive.org/details/dinosauria0000unse_n9z8/page/438 438]–463 |chapter=Hadrosauridae }}&lt;/ref&gt; Trenutno je ''E. regalis'' najveća vrsta, iako bi njezin status mogao izazvati hadrosaurid ''[[Anatotitan|Anatotitan copei]]''; Jack Horner i kolege su [[2004]]. pretpostaviil da su ove dvije vrste sinonimi.&lt;ref name=HWF04/&gt; (što drugi autori još uvijek trebaju testirati). Tipični primjerak vrste ''E. regalis'', NMC&amp;nbsp;2288, se procjenjuje na 9 do 12 m dužine.&lt;ref name=LW42b&gt;Lull, Richard Swann; and Wright, Nelda E. (1942). ''Hadrosaurian Dinosaurs of North America''. p. 225.&lt;/ref&gt; ''E. annectens'' je bio nešto kraći. Dva poznata skeleta, USNM&amp;nbsp;2414 i YPM&amp;nbsp;2182, dugi su 8 m i 8,92 m.&lt;ref name=LW42b/&gt;&lt;ref name=FAL04&gt;{{cite journal |last=Lucas |first=Frederic A. |year=2004 |title=The dinosaur ''Trachodon annectens'' |journal=Smithsonian Miscellaneous Collections |volume=45 |pages=317–320}}&lt;/ref&gt; Međutim, postoji barem jedna dojava mnogo većeg potencijalnog primjerka, dugog gotovo 12 m.&lt;ref name=WJM70&gt;{{cite journal |last=Morris |first=William J. |year=1970 |title=Hadrosaurian dinosaur bills&amp;nbsp;— morphology and function |journal=Contributions in Science (Los Angeles County Museum of Natural History) |volume=193 |pages=1–14}}&lt;/ref&gt; ''E. saskatchewanensis'' je bio još i manji, od 7 do 7,3 m dužine.&lt;ref name=LW42c&gt;Lull, Richard Swann; and Wright, Nelda E. (1942). ''Hadrosaurian Dinosaurs of North America''. pp. 151–164.&lt;/ref&gt;

=== Lubanja ===
[[Datoteka:Edmontosaurus annectens skull.jpg|thumb|Lubanja vrste ''Edmontosaurus annectens'']]

Lubanja odraslog ''Edmontosaurusa'' bila je duga oko jedan metar; kod vrste ''E. regalis'' bila je duža nego kod ''E. annectens''.&lt;ref name=LW42b/&gt; Lubanja je bila [[trokut]]na u profilu,&lt;ref name=LML20/&gt; bez koštane krijeste.&lt;ref name=LW42c/&gt; Gledani odozgo, prednji i zadnji dio lubanje bili su prošireni; sprijeda se formirao &quot;pačji kljun&quot;. U kljunu nisu imali zube, a i donja i gornja čeljust bile su proširene keratinskim materijalom.&lt;ref name=HWF04/&gt; Najveća količina ostataka keratinskog gornjeg kljuna poznata je od &quot;mumije&quot; u Muzeju Senckenberg.&lt;ref name=DFG97/&gt; Kod ovog primjerka se očuvani, nekoštani dio kljuna očuvao barem 8 cm dalje od kosti i bio je usmjeren prema dolje.&lt;ref name=LW42d&gt;Lull, Richard Swann; and Wright, Nelda E. (1942). ''Hadrosaurian Dinosaurs of North America''. pp. 110–117.&lt;/ref&gt; Nosni otvori ''Edmontosaurusa'' bili su izduženi u duboka udubljenja okružena izraženim koštanim obručima iznad, iza i ispod.&lt;ref name=JAH75&gt;{{cite journal |last=Hopson |first=James A. |year=1975 |title=The evolution of cranial display structures in hadrosaurian dinosaurs |url=https://archive.org/details/sim_paleobiology_winter-1975_1_1/page/21 |journal=Paleobiology |volume=1 |issue=1 |pages=21–43 }}&lt;/ref&gt; U barem jednom slučaju (primjerak u Senckenbergu), očuvani su i koštani prstenovi u očnim dupljama.&lt;ref name=LW42e&gt;Lull, Richard Swann; and Wright, Nelda E. (1942). ''Hadrosaurian Dinosaurs of North America''. pp. 128–130.&lt;/ref&gt; Još jedna kost koja se rijetko očuva, [[Stremen (uho)|stremen]], također je pronađena kod jednog primjerka ''Edmontosaurusa''.&lt;ref name=HWF04/&gt;

[[Zubi]] su bili prisutni samo u glavnoj kosti donje čeljusti i u zadnjoj oblasti gornje čeljusti, kod obraza. Zubi su se neprestalno zamjenjivali novim, kojima je trebalo oko pola godine da se formiraju.&lt;ref name=TC04&gt;{{cite journal|last=Stanton Thomas|first=Kathryn J. |coauthors=and Carlson, Sandra J. |year=2004 |title=Microscale δ&lt;sup&gt;18&lt;/sup&gt;O and δ&lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;C isotopic analysis of an ontogenetic series of the hadrosaurid dinosaur ''Edmontosaurus'': implications for physiology and ecology |journal=Palaeogeography, Palaeoclimatology, and Palaeoecology |volume=206 |issue=2004 |pages=257–287 |doi=10.1016/j.palaeo.2004.01.007}}&lt;/ref&gt; Rasli su u kolonama, sa najviše šest u svakoj; broj kolona varirao je ovisno o veličini životinje.&lt;ref name=LW42a/&gt; Poznate kolone za neke vrste su: 51 do 53&amp;nbsp;kolona u gornjoj čeljusti i 48 do 49 u donjoj čeljusti (zubi gornje čeljusti bili su malo uži nego oni donje čeljusti) za ''E. regalis''; 43&amp;nbsp;kolone u gornjoj i 36 u donjoj čeljusti za ''E. annectens''; i 52 i 44 za ''E. saskatchewanensis''.&lt;ref name=LW42c/&gt;

=== Postkranijalni skelet ===
[[Datoteka:Edmontosaurus pelvis left.jpg|thumb|Kukovlje ''Edmontosaurusa'']]

Broj [[kralježak]]a se razlikuje između primjeraka. ''E. regalis'' je imao 13 vratnih kralježaka, 18 leđnih kralježaka, 9 karličnih kralježaka i nepoznat broj repnih kralježaka.&lt;ref name=LW42c/&gt; Primjerak koji se nekada identificirao kao ''Anatosaurus edmontoni'' (a sada ''E. annectens'') je imao još više leđnih kralježaka i 85&amp;nbsp;repnih kralježaka, sa neobjavljenim procentom restauracije.&lt;ref name=LW42c/&gt; Ostali hadrosauridi imali su samo 50 do 70&amp;nbsp;repnih kralježaka,&lt;ref name=HWF04/&gt; pa je time broj istih kod spomenutog primjerka vjerojatno veći nego što je uistinu bio. Anteriorni dio leđa bio je savijen prema tlu, a vrat je bio uspravljen prema gore; ostatak [[kičma|kralješnice]] i rep bili su horizontalni.&lt;ref name=HWF04/&gt; Na većem dijelu leđa i repa postojale su okoštale tetive rešetkasto raspoređene po kralješnici. Takvo stanje je navodno činilo leđa i barem jedan dio repa izuzetno ravnim.&lt;ref name=JHO64&gt;{{cite journal |doi=10.2475/ajs.262.8.975 |last=Ostrom |first=John H. |year=1964 |authorlink=John Ostrom |title=A reconsideration of the paleoecology of the hadrosaurian dinosaurs |journal=American Journal of Science |volume=262 |pages=975–997}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=PMG70&gt;{{cite journal |last=Galton |first=Peter M. |authorlink=Peter Galton |year=1970 |title=The posture of hadrosaurian dinosaurs |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-paleontology_1970-05_44_3/page/464 |journal=Journal of Paleontology |volume=44 |issue=3 |pages=464–473}}&lt;/ref&gt; Okoštale tetive su učvršćivale kralješni stub protiv gravitacionalnog stresa; inače su kralješni stub većinom podržavali zadnji udovi i kukovlje.&lt;ref name=JHO64/&gt;

[[Datoteka:Edmontosaurusskel.jpg|thumb|left|''Edmontosaurus'' u Pirodoslovnom muzeju Univerziteta Oxford]]

Lopatice su bile duge i ravne kosti nalik oštricama, relativno paralelne kralješnom stubu. Kukovi su se sastojali od po tri elementa: izduženog iliuma iznad artikulacije sa nogom, ischiuma ispod i iza dugačke tanke &quot;palice&quot; i od preponske kosti sprijeda koja se širila u strukturu nalik tanjuru. Struktura kukovlja nije dopuštala toj životinji da stoji uspravno na zzadnjim nogama, zato što bi u takvoj poziciji bedrena kost gurala zglob iliuma i preponske kosti, a inače je gurala samo čvrsti ilium. Devet spojenih karličnih kralježaka davalo je podršku kukovlju.&lt;ref name=LW42a/&gt;

Prednje noge bile su kraće i lakše građe nego zadnje noge. [[Ramena kost]] je imala veliku deltopektoralnu krijestu za pričvršćivanje mišića, dok su [[lakatna kost]] i [[palčana kost]] bile mršave. Gornji i donji dio ruke bili su slične dužine. Članak je bio jednostavan, sa samo dvije malene kosti. Na svakom prednjem stopalu bila su po četiri prsta, bez palca (prvog prsta). Kažiprst, drugi, treći i četvrti prst bili su otprilike iste dužine i bili su povezani mesnatim tkivom. Iako su drugi i treći prst imali tvorevine slične kopitima, i te kosti nalazile su se u mesu i nisu bile vidljive izvana. Mali prst se odvojio od ostala tri i bio je mnogo kraći. Bedrena kost bila je robusna i prava, sa izraženom izbočinom na otprilike polovini stražnje strane.&lt;ref name=LW42a/&gt; Ovaj greben služio je za pričvršćavanje snažnih mišića na kukovlju i u repu koji su vukli bedra (a time i zadnje udove) prema nazad i pomagali održavati ravnotežu uz pomoć repa.&lt;ref name=LW42e2&gt;Lull, Richard Swann; and Wright, Nelda E. (1942). ''Hadrosaurian Dinosaurs of North America''. pp. 98–110.&lt;/ref&gt; Na svakom zadnjem stopalu bila su tri prsta, bez velikog i malog prsta. Ti prsti su na vrhu imali strukture slične kopitima.&lt;ref name=LW42a/&gt;

=== Koža ===
[[Datoteka:Edmontosaurusmummy.jpg|thumb|AMNH 5060: dobro očuvan primjerak vrste ''Edmontosaurus annectens'']]

Pronađeno je više primjeraka ''Edmontosaurusa'' sa očuvanim otiscima [[koža|kože]]. Neki od njih su dobili mnogo pažnje poput &quot;mumije Trachodona&quot; u ranom 20. stoljeću&lt;ref name=HFO09&gt;{{cite journal |last=Osborn |first=Henry Fairfield |authorlink=Henry Fairfield Osborn |year=1909 |title=The epidermis of an iguanodont dinosaur |journal=Science |volume=29 |issue=750 |pages=793–795 |doi=10.1126/science.29.750.793 |pmid=17787819}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=HFO12&gt;{{cite journal |last=Osborn |first=Henry Fairfield |year=1912 |title=Integument of the iguanodont dinosaur ''Trachodon'' |journal=Memoirs of the American Museum of Natural History |volume=1 |pages=33–54 |url=http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/49 |format=pdf (very large; 76,048 kb) |accessdate=2009-03-08 |archive-date=2014-12-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141221060837/http://digitallibrary.amnh.org/dspace/handle/2246/49 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; i primjerka zvanog &quot;[[Dakota (fosil)|Dakota]]&quot;,&lt;ref name=&quot;ng&quot;&gt;{{cite news |title= Mummified Dinosaur Unveiled |url= http://news.nationalgeographic.com/news/2007/12/photogalleries/dinosaur-pictures/index.html |publisher= National Geographic News |date= 03. 12. 2007. |accessdate= 03. 12. 2007. |archive-url= https://web.archive.org/web/20071204110439/http://news.nationalgeographic.com/news/2007/12/photogalleries/dinosaur-pictures/index.html |archive-date= 2007-12-04 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;wp&quot;&gt;{{cite news |title= Scientists Get Rare Look at Dinosaur Soft Tissue |url= http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/story/2007/12/03/ST2007120300591.html |last= Lee |first= Christopher |publisher= Washington Post |date = 03. 12. 2007. |accessdate = 03. 12. 2007. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=PLMetyal09&gt;{{cite journal |last=Manning |first=Phillip L. |coauthors=Morris, Peter M.; McMahon, Adam; Jones, Emrys; Gize, Andy; Macquaker, Joe H. S.; Wolff, G.; Thompson, Anu; Marshall, Jim; Taylor, Kevin G.; Lyson, Tyler; Gaskell, Simon; Reamtong, Onrapak; Sellers, William I.; van Dongen, Bart E.; Buckley, Mike; and Wogelius, Roy A. |year=2009 |title=Mineralized soft–tissue structure and chemistry in a mummified hadrosaur from the Hell Creek Formation, North Dakota (USA) |journal=Proceedings of the Royal Society B |pmid=19570788 |volume=276 |issue=1672 |pmc=2817188 |pages=3429–3437 |doi=10.1098/rspb.2009.0812}}&lt;/ref&gt; a ovaj zadnji imao je i očuvane organske tvari u koži.&lt;ref name=PLMetyal09/&gt; Zahvaljujući ovim pronalascima, poznat je izgled [[krljušt]]i na većem dijelu tijela ''Edmontosaurusa''.

AMNH&amp;nbsp;5060, &quot;mumija Trachodona&quot; (tako nazvana zato što izgleda kao da je fosil prirodne mumije), sada se smatra primjerkom ''E. annectens''. Kod njega su pronađeni otisci kože na njušci, većini [[vrat]]a i tijela i dijelovima udova.&lt;ref name=LW42d/&gt; Rep i jedan dio nogu erodirao je prije nego što je fosil pronađen, pa su ti dijelovi tijela nepoznati za taj primjerak.&lt;ref name=HFO12/&gt; Uz to, neka područja sa otiscima kože, kao što su dijelovi u vezi sa vratom i rukama, slučajno su otklonjeni tijekom pripremanja primjerka.&lt;ref name=HFO09/&gt; Za ovaj primjerak smatra se da se osušio u suhom koritu potoka,&lt;ref name=HFO12/&gt; vjerojatno u ili blizu zavoja u potoku. Okolnosti lokacije i očuvanja tijela pokazuju da je životinja umrla tijekom perioda suše, možda od gladi.&lt;ref name=KC87&gt;{{cite book |last=Carpenter |first=Kenneth |authorlink=Kenneth Carpenter |year=1987 |chapter=Paleoecological significance of droughts during the Late Cretaceous of the Western Interior |editors=Currie, Philip J. and Koster, Emlyn H. (editors) |title=Fourth Symposium on Mesozoic Terrestrial Ecosystems, Drumheller, August 10–14, 1987 |series=Occasional Paper of the Tyrrell Museum of Palaeontology |volume=3 |publisher=Royal Tyrrell Museum of Palaeontology |location=Drumheller, Alberta |pages=42–47 |isbn=0-7732-0047-9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=KC07&gt;{{cite journal |last=Carpenter |first=Kenneth |authorlink=Kenneth Carpenter |year=2007 |title=How to make a fossil: part 2&amp;nbsp;– Dinosaur mummies and other soft tissue |journal=The Journal of Paleontological Sciences |volume=online |url=http://www.aaps-journal.org/pdf/How+to+Mummify+a+Dinosaur.pdf |format=PDF |accessdate=2009-03-08 |archive-date=2009-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090823210030/http://www.aaps-journal.org/pdf/How%2Bto%2BMummify%2Ba%2BDinosaur.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Osušenu strvinu je na kraju zakopala iznenadna poplava u kojoj je bilo dovoljno sitnih čestica da se tijelo očuva.&lt;ref name=HFO12/&gt;

[[Datoteka:Edmontosaurusskin.jpg|left|thumb|upright|Otisci kože abdomena vrste ''Edmontosaurus annectens'']]

Epiderma je bila tanka, a krljušti su bile malene i nisu se preklapale,&lt;ref name=HFO09/&gt; kao i kod guštera ''[[Heloderma suspectum]]''.&lt;ref name=LW42d/&gt; Na većem dijelu tijela postojala su dva tipa krljušti: malene zašiljene ili konveksne tuberkule, 1 do 3 mm u promjeru bez nekog određenog rasporeda; i veće, ravne mnogokutne tuberkule, obično promjera manjeg od 5 mm, ali i do 10 mm na području podlaktice. Ove zadnje su se grupirale u grupe koje je prvi tip krljušti odjeljivao jedne od drugih; na prijelazu između velikih u male krljušti postojao je tranzicijski tip krljušti. Na većem dijelu tijela su veće krljušti bile raspoređene u kružne ili ovalne skupine, a blizu ramena na ruci formirale su pruge gotovo paralelne jedne drugima. Sve u svemu, skupine su bile veće na gornjem dijelu tijela, a manje na donjem. Iznad kukovlja su postojale skupine dužine 50 cm.&lt;ref name=HFO12/&gt;

[[Datoteka:Edmontosaurus mummy.jpg|thumb|Slika mumije AMNH]]

Jedini otisci kože sa [[glava|glave]] dolaze od velikih otvora za nosnice. Umjesto otisaka tuberkula, tu su se nalazili otisci mekog tkiva, sa dubljim dijelom dalje nazad, što su mogle biti [[nosnice]].&lt;ref name=LW42d/&gt; Vrat i leđa imali su mekan greben ili nabor po sredini, sa redom ovalnih grupa tuberkula iznad šiljastih nastavaka kralježaka. Točna visina grebena kod primjerka AMNH&amp;nbsp;5060 nije poznata, a ni mjesto njegove gornje granice, budući da je nedostajao gornji dio. Greben je bio visok barem 8 cm i bio je naboran kako bi omogućio pokretanje. Američki paleontolog [[Henry Fairfield Osborn]] je pretpostavio da je bio dovoljno visok za još jedan red skupina krljušti.&lt;ref name=HFO12/&gt;

Na prednjim udovima su se nalazili najveći tuberkuli, raspoređeni u velike skupine koje su pokrivale veći dio udova. Ruke su bile pokrivene malenim tuberkulima u strukturi od mekog tkiva koja je okruživala tri centralna prsta; čak ni vrhovi nisu bili vidljivi. Osborn je smatrao da je to bila prilagodba plivanju.&lt;ref name=HFO12/&gt; Paleontolog [[Robert T. Bakker]] je kasnije zaključio da je to meko tkivo bilo analogno mekom tkivu na stopalima [[deva|deve]].&lt;ref name=RTB86&gt;{{cite book |last=Bakker |first=Robert T. |authorlink=Robert T. Bakker |year=1986 |title=[[The Dinosaur Heresies: New Theories Unlocking the Mystery of the Dinosaurs and their Extinction]] |chapter= The case of the duckbill's hand |publisher=William Morrow |location=New York |isbn=0-8217-2859-8 |pages=[https://archive.org/details/dinosaurheresies0000bakk/page/146 146]–159}}&lt;/ref&gt; Kao i na podlaktici, i na potkoljenici je bilo velikih tuberkula. Raspored krljušti na ostatku noge je još uvijek nepoznat, ali otisci kože ''[[Lambeosaurus]]a'' pokazuju da su butine bile ispod kože, kao kod današnjih ptica.&lt;ref name=LW42d/&gt;

Rep nije pronađen kod primjerka AMNH&amp;nbsp;5060, ali ostali primjerci dali su neke detalje o koži na tom dijelu tijela. Otisci kože nepotpunog repa koji pripada ili ''Edmontosaurusu'' ili njegovom bliskom srodniku ''Anatotitanu'', koji su pronađeni u formaciji Hell Creek, pokazuju segmentiran greben iznad kralježaka. Greben je bio visok oko 8 cm, a segmenti su bili dugi 5 cm i visoki 4,5 cm, sa razmakom od 1 cm između sebe, jedan segment po kralješku.&lt;ref name=JRH84&gt;{{cite journal |last=Horner |first=John R. |authorlink=Jack Horner (paleontologist) |title=A &quot;segmented&quot; epidermal frill in a species of hadrosaurian dinosaur |journal=Journal of Paleontology |volume=58 |issue=1 |pages=270–271}}&lt;/ref&gt; Još jedan fosilizirani rep, ovaj put od neodraslog primjerka, imao je fosilizirane otiske uključujući tuberkule i do tada još neviđene teksture na koži. U ove otiske spadaju i eliptične krljušti koje se preklapaju, ižlijebljene krljušti i &quot;trapezoidna struktura 9&amp;nbsp;cm sa 10&amp;nbsp;cm nalik na rog&quot;.&lt;ref name=TLetal03&gt;{{cite journal |last=Lyson |first=Tyler R. |coauthors=Hanks, H. Douglas; and Tremain, Emily S. |year=2003 |url=http://gsa.confex.com/gsa/2003NC/finalprogram/abstract_51215.htm |title=New skin structures from a juvenile ''Edmontosaurus'' from the Late Cretaceous of North Dakota |journal=Abstracts with Programs&amp;nbsp;— Geological Society of America |volume=35 |issue=2 |page=13 |accessdate=2009-03-08 |archive-date=2016-02-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160224031124/https://gsa.confex.com/gsa/2003NC/finalprogram/abstract_51215.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija ==
{| width=&quot;100%&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
| align=&quot;left&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{clade| style=font-size:90%; line-height:90%
      |label1=&amp;nbsp;Hadrosaurinae&amp;nbsp;
      |1={{clade
         |1=''[[Lophorhothon]]''
         |label2=&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;unnamed&lt;/span&gt;
         |2={{clade
            |label1=&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;unnamed&lt;/span&gt;
            |1={{clade
               |1=''[[Prosaurolophus]]''
               |label2=&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;unnamed&lt;/span&gt;
               |2={{clade
                  |1=''[[Gryposaurus]]''
                  |label2=&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;unnamed&lt;/span&gt;
                  |2={{clade
                     |1='''''Edmontosaurus'''''
                     |label2=&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;unnamed&lt;/span&gt;
                     |2={{clade
                        |1=''[[Brachylophosaurus]]''
                        |2=''[[Maiasaura]]''
                        }}
                     }}
                  }}
               }}
            |label2=&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;unnamed&lt;/span&gt;
            |2={{clade
               |1=[[Secernosaurus|&quot;Kritosaurus&quot; ''australis'']]
               |2=''[[Naashoibitosaurus]]''
               |3=''[[Saurolophus]]''
               }}
            }}
         }}
     }}
| align=&quot;left&quot; width=&quot;50%&quot;|
{{clade| style=font-size:90%; line-height:90%
|label1=Hadrosaurinae
|1={{clade
    |1=''[[Lophorhothon]]''
   |label2=&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;unnamed&lt;/span&gt;
   |2={{clade
      |label1=&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;unnamed&lt;/span&gt;
      |1={{clade
         |1='''''Edmontosaurus'''''
         |label2=&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;unnamed&lt;/span&gt;
         |2={{clade
            |1=''[[Prosaurolophus]]''
            |2=''[[Saurolophus]]''
            }}
         }}
      |label2=&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;unnamed&lt;/span&gt;
      |2={{clade
         |1=''[[Naashoibitosaurus]]''
         |label2=&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;unnamed&lt;/span&gt;
         |2={{clade
            |1=''[[Gryposaurus]]''
            |label2=&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;unnamed&lt;/span&gt;
            |2={{clade
               |1=''[[Brachylophosaurus]]''
               |2=''[[Maiasaura]]''
               }}
            }}
         }}
      }}
   }}
}}
| align=&quot;right&quot; width=&quot;50%&quot; |
 |}

&lt;center&gt;&lt;small&gt;Gornji kladogram prema Horner ''et al.'' (2004.),&lt;ref name=HWF04/&gt; donji kladogram prema Gates &amp; Sampson (2007.).&lt;ref name=GS07/&gt;&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;

''Edmontosaurus'' je bio hadrosaurid, pripadnik porodice koje je pronađena jedino u stijenama iz kasne krede. Klasificira se u Hadrosaurinae, kladus hadrosaurida koji nisu imali šuplju krijestu na glavi. Ostali pripadnici ove grupe su ''[[Brachylophosaurus]]'', ''[[Gryposaurus]]'', ''[[Lophorhothon]]'', ''[[Maiasaura]]'', ''[[Naashoibitosaurus]]'', ''[[Prosaurolophus]]'' i ''[[Saurolophus]]''.&lt;ref name=HWF04/&gt; Bio je ili u vrlo bliskom srodstvu sa rodom ''[[Anatotitan]]'',&lt;ref name=WH90&gt;{{cite book |last=Weishampel |first=David B. |authorlink=David B. Weishampel |coauthors=and Horner, Jack R. |editor= Weishampel, David B.; Dodson, Peter; and Osmólska, Halszka (eds.)|title=The Dinosauria |url=https://archive.org/details/dinosauria0000unse |edition=1st |year=1990 |publisher=University of California Press |location=Berkeley |isbn=0-520-06727-4 |pages=[https://archive.org/details/dinosauria0000unse/page/534 534]–561 |chapter=Hadrosauridae}}&lt;/ref&gt;još jednim velikim hadrosauridom iz raznih kasnokredskih formacija na zapadu SAD-a, ili je bio njegov sinonim.&lt;ref name=HWF04/&gt; Divovski kineski hadrosaurin ''[[Shantungosaurus]]'' je također anatomski sličan ''Edmontosaurusu''; M. K. Brett-Surman je otkrio da se ova dva roda razlikuju samo u detaljima vezanim za veličinu ''Shantungosaurusa'', na osnovu opisa tog roda.&lt;ref name=MKBS89&gt;{{cite book |last=Brett-Surman |first=Michael K. |year=1989 |title=A revision of the Hadrosauridae (Reptilia: Ornithischia) and their evolution during the Campanian and Maastrichtian |series=Ph.D. dissertation |publisher=George Washington University |location=Washington, D.C. }}&lt;/ref&gt;

Iako status ''Edmontosaurusa'' kao hadrosaurina nije predmet kontroverze, njegovo točno svrstavanje u kladusu nije određeno. U ranim su se filogenijama, kao što je ona u uticajnom monografu [[R. S. Lull]]a i Nelde Wright iz 1942. godine, ''Edmontosaurus'' i razne vrste roda ''Anatosaurus'' (od kojih je većina poslije svrstana u rod ''Edmontosaurus'') kao jednu lozu među više loza hadrosaura &quot;sa ravnim glavama&quot;.&lt;ref name=LW42f&gt;Lull, Richard Swann; and Wright, Nelda E. (1942). ''Hadrosaurian Dinosaurs of North America''. p. 48.&lt;/ref&gt; Jedna od prvih analiza u kojoj su se koristile kladističke metode pokazala je da je u srodstvu sa rodovima ''Anatotitan'' i ''Shantungosaurus'' u neformalnom kladusu &quot;edmontosaura&quot;, koji je uparen sa &quot;saurolofima&quot; sa šiljatom krijestom na zadnjem dijelu glave i u daljem srodstvu sa &quot;brahilofosaurima&quot; i &quot;griposaurima&quot;.&lt;ref name=WH90/&gt; Istraživanje koje su 2007. godine proveli Terry Gates i Scott Sampson dalo je slične rezultate, da je ''Edmontosaurus'' u bliskom srodstvu sa ''Saurolophusom'' i ''Prosaurolophusom'', a u daljem srodstvu sa ''Gryposaurusom'', ''Brachylophosaurusom'' i rodom ''Maiasaura''.&lt;ref name=GS07&gt;{{cite journal |last=Gates |first=Terry A. |coauthors=Sampson, Scott D. |year=2007 |title=A new species of ''Gryposaurus'' (Dinosauria: Hadrosauridae) from the late Campanian Kaiparowits Formation, southern Utah, USA |journal=Zoological Journal of the Linnean Society |volume=151 |issue=2 |pages=351–376 |doi=10.1111/j.1096-3642.2007.00349.x }}&lt;/ref&gt; Međutim, najnoviji pregled porodice Hadrosauridae, koji su proveli Jack Horner i kolege (2004.), doveo je do upadljivo drugačijih rezultata: ''Edmontosaurus'' je svrstan između roda ''Gryposaurus'' i &quot;brahilofosaura&quot;, a u daljem srodstvu sa rodom ''Saurolophus''.&lt;ref name=HWF04/&gt; Nepodudarnosti kompliciraju i relativni nedostatak rada na evolutivnoj srodnosti hadrosaurina.

== Otkriće i povijest ==
=== ''Claosaurus annectens'' i ostala rana otkrića ===
''Edmontosaurus'' je imao dugu i kompliciranu povijest u paleontologiji; proveo je desetljeća sa raznim vrstama klasificiranim u druge rodove. Njegova taksonomska povijest se u mnogim tačkama povijesti isprepliće sa rodovima ''[[Agathaumas]]'', ''Anatosaurus'', ''Anatotitan'', ''[[Claosaurus]]'', ''[[Hadrosaurus]]'', ''[[Thespesius]]'' i ''[[Trachodon]]'',&lt;ref name=HWF04/&gt;&lt;ref name=BSC07&gt;{{cite book |last=Creisler |first=Benjamin S. |year=2007 |chapter=Deciphering duckbills: a history in nomenclature |editor=Carpenter, Kenneth (ed.) |title=Horns and Beaks: Ceratopsian and Ornithopod Dinosaurs |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington and Indianapolis |pages=185–210 |isbn=0-253-34817-X}}&lt;/ref&gt; a izvori prije 1980-ih godina obično koriste ''Anatosaurus'', ''Claosaurus'', ''Thespesius'' ili ''Trachodon'' za fosile edmontosaura (osim onih koji spadaju u ''E. regalis''), ovisno o autoru i vremenu objave. Iako je ''Edmontosaurus'' nazvan [[1917|1917.]] godine, njegova najstarija vrsta (''E. annectens'') je nazvana [[1892|1892.]] kao vrsta ''Claosaurusa'', a nepotpuni ostaci koji mu pripadaju opisani su još [[1871|1871.]] godine.&lt;ref name=HWF04/&gt;

Prve opisane ostatke životinje koja je mogla biti ''Edmontosaurus'', [[Edward Drinker Cope]] je [[1871|1871.]] godine nazvao ''Trachodon atavus''.&lt;ref name=EDC71&gt;{{cite journal |last=Cope |first=Edward Drinker |authorlink=Edward Drinker Cope |year=1871 |title=Supplement to the synopsis of the extinct Batrachia and Reptilia of North America |journal=American Philosophical Society, Proceedings |volume=12 |issue=86 |pages=41–52}}&lt;/ref&gt; Ova vrsta je u dva pregleda bez komentara procijenjena kao sinonim vrste ''Edmontosaurus regalis'',&lt;ref name=HWF04/&gt;&lt;ref name=WH90/&gt; iako je ''atavus'' nazvan nekoliko desetljeća prije ''regalis''. Godine [[1874|1874.]] Cope je nazvao, ali nije opisao vrstu ''Agathaumas milo'', čiji se primjerak sastojao od križničnih kralježaka i dijelova goljenične kosti iz perioda kasne krede (formacija Laramie, [[Colorado]]).&lt;ref name=DFG97/&gt;&lt;ref name=EDC74a&gt;{{cite journal |last=Cope |first=Edward Drinker |authorlink=Edward Drinker Cope |year=1874 |title=Report on the stratigraphy and Pliocene vertebrate paleontology of northern Colorado |journal=U.S. Geological and Geographical Survey of the Territories Annual Report |volume=1 |pages=9–28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=CY02&gt;{{cite journal |last=Carpenter |first=Kenneth |authorlink=Kenneth Carpenter |coauthors=and Young, D. Bruce |year=2002 |title=Late Cretaceous dinosaurs from the Denver Basin, Colorado |journal=Rocky Mountain Geology |volume=37 |issue=2 |pages=237–254 }}&lt;/ref&gt; Kasnije te iste godine, opisao je ove kosti pod nazivom ''Hadrosaurus occidentalis''.&lt;ref name=DFG97/&gt;&lt;ref name=CY02/&gt;&lt;ref name=EDC74b&gt;{{cite journal |last=Cope |first=Edward Drinker |authorlink=Edward Drinker Cope |year=1874 |title=Report on the vertebrate paleontology of Colorado |journal=U.S. Geological and Geographical Survey of the Territories Annual Report |volume=2 |pages=429–454}}&lt;/ref&gt; Te kosti su sada izgubljene.&lt;ref name=CY02/&gt; Kao i sa ''Trachodon atavus'', ''Agathaumas milo'' je u dva pregleda bez komentara svrstan kao ''Edmontosaurus regalis'',&lt;ref name=HWF04/&gt;&lt;ref name=WH90/&gt; iako je bio nekoliko desetljeća stariji od ''regalis''. Ni jedna vrsta nije privukla mnogo pažnje; na primjer, ni jedna se ne pojavljuje u monografu Lulla i Wrighta ([[1942|1942.]] godine). Treću nejasnu vrstu, ''Trachodon selwyni'', koju je [[1902|1902.]] godine od donje čeljusti pronađene u formaciji Dinosaur Park (Alberta) opisao [[Lawrence Lambe]],&lt;ref name=LL02&gt;{{cite journal |last=Lambe |first=Lawrence M. |authorlink=Lawrence Lambe |year=1902 |title=On Vertebrata of the mid-Cretaceous of the Northwest Territory. 2. New genera and species from the Belly River Series (mid-Cretaceous). |journal=Contributions to Canadian Paleontology |volume=3 |pages=25–81}}&lt;/ref&gt; Glut (1997. godine) je neispravno opisao kao priključenu vrsti ''Edmontosaurus regalis'' od strane Lulla i Wrighta.&lt;ref name=DFG97/&gt; Ona to nije, već je opisana kao &quot;vrlo upitne validnosti&quot;.&lt;ref name=LW42g&gt;Lull, Richard Swann; and Wright, Nelda E. (1942). ''Hadrosaurian Dinosaurs of North America''. pp. 220–221.&lt;/ref&gt; Neki noviji pregledi hadrosaurida su se suglasili.&lt;ref name=HWF04/&gt;&lt;ref name=WH90/&gt;

[[Datoteka:Large marsh claosaurus.jpg|thumb|Skeletalna restauracija vrste ''Edmontosaurus annectens'' (tada ''Claosaurus'') - [[Othniel Charles Marsh]].]]

[[Datoteka:Mounted Edmontosaurus.jpg|thumb|''Edmontosaurus annectens'' u Muzeju Unierziteta Yale, prvi gotovo potpuni skelet dinosaura postavljen u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u.&lt;ref name=FAL04/&gt;]]

Prva dobro podržana vrsta ''Edmontosaurusa'' nazvana je [[1892|1892.]] godine ''Claosaurus annectens'' od strane [[Othniel Charles Marsh|Othniela Charlesa Marsha]]. Ova vrsta se bazira na USNM&amp;nbsp;2414, lubanji i skeletu, a druga glava i skelet, YPM&amp;nbsp;2182, je paratip. Oba je [[1891|1891.]] godine skupio [[John Bell Hatcher]] u formaciji Lance iz perioda gornje krede.&lt;ref name=OCM92a&gt;{{cite journal |last=Marsh |first=Othniel Charles |authorlink=Othniel Charles Marsh |year=1892 |title=Notice of new reptiles from the Laramie Formation |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-science_1892-05_43_257/page/449 |journal=American Journal of Science |volume=43 |pages=449–453}}&lt;/ref&gt; Ova vrsta ima i neke povijesne bilješke: među prvim je dinosaurima koji su dobili skeletnu restauraciju i prvi je hadrosaurid restauriran na taj način;&lt;ref name=BSC07/&gt;&lt;ref name=OCM92b&gt;{{cite journal |last=Marsh |first=Othniel Charles |authorlink=Othniel Charles Marsh |year=1892 |title=Restorations of ''Claosaurus'' and ''Ceratosaurus'' |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-science_1892-10_44_262/page/343 |journal=American Journal of Science |volume=44 |pages=343–349}}&lt;/ref&gt; a YPM&amp;nbsp;2182 i UNSM&amp;nbsp;2414 su prvi i drugi vrlo potpuni skeleti postavljeni u SAD-u.&lt;ref name=FAL04/&gt; YPM&amp;nbsp;2182 je izložen [[1901|1901.]] godine,&lt;ref name=BSC07/&gt; a USNM&amp;nbsp;2414 [[1904|1904.]] godine.&lt;ref name=FAL04/&gt;

Zbog nepotpunog razumijevanja hadrosaurida u to vrijeme, nakon Marshove smrti 1897. godine, ''Claosaurus annectens'' se svrstavao kao vrsta rodova ''Claosaurus'', ''Thespesius'' ili ''Trachodon''. Mišljenja su se mnogo razlikovala; udžbenici i enciklopedije su povlačili liniju između ''Claosaurus annectens'' sličnog ''[[Iguanodon]]u'' i ''Hadrosaurusa'' sa pačjim kljunom (na osnovu ostataka poslije priključenih vrsti ''Anatotitan copei''), dok je Hatcher eksplicitno identificirao ''C. annectens'' kao sinonim hadrosaurida predstavljenog tim istim lubanjama dinosaura s pačjim kljunom.&lt;ref name=BSC07/&gt; Hatcherova revizija, objavljena 1902. godine, bila je &quot;očistila&quot; situaciju: on je smatrao da su gotovo svi tada poznati rodovi hadrosaurida zapravo sinonimi roda ''Trachodon''. U tu grupu spadaju ''[[Cionodon]]'', ''[[Diclonius]]'', ''Hadrosaurus'', ''[[Hadrosaurus|Ornithotarsus]]'', ''[[Pteropelyx]]'' i ''Thespesius'', kao i ''[[Claorhynchus]]'' i ''[[Polyonax]]'', čiji su primjerci nepotpuni i danas se smatraju ceratopsima.&lt;ref name=JBH02&gt;{{cite journal |last=Hatcher |first=John B. |authorlink=John Bell Hatcher |year=1902 |title=The genus and species of the Trachodontidae (Hadrosauridae, Claosauridae) Marsh |journal=Annals of the Carnegie Museum, part 14 |volume=1 |pages=377–386}}&lt;/ref&gt; Hatcherov rad doveo je do kratkog konsenzusa, dok poslije 1910. godine novi materijal iz Kanade i Montane nije pokazao veću raznolikost hadrosaurida nego što se prije slutilo.&lt;ref name=BSC07/&gt; [[Charles W. Gilmore]] je 1915. godine ponovo procijenio hadrosauride i predložio da se ''Thespesius'' ponovo uvede za hadrosauride iz formacije Lance i stijena iz odgovarajućeg perioda, a da se ''Trachodon'', zbog neadekvatnog materijala, ograniči na hadrosaurida iz starije formacije Judith River i njoj ekvivalentnih stijena. Što se tiče vrste ''Claosaurus annectens'', predložio je da se smatra sinonimom ''Thespesius occidentalis''.&lt;ref name=CWG15&gt;{{cite journal |last=Gilmore |first=Charles W. |authorlink=Charles W. Gilmore |year=1915 |title=On the genus ''Trachodon'' |journal=Science |volume=41 |pages=658–660 |doi=10.1126/science.41.1061.658 |pmid=17747979 |issue=1061}}&lt;/ref&gt; Njegovo vraćanje roda ''Thespesius'' za hadrosauride iz perioda formacije Lance imat će posljedice u taksonomiji ''Edmontosaurusa'' u sljedećim desetljećima.

Tijekom ovo vremenskog perioda ([[1902|1902.]]–[[1915|1915.]]), pronađena su još dva veoma važna primjerka vrste ''C. annectens''. Prvu, &quot;mumiju Trachodona&quot; (AMNH&amp;nbsp;5060), otkrili su u formaciji Lance [[1908|1908.]] godine [[Charles Hazelius Sternberg]] i njegovi sinovi. Sternberg je radio za Britanski prirodoslovni muzej, ali Henry Fairfield Osborn iz Američkog prirodoslovnog muzeja kupio je primjerak za 2000 dolara.&lt;ref name=NGD95&gt;{{cite book |last=Norell |first=M. A. |coauthors=Gaffney, E. S.; and Dingus, L. |title=Discovering Dinosaurs in the American Museum of Natural History |url=https://archive.org/details/discoveringdinos00nore_0 |publisher=Knopf |location=New York |year=1995 |pages=[https://archive.org/details/discoveringdinos00nore_0/page/154 154]–155 |isbn=0-679-43386-4}}&lt;/ref&gt; Sternbergovi su pronašli sličan primjerak na istom području [[1910|1910.]] godine,&lt;ref name=CB04&gt;{{cite book |last=Dal Sasso |first=Cristiano |coauthors=and Brillante, Giuseppe |year=2004 |title=Dinosaurs of Italy |url=https://archive.org/details/dinosaursofitaly0000dals |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington and Indianapolis |page=[https://archive.org/details/dinosaursofitaly0000dals/page/112 112] |isbn=0-253-34514-6}}&lt;/ref&gt; ne tako dobro očuvan, ali sa otiscima kože. Prodali su primjerak (SM&amp;nbsp;4036) Muzeju Senckenberg u [[Nemačka|Njemačkoj]].&lt;ref name=NGD95/&gt;

=== Kanadska otkrića ===
[[Datoteka:Horseshoe Canyon Alberta Nov 1988.jpg|thumb|Formacija Horseshoe Canyon]]

Lawrence Lambe je [[1917]]. godine dao naziv rodu ''Edmontosaurus'' na osnovu dva nepotpuna skeleta u formaciji Edmonton na jugu [[alberta|Alberte]], [[Kanada]].&lt;ref name=LML17&gt;{{cite journal |last=Lambe |first=Lawrence M. |authorlink=Lawrence Lambe |year=1917 |title=A new genus and species of crestless hadrosaur from the Edmonton Formation of Alberta |journal=The Ottawa Naturalist |volume=31 |issue=7 |pages=65–73 |url=http://ia360616.us.archive.org/2/items/ottawanaturalist31otta/ottawanaturalist31otta.pdf |format=pdf (entire volume, 18 mb) |accessdate = 2009-03-08 }}&lt;/ref&gt; Rod je dobio naziv po navedenoj formaciji.&lt;ref name=BSC07/&gt; Ovi primjerci su došli iz donje formacije Edmonton, sada poznate kao formacija Horseshoe Canyon,&lt;ref name=DFG97/&gt; koja je neznatno starija od stijena u kojima je pronađen ''Claosaurus annectens''.&lt;ref name=LW42c/&gt; Tipična vrsta, ''E. regalis'' (&quot;kraljevske veličine&quot;),&lt;ref name=BSC07/&gt; bazira se na NMC&amp;nbsp;2288, koji se sastoji od lubanje, kralježaka do šestog repnog kralješka, rebra, dio kukovlja i kost nadlaktice i veći dio jednog zadnjeg uda. Levi Sternberg ga je otkrio [[1912]]. godine. Drugi primjerak, paratip NMC&amp;nbsp;2289, se sastoji od lubanje i skeleta kojem nedostaje kljun, većina repa i dio stopala. [[George F. Sternberg]] ga je otkrio [[1916]]. godine. Lambe je otkrio da je njegov novopronađeni dinosaur bio najsličniji vrsti ''Diclonius mirabilis'' (čiji su primjerci sada priključeni vrsti ''Anatotitan copei'') i privukao je pažnju na veličinu i robusnost ''Edmontosaurusa''.&lt;ref name=LML17/&gt; U početku je Lambe opisao samo lubanje dva skeleta, ali se vratio na taj rod [[1920]]. godine kako bi opisao primjerak NMC&amp;nbsp;2289.&lt;ref name=LML20/&gt; Postkranijalni skelet tipičnog primjerka je i dalje neopisan, zamotan u zavoje.&lt;ref name=DFG97/&gt;

Još su dvije vrste, koje će se uključiti u ''Edmontosaurus'', pronađene u Kanad 1920-ih, ali su oba u početku priključena rodu ''Thespesius''. Gilmore je nazvao prvu, ''Thespesius edmontoni'', [[1924]]. godine. ''T. edmontoni'' je također došla iz formacije Edmonton. Bazirala se na NMC&amp;nbsp;8399, još jednom gotovo potpunom skeletu kojem je nedostajala većina repa. NMC&amp;nbsp;8399 je otkrila Sternbergova grupa 1912. godine kod rijeke Red Deer.&lt;ref name=CWG24/&gt; Njegovi prednji udovi, okoštale tetive i otisci kože su kratko opisani [[1913]]. i 1914. godine od strane Lambea, koji je u početku mislio da je to bio primjerak vrste koju je nazvao ''Trachodon marginatus'',&lt;ref name=LML13&gt;{{cite journal |last=Lambe |first=Lawrence M. |authorlink=Lawrence Lambe |year=1913 |title=The manus in a specimen of ''Trachodon'' from the Edmonton Formation of Alberta |journal=The Ottawa Naturalist |volume=27 |pages=21–25}}&lt;/ref&gt; ali je poslije promijenio mišljenje.&lt;ref name=LML14&gt;{{cite journal |last=Lambe |first=Lawrence M. |authorlink=Lawrence Lambe |year=1914 |title=On the fore-limb of a carnivorous dinosaur from the Belly River Formation of Alberta, and a new genus of Ceratopsia from the same horizon, with remarks on the integument of some Cretaceous herbivorous dinosaurs |journal=The Ottawa Naturalist |volume=27 |pages=129–135}}&lt;/ref&gt; Taj primjerak postao je prvi skelet dinosaura koji je postavljen u nekom kanadskom muzeju. Gilmore je otkrio da je njegova nova vrsta bila vrlo slična vrsti ''Thespesius annectens'', ali ih je ostavio razdvojene zbog detalja ruku i šaka. Također je naglasio da je njegova nova vrsta imala više kralježaka u vratu i leđima nego Marshova, ali je pretpostavio da je Marsh pogriješio u svojoj pretpostavci da su primjerci ''annectens'' bili potpuni u tim regijama.&lt;ref name=CWG24/&gt;

[[Charles Mortram Sternberg]] je [[1926]]. godine nazvao vrstu ''Thespesius saskatchewanensis'' za NMC&amp;nbsp;8509, lubanju i nepotpun skelet iz platoa Wood Mountain na jugu [[Saskatchewan]]a. On je skupio taj primjerak [[1921]]. godine, iz stijena koje su pripadale formaciji Lance,&lt;ref name=CMS26/&gt; sada formaciji Frenchman.&lt;ref name=HWF04/&gt; NMC&amp;nbsp;8509 se sastojao od gotovo potpune lubanje, brojnih kraljećaka, nepotpunog ramenog pojasa i pojasa kukovlja, i nepotpunih zadnjih udova; bio je prvi značajni primjerak dinosaura iz Saskatchewan. Sternberg je odlučio da ga priključi rodu ''Thespesius'' zato što je bio jedini rod hadrosaurida poznat iz formacije Lance u to vrijeme.&lt;ref name=CMS26/&gt; Tada je ''T. saskatchewanensis'' bio neobičam zbog svoje malene veličine, 7 do 7,3 m dužine.&lt;ref name=LW42a/&gt;

=== ''Anatosaurus'' do danas ===
Lull i Wright su [[1942|1942.]] godine pokušali riješiti kompliciranu taksonomiju hadrosaurida bez krijeste stvaranjem novog roda, ''Anatosaurus'', za nekoliko vrsta koje se nisu dobro uklapale u prijašnje rodove. ''Anatosaurus'', što znači &quot;patka-gušter&quot;, zbog širokog kljuna kao kod patke ([[Latinski jezik|lat]] ''anas'' = patka + [[Grčki jezik|grč.]] ''sauros'' = gušter), imao je kao tipičnu vrstu Marshovu staru vrstu ''Claosaurus annectens''. Ovom rodu su također bile priključene vrste ''Thespesius edmontoni'', ''T. saskatchewanensis'', velika donja čeljust koju je Marsh 1890. godine priključio vrsti ''Trachodon longiceps''; i nova vrsta, ''Anatosaurus copei'', za dva skeleta na izlaganju u Američkom prirodoslovnom muzeju koje su dugo nazivali ''Diclonius mirabilis''. Tako su navedene vrste postale ''Anatosaurus annectens'', ''A. copei'', ''A. edmontoni'', ''A. longiceps'' i ''A. saskatchewanensis''.&lt;ref name=LW42c/&gt; ''Anatosaurus'' će se poslije nazivati &quot;klasičnim dinosaurom sa pačjim kljunom&quot;.&lt;ref name=DFG82&gt;{{cite book |last=Glut |first=Donald F. |title=The New Dinosaur Dictionary |url=https://archive.org/details/newdinosaurdicti00glut |year=1982 |publisher=Citadel Press |location=Secaucus, NJ |isbn=0-8065-0782-9 |page=[https://archive.org/details/newdinosaurdicti00glut/page/57 57] }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Dakota skin impression.jpg|thumb|left|Otisak kože primjerka nazvanog &quot;Dakota&quot;, koji je pronađen 1999. godine]] 

Takvo stanje stvari ostalo je nepromijenjeno nekoliko desetljeća, dok Michael K. Brett-Surman nije pregledao pertinentni materijal za svoje studentske radove 1970-ih i 1980-ih. Zaključio je da je tipična vrsta ''Anatosaurusa'', ''A. annectens'', zapravo vrsta roda ''Edmontosaurus'', a da je ''A. copei'' dovoljno različit da dobije vlastiti rod.&lt;ref name=MKBS89/&gt;&lt;ref name=MKBS75&gt;{{cite book |last=Brett-Surman |first=Michael K. |year=1975 |title=The appendicular anatomy of hadrosaurian dinosaurs |series=M.A. thesis |publisher=University of California |location=Berkeley}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=MKBS79&gt;{{cite journal |last=Brett-Surman |first=Michael K. |year=1979 |title=Phylogeny and paleobiogeography of hadrosaurian dinosaurs |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1979-02-15_277_5697/page/560 |journal=Nature |volume=277 |issue=5697 |pages=560–562 |doi=10.1038/277560a0}}&lt;/ref&gt; Iako ICZN, koji regulira davanje naziva vrstama, ne smatra teze i disertacije službenim objavama, njegovi zaključci su bili poznati ostalim paleontolozima i prisvojeni su u nekoliko popularnih radova tog vremena.&lt;ref name=DFG82b&gt;{{cite book |last=Glut |first=Donald F. |title=The New Dinosaur Dictionary |url=https://archive.org/details/newdinosaurdicti00glut |year=1982 |publisher=Citadel Press |location=Secaucus, NJ |isbn=0-8065-0782-9 |pages=[https://archive.org/details/newdinosaurdicti00glut/page/49 49], 53}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=DL83&gt;{{cite book |last=Lambert |first=David |coauthors=and the Diagram Group |title=A Field Guide to Dinosaurs |url=https://archive.org/details/fieldguidetodino00lamb |year=1983 |publisher=Avon Books |location=New York |isbn=0-380-83519-3 |pages=[https://archive.org/details/fieldguidetodino00lamb/page/156 156]–161}}&lt;/ref&gt; Brett-Surman i Ralph Chapman su imenovali novi rod za ''A. copei'' (''Anatotitan'') 1990. godine.&lt;ref name=RCMBS90&gt;{{cite book |last=Chapman |first=Ralph E. |coauthors=and Brett-Surman, Michael K. |year=1990 |chapter=Morphometric observations on hadrosaurid ornithopods |editors=Carpenter, Kenneth, and Currie, Philip J. (eds.) |title=Dinosaur Systematics: Perspectives and Approaches |url=https://archive.org/details/dinosaursystemat0000unse |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |pages=[https://archive.org/details/dinosaursystemat0000unse/page/163 163]–177 |isbn=0-521-43810-1}}&lt;/ref&gt; Od preostalih vrsta, ''A. saskatchewanensis'' i ''A. edmontoni'' su također priključene rodu ''Edmontosaurus'',&lt;ref name=WH90/&gt; a ''A. longiceps'' je priključen rodu ''Anatotitan'', ili kao druga vrsta&lt;ref name=olshevsky1991&gt;{{cite book |author=Olshevsky, George. |authorlink=George Olshevsky |year=1991 |title=A Revision of the Parainfraclass Archosauria Cope, 1869, Excluding the Advanced Crocodylia |series=Mesozoic Meanderings No. 2  |publisher=Publications Requiring Research |location=San Diego }}&lt;/ref&gt; ili kao sinonim za ''A. copei''.&lt;ref name=WH90/&gt; Budući da je tipična vrsta roda ''Anatosaurus'' (''A. annectens'') premještena u ''Edmontosaurus'', naziv ''Anatosaurus'' je odbačen kao sinonim za ''Edmontosaurus''.

Koncepcija ''Edmontosaurusa'' koja se pojavila uključivala je tri validne vrste: tipična ''E. regalis'', ''E. annectens'' (uključujući ''Anatosaurus edmontoni'', izmijenjeno u ''edmontonensis''), i ''E. saskatchewanensis''.&lt;ref name=WH90/&gt; Debata o točnoj taksonomiji primjeraka ''A. copei'' nastavlja se do danas: vrativši se na Hatcherocv argumente iz 1902. godine, Jack Horner, [[David B. Weishampel]] i Catherine Forster smatraju ''Anatotitan copei'' kao primjerke ''Edmontosaurus annectens'' sa slomljenim lubanjama. &lt;ref name=HWF04/&gt; Godine 2007. objavljena je još jedna &quot;mumija&quot;; dat joj je nadimak &quot;[[Dakota (fosil)|Dakota]]&quot;. [[Tyler Lyson]] ju je pronašao [[1999|1999.]] godine u formaciji Hell Creek, Sjeverna Dakota.&lt;ref name=&quot;ng&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;wp&quot;/&gt;

== Vrste i rasprostranjenost ==
[[Datoteka:Edmontosaurus annectens specimen.jpg|thumb|Primjerak vrste ''Edmontosaurus annectens'' iz rijeke Red Deer, Alberta, Kanada, [[1917|1917.]]]]

Za rod ''Edmontosaurus'' se trenutno smatra da sadrži tri validne vrste: tipičnu vrstu ''E. regalis'', ''E. annectens'' i ''E. saskatchewanensis''.&lt;ref name=HWF04/&gt;&lt;ref name=WH90/&gt; ''E. regalis'' je pronađen u formacijama Horseshoe Canyon, St. Mary River, i Scollard u Alberti, u formaciji Hell Creek u Montani, Sjevernoj Dakoti i Južnoj Dakoti, u formaciji Lance u Južnoj Dakoti i Wyomingu i u formaciji Laramie u Coloradu; potiču iz vremena kasne krede. Poznato je barem dvanaest primjeraka, uključujući sedam lubanja sa postkranijalnim skeletom i pet do sedam drugih lubanja. ''Trachodon atavus'' i ''Agathaumas milo'' su potencijalnii sinonimi.&lt;ref name=HWF04/&gt;&lt;ref name=WH90/&gt;

''E. annectens'' je u najnovijem pregledu zapisan kao prisutan u formacijama Scollard, Hell Creek, Lance i Laramie. Ograničen je na kamenje kasnog Maastrichtija i poznat je od barem 5 lubanja sa postkranijalnim skeletom.&lt;ref name=HWF04/&gt; Jedan autor, Kraig Derstler, je opisao ''E. annectens'' kao &quot;dinosaura o kojem do danas možda najviše znamo [1994.].&quot;&lt;ref name=KD94&gt;{{cite book |last=Derstler |first=Kraig |year=1994 |editor=Nelson, Gerald E. (ed.) |title=The Dinosaurs of Wyoming |series=Wyoming Geological Association Guidebook, 44th Annual Field Conference |chapter=Dinosaurs of the Lance Formation in eastern Wyoming |publisher=Wyoming Geological Association |pages=127–146}}&lt;/ref&gt; ''Thespesius edmontoni'' ili ''edmontonensis'', ''Anatosaurus copei'' i ''Trachodon longiceps'' su smatrani sinonimima ''E. annectens'' u jednom pregledu iz 2004. godine.&lt;ref name=HWF04/&gt; ''T. edmontoni'' je zapravo priključen vrsti ''E. annectens'' već od 1990,&lt;ref name=WH90/&gt; iako sinonimizaciju ''A. copei'' i ''T. longiceps'' još uvijek nisu testirali drugi autori. Ako dokažu da pripada vrsti ''E. annectens'', njegov ukupni broj primjeraka povećat će se za 5 primjeraka koji se priključuju ''A. copei''&lt;ref name=RCMBS90/&gt; i za donju čeljust koja je holotipni primjerak ''T. longiceps'' (broj dat za ''E. annectens'' u Horner ''et al.'' [2004.] je netočan, budući da nije drugačiji od ranije objave&lt;ref name=WH90/&gt; u kojoj se ''A. copei'' i ''T. longiceps'' nisu smatrali sinonimima ''E. annectens''). Popis formacija možda je netočan, ovisno o formaciji iz koje dolazi ''T. edmontoni'' (nije navedeno iz kojeg dijela stare formacije Edmonton je primjerak došao). ''T. edmontoni'' je možda bio priključen krivoj vrsti; James Hopson je 1975. godine predložio da je to mladi primjerak vrste ''E. regalis'',&lt;ref name=JAH75/&gt; a Nicolas Campione je također zaključio da se njegova lubanja nije razlikovala od ''E. regalis'' u istraživanju iz 2009. godine.&lt;ref name=campione2009&gt;Campione, N.E. (2009). &quot;Cranial variation in ''Edmontosaurus'' (Hadrosauridae) from the Late Cretaceous of North America.&quot; ''North American Paleontological Convention (NAPC 2009): Abstracts'', p. 95a. [http://www.google.com/url?sa=t&amp;source=web&amp;cd=2&amp;ved=0CCAQFjAB&amp;url=http%3A%2F%2Fnapc2009.org%2Fwp-content%2Fuploads%2F2009%2F06%2Fnapc-2009-abstracts-cinc-mus-ctr-sci-cont-3.pdf&amp;ei=p5y1TcXdOYLTgQfh88itDQ&amp;usg=AFQjCNGSQUbrH6HnjHQKs0ki76RUhdLQDA&amp;sig2=i709LeLWA7-VpjwwqehJIw PDF link]&lt;/ref&gt; ''E. annectens'' se razlikovao od ''E. regalis'' dužom, nižom i sitnijom lubanjom.&lt;ref name=DFG97/&gt; Iako je Brett-Surman smatrao ''E. regalis'' i ''E. annectens'' kao potencijalne mužjake i ženke iste vrste,&lt;ref name=MKBS89/&gt; ali primjerci ''E. regalis'' su pronađeni u starijim formacijama od primjeraka ''E. annectens''.&lt;ref name=campione2009/&gt;

''E. saskatchewanensis'' je poznat od pet jedinki, većinom lubanja. Nađen je samo u formaciji Frenchman u Saskatchewanu.&lt;ref name=HWF04/&gt; Razlikuje se od druge dvije vrste po manjoj veličini.&lt;ref name=CMS26/&gt;&lt;ref name=DFG97/&gt; Malo se pisalo o ovoj vrsti otkada je opisana, u odnosu na druge dvije. Radovi Nicolasa Campionea su pokazali da je vjerojatno sinonim ''E. annectens'', ali potrebno je više istraživanja.&lt;ref name=campione2009/&gt;

Uz to, postoje mnogi fosili ''Edmontosaurusa'' koji još uvijek nisu identificirani da pripadaju bilo kojoj vrsti. Ostaci koji nisu priključeni nekoj posebnoj vrsti (''E.'' sp.) mogli bi proširiti rasprostranjenost roda do formacija Prince Creek, [[Aljaska]]&lt;ref name=bbdb07&gt;{{cite web|url=http://www.press.uchicago.edu/books/rogers/bonebeds_chapter2_appendix.xls|title=Evolution of Terrestrial Ecosystems Bonebed Database|last=Behrensmeyer|first=Anna K.|year=2007|work=Bonebeds: Genesis, Analysis, and Paleobiological Significance|publisher=University of Chicago Press|accessdate = 07. 12. 2008.|format=Excel spreadsheet}}&lt;/ref&gt; i Javelina, [[Texas]].&lt;ref name=DBWetal04&gt;{{cite book |last=Weishampel |first=David B. |authorlink=David B. Weishampel |coauthors=Barrett, Paul M.; Coria, Rodolfo A.; Le Loueff, Jean; Xu Xing; Zhao Xijin; Sahni, Ashok; Gomani, Elizabeth M.P.; and Noto, Christopher N. |editor=Weishampel, David B.; Dodson, Peter; and Osmólska, Halszka (eds.)|title=The Dinosauria |url=https://archive.org/details/dinosauria0000unse_n9z8 |edition=2nd |year= 2004|publisher=University of California Press |location=Berkeley |isbn=0-520-24209-2 |pages=[https://archive.org/details/dinosauria0000unse_n9z8/page/517 517]–606 |chapter=Dinosaur distribution }}&lt;/ref&gt;

== Paleoekologija ==
Raspon ''Edmontosaurusa'', i u smislu vremena i rasprostranjenosti, bio je velik. Po starosti, mogu se odrediti dvije grupe stijena u kojem se ova vrsta može naći: starije formacije Horseshoe Canyon i St. Mary River, i mlađe formacije Frenchman, Hell Creek, Lance, Laramie i Scollard. Raspon vremena koji pokrivaju formacije Horseshoe Canyon i njoj ekvivalentne se naziva Edmontonijski, a raspon vremena koje pokrivaju mlađe formacije naziva se Lancijski. Ta dva perioda imala su različitu faunu.&lt;ref name=PD96&gt;{{cite book|last=Dodson |first=Peter |authorlink=Peter Dodson |title=The Horned Dinosaurs: A Natural History|url=https://archive.org/details/horneddinosaursn00dods_0 |publisher = Princeton University Press |year=1996 |location=Princeton |pages=[https://archive.org/details/horneddinosaursn00dods_0/page/14 14]–15 |isbn=0-691-05900-4}}&lt;/ref&gt;

=== Edmontonijska paleoekologija ===
Edmontonijski period definira se prvom pojavom fosilnih ostataka vrste ''Edmontosaurus regalis''.&lt;ref name=kirtlandian&gt;{{cite book |last=Sullivan |first=Robert M. |coauthors=and Lucas, Spencer G. |year=2006 |chapter=The Kirtlandian land-vertebrate &quot;age&quot; – faunal composition, temporal position and biostratigraphic correlation in the nonmarine Upper Cretaceous of western North America |url=http://www.nmnaturalhistory.org/science/bulletins/35/sci_bulletin35_2.pdf |format=pdf |title=Late Cretaceous Vertebrates from the Western Interior |editors=Lucas, Spencer G.; and Sullivan, Robert M. (eds.) |publisher=New Mexico Museum of Natural History and Science |location=Albuquerque, New Mexico | series=New Mexico Museum of Natural History and Science Bulletin '''35''' |pages=7–29 }}&lt;/ref&gt; Iako se ponekada označava isključivo kao iz perioda ranog maastrihija,&lt;ref name=DBWetal04/&gt; formacija Horseshoe Canyon je imala duže trajanje. Taloženje je počelo prije oko 73&amp;nbsp;milijuna godina, u kasnom kampaniju i završilo je između 68,0 i 67,6&amp;nbsp;milijuna godina.&lt;ref name=wuetal2007&gt;{{cite journal |last=Wu |first=X-C. |coauthors=Brinkman, D.B.; Eberth, D.A.; and Braman, D.R. |year=2007 |title=A new ceratopsid dinosaur (Ornithischia) from the uppermost Horseshoe Canyon Formation (upper Maastrichtian), Alberta, Canada |url=https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-earth-sciences_2007-09_44_9/page/1243 |journal=Canadian Journal of Earth Science |volume=44 |issue=9 |pages=1243–1265 |doi=10.1139/E07-011}}&lt;/ref&gt; ''Edmontosaurus regalis'' je poznat iz najdonjeg od pet nivoa u stijenama formacije Horseshoe Canyon, ali ne pronalazi se od barem druge do vrha.&lt;ref name=DAE02&gt;{{cite journal |last=Eberth |first=David A. |year=2002 |title=Review and comparison of Belly River Group and Edmonton Group stratigraphy and stratigraphic architecture in the southern Alberta Plains |journal=Canadian Society of Petroleum Geology Diamond Jubilee Convention, Programs and Abstracts |volume=117 |pages=(cd) |url=http://www.cspg.org/conventions/abstracts/2002abstracts/extended/227S0125.pdf |format=PDF |accessdate=2009-03-08 |archive-date=2007-11-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071113101737/https://www.cspg.org/conventions/abstracts/2002abstracts/extended/227S0125.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Čak tri četvrtine primjeraka dinosaura iz [[badlands]]a u Drumhelleru, Alberta možda pripadaju rodu ''Edmontosaurus''.&lt;ref name=DAR89&gt;{{cite book |last=Russell |first=Dale A. |authorlink=Dale Russell |title=An Odyssey in Time: Dinosaurs of North America |url=https://archive.org/details/odysseyintimedin0000russ |year=1989 |publisher=NorthWord Press, Inc. |location=Minocqua, Wisconsin |isbn=1-55971-038-1 |pages=[https://archive.org/details/odysseyintimedin0000russ/page/170 170]–171 }}&lt;/ref&gt; Formacija Horseshoe Canyon Formation je imala važan utjecaj sa mora, zato što je plitko more pokrivalo srednji dio Sjeverne Amerike većinu [[Kreda (period)|krede]].&lt;ref name=PD96/&gt; ''E. regalis'' je dijelio stanište sa hadrosauridima ''[[Hypacrosaurus]]om'' i ''[[Saurolophus]]om'', hipsilofodontom ''[[Parksosaurus]]om'', rogatim dinosaurima ''[[Montanoceratops]]om'', ''[[Anchiceratops]]om'', ''[[Arrhinoceratops]]om'' i ''[[Pachyrhinosaurus]]om'', sa pahicefalosauridom ''[[Stegoceras]]om'', ankilosauridom ''[[Euoplocephalus]]om'', nodosauridom ''[[Edmontonia]]'', ornitomimosaurima ''[[Ornithomimus]]om'' i ''[[Struthiomimus]]om'', raznim malenim teropodima uključujući i trudontide i dromeosauride, i sa tiranosauridima ''[[Albertosaurus]]om'' i ''[[Daspletosaurus]]om''.&lt;ref name=DBWetal04/&gt; ''Edmontosaurus'' je nastanjivao obalne prostore, dok su ''Hypacrosaurus'' i ''Saurolophus'' živjeli u kontinentalnim nizinama.&lt;ref name=RC67&gt;{{cite journal |last=Russell |first=Dale A. |coauthors=and Chamney, T. P. |year=1967 |title=Notes on the biostratigraphy of dinosaurian and microfossil faunas in the Edmonton Formation (Cretaceous), Alberta |journal=National Museum of Canada Natural History Papers |volume=35 |pages=1–35}}&lt;/ref&gt; ''Edmontosaurus'' and ''Saurolophus'' are not usually found together.&lt;ref name=SciDaily07&gt;{{cite web|url=http://www.sciencedaily.com/releases/2007/06/070629091349.htm|title=City Site Was Dinosaur Dining Room|date = 03. 07. 2007.|work=ScienceDaily|publisher=ScienceDaily|accessdate = 07. 12. 2008.}}&lt;/ref&gt; Tipična staništa edmontosaura ove formacije opisana su kao pozadinski regioni močvara drveća vrste ''[[Taxodium distichum]]'' i tresetišta na obalama delti rijeka. ''Pachyrhinosaurus'' je više volio ovo stanište nego naplavne ravnice kojima su dominirali ''Hypacrosaurus'', ''Saurolophus'', ''Anchiceratops'' i ''Arrhinoceratops''.&lt;ref name=DAR89/&gt; Obalna asocijacija ''Pachyrhinosaurus''-''Edmontosaurus'' protezala se do Aljaske.&lt;ref name=DJC01&gt;{{cite book |last=Lehman |first=Thomas M. |year=2001 |chapter=Late Cretaceous dinosaur provinciality |editors=Tanke, Darren; and Carpenter, Kenneth (eds.) |title=Mesozoic Vertebrate Life |url=https://archive.org/details/mesozoicvertebra0000unse |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington and Indianapolis |pages=[https://archive.org/details/mesozoicvertebra0000unse/page/310 310]–328 |isbn=0-253-33907-3 }}&lt;/ref&gt;

=== Lancijska paleoekologija ===
Lancijski vremenski interval bio je posljednji interval prije izumiranja prije 65 mil. god. u kojem su nestali svi dinosauri. ''Edmontosaurus'' je bio jedan od češćih dinosaura u tom intervalu. Robert Bakker izvješava da je činio jednu sedminu velikih dinosaura, a preostalu većinu (pet šestina) činio je rogati dinosaur ''[[Triceratops]]''.&lt;ref name=RTB86b&gt;Bakker, Robert T. (1986). ''The Dinosaur Heresies''. p. 438.&lt;/ref&gt; Asocijacija ''Triceratops''–''Edmontosaurus'' (kojom je dominirao ''Triceratops'') u obalnim ravnicama protezala se od [[Colorado|Colorada]] do [[Saskatchewan]]a.&lt;ref name=DJC01/&gt; Tipične faune dinosaura u lancijskim formacijama u kojima je pronađen ''Edmontosaurus'' sastojale su se i od ''[[Thescelosaurus]]a'', rijetkog hadrosaurida ''Anatotitana'', rijetkih ceratopsida ''[[Nedoceratops]]a'' (=&quot;Diceratops&quot;) i ''[[Torosaurus]]a'', pahicefalosaurida ''[[Pachycephalosaurus]]a'' i ''[[Stygimoloch]]a'', ankilosaurida ''[[Ankylosaurus]]a'', i teropoda ''Ornithomimusa'', ''[[Troodon]]a'' i ''[[Tiranosaur|Tyrannosaurusa]]''.&lt;ref name=DBWetal04/&gt;&lt;ref name=HCFF&gt;{{cite web | author = Phillip Bigelow | title = Cretaceous &quot;Hell Creek Faunal Facies&quot;; Late Maastrichtian | url = http://www.scn.org/~bh162/hellcreek2.html | accessdate = 07. 08. 2010. | archive-date = 2007-01-24 | archive-url = https://web.archive.org/web/20070124225117/http://www.scn.org/~bh162/hellcreek2.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Hell Creek.jpg|thumb|Formacija Hell Creek je veoma izložena u badlandsu u blizini brane Fort Peck.]]

Formacija Hell Creek je prije bila ravna šumska naplavna ravnica sa relativno suhom suptropskom klimom koja je omogućavala postojanje raznih biljaka, od cvjetnica do zimzelenog drveća, [[paprati]] i [[ginko]]a. Obala je bila stotine kilometara istočno. Česte su bile slatkovodne kornjače i maleni sisavci koji su živjeli na drveću, a varani veličine komodskog varana lovili su na tlu. ''Triceratops'' je bio najčešći veliki dinosaur, a ''Thescelosaurus'' najčešći maleni dinosaur biljožder. Ostaci edmontosaura ovdje su skupljani pijesku potoka i uključuju i fosile vrlo mladih primjeraka. Fosili edmontosaura vjerojatno predstavljaju akumulacije grupa koje su se kretale zajedno.&lt;ref name=DAR89b&gt;Russell, Dale A. (1989). ''An Odyssey in Time: Dinosaurs of North America''. pp. 175–180.&lt;/ref&gt;

Formacija Lance bila je močvarno područje slično kao i obalne ravnice u [[Louisiana|Louisiani]]. Bila je bliža velikoj delti nego formacija Hell Creek i primala je mnogo više sedimenta. U listopadnim šumama pojavljivale su se i tropske četinjače i palme; ta flora mnogo se razlikovala od one u formaciji Hell Creek.&lt;ref name=DAR89c&gt;Russell, Dale A. (1989). ''An Odyssey in Time: Dinosaurs of North America''. pp. 180–181.&lt;/ref&gt; Klima je bila vlažna i suptropska, sa četinjačama, malenim palmama i papratima u močvarama, i četinjačama, jasenjem, zimzelenim hrastovima i grmljem u šumama.&lt;ref name=KD94/&gt; Uz dinosaure su živjele slatkovodne ribe, vodozemci, kornjače, gušteri, zmije, obalne ptice i maleni sisavci. Maleni dinosauri nisu bili tako česti kao u Hell Creeku, ali je ''Thescelosaurus'' opet bio vrlo čest. Pronađene su mnoge lubanje ''Triceratopsa'', koje su manje nego kod jedinki sa sjevera. Formacija Lance je mjesto pronalaska dvije mumije edmontosaura.&lt;ref name=DAR89c/&gt;

== Paleobiologija ==
=== Mozak i nervni sustav ===
[[Datoteka:Pasta - triceratops brain.jpg|thumb|Crtež iz [[1905]]. godine pokazuje relativno malene mozgove ''[[Triceratops]]a'' (vrh) i ''Edmontosaurusa'']]

[[Mozak]] ''Edmontosaurusa'' je u nekoliko istraživanja opisan uz pomoć odljevka praznine u kojoj se nalazio mozak. ''E. annectens''&lt;ref name=OCM93&gt;{{cite journal |last=Marsh |first=Othniel Charles |authorlink=Othniel Charles Marsh |year=1893 |title=The skull and brain of ''Claosaurus'' |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-science_1893-01_45_265/page/83 |journal=American Journal of Science |volume=45 |pages=83–86}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=OCM96&gt;{{cite book |last=Marsh |first=Othniel Charles |authorlink=Othniel Charles Marsh |year=1896 |chapter=The dinosaurs of North America |publisher=U.S. Geological Survey |location=Washington, D.C. |title=Sixteenth Annual report of the United States Geological Survey to the Secretary of the Interior, 1894–1895: Part 1 |url=http://pubs.er.usgs.gov/usgspubs/ar/ar16_1 |pages=133–244 |accessdate=08. 03. 2009. |archivedate=2009-05-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090509162119/http://pubs.er.usgs.gov/usgspubs/ar/ar16_1 |deadurl=yes |access-date=2011-06-28 |archive-date=2009-05-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090509162119/http://pubs.er.usgs.gov/usgspubs/ar/ar16_1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i ''E. regalis'',&lt;ref name=LML20/&gt; kao i primjerci koji nisu identificirani za neku specifičnu vrstu,&lt;ref name=BB14&gt;{{cite journal |last=Brown |first=Barnum |authorlink=Barnum Brown |year=1914 |title=''Anchiceratops'', a new genus of horned dinosaurs from the Edmonton Cretaceous of Alberta, with discussion of the ceratopsian crest and the brain casts of ''Anchiceratops'' and ''Trachodon'' |journal=Bulletin of the American Museum of Natural History |volume=33 |pages=539–548}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=LW42h&gt;Lull, Richard Swann; and Wright, Nelda E. (1942). ''Hadrosaurian Dinosaurs of North America''. pp. 122–128.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=JHH01&gt;{{cite journal |last=Jerison |first=Harry J. |coauthors=Horner, John R.; and Horner, Celeste C |year=2001 |title=Dinosaur forebrains |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=21 |issue=3, Suppl. |page=64A}}&lt;/ref&gt; su istraženi na ovaj način. Mozak nije bio osobito velik za životinju veličine ''Edmontosaurusa''. Prostor u kojem se mozak nalazio bio je dug samo četvrtinu dužine lubanje,&lt;ref name=LML20/&gt; a izmjerena je zapremina raznih odljevaka; rezultati su dali zapreminu između 374ml&lt;ref name=JHH01/&gt; i 450ml,&lt;ref name=LW42h/&gt; u što nije uključeno to da je mozak zauzimao samo 50% prostora odljevka, a da je ostatak zauzimao omotač mozga.&lt;ref name=LW42h/&gt;&lt;ref name=JHH01/&gt; Na primjer, mozak primjerka sa odljevkom od 374&amp;nbsp;ml imao je zapreminu od 268ml.&lt;ref name=JHH01/&gt; Mozak je bio izdužen,&lt;ref name=LW42h/&gt; i kao što je slučaj sa svim životinjama osim sisavaca, nije postojao [[neokorteks]].&lt;ref name=JHH01/&gt; Kao i kod ''[[Stegosaurus]]a'', nervni kanal se širio kod kukovlja, ali ne do istog stupnja: endosakralni prostor ''Stegosaurusa'' je imao 20 puta veću zapreminu endokranijalnog odljevka, dok je endosakralni prostor ''Edmontosaurusa'' bio samo 2,59&amp;nbsp;puta veći u zapremini.&lt;ref name=LW42h/&gt;

=== Ishrana ===
==== Prilagodbe ishrani ====
Kao hadrosaurid, ''Edmontosaurus''je bio veliki [[biljojedi|biljožder]]. Njegovi [[zubi]] su se svo vrijeme zamjenjivali i zbijali se u skupine koje su sadržavale stotine zuba, od kojih je samo nekolicina korištena.&lt;ref name=HWF04/&gt; Koristio je široki kljun za rezanje mekane hrane, možda otkidajući vrhove ili zatvarajući usta slično kao školjka preko grančica i tako otkidajući hranjivije lišće i pupove.&lt;ref name=JHO64/&gt; Budući da su redovi zuba bili toliko izbačeni prema van i zbog ostalih anatomskih osobina, smatra se da su ''Edmontosaurus'' i većina drugih pripadnika [[Ornithischia]] imali strukture nalik [[obraz]]ima, mišićave ili nemišićave. Funkcija obraza bila je zadržavanje hrane u ustima.&lt;ref name=PMG73&gt;{{cite journal |last=Galton |first=Peter M.|year=1973 |title=The cheeks of ornithischian dinosaurs |journal=Lethaia |volume=6 |pages=67–89 |doi=10.1111/j.1502-3931.1973.tb00873.x}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=FS04&gt;Fastovsky, D.E., and Smith, J.B. (2004). &quot;Dinosaur paleoecology.&quot; ''The Dinosauria''. pp. 614–626.&lt;/ref&gt; Hranio bi se od nivoa tla do 4 metra uvis.&lt;ref name=HWF04/&gt;

Prije 1960-ih i 70-ih, većinom se smatralo da su hadrosauridi poput ''Edmontosaurusa'' bili vodene životinje i da su se hranili vodenim biljkama.&lt;ref name=PMB05&gt;{{cite journal |last=Barrett |first=Paul M. |year=2005 |title=The diet of ostrich dinosaurs (Theropoda: Ornithomimosauria) |journal=Palaeontology |volume=48 |issue=2 |pages=347–358 |doi=10.1111/j.1475-4983.2005.00448.x }}&lt;/ref&gt; Jedan primjer ovoga je William Morrisova interpretacija lubanje edmontosaura sa nekoštanim ostacima kljuna iz [[1970]]. godine. On je smatrao da se ova životinja hranila slično kao današnje [[patke]], filtriranjem biljaka i vodenih [[beskralježnjaci|beskralježnjaka]] iz vode, izbacujući vodu kroz brazde oblika slova V u unutrašnjem dijelu gornjeg kljuna.&lt;ref name=WJM70/&gt; Ta interpretacija kljuna je bila odbijena, budući da su brazde i grebeni bili sličniji onima kod kljunova [[kornjača]] biljoždera nego fleksibilnim strukturama kao kod ptica koje se hrane filtriranjem vode.&lt;ref name=PMB05/&gt;

[[Datoteka:Edmontosaurus skull 7.jpg|thumb|Lubanja ''Edmontosaurusa'', pokazuje pačji kljun i zube]]

Preovladavajući model hranjenja hadrosaurida predstavio je David B. Weishampel [[1984]]. godine. On je pretpostavio da je struktura lubanje omogućavala pokretanje između kostiju koje je dovodilo do toga da se donja čeljust pokretala naprijed-nazad, a da su se kosti gornje čeljusti koje su nosile zube savijale prema naprijed kada su zatvarali usta. Zubi gornje čeljusti bi se trali o zube donje čeljusti kao turpije, obrađujući biljni materijal između njih.&lt;ref name=HWF04/&gt;&lt;ref name=DBW84&gt;{{cite book |last=Weishampel |first=David B. |authorlink=David B. Weishampel |year=1984|title=Evolution in jaw mechanics in ornithopod dinosaurs |series=''Advances in Anatomy, Embryology, and Cell Biology'' '''87''' |location=Berlin; New York |publisher=Springer-Verlag |pmid=6464809|isbn=0-387-13114-0 |issn=0301-5556}}&lt;/ref&gt; Takvi pokreti bili bi paralelni efektu žvakanja kod [[sisavac]]a, iako su to činili na potpuno drugačiji način.&lt;ref name=NRetal08&gt;{{cite journal |last=Rybczynski |first=Natalia |coauthors=Tirabasso, Alex; Bloskie, Paul; Cuthbertson, Robin; and Holliday, Casey |year=2008 |title=A three-dimensional animation model of ''Edmontosaurus'' (Hadrosauridae) for testing chewing hypotheses |journal=Palaeontologia Electronica |volume=11 |issue=2 |pages=online publication |url=http://palaeo-electronica.org/2008_2/132/index.html |accessdate = 2008-08-10 }}&lt;/ref&gt; Važni dokazi za Weishampelov model su smjerovi ogrebotina na zubima, koji pokazuju smjer pokretanja čeljusti. Međutim, i drugi pokreti bi mogli izazvati takve ogrebotine, npr. pokretanje kostiju dvije polovine donje čeljusti. Modernim tehnikama nisu pomno istraženi svi modeli.&lt;ref name=CHLW08&gt;{{cite journal|last=Holliday|first=Casey M. |coauthors=and Witmer, Lawrence M. |year=2008 |title=Cranial kinesis in dinosaurs: intracranial joints, protractor muscles, and their significance for cranial evolution and function in diapsids |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=28 |issue=4 |pages=1073–1088|doi=10.1671/0272-4634-28.4.1073}}&lt;/ref&gt;

Weishampel je razvio svoj model uz pomoć kompjuterske simulacije. Natalia Rybczynski i kolege su nadopunili njegov rad mnogo sofisticiranijim 3D animacijskim modelom, laserskim skeniranjem lubanje vrste ''E. regalis''. Uspjeli su svojim modelom replicirati pretpostavljene pokrete, iako su otkrili da su bili potrebni dodatni sekundarni pokreti između drugih kostiju, sa maksimalnim rastojanjem od 1,3 do 1,4 cm između nekih kostiju tijekom procesa žvakanja. Rybczynski i kolege nisu bili ubijeđeni da je Weishampelov model bio točan, ali su naglasili da imaju neka poboljšanja koja će implementirati u svoju animaciju. Planirana poboljšanja uključuju inkorporiranje mekog tkiva i tragova trošenja zuba, koji bi trebali više ograničiti pokrete. Naglasili su da postoji još nekoliko hipoteza koje također treba testirati.&lt;ref name=NRetal08/&gt; Daljnji rad koji su proveli Casey Holliday i Lawrence Witmer pokazao je da [[ornitopodi]] poput ''Edmontosaurusa'' nisu imali tipove zglobova koji postoje kod današnjih životinja i da su imali kinetičke lubanje (lubanje koje omogućavaju pokrete između kostiju od kojih se sastoje), kao kod [[ljuskaši|ljuskaša]] i [[ptica]]. Predložili su da su kosti koje su navodno omogućavale pokretanje kod lubanja dinosaura zapravo bile zone rasta [[hrskavica|hrskavice]].&lt;ref name=CHLW08/&gt;

Model nepokretne lubanje su [[2009]]. godine izazvali Vincent Williams i kolege. Vrativši se na mikroskopske ogrebotine na zubima, pronašli su četiri tipa ogrebotina kod roda ''Edmontosaurus''. Najčešći tip je bio rezultat ukošenih pokreta, a ne samo pokreta gore-dolje i naprijed-nazad, koji su konsistentniji sa Weishampelovim modelom. Smatra se da su ovakvi pokreti bili glavni pri mljevenju hrane. Dva tipa ogrebotina su bila rezultat pokreta prema naprijed ili nazad. Zadnji tip je bio varijabilan i vjerojatno je bio rezultat otvaranja čeljusti. Kombinacija pokreta je bila kompleksnija nego što se prije smatralo. Budući da ogrebotine dominiraju mikroskopskom teksturom ogrebotina, Williams ''et al.'' su pretpostavili da je ''Edmontosaurus'' pasao, a ne brstio, zato što bi bršćenje izazvalo manje ogrebotina zbog konzumiranja manje abrazivnih materijala. U biljke koje su možda jeli spadaju one bogate [[silicijum dioksid|silicijevim dioksidom]] kao što su [[preslice]], ali i zemlja koja je slučajno konzumirana tijekom hranjenja na nivou tla.&lt;ref name=VSWetal09&gt;{{cite journal |last=Williams |first=Vincent S. |coauthors=Barrett, Paul M.; and Purnell, Mark A. |year=2009 |title=Quantitative analysis of dental microwear in hadrosaurid dinosaurs,and the implications for hypotheses of jaw mechanics and feeding |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2009-07-07_106_27/page/11194 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |pmid=19564603 |volume=106 |issue=27 |pmc=2708679 |pages=11194–11199 |doi=10.1073/pnas.0812631106 }}&lt;/ref&gt;

Navodi o [[gastrolit]]ima (kamenju u želucu) kod hadrosaurida ''Claosaurusa'' se vjerojatno baziraju na dvostrukoj netočnoj identifikaciji. Taj primjerak je zapravo pripadao vrsti ''Edmontosaurus annectens''. [[Barnum Brown]], koji je otkrio taj primjerak [[1900]]. godine, nazvao ga je ''Claosaurus'' zato što se tada ''E. annectens'' smatrao vrstom ''Claosaurusa''. Uz to, mnogo je vjerojatnije da su navodni gastroliti bili kamenje koje se slučajno našlo tu u procesu zakopavanja.&lt;ref name=BSC07/&gt;

==== Sadržine iznutrica ====
[[Datoteka:Pasta - mummified trachodon - AmMusNatHist.jpg|thumb|Moguće sadržine iznutrica zabilježene su kod &quot;mumije Trachodona&quot;, ali nikada nisu bile opisane.]]

I mumificirani primjerci koje su skupili Sternbergovi navodno su imali fosilizirane sadržine iznutrica. Charles H. Sternberg je naveo postojanje karboniziranih sadržina kod primjerka Američkog prirodoslovnog muzeja,&lt;ref name=CHS09&gt;{{cite journal |last=Sternberg |first=Charles H. |authorlink=Charles Hazelius Sternberg |year=1909 |title=A new ''Trachodon'' from the Laramie Beds of Converse County, Wyoming |journal=Science |volume=29 |issue=749 |pages=753–54}}&lt;/ref&gt; ali taj materijal još nije opisan.&lt;ref name=CKM97&gt;{{cite book |last=Currie |first=Philip J. |authorlink=Philip J. Currie |coauthors=Koppelhus, Eva B.; and Muhammad, A. Fazal |year=1995 |chapter=&quot;Stomach&quot; contents of a hadrosaurid from the Dinosaur Park Formation (Campanian, Upper Cretaceous) of Alberta, Canada |editors=Sun Ailing and Wang Yuangqing (editors) |title=Sixth Symposium on Mesozoic Terrestrial Ecosystems and Biota, Short Papers |publisher=China Ocean Press |location=Beijing |pages=111–114 |isbn=7-5027-3898-3}}&lt;/ref&gt; Ostaci biljaka kod primjerka iz muzeja Senckenberg su opisani, ali ih je bilo teško protumačiti. Biljke u tom primjerku bile su iglice četinjače ''Cunninghamites elegans'', grančice od četinjača i širokolisnog drveća i brojno sitno sjemenje ili voće.&lt;ref name=RK22&gt;{{cite journal |last=Kräusel |first=R. |year=1922 |title=Die Nahrung von ''Trachodon'' |journal=Paläontologische Zeitschrift |volume=4 |page=80 |language=German}}&lt;/ref&gt; Po svom opisivanju [[1922]]. godine, taj primjerak bio je predmet debate u njemačkom časopisu ''Paläontologische Zeitschrift''. Kräusel, koji je opisao primjerak, protumačio je sadržine iznutrica kao takve,&lt;ref name=RK22/&gt; dok Abel nije bio siguran da se biljke nisu našle unutar strvine nakon smrti.&lt;ref name=OA22&gt;{{cite journal |last=Abel |first=O. |year=1922 |title=Diskussion zu den Vorträgen R. Kräusel and F. Versluys |journal=Paläontologische Zeitschrift |volume=4 |page=87 |language=German}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Senckenberg Edmontosaurus.jpg|thumb|left|Primjerak iz muzeja Senckenberg]]

U to vrijeme se smatralo da su hadrosauridi bili vodene životinje i Kräusel je istakao da primjerci ne isključuju teoriju da su se hadrosauridi hranili vodenim biljkama.&lt;ref name=JHO64/&gt;&lt;ref name=RK22/&gt; Otkriće moguće sadržine želuca je imala malo utjecaja u krugovima engleskih znanstvenika, osim što su jednom kratko spomenuti,&lt;ref name=GRW25&gt;{{cite journal |last=Wieland |first=G. R. |year=1925 |title=Dinosaur feed |url=https://archive.org/details/sim_science_1925-06-12_61_1589/page/n7 |journal=Science |volume=61 |issue=1589 |pages=601–603 |doi=10.1126/science.61.1589.601 |pmid=17792714}}&lt;/ref&gt; dok ih [[John Ostrom]] nije spomenuo u svojoj procjeni stare interpretacije hadrosaurida kao životinja ograničenih na vodu. Umjesto da je pokušao prilagoditi otkriće modelu koji je živio u vodi, koristio ga je kao dokaz da su hadrosauri bili kopneni biljožderi.&lt;ref name=JHO64/&gt; Dok je njegova interpretacija hadrosaurida kao kopnenih životinja većinom prihvaćena,&lt;ref name=HWF04/&gt; fosilizirane biljke kod Senckenberškog primjerka ostaju dvomislene. [[Kenneth Carpenter]] je pretpostavio da je ta životinja možda zapravo gladovala i da sadržine njezinog želuca nisu predstavljale uobičajenu ishranu.&lt;ref name=KC87/&gt;&lt;ref name=KC07/&gt; Drugi autori su naglasili da više nije moguće slijediti originalni rad zbog toga što je biljni materijal uklonjen iz originalnog konteksta u primjerku i zato što je temeljito pripremljen, što ostavlja mogućnost da su se biljke slučajno našle u primjerku.&lt;ref name=CKM97/&gt;&lt;ref name=JTetal2008&gt;{{cite journal |last=Tweet |first=Justin S. |coauthors=Chin, Karen; Braman, Dennis R.; and Murphy, Nate L. |year=2008 |title=Probable gut contents within a specimen of ''Brachylophosaurus canadensis'' (Dinosauria: Hadrosauridae) from the Upper Cretaceous Judith River Formation of Montana |journal=PALAIOS |volume=23 |issue=9 |pages=624–635 |doi=10.2110/palo.2007.p07-044r}}&lt;/ref&gt;

=== Izotopska istraživanja ===
Ishrana i [[fiziologija]] ''Edmontosaurusa'' ispitane su uz pomoć stabilnih izotopa [[ugljenik|ugljika]] i [[kiseonik|kisika]] u [[gleđ (zubi)|zubnoj gleđi]]. Kada se hrane, piju i dišu, životinje unose ugljik i kisik, koji se inkorporiraju u kost. Izotope ova dva elementa određuju razni unutrašnji i vanjski faktori, kao što su tip biljaka koje je životinja jela, fiziologija životinje, salinitet i klima. Ako se stope izotopa u fosilima ne promijene fosilizacijom i drugim promjenama, mogu se istraživati radi informacija o originalnim faktorima; toplokrvne životinje će imati određene izotopske sastave u odnosu na okolinu, životinje koje jedu određeni tip biljaka ili koriste određene probavne procese imat će različite također različite izotopske sastave itd.. Obično se koristi gleđ zato što ju struktura minerala koja ju formira čini najotpornijim materijalom na kemijske promjene u cijelom skeletu.&lt;ref name=TC04/&gt;

U istraživanju koje su [[2004]]. godine provele Kathryn Thomas i Sandra Carlson koristili su se zubi iz gornje čeljusti tri primjerka; jednog mladunca, jednog neodraslog i jednog odraslog primjerka iz formacije Hell Creek. U ovom istraživanju prikupljeni su podaci iz raznih dijelova skupina zuba korištenjem sistema mikrobušenja. Ova metoda skupljanja podataka koristila je raspored skupina zuba kod hadrosaurida kako bi se pronašle varijacije u [[izotop]]ima zuba u nekom vremenskom periodu. Njihov rad je pokazao da je zubima trebalo manje od 0,65&amp;nbsp;godina da se formiraju, neznatno brže kod mlađih edmontosaura. Zubi su kod sve tri jedinke pokazivale varijacije u stopama izotopa kisika koje su mogle odgovarati tolim/suhim i hladnim/vlažnim periodima; Thomas i Carlson su razmotrile mogućnost da su životinje zapravo migrirale, ali su radije prihvatale lokalne sezonske varijacije zato što bi migracija najvjerojatnije dovela do homogenizacije stope izotopa, zato što kada se mnoge životinje sele, one ostaju u specifičnim temperaturnim granicama ili blizu nekih određenih izvora hrane.&lt;ref name=TC04/&gt;

Edmontosauri također pokazuju obogaćene vrijednosti izotopskih stopa, što bi se kod današnjih sisavaca interpretiralo kao mješovita ishrana C3 biljaka (većine biljaka) i C4 biljaka (trava); međutim, C4 biljke su bile izuzetno rijetke u kasnoj kredi, ako su uopće postojale. Thomas i Carlson su predstavile nekoliko faktora koji su možda utjecali na krajnji rezultat i otkrile su da je ishrana najvjerojatnije uključivala mnogo [[golosjemenjače|golosmejenjača]], konzumiranje biljaka bogatih [[sol]]ju sa obalnih područja i fiziološka razlika između dinosaura i sisavaca zbog koje su dinosauri stvarali tkiva sa različitim stopama ugljika od onih koje bi se očekivale za sisavce. Također je moguća kombinacija više faktora.&lt;ref name=TC04/&gt;

=== Patologije i zdravlje ===
Kod kostiju ''Edmontosaurusa'' su 2003. pronađeni dokazi [[tumor]]a, uključujući i [[hemangiom]]e, [[dezmoplastični fibrom|dezmoplastične fibrome]], [[metastaze]] i [[osteoblastom]]e. Rothschild ''et al.'' je testirao kralješke dinosaura tražeći tumore korištenjem [[računalna tomografija|računalne tomografije]] (CT) i [[fluoroskopija|fluoroskopskog probiranja]]. Još neki hadrosauridi, uključujući i rodove ''Brachylophosaurus'', ''[[Gilmoreosaurus]]'' i ''[[Bactrosaurus]]'', također su bili pozitivni. Iako je na ovaj način pregledano više od 10 000&amp;nbsp;fosila, tumori su bili ograničeni na rod ''Edmontosaurus'' i bliske srodnike. Tumore su možda izazivali okolišni faktori ili genetska sklonost.&lt;ref name=&quot;Rothschildetal&quot;&gt;{{cite journal |last=Rothschild |first=B.M. |coauthors=Tanke, D. H.; Helbling II, M.; and Martin, L.D. |title=Epidemiologic study of tumors in dinosaurs |journal=Naturwissenschaften |volume=90 |issue=11 |pages=495–500 |year=2003 |url=http://www.springerlink.com/content/ktqqkxcqdc620keb/ |doi=10.1007/s00114-003-0473-9 |accessdate=2008-07-25 |pmid=14610645 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Osteokondroza]] je također pronađena kod ''Edmontosaurusa''. Ovo stanje, rezultat nemogućnosti hrskavice da se zamijeni sa kosti tijekom odrastanja, bila je prisutna kod 2,2% od 224&amp;nbsp;prsta zadnjih udova edmontosaura. Razlog ovog stanja je nepoznat. Predložene su genetske predispozicije, traume, intenzitet hranjenja, promjene u opskrbi krvlju, višak hormona koje luči štitna žlijezda i deficiti u raznim faktorima rasta. Osteokondroza se kod dinosaura najčešće pronalazi kod hadrosaurida.&lt;ref name=BRDT07&gt;{{cite book |last=Rothschild |first=Bruce |coauthors=and Tanke, Darren H. |year=2007 |chapter=Osteochondrosis is Late Cretaceous Hadrosauria |editor=Carpenter, Kenneth (ed.) |title=Horns and Beaks: Ceratopsian and Ornithopod Dinosaurs |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington and Indianapolis |pages=171–183 |isbn=0-253-34817-X}}&lt;/ref&gt;

=== Kretanje ===
Kao i kod ostalih hadrosaurida, smatra se da se ''Edmontosaurus'' većinu vremena kretao na četiri noge, ali da se mogao uspraviti na zadnje dvije kada je to bilo potrebno. Vjerojatno je bio na sve četiri noge dok je stajao ili sporo hodao, a da bi pri brzom kretanju koristio zadnje dvije noge.&lt;ref name=HWF04/&gt; Istraživanje računarskim modeliranjem iz 2007. godine pokazuje da je ''Edmontosaurus'' mogao trčati vrlo brzo, možda i do 45km/h.&lt;ref name=&quot;ng&quot;/&gt; Daljnje simulacije korištenjem neodraslog primjerka, koji je težio oko 715 kg u životu, dale su model koji je mogao trčati i skakati na dvije noge, kasati, trčati kao deva ili galopirati. Znanstvenici su na svoje iznenađenje otkrili da se najbrže kretao pri skakanju kao klokan (maksimalna brzina 17,3 m u sekundi (ili 62 km/h)), što su odbacili kao nevjerojatno za životinju te veličine i zbog nedostatka fosilnih otisaka stopala koji pokazuju takvo kretanje; umjesto toga su protumačili rezultat kao pokazatelj netočnosti simulacije. Drugi najbrži način kretanja bio je galopiranje (maksimalna brzina 15,7 m/s (ili 75 km/h)) i dvonožno trčanje (14,0 m/s ili 50 km/h). Našli su slabe dokaze za trčanje na dvije noge kao najvjerojatniju opciju brzog kretanja, ali nisu izbacili brzo kretanje na četiri noge.&lt;ref name=WISetal09&gt;{{cite journal |last=Sellers |first=W. I. |coauthors=Manning, P. L.; Lyson, T.; Stevens, K.; and Margetts, L. |year=2009 |title=Virtual palaeontology: gait reconstruction of extinct vertebrates using high performance computing |journal=Palaeontologia Electronica |volume=12 |issue=3 |pages=unpaginated |url=http://palaeo-electronica.org/2009_3/180/index.html|accessdate = 2009-12-13}}&lt;/ref&gt;

Iako se dugo smatralo da su bili vodene ili vodozemne životinje, hadrosauridi nisu bili tako dobro prilagođeni pilvanju kao drugi dinosauri (posebno teropodi, za koje se nekada smatralo da nisu mogli slijediti hadrosauride u vodu). Hadrosauridi su imali mršave prednje udove sa kratkim prstima, pa su oni bili neefikasni za pokretanje naprijed, a ni rep nije bio koristan zato što ga nisu mogli mnogo pokretati lijevo i desno.&lt;ref name=RTB86/&gt;&lt;ref name=MKBS97&gt;{{cite book |last=Brett-Surman |first=M. K. |editor=James O. Farlow and M. K. Brett-Surman (eds.) |title=The Complete Dinosaur |year=1997 |publisher=Indiana University Press |location=Bloomington |isbn=0-253-33349-0 |pages=330–346 |chapter=Ornithopods }}&lt;/ref&gt;

=== Interakcije s teropodima ===
[[Datoteka:DMNS Edmontosaurus.png|thumb|Šteta na repnim kralješcima ovog skeleta ''Edmontosaurusa'' pokazuje da ga je možda ugrizao ''[[Tiranosaur|Tyrannosaurus]]''.]]

Vremenski raspon i geografska rasprostranjenost ''Edmontosaurusa'' preklapao se sa ''[[Tiranosaur|Tyrannosaurusovim]]''. Odrasli primjerak ''E. annectens'' u Denverskom muzeju prirode i znanosti pokazuje dokaze ujeda nekog teropoda na repu. Brojeći od križnice, od kralješci od trinaestog do sedamnaestog imaju oštećene šiljaste nastavke u skladu sa napadom sa donje desne strane životinje. Jedan šiljasti nastavak ima jedan otkinut dio, a ostali su izvijeni; tri imaju jasne tragove oštećenja od zuba. Vrh repa je bio visok barem 2,9 m, a jedini teropod poznat iz iste formacije koji je bio dovoljno visok da nanese takvu ozljedu bio je ''T. rex''. Kosi su djelomično zarasle, ali je edmontosaur uginuo prije nego što su znaci štete potpuno nestali. Također postoje znakovi infekcije. Kenneth Carpenter, koji je istraživao ovaj primjerak, naglasio je da izgleda kao da ima zarasla fraktura na lijevoj strani kukovlja, ali koja je morala biti starija od navedenih ozljeda jer je više zacijelila. On je pretpostavio da je taj edmontosaur bio meta zato što je možda još uvijek šepao od prijašnje ozljede. Budući da je preživio napad, Carpenter je pretpostavio da je bio brži ili okretniji od napadača, ili da je ozljeda na repu nastala zbog toga što ga je koristio u obrani protiv grabežljivca.&lt;ref name=carpenter1998&gt;{{cite_journal |last=Carpenter |first=Kenneth |authorlink=Kenneth Carpenter |year=1998 |title=Evidence of predatory behavior by theropod dinosaurs. |journal=Gaia |volume=15 |pages=135–144 |url=http://vertpaleo.org/publications/jvp/15-576-591.cfm |accessdate=2009-03-08 |archive-date=2007-11-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071117132451/http://vertpaleo.org/publications/jvp/15-576-591.cfm |dead-url=yes }} [not printed until 2000]&lt;/ref&gt;

Još jedan primjerak vrste ''E. annectens'', jedinka duga 7,6 m iz Južne Dakote, ima tragove zuba malenih teropoda u donjoj čeljusti. Neke od tih ozljeda bile su jednim dijelom zacijelile. Michael Triebold, koji je neformalno pričao o tom primjerku, pretpostavio je scenario u kojem su maleni teropodi napadali vrat edmontosaura; životinja je preživjela napad, ali je nedugo zatim podlegla ozljedama.&lt;ref name=CT00&gt;{{cite journal |last=Campagna |first=Tony |year=2000 |title=The PT interview: Michael Triebold |journal=Prehistoric Times |volume=40 |pages=18–19}}&lt;/ref&gt; Neka nalazišta kostiju edmontosaura bila su mjesta na kojima su se okupljali strvinari. Tragovi zuba ''Albertosaurusa'' i ''[[Saurornitholestes]]a'' su česti u jednom nalazištu u Alberti,&lt;ref name=JR99&gt;{{cite journal |last=Jacobsen |first=Aase Roland |coauthors=and Ryan, Michael J. |year=2000 |title=Taphonomic aspects of theropod tooth-marked bones from an ''Edmontosaurus'' bone bed (Lower Maastrichtian), Alberta, Canada |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=19 |issue=3, suppl. |pages=55A }}&lt;/ref&gt; a ''[[Daspletosaurus]]'' se hranio strvinama ''Edmontosaurusa'' i ''Saurolophusa'' na drugom nalazištu u Alberti.&lt;ref name=SciDaily07/&gt;

=== Društveno ponašanje ===
Ekstenzivna nalazišta kostiju ''Edmontosaurusa'' i slične velike grupe fosila drugih hadrosaurida koriste se kao dokaz da su bili društveni i živjeli u grupama.&lt;ref name=HWF04/&gt; Četiri kamenoloma sa ostacima edmontosaura identificirana u bazi podataka o fosilnim nalazištima iz 2007. godine su: [[Aljaska]] (formacija Prince Creek), Alberta (formacija Horseshoe Canyon), Južna Dakota (formacija Hell Creek) i [[Wyoming]] (formacija Lance).&lt;ref name=bbdb07/&gt; Jedno nalazište u formaciji Lance pokriva više od jednog kvadratnog kilometra, ali kosti ''Edmontosaurusa'' su najčešće u jednom dijelu nalazišta površine 40 ha. Procjenjuje se da se tu nalazi 10 000 do 25 000&amp;nbsp;raštrkanih ostataka edmontosaura.&lt;ref name=ACetal06&gt;{{cite journal |last=Chadwick |first=Arthur |coauthors=Spencer, Lee; and Turner, Larry |year=2006 |title=Preliminary depositional model for an Upper Cretaceous ''Edmontosaurus'' bonebed |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=26 |issue=3, suppl. |pages=49A }}&lt;/ref&gt;

Za razliku od mnogih hadrosaurida, ''Edmontosaurus'' nije imao koštanu krijestu. S druge strane, možda je imao strukture od mekog tkiva na lubanji: kosti oko nosnih otvora imale su duboke udubine i za te udubine se smatra da su omogućavale zračne vreće koje su se mogle napuhati, možda omogućavajući i vizualnu i komunikaciju zvukom.&lt;ref name=JAH75/&gt; ''Edmontosaurus'' je možda bio dimorfičan, sa robusnijim i lakše građenim formama, ali još uvijek se ne zna je li u pitanju spolni dimorfizam.&lt;ref name=GRetal03&gt;{{cite journal |last=Gould |first=Rebecca |coauthors=Larson, Robb; and Nellermoe, Ron |year=2003 |title=An allometric study comparing metatarsal IIs in ''Edmontosaurus'' from a low-diversity hadrosaur bone bed in Corson Co., SD |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=23 |issue=3, suppl. |pages=56A–57A }}&lt;/ref&gt;

Zbog svoje ogromne rasprostranjenosti, koja je pokrivala razdaljinu od Aljaske do Colorada i koja je uključivala i neka polarna područja koja bi dobar dio godine bila bez sunčeve svjetlosti, smatra se da je ''Edmontosaurus'' migrirao. U pregledu migracija kod dinosaura kojeg su 2008. godine proveli Phil R. Bell i Eric Snively, došli su do zaključka da je ''E. regalis'' bio sposoban za godišnje putovanje dužine 2600 km, ako je imao predispozicije prema skupljanju sala i odgovarajući metabolizam. Takvo putovanje bi zahtijevalo brzinu od 2 do 10 km/h i išlo bi od Aljaske do Alberte. Moguća migratorna priroda ''Edmontosaurusa'' je u kontrastu sa mnogim drugim dinosaurima, poput [[teropodi|teropoda]], [[sauropodi|sauropoda]] i [[ankilosaura]], za koje Bell i Snively smatraju da su prezimljavali.&lt;ref name=PBES08&gt;{{cite journal|last=Bell |first=Phil R. |coauthors=and Snively, E. |year=2008 |title=Polar dinosaurs on parade: a review of dinosaur migration |journal=Alcheringa |volume=32 |issue=3 |pages=271–284 |doi=10.1080/03115510802096101}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=RLlivesci08&gt;{{cite web|url=http://www.livescience.com/animals/081204-polar-dinosaurs.html |title=Polar Dinosaurs Endured Cold Dark Winters |last=Lloyd |first=Robin |date = 04. 12. 2008. |work=LiveScience.com |publisher=Imaginova |accessdate = 11. 12. 2008.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
{{Wikispecies|Edmontosaurus}}
* [http://planetearth.nerc.ac.uk/news/story.aspx?id=467 Šta je ''Edmontosaurus'' jeo? Kako je žvakao?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719233932/http://planetearth.nerc.ac.uk/news/story.aspx?id=467 |date=2011-07-19 }} Planet Earth online
* [https://web.archive.org/web/20121026033213/http://www.msnbc.msn.com/id/23689410/ &quot;Otkriven rijetki mumificirani dinosaur&quot;] MSNBC.com
* [http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/320Ornithischia/320.750.html#Hadrosaurinae Hadrosaurinae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080927073559/http://www.palaeos.com/Vertebrates/Units/320Ornithischia/320.750.html#Hadrosaurinae |date=2008-09-27 }} od Palaeos.com 
* [http://www.thescelosaurus.com/hadrosaurinae.htm Hadrosaurinae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090808194559/http://www.thescelosaurus.com/hadrosaurinae.htm |date=2009-08-08 }} od ''Thescelosaurus!''
{{Izabran}}

[[Kategorija:Ornitopodi]]</text>
      <sha1>nnhkj5u7ul6q1w9ccbvktwqd9a8o8qy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fulham F.C.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>115142</id>
    <revision>
      <id>42696001</id>
      <parentid>42247173</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:20:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696001</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19074" sha1="hxrvp5sawkz9jl41n16aupgwh1lod3x" xml:space="preserve">{{Nogometni klub
| bg                    = 000000
| tekst                 = FFFFFF
| ime kluba             = Fulham F.C.
| puno ime              = Fulham Football Club
| slika                 = [[File:Fulham_FC_(shield).svg|180px]]
| boje                  = {{color box|#000000}} {{color box|#FFFFFF}} 
| mjesto                = {{flagicon|ENG}} [[London]], [[Engleska]]
| savez                 = 
| liga                  = [[Football Premier league|Premier League]]
| godina osnivanja      = [[16. kolovoza]] [[1879.]]
| godina raspuštanja    =
| nadimak               = 
| igralište             = [[Craven Cottage]]
| kapacitet stadiona    = 25,700

| direktor              = {{flagicon|PAK}} {{flagicon|SAD}} [[Shahid Khan]]
| trener                = {{flagicon|ENG}} [[Scott Parker]]
| nastupi               = {{flagicon|ENG}} [[Johnny Haynes]] (658)
| golovi                = {{flagicon|WA}} [[Gordon Davies (fudbaler rođen 1955)|Gordon Davies]] (178)
| kapetan               = {{flagicon|ŠKO}} [[Tom Cairney]]

| liga1                 = [[FA Premier League]]
| liga1N                = ''bez naslova''
| liga2                 = [[Football League Championship|Championship]]
| liga2N                = 2 naslova
| liga3                 =
| liga3N                =
| nacionalni kup1       = [[FA Kup]]
| nacionalni kup1N      = ''drugoplasirani'' ([[1975.]])
| nacionalni kup2       =
| nacionalni kup2N      =                    
| nacionalni kup3       =
| nacionalni kup3N      =                    
| nacionalni kup4       =
| nacionalni kup4N      =                    
| nacionalni kup5       =
| nacionalni kup5N      =                    
| LP                    =
| EL                    = ''drugoplasirani'' ([[2010.]])
| IT                    = 1 naslov ([[2002.]])
| KPK                   =
| SK                    =
| IK                    =
| ALP                   =
| AK                    =
| CALP                  =
| KK                    =
| ASK                   =
| CLP                   =
| CL                    =
| CS                    =
| RCS                   =
| OCL                   =
| SKP                   =

| pattern_la1 = _fulham2223h
| pattern_b1 = _fulham2223h
| pattern_ra1 = _fulham2223h
| pattern_sh1 = _fulham2223h
| pattern_so1 = _color_3_stripes_black
| leftarm1 = FFFFFF
| body1 = FFFFFF
| rightarm1 = FFFFFF
| shorts1 = 000000
| socks1 = FFFFFF
| pattern_la2 = _fulham2223a
| pattern_b2 = _fulham2223a
| pattern_ra2 = _fulham2223a
| pattern_sh2 = _fulham2223a
| pattern_so2 = _fulham2223a
| leftarm2 = 80fed2
| body2 = 80fed2
| rightarm2 = 80fed2
| shorts2 = 80fed2
| socks2 = 80fed2
| pattern_la3 = _adidascondivo21bw
| pattern_b3 = _adidascondivo21bw
| pattern_ra3 = _adidascondivo21bw
| pattern_sh3 = _fulham2223h
| pattern_so3 = _rmcf1415t
| leftarm3 = 000000
| body3 = 000000
| rightarm3 = 000000
| shorts3 = 000000
| socks3 = 000000
}}
'''Fudbalski klub Fulam''' je profesionalni [[Engleska|engleski]] [[Premijer liga|prvoligaš]] iz [[Fulam]]a, predgrađa [[London]]a. Osnovan je [[1879]]. i najstariji je profesionalni klub iz Londona. Neki tvrde da bi ekipa bi [[Krej vonderers]]a, koja je osnovana [[1860]]., trebalo da ima tu čast, ali u trenutku osnivanja Krej vonderersi su imali status [[amater]]skog kluba. Ekipa Fulama je po osvajanju [[Intertoto kup]]a (pobedivši u dve finalne utakmice [[FK Bolonja|Bolonju]] ukupnim rezultatom 5-3) nastupala u [[uEFA Europska Liga|kupu UEFA]] 2002. U tom takmičenju prošli su dva kola, ali ih je u trećem zaustavila [[berlin]]ska [[Herta Berlin|Herta]]. Tokom [[1990-e|devedesetih]] igrali su u četvrtoj engleskoj diviziji, da bi se Fulam na početku [[2000–2009|novog milenijuma]] brzo vratio u [[Premijer liga|prvu ligu]]. Posle najgoreg perioda u klupskoj istoriji (1994—1997), [[egipat]]ski [[milioner]] [[Mohamed al Fajed]] uspeva da spreči finansijsku propast kluba i u periodu od 1997-2001 Fulam ulazi u [[Premijer liga|Premijer ligu]]. Kao domaćin Fulam igra na stadionu [[Krejven kotidž]] (Craven Cottage) kapaciteta 25.000 mesta, dok je najveća poseta (25.380 gledalaca) zabeležena na utakmici protiv [[FK Birmingem|Birmingema]]. Najveća tribina stadiona nosi ime [[Džoni Hejns|Džonija Hejnsa]], legende „''Kolibnjaka''“. Za vreme rekonstrukcije Krejven kotidža, FK Fulam je dve sezone bio domaćin na stadionu [[Loftus roud]].

== Istorijat ==
=== Počeci (1879–1898) ===
Fulam je osnovan 1879. kao ''-{Fulham St Andrew's Church Sunday School}-'', osnovan od strane sveštenika [[Anglikanska zajednica|Anglikanske crkve]] u [[Keningston]]u, [[Zapadni London]]. Oni su osvojili '''Amaterski kup Zapadnog Londona''' 1887, da bi 1888. skratili ime koje se zadržalo do današnjeg dana. Godine 1893. Fulam osvaja Ligu Zapadnog Londona u prvoj sezoni učestvovanja. Dres Fulama iz tog doba bio je crveno-beo&lt;ref&gt;[http://www.historicalkits.co.uk/Fulham/Fulham.htm Historical Football Kits - Fulham] Taken from ''Fulham FC - The Official 125 Year Illustrated History (Dennis Turner, 2004)''. This is the first kit known, and sock colours are not specified.&lt;/ref&gt;. Ova ekipa je svoju prvu utakmicu na stadionu [[Krejven Kotidž]] odigrala 1896. protiv ekipe [[FK Minerva]].
=== Južna liga (1898-1907) ===
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float:right; margin:0 0 0.5em 1em;&quot;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left&quot;
! Godina !! Liga
|-
! 1898-03
| [[Južna liga]] ''divizija'' '''2'''
|-
! 1903-07
| Južna liga ''divizija'' '''1'''
|}
Klub je stekao profesionalni status 12. decembra 1898 i iste godine je zaigrao u 2. diviziji Južne lige. Oni su boju dresova preuzeli od [[Arsenal]]a, koji je su nosili tokom sezone 1900-01.&lt;ref&gt;[http://www.historicalkits.co.uk/Fulham/Fulham.htm Historical Football Kits - Fulham] Taken from ''Fulham FC - The Official 125 Year Illustrated History (Dennis Turner, 2004)''.&lt;/ref&gt; U 1902-03 su osvojili titulu u 2. diviziji što im je omogućilo u prolazak u prvu diviziju Južne lige. Klub je prvi put u ovom periodu nosio potpuno bele dresove, koja je klupska boja.&lt;ref&gt;[http://www.historicalkits.co.uk/Fulham/Fulham.htm Historical Football Kits - Fulham] Taken from ''Fulham FC - The Official 125 Year Illustrated History (Dennis Turner, 2004)'' amongst other sources.&lt;/ref&gt; Fulam je Južnu ligu osvojio 2 puta, 1905-06 i 1906-07.
=== Ulazak u Fudbal ligu (1907–1949) ===
== Sadašnji sastav ==
:'' Od [[3. rujna]] [[2019.]]''

{{fs start}}
{{Fs player|no=1 |nat=ENG|pos=GK|name=[[Marcus Bettinelli]]}}
{{Fs player|no=4 |nat=BEL|pos=DF|name=[[Denis Odoi]]}}
{{Fs player|no=5 |nat=ENG|pos=DF|name=[[Alfie Mawson]]}}
{{Fs player|no=6 |nat=SCO|pos=MF|name=[[Kevin McDonald (fudbaler, rođen 1988.)|Kevin McDonald]]|other=}}
{{fs player|no=7 |nat=COD|pos=MF|name=[[Neeskens Kebano]]}}
{{Fs player|no=8 |nat=NOR|pos=MF|name=[[Stefan Johansen]]}}
{{fs player|no=9 |nat=SER|pos=FW|name=[[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]}}
{{Fs player|no=10|nat=SCO|pos=MF|name=[[Tom Cairney]]|other=c}}&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fulhamfc.com/news/2018/june/21/tom-cairney-captain-message |title=Captain's message |publisher=Fulham F.C. |date=21 June 2018 |accessdate=29 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180729152652/http://www.fulhamfc.com/news/2018/june/21/tom-cairney-captain-message |archive-date=29 July 2018 |url-status=live |df=dmy-all }}&lt;/ref&gt;
{{Fs player|no=12|nat=SVK|pos=GK|name=[[Marek Rodák]]}}
{{fs player|no=13|nat=USA|pos=DF|name=[[Tim Ream]]}}
{{Fs player|no=14|nat=JAM|pos=FW|name=[[Bobby Decordova-Reid]]|other=posudba iz [[Cardiff City F.C.|Cardiffa]]}}
{{Fs player|no=18|nat=IRE|pos=MF|name=[[Harry Arter]]|other=posudba iz [[A.F.C. Bournemouth|Bournemoutha]]}}
{{Fs mid}}
{{Fs player|no=19|nat=POR|pos=FW|name=[[Ivan Cavaleiro]]|other=posudba iz  [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhamptona]]}}
{{Fs player|no=20|nat=FRA|pos=DF|name=[[Maxime Le Marchand]]}}
{{Fs player|no=21|nat=ENG|pos=MF|name=[[Harrison Reed (fudbaler)|Harrison Reed]]|other=posudba iz  [[Southampton F.C.|Southamptona]]}}
{{Fs player|no=22|nat=IRE|pos=DF|name=[[Cyrus Christie]]}}
{{fs player|no=23|nat=ENG|pos=DF|name=[[Joe Bryan]]}}
{{Fs player|no=24|nat=FRA|pos=FW|name=[[Anthony Knockaert]]|other=posudba iz  [[Brighton &amp; Hove Albion F.C.|Brighton &amp; Hove Albiona]]}}
{{Fs player|no=25|nat=ENG|pos=MF|name=[[Josh Onomah]]}}
{{Fs player|no=32|nat=ENG|pos=GK|name=[[Magnus Norman (fudbaler)|Magnus Norman]]}}
{{Fs player|no=36|nat=USA|pos=MF|name=[[Luca de la Torre]]}}
{{Fs player|no=43|nat=ENG|pos=DF|name=[[Steven Sessegnon]]}}
{{Fs player|no=44|nat=GUI|pos=MF|name=[[Ibrahima Cissé]]}}
{{Fs player|no=47|nat=FRA|pos=FW|name=[[Aboubakar Kamara]]}}
{{fs end}}

== Menadžment ==

== Stadion ==
[[Datoteka:Johnny Haynes Stand.JPG|thumb|250px|Stadion Fulama]]
{{glavni|Krejven kotidž}}

Krejven kotidž je ime [[fudbal]]skog [[stadion]]a na kome igra FK Fulam od [[1896]]. godine. Izgrađen je po projektu [[Archibald Leitch|Arčibalda Liča]]. Posle rekonstrukcije kapacitet stadiona je 25 500 mesta za sedenje.

== Rivaliteti ==
Najveći Fulamov rival je [[FK Brentford]]. Poznato je i rivalstvo između [[london]]skih klubova [[Arsenal]]a, [[Totenhem hotspur]]a, [[Čarlton atletik]]a, [[Kristal palas]]a, [[Vest Hem junajted]]a i Fulama. Nakon smrti jednog navijača Fulama, koji je ubijen posle utakmice sa [[Gilingem]]om došlo je do velike netrpeljivosti između navijača ova dva kluba.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/sport/football/70991.stm -{Izveštaj o ubistvu navijača Fulama na BBC-u}-]&lt;/ref&gt;

== „Problematična“ maskota ==
[[Maskota]] Fulama je takozvani ''Billy the Badger'' (Bili Jazavac)&lt;ref&gt;[http://www.fulhamfc.com/Juniors/colourin/Files/BillyTheBadger.pdf -{Bili Jazavac}-]&lt;/ref&gt; koji je postao „ozloglašen“ nakon što je na utakmici nervirao trenera [[Chelsea F.C.|Čelsija]] [[Avram Grant|Avrama Granta]] pred kamerama. Drugi njegov ispad je „[[brejkdens]] oko korner zastavice“. Naime, uprkos opomenama sudije [[Kris Foj|Krisa Foja]] da se pomeri od korner zastavice, on je uporno odbijao da se smiri. Epilog, Bili je isključen, a utakmica se posle nekoliko minuta prekida nastavila&lt;ref&gt;[http://www.thesun.co.uk/sol/homepage/sport/football/article762141.ece -{Bilijev ispad}-]&lt;/ref&gt;.
== Značajni igrači ==
{{col-begin}}
{{col-4}}

;Australija
* {{Flagicon|Australija}} '''[[Mark Schwarzer]]'''
* {{Flagicon|Australija}} '''[[Adrian Leijer]]'''

;Kanada
* {{Flagicon|Kanada}} '''[[Paul Peschisolido]]'''
* {{Flagicon|Kanada}} '''[[Tomasz Radzinski]]'''

;Engleska
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Alan Mullery]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Bedford Jezzard]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Bobby Moore]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Sir Bobby Robson]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Chris Smalling]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Gary Brazil]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[George Cohen]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Jimmy Hill]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Jim Stannard]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Dave Beasant]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Les Strong]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Trevor &quot;Tosh&quot; Chamberlain]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Johnny Haynes]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Zat Knight]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Malcolm Macdonald]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Paul Parker]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Scott Parker]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Kieran Richardson]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Ray Lewington]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Rodney Marsh]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Sean Davis]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Simon Morgan]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Tony Gale]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Peter Beardsley]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Paul Konchesky]]'''
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Jimmy Bullard]]
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Danny Murphy]]
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Bobby Zamora]]
* {{Flagicon|Engleska}} '''[[Tony Warner]]'''
{{col-4}}

;Finska
* {{Flagicon|Finska}} '''[[Jari Litmanen]]'''
* {{Flagicon|Finska}} '''[[Toni Kallio]]'''
* {{Flagicon|Finska}} '''[[Shefki Kuqi]]'''
* {{Flagicon|Finska}} '''[[Anti Nijemi]]'''

;Francuska
* {{Flagicon|FRA}} '''[[Alain Goma]]'''
* {{Flagicon|FRA}} '''[[Steed Malbranque]]'''
* {{Flagicon|FRA}} '''[[Steve Marlet]]'''
* {{Flagicon|FRA}} '''[[Louis Saha]]'''
* {{Flagicon|FRA}} '''[[Rufus Brevett]]'''
* {{Flagicon|FRA}} '''[[Moussa Dembélé]]'''

;Grčka
* {{Flagicon|Grčka}} '''[[Konstantinos Mitroglu]]'''
* {{Flagicon|Grčka}} '''[[Kostas Stafilidis]]'''

;Kolumbija
* {{Flagicon|Kolumbija}} '''[[Hugo Rodallega]]'''

;Nemačka
* {{Flagicon|Nemačka}} '''[[Karl-Heinz Riedle]]'''
* {{Flagicon|Nemačka}} '''[[Moritz Volz]]'''

;Holandija
* {{Flagicon|Nizozemska}} '''[[Edwin van der Sar]]'''
* {{Flagicon|Nizozemska}} '''[[Collins John]]'''
* {{Flagicon|Nizozemska}} '''[[Maarten Stekelenburg]]'''

;Srbija
* {{Flagicon|Srbija}} '''[[Dejan Stefanović]]'''

;Mađarska
* {{Flagicon|Mađarska}} '''[[Zoltán Gera]]'''

;Iran
* {{Flagicon|Iran}} '''[[Andranik Teymourian]]'''
* {{Flagicon|Iran}} '''[[Ashkan Dejagah]]'''

{{col-4}}
;Irska
* {{Flagicon|Irska}} '''[[Damien Duff]]'''
* {{Flagicon|Irska}} '''[[Gerry Peyton]]'''
* {{Flagicon|Irska}} '''[[Jimmy Conway]]'''
* {{Flagicon|Irska}} '''[[Ray Houghton]]'''
* {{Flagicon|Irska}} '''[[Steve Finnan]]'''

; Italija
* {{Flagicon|Italija}} ''' [[Vincenzo Montella]] '''

;Japan
* {{Flagicon|Japan}} '''[[Junichi Inamoto]]'''

;Jamajka
* {{Flagicon|Jamajka}} '''[[Barry Hayles]]'''

;Kostarika
* {{Flagicon|Kostarika}} '''[[Bryan Ruiz]]'''
{{col-4}}

;Severna Irska
* {{Flagicon|Severna Irska}} '''[[Steven Davis]]'''
* {{Flagicon|Severna Irska}} '''[[David Healy]]'''
* {{Flagicon|Severna Irska}} '''[[George Best]]'''

;Švedska
* {{Flagicon|Švedska}} '''[[Alexander Kačaniklić]]'''

;Crna Gora
* {{Flagicon|Crna Gora}} '''[[Elsad Zverotić]]'''

;Portugal
* {{Flagicon|Portugal}} '''[[Luís Boa Morte]]'''

;Rusija
* {{Flagicon|Rusija}} '''[[Pavel Pogrebnyak|Pavel Pogrebnjak]]'''
* {{Flagicon|Rusija}} '''[[Aleksej Smertin]]'''

;Škotska
* {{Flagicon|Škotska}} '''[[John Collins]]'''
* {{Flagicon|Škotska}} '''[[Graham Leggat]]'''

;Švajcarska
* {{Flagicon|Švajcarska}} '''[[Pascal Zuberbühler]]'''

;SAD
* {{Flagicon|USA}} '''[[Carlos Bocanegra]]'''
* {{Flagicon|USA}} '''[[Clint Dempsey]]'''
* {{Flagicon|USA}} '''[[Marcus Hahnemann]]'''
* {{Flagicon|USA}} '''[[Eddie Johnson]]'''
* {{Flagicon|USA}} '''[[Kasey Keller]]'''
* {{Flagicon|USA}} '''[[Eddie Lewis]]'''
* {{Flagicon|USA}} '''[[Brian McBride]]'''

;Urugvaj
* {{Flagicon|Urugvaj}} '''[[Robbie Herrera]]'''

;Vels
* {{Flagicon|Wales}} '''[[Andy Melville]]'''
* {{Flagicon|Wales}} '''[[Chris Coleman]]'''
* {{Flagicon|Wales}} '''[[Gordon Davies]]'''
* {{Flagicon|Wales}} '''[[Simon Davies]]'''

{{col-end}}

== Menadžeri ==

{|
|valign=&quot;top&quot;|
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Name
!From
!To
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Hari Bredšo]]
|1904
|1909
|-
||{{flagicon|Škotska}} [[Fil Kelso]]
|1909
|1924
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Endi Dukat]]
|1924
|1926
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Džo Bredšo]]
|1926
|1929
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Ned Lidel]]
|1929
|1931
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Džimi Makintajer]]
|1931
|1934
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Džimi Hogan]]
|1934
|1935
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Džek Pirt]]
|1935
|1948
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Frenk Ozborn]]*
|1948
|1949
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Bil Dodžin]]
|1949
|1953
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Frenk Ozborn]]*
|1953
|1956
|-
||{{flagicon|Škotska}} [[Dag Livingston]]
|1956
|1958
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Bedford Džizard]]
|1958
|1964
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Vik Bakingam]]
|1965
|1968
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Bobi Robson]]
|1968
|1968
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Bil Dodžin Ml.]]
|1969
|1972
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Alek Stok]]
|1972
|1976
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Bobi Kembel]]
|1976
|1980
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Malkom Makdonald]]
|1980
|1984
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Rej Harford]]
|1984
|1986
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Rej Luington]]
|1986
|1990
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Alan Diks]]
|1990
|1991
|-
||{{flagicon|Škotska}} [[Don Makej]]
|1991
|1994
|-
|{{flagicon|Engleska}} [[Ijan Branfut]]
|1994
|1996
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Miki Adams]]
|1996
|1997
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Rej Vilkins]]
|1997
|1998
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Kevin Keegan|Kevin Kigen]]
|1998
|1999
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Pol Brejsvel]]
|1999
|2000
|-
||{{flagicon|Francuska}} [[Žan Tigana]]
|2000
|2003
|-
||{{flagicon|Wales}} [[Kris Kolman]]
|2003
|2007
|-
||{{flagicon|Sjeverna Irska}} [[Lori Sančez]]
|2007
|2007
|-
||{{flagicon|Engleska}} [[Roj Hodžson]]
|2007
|
|}

== Fulam u evropskim takmičenjima ==
{| {{prettytable}}
! Sezona
! Takmičenje
! Rang
! Zemlja
! Klub
! Rezultat
|-
|[[Intertoto kup 2002.|2002]]
|[[Intertoto kup]]
|2 kolo
|{{flagicon|FIN}}
|[[FK Haka|Haka]]
|0-0, 1-1
|-
|
|
|3 kolo
|{{flagicon|GRČ}}
|[[FK Egaleo|Egaleo]]
|1-0, 1-1
|-
|
|
|polufinale
|{{flagicon|FRA}}
|[[FK Sošo|Sošo]]
|1-0, 2-0
|-
|
|
|'''Pobednik'''
|{{flagicon|ITA}}
|[[FK Bolonja|Bolonja]]
|2-2, 3-1
|-
|[[UEFA kup 2002/03.|2002/03]]
|[[UEFA kup]]
|1 kolo
|{{flagicon|HRV}}
|[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
|1-0, 2-2
|-
|
|
|2 kolo
|{{flagicon|HRV}}
|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
|3-0, 2-1
|-
|
|
|3 kolo
|{{flagicon|NEM}}
|[[FK Herta Berlin|Herta Berlin]]
|1-2, 0-0
|-
|}

== Zbirni evropski rezultati ==
Stanje [[20. 12.|20. decembar]] [[2008]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.uefa.com/footballeurope/club=75386/domestic.html |title=Member associations – UEFA.com&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=2011-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051021181053/http://www.uefa.com/footballEurope/Club=75386/domestic.html |archive-date=2005-10-21 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! |'''Takmičenje'''
! |IG.
! |D
! |N
! |IZ.
! |GD
! |GP
|- style=&quot;background: #E7FAEC;&quot;
|[[Liga prvaka|Liga šampiona]]
||0||0||0||0||0||0
|- style=&quot;background: #E7FAEC;&quot;
|[[Kup pobednika kupova u fudbalu|Kup pobednika kupova]]
||0||0||0||0||0||0
|- style=&quot;background: #E7FAEC;&quot;
|[[UEFA kup]]
||6||3||2||1||9||5
|- style=&quot;background: #E7FAEC;&quot;
|[[Intertoto kup]]
||8||4||4||0||11||5
|- style=&quot;background: #E7FAEC;&quot;
| '''I. Ukupno UEFA takmičenja'''
||'''14'''||'''7'''||'''6'''||'''1'''||'''20'''||'''10'''
|}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Papa Bouba Diop.png|Papa Buba Diop
Datoteka:Van Der Sar Fulham.jpg|Bivše Fulamove zvezde
Datoteka:Al Fayed congratulates Brian McBride.jpg|Al fajed čestita MekBrajdu

Datoteka:Bobby Robson Statue Closeup.jpg|Statua Bobija Robsona
Datoteka:Louis Saha Fulham.jpg|Saha iz perioda kada je nastupao za Fulam
Datoteka:Mark Schwarzer.jpg|Mark Švarcer
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{reflist|1}}

== Vanjske veze ==
{{Drugi projekti
| commons     = Fulham FC

}}
* [http://www.fulhamfc.com/ Zvanični sajt]
* [http://www.fulhamsupporterstrust.com/ Sajt navijača]
* [https://web.archive.org/web/20051021181053/http://www.uefa.com/footballEurope/Club=75386/domestic.html UEFA profil]

{{Timovi FA Premieer lige}}

|}

[[Kategorija:Fudbalski klubovi u Engleskoj]]</text>
      <sha1>hxrvp5sawkz9jl41n16aupgwh1lod3x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>627.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123627</id>
    <revision>
      <id>42695810</id>
      <parentid>42375788</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:24:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <origin>42695810</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2458" sha1="7tz2eymqbfajrog52s6yft6x8i27vmv" xml:space="preserve">{{otheruses-number}}
{{Godina nav|627}}

__NOTOC__
Godina '''627.''' ('''[[rimske brojke|DCXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 627. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
&lt;onlyinclude&gt;
* mart/april - [[Bitka na Hendeku]] u kojoj [[Muhamed]] na čelu [[medina|medinskih]] muslimana uspješno razbija [[meka]]nsku [[opsada|opsadu]].
** Muslimani likvidiraju [[Banu Qurayza]], jevrejsko pleme u Medini koje je bilo u savezu sa mekanskim politeistima.
* [[11. 4.]] &amp;ndash; [[Rimokatolička crkva|Rimski]] [[misionar]] [[Paulinus of York|Paulin]] [[krštenje|krsti]] kralja [[Edwin od Deire|Edwina od Deire]].
** [[Paulin iz Yorka|Paulin]] u Yorku osniva [[St Peter's School (York)|Školu sv. Petra]], jednu od najstarijih koje danas djeluju u Engleskoj.
* proleće? - Dolazi do razlaza između sasanidskog persijskog vladara [[Hozroje II|Hozroja II]] i generala [[Šahrabaraz]]a.
* proleće-leto? - [[Treći perzijsko-turkijski rat]]: pošto je sklopio savez sa Iraklijem, [[Tong Yabghu]], kagan [[Zapadni Gokturci|Zapadnih (Gok) Turaka]] napada [[Kaspijska vrata]] kod [[Derbent]]a.
** Vizantinci i Gokturci zajednički opsedaju 627-28. [[Tbilisi]], koji drži sasanidski saveznik [[Stefan I od Iberije]].
* septembar - Iraklije je od Tbilisija krenuo na iznenadni pohod u središte Sasanidske države.
* [[12. 12.]] &amp;ndash; [[Bizantsko-perzijski rat 602-628]]: [[Bitka kod Ninive (627)|Bitka kod Ninive]] u kojoj [[bizant]]ski car [[Heraklije]] nanosi odlučujući poraz [[Sasanidsko Carstvo|Perzijancima]], vojsci gen. Rahzada - mesec dana kasnije je nadomak [[Ktesifon]]a.

=== Kroz godinu ===
* Džamija Huaisheng u [[Guangzhou]] je navodno napravljena ove godine od strane [[Sa'd ibn Abi Vakas]]a - ali nema dokaza da je on bio u Kini.
&lt;onlyinclude/&gt;

== Rođenja ==
* [[Cui Zhiwen]], kineski kancelar

== Smrti ==
* početak maja &amp;ndash; [[Bonus (patricij)|Bonus]], bizantski patricij i regent
* [[10.11.]] &amp;ndash; [[Justus|Just]], [[nadbiskup Canterburyja]]
* [[Feng Deyi]], kineski kancelar [[dinastija Tang|dinastije Tang]] (r. [[568]])
* [[Luo Yi]], kineski vojskovođa u službi dinastije Tang
* [[Pei Ju]], kineski kancelar
* [[Stefan I od Iberije]]

== Reference ==
{{Reflist}}

{{Commonscat}}

{{DEFAULTSORT:627}}
[[Kategorija:627.| ]]</text>
      <sha1>7tz2eymqbfajrog52s6yft6x8i27vmv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695857</id>
      <parentid>42695810</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:31:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <origin>42695857</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2538" sha1="1v02o6g13k3nhh4bkuadqf3fosx8e65" xml:space="preserve">{{otheruses-number}}
{{Godina nav|627}}

__NOTOC__
Godina '''627.''' ('''[[rimske brojke|DCXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] u [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. Oznaka 627. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je [[kalendarska era]] [[Anno Domini]] u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

== Događaji ==
&lt;onlyinclude&gt;
* mart/april (ili februar/mart?) - [[Bitka na Hendeku]] u kojoj [[Muhamed]] na čelu [[medina|medinskih]] muslimana uspješno razbija opsadu od strane [[meka]]nskih [[Kurejš]]a, Jevreja i beduina.
** Muslimani likvidiraju [[Banu Qurayza]], jevrejsko pleme u Medini koje je bilo u savezu sa mekanskim politeistima.
* [[11. 4.]] &amp;ndash; [[Rimokatolička crkva|Rimski]] [[misionar]] [[Paulinus of York|Paulin]] [[krštenje|krsti]] kralja [[Edwin od Deire|Edwina od Deire]].
** [[Paulin iz Yorka|Paulin]] u Yorku osniva [[St Peter's School (York)|Školu sv. Petra]], jednu od najstarijih koje danas djeluju u Engleskoj.
* proleće? - Dolazi do razlaza između sasanidskog persijskog vladara [[Hozroje II|Hozroja II]] i generala [[Šahrabaraz]]a.
* proleće-leto? - [[Treći perzijsko-turkijski rat]]: pošto je sklopio savez sa Iraklijem, [[Tong Yabghu]], kagan [[Zapadni Gokturci|Zapadnih (Gok) Turaka]] napada [[Kaspijska vrata]] kod [[Derbent]]a.
** Vizantinci i Gokturci zajednički opsedaju 627-28. [[Tbilisi]], koji drži sasanidski saveznik [[Stefan I od Iberije]].
* septembar - Iraklije je od Tbilisija krenuo na iznenadni pohod u središte Sasanidske države.
* [[12. 12.]] &amp;ndash; [[Bizantsko-perzijski rat 602-628]]: [[Bitka kod Ninive (627)|Bitka kod Ninive]] u kojoj [[bizant]]ski car [[Heraklije]] nanosi odlučujući poraz [[Sasanidsko Carstvo|Perzijancima]], vojsci gen. Rahzada - mesec dana kasnije je opljačkana šahova rezidencija u [[Dastagird]]u.

=== Kroz godinu ===
* Džamija Huaisheng u [[Guangzhou]] je navodno napravljena ove godine od strane [[Sa'd ibn Abi Vakas]]a - ali nema dokaza da je on bio u Kini.
&lt;onlyinclude/&gt;

== Rođenja ==
* [[Cui Zhiwen]], kineski kancelar

== Smrti ==
* početak maja &amp;ndash; [[Bonus (patricij)|Bonus]], bizantski patricij i regent
* [[10. 11.]] &amp;ndash; [[Justus|Just]], [[nadbiskup Canterburyja]]
* [[Feng Deyi]], kineski kancelar [[dinastija Tang|dinastije Tang]] (r. [[568]])
* [[Luo Yi]], kineski vojskovođa u službi dinastije Tang
* [[Pei Ju]], kineski kancelar
* [[Stefan I od Iberije]]

== Reference ==
{{Reflist}}

{{Commonscat}}

{{DEFAULTSORT:627}}
[[Kategorija:627.| ]]</text>
      <sha1>1v02o6g13k3nhh4bkuadqf3fosx8e65</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fantastic Mr. Fox (film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123994</id>
    <revision>
      <id>42695901</id>
      <parentid>42451343</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:36:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695901</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16822" sha1="558zugv0tu6uin0832irn4687urbnoq" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film
| naslov filma     = Fantastični gospodin Lisac
| naslov = Fantastic Mr. Fox
| slika            = Fantastic mr fox.jpg
| opis       = Plakat filma
| širina_slike   = 180px
| režija           = [[Wes Anderson]]
| producent      = Wes Anderson&lt;br /&gt;[[Scott Rudin]]&lt;br /&gt;[[Allison Abbate]]&lt;br /&gt;[[Steven M. Rales]]
| scenarij         = Wes Anderson&lt;br /&gt;[[Noah Baumbach]] (scenarij) &lt;br /&gt;[[Roald Dahl]] (knjiga)
| narator = 
| uloge     = [[George Clooney]]&lt;br /&gt;[[Meryl Streep]]&lt;br /&gt;[[Jason Schwartzman]] &lt;br /&gt;[[Michael Gambon]]&lt;br /&gt;[[Eric Chase Anderson]]&lt;br /&gt;[[Bill Murray]]
| glazba           = [[Alexandre Desplat]]
| fotografija        = Tristan Oliver
| montaža          = Andrew Weisblum
| distributer      = [[20th Century Fox Animation]]&lt;br /&gt;Indian Paintbrush&lt;br /&gt;[[Regency Enterprises]]&lt;br /&gt;American Empirical Pictures
| premijera           = [[2009]].
| trajanje         = 87 min.
| država           = {{flag|Sjedinjene Države}}&lt;br /&gt;{{flagcountry|GBR}}
| jezik            = [[engleski jezik|engleski]]
| budžet           = $40,000,000
| žanr             = 
| prethodi        = 
| slijedi         = 
| web stranica     = http://www.fantasticmrfoxmovie.com/
| imdb_id          = 0432283
}}
'''''Fantastični gospodin Lisac''''' (eng. '''''Fantastic Mr. Fox''''') [[sjedinjene Američke Države|američka]] je [[stop-motion]] [[animacija|animirana]] [[fantastika|fantastična]] [[komedija]] iz [[2009]]. koju je režirao [[Wes Anderson]] prema istoimenoj dječjoj knjizi autora [[Roald Dahl|Roalda Dahla]]. To je Andersonov šesti dugometražni i prvi animirani film u karijeri. Radnja se odvija oko [[lisica|lisice]] (glas [[George Clooney]]) koja se obvezala na miran obiteljski život ali još uvijek planira obaviti jedan posljednji pothvat krađe [[domaća kokoš|kokoši]] iz tri ljudskih farmi u okolici.

Produkcija filma započeta je još [[2007]]., da bi tek dvije godine kasnije gotov film bio pušten u distribuciju. „Fantastični gospodin Lisac“ je dobio pozitivne recenzije kritičara te je ostvario solidni rezultat na kino blagajnama.
== Radnja ==

Gospodin Lisac i njegova družica Felicity se nađu na brijegu i krenu u krađu kokoši i prepelica sa neke ljudske farme. Kada upadnu u klopku, ona otkriva da je trudna te ga natjera da obeća da će prekinuti sa tim opasnim poslom ako ikako prežive. Dvije godine kasnije (12 lisičjih godina kasnije) Lisac, Felicity i njihovo dijete žive miran obiteljski život u jednoj jami. Iako sada radi kao kolumnist u novinama, Lisca to uopće ne zanima: još uvijek ga privlači uzbudljiv život krađe kokoši sa farmi. Stoga kupi novu kuću unutar drveta koje se nalazi povoljno blizu tri farme, iako ga njegov odvjetnik [[Jazavci|jazavac]] odgovara od toga. Uz pomoć prijatelja Kyliea, uspješno provale u sve tri farme i ukradu perad, što izazove bijes vlasnika, pogotovo od ljutitog Beana koji odluči uhvatiti Lisca. Istodobno, Felicityn nećak Kristofferson se pojavi kako bi živio kod njih neko vrijeme pošto je njegov otac bolestan, te ispostavi jako popularnim u školi što čini Asha ljubomornim jer mu se čini da ga svi uvažavaju u puno većoj mjeri nego njega.

Bean i farmeri pronalaze Lisca, upucaju mu njegov rep te započinju opsadu njegove kuće sa bagerima i buldožerima. Lisac i ukućani se uspiju jedva spasiti zahvaljujući kopanju [[tunel]]a duboko pod zemljom. Ispod zemlje nailaze na jazavca, [[krtice]] i druge životinje čije su nastambe također uništene u akciji, no uspijevaju iskopati tunel do farme i nasladiti se hranom vlasnika. Ljudi potom poplave tunele jabukovačom, tako da životinje moraju ostati u kanalizaciji. Kada Kristofferson biva zarobljen, Lisac pokrene akciju spašavanja: bacivši zapaljene [[šišarka|šišarke]] na grad, skrene pozornost Beana i njegovih lovaca te zajedno sa Ashom i Kyliem spasi Kristoffersona iz Beanove kuće. Samog Beana napadne njegov vlasititi bijesni pas. Iako su sada u kanalizaciji, životnije imaju razloga za veselje zbog pronalska puta na površinu, i to točno u trgovinu sa hranom pod vlasništvom farmera.
== Filmska ekipa ==
* [[George Clooney]] – Gospodin Lisac&lt;ref name=enlist/&gt;
* [[Meryl Streep]] – Felicity Lisac&lt;ref&gt;{{cite news | url = http://www.variety.com/article/VR1117990178.html?categoryid=13&amp;cs=1 | author = Michael Fleming | title = Streep in deep with Meyers | work = [[Variety (magazine)|Variety]] | date = 6. 08. 2008. | accessdate = 8. 08. 2008. | archive-url = https://web.archive.org/web/20090903221648/http://www.variety.com/article/VR1117990178.html?categoryid=13&amp;cs=1 | archive-date = 2009-09-03 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news-briefs.ew.com/2009/05/meryl-streep-vo.html |title=Meryl Streep voicing a role in Wes Anderson's 'Fantastic Mr. Fox' |work=Entertainment Weekly |date=6. 05. 2009. |accessdate=6. 05. 2009. |archive-date=2009-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090515012946/http://news-briefs.ew.com/2009/05/meryl-streep-vo.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.joblo.com/excl-1st-mr-fox-pic |title=EXCL: 1st Mr. Fox pic! |work=[[JoBlo.com]] |date = 10. 07. 2009. |accessdate = 11. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt;
* [[Jason Schwartzman]]&lt;ref name = enlist/&gt; - Ash Lisac
* [[Eric Chase Anderson]] - Kristofferson Silverfox
* [[Michael Gambon]] - Franklin Bean
* [[Bill Murray]] - Clive Jazavac&lt;ref&gt;{{cite news|author=Max Evry|title=Talking to City of Ember Mayor Bill Murray|work=ComingSoon.net|date=9. 10. 2008.|url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=49375|accessdate=9. 10. 2008.|archive-date=2014-11-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20141105004857/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=49375|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
* [[Wallace Wolodarsky]] - Kylie Sven Opossum
* [[Willem Dafoe]] - Štakor
* [[Owen Wilson]] - Trener Skip
* Robin Hurlstone - Walter Boggis
* Hugo Guinness - Nathan Bunce
* [[Helen McCrory]] - Gđa. Bean
* [[Jarvis Cocker]] - Petey
== Nagrade ==
* Nominacija za [[Zlatni globus|Zlatni Globus]] ([[Zlatni globus za najbolji animirani film|najbolji animirani film]]).
* 2 nominacije za [[Oscar]]a ([[Oscar za najbolji animirani film|najbolji animirani film]], [[Oscar za najbolju originalnu glazbu|originalna glazba]]).
* 2 nominacija za [[BAFTA]]-u (najbolji animirani film, glazba).
* 2 osvojene Nagrade Udruge filmskih kritičara New Yorka (najbolji animirani film, najbolji glavni glumac George Clooney).
== Produkcija ==
[[Joe Roth]] i [[Revolution Studios]] kupili su prava za filmsku adaptaciju knjige ''Fantastični gospodin Lisac'' [[2004]]. [[Wes Anderson]] je uskočio u projekt kao redatelj zajedno sa kolegom [[Henry Selick|Henryjem Selickom]], koji je radio s njim na filmu „[[Panika pod morem]]“ pod funkcijom redatelja animacije. Anderson je izjavio da je prihvatio ponudu za film jer je autor [[Roald Dahl]] jedan od njegovih junaka.&lt;ref name=greatmissenden&gt;{{cite news | title = The Darjeeling Limited: Who needs a film set in LA when you have a speeding train in India? | work = [[The Daily Telegraph|The Telegraph]] | date = November 17, 2007 | url = http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=/arts/2007/11/17/bfwes.xml | accessdate = November 22, 2007 | archivedate = 2008-04-20 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080420175709/http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=%2Farts%2F2007%2F11%2F17%2Fbfwes.xml | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Prilikom adaptacije knjige, priča romana pokriva otprilike drugi čin filma. Anderson je dodao nove scene koje bi poslužile za početak i kraj filma.&lt;ref&gt;{{cite news | title = Selick Crazy For Fox | work = [[Sci Fi Wire]] | date = 15. 12. 2004. | url = http://www.scifi.com/scifiwire/art-main.html?2004-12%2F15%2F13.00.film | accessdate = November 22, 2007 | archive-date = 2007-10-13 | archive-url = https://web.archive.org/web/20071013132757/http://www.scifi.com/scifiwire/art-main.html?2004-12%2F15%2F13.00.film | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Selick je napustio projekt kako bi radio na animiranom filmu ''[[Coraline (2009)|Coraline]]'' na početku 2006.&lt;ref&gt;{{cite news|url = http://www.aintitcool.com/display.cgi?id=22929|title = Selick no longer at work on The Fantastic Mr. Fox|work = [[Ain't It Cool News]]|date =  15. 02. 2006.|accessdate =  11. 07. 2006.}}&lt;/ref&gt; Mark Gustafson ga je zamijenio.&lt;ref name=darjeeling/&gt; Ironično, studio [[20th Century Fox]] (doslovni prijevod „Lisica 20. stoljeća“) postao je novi dom „Fantastičnog gospodina Lisca“ od jeseni 2006. nakon što je zatvoren studio Revolution.&lt;ref name=catch&gt;{{cite news | author = Michael Fleming | title = Fox catches Dahl's Fox | work = [[Variety (magazine)|Variety]] | date = October 25, 2006 | url = http://www.variety.com/article/VR1117952669.html?categoryid=1050&amp;cs=1&amp;query=Fantastic+Mr+Fox | accessdate = 25. 02. 2007. | archive-url = https://web.archive.org/web/20071013151202/http://www.variety.com/article/VR1117952669.html?categoryid=1050&amp;cs=1&amp;query=Fantastic+Mr+Fox | archive-date = 2007-10-13 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt;

U rujnu 2007., Anderson je objavio da će započeti snimanje glasova za film.&lt;ref name=enlist&gt;{{cite news | author = Josh Horowitz | title = Wes Anderson Enlists Bill Murray For 'The Fantastic Mr. Fox' | work = [[MTV]] Movies Blog | date = September 26, 2007 | url = http://moviesblog.mtv.com/2007/09/26/wes-anderson-enlists-bill-murray-for-the-fantastic-mr-fox | accessdate = 26. 09. 2007. | archive-date = 2007-10-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20071012044310/http://moviesblog.mtv.com/2007/09/26/wes-anderson-enlists-bill-murray-for-the-fantastic-mr-fox }}&lt;/ref&gt; Zanimljivo, redatelj je odlučio snimiti glasove izvan studija: &quot;Otišli smo u šumu, [..] otišli smo u podrum, [i] otišli u staju. Otišli smo ispod zemlje radi nekih scena. Bila je odlična spontanost tijekom snimanja zbog toga.&quot;&lt;ref name=darjeeling&gt;{{cite news | author = Joe Utichi | title = Interview: Wes Anderson talks Darjeeling Limited and Mr. Fox | work = [[Rotten Tomatoes]] | date = November 22, 2007 | url = http://www.rottentomatoes.com/m/darjeeling_limited/news/1691098/ | accessdate = November 22, 2007 | archivedate = 2007-11-23 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20071123183658/http://www.rottentomatoes.com/m/darjeeling_limited/news/1691098/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; [[Great Missenden]], gdje je živio Roald Dahl, utjecao je značajno na izgled i dizajn filma.&lt;ref name=greatmissenden/&gt; Likovi su pokrenuti putem „stop motion“ animacije koja je obavljena u Londonu,&lt;ref name=&quot;darjeeling&quot; /&gt; na pozornici C kod 3 Mills Studija&lt;ref&gt;{{cite news | title = Who Are the Animators on Fantastic Mr. Fox? | work = Lineboil | date = January 12, 2010 | url = http://lineboil.com/2010/01/who-animated-fantastic-mr-fox/ | accessdate = 17. 01. 2010. | archive-date = 2010-01-28 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100128111245/http://lineboil.com/2010/01/who-animated-fantastic-mr-fox/ }}&lt;/ref&gt;, gdje je Anderson davao upute ekipi, od kojih su mnogi radili na filmu [[Tim Burton|Tima Burtona]] ''[[Corpse Bride|Mrtva nevjesta]]''.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=51902|title=Henry Selick on Making Coraline|author=Edward Douglas|work=ComingSoon.net|date=2. 02. 2009.|accessdate=2. 02. 2009.|archive-date=2012-02-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20120212181905/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=51902|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Selick, koji je ostao u kontaktu s Andersonom, je rekao da je redatelj znao odglumiti scene dok je bio u Parizu te ih poslati animatorima uz pomoć [[iPhone]]a.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Steve Prokopy|title=Capone Talks with CORALINE Director and Wizard Master Henry Selick!!!|work=[[Ain't It Cool News]]|date = 2. 02. 2009.|url=http://www.aintitcool.com/node/39977|accessdate = 2. 02. 2009.}}&lt;/ref&gt;
== Soundtrack ==
# The Ballad of Davy Crockett - The Wellingtons
# Mr. Fox in the Fields - [[Alexandre Desplat]]
# Heroes and Villains - [[The Beach Boys]]
# Fooba Wooba John - [[Burl Ives]]
# Boggis, Bunce, and Bean - Alexandre Desplat
# Jimmy Squirrel and Co.- Alexandre Desplat
# Love - ''[[Robin Hood (1973)|Robin Hood]]''
# Buckeye Jim - Burl Ives
# Une Petite Île – [[Georges Delerue]]
# Street Fighting Man - [[The Rolling Stones]]
# Night and Day - [[Art Tatum]]
# Le Grand Choral - Georges Delerue
# Ol' Man River - [[The Beach Boys]]
# Let Her Dance - [[The Bobby Fuller Four]]

== Kritike ==
Film je dobio uglavnom pozitivne kritike. Louise Keller je zapisala: &quot;''Ukratko, film je fantastičan. Sa 87 ugodnih, subverzivnih i urnebesnih minuta, tu je toliko puno obilježja u ovoj lutkarskoj fantaziji da će srca djece i odraslih uzletjeti do nebesa''.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.urbancinefile.com.au/home/view.asp?a=16498&amp;s=Reviews |title=Urban Cinefile FANTASTIC MR. FOX |accessdate=14. 04. 2010. |work= |archivedate=2010-04-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100420101600/http://www.urbancinefile.com.au/home/view.asp?a=16498&amp;s=Reviews |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Karina Montgomery je također hvalila film: &quot;''Ovaj film ublažuje Andersonovu sklonost prema šašavosti te ga prisiljava da ostane usredotočen na priču...Njegov čudački smisao za humor nekako puno bolje funkcionira u crtiću''&quot;
&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.cinerina.com/reviews/the-fantastic-mr-fox/ |title=The Fantastic Mr. Fox |accessdate=14. 04. 2010. |work= |archivedate=2010-04-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100418151830/http://www.cinerina.com/reviews/the-fantastic-mr-fox/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; dok je Kevin McCarthy jednostavno priznao: &quot;''Iako ovo nije film za svakoga, ja sam uživao u svakom njegovom kadru...Ovo je iskreno moj najdraži animirani film 2009.''&quot;
&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bdkreviews.com/review.php?movie=fantasticmrfox |title=Big Daddy Kev's Movie Reviews: Fantastic Mr. Fox |accessdate = 14. 04. 2010. |work=}}&lt;/ref&gt;

Nell Minow je zapisala: &quot;''Andersonov najživahniji i najdopadjiviji film...Svaki kadar je ispunjen preciznim i zamršenim detaljem''&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/1197696-fantastic_mr_fox/?page=3&amp;critic=approved&amp;sortby=date&amp;name_order=asc&amp;view=#contentReviews |title=Fantastic Mr. Fox Review - Nell Minow |accessdate = 14. 04. 2010. |work=}}&lt;/ref&gt; a Josh Larsen: &quot;''Kritičari Wesa Andersona su pohvalili &quot;Fantastičnog gospodina Lisca&quot; u obliku sumnjivog komplimenta, sugerirajući da je ovaj minuciozno detaljan primjer 'stop-motion' animacije (jedino) ispravno mjesto natjecanja za njegov specifičan, osebujan dodir...Ovo je trijumf na dvije fronte, animirano remek-djelo jednog od najboljih američkih filmaša''.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.larsenonfilm.com/index.php?Page=SoloReview&amp;ReviewID=1831 |title=Larsen on Film: Fantastic Mr. Fox |accessdate = 14. 04. 2010. |work=}}&lt;/ref&gt; [[Roger Ebert]] je filmu dao 3.5 od 4 zvijezde:&quot;''Neki umjetnici imaju način na koji uspiju prikovati vašu viziju izvjesnošću onoga što čine. To nema nikakve veze sa temom ili stilom. Neobjašnjivo je. [[Andy Warhol]] i Grandma Moses, primjerice. Ili Bergmanova oskudnost ili Fellinijev cirkus. Wes Anderson je također takav. Nema ničega dosljednog u njegovom najnovijem radu izuzev sposobnosti da me izbezumi. Što osim toga imaju njegovi filmovi &quot;Darjeeling d.o.o&quot; i &quot;Panika pod morem&quot; zajedničkoga?''&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20091124/REVIEWS/911249995/1023 |title=Chicago Sun-Times: Fantastic Mr. Fox |author=Roger Ebert |date=24. 11. 2009. |accessdate=14. 04. 2010. |work= |archivedate=2012-01-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120122070056/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20091124%2FREVIEWS%2F911249995%2F1023 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske veze ==
* [http://www.fantasticmrfoxmovie.com/ Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717230334/http://www.fantasticmrfoxmovie.com/ |date=2011-07-17 }}
* {{imdb naslov|id=0432283|naslov=Fantastični gospodin Lisac}}
* {{rotten-tomatoes|id=1197696-fantastic_mr_fox|title= Fantastični gospodin Lisac }}
* [http://www.flicksandbits.com/?p=42 George Clooney, Bill Murray i Wes Anderson daju intervju povodom filma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111009163030/http://www.flicksandbits.com/?p=42 |date=2011-10-09 }}
* [http://www.filmski.net/filmovi/5073/fantasticni_gospodin_lisac Fantastični gospodin Lisac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100417083702/http://www.filmski.net/filmovi/5073/fantasticni_gospodin_lisac |date=2010-04-17 }} na Filmski.net

{{Wes Anderson}}
{{Noah Baumbach}}
{{Roald Dahl}}
{{Satellite za animirani film}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi 2009.]]
[[Kategorija:Animirani filmovi]]
[[Kategorija:Pustolovni filmovi]]</text>
      <sha1>558zugv0tu6uin0832irn4687urbnoq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fobos (mjesec)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>126712</id>
    <revision>
      <id>42695949</id>
      <parentid>42675915</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:38:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40377" sha1="axshwmzo8uh67s8qax6k0n1c529geiz" xml:space="preserve">{{Infokutija nebesko tijelo
| ime                         = Fobos
| slika                       = [[Datoteka:Phobos colour 2008.jpg|240px]]
| boja                        = #dddddd
&lt;!-- ** Otkriće ** --&gt;
| Otkrio                      =
| Datum otkrića               =
&lt;!-- ** Oznake ** --&gt;
| mp_naziv                    = 
| drugi_nazivi                =
| mp_kategorija               = 
| pridjevi                    = 
&lt;!-- ** Osobine putanje ** --&gt;
| Afel                        =
| Perihel                     =
| Periapsis                   = 9 235.6 km
| Apoapsis                    = 9 518.8 km
| Srednji poluprečnik putanje = 9 377.2 km &lt;ref&gt;{{Cite web |title=NASA Celestia |url=http://exp.arc.nasa.gov/downloads/celestia/data/solarsys.ssc |access-date=2011-09-22 |archivedate=2005-03-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050309115746/http://exp.arc.nasa.gov/downloads/celestia/data/solarsys.ssc |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
| Ekscentricitet putanje      = 0.0151
| Orbitalni period            = 0.31891023 [[dan|d]]&lt;br /&gt; (7 h 39.2 min)
| Sinodni period              = 
| Prosječna orbitalna brzina  = 2.138 km/s (1.328 m/s)
| Srednja anomalija           =
| Inklinacija                 = 1.093° (prema Marsovom ekvatoru)&lt;br /&gt; 0.046° (prema lokalnoj [[Pierre-Simon Laplace|Laplaceovoj]] ravni)&lt;br /&gt; 26.04° (prema ekliptici)
| Ugaona udaljenost           =
| Dužina ulaznog čvora        =
| Dužina periapsisa           =
| Vrijeme periapsisa          =
| Argument perihela           = 
| Poluamplituda               = 
| Prirodni satelit            = [[Mars]]
| Broj satelita               =
&lt;!-- ** Fizikalne osobine ** --&gt;
| Dimenzije                   = 26.8 × 22.4 × 18.4 km &lt;ref name=NASA&gt;{{Cite web|date=30. 09. 2003.|title=Mars: Moons: Phobos|publisher=NASA Solar System Exploration|url=http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Mar_Phobos|accessdate=18. 08. 2008.|archivedate=2014-06-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140624191709/https://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Mar_Phobos|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
| Poluprečnik                 = 11.1 km &lt;ref name=jplssd&gt;{{Cite web|url=http://ssd.jpl.nasa.gov/?sat_phys_par|publisher=JPL (Solar System Dynamics)|title=Planetary Satellite Physical Parameters|date = 13. 07. 2006.|accessdate = 29. 01. 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt; (0.0021 planete Zemlje)
| Ekvatorijalni poluprečnik   = 
| Polarni poluprečnik         = 
| Elipticitet                 = 
| Obim                        = 
| Površina                    = 6.100 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; 
| Zapremina                   = 5.680 km&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; &lt;ref name=dlr2008&gt;{{Cite web|url=http://www.dlr.de/mars/en/desktopdefault.aspx/tabid-207/422_read-13776/|publisher=German Aerospace Center|title=Mars Express closes in on the origin of Mars' larger moon|date=16. 10. 2008.|accessdate=16. 10. 2008.|archive-date=2011-06-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20110604233019/http://www.dlr.de/mars/en/desktopdefault.aspx/tabid-207/422_read-13776/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt; 
| Masa                        = 1.072×1016 kg &lt;ref name=estimate&gt;use a spherical radius of 11.1 km; volume of a sphere * density of 1.877 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; yields a mass (m=d*v) of 1.07{{e|16}} kg and an escape velocity (sqrt((2*g*m)/r)) of 11.3 [[Metre per second|m/s]] (40 [[kilometar na sat|km/h]])&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
| Prosječna gustoća           = 1.876 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;
| Gravitacija na površini     = 0.0084–0.0019 m/s&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| Brzina oslobađanja          = 11.3 m/s (40 km/h)
| Period rotacije             = Sinhronizirana rotacija
| Siderički period rotacije   = 
| Brzina rotacije             = 11 km/h
| Osni nagib                  = 0°
| Rektascenzija sjevernog pola=
| Ekliptična geografska širina=
| Ekliptična geografska dužina=
| Deklinacija                 =
| Albedo                      = 0.071 &lt;ref name=jplssd/&gt;
| Temp na površini            = ~233 K
| Prividna magnituda          = 11.3 &lt;ref name=magnitude&gt;{{Cite web|title=Classic Satellites of the Solar System|url=http://www.oarval.org/ClasSaten.htm|publisher=Observatorio ARVAL|accessdate=28. 09. 2007.|archive-date=2013-10-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20131022050609/http://oarval.org/ClasSaten.htm}}&lt;/ref&gt;
| Apsolutna magnituda         =
| Ugaoni prečnik              = 
&lt;!-- ** Osobine atmosfere ** --&gt;
| Pritisak                    = 
| Skalarna visina             = 
| Atmosferski sastav          = 
}}

'''Fobos''' (''/ˈfoʊbəs/ FOH-bəs; [[Grčki jezik|grčki]]: Φόβος'') veći je i bliži od dva [[Mars]]ova mjeseca. Drugi je [[Deimos (mjesec)|Deimos]]. Oba mjeseca otkrivena su [[1877]]. godine. S prosječnim poluprečnikom od 11.1&amp;nbsp;km Fobos je 7.24 puta masivniji u odnosu na Deimos. Ime je dobio po bogu iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]], [[Fobos (mitologija)|Fobosu]] (što znači &quot;[[strah]]&quot;), [[Ares]]ovom ([[Mars (mitologija)|Marsovom]]) sinu.

Malen i nepravilnog oblika, Fobos se nalazi na orbiti od oko 9.377&amp;nbsp;km od centra Marsa, što je bliže matičnoj [[planeta|planeti]] nego kod bilo kojeg drugog mjeseca. Ovaj je satelit jedno od najmanje reflektirajućih tijela u [[Solarni sistem|Solarnom sistemu]], a na njegovoj se površini nalazi veliki udarni [[krater Stickney]]. Orbita mu je toliko blizu Marsa da se Fobos okreće oko planete brže nego što Mars rotira. Posmatrajući s Marsa, izgledalo bi da izlazi na zapadu, kreće se brzo preko neba (oko 4 h i 15 min, ili manje), te zalazi na istoku. Zbog kratkog orbitalnog perioda i plimnih djelovanja ovaj će satelit u budućnosti pasti na Mars ili se raspasti u planetarni prsten.

== Otkriće ==
Fobos je otkrio [[Astronomija|astronom]] [[Asaph Hall]] [[18. 8.|18. augusta]] 1877, posmatrajući iz Mornaričke opservatorije [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a u [[Washington D.C.|Vašingtonu]].&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=http://adsabs.harvard.edu//full/seri/Obs../0001//0000181.000.html|title=Notes: The Satellites of Mars|journal=The Observatory|volume=1|issue=6|date = 1877-09-20 |pages=181–185|accessdate = 2009-02-04 |bibcode = 1877Obs.....1..181. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|url=http://adsabs.harvard.edu//full/seri/AN.../0091//0000013.000.html|title=Observations of the Satellites of Mars|last=Hall|first=A.|publisher=Astronomische Nachrichten|volume=91 |issue=2161|pages=11/12–13/14 |date = 1877-10-17|accessdate = 2009-02-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Morley1989&quot;&gt;{{Cite journal|last=Morley|first=T. A.|url=http://adsabs.harvard.edu//full/seri/A+AS./0077//0000220.000.html|title=A Catalogue of Ground-Based Astrometric Observations of the Martian Satellites, 1877-1982|journal=Astronomy and Astrophysics Supplement Series (ISSN 0365-0138)|volume=77|issue=2|date=February 1989 |pages=209–226}} (Table II, p. 220: first observation of Phobos on August 18, 1877.38498)&lt;/ref&gt; Hall je otkrio i Deimos, Marsov drugi mjesec. Nazive je predložio Henry Madan ([[1838]]–[[1901]]), [[doktor]] nauka na [[Eton College|Etonu]], zasnivajući svoj prijedlog na 15. pjevanju [[Ilijada|Ilijade]], u kojem Ares poziva Užasa (Deimos) i Straha (Phobos).&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Madan|first=H. G.|url=http://books.google.com/?id=fC4CAAAAYAAJ&amp;pg=RA4-PA475&amp;lpg=RA4-PA475|journal=Nature|volume=16|issue=414|title=Letters to the Editor: The Satellites of Mars|date = 1877-10-04|pages=475|doi=10.1038/016475b0|publisher=Macmillan Journals ltd.|bibcode = 1877Natur..16R.475M }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Hall|first=A.|url=http://adsabs.harvard.edu//full/seri/AN.../0092//0000031.000.html|journal=Astronomische Nachrichten|volume=92|issue=2187|title=Names of the Satellites of Mars|date = 1878-03-14|pages=47–48|doi=10.1002/asna.18780920304|bibcode=1878AN.....92...47H}}&lt;/ref&gt;

== Fizikalne karakteristike ==
[[Datoteka:Phobos-viking1.jpg|thumb|left|215px|Mozaik tri različite slike snimljene s ''Vikinga 1'' [[19. oktobar|19. oktobra]] [[1978]]. godine. Veliki krater (većim dijelom u sjeni) na gornjoj lijevoj strani jeste Stickney.]]
Ovaj je satelit jedno od najmanje reflektirajućih tijela u Solarnom sistemu. Spektroskopski se čini sličnim [[asteroid]]ima D-tipa&lt;ref name=&quot;c-type&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.physorg.com/news115483748.html|title=New Views of Martian Moons}}&lt;/ref&gt; i očigledno je sačinjen od materijala sličnog [[ugljični hondrit|ugljičnom hondritu]].&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Physics and Chemistry of the Solar System|url=https://archive.org/details/physicschemistry0000lewi_h2v8|last=Lewis|first=J. S.|authorlink=John S. Lewis|pages=[https://archive.org/details/physicschemistry0000lewi_h2v8/page/425 425]|publisher=Elsevier Academic Press|year=2004|isbn=0-12-446744-X}}&lt;/ref&gt; Gustoća mu je premala da bi bio od čvrste stijene, a poznato je i da je značajno porozan.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Porosity of Small Bodies and a Reassesment of Ida's Density|url=http://www.aas.org/publications/baas/v31n4/dps99/65.htm|quote=When the error bars are taken into account, only one of these, Phobos, has a porosity below 0.2...|access-date=2011-09-22|archive-date=2007-09-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20070926224539/http://www.aas.org/publications/baas/v31n4/dps99/65.htm|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Close Inspection for Phobos|url=http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=31031|quote=It is light, with a density less than twice that of water, and orbits just 5989&amp;nbsp;{{translit|km}} above the Martian surface.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Busch|first=M. W.|coauthors=''et al.''|year=2007|title=Arecibo Radar Observations of Phobos and Deimos|journal=Icarus|volume=186|issue=2|pages=581–584|doi=10.1016/j.icarus.2006.11.003|bibcode=2007Icar..186..581B}}&lt;/ref&gt; Ova saznanja sugerišu da bi Fobos mogao imati znatne rezerve [[led]]a. Spektralna posmatranja ukazuju da površinskom sloju [[regolit]]a nedostaje hidratacija&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Murchie|first=S. L.|coauthors= Erard, S., Langevin, Y., Britt, D. T., Bibring, J. P., and Mustard, J. F.|title=Disk-resolved Spectral Reflectance Properties of Phobos from 0.3-3.2 microns: Preliminary Integrated Results from PhobosH 2 |journal=Abstracts of the Lunar and Planetary Science Conference| volume=22|page=943|year=1991}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Rivkin|first=A. S.|coauthors=''et al.''|date=March 2002 |title=Near-Infrared Spectrophotometry of Phobos and Deimos|journal=Icarus|volume=156|issue=1|pages=64|bibcode=2002Icar..156...64R|doi=10.1006/icar.2001.6767}}&lt;/ref&gt;, ali se ne isključuje postojanje leda ispod regolita.&lt;ref&gt;Fanale, Fraser P., &quot;Water regime of Phobos&quot; ([[1991]])&lt;/ref&gt;

Još je davno predviđeno postojanje prstenova od fine prašine kao proizvoda Fobosa i Deimosa, međutim, posmatranja još nisu uspjela dokazati i njihovo postojanje.&lt;ref&gt;{{Cite journal|doi=10.1016/j.pss.2006.05.009|last=Showalter|first= M. R.|coauthors=Hamilton, D. P. and Nicholson, P. D.|title=A Deep Search for Martian Dust Rings and Inner Moons Using the Hubble Space Telescope|journal=Planetary and Space Science|volume=54|year=2006|issue=9-10|pages=844–854|url=http://www.astro.umd.edu/~hamilton/research/reprints/ShoHamNic06.pdf|format=PDF|bibcode=2006P&amp;SS...54..844S}}&lt;/ref&gt; Skorašnje slike ''[[Mars Global Surveyor]]a'' ukazuju na to da je Fobos pokriven slojem sitnozrnog [[regolit]]a, u debljini od najmanje 100 m; nagađa se da je navedeni sloj nastao udarcem drugih tijela u Fobos, ali nije jasno kako je materijal ostao zadržan na tijelu koje gotovo da nema [[Gravitacija|gravitacije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Britt|first=Robert Roy|title=Forgotten Moons: Phobos and Deimos Eat Mars' Dust|url=http://www.space.com/scienceastronomy/forgotten_moons_010313-3.html|publisher=space.com|date=13. 03. 2001.|accessdate=12. 05. 2010.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20010619042654/http://www.space.com/scienceastronomy/forgotten_moons_010313-3.html|archivedate=2001-06-19|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

Fobos je veoma nepravilan, sa dimenzijama 27 × 22 × 18&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;NASA&quot;/&gt; Zbog njegovog oblika gravitacija na njegovoj površini varira i do 210% razlike; plimne sile koje uzrokuje Mars dupliraju ove razlike (do oko 450%) zbog toga što uzrokuju više od polovine ukupne gravitacije satelita.

Satelit je izrovan kraterima.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Phobos|url=http://www.bbc.co.uk/science/space/solarsystem/mars/phobos.shtml|access-date=2011-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20090422160500/http://www.bbc.co.uk/science/space/solarsystem/mars/phobos.shtml|archive-date=2009-04-22|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Najznačajnija površinska struktura jeste krater Stickney, imenovan po supruzi Asapha Halla, Angelini Stickney Hall. Kao i kod [[Krater Herschel|kratera Herschel]] na [[Mimas]]u, udarac koji je stvorio Stickney gotovo je prepolovio Fobos.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Stickney Crater-Phobos|url=http://www.solarviews.com/cap/mars/phobos2.htm|quote=One of the most striking features of Phobos, aside from its irregular shape, is its giant crater Stickney. Because Phobos is only {{Convert|28|by|20|km}}, the moon must have been nearly shattered from the force of the impact that caused the giant crater. Grooves that extend across the surface from Stickney appear to be surface fractures caused by the impact.}}&lt;/ref&gt; Mnogi kanali i tragovi prekrivaju čudno oblikovanu površinu. Kanali su obično duboki do 30 m, široki 100 do 200 m, te dugi do 20&amp;nbsp;km. Pretpostavlja se da su nastali kad i krater Stickney. Analiza rezultata letjelice ''[[Mars Express]]'', međutim, otkriva da ovi žljebovi nisu radijalni u odnosu na Stickney, već su usmjereni na VODEĆI VRH Fobosa (tačka koja nije daleko od Stickneya). Pretpostavke nekih istraživača ukazuju da su ovi kanali mogli biti stvoreni materijalima izbačenim s Marsove površine udarima meteorita koji su pogađali Fobos. Kanali su tada oblikovani kao lanci kratera koji su isčezavali kako se oblikovao najviši vrh Fobosa. Bili su grupisani u 12 ili više starosnih kategorija, ukazujući na najmanje 12 udara nebeskih tijela na površinu Marsa.

Za jedinstveni meteorit Kaidun smatra se da je bio dio Fobosa, ali je ovo teško potvrditi s obzirom na to da je poznato malo detalja o sastavu mjeseca.&lt;ref&gt;{{Cite journal| last=Ivanov| first=Andrei V.| bibcode=2004SoSyR..38...97I| title=Is the Kaidun Meteorite a Sample from Phobos?|date=March 2004 | journal=Solar System Research| volume=38| issue=2| pages=97–107| doi=10.1023/B:SOLS.0000022821.22821.84}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Ivanov | first=Andrei | coauthors=Michael Zolensky | title=The Kaidun Meteorite: Where Did It Come From?|url=http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2003/pdf/1236.pdf|journal=Lunar and Planetary Science | year=2003 |volume=34 | quote=The currently available data on the lithologic composition of the Kaidun meteorite– primarily the composition of the main portion of the meteorite, corresponding to CR2 carbonaceous chondrites and the presence of clasts of deeply differentiated rock&amp;nbsp;– provide weighty support for considering the meteorite’s parent body to be a carbonaceous chondrite satellite of a large differentiated planet. The only possible candidates in the modern solar system are Phobos and Deimos, the moons of Mars.|format=[[Portable Document Format|PDF]]}}&lt;/ref&gt;

=== Imenovane geološke strukture ===
[[Datoteka:Stickney mro.jpg|thumb|right|190px|Slika u lažnim bojama kratera Stickney, snimljeno s ''Mars Reconnaissance Orbitera''.]]
[[Datoteka:PhobosMROnames.jpg|thumb|right|190px|Neki od imenovanih kratera na Fobosu: C = Clustril; D = Drunlo; F = Flimnap; L = Limtoc; R = Reldresal; S = Stickney; Sk = Skyresh. Grildrig je na horizontu ispod Skyresha i Flimnapa.]]

Geološke strukture na Fobosu imenovane su po astronomima koji su istraživali Fobos, te po imenima ljudi i mjesta iz [[Jonathan Swift|Swiftovih]] ''[[Gulliverova putovanja|Guliverovih putovanja]]''.&lt;ref&gt;[http://planetarynames.wr.usgs.gov/append6.html Gazetteer of Planetary Nomenclature] [[USGS]] Astrogeology Research Program, Categories&lt;/ref&gt; Jedini imenovani greben na Fobosu jeste [[Kepler Dorsum]], imenovan po [[Astronomija|astronomu]] [[Johannes Kepler]]u. Ispod je nekoliko imenovanih kratera.&lt;ref&gt;[http://planetarynames.wr.usgs.gov/jsp/FeatureTypes2.jsp?system=Mars&amp;body=Phobos&amp;systemID=4&amp;bodyID=22&amp;sort=AName&amp;show=Fname&amp;show=Lat&amp;show=Long&amp;show=Diam&amp;show=Stat&amp;show=Orig Gazetteer of Planetary Nomenclature] [[USGS]] Astrogeology Research Program, Craters&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Krater !! Imenovan po !! Koordinate
|-
| [[Clustril]] || lik iz Guliverovih putovanja || 60°S - 91°Z
|-
| [[D'Arrest (Fobosov krater)|D'Arrest]] || [[Heinrich Louis d'Arrest]], astronom || 39°J - 179°Z
|-
| [[Drunlo]] || lik iz Guliverovih putovanja || 36.5°S - 92°Z
|-
| [[Flimnap]] || lik iz Guliverovih putovanja || 60°S - 350°Z
|-
| [[Grildrig]] || lik iz Guliverovih putovanja || 81°S - 195°Z
|-
| [[Gulliver (krater)|Gulliver]] || glavni lik iz Guliverovih putovanja || 62°S - 163°Z
|-
| [[Hall (Fobosov krater)|Hall]] || [[Asaph Hall]], otkrio Fobos || 80°J - 210°Z
|-
| [[Limtoc]] || lik iz Guliverovih putovanja || 11°J - 54°Z
|-
| [[Reldresal]] || lik iz Guliverovih putovanja || 41°S - 39°Z
|-
| [[Roche (Fobosov krater)|Roche]] || [[Édouard Roche]], astronom || 53°S - 183°Z
|-
| [[Sharpless (krater)|Sharpless]] || [[Bevan Sharpless]], astronom || 27.5°J - 154°Z
|-
| [[Skyresh]] || lik iz Guliverovih putovanja || 52.5°S - 320°Z
|-
| [[Stickney (krater)|Stickney]] || [[Angeline Stickney]], supruga Asapha Halla || 1°S - 49°Z
|-
| [[Todd (krater)|Todd]] || [[David Peck Todd]], astronom || 9°J - 153°Z
|-
| [[Wendell (krater)|Wendell]] || [[Oliver Wendell]], astronom || 1°J - 132°Z
|}

== Orbitalne karakteristike ==
[[Datoteka:Orbits of Phobos and Deimos.gif|thumb|left|Orbite Fobosa i Deimosa gledane s Marsovog sjevernog pola. Fobos se okreće oko Marsa 3.96 puta brže nego Deimos.]]
Fobosova neuobičajena orbita, bliska matičnoj planeti, izaziva neobične efekte. On se okreće oko Marsa ispod sinhronizirane orbite radijusa, što znači da se okreće brže oko Marsa nego što ovaj rotira. Posmatrajući s Marsa, izgledalo bi da izlazi na zapadu, kreće se brzo preko neba (oko 4 h i 15 min, ili manje), te zalazi na istoku, otprilike dva puta svakog Marsovog dana (svakih 11 h i 6 min). Pošto je blizu površine Marsa i nalazi se u [[ekvator]]ijalnoj orbiti, ne može se vidjeti na širinama iznad 70.4°. Njegova je orbita toliko niska da njegov ugaoni prečnik, kako to vidi posmatrač s Marsa, vidljivo varira zavisno od njegove pozicije na nebu. Gledan na horizontu, Fobos je širok oko 0.14°, u zenitu je 0.20°, trećina širine punog [[Mjesec (satelit)|Mjeseca]], gledano sa [[Zemlja (planet)|Zemlje]]. Poređenja radi, [[Sunce]] ima vidljivu veličinu od oko 0.35° na Marsovom nebu. Fobosove faze, pošto se mogu posmatrati s Marsa, traju oko 0.3191 dana (Fobosov sinodički period), samo 13 sekundi duže nego Fobosov siderički (zvjezdani) period.

Gledano s Fobosa, Mars bi se pojavljivao 6.400 puta veći i 2.500 puta svjetliji nego pun Mjesec posmatran sa Zemlje, te bi pokrivao četvrtinu vidljivog neba ([[Nebeska sfera|nebeske sfere]]). Mars-Fobosova [[Lagrangeova tačka]] je 2.5&amp;nbsp;km iznad kratera Stickney, što je neobično blizu površini.
[[Datoteka:PIA05553.gif|right|200px|thumb|Tranzit Fobosa ispred Sunca, snimljen s marsohoda ''Opportunity''.]]

=== Solarni tranzit ===
Posmatrač na Marsovoj površini koji bi posmatrao Fobos mogao bi vidjeti prolazak mjeseca ispred Sunca. Nekoliko ovih prolazaka fotografirao je marsohod [[MER-B|''Opportunity'']]. Tokom prolaska, sjena Fobosa prelazi površinu Marsa; taj je događaj [[Fotografija|fotografiralo]] nekoliko [[svemir]]skih letjelica. Fobos nije dovoljno velik da pokrije Sunčev disk te tako ne može izazvati totalno [[pomrčina Sunca|pomračenje]].

=== Nestanak ===
Stoga što je Fobosov orbitalni period kraći nego Marsov dan, plimno usporavanje smanjuje njegov orbitalni radijus po stopi od oko 20 m po stoljeću. Za oko 11 miliona godina [[satelit]] će se srušiti na planetu ili se raspasti u planetarni prsten. Fobosov nepravilni oblik navodi i na sumnju da on nije konzistentan, već da se sastoji od manjih dijelova koji su vezani gravitacijskom silom; smatra se da je u tom slučaju Fobos još uvijek stabilan bez obzira na plimne sile. Međutim, predviđa se da će Fobos preći Rocheovu granicu (predviđenu za ovakav tip objekata) kad mu orbitalni radijus padne za oko 2.000&amp;nbsp;km, što će ga dovesti na visinu od 7.100&amp;nbsp;km. Noviji proračuni sugeriraju da će se to dogoditi za oko 7.6 miliona godina.&lt;ref&gt;[http://www.universetoday.com/2008/05/13/phobos-might-only-have-10-million-years-to-live/ Phobos Might Only Have 10 Million Years to Live]&lt;/ref&gt; Na toj razdaljini Fobos će se vjerovatno početi raspadati i formirati sistem prstenova, koji će polahko padati prema Marsu.&lt;ref name=&quot;death&quot;&gt;{{Cite journal|first=K. A.|last=Holsapple|date=December 2001 |title=Equilibrium Configurations of Solid Cohesionless Bodies|journal=Icarus|volume=154|issue=2|pages=432–448|doi=10.1006/icar.2001.6683|bibcode=2001Icar..154..432H}}&lt;/ref&gt;

== Porijeklo ==
[[Datoteka:Phobos.jpg|thumb|left|Slika Fobosa s letjelice ''[[Viking 1]]'', s kraterom Stickney na desnoj strani.]]
Porijeklo Marsovih mjeseca još je uvijek kontraverzna tema.&lt;ref name=&quot;burns&quot;&gt;Burns, J. A. &quot;Contradictory Clues as to the Origin of the Martian Moons,&quot; in ''Mars'', H. H. Kieffer ''et al.,'' eds., U. Arizona Press, Tucson, [[1992]]&lt;/ref&gt; I Fobos i Deimos imaju mnogo zajedničkog sa karbonatnim asteroidima C-tipa, te s elektromagnetnim spektrom, [[albedo]]m i gustinom sličnim onima asteroida C-tipa ili D-tipa.&lt;ref name=&quot;c-type&quot;/&gt; Jedna od pretpostavki, koja se poziva na navedenu sličnost, kaže da bi oni mogli biti &quot;zarobljeni&quot; asteroidi iz [[Glavni asteroidni pojas|Glavnog asteriodnog pojasa]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Close Inspection for Phobos|url=http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=31031|quote=One idea is that Phobos and Deimos, Mars's other moon, are captured asteroids.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;landis&quot;&gt;Landis, G. A. &quot;Origin of Martian Moons from Binary Asteroid Dissociation,&quot; American Association for the Advancement of Science Annual Meeting; Boston, MA, 2001; [http://ntrs.nasa.gov/search.jsp?R=946501&amp;id=8&amp;qs=No%3D70&amp;N%3D4294808501 abstract].&lt;/ref&gt; Oba mjeseca imaju veoma kružne orbite koje leže gotovo tačno na Marsovoj ekvatorijalnoj ravni i stoga je njihovo &quot;hvatanje&quot; u orbitu pretpostavljalo početno kruženje veoma ekscentričnim orbitama, te podešavanje inklinacije (nagiba) na ekvatorijalnu ravan. Ovo je vjerovatno uspjelo zahvaljujući kombinaciji atmosferskih privlačnih i plimnih sila&lt;ref name=&quot;cazenave&quot;&gt;{{Cite journal|last=Cazenave|first=A.|authorlink=|coauthors=Dobrovolskis, A.; Lago, B.|year=1980|title=Orbital history of the Martian satellites with inferences on their origin|journal=Icarus|volume=44|issue=3|pages=730–744|doi=10.1016/0019-1035(80)90140-2|url=https://archive.org/details/icarus_1980-12_44_3/page/730|accessdate=|quote=|bibcode=1980Icar...44..730C}}&lt;/ref&gt;, mada nije u potpunosti jasno da li ima dovoljno raspoloživog vremena da bi se navedeno dogodilo i Deimosu.&lt;ref name=&quot;burns&quot;/&gt; &quot;Zarobljavanje&quot; također zahtijeva rasipanje energije. Trenutna Marsova atmosfera previše je rijetka da bi mogla uhvatiti objekt veličine Fobosa atmosferskim kočenjem.&lt;ref name=&quot;burns&quot;/&gt; Geoffrey Landis je istakao da se moglo dogoditi i zarobljavanje binarnog asteroida, koji se potom razdvojio pod utjecajem plimnih sila.&lt;ref name=&quot;landis&quot;/&gt;

Fobos bi mogao biti objekt [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] druge generacije nastao [[Akrecija (astrofizika)|akrecijom]] (skupljanjem) u orbiti nakon formiranja Marsa. Postoje mišljenja da je to vjerovatnije nego ideja da je Fobos nastao iz istog oblaka materije iz kojeg je nastao Mars.&lt;ref name=ESA2010&gt;{{Cite web|date = 4. 03. 2010.|title=Phobos Flyby Success|publisher=ESA|author=Martin Pätzold and Olivier Witasse|url=http://www.esa.int/esaSC/SEMIPX6K56G_index_0.html|accessdate = 4. 03. 2010.}}&lt;/ref&gt;

Druga hipoteza kaže da je Mars nekad bio okružen velikim brojem objekata veličine Fobosa i Deimosa, vjerovatno izbačenim u orbitu nakon udarca velikog [[planetezimal]]a na površinu planete.&lt;ref name = &quot;Craddock&quot;&gt;Craddock, R. A.; (1994); ''The Origin of Phobos and Deimos'', Abstracts of the 25th Annual Lunar and Planetary Science Conference, held in Houston, TX, March 14–18, 1994, p. 293&lt;/ref&gt; Velika poroznost Fobosove unutrašnjosti (mjerenja pokazuju 1.88 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, a pretpostavlja se da šupljine zauzimaju 25 do 35% Fobosove zapremine) ne slaže se s pretpostavkama o njegovom porijeklu.&lt;ref name = &quot;Andert&quot;&gt;{{Cite journal | last = Andert | first = T. P. | authorlink =  | coauthors = Rosenblatt, P.; Pätzold, M.; Häusler, B.; Dehant, V.; Tyler, G. L.; Marty, J. C. | title = Precise mass determination and the nature of Phobos | journal = [[Geophysical Research Letters]] | volume = 37 | issue = L09202 | pages =  | publisher = [[American Geophysical Union]] | location =  | date = 2010-05-07 | url = http://www.agu.org/pubs/crossref/2010/2009GL041829.shtml | issn =  | doi = 10.1029/2009GL041829 | id =  | accessdate = 2010-10-01 | bibcode = 2010GeoRL..3709202A | archive-date = 2010-06-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100626020003/http://www.agu.org/pubs/crossref/2010/2009GL041829.shtml | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

[[Infracrveno zračenje|Infracrvena]] snimanja Fobosa sugeriraju da je sastavljen od [[silikati|silikatnih]] [[minerali|minerala]], koji su poznati s površine Marsa. Spektri se razlikuju od spektara svih klasa hondritnih [[meteorit]]a, što još jednom smanjuje mogućnost [[asteroid]]nog porijekla ovog satelita.&lt;ref name = &quot;Giuranna&quot;&gt;{{Cite conference 
  | first = M.  | last = Giuranna | authorlink = 
  | coauthors = Roush, T. L.; Duxbury, T.; Hogan, R. C.; Geminale, A.; Formisano, V. 
  | title = Compositional Interpretation of PFS/MEx and TES/MGS Thermal Infrared Spectra of Phobos
  | booktitle = European Planetary Science Congress Abstracts, Vol. 5
  | pages = | publisher =  | date = 2010 | location =  | url = http://meetingorganizer.copernicus.org/EPSC2010/EPSC2010-211.pdf
  | doi =  | id =  | accessdate = 01. 10. 2010.}}&lt;/ref&gt; Navedeni nalazi podržavaju teoriju da je Fobos nastao od materijala izbačenih s površine Marsa prilikom udara nekog tijela&lt;ref name = &quot;Blast&quot;&gt;{{Cite web  | title = Mars Moon Phobos Likely Forged by Catastrophic Blast 
  | work = [http://www.space.com/ Space.com web site] | publisher =  | date = 27. 09. 2010.
  | url = http://www.space.com/scienceastronomy/martian-moon-forged-by-catastrophic-blast-100927.html
  | accessdate = 01. 10. 2010.}}&lt;/ref&gt;, što je hipoteza slična &quot;Teoriji velikog udara&quot; (koja govori o nastanku Zemljinog Mjeseca).

== Istraživanje ==
[[Datoteka:Monolith55103h-crop.jpg|thumb|250px|Fobos monolit (desno od centra), slikan iz ''Mars Global Surveyora'' 1998.]]
Fobos je fotografiralo nekoliko svemirskih letjelica, čija je primarna zadaća bila da fotografiraju Mars. Prva od njih bila je ''[[Mariner 9]]'' (i to [[1971]]. godine), a uslijedile su: ''[[Viking 1]]'' ([[1977]]), [[Mars Global Surveyor]] ([[1998]]. i [[2003]]), ''[[Mars Express]]'' ([[2004]], [[2008]] i [[2010]])&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8550362.stm|accessdate = 7. 03. 2010.|title=Closest Phobos flyby gathers data | date = 4. 03. 2010. | location=London}}&lt;/ref&gt;, te ''[[Mars Reconnaissance Orbiter]]'' ([[2007]]. i 2008). U ljeto [[2005]]. marsohod ''Spirit'', uz višak energije zbog toga što je vjetar oduhao prašinu s njegovih solarnih ploča, snimio je nekoliko fotografija noćnog neba (kratke ekspozicije) s površine Marsa. I Fobos i Deimos jasno su vidljivi na slikama. Jedine misije posvećene isključivo Fobosu bile su [[sovjetski Savez|sovjetske]] misije ''Fobos 1'' i ''Fobos 2'', obje lansirane u julu [[1988]]. Prva je izgubljena na putu do Marsa, dok je druga odaslala neuobičajene slike i podatke, te otkazala kratko prije nego što je detaljnije ispitala površinu satelita.

=== Planirane misije ===
[[Ruska svemirska agencija]] planira povratnu misiju na Fobos pod nazivom ''&quot;Fobos-Grunt&quot;''. Kapsula koja će biti vraćena na Zemlju bit će, između ostalog, korištena i za naučni eksperiment &quot;Planetarnog društva&quot; pod nazivom ''[[Živi međuplanetarni leteći eksperiment]]'' (''Living Interplanetary Flight Experiment'') ili ''LIFE''.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.planetary.org/programs/projects/life/|title=Projects LIFE Experiment: Phobos|publisher=[[The Planetary Society]]|accessdate=12. 05. 2010.|archive-date=2010-02-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20100217221528/http://planetary.org/programs/projects/life/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Drugi saradnik na ovoj misiji je [[Kineska nacionalna svemirska agencija]] (''China National Space Administration''), koja šalje istraživački satelit imena ''[[Yinghuo-1]]'', koji će biti postavljen u orbitu Marsa s uređajem za brušenje i prosijavanje namijenjenim za &quot;Fobos Lander&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://en.rian.ru/world/20060911/53726392.html|date = 11. 09. 2006.| title=Russia, China Could Sign Moon Exploration Pact in 2006|publisher=[[RIA Novosti]]|accessdate = 12. 05. 2010.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hktrader.net/200705/lead/lead-SpaceMission200705.htm|title=HK triumphs with out of this world invention|publisher=Hong Kong Trader|date=1. 05. 2007.|accessdate=12. 05. 2010.|archivedate=2012-02-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120213201112/http://www.hktrader.net/200705/lead/lead-SpaceMission200705.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.cpa.polyu.edu.hk/cpa/polyu/index.php?search=&amp;press_section=&amp;press_category=All&amp;press_date=&amp;mode=pressrelease&amp;Itemid=223&amp;option=com_content&amp;page=1&amp;order=desc&amp;orderby=news_date&amp;press_id=1672|title=PolyU-made space tool sets for Mars again|publisher=[[Hong Kong Polytechnic University]]|date=2. 4. 2007.|accessdate=12. 05. 2010.}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Godine 2007. [[EADS Astrium]] (''Astrium'' je podružnica [[Evropska aeronautička odbrambena svemirska kompanija|EADS-a]]) izvijestila je da razvija misiju na Fobos s eksperimentalnom letjelicom. ''Astrium'' je uključen i u razvoj projekta [[Evropska svemirska agencija|Evropske svemirske agencije (ESA)]] s ciljem misije na Mars i donošenjem uzoraka s planete, kao dio ESA-inog programa ''Aurora''. Upućivanje misije na niskogravitacijski Fobos smatra se dobrom prilikom za testiranje i dokazivanje tehnologije potrebne za navedeni projekt. Misija je predviđena za početak [[2016]]. godine i trebala bi trajati 3 godine. ''Astrium'' planira iskoristiti &quot;matični brod&quot;, koji bi bio pòkretan ionskim motorom i spustio lender na površinu Fobosa. Lender će izvesti određene testove i eksperimente, skupiti uzorke u kapsulu, te se potom vratiti u matični brod i natrag na Zemlju.&lt;ref&gt;Amos, J.; [http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/6324923.stm ''Martian Moon ’Could be Key Test’''], ''BBC News'', [[9. 2.|9. februar]] 2007)&lt;/ref&gt;.

U 2007. godini [[Kanadska svemirska agencija]] finansirala je projekt ''[[Optech]]a'' i ''[[Mars institut]]a'' s ciljem slanja misije bez ljudske posade na Fobos, poznatije kao ''[[PRIME]] - Phobos Reconnaissance and International Mars Exploration'' ([[bosanski jezik|bos.]]: ''Izviđanje Fobosa i međunarodno istraživanje Marsa''). Predloženo mjesto za spuštanje je [[Fobos monolit]], svijetli objekt blizu Stickneya koji baca istaknutu sjenu.&lt;ref&gt;Optech press release, &quot;[http://www.spaceref.com/news/viewpr.html?pid=22554 Canadian Mission Concept to Mysterious Mars moon Phobos to Feature Unique Rock-Dock Maneuver],&quot; [[3. 5.|3. maj]] 2007.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.marsinstitute.info/docs/PRIME.Poster.061018.pdf PRIME: Phobos Reconnaissance &amp; International Mars Exploration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080510140554/http://www.marsinstitute.info/docs/PRIME.Poster.061018.pdf |date=2008-05-10 }}, Mars Institute website&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lee, P., R. Richards, A. Hildebrand, and the PRIME Mission Team 2008. The PRIME (Phobos Reconnaissance and International Mars Exploration) Mission and Mars sample Return. ''39th Lunar Planet. Sci. Conf.'', Houston, TX, March 2008. [#2268]|http://www.lpi.usra.edu/meetings/lpsc2008/pdf/2268.pdf&lt;/ref&gt; [[Astronaut]] [[Buzz Aldrin]] spomenuo je ovaj monolit u svom intervjuu za ''C-Span'' [[22. 7.|22. jula]] [[2009]]: {{izdvojeni citat|Trebamo ići hrabro gdje ni jedan čovjek još nije kročio. Letjeti do [[kometa]], posjećivati [[asteroid]]e, posjetiti Marsove mjesece. Tamo se nalazi jedan monolit. Veoma neuobičajena struktura na ovom objektu oblika krompira, koji obilazi Mars svakih 7 sati. Kada ljudi čuju za to, reći će: 'Ko je postavio to tamo? Ko je postavio to tamo?' [[Svemir]] ga je postavio. Ako hoćete, [[Bog]] ga je postavio...&quot;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.youtube.com/watch?v=bDIXvpjnRws&amp;eurl=http%3A%2F%2F|title=Buzz Aldrin Reveals Existence of Monolith on Mars Moon|publisher=C-Span|date = 22. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt;}} Misija PRIME sastojala bi se od orbitera i lendera i svaki od njih nosio bi 4 instrumenta dizajnirana za istraživanje različitih vidova Fobosove [[Geologija|geologije]].&lt;ref&gt;{{Cite news|first=Leslie|last=Mullen|authorlink=|title=New Missions Target Mars Moon Phobos|date = 30. 04. 2009.|publisher=Space.com|url=http://www.space.com/scienceastronomy/090430-mars-phobos-missions.html|work=Astrobiology Magazine|pages=|accessdate = 5. 09. 2009.|language=}}&lt;/ref&gt;

Godine 2008. [[Istraživački centar NASA Glenn]] počeo je raditi na projektu povratne misije s uzorcima na Fobos i Deimos. Misija bi trebala koristiti solarni pogon.&lt;ref&gt;Lee, P. et al. 2010. Hall: A Phobos and Deimos Sample Return Mission. ''44th Lunar Planet. Sci. Conf.'', The Woodlands, TX, [[1. 3.|1]]-[[5. 3.|5. mart]] 2010. [#1633].&lt;/ref&gt;

Fobos je predložen i kao prvobitno odredište misije na Mars sa ljudskom posadom. Sa Fobosa bi bilo moguće daljinski upravljati robotima na Marsovoj površini, a ovakvo postupanje zadovoljilo bi zagovornike koncepta &quot;zaštite planete&quot; (u smislu da na taj način ljudi svojim prisustvom ne bi kontaminirali Mars niti bi eventualno donijeli neke oblike života s Marsa na Zemlju).&lt;ref&gt;Landis, Geoffrey A. &quot;Footsteps to Mars: an Incremental Approach to Mars Exploration,&quot; ''Journal of the British Interplanetary Society, Vol. 48,'' pp. 367-342 ([[1995]]); presented at Case for Mars V, Boulder CO, 26-May 29, [[1993]]; appears in ''From Imagination to Reality: Mars Exploration Studies'', R. Zubrin, ed., ''AAS Science and Technology Series Volume 91'' pp. 339-350 ([[1997]]). (tekst dostupan kao [http://www.sff.net/people/Geoffrey.Landis/Footsteps.pdf &quot;Footsteps to Mars&quot;] ([[Portable Document Format|PDF]])&lt;/ref&gt; Još jedan od razloga zašto je Fobos predložen za prvi stepenik u ljudskom spuštanju na Mars jeste i to što bi spuštanje na satelit bilo kudikamo lakše i jeftinije nego spuštanje na planetu. Lender za spuštanje na Mars morao bi biti sposoban za ulazak u [[Atmosfera|atmosferu]], te povratak u orbitu, bez podrške bilo kakvih pomoćnih postrojenja (što nikada ranije nije izvedeno kod letova s ljudskom posadom), ili bi bilo potrebno izgraditi slična postrojenja na licu mjesta. Lender namijenjen spuštanju na Fobos mogao bi biti sličan onima za spuštanje na Mjesec ili asteroide.&lt;ref&gt;Lee, P., S. Braham, G. Mungas, M. Silver, P. Thomas, and M. West (2005). Phobos: A Critical Link Between Moon and Mars Exploration. ''Report of the Space Resources Rountable VII: LEAG Conference on Lunar Exploration'', League City, TX 25-28 Oct 2005. ''LPI Contrib. 1318'', p. 72.&lt;/ref&gt; Ljudske misije istraživanja Fobosa mogu služiti kao katalizator za ljudske misije istraživanja Marsa i imale bi veliku naučnu vrijednost same za sebe.&lt;ref&gt;Lee, P. (2007), Phobos-Deimos ASAP: A Case for the Human Exploration of the Moons of Mars. ''First Int’l Conf. Explor. Phobos &amp; Deimos''. NASA Research Park, Moffett Field, CA, [[5. 11.|5]]-[[7. 11.|7. novembar]] 2007. ''LPI Contrib. 1377'', p. 25 [#7044]|http://www.lpi.usra.edu/meetings/phobosdeimos2007/pdf/7044.pdf&lt;/ref&gt;

=== Špekulacije o &quot;šupljem Fobosu&quot; ===
U kasnim [[1950te|1950-im]] i [[1960-e|1960-im]] neobične orbitalne karakteristike Fobosa dovele su do špekulacija da bi on mogao biti šupalj.

Oko [[1958]]. [[Rusija|ruski]] [[Astrofizika|astrofizičar]] [[Josif Samuilovič Šklovski]], proučavajući nepravilno haotično ubrzanje (tzv. ''secular acceleration'') Fobosovog orbitalnog kretanja, dao je sugestiju da je vanjski omotač Fobosa načinjen od tankog lima, što je dovelo do špekulacija da je Fobos umjetnog porijekla.&lt;ref name=&quot;Shklovsky&quot;&gt;Shklovsky, I. S.; ''The Universe, Life, and Mind'', Academy of Sciences USSR, Moscow, [[1962]]&lt;/ref&gt; Šklovski je bazirao svoje analize na procjenama gustine gornje Marsove atmosfere i zaključio da Fobos mora biti veoma lagahan – jedna kalkulacija dala je rezultat Fobosa kao željezne kugle od preko 16&amp;nbsp;km, debele svega 6&amp;nbsp;cm.&lt;ref name=&quot;Shklovsky&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite journal|author=Öpik, E. J.|authorlink=Ernst Julius Öpik|bibcode=1964IrAJ....6..281.|journal=Irish Astronomical Journal |volume=6|pages=281–283|title=Is Phobos Artificial?|date=September 1964 }}&lt;/ref&gt; U pismu časopisu ''Astronautics'' iz februara [[1960]]. godine&lt;ref name=&quot;Singer&quot;&gt;[[Fred Singer|Singer, S. F.]]; ''Astronautics'', February 1960&lt;/ref&gt; [[Fred Singer]], tadašnji savjetnik za nauku [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednika SAD-a]] [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhowera]], spomenuo je ovu teoriju:

{{izdvojeni citat|Ako se satelit zaista spiralno spušta prema planeti, kao što pokazuju astronomska posmatranja, tada možemo naći malo alternativa hipotezi da je Fobos šupalj i da je Marsovog porijekla. Veliko 'ako' pojavljuje se kod astronomskih posmatranja, s obzirom da ona mogu griješiti. Pošto se zasnivaju na nekoliko nezavisnih mjerenja, poduzimanim decenijama od strane različitih posmatrača s različitim instrumentima, postoji mogućnost sistemskih grešaka.&lt;ref name=&quot;Singer&quot;/&gt;}}

Nakon toga utvrđene su sistemske greške u mjerenjima, koje je Singer predvidio, i teorija Šklovskog došla je u pitanje&lt;ref name=&quot;Öpik1963&quot;&gt;{{Cite journal|author=Öpik, E. J.|bibcode=1963IrAJ....6R..40.|journal=Irish Astronomical Journal |volume=6|pages=40|date=March 1963 |title=News and Comments: Phobos, Nature of Acceleration}}&lt;/ref&gt;, a tačna mjerenja orbite iz [[1969]]. pokazala su da nedosljednost orbite ne postoji (tj. da postoji mogućnost da se objasni sekularno ubrzanje bez prizivanja vanzemaljske tehnologije).&lt;ref&gt;{{Citation|author=Singer, S. F.|bibcode=1967mopl.conf..317S|title=On the Origin of the Martian Satellites Phobos and Deimos|publisher=Seventh International Space Science Symposium held May 10–18, 1966 in Vienna, North-Holland Publishing Company|year=1967}}&lt;/ref&gt; Singerova kritika bila je opravdana u skladu s ranijim posmatranjima, međutim, otkriveno je da su ta posmatranja koristila precijenjene vrijednosti od 5&amp;nbsp;cm/god za stopu gubitka visine, koja je kasnije revidirana na 1.8&amp;nbsp;cm/god.&lt;ref&gt;&quot;More on the Moons of Mars&quot;. Singer, S. F., ''Astronautics'', February 1960. [[American Astronautical Society]], page 16&lt;/ref&gt; Sekularno ubrzanje sada se pripisuje gravitacijskim utjecajima&lt;ref name=&quot;Öpik1963&quot;/&gt;, koji nisu bili razmatrani u ranijim studijama. Gustina Fobosa ponovo mjerena svemirskom letjelicom pokazala je rezultat od 1.887 g/cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;dlr2008&quot;/&gt; Trenutna opažanja u skladu su s teorijom da je Fobos načinjen od manjih dijelova vezanih gravitacijom.&lt;ref name=&quot;dlr2008&quot; /&gt; Osim toga, slike dobijene sa sonde ''Viking'' [[1970]]. jasno su pokazale prirodni objekt, a ne umjetni.

Međutim, i mapiranja izvršena od strane ''Mars Expressa'' i kasnija izračunavanja gustine ukazuju da je Fobos porozno, a ne čvrsto tijelo.&lt;ref&gt;&quot;Cheap Flights to Phobos&quot; by Stuart Clark, in ''New Scientist'' magazine, [[30. 1.|30. januar]] 2010.&lt;/ref&gt; Poroznost Fobosa procijenjena je na 30% ± 5%; drukčije rečeno: 1/4 ili 1/3 mjeseca je šuplja. Ove su šupljine uglavnom malog razmjera (od milimetarskih do ~1 m), između pojedinačnih zrna i gromada.&lt;ref name = &quot;Andert&quot;/&gt;

== Note i reference ==
{{reflist|2}}
{{Commonscat|Phobos (moon)}}

[[Kategorija:Mars]]</text>
      <sha1>axshwmzo8uh67s8qax6k0n1c529geiz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edifício Altino Arantes</title>
    <ns>0</ns>
    <id>127104</id>
    <revision>
      <id>42695711</id>
      <parentid>40954782</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:20:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3246" sha1="bqzqk6l01uz288xgnavw2a2byfkop60" xml:space="preserve">{{Infookvir građevina
| ime                = Zgrada Altino Arantes
| izvorno ime        = Edifício Altino Arantes
| slika              = Altino Arantes Building.jpg
| opis slike         = 
| mjesto             = [[São Paulo]]
| država             = {{flag|Brazil}}
| vrijeme gradnje    = [[13. 9.]] [[1939]]. – [[27. 6.]] [[1947]].
| otvorenje          = [[27. 6.]] [[1947]].
| obnova             = [[2015]]. – [[2018]].
| rušenje            = 
| naručitelj         = 
| vlasnik            = [[Banco Santander]]
| korisnik           = 
| tip građevine      = poslovno-uredski [[neboder]]
| arhitektonski stil = [[art déco]]
| arhitekt           = [[Plínio Botelho do Amaral]]
| suradnici          = 
| graditelj          = [[Camargo &amp; Mesquita]]
| podizvođači        = 
| kvadratura         = 17.951
| visina             = 161,22
| promjer            = 
| broj katova        = 36
&lt;!-- Napomena: lokacijska karta šablona ne radi ispravno za zapadnu hemisferu --&gt;
| širina-stupnjevi   = -23.54583
| širina-minute      = 
| širina-oznaka      = 
| dužina-stupnjevi   = -46.63389
| dužina-minute      = 
| dužina-oznaka      = 
| lokacijska karta   = São Paulo
| web                = 
}}
'''Zgrada Altino Arantes''' ({{jez-pt|Edifício Altino Arantes}}, poznata i kao ''Edifício do Banespa'' ili ''Banespão'') je poslovno-uredski [[neboder]] u [[brazil]]skom gradu [[São Paulo|São Paulu]]. Zgradu je u [[art déco]] stilu projekirao [[Plínio Botelho do Amaral]], arhitekt kojem su inspiracija bili [[Empire State Building]] i djela [[Frank Lloyd Wright|F. L. Wrighta]]. Neboder je građen je od [[13. septembra]] [[1939]]. do [[27. juna]] [[1947]]. i sa 161,22 [[Metar|m]] visine postao je najviša zgrada u gradu, državi i na [[Južna Amerika|kontinentu]], nadmašivši zgradu [[Edifício Martinelli|Martinelli]] (130 m). Trinaest godina kasnije ([[1960]]), navedeni trostruki rekord je preuzeo neboder [[Mirante do Vale]] (170 m). Altino Arantes ima 36 etaža, 14 [[lift]]ova i ukupnu površnu od 17.951 [[m²]]. Interijer mu je obnovljen od [[2015]]. do [[2018]]. godine. Vlasnik nebodera od [[2000]]. je banka [[Banco Santander|Santander]] koja u njemu drži urede i ekonomski [[muzej]].

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Edifício Altino Arantes}}
* [https://web.archive.org/web/20080302060115/http://www.emporis.com/en/wm/bu/?id=altinoarantes-saopaulo-brazil ''Altino Arantes Building''] na Emporisu

{{s-start}}
{{s-ach|rec}}
{{s-bef|rows=3|before=[[Edifício Martinelli]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(130 m)&lt;/small&gt;}}
{{s-ttl|title=[[Lista najviših građevina u Južnoj Americi|Najviša građevina u Južnoj Americi]] | years=&lt;small&gt;(161,22 m)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;1947&amp;ndash;1960}}
{{s-aft|rows=3|after=[[Mirante do Vale]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(170 m)&lt;/small&gt;}}
|-
{{s-ttl|title=[[Lista najviših građevina u Brazilu|Najviša građevina u Brazilu]] |  years=&lt;small&gt;(161,22 m)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;1947&amp;ndash;1960}}
|-
{{s-ttl|title=[[Lista najviših građevina u São Paulu|Najviša građevina u São Paulu]] |  years=&lt;small&gt;(161,22 m)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;1947&amp;ndash;1960}}
{{s-end}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Neboderi u São Paulu]]
[[Kategorija:Art déco arhitektura]]
[[Kategorija:Ekonomski muzeji u Brazilu]]
[[Kategorija:Muzeji u São Paulu]]</text>
      <sha1>bqzqk6l01uz288xgnavw2a2byfkop60</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fever (album, Kylie Minogue)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>128343</id>
    <revision>
      <id>42695925</id>
      <parentid>42598564</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T20:27:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695925</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42621" sha1="s1cgx3yea55714qlmbkgb8sjibwubgs" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Fever}}
{{Album 
| Name             = Fever
| Type             = studio
| Longtype         = 
| Izvođač/ica      = [[Kylie Minogue]]
| image            = 
| Veličina_slike   = 
| Caption          = 
| Datum            = 1. oktobar 2001.
| Snimanje         = januar–august 2001.
| Žanr             = [[Dance-pop]], [[nu-disco]], [[synthpop]]
| Trajanje         = 45:38
| Jezik            = 
| Izdavač          = [[Parlophone]]
| Producent        = Steve Anderson, Rob Davis, Cathy Dennis, Greg Fitzgerald, Pascal Gabriel, Julian Gallagher, Tom Nichols, Mark Picchiotti, Richard Stannard, Paul Statham, TommyD
| Recenzije        = 
| Kompilovao       = 
| Hronologija      = [[Kylie Minogue]]
| Album_prije      = [[Light Years]]
| Ime_albuma       = Fever
| Album_poslije    = [[Body Language (album Kylie Minogue)|Body Language]]
| godina0          = 2000.
| godina           = 2001.
| godina2          = 2003.
| Misc             = 
{{Singlovi
 | Ime Albuma  = Fever
 | Type = studio
 | Singl 1     = [[Can't Get You Out of My Head]]
 | Singl 1 date = 8. septembar 2001.
 | Singl 2     = [[In Your Eyes]]
 | Singl 2 date = 21. januar 2002.
 | Singl 3     = [[Love at First Sight]]
 | Singl 3 date = 3. juni 2002.
 | Singl 4     = [[Come into My World]]
 | Singl 4 date = 4. novembar 2002.
}}
}}

'''''Fever''''' je osmi studijski album australijske pjevačice [[Kylie Minogue]], objavljen 1. oktobra 2001. godine za izdavačku kuću [[Parlophone]]. Minogue je sarađivala sa tekstopiscima i producentima kao što su Cathy Dennis, Rob Davis, Richard Stannard, Julian Gallagher, Tom Nichols, Pascal Gabriel i drugi kako bi stvorili album sa [[disco]] i [[europop]] uticajima [[dance-pop]]a i [[nu-disco]]. Ostali muzički uticaji na albumu kreću se od [[synthpop]]a do elektronske muzike.

''Fever'' je po objavljivanju bio dobro prihvaćen od strane kritičara, od kojih su mnogi hvalili njegovu produkciju i komercijalnu privlačnost. Tokom godina, album je dobio široka kritička priznanja i retrospektivno je proglašen za najbolji album Minogueove karijere od strane publikacija kao što je ''[[New Musical Express|NME]]''. Globalni komercijalni uspjeh, album dostigao je prvo mjesto u Australiji, Austriji, Njemačkoj, Irskoj, Rusiji i Velikoj Britaniji. U Sjedinjenim Državama, album je dostigao treće mjesto na listi [[Billboard 200]], postavši Minogueov najprodavaniji album u zemlji. Album je dobio platinasti sertifikat od strane [[Recording Industry Association of America]], sedam puta platinasti sertifikat od strane [[Australian Recording Industry Association]] i pet puta platinasti sertifikat od strane [[British Phonographic Industry]].

Sa albuma ''Fever'' objavljena su četiri singla. Prvi singl „[[Can't Get You Out of My Head]]“ dostigao je prvo mjesto na listama u 40 zemalja. Često prepoznata kao Minogueov prepoznatljivi znak, to je njen najprodavaniji singl sa pet milijona prodatih primjeraka širom sveta. „[[In Your Eyes]]“ i „[[Love at First Sight]]“ takođe su postali međunarodni hitovi, dok je „[[Come into My World]]“ donela Minogue njenu prvu nagradu [[Grammy]] u kategoriji „Najbolji Dance Snimak“ 2004. godine. Da bi dodatno promovisala album, Minogue je krenula na svoju sedmu koncertnu turneju pod nazivom [[KylieFever2002]].

== Muzika i tekst pjesama ==
''Fever'' je prvenstveno [[dance-pop]] album sa istaknutim elementima [[disco]] muzike i [[europop]]a pod utjecajem 1970-ih.&lt;ref name=albumreviewallmusic&gt;{{cite web |last=True |first=Chris |title=Fever – Kylie Minogue |url=http://www.allmusic.com/album/fever-mw0000658212 |publisher=[[AllMusic]] |access-date=21. juli 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=albumreviewnme /&gt; [[BBC|BBC Music]] je napisao da album nije „čisti pop“, već ga karakterizira avanturističkiji zvuk orijentiran na ples.&lt;ref name=albumreviewbbc&gt;{{cite web|last=Hodges|first=Jacqueline|title=Kylie Minogue Fever Review|url=https://www.bbc.co.uk/music/reviews/nvrg/|publisher=[[BBC|BBC Music]]|access-date=22. juli 2013|language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; ''[[New Musical Express|NME]]'' je identificirao „efekat filtrirane disco muzike“, opisan kao „onaj koji zvuči kao da ste zaronili pod vodu, a zatim ekstatično izronili po zrak“, radeći na raznim pjesmama na albumu.&lt;ref name=albumreviewnme&gt;{{cite web|last=Needham|first=Alex|title=Kylie Minogue : Fever|url=https://www.nme.com/reviews/5652|work=[[New Musical Express|NME]]|access-date=3. augusta 2013|date=12. septembar 2005|language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; ''Fever'' je vidio kao „ažuriranje“ disco muzike sa albuma ''[[Light Years]]''.&lt;ref name=albumreviewnme /&gt; Nadalje, ''[[Stereogum]]'' je retrospektivno klasificirao album kao nu-disco album.&lt;ref name=&quot;turner&quot;&gt;{{cite web |last=Turner-Williams |first=Jaelani |title=''Fever'' Turns 20 |url= https://www.stereogum.com/2162104/kylie-minogue-fever-turns-20/reviews/the-anniversary/ |work=[[Stereogum]] |date=1. oktobar 2021 |access-date=27. decembra 2021 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; Pjesme poput uvodne „More More More“ i posljednje „Burning Up“ primjeri su produkcije albuma pod utjecajem disco muzike. Prva je brza pjesma sa jakom bas linijom,&lt;ref name=albumreviewbbc /&gt; dok je druga opisana kao spora disco pjesma.&lt;ref name=albumreviewallmusic/&gt; Elementi tinejdžerskog popa prisutni su u pjesmama poput „[[Love at First Sight]]“, koja počinje uvodom na električnom klaviru,&lt;ref name=albumreviewpopmatters&gt;{{cite web |last=Thompson |first=Jason |title=Kylie Minogue: Fever |url=https://www.popmatters.com/minoguekylie-fever-2496003895.html |work=[[PopMatters]] |access-date=22. juli 2013 |date=25. februar 2002 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; i „agresivnoj“ pjesmi „Give It to Me“.&lt;ref name=albumreviewallmusic /&gt;&lt;ref name=albumreviewpitchfork&gt;{{cite web|last=Leone|first=Dominique|title=Kylie Minogue: Fever|url=http://pitchfork.com/reviews/albums/5313-fever/|work=[[Pitchfork Media]]|access-date=22. juli 2013|date=21. mart 2002|language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=albuminfobillboard&gt;{{cite web|title=Fever|url=http://www.billboard.com/articles/news/76716/fever|work=[[Billboard]]|language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;

Glavni singl „[[Can't Get You Out of My Head]]“ je „robotska“ dance i disco pjesma srednjeg tempa.&lt;ref name=albumreviewallmusic /&gt;&lt;ref name=cantgetyououtofmyheadtheguardian&gt;{{cite web|last=Dorian|first=Lynskey|title=The best No 1 records: Kylie Minogue – Can't Get You Out of My Head|url=https://www.theguardian.com/music/2012/may/31/kylie-minogue-cant-get-you-out-of-my-head|work=[[The Guardian]]|access-date=22. juli 2013|date=21. maj 2012|language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; Mnogi kritičari su smatrali da su razne pjesme na albumu, posebno „[[Come into My World]]“, slične pjesmi „Can't Get You Out of My Head“.&lt;ref name=albumreviewnme /&gt;&lt;ref name=albumreviewew&gt;{{cite web|last=Farber|first=Jim|title=Fever|url=https://ew.com/article/2002/03/01/fever/|work=[[Entertainment Weekly]]|access-date=3. augusta 2013|date=1. mart 2002|language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; Naslovne pjesme „Fever“ i „Dancefloor“ crpe utjecaje iz [[synthpop]]a i klupske muzike.&lt;ref name=albumreviewbbc /&gt;&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt;&lt;ref name=albumreviewpitchfork /&gt; „[[In Your Eyes]]“ sadrži naznake disco i [[techno]] muzike.&lt;ref name=albuminfobillboard /&gt; Manji uticaji [[ambijentalna muzika|ambijentalne muzike]] javljaju se u „atmosferskoj“ pjesmi „Fragile“.&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt; Minoguein vokalni izgovor se kreće od „senzualnog“ u „More More More“ do „slatkog“ u „Your Love“. Potonja pjesma sadrži instrumentaciju akustične gitare.&lt;ref name=albumreviewbbc /&gt; ''[[PopMatters]]'' je komentirao da Minogue „zna kako se izraziti kroz neodoljive melodije i zavodljive emocije“,&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt; Za razliku od Minogueinih prethodnih studijskih radova, ''Fever'' ne sadrži [[balada|balade]].&lt;ref name=albumreviewallmusic /&gt;

Tekst pjesme albuma ''Fever'' se uglavnom fokusira na teme ljubavi i uživanja.&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt; U pjesmi „Love at First Sight“, Minogue opisuje kako se zaljubila u svog partnera na „prvi pogled“ i kako je to dovelo do dobrih stvari koje su joj se dešavale.&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt; „Can't Get You Out of My Head“ je nazvana „misterijom“ jer pjevačica nikada ne pominje ko je njen objekat želje u pjesmi.&lt;ref name=cantgetyououtofmyheadtheguardian /&gt; ''[[The Guardian]]'' je sugerisao da Minogue naziva svoju opsesiju ili „partnerom, izbegavajućim avanturom za jednu noć ili nekim ko ne zna da postoji“.&lt;ref name=cantgetyououtofmyheadtheguardian /&gt; Produkcija pjesme „Give It to Me“ je u suprotnosti sa njenim tekstom, gdje Minogue poziva svog partnera da „uspori“, ali ritam „ide u suprotnom smjeru i govori vašem telu da ga malo više pogura na plesnom podijumu“.&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt; Tekst pjesme „Fragile“ je jednostavan i direktno usmjeren na „srce slušaoca“.&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt; „Come into My World“ je „molba za ljubav“ dok Minogue poziva svog partnera u svoj život.&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt; „Dancefloor“ se fokusira na pitanja poput suočavanja sa krajem veze, pri čemu Minogue slavi raskid tako što se „prepušta muzici“.&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt;

== Umjetničko delo i objavljivanje ==
Na omotu albuma, Minogue drži mikrofon, obučena u bijeli triko i u bijelim cipelama. Za američku verziju albuma objavljen je novi omot i prikazuje krupni plan Minogue kako grize narukvicu. Američka verzija omota je takođe poslužila kao jedan od dva omota za drugi singl sa albuma „In Your Eyes“.&lt;ref name=inyoureyesallmusic&gt;{{cite web |title=Kylie Minogue – In Your Eyes |url=http://www.allmusic.com/album/in-your-eyes-mw0001252610 |publisher=[[AllMusic]] |access-date=29. juli 2014 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; Omot specijalnog izdanja je slična međunarodnoj verziji, ali Minogue nosi plavi kostim.

Album ''Fever'' je objavila izdavačka kuća [[Parlophone]] 1. oktobra 2001. godine u Australiji, Velikoj Britaniji i drugim evropskim zemljama. U Sjedinjenim Državama, album je objavila izdavačka kuća [[Capitol Records]] 26. februara 2002. godine i bio je prvi album Minogueove objavljen u toj zemlji od njenog drugog studijskog albuma. Tako se Minogue vratila u SAD nakon skoro 13 godina neaktivnosti u zemlji. Specijalno izdanje albuma, koje je sadržalo ranije neobjavljenu pjesmu pod nazivom „Whenever You Feel Like It“, objavljeno je 19. novembra 2002. godine.

== Promocija ==
Minogue je pokrenula koncertnu turneju [[KylieFever2002]] kako bi promovisala album. Turneja je bila podijeljena u sedam činova, a pjesme sa albuma koje su se našle na listi izvođenja bile su „Can't Get You Out of My Head“, „Come into My World“, „Fever“, „In Your Eyes“, „Love at First Sight“ i „Burning Up“. Za nastupe, Minogue je nosila usku odeću i često je viđana u blistavom srebrnom bikiniju i suknji, zajedno sa srebrnim čizmama. Odevne kombinacije je dizajnirala italijanska luksuzna modna kuća [[Dolce &amp; Gabbana]], a Minogue je tokom turneje promenila ukupno osam kostima. Nastupi koji su se održali u [[Manchester Arena|Manchester Areni]] u Engleskoj snimljeni su za uključivanje u DVD koncertne turneje pod nazivom ''[[KylieFever2002: Live in Manchester]]'', koji je objavljen 18. novembra 2002. godine.&lt;ref name=tourign&gt;{{cite web |last=Conrad |first=Jeremy |title=Kylie – Fever 2002 – Live in Manchester |url=http://www.ign.com/articles/2002/12/11/kylie-fever-2002-live-in-manchester |publisher=IGN |access-date=2. augusta 2013 |date=11. decembar 2002 |languages=na engleskom}}&lt;/ref&gt;

== Singlovi ==
„[[Can't Get You Out of My Head]]“ je objavljena kao prvi singl sa albuma 8. septembra 2001. godine. Pjesma je naišla na dobar prijem kod muzičkih kritičara, od kojih su mnogi pohvalili njenu atmosferu i plesnu sposobnost. Komercijalno, singl je postigao ogroman uspjeh i dostigao je prvo mjesto u Australiji&lt;ref name=cantgetyououtofmyheadaustralianchart&gt;{{cite web |title=Kylie Minogue – Can't Get You Out of My Head (Song) |url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Can%27t+Get+You+Out+Of+My+Head&amp;cat=s |publisher=Australian Charts. Hung Medien |access-date=22. juli 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; i na listama svih evropskih zemalja osim Finske. Pjesma je objavljena u Sjedinjenim Državama 18. februara 2002. godine i uspjela je da dostigne sedmo mjesto na listi [[Billboard Hot 100]].&lt;ref name=kyliebillboardhot100&gt;{{cite web |title=Kylie Minogue – Chart History |url=https://www.billboard.com/artist/kylie-minogue/chart-history/hot-100 |work=[[Billboard]] |access-date=31. juli 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; Tri puta je dobila platinasti sertifikat u Australiji za isporuku od 210&amp;nbsp;000 primjeraka, platinasti u Velikoj Britaniji za isporuku od 600&amp;nbsp;000 primjeraka i zlatni u SAD za isporuku od 500&amp;nbsp;000 primjeraka.

„[[In Your Eyes]]“ je objavljena kao drugi singl sa albuma 21. januara 2002. godine, ali je u Evropi objavljivanje odloženo za 18. februar zbog uspjeha pjesme „Can't Get You Out of My Head“. Dobila je generalno pozitivne kritike muzičkih kritičara i bila je hvaljena zbog uticaja [[House muzika|house]] muzike. Postala je drugi uzastopni singl sa albuma koji je dostigao prvo mjesto u Australiji.&lt;ref name=inyoureyesaustralianchart&gt;{{cite web |title=Kylie Minogue – In Your Eyes (Song) |url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=In+Your+Eyes&amp;cat=s |publisher=Australian Charts. Hung Medien |access-date=22. juli 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; Pjesma je takođe bila komercijalno uspješna na međunarodnom nivou, gdje je dostigla treće mjesto u Velikoj Britaniji,&lt;ref name=inyoureyesukchart&gt;{{cite web |title=2002 Top 40 Official UK Singles Archive |url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20020224/7501/ |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=2. augusta 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; šesto mjesto u Irskoj, sedmo mjesto u Italiji i sedmo mjesto u Finskoj. Dobila je zlatni sertifikat u Australiji za prodaju od 35&amp;nbsp;000 primjeraka i srebrni u Velikoj Britaniji za prodaju od 200&amp;nbsp;000 primjeraka.

„[[Love at First Sight]]“ je objavljena kao treći singl sa albuma 3. juna 2002. godine. Dobila je pozitivne kritike muzičkih kritičara, a mnogi su favorizovali njenu produkciju. Pjesma je bila komercijalni uspjeh, dostigavši treće mjesto u Australiji,&lt;ref name=loveatfirstsightaustralianchart&gt;{{cite web |title=Kylie Minogue – Love at First Sight (Song) |url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Love+At+First+Sight&amp;cat=s |publisher=Australian Charts. Hung Medien |access-date=22. juli 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; drugo mjesto u Velikoj Britaniji,&lt;ref name=loveatfirstsightukchart&gt;{{cite web |title=2002 Top 40 Official UK Singles Archive |url=https://www.officialcharts.com/charts/singles-chart/20020622/7501/ |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=2. augusta 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; sedmo mjesto u Irskoj i šesto mjesto u Danskoj.&lt;ref name=loveatfirstsightdanishchart&gt;{{cite web |title=Kylie Minogue – In Your Eyes (Song) |url=https://danishcharts.dk/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Love+At+First+Sight&amp;cat=s |publisher=Danish Charts. Hung Medien |access-date=2. augusta 2013 |language=na danskom}}&lt;/ref&gt; Pjesmu su remiksovali „Ruff and Jam”, a ova verzija je objavljena u Sjedinjenim Državama, gdje je uspjela da dostigne 23. mjesto na listi Billboard Hot 100.&lt;ref name=kyliebillboardhot100/&gt; Dobila je zlatni sertifikat u Australiji za prodaju od 35&amp;nbsp;000 primjeraka i na Novom Zelandu za prodaju od 7&amp;nbsp;500 primjeraka.

„[[Come into My World]]“ je objavljena kao četvrti i posljednji singl sa albuma 4. novembra 2002. godine. Blago remiksovana, singl verzija je sadržala nove vokale u stihovima i refrenu. Izazvala je povoljne reakcije muzičkih kritičara, kojima se dopao njen lirski sadržaj. Komercijalno, singl je prošao prilično dobro, dostigavši četvrto mjesto u Australiji&lt;ref name=comeintomyworldaustralianchart&gt;{{cite web |title=Kylie Minogue – Come into My World (Song) |url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Come+Into+My+World&amp;cat=s |publisher=Australian Charts. Hung Medien |access-date=23. juli 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; i osmo mjesto u Velikoj Britaniji. U Sjedinjenim Državama, pjesma je dostigla 91. mjesto na listi Billboard Hot 100.&lt;ref name=kyliebillboardhot100/&gt; Dobila je zlatni sertifikat u Australiji za prodaju od 35&amp;nbsp;000 primjeraka.

== Kritički prijem ==
''Fever'' je dobila povoljne kritike muzičkih kritičara. Na sajtu [[Metacritic]], koji dodjeljuje normalizovanu ocjenu od 100 recenzijama glavnih kritičara, ''Fever'' je dobila prosječnu ocjenu od 68 na osnovu 15 recenzija, što ukazuje na „generalno povoljne kritike“.&lt;ref name=albummetacritic&gt;{{cite web |title=Fever by Kylie Minogue Reviews and Tracks |url=http://www.metacritic.com/music/fever/kylie-minogue |publisher=[[Metacritic]]. CBS Interactive |access-date=3. augusta 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; ''[[PopMatters]]'' je dao albumu izuzetno pozitivnu kritiku i pohvalio koncepciju i produkciju albuma, nazvavši ga „savršenim albumom prelepe dance muzike“ i tvrdeći da „vjerojatno neće biti boljeg albuma od ovog tokom cele godine“.&lt;ref name=albumreviewpopmatters /&gt; [[AllMusic]] je takođe dao pohvaljenu kritiku i uživao u jednostavnoj disco i dance-pop albuma, rekavši da „nema nijedne slabe pjesme, nijedne pogrešno umješane, sirupaste balade koja bi pokvarila ritam“.&lt;ref name=albumreviewallmusic /&gt; ''[[New Musical Express|NME]]'' je pozitivno ocjenio album i napomenuo da, iako albumu nedostaje dubina, on je „šuštav kao banja za stopala“ i da kroz album Minogue „pokazuje početnicima kako se to radi“.&lt;ref name=albumreviewnme /&gt; ''[[Pitchfork Media]]'' mu je dao povoljnu recenziju i pohvalio njegovu jednostavnu i „udobnu“ kompoziciju, nazivajući je „zrelim zvukom zrelog umjetnika“.&lt;ref name=albumreviewpitchfork /&gt; ''[[The Guardian]]'' je pohvalio komercijalnu prirodu albuma i nazvao ga „zrelim pop albumom samo po tome što je namijenjen noćne izlaske i opijanja, a ne školski disco“.&lt;ref name=albumreviewguardian&gt;{{cite web |last=Petridis |first=Alexis |title=You like it like this |url=https://www.theguardian.com/lifeandstyle/2001/sep/28/shopping.artsfeatures1 |work=[[The Guardian]] |access-date=3. augusta 2013 |date=28. septembar 2001 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; [[BBC|BBC Music]] je favorizovao konzistentnost albuma i pohvalio njegov komercijalni izgled, predviđajući da će se album „prodati u ogromnim tiražima“.&lt;ref name=albumreviewbbc /&gt; ''[[Slant Magazine]]'' je dao albumu negativnu recenziju, kritikujući Minogueove „bolno precizne“ vokale i monotoniju albuma.&lt;ref name=albumreviewslant&gt;{{cite web |last=Cinquemani |first=Sal |title=Kylie Minogue: Fever |url=http://www.slantmagazine.com/music/review/kylie-minogue-fever/130 |work=[[Slant Magazine]] |access-date=3. augusta 2013 |date=27. januar 2002 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; MusicOMH je uživao u zabavnoj prirodi albuma i rekao je da „ako želite nešto uz šta možete voziti, plesati, svirati na kućnoj žurci ili razveseljavati kolege, ''Fever'' je za vas“.&lt;ref name=albumreviewmusicomh&gt;{{cite web |last=Hubbard |first=Michael |title=Kylie Minogue – Fever |url=http://www.musicomh.com/reviews/albums/kylie-minogue-fever |publisher=MusicOMH |access-date=3. augusta 2013 |date=1. oktobar 2001 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==
''Fever'' je takođe doneo Minogue brojna priznanja i nominacije. Na ceremoniji dodjele [[ARIA Music Awards]] nagrada 2002. godine, album je osvojio nagrade u kategorijama „Najbolje Pop Izdanje“ i „Najprodavaniji Album“, i dobio je nominaciju u kategoriji „Album Godine“.&lt;ref name=&quot;ariawards&quot;&gt;{{cite web |title=Winners by Year |url=http://www.ariaawards.com.au/history/year/2002 |publisher=[[Australian Recording Industry Association]] |access-date=4. augusta 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111211125021/http://www.ariaawards.com.au/history/year/2002 |archive-date=11. decembra 2011 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; Na istoj ceremoniji, pjesma „Can't Get You Out of My Head“ osvojila je nagrade u kategorijama „Singl Godine“ i „Najprodavaniji Singl“, a Minogue je osvojila nagradu u kategoriji „Izuzetno Dostignuće“. Na dodjeli [[Brit Awards]] nagrada 2002. godine, ''Fever'' je osvojila nagradu u kategoriji „Najbolji Međunarodni Album“, dok je Minogue bila nominovana u kategorijama „Najbolji Međunarodni Ženski Solo Izvođač“ i „Najbolji Pop Izvođač“, osvojivši prvu.&lt;ref name=&quot;britawards&quot;&gt;{{cite web |title=Brit Awards 2002: The winners |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/1832486.stm |publisher=[[BBC|BBC News]] |access-date=4. augusta 2013 |date=20. februar 2002 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; Na ceremoniji dodjele [[MTV Europe Music Awards]] nagrada 2002. godine, album je nominovan u kategoriji „Najbolji Album“, dok je Minogue bila nominovana u kategorijama „Najbolji Ženski Izvođač“, „Najbolji Dance Izvođač“ i „Najbolji Pop Izvođač“, osvojivši posljednje dvije.&lt;ref name=&quot;mtveuropeawardsbillboard&quot;&gt;{{cite web |title=MTV Europe Music Awards 2002 Nominations |url=http://www.billboard.com/articles/news/74018/mtv-europe-music-awards-2002-nominations |work=[[Billboard]] |access-date=4. augusta 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; Minogue je zaradila svoju prvu nominaciju za nagradu [[Grammy]] kada je pjesma „Love at First Sight“ nominovana u kategoriji „Najbolji Dance Snimak“ na dodjeli nagrada 2003. godine. Na kraju je osvojila nagradu Grammy kada je „Come into My World“ bila nominovana u istoj kategoriji na dodjeli nagrada 2004. godine.

== Komercijalni učinak ==
U Minogueinoj rodnoj Australiji, ''Fever'' je dostigao prvo mjesto na australijskoj listi albuma u nedjelji od 21. oktobra 2001. godine i proveo je ukupno pet nedjelja na toj poziciji.&lt;ref name=australianchart&gt;{{cite web |title=Kylie Minogue- Fever (Album) |url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Fever&amp;cat=a |publisher=Australian Charts. Hung Medien |access-date=31. juli 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; U ovoj zemlji, ''Fever'' je sedam puta dobio platinasti sertifikat za isporuku od 490&amp;nbsp;000 primjeraka od strane [[Australian Recording Industry Association]]. Uspjeh albuma u Australiji bio je takav da je uvršten na listu najprodavanijih albuma u zemlji, dostigavši peto mjesto krajem 2001. godine i četvrto mjesto krajem 2002. godine. U Velikoj Britaniji, ''Fever'' je dostigao prvo mjesto na britanskoj listi albuma u nedjelji od 13. oktobra 2001. godine sa prodajom od 139&amp;nbsp;000 primjeraka. Album je proveo ukupno dvije nedjelje na toj poziciji i 20 nedjelja na Top 10.&lt;ref name=ukchartentry&gt;{{cite web |title=2001 Top 40 Official UK Albums Archive |url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20011007/7502/ |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=3. augusta 2013 |date=13. okctobar 2001 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ukartistchartkylie&gt;{{cite web |title=Kylie Minogue |url=http://www.officialcharts.com/artist/_/kylie%20minogue/ |publisher=[[Official Charts Company]] |access-date=3. augusta 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; U ovoj zemlji, album je pet puta dobio platinasti sertifikat od strane [[British Phonographic Industry]] za isporuku od 1,5 miliona primjeraka.

Album je postigao sličan uspjeh u drugim zemljama. U Austriji je album dostigao prvo mjesto na austrijskoj listi albuma i proveo je ukupno 29 nedjelja na listi. Na ovoj teritoriji, dobio je platinasti sertifikat za prodaju od 15&amp;nbsp;000 primjeraka od strane [[International Federation of the Phonographic Industry]]. U Danskoj je album dostigao četvrto mjesto na danskoj listi albuma i proveo jednu nedjelju na ovoj poziciji. U ovoj zemlji, dobio je zlatni sertifikat od strane International Federation of the Phonographic Industry. U Francuskoj je album dostigao 21. mjesto na francuskoj listi albuma, provevši ukupno tri nedjelje na ovoj poziciji i dobivši platinasti sertifikat za prodaju od 100&amp;nbsp;000 primjeraka. U Njemačkoj je album dostigao prvo mjesto na njemačkoj listi albuma dvije nedjelje i dobio je platinasti sertifikat za isporuku od 200&amp;nbsp;000 primjeraka. U Irskoj je album dostigao prvo mjesto na irskoj listi albuma, provevši na toj poziciji ukupno nedjelju dana. Na Novom Zelandu je album dostigao treće mjesto na novozelandskoj listi albuma, provevši ukupno jednu nedjelju na ovoj poziciji. U ovoj zemlji, album je dva puta dobio platinasti sertifikat od strane [[Recording Industry Association of New Zealand]] za prodaju od 30&amp;nbsp;000 primjeraka. U Švajcarskoj je album dostigao treće mjesto na švajcarskoj listi albuma, provevši ukupno jednu nedjelju na toj poziciji. U ovoj zemlji, album je dva puta dobio platinasti sertifikat od strane International Federation of the Phonographic Industry za prodaju od 40&amp;nbsp;000 primjeraka.

U Sjedinjenim Državama, album je prodan u 115&amp;nbsp;000 primjeraka u prvom nedjelji i dostigao treće mjesto na listi [[Billboard 200]], postavši Minoguein najviše rangirani album u zemlji do sada. U ovoj zemlji, album je dobio platinasti sertifikat od strane [[Recording Industry Association of America]] za isporuku od milion primjeraka. U Kanadi je album dostigao deseto mjesto na kanadskoj listi albuma i proveo je ukupno dvije nedjelje na ovoj poziciji. U ovoj zemlji, album je dva puta dobio platinasti sertifikat za isporuku od 200&amp;nbsp;000 primjeraka. ''Fever'' je prodan u više od šest miliona primjeraka diljem svijeta, postavši Minoguein najprodavaniji album.

== Popis pjesama ==
{{Popis pjesama

| collapsed       = 
| naslov          = 
| extra_stupac    = Producent(i)
| autor_pjesme    = da

| skladba1        = More More More
| napomena1       = 
| autor1          = TommyD, Liz Winstanley
| extra1          = TommyD
| trajanje1       = 4:40

| skladba2        = [[Love at First Sight]]
| napomena2       = 
| autor2          = Kylie Minogue, Richard Stannard, Julian Gallagher, Ash Howes,
Martin Harrington
| extra2          = Stannard, Gallagher
| trajanje2       = 3:57

| skladba3       = [[Can't Get You Out of My Head]]
| napomena3      = 
| autor3         = Cathy Dennis, Rob Davis
| extra3         = Dennis, Davis
| trajanje3      = 3:49

| skladba4       = Fever
| napomena4      = 
| autor4         = Greg Fitzgerald, Tom Nichols
| extra4         = Fitzgerald
| trajanje4      = 3:30

| skladba5       = Give It to Me
| napomena5      = 
| autor5         = Minogue, Picchiotti, Anderson
| extra5         = Picchiotti
| trajanje5      = 2:48

| skladba6       = Fragile
| napomena6      = 
| autor6         = Davis
| extra6         = Davis
| trajanje6      = 3:44

| skladba7       = [[Come into My World]]
| napomena7      = 
| autor7         = Dennis, Davis
| extra7         = Dennis, Davis
| trajanje7      = 4:30

| skladba8       = [[In Your Eyes]]
| napomena8      = 
| autor8         = Minogue, Stannard, Gallagher, Howes
| extra8         = Stannard, Gallagher
| trajanje8      = 3:18

| skladba9       = Dancefloor
| napomena9      = 
| autor9         = Anderson, Dennis
| extra9         = Anderson
| trajanje9      = 3:24

| skladba10       = Love Affair
| napomena10      = 
| autor10         = Minogue, Stannard, Gallagher
| extra10         = Stannard, Gallagher
| trajanje10      = 3:47

| skladba11       = Your Love
| napomena11      = 
| autor11         = Minogue, Pascal Gabriel, Paul Statham
| extra11         = Gabriel, Statham
| trajanje11      = 3:47

| skladba12       = Burning Up
| napomena12      = 
| autor12         = Greg Fitzgerald, Tom Nichols
| extra12         = Fitzgerald, Nichols
| trajanje12      = 3:59
}}
{{Popis pjesama

| collapsed       = 
| naslov          = Australijsko standardno izdanje
| extra_stupac    = Producent(i)
| autor_pjesme    = da

| skladba13       = Tightrope
| autor13         = Minogue, Gabriel, Statham
| extra13         = Gabriel, Statham
| trajanje13      = 4:27
}}
{{Popis pjesama

| collapsed       = 
| naslov          = Američke bonus pjesme ograničenog izdanja
| extra_stupac    = Producent(i)
| autor_pjesme    = da

| skladba13       = Boy
| autor13         = Minogue, Stannard, Gallagher
| extra13         = Stannard, Gallagher
| trajanje13      = 3:47

| skladba14       = Butterfly
| autor14         = Minogue, Anderson
| extra14         = Picchiotti
| trajanje14      = 4:09
}}
{{Popis pjesama

| collapsed       = 
| naslov          = Japansko izdanje
| extra_stupac    = Producent(i)
| autor_pjesme    = da

| skladba12       = Good Like That
| autor12         = Joe Belmaati, Mich Hansen, Kara DioGuardi
| extra12         = Cutfather, Belmaati, DioGuardi
| trajanje12      = 3:33

| skladba13       = Baby
| autor13         = Winstanley, Bottolf Lodemal, Lars Aass
| extra13         = Winstanley, Lodemal, Aass
| trajanje13      = 3:49

| skladba14       = Burning Up
| autor14         = Fitzgerald, Nichols
| extra14         = Fitzgerald, Nichols
| trajanje14      = 3:59
}}

== Top liste ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
=== Nedjeljne liste ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Top lista
!Najviša&lt;br/&gt;pozicija
|-
|align=&quot;left&quot;|Australija (ARIA)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Fever&amp;cat=a |title=Australiancharts.com – Kylie Minogue – Fever |publisher=Hung Medien |accessdate=31. juli 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Austrija (Ö3 Austria)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Fever&amp;cat=a |title=Austriancharts.at – Kylie Minogue – Fever |publisher=Hung Medien |accessdate=3. augusta 2013 |language=na njemečkom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija (Ultratop Flandrija)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.ultratop.be/nl/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Fever&amp;cat=a |title=Ultratop.be – Kylie Minogue – Fever |publisher=Hung Medien |accessdate=3. augusta 2013 |language=na holandskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|14
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija (Ultratop Valonija)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.ultratop.be/fr/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Fever&amp;cat=a |title=Ultratop.be – Kylie Minogue – Fever |publisher=Hung Medien |accessdate=3. augusta 2013 |language=na francuskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|12
|-
|align=&quot;left&quot;|Kanada (''[[Billboard (časopis)|Billboard]]'')&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.billboard.com/artist/Kylie-Minogue/chart-history/CNA |title=Kylie Minogue Chart History (Canadian Albums) |work=[[Billboard (časopis)|Billboard]] |accessdate=3. augusta 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10
|-
|align=&quot;left&quot;|Danska (Tracklisten)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://danishcharts.dk/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Fever&amp;cat=a |title=Danishcharts.dk – Kylie Minogue – Fever |publisher=Hung Medien |accessdate=3. augusta 2013 |language=na danskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4
|-
|align=&quot;left&quot;|Europa (European Top 100 Albums)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Finska (Suomen virallinen lista)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.ifpi.fi/lista/artistit/kylie/albumi/fever |title=Kylie: Fever |publisher=Musiikkituottajat – IFPI Finland |accessdate=4. marta 2020 |language=na finskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|20
|-
|align=&quot;left&quot;|Francuska (SNEP)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://lescharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Fever&amp;cat=a |title=Lescharts.com – Kylie Minogue – Fever |publisher=Hung Medien |accessdate=3. augusta 2013 |language=na francuskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|21
|-
|align=&quot;left&quot;|Grčka (IFPI)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Irska (IRMA)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Kylie+Minogue |title=Irish-charts.com – Discography Kylie Minogue |publisher=Hung Medien |accessdate=4. marta 2020 |language=na engleskom |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204174607/http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Kylie+Minogue |archive-date=2020-12-04 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Italija (FIMI)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://italiancharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Fever&amp;cat=a |title=Italiancharts.com – Discography Kylie Minogue |publisher=Hung Medien |accessdate=4. marta 2020 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|6
|-
|align=&quot;left&quot;|Japan (Oricon)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.oricon.co.jp/prof/artist/53811/ranking/cd_album/ |title=カイリー・ミノーグのアルバム売り上げランキング |publisher=Oricon |accessdate=18. februara 2013 |language=na japanskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|17
|-
|align=&quot;left&quot;|Mađarska (MAHASZ)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://slagerlistak.hu/album-top-40-slagerlista/2002/4 |title=Album Top 40 slágerlista – 2002. 4. hét |publisher=MAHASZ |accessdate=3. augusta 2013 |language=na mađarskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|8
|-
|align=&quot;left&quot;|Nizozemska (Album Top 100)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Fever&amp;cat=a |title=Dutchcharts.nl – Kylie Minogue – Fever |publisher=Hung Medien |accessdate=3. augusta 2013 |language=na holandskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|7
|-
|align=&quot;left&quot;|Njemačka (Offizielle Top 100)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.offiziellecharts.de/album-details-3829 |title=Offiziellecharts.de – Kylie Minogue – Fever |publisher=GfK Entertainment charts |accessdate=4. marta 2020 |language=na njemečkom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Novi Zeland ([[Recorded Music NZ|RMNZ]])&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://charts.nz/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Fever&amp;cat=a |title=Charts.nz – Kylie Minogue – Fever |publisher=Hung Medien |accessdate=3. augusta 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3
|-
|align=&quot;left&quot;|Norveška (VG-lista)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://norwegiancharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Fever&amp;cat=a |title=Norwegiancharts.com – Kylie Minogue – Fever |publisher=Hung Medien |accessdate=3. augusta 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4
|-
|align=&quot;left&quot;|Poljska (ZPAV)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://olis.onyx.pl/listy/index.asp?idlisty=62&amp;lang=en |title=Oficjalna lista sprzedaży :: OLiS - Official Retail Sales Chart |publisher=ZPAV |accessdate=18. februara 2013 |language=na poljskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|12
|-
|align=&quot;left&quot;|Španjolska (PROMUSICAE)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|9
|-
|align=&quot;left&quot;|Švajcarska (Schweizer Hitparade)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://swisscharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Fever&amp;cat=a |title=Swisscharts.com – Kylie Minogue – Fever |publisher=Schweizer Hitparade |accessdate=18. februara 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3
|-
|align=&quot;left&quot;|Švedska (Sverigetopplistan)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Kylie+Minogue&amp;titel=Fever&amp;cat=a |title=Swedishcharts.com – Kylie Minogue – Fever |publisher=Sverigetopplistan |accessdate=18. februara 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10
|-
|align=&quot;left&quot;|Velika Britanija (OCC)&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.officialcharts.com/charts/albums-chart/20011007/7502/ |title=Official Albums Chart on 7/10/2001 – Top 100 |publisher=[[Official Charts Company]] |accessdate=18. februara 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD ([[Billboard 200]])&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.billboard.com/artist/Kylie-Minogue/chart-history/TLP |title=Kylie Minogue Chart History (Billboard 200) |work=[[Billboard (časopis)|Billboard]] |accessdate=23. februara 2013 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3
|-
|}
{{col-2}}
=== Kraju godine liste ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Top lista (2001)
!Pozicija
|-
|Australija (ARIA)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-end-of-year-charts-top-100-albums-2001.htm |title=ARIA Charts – End Of Year Charts – Top 100 Albums 2001 |publisher=Australian Recording Industry Association |accessdate=11. januar 2011 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|5
|-
|Austrija (Ö3 Austria)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.austriancharts.at/2001_album.asp |title=Jahreshitparade 2001 |publisher=International Federation of the Phonographic Industry. Hung Medien |accessdate=19. februar 2011 |language=na njemačkom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|24
|-
|Nizozemska (Album Top 100)&lt;ref&gt;{{cite web |title=Jaaroverzichten – Album 2001 |url=https://dutchcharts.nl/jaaroverzichten.asp?year=2001&amp;cat=a |publisher=Dutch Charts |access-date=3. augusta 2013 |language=na holandskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|62
|-
|Njemačka (Offizielle Top 100)&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.offiziellecharts.de/charts/album-jahr/for-date-2001 |title=Top 100 Album-Jahrescharts – 2001 |language=na njemačkom |publisher=Offizielle Deutsche Charts |access-date=1. augusta 2015}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|26
|-
|Švajcarska (Schweizer Hitparade)&lt;ref&gt;{{cite web |title=Schweizer Jahreshitparade 2001 |url=https://hitparade.ch/charts/jahreshitparade/2001 |publisher=Schweizer Hitparade |access-date=4. marta 2020 |language=na njemačkom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|18
|-
|Švedska (Sverigetopplistan)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hitlistan.se/netdata/ghl002.mbr/lista?liid=83&amp;dfom=20010001&amp;navi=no |title=Årslista Album – År 2001 |language=na švedskom |publisher=Sverigetopplistan |access-date=19. februara 2011 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221163818/http://www.hitlistan.se/netdata/ghl002.mbr/lista?liid=83&amp;dfom=20010001&amp;navi=no |archive-date=21. februara 2014}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|92
|-
|Velika Britanija (OCC)&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/charts/end-of-year-artist-albums-chart/20010107/37502/ |title=End of Year Album Chart Top 100 – 2001 |publisher=[[Official Charts Company]] |accessdate=5. juli 2016 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|10
|-
!Top lista (2002)
!Pozicija
|-
|Australija (ARIA)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-end-of-year-charts-top-100-albums-2002.htm |title=ARIA Charts – End Of Year Charts – Top 100 Albums 2002 |publisher=[[Australian Recording Industry Association]] |accessdate=11. januar 2011 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|4
|-
|Belgija (Ultratop Flandrija)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2002&amp;cat=a |title=Jaaroverzichten 2002 |publisher=Ultratop (Flandrija). Hung Medien |accessdate=19. februar 2011 |language=na holandskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|67
|-
|Belgija (Ultratop Valonija)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ultratop.be/fr/annual.asp?year=2002&amp;cat=a |title=Rapports Annuels 2002 |publisher=Ultratop (Valonija). Hung Medien |accessdate=19. februar 2011 |language=na francuskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|64
|-
|Nizozemska (Album Top 100)&lt;ref&gt;{{cite web |title=Jaaroverzichten – Album 2002 |url=https://dutchcharts.nl/jaaroverzichten.asp?year=2002&amp;cat=a |publisher=Dutch Charts |access-date=3. augusta 2013|language=na holandskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|47
|-
|Njemačka (Offizielle Top 100)&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.offiziellecharts.de/charts/album-jahr/for-date-2002 |title=Top 100 Album-Jahrescharts – 2002 |language=na njemačkom |publisher=Offizielle Deutsche Charts |access-date=1. augusta 2015}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|50
|-
|Novi Zeland (RMNZ)&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://aotearoamusiccharts.co.nz/archive/annual-albums/2002-12-31 |title=Top Selling Albums of 2002 |publisher=[[Recorded Music NZ]] |access-date=13. novembra 2019 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|30
|-
|SAD (Billboard 200)
|align=&quot;center&quot;|82
|-
|Velika Britanija (OCC)&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/charts/end-of-year-artist-albums-chart/20020106/37502/ |title=End of Year Album Chart Top 100 – 2002 |publisher=[[Official Charts Company]] |accessdate=5. juli 2016 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|15
|-
!Top lista (2003)
!Pozicija
|-
|Australija (ARIA)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-end-of-year-charts-top-100-albums-2003.htm |title=ARIA Charts – End Of Year Charts – Top 100 Albums 2003 |publisher=[[Australian Recording Industry Association]] |accessdate=11. januara 2011 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|57
|-
|Velika Britanija (OCC)
|align=&quot;center&quot;|196
|}

=== Kraju decenije liste ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Top lista (2000–2009)
!Pozicija
|-
|Australija (ARIA)&lt;ref name=&quot;ARIA end of Decade&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.aria.com.au/charts/2000/end-of-decade-albums-chart |title=2009 ARIA End of Decade Albums Chart |publisher=[[Australian Recording Industry Association]] |date=januar 2010 |access-date=16. januara 2020 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|13
|-
|Velika Britanija (OCC)
|align=&quot;center&quot;|43
|}
{{col-end}}

== Prodaja i certifikacije ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Država
!Certifikacija
!Prodaja
|-
|Argentina (CAPIF)
|Zlata
|20&amp;nbsp;000
|-
|Australija (ARIA)
|7× Platina
|490&amp;nbsp;000
|-
|Austrija (IFPI)
|Platina
|40&amp;nbsp;000
|-
|Belgija (BRMA)
|Zlata
|25&amp;nbsp;000
|-
|Kanada (Music Canada)
|2× Platina
|200&amp;nbsp;000
|-
|Danska (IFPI)
|Zlata
|25&amp;nbsp;000
|-
|Francuska (SNEP)
|Platina
|300&amp;nbsp;000
|-
|Grčka (IFPI)
|Zlata
|15&amp;nbsp;000
|-
|Mađarska (MAHASZ)
|Platina
|20&amp;nbsp;000
|-
|Nizozemska (NVPI)
|Zlata
|40&amp;nbsp;000
|-
|Njemačka (BVMI)
|Platina
|300&amp;nbsp;000
|-
|Novi Zeland (RMNZ)
|2× Platina
|30&amp;nbsp;000
|-
|Poljska (ZPAV)
|Zlata
|50&amp;nbsp;000
|-
|Rusija (NFPF)
|Dijamant
|60&amp;nbsp;000
|-
|Španjolska (PROMUSICAE)
|Platina
|200&amp;nbsp;000
|-
|Švajcarska (IFPI)
|2× Platina
|80&amp;nbsp;000
|-
|Švedska (GLF)
|Platina
|80&amp;nbsp;000
|-
|Velika Britanija (BPI)
|5× Platina
|1&amp;nbsp;730&amp;nbsp;000
|-
|SAD (RIAA)
|Platina
|1&amp;nbsp;159&amp;nbsp;000
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.kylie.com Službena stranica Kylie Minogue] {{en icon}}

{{Kylie Minogue}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Albumi 2001.]]
[[Kategorija:Albumi Kylie Minogue]]</text>
      <sha1>s1cgx3yea55714qlmbkgb8sjibwubgs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fight Club (film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137849</id>
    <revision>
      <id>42695928</id>
      <parentid>42675041</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T20:33:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 6 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695928</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56244" sha1="ax78mh1ey39k6lnlb7dv1oh5h81ox3p" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film
| naslov           = Fight Club
| slika         =
| opis        = Kino-poster
| režija      = [[David Fincher]]
| producent      = [[Art Linson]]&lt;br /&gt;Cean Chaffin&lt;br /&gt;Ross Grayson Bell
| scenario     = [[Jim Uhls]]
| based on       = ''[[Fight Club (roman)|Fight Club]]''; autor: [[Chuck Palahniuk]]
| uloge       = [[Brad Pitt]]&lt;br /&gt;[[Edward Norton]]&lt;br /&gt;[[Helena Bonham Carter]]
| muzika          = [[Dust Brothers]]
| fotografija = [[Jeff Cronenweth]]
| montaža        = James Haygood
| studio         = [[Regency Enterprises]]
| distributer    = [[20th Century Fox]]
| premijera       = {{film date|1999|10|15|df=y}}
| trajanje        = 139 min.
| zemlja        = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik       = engleski
| budžet         = 63 mil. $
| bruto    = 100,9 mil. $ &lt;small&gt;(širom svijeta)&lt;/small&gt;
}}

'''''Klub boraca''''' (eng. ''Fight Club'') je satirična crna komedija [[David Fincher|Davida Finchera]] iz [[1999]]. snimljena prema [[Fight Club (roman)|istoimenom romanu]] [[Chuck Palahniuk|Chucka Palahniuka]] iz [[1996]]. s [[Brad Pitt|Bradom Pittom]] i [[Edward Norton|Edwardom Nortonom]].

Fincher je opisao ''Klub boraca'' kao crnu komediju koja poseže za teškom satirom; on i glumačka ekipa usporedili su film s ''[[Diplomac (1967)|Diplomcem]]'' ([[1967]].) i ''[[Buntovnik bez razloga|Buntovnikom bez razloga]]'' ([[1955]].). Tematski, film je trebao prikazati sukob između mladih ljudi i sustava vrijednosti reklamiranja. Upotreba nasilja u filmu u borilačkim klubovima trebala je biti metafora za osjećaj temeljen na sukobu generacija. Bezimeni protagonist, kojeg je utjelovio Edward Norton, je običan čovjek i nepouzdani pripovjedač koji u borilačkom klubu upoznaje Tylera Durdena (Brad Pitt). Nakon toga je rastrgnut ljubavnim trokutom s Durdenom i Marlom Singer ([[Helena Bonham Carter]]). Redatelj je namjerno ubacio homoerotični ton misleći kako će publici zbog toga biti neugodno i da neće biti u mogućnosti pogoditi epilog.

Šefovi studija nisu bili zadovoljni filmom pa su izmijenili Fincherovu namjeravanu marketinšku kampanju kako bi povratili gubitke. ''Klub boraca'' nije ostvario komercijalna očekivanja, a kritike su bile podijeljene. Često je navođen kao jedan od najkontroverznijih filmova 1999. Označen je kao prekretnica za vizualni stil u filmu i uvod u novi ugođaj američkog političkog života. Ipak, komercijalni dio priče se popravio [[DVD]] izdanjem čime je film stekao kultni status. Osim toga, inspirirao je mnoge Amerikance da otvore vlastite borilačke klubove.

U Hrvatskoj je prikazan pod naslovom '''''Klub boraca''''', a u Srbiji pod naslovom '''''Borilački klub'''''.

== Radnja ==

Pripovjedač (Edward Norton) je anonimni zaposlenik automobilske kompanije koji odlazi na mjesta nesreća kako bi procijenio štetu. Liječnik mu odbija propisati lijek za [[nesanica|nesanicu]] i umjesto toga mu predloži da posjeti terapijsku grupu oboljelih od raka testisa kako bi počeo cijeniti pravu bol. Posjećujući grupu, pripovjedač se počne osjećati važnim i da netko mari za njega, nakon čega počinje normalno spavati. Međutim, počinje glumiti da ima još nekoliko bolesti kako bi mogao posjećivati i druge terapijske grupe. Rutina mu se prekine nakon što na grupama koje on pohađa primijeti drugu varalicu, Marlu Singer (Helena Bonham Carter), i opet počne patiti od nesanice.

Tijekom leta poslovnom klasom, pripovjedač upoznaje Tylera Durdena (Brad Pitt), koji prodaje sapun. Pripovjedač stiže kući i otkriva kako mu je stan uništen u eksploziji. Nazove Tylera i sastaje se s njim u lokalu. Tyler pristaje pustiti ga u svoj dom pod uvjetom da ga pripovjedač udari. Ovaj mu udovolji i dvojica počnu uživati u međusobnim udarcima ispred bara. Pripovjedač se useljava Tyleru, a njih dvojica se vraćaju u lokal, gdje se opet potuku na parkiralištu. Nakon što su privukli gomilu ljudi, uspostavljaju 'klub boraca' u podrumu lokala. Ubrzo uz Tylerovu pomoć diljem zemlje počinju nicati drugi slični klubovi.

Nakon što se Marla predozira Xanaxima, spašava je Tyler, a dvoje se upuštaju u seksualnu vezu. Tyler kaže pripovjedaču da ga ne pita za Marlu. Pod Tylerovim vodstvom, klub boraca postaje &quot;Projekt Mayhem&quot;, koji počinje izvršavati sve destruktivnije antikapitalističke vandalizme u gradu. Borilački klubovi postaju mreža za Projekt Mayhem koji vodi sam Tyler, bez pripovjedačeva uplitanja. Nakon svađe, Tyler nestaje iz pripovjedačeva života, a nakon što član Projekta Mayhem pogine na misiji, pripovjedač pokuša ugasiti projekt. Prateći Tylerove korake, počne putovati po zemlji i otkriva da su borilački klubovi osnovani u svakom gradu, gdje se jedan od sudionika predstavlja kao Tyler Durden. Telefonski poziv Marli potvrđuje njegov identitet, a on shvaća da je Tyler alter ego njegove [[Shizofrenija|podijeljene osobnosti]]. Tyler se pojavljuje pred njim i objašnjava mu da kontrolira pripovjedačevo tijelo kad god ovaj spava.

Pripovjedač se sruši. Nakon što se probudio, shvaća da je Tyler obavio nekoliko telefonskih poziva tijekom njegova blackouta. Počne slijediti tragove njegovih planova do sjedišta nekoliko velikih kompanija koje posluju kreditnim karticama u centru grada koje Tyler namjerava uništiti kako bi onesposobio financijski sustav. Nakon što nije uspio dobiti pomoć od policije, od kojih su mnogi pripadnici Projekta Mayhem, pripovjedač pokuša deaktivirati eksplozive u podrumu jedne od zgrada. Sukobljuje se s Tylerom, koji ga onesvješćuje i odvodi na gornji kat druge zgrade kako bi svjedočio predstojećem uništenju. Pripovjedač, kojeg Tyler drži na nišanu, shvaća da zapravo on drži pištolj. Opuca sebi u usta, propucavši si obraz, ali ne ubivši se. Iluzija Tylera nestaje zajedno s izlaznom ranom na stražnjoj strani njegove glave. Ubrzo nakon toga, članovi Projekta Mayham dovode pripovjedaču otetu Marlu i ostavljaju ih same. Bombe eksplodiraju, a dvoje, držeći se za ruke, kroz prozore gledaju uništenje gradske četvrti.

== Produkcija ==
=== Razvoj ===
[[1996]]. je skaut za knjige studija 20th Century Fox umjetničkom dirketoru studija poslao preliminarnu verziju romana ''Klub boraca'' [[Chuck Palahniuk|Chucka Palahniuka]]. Iako studio nije vidio potencijala u filmskoj adaptaciji, McCormick je proslijedio materijal producentima Lawrenceu Benderu i Artu Linsonu, koji su ga također odbili. Producenti Josh Donen i Ross Bell su izrazili zanimanje za projekt i sredili neplaćenu probu s glumcima kako bi vidjeli dužinu scenarija. Proba je potrajala šest sati. Nakon što su izbacili neke dijelove kako bi reducirali trajanje i snimili dijaloge, Bell je poslao knjigu na vrpci Lauri Ziskin, voditeljici odjela Fox 2000, koja je nakon preslušavanja vrpce otkupila prava na ''Klub boraca'' za deset tisuća dolara.&lt;ref name=&quot;mav1&quot;&gt;{{cite book | author=Sharon Waxman | title=Rebels on the Backlot: Six Maverick Directors and How They Conquered the Hollywood Studio System | url=https://archive.org/details/rebelsonbacklots00waxm | pages=137.-151. |date=December 2005. | publisher=HarperEntertainment | isbn=0060540176 }}&lt;/ref&gt;

Kako bi adaptirala priču u scenarij, Ziskin je isprva razmišljala o angažiranju Bucka Henryja; mislila je kako je ''Klub boraca'' sličan ''[[Diplomac (1967)|Diplomcu]]'', kojeg je adaptirao Henry. No, novi scenarist, [[Jim Uhls]], je počeo lobirati kod Donena i Bella da ga angažiraju za adaptaciju pa su ga producenti kasnije i uzeli. Bell je imao četiri opcije za režiju: [[Peter Jackson|Petera Jacksona]], [[Bryan Singer|Bryana Singera]], [[Danny Boyle|Dannyja Boylea]] i [[David Fincher|Davida Finchera]]. Smatrao je Jacksona najboljim izborom i kontaktirao ga, ali Jackson je bio zauzet snimanjem filma ''[[Strašila]]'' na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Singer je dobio knjigu, ali je nije pročitao, dok se Boyle sastao s Bellom i pročitao knjigu, ali se na kraju okrenuo drugom projektu. Fincher, koji je prije pročitao knjigu i pokušavao otkupiti prava, je razgovarao sa Ziskin o režiranju filma, ali je oklijevao oko suradnje s 20th Century Foxom zbog loših iskustava tijekom produkcije ''[[Alien 3|Aliena 3]]'' ([[1992]].). Sastanak sa Ziskin i šefom studija Billom Mechanicom je izgladio njegove odnose sa studijom&lt;ref name=&quot;mav1&quot; /&gt; koji je u kolovozu [[1997]]. objavio da će Fincher režirati ekranizaciju romana.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Michael Fleming | url=http://www.variety.com/article/VR1116678264.html?categoryid=3&amp;cs=1 | title=Thornton holds reins of 'Horses' | journal=Variety | publisher=Reed Business Information | date=19. kolovoza 2007. | accessdate=23. ožujka 2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071011203539/http://variety.com/article/VR1116678264.html?categoryid=3&amp;cs=1 | archive-date=2007-10-11 | access-date=2011-12-02 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Mechanic i Ziskin isprva su planirali film s budžetom od 23 milijuna dolara.&lt;ref name=&quot;mav1&quot; /&gt;

=== Casting ===
Producent Ross Bell se sastao s [[Russell Crowe|Russellom Croweom]] i raspitivao se želi li uzeti ulogu Tylera Durdena, dok je u isto vrijeme producent Art Linson pregovarao s [[Brad Pitt|Bradom Pittom]] oko iste uloge. Kako je Linson imao prednost, ulogu je dobio Pitt.&lt;ref name=&quot;mav1&quot; /&gt; Pitt, koji je tražio novi projekt nakon neuspjeha svog prethodnog filma, ''[[Meet Joe Black|Upoznajte Joea Blacka]]'' ([[1998]].), angažiran je za 17,5 milijuna dolara, a studio je mislio kako će ''Klub boraca'' biti komercijalno uspješniji s velikom zvijezdom.&lt;ref name=&quot;mav2&quot; /&gt; Studio je i za ulogu anonimnog pripovjedača htio neko poznatije ime kao što je [[Matt Damon]] ([[Sean Penn]] je također bio jedan od izbora), ali Fincher je htio [[Edward Norton|Edwarda Nortona]] zbog njegove izvedbe u filmu ''[[The People vs. Larry Flynt|Narod protiv Larryja Flynta]]'' (1996.).&lt;ref name=&quot;vanity&quot;&gt;{{cite journal | author=Peter Biskind | url= | title=Extreme Norton | work=Vanity Fair | publisher=Condé Nast Publications |date=kolovoz 1999. }}&lt;/ref&gt; Nortonu su drugi studiji nudili glavne uloge u filmovima kao što su ''[[Talentirani g. Ripley (1999)|Talentirani g. Ripley]]'' (1999.) i ''[[Čovjek na Mjesecu (1999)|Čovjek na Mjesecu]]'' (1999.), a on sam je bio zainteresiran za film ''[[Odbjegla porota (2003)|Odbjegla porota]]'' iz [[2003]]. prije nego što se projekt raspao. Kako bi ga primamio, Fox mu je ponudio 2,5 milijuna dolara, ali Norton nije mogao odmah prihvatiti budući da je dugovao film Paramountu. Zato je potpisao novi ugovor s Paramountom za manju plaću i na kraju protiv svoje volje morao nastupiti u filmu ''[[The Italian Job (2003 film)|Dobar posao u Italiji]]'' (2003.).&lt;ref name=&quot;mav2&quot; /&gt; U siječnju 1998. Brad Pitt i Edward Norton su se službeno pridružili projektu kako bi portretirali Tylera Durdena i bezimenog pripovjedača.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Chris Petrikin | url=http://www.variety.com/article/VR1117434297.html?categoryid=13&amp;cs=1 | title=Studio Report Card: Fox | journal=Variety | publisher=Reed Business Information | date=7. siječnja 1997. | accessdate=23. ožujka 2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080519071100/http://www.variety.com/article/VR1117434297.html?categoryid=13&amp;cs=1 | archive-date=2008-05-19 | access-date=2011-12-02 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Kao prvi izbor za ulogu Marle Singer figurirale su [[Courtney Love]] i [[Winona Ryder]],&lt;ref&gt;{{cite news | author= | url=http://www.cnn.com/books/news/9910/29/fight.club.author/ | title=Palahniuk: Marketing 'Fight Club' is 'the ultimate absurd joke' | work=CNN.com | | publisher=Time Warner | date=29. listopada 1999 | accessdate = 26. 03. 2007. }}&lt;/ref&gt; a studio bi angažirao [[Reese Witherspoon]] da nije bilo Fincherove primjerdbe da je premlada. Na kraju je ulogu dobila [[Helena Bonham Carter]], na temelju uloge u filmu ''[[Preljubnici (1997)|Preljubnici]]'' iz 1997.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Richard Johnson | url= | title=Boxing Helena | work=Los Angeles Magazine |date=studeni 1999. }}&lt;/ref&gt;

Kako bi se pripremili za uloge, Norton i Pitt su počeli pohađati satove [[boks]]a, taekwondoa i hrvanja,&lt;ref name=&quot;details&quot;&gt;{{cite journal | author=Stephen Garrett | url= | title=Freeze Frame | journal=Details | publisher=Condé Nast Publications |date=srpanj 1999. }}&lt;/ref&gt; ali i izrade sapuna u tvrtki Auntie Godmother.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Johanna Schneller | url= | title=Brad Pitt and Edward Norton make 'Fight Club' | journal=Premiere | publisher=Hachette Filipacchi Media U.S. |date=kolovoz 1999. }}&lt;/ref&gt; Pitt je dobrovoljno otišao zubaru da mu odstrani dijelove prednjih zubi, koji su vraćeni nakon završetka snimanja.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Chris Nashawaty | url=http://www.ew.com/ew/article/0,,83604,00.html | title=Brad Pitt loses his teeth for a &quot;Fight&quot; | journal=Entertainment Weekly | publisher=Time Inc. | date=16. srpnja 1998. | accessdate=23. ožujka 2007 | archive-date=2007-10-14 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071014195931/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C83604%2C00.html | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Scenarij ===
Scenarist Jim Uhls počeo je raditi na adaptaciji na temelju ranije verzije bez snimljenih glasovnih dijelova jer je industrija u to vrijeme smatrala tehniku &quot;zastarjelom i otrcanom&quot;. Kad se Fincher pridružio projektu, nije se složio s pristupom smatrajući kako se humor filma zasniva na pripovjedačevu glasu&lt;ref name=&quot;mav2&quot;&gt;''Rebels on the Backlot'', str. 175–184.&lt;/ref&gt; te je opisao film bez snimljenog glasa kao &quot;tužan i patetičan&quot;.&lt;ref name=&quot;comment&quot;&gt;{{cite journal | author=Gavin Smith | url= | title=Gavin Smith goes one-on-one with David Fincher | journal=Film Comment | publisher=Film Society of Lincoln Center | date = rujan/listopad 1999}}&lt;/ref&gt; Redatelj i Ulhs napisali su tekst za šest do sedam mjeseci, stvorivši 1997. treću verziju koja je obuhvaćala priču, ali ne i nekoliko važnih elemenata. Nakon što je angažiran Pitt, glumac je izrazio zabrinutost da je Tyler Durden prejednodimenzionalan pa je Fincher potražio savjet od scenarista-redatelja [[Cameron Crowe|Camerona Crowea]] koji je predložio da učini lik dvoznačnijim. Fincher je angažirao scenarista Andrewa Kevina Walkera i pozvao Pitta i Nortona da surađuju na prepravljanju teksta koji je dovršen nakon godinu dana rada i pet verzija.&lt;ref name=&quot;mav2&quot; /&gt; Pripovjedač je opisan kao anoniman u filmu, iako je u tekstu bio poznat kao Jack. Pripovjedačevi pseudonimi u terapijskim grupama koje je pohađao bili su temeljeni na likovima iz ''[[Planet of the Apes (1968 film)|Planeta majmuna]]'' i ulogama [[Robert De Niro|Roberta De Nira]] iz sedamdesetih.&lt;ref&gt;{{cite news | title = 100 DVDs You Must Own | pages = 31 | journal = Empire | publisher = Bauer Verlagsgruppe |date=siječanj 2003. }}&lt;/ref&gt;

Pisac [[Chuck Palahniuk]] hvalio je vjernu filmsku adaptaciju svog romana i oduševio se činjenicom da je radnja filma još jednostavnija nego u knjizi. Komentirao je i dvojbe oko vjerodostojnosti radnje romana zbog zapletenog završetka, koji je redatelj Fincher podržao riječima, &quot;Ako prihvate sve do toga, prihvatit će i nejasni završetak. Ako još budu u kinu, prihvatit će ga.&quot; No, Palahniuk je bio uznemiren zbog promjene jednog sastojka tijekom objašnjavanja kako se radi napalm, što recept čini beskorisnim, budući da je pisac temeljito istraživao sastojke.&lt;ref name=&quot;dvdtalk&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.dvdtalk.com/fightclub.html | title=Interview With Fight Club Author Chuck Palahniuk | work=DVD Talk | accessdate=23. ožujka 2007 }}&lt;/ref&gt; Palahniukov roman je imao i homoerotične tonove, što je redatelj namjerno uključio u film kako bi stavio publiku u neugodan položaj i naglasio iznenađenje preokretima u filmu.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Louis B. Hobson | url= | title=Fiction for real | work=Calgary Sun | publisher=Quebecor | date=10. listopada 1999 }}&lt;/ref&gt; Scena u kojoj se Tyler kupa tik do pripovjedača je primjer takvih tonova iako je Durdenova opaska u sceni, &quot;Pitam se jesu li žene odgovor koji trebamo&quot;, trebao sugerirati osobnu odgovornost, a ne [[homoseksualnost]]. Još jedan primjer takvih prizvuka bila je scena na početku filma u kojoj Tyler Durden stavlja cijev pištolja u pripovjedačeva usta.&lt;ref&gt;{{cite web | author=Stephen Schaefer | url=http://mrshowbiz.go.com/news/Todays_Stories/991013/fightclubauthor101399.html | title=Fight Club's Controversial Cut | work=MrShowbiz.com | date=13. listopada 1999. | accessdate=2. prosinca 2007 | archive-date=2001-04-16 | archive-url=https://web.archive.org/web/20010416022913/http://mrshowbiz.go.com/news/Todays_Stories/991013/fightclubauthor101399.html | dead-url= }}&lt;/ref&gt;

Na kraju filma, pripovjedač se iskupljuje odbivši Tylerovu namjeru, što je razlika u odnosu na kraj romana, u kojem pripovjedač biva smješten u umobolnicu.&lt;ref name=&quot;empire&quot;&gt;{{cite journal | author=Damon Wise | url= | title=Menace II Society | journal=Empire | publisher=Bauer Verlagsgruppe |date=prosinac 1999. }}&lt;/ref&gt; Norton je naglasio iskupljivačku paralelu s ''[[Diplomac (1967)|Diplomcem]]'', budući da se protagonist oba filma nalazi u središtu svoje podijeljene ličnosti.&lt;ref name=&quot;reel&quot;&gt;{{cite news | author=Barbara Teasdall | url=http://www.reel.com/reel.asp?node=features/interviews/norton | title=Edward Norton Fights His Way to the Top | work=Reel.com | publisher=Movie Gallery | date=1999. | accessdate=24. 03. 2007. | archivedate=2007-10-11 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20071011095947/http://reel.com/reel.asp?node=features%2Finterviews%2Fnorton | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Redatelj je smatrao kako je roman previše posvećen Tyleru Durdenu pa je promijenio kraj kako skrenuo pozornost s njega: &quot;Htio sam da ljudi vole Tylera, ali sam isto tako htio da se pomire s njegovim nestankom.&quot;&lt;ref name=&quot;empire&quot; /&gt;

=== Snimanje ===
Kad je produkcija počela, prvotni budžet od 50 milijuna dolara, od čega je pola platio New Regency, je skočio na 67 milijuna. Šef New Regencyja i izvršni producent ''Kluba boraca'' Arnon Milchan pokušavali su nagovoriti Finchera da smanji budžet na bar 5 milijuna, što je ovaj odbio, pa je Milchan kontaktirao šefa studija Billa Mechanica i rekao mu da se povlači. Kako bi pridobio Milchanovu potporu, Mechanic mu je poslao vrpce s nemontiranim materijalom, a nakon tri tjedna snimanja, Milchan se vratio i financirao pola budžeta.&lt;ref name=&quot;mav3&quot;&gt;''Rebels on the Backlot''. str. 199–202.&lt;/ref&gt;

Snimanje je trajalo 138 dana,&lt;ref name=&quot;anarchy&quot;&gt;{{cite journal | author=Christopher Probst | url=http://www.theasc.com/magazine/nov99/anarchy/index.htm | title=Anarchy in the U.S.A | work=American Cinematographer | publisher=American Society of Cinematographers |date=studeni 1999. | accessdate=23. ožujka 2007 | archive-date=2009-05-24 | access-date=2011-12-02 | archive-url=https://web.archive.org/web/20090524050800/http://www.theasc.com/magazine/nov99/anarchy/index.htm | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; tijekom kojih je Fincher potrošio više od 1500 rola filma, što je tri puta više od prosječnog holivudskog filma.&lt;ref name=&quot;details&quot; /&gt; Lokacije snimanja bile su u i oko [[Los Angeles]]a te na setovima sagrađenim u studiju u Century Cityju.&lt;ref name=&quot;anarchy&quot; /&gt; Scenograf Alex McDowell je konstruirao više od 70 setova.&lt;ref name=&quot;details&quot; /&gt; Eksterijer Tylerove kuće u Paper Streetu sagrađen je u San Pedru, [[Kalifornija]], dok su interijeri, koji su bili zamišljeni tako da reflektiraju razoreni svijet likova, sagrađeni u studiju.&lt;ref name=&quot;anarchy&quot; /&gt; Marlin stan temeljen je na fotografijama Rosalind Apartments u centru Los Angelesa.&lt;ref name=&quot;comment&quot; /&gt;

Tučnjave u filmu su koreografirane iako su borci morali &quot;ići do kraja&quot; kako bi se postigli realistični efekti.&lt;ref name=tribune&gt;{{cite news | author= | url= | title='Club' fighting for a respectful place in life | work=Post-Tribune | publisher=Sun-Times Media Group | date=15. ožujka 2001 }}&lt;/ref&gt; Kako bi poboljšala ove scene, šminkerica Julie Pearce, koja je surađivala s redateljem na ''[[The Game (film)|Igri]]'', je proučavala borilačke vještine i [[boks]] na kabelskoj televiziji. Jednog je statista tako uredila da izgeda kako mu nedostaje komadić uha. Navela je kako joj je za to kao inspiracija poslužio ugriz [[Mike Tyson|Mikea Tysona]].&lt;ref&gt;{{cite journal | url= | title=It Bruiser: Julie Pearce | journal=Entertainment Weekly | publisher=Time Inc. | date=25. srpnja 1999 }}&lt;/ref&gt;

=== Vizualni efekti ===
Supervizor specijalnih efekata bio je Tod Haug koji je s redateljem Fincherom surađivao na ''Igri''. Hauge je rekao &quot;Odabrali smo najbolje ljude za svaki aspekt rada sa specijalnim efektima, a zatim smo koordinirali njihove doprinose.&quot; Fincher je odlučio ilustrirati pripovjedačevu perspektivu &quot;misaonim okom&quot;.

Uvodna devedeset sekundi duga špica je obrnuta scena od centra straha pripovjedačeva mozga koja predstavlja misaone procese potaknute pripovjedačevim impulsom straha.&lt;ref name=&quot;comment&quot; /&gt; Sekvenca, koju je dijelom osmislio Fincher, bila je financirana odvojeno od ostatka filma, ali je studio kasnije platio sekvencu zbog Fincherove izvanredne režije filma. Fincher je za sekvencu angažirao kompaniju Digital Domain i njihova supervizora za specijalne efekte Kevina Macka, koji je osvojio [[Oscar]]a za vizualne efekte za film ''[[Ja ću budan sanjati (1998)|Ja ću budan sanjati]]'' iz 1998. Kompjuterski generirani mozak izrađen je korištenjem [[L-sistem|L-sustava]],&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Mark Frauenfelder | url= | title=Hollywood's Head Case | journal=Wired magazine | publisher=Condé Nast Publications |date=kolovoz 1999. }}&lt;/ref&gt; a dizajn je detaljiziran korištenjem medicinskih ilustracija Kathryn Jones. Sekvenca iz mozga pa do izvan lubanje uključivala je [[neuron]]e, akcijske potencijale i korijene kose.

Jedna od prvih scena u filmu, u kojoj kamera prikazuje gradske ulice i destruktivnu opremu Projekta Mayhem koja leži u podzemlju parkirališta, bila je trodimenzionalna kompozicija od gotovo stotinu fotografija [[Los Angeles]]a i Century Cityja fotografa Michela Douglasa Middletona. Posljednju scenu rušenja uredskih zgrada dizajnirao je Richard Baily iz Image Savanta, koji je radio na sceni više od četrnaest mjeseci.

Fincher je ubacio scenu u kojoj Durden pokazuje isječak koji je poslužio kao tematski element. Scena je označavala prekretnicu u priči, točku u kojoj dolazi do preokreta i inverzije &quot;subjektivne stvarnosti&quot; koja označava prvi dio filma.

=== Muzika ===
Redatelj je za glazbu tražio bend koji nikad prije nije snimao glazbu za film. Kao jedan od izbora bio je [[Radiohead]], ali je na kraju odabran producentski dvojac [[Dust Brothers]]. Michael Simpson, jedan od dvojice izvođača je rekao, &quot;Fincher je htio postići nešto novo sa svime vezanim uz ovaj film, a nekonvencionalna glazba mu je pomogla da to ostvari.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news | author=Amanda Schurr | url= | title=Score one for musicians turned film composers | work=Sarasota Herald-Tribune | publisher=The New York Times Company | date=19. studenog 1999 }}&lt;/ref&gt;

== Teme ==
=== Vrijednosti ===
{{Quote box|width=30%|align=right|quote=&quot;Mislim da je ''Klub boraca'' uistinu, na neki način... prodro u očajanje i paralizu koju ljudi osjećaju nakon što su naslijedili ovaj sustav vrijednosti reklamiranja.&quot;|source=Edward Norton&lt;ref name=&quot;showbiz&quot; /&gt;}}
''Klub boraca'' je crna komedija koja uključuje tešku satiru. Kako bi izbjegao potencijalnu mračnu prirodu, redatelj [[David Fincher]] je namjerno održao film &quot;zabavnim i buntovnim&quot;,&lt;ref name=&quot;empire&quot; /&gt; dok je Norton opisao film kao &quot;mračni, komični, nadrealni&quot; pogled na svijet ljudskih pogrešaka u vrijednosnom sustavu kojeg su one dio.&lt;ref name=&quot;yale&quot; /&gt; ''Klub boraca'' dijeli neke teme s ''[[Buntovnik bez razloga|Buntovnikom bez razloga]]'' istražujući frustracije ljudi koji žive u sustavu.&lt;ref name=&quot;showbiz&quot; /&gt; Likovi, koji se podvrgavaju društvenom škopljenju, reducirani su na &quot;generaciju promatrača&quot;,&lt;ref name=&quot;calgary&quot;&gt;{{cite news | author=Louis B. Hobson | url= | title=Get ready to rumble | work=Calgary Sun | publisher=Quebecor | date=10. listopada 1999 | accessdate = 28. 04. 2007. }}&lt;/ref&gt; dok kultura oglašavanja definira &quot;vanjske simbole sreće&quot; i uzrokuje nepotrebnu jurnjavu za materijalnim stvarima koje zamjenjuju potragu za duhovnom srećom.&lt;ref name=&quot;cruisin&quot;&gt;{{cite news | author=Jim Slotek | url= | title=Cruisin' for a bruisin' | work=Toronto Sun | publisher=Sun Media Corporation | date=10. listopada 1999 }}&lt;/ref&gt; Pitt je to objasnio riječima &quot;Mislim da moju generaciju neki obrambeni mehanizam sprječava da uspostavi pravu istinitu vezu ili posvetu s našim stvarnim osjećajima. Navijamo za sportske momčadi, ali ne idemo unutra igrati. Tako smo opterećeni uspjehom i neuspjehom - kao da su te dvije stvari sve što će nas na kraju odrediti.&quot;&lt;ref name=tribune/&gt;

{{Quote box|width=30%|align=left|quote=&quot;''Klub boraca'' je metafora za potrebu da se prođe kroz zidove koje smo postavili oko sebe i kroz koje prolazimo, samo što ovaj put možemo osjetiti bol.&quot;|source=Brad Pitt&lt;ref name=tribune/&gt;}}
Nasilje borilačkih klubova je metafora za osjećaj, ali ne promiče ili slavi fizički sukob.&lt;ref&gt;{{cite web | author=Michael Moses | url=http://www.drdrew.com/article.asp?id=198 | title=Fighting Words: An interview with Fight Club režijaDavid Fincher | work=DrDrew.com publisher=Drew Pinsky | date=1999. | accessdate= | archivedate=2007-12-11 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20071211235459/http://www.drdrew.com/article.asp?id=198 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Tučnjave su opipljiva predstava otpora društvenoj izolaciji.&lt;ref name=&quot;calgary&quot; /&gt; Norton je rekao kako tučnjava između muškaraca oslobađa &quot;straha od boli&quot; i upoznaje ih s nečim uistinu vrijednim.&lt;ref name=&quot;showbiz&quot; /&gt; Nakon što se tučnjave pretvore u revolucionarno nasilje, Tyler Durden ih djelomično odobrava, dok se pripovjedač povlači i odbija Durdenove ideje.&lt;ref name=&quot;reel&quot; /&gt; ''Klub boraca'' namjerno oblikuje nejasnu poruku, a interpretacija se ostavlja publici.&lt;ref name=&quot;talk&quot; /&gt;

=== Likovi ===
U ''Klubu boraca'', bezimeni pripovjedač je prosječni anonimac kojem nedostaje svijet mogućnosti te prvotno ne uspijeva promijeniti svoj život. Pripovjedač ne uspijeva ispuniti očekivanja društva za srećom pa kreće putem prosvijećenosti koje uključuje metaforičko ubijanje svojih roditelja, [[Bog]]a i svojih učitelja. Na početku filma, pripovjedač se rješio svojih roditelja, ali je još zarobljen u svojem lažnom svijetu. Nakon toga se upoznaje s Tylerom Durdenom, s kojim ubija svojeg zamišljenog Boga protiveći se društvenim normama. Na kraju mora ubiti i svojeg učitelja, Tylera Durdena, kako bi dovršio svoj proces zrelosti.&lt;ref name=&quot;comment&quot; /&gt;

Scenarist Jim Ulhs je opisao film kao &quot;romantičnu komediju&quot; rekavši &quot;Govori o stavovima junaka prema zdravim odnosima, koji se naizgled ''čine'' nezdravim zbog ponašanja junaka, ali to zapravo radi za njih - jer su oba junaka na psihološkom rubu.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web | author=Michael Sragow | url=http://www.salon.com/ent/col/srag/1999/10/14/fincher/index1.html | title=Testosterama | work=Salon.com | publisher=Salon Media Group | date=14. listopada 1999. | accessdate=2. prosinca 2007 | archivedate=2007-12-09 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20071209021705/http://www.salon.com/ent/col/srag/1999/10/14/fincher/index1.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; U filmu, pripovjedač traži intimnost, ali je isprva izbjegava s Marlom Singer, videći u njoj samog sebe. Iako Marla predstavlja zavodljivi i negativistički dio pripovjedača, on ipak prihvaća novitete i uzbuđenje koje mu Tyler Durden nudi. Pripovjedaču je ugodno održavati osobnu vezu s Tylerom, ali postaje ljubomoran nakon što se on spetlja s Marlom na seksualnom planu. Nakon što se posvađa s Tylerom oko njihova prijateljstva, Tyler mu objašnjava kako je veza između dvojice muškaraca u drugom planu u odnosu na aktivnu potragu filozofije koju su proučavali.&lt;ref name=&quot;reel&quot; /&gt; Tyler mu natukne kako bi trebali nešto učiniti s Marlom, da predstavlja rizik kojeg se treba riješiti. Nakon što Tyler to kaže, pripovjedač shvaća da su njegove želje bile usmjerene na Marlu i počinje se udaljavati od Tylera.

{{Quote box|width=30%|align=right|quote=&quot;U ranoj smo fazi odlučili da ću se ja izgladnjivati kako film napreduje, dok će Brad Pitt biti sve jači; on će postajati sve više idealiziran dok ja propadam.&quot;|source=Edward Norton&lt;ref&gt;{{cite news | author=S.F. Said | url=http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=%2Farts%2F2003%2F04%2F19%2Fbfnort.xml | title=It's the thought that counts | work=The Daily Telegraph | publisher=David and Frederick Barclay | date=19. travnja 2003 | accessdate=30. 04. 2008. | archivedate=2008-05-18 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080518194437/http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=%2Farts%2F2003%2F04%2F19%2Fbfnort.xml | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;}}
Nepouzdani pripovjedač isprva ne shvaća da je Tyler Durden zapravo on sam&lt;ref name=&quot;comment&quot; /&gt; te promiče borilačke klubove kako bi se osjećao moćnim.&lt;ref name=&quot;yale&quot;&gt;{{cite news | author=Robby O'Connor | url= | title=Interview with Edward Norton | work=Yale Herald | publisher=Yale University | date=8. listopada 1999 }}&lt;/ref&gt; Kontradiktorno, ali pripovjedačevo fizičko stanje se pogoršava Durdenovim napretkom. Iako se Tyler isprva s pripovjedačem upušta u želji za &quot;pravim iskustvima&quot; stvarnih borbi,&lt;ref name=&quot;showbiz&quot;&gt;{{cite news | author=Stephen Schaefer | url=http://mrshowbiz.go.com/celebrities/interviews/509_1.html | title=Brad Pitt &amp; Edward Norton | work=MrShowbiz.com |date=listopad 1999. | accessdate=26. 03. 2007. | archive-date=2001-04-17 | archive-url=https://web.archive.org/web/20010417125217/http://mrshowbiz.go.com/celebrities/interviews/509_1.html | dead-url= }}&lt;/ref&gt; on kasnije postaje [[Friedrich Nietzsche|nietzscheanski]] model koji manifestira [[nihilizam|nihilistički]] stav odbijanja i destrukcije institucija i sustava vrijednosti.&lt;ref name=&quot;talk&quot;&gt;{{cite journal | author=Graham Fuller | url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1285/is_11_29/ai_57590231 | title=Fighting Talk | journal=Interview | publisher=Brant Publications |date=studeni 1999. | volume=24 | issue=5 | pages=1071–7 | pmid=10509287 | doi=10.1053/jhsu.1999.1281 | access-date=2011-12-02 | archive-date=2009-10-09 | archive-url=https://web.archive.org/web/20091009054603/http://findarticles.com/p/articles/mi_m1285/is_11_29/ai_57590231/ | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Njegova impulzivna priroda, koja predstavlja njegov ego, pretvara se u stav koji zavodljiv i oslobađajući pripovjedaču i sljedbenicima. No, Tylerove inicijative i metode s vremenom postaju neljudske,&lt;ref name=&quot;talk&quot; /&gt; kao kad naređuje članovima Projekta Mayhem s megafonom u stilu [[narodna Republika Kina|kineskih]] radnih logora. Pripovjedač se u tom trenutku udaljava od Tylera i povlači dok Tyler ide naprijed. Na kraju, pripovjedač uspijeva doći u središte svojih podijeljenih ličnosti.&lt;ref name=&quot;reel&quot; /&gt;

== Objavljivanje ==
=== Marketing ===
Početkom siječnja 1999., nakon što je snimanje završilo u prosincu, David Fincher je montirao materijal kako bi spremio ''Klub boraca'' za preliminarno prikazivanje članovima upravnog odbora studija. Nije im se svidio film pa su izrazili zabrinutost da ga publika neće htjeti gledati, a nakon drugog prikazivanja dva mjeseca kasnije, ni direktori nisu bili zadovoljni.&lt;ref name=&quot;mav4&quot;&gt;''Rebels on the Backlot''. 253–273.&lt;/ref&gt;

Bez obzira na to, ''Klub boraca'' je trebao biti objavljen u lipnju 1999.,&lt;ref name=&quot;blood&quot;&gt;{{cite journal | author=Benjamin Svetkey | url=http://www.ew.com/ew/article/0,,271117,00.html | title=Blood, Sweat, and Fears | journal=Entertainment Weekly | publisher=Time Inc. | date=15. listopada 1999. | accessdate=30. travnja 2008 | archive-date=2008-05-19 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080519221626/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C271117%2C00.html | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; ali je odgođen za [[6. 8.|6. kolovoza]]. Studio je ponovno odgodio objavljivanje filma zbog pretrpanog ljetnog rasporeda i ubrzane postprodukcije,&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Leonard Klady | url=http://www.variety.com/article/VR1117503196.html?categoryid=13&amp;cs=1 | title=Fox holds the 'Fight' to fall | journal=Variety | publisher=Reed Business Information | date=17. lipnja 1999. | accessdate=23. ožujka 2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071012002014/http://variety.com/article/VR1117503196.html?categoryid=13&amp;cs=1 | archive-date=2007-10-12 | access-date=2011-12-02 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; ovaj put za jesen, iako su mnogi otkazivanje pripisali masakru u srednjoj školi Columbine ranije te godine.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Christopher Goodwin | url= | title=The malaise of the American male | work=The Sunday Times | publisher=News International | date=19. rujna 1999 }}&lt;/ref&gt;

Šefovi marketinga u 20th Century Foxu suočili su se s poteškoćama s reklamiranjem ''Kluba boraca'', a u jednom trenutku su ga označili art filmom. Zbog filmskog nasilja, vjerovali su da će film privući u prvom redu mušku publiku te da čak ni prisutnost [[Brad Pitt|Brada Pitta]] u kina neće dovesti žene. Testno prikazivanje pokazalo je kako se film najviše svidio tinejdžerima. Fincher je odbio objaviti postere i trailere koji su se fokusirali na Brada Pitta te savjetovao studiju da angažira marketinšku tvrtku Wieden+Kennedy kako bi skovala marketinški plan. Tvrtka je za glavno marketinško sredstvo izabrala ljubičasti sapun, što su šefovi Foxa shvatili kao &quot;lošu šalu&quot;. Umjesto toga, studio je financirao 20-milijunsku marketinšku kampanju koja se bazirala na medijskim sadržajima, posterima, jumbo-plakatima i televizijskim trailerima s borilačkim scenama. ''Klub boraca'' reklamiran je i tijekom prijenosa hrvanja, na što je Fincher protestirao smatrajući kako to stvara krivi kontekst za film.&lt;ref name=&quot;mav4&quot; /&gt;

=== Kino-distribucija ===
Film je svjetsku premijeru doživio na 56. [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]] 10. rujna 1999.&lt;ref&gt;{{cite web | author=A. G. Basoli | url=http://www.indiewire.com/ots/fes_99Venice_990918_diary3.html | title=The Venice Diaries | work=indieWIRE.com | publisher=indieWIRE | date=18. rujna 1998. | accessdate=14. studenog 2006 | archivedate=2008-02-19 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080219140058/http://www.indiewire.com/ots/fes_99Venice_990918_diary3.html | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Studio je unajmio National Research Group kako bi obavio testno prikazivanje i procijenio koliko će film zaraditi. Predviđanja su bila da će film u prvom vikendu prikazivanja zaraditi između 13 i 15 milijuna dolara.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Bruce Orwall | url= | title=L.A. Confidential: Studios Move to Put A Halt on Issuing Box-Office Estimates | work=Wall Street Journal | publisher=Dow Jones &amp; Company | date = 25. 10. 1999. }}&lt;/ref&gt; ''Klub boraca'' premijerno je prikazan u Americi i Kanadi 15. listopada 1999., a zaradio je 11.035.485 dolara u prvom vikendu u 1963 kina,&lt;ref name=&quot;mojo&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=main&amp;id=fightclub.htm | title=Fight Club (1999) | work=Box Office Mojo | publisher=Box Office Mojo, LLC | accessdate=14. studenog 2006 | archivedate=2007-10-01 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20071001000539/http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=main&amp;id=fightclub.htm | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; čime se smjestio na 1. mjesto ispred ''[[Dvostruki rizik (1999)|Dvostrukog rizika]]'' i ''[[Priča o nama|Priče o nama]]''.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.boxofficemojo.com/weekend/chart/?yr=1999&amp;wknd=42&amp;p=.htm | title=Weekend Box Office Results for October 15-17, 1999 | publisher=Box Office Mojo | accessdate=14. studenog 2006 }}&lt;/ref&gt; 61 posto gledatelja bilo je muškog spola, 39 ženskog, dok je 58 posto publike bilo mlađe od 21 godine. Unatoč najvećoj zaradi, početno zanimanje je opalo protivno očekivanjima studija,&lt;ref name=&quot;variety&quot;&gt;{{cite journal | author=Dade Hayes | url=http://www.variety.com/article/VR1117756713.html?categoryid=13&amp;cs=1 | title='Jeopardy' just barely | journal=Variety | publisher=Reed Business Information | date=18. listopada 1999. | accessdate=23. ožujka 2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071011204759/http://variety.com/article/VR1117756713.html?categoryid=13&amp;cs=1 | archive-date=2007-10-11 | access-date=2011-12-02 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a u drugom tjednu ''Klub boraca'' je zaradio 6.335.870 dolara.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.boxofficemojo.com/weekend/chart/?view=&amp;yr=1999&amp;wknd=43&amp;p=.htm | title=Weekend Box Office Results for October 22-24, 1999 | work=Box Office Mojo | publisher=Box Office Mojo, LLC | accessdate=14. studenog 2006 }}&lt;/ref&gt; Film, čiji je budžet bio 63 milijuna dolara, u Americi i Kanadi je zaradio 37.030.102 dolara, te 100.853.753 dolara u ostatku svijeta.&lt;ref name=&quot;mojo&quot; /&gt; Poražavajuće domaće brojke zaoštrile su odnose između šefa studija Billa Mechanica i medijskog mogula Ruperta Murdocha, a Mechanic je u lipnju 2000. podnio ostavku.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Rick Lyman | url=http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F00616FB3E540C758EDDAF0894D8404482 | title=MEDIA TALK; Changes at Fox Studio End Pax Hollywood | news=The New York Times | publisher=The New York Times Company | date=26. lipnja 2000 | accessdate = 24. 02. 2007. }}&lt;/ref&gt;

=== Kućna izdanja ===
[[DVD]] ''Kluba boraca'' bio je jedan od prvih koji je nadzirao redatelj filma te je objavljen u dva izdanja.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Scott Kirsner | url=http://www.variety.com/article/VR1117963617.html?categoryid=20&amp;cs=1 | title=How DVDs became a success | journal=Variety | publisher=Reed Business Information | date=23. travnja 2007. | accessdate=28. travnja 2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20070713113330/http://www.variety.com/article/VR1117963617.html?categoryid=20&amp;cs=1 | archive-date=2007-07-13 | access-date=2011-12-02 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Jednostruko izdanje uključivalo je komentar,&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.foxstore.com/detail?item=105 | title=Fight Club | publisher=20th Century Fox | accessdate=23. ožujka 2007 }}&lt;/ref&gt; dok je specijalno dvostruko izdanje uključivalo komentar, nekoliko isječaka sa snimanja, izbačene scene, trailere, promotivni videospot &quot;This is Your Life&quot;, internetske spotove, galerije, biografije glumaca i druge materijale.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.foxstore.com/detail?item=986 | title=Fight Club Special Edition | work = Foxstore.com | publisher=20th Century Fox | accessdate=23. ožujka 2007 }}&lt;/ref&gt; Film je 2000. osvojio nagradu Društva internetskih filmskih kritičara za najbolji DVD, najbolji DVD komentar i najbolje DVD dodatke,&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://ofcs.rottentomatoes.com/pages/awards/2000awards | title=The OFCS 2000 Year End Awards | work=Online Film Critics Society | publisher=Rotten Tomatoes | accessdate=23. ožujka 2007 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20020102193028/http://ofcs.rottentomatoes.com/pages/awards/2000awards | archivedate=2002-01-02 | deadurl=no }}&lt;/ref&gt; dok je ''Entertainment Weekly'' uvrstio dvostruko izdanje na 1. mjesto svoje liste &quot;50 vječnih DVD-a&quot; iz 2001.&lt;ref&gt;{{cite journal | url=http://www.ew.com/ew/article/0,,279415,00.html | title=The 50 Essential DVDs | journal=Entertainment Weekly | publisher=Time Inc. | date=19. siječnja 2001. | accessdate=23. ožujka 2007 | archive-date=2007-10-14 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071014222005/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C279415%2C00.html | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; 2004., nakon što je dvostruko izdanje rasprodano, studio se na zahtjev obožavatelja odlučio objaviti reizdanje.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Ron Cole | url= | title=Don't let Kurt Russell classic escape you | work=Battle Creek Enquirer | publisher=Gannett Company | date=14. veljače 2004 }}&lt;/ref&gt; Film je na posuđivanju kućnih izdanja zaradio 55 milijuna dolara.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=Jonathan Bing | url=http://www.variety.com/article/VR1117796888.html?categoryid=21&amp;cs=1 | title='Fight Club' author books pair of deals | journal=Variety | publisher=Reed Business Information | date=11. travnja 2001. | accessdate=1. svibnja 2007 | archive-url=https://web.archive.org/web/20071011203553/http://variety.com/article/VR1117796888.html?categoryid=21&amp;cs=1 | archive-date=2007-10-11 | access-date=2011-12-02 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U ožujku 2007. je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] objavljeno dvostruko DVD izdanje je s četiri audio komentara i dvije scene koje je ranije izbacila britanska cenzura.&lt;ref&gt;{{cite web | author=Philip French | url=http://observer.guardian.co.uk/screen/story/0,,2025992,00.html | title=Fight Club | work=The Observer | publisher=Guardian Media Group | date=4. ožujka 2007. | accessdate=30. ožujka 2007 }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Reakcije ==
=== Kritike ===
{{Quote box|width=40%|align=left|quote=&quot;Dodirnuo je živac muške psihe da se o tome debatira u novinama diljem svijeta.&quot;|source=''The Times'' nakon premijere filma&lt;ref name=how/&gt;}}
Nakon što je ''Klub boraca'' premijerno prikazan na Venecijanskom međunarodnom filmskom festivalu, film je izazvao oduševljenje i suočio se s nizom suprotnih mišljenja od strane poznatih kritičara.&lt;ref name=how&gt;{{cite news | author=James Christopher | url= | title=How was it for you? | work=The Times | publisher=News International | date=13. rujna 2001 }}&lt;/ref&gt; Janet Maslin iz ''New York Timesa'' je hvalila Fincherovu režiju i montažu filma. Naglasila je da je ''Klub boraca'' nosio poruku &quot;suvremene muževnosti&quot; te da se, ako se pažljivije gleda, film može krivo intepretirati kao širenje nasilja i [[nihilizam|nihilizma]].&lt;ref&gt;{{cite news | author=Janet Maslin | url= http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9506E1DE1030F936A25753C1A96F958260| title=Film Review; Such a Very Long Way From Duvets to Danger | work=The New York Times | publisher=The New York Times Company | date=15. listopada 1999.|accessdate = 30. 04. 2008. }}&lt;/ref&gt; [[Roger Ebert]] iz ''Chicago Sun-Timesa'' nazvao je ''Klub boraca'' &quot;sirovim i napetim&quot;, kao i &quot;uzbudljivu maskaradu u obliku filozofije&quot; koju većina publike neće prihvatiti.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Roger Ebert | url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19991015/REVIEWS/910150302/1023 | title=Fight Club | work=Chicago Sun-Times | publisher=Sun-Times Media Group | date=15. listopada 1999 | accessdate=23. 03. 2007. | archivedate=2007-04-05 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070405103509/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19991015%2FREVIEWS%2F910150302%2F1023 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Jay Carr iz ''Boston Globea'' smatrao je da je film počeo &quot;osvježavajuće drsko i pun ideja&quot;, ali da se pretvorio u &quot;eksplozivnu besmislicu&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Jay Carr | url= | title='Fight Club' packs a punch but lacks stamina | publisher=Boston Globe | date=15. listopada 1999 }}&lt;/ref&gt; David Ansen iz ''Newsweeka'' opisao je ''Klub boraca'' kao &quot;žestoku kombinaciju briljantne tehnike, djetinjastog filozofiranja, oštre satire i osjetilnog preopterećenja&quot; te dodao kako je kraj pretenciozan.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=David Ansen | url= | title=A Fistful of Darkness | journal=Newsweek | publisher = Washington Post Company | date=18. listopada 1999 }}&lt;/ref&gt;

Richard Schickel iz ''Timea'' opisao je redateljevu scenografiju kao mračnu i prigušenu dodavši kako &quot;Naglašava kontrast između sterilnosti života junaka iznad zemlje i onog podzemnog. Voda je, čak i kad je onečišćena, izvor života; krv, čak i kad se bezobzirno prosipa, je simbol života punim plućima. Ili jednostavnije rečeno: bolje biti mokar nego suh.&quot; Schickel je hvalio izvedbe Brada Pitta i Edwarda Nortona, ali i kritizirao &quot;konvencionalni&quot; razvoj priče i neuspjeh da se lik Helene Bonham Carter učini zanimljivijim.&lt;ref name=time&gt;{{cite journal | author=Richard Schickel | url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,992235,00.html | title=Conditional Knockout | journal=Time | date=11. listopada 1999. | accessdate=7. siječnja 2008 | archive-date=2008-01-22 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080122002302/http://www.time.com/time/magazine/article/0%2C9171%2C992235%2C00.html | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

David Edelstein iz ''Slatea'' je napisao kako je ''Klub boraca'' &quot;senzacionalizam koji se pogrešno identificira sa satirom&quot; te kritizirao nedovoljnu razradu satiričnih ideja. Edelstein je smatrao kako poruka ''Kluba boraca'' nije bila revolucionarna jer je prethodno prezentirana u [[punk]] kulturi. Nortonovu izvedbu je nazvao &quot;čudesnom&quot;, dok je za Pitta napisao kako se dobro uživio u utjelovljenje imaginarne ličnosti.&lt;ref&gt;{{cite web | author=David Edelstein | url=http://slate.msn.com/id/36643/ | title=Boys Do Bleed | work=Slate | publisher=Washington Post Company | date=16. listopada 1999 | access-date=2011-12-02 | archivedate=2007-05-23 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070523070356/http://slate.msn.com/id/36643 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Jeff Vice iz ''Desert Morning News'' je opisao film kao roman [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]] kojeg je reinterpretirao [[Ken Kesey]]. Prve dvije trećine filma opisao je kao &quot;vedre, ponekad potresne&quot;, dok se treća prema njegovom mišljenju rasplinula.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Jeff Vice | url= | title=Fight Club | publisher=Deseret Morning News | date=24. rujna 2001 }}&lt;/ref&gt;

Feministička spisateljica Susan Faludi opisala je ''Klub boraca'' kao &quot;zajedljivu mušku dramu&quot;, usporedivši ga s porukom filma ''[[Thelma i Louise]]'' iz 1991.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Susan Faludi | url= | title=It's 'Thelma and Louise' for Guys | publisher=Newsweek | date=25. listopada 1999 }}&lt;/ref&gt;

Američki anarho-primitivistički filozof [[John Zerzan]] nazvao je ''Klub boraca'' filmom koji odražava uspon alternativne svijesti i antikulturnog razmišljanja.&lt;ref&gt;{{cite book | first=John | last=Zerzan | title=Running on Emptiness: The Pathology of Civilization | url=https://archive.org/details/runningonemptine0000zerz | publisher=Feral House | year=2002. | isbn=092291575X | pages=[https://archive.org/details/runningonemptine0000zerz/page/164 164] }}&lt;/ref&gt;

=== Nagrade i nominacije ===
''Klub boraca'' bio je nominiran za [[Oscar]] za montažu zvuka i nagradu Golden Reel u istoj kategoriji, ali je izgubio na obje dodjele od ''[[Matrix]]a''.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://awardsdatabase.oscars.org/ampas_awards/DisplayMain.jsp?curTime=1174774613148 | work = Academy Awards Database | title=72nd Academy Awards (1999) | publisher=Academy of Motion Picture Arts and Sciences | accessdate=24. ožujka 2007 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://imdb.com/Sections/Awards/Motion_Picture_Sound_Editors_USA/2000 | title=Motion Picture Sound Editors, USA: 2000 | publisher=Internet Movie Database | accessdate=28. travnja 2007 | archivedate=2009-01-13 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090113155320/http://www.imdb.com/Sections/Awards/Motion_Picture_Sound_Editors_USA/2000 | deadurl=yes }} (Supported by [http://www.mpse.org/goldenreels/pastawards.html Motion Picture Sound Editors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110814083951/http://www.mpse.org/goldenreels/pastawards.html |date=2011-08-14 }})&lt;/ref&gt; Glumica [[Helena Bonham Carter]] osvojila je 2000. Nagradu Empire za najbolju britansku glumicu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.empireonline.com/awards2006/previouswinners/2000.asp | title=Sony Ericsson Empire Awards - 2000 Winners | work=Empire | publisher=Bauer Verlagsgruppe | accessdate=23. ožujka 2007 | archivedate=2007-09-30 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20070930201713/http://www.empireonline.com/awards2006/previouswinners/2000.asp | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Društvo internetskih filmskih kritičara nominiralo je ''Klub boraca'' za najbolji film, najboljeg redatelja, najboljeg glumca (Edward Norton), montažu i adaptirani scenarij (Ulhs).&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://ofcs.rottentomatoes.com/pages/awards/99nominees | title=1999 Year-End Award Nominees | work=Online Film Critics Society | publisher=Rotten Tomatoes | accessdate=28. travnja 2007 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20020219082338/http://ofcs.rottentomatoes.com/pages/awards/99nominees | archivedate=2002-02-19 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Iako nije osvojio nijednu nagradu, Društvo je navelo ''Klub boraca'' kao jedan od deset najbolji filmova 1999.&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://ofcs.rottentomatoes.com/pages/awards/99awards | title=The OFCS 1999 Year End Awards | work=Online Film Critics Society | publisher=Rotten Tomatoes | accessdate=28. travnja 2007 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20020219080934/http://ofcs.rottentomatoes.com/pages/awards/99awards | archivedate=2002-02-19 | deadurl=no }}&lt;/ref&gt; [[Soundtrack]] za film bio je nominiran za britansku glazbenu nagradu, ali je izgubio od filma ''[[Notting Hill (film)|Ja u ljubav vjerujem]]''.&lt;ref&gt;{{cite news | author= | url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/in_depth/entertainment/2000/brit_awards/625884.stm | title=Brits 2000: The winners | work=BBC News Online |publisher = BBC News | date=3. ožujka 2000 | accessdate = 16. 04. 2007. }}&lt;/ref&gt;

Čitatelji ''Empirea'' izabrali su ''Klub boraca'' 2004. i 2006. kao deveti i osmi najbolji film svih vremena,&lt;ref&gt;{{cite journal|title=The 100 Greatest Movies Of All Time|pages=96|journal=Empire|date=30. siječnja 2004.| publisher =Bauer Verlagsgruppe }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal| publisher =Bauer Verlagsgruppe |title=The 201 Greatest Movies Of All Time|pages=98|journal=Empire|date=27. siječnja 2006}}&lt;/ref&gt; dok ga je britanski filmski časopis [[2007]]., u povodu desete obljetnice časopisa, proglasio &quot;Najboljim filmom svih vremena&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal | title=Ten Greatest Films of the Past Decade | pages=98 | journal=Total Film | publisher = Future Publishing |date=travanj 2007 }}&lt;/ref&gt;

=== Kulturni utjecaj ===
{{Quote box2|width=30%|align=right
|quote=Navođenje pravila o klubu boraca Tylera Durdena smatra se jednim od najcitiranijih monologa na filmu&lt;ref&gt;{{cite news | author= | title=Shoot to Thrill: The stunning psychological thrillers that made David Fincher one of Hollywood's hottest directors | publisher=The Mail on Sunday | date=6. svibnja 2007 }}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
:''Prvo pravilo kluba boraca je... ne pričate o klubu boraca.
:''Drugo pravilo kluba boraca je... ''ne'' pričate o klubu boraca.
:''Treće pravilo kluba boraca, ako vam netko vikne &quot;Stani!&quot;, počne šepati, kucne, borba je gotova.
:''Četvrto pravilo, bore se samo dva muškarca.
:''Peto pravilo, jedna po jedna borba, dečki.
:''Šesto pravilo, bez majica, bez obuće.
:''Sedmo pravilo, borba će trajati koliko god bude trajala.
:''I osmo i posljednje pravilo, ako vam je ovo prva noć u klubu boraca, morate se boriti.
}}
''Klub boraca'' smatrao se jednim od najkontroverznijih i najspominjanijih filmova 1999.&lt;ref name=tribune/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news | author= | url= | title='Fight Club' author Palahniuk to participate in academic conference at Edinboro University | work=Erie Times-News | publisher =Times Publishing Company | date=26. ožujka 2001 }}&lt;/ref&gt; Primljen je kao preteča novog raspoloženja u američkom političkom životu. Kao i drugi filmovi te godine, ''[[Magnolia (film)|Magnolija]]'', ''[[Biti John Malkovich]]'' i ''[[Tri kralja (1999)|Tri kralja]]'', ''Klub boraca'' je prepoznat kao inovacija u filmskoj formi i stilu.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Andrew Pulver | url=http://film.guardian.co.uk/adaptation/story/0,12830,1360434,00.html | title=Adaptation of the week No. 36 Fight Club (1999) | work=The Guardian | publisher = Guardian Media Group | date=27. studenog 2004 | accessdate = 23. 06. 2008.}}&lt;/ref&gt; Nakon originalne objave, filmu je popularnost rasla usmenom predajom,&lt;ref name=see&gt;{{cite news | author=Damon Wise | url= http://film.guardian.co.uk/features/featurepages/0,,391523,00.html| title=Now you see it | work=The Guardian | publisher = Guardian Media Group | date=2. studenog 2000|accessdate = 30. 04. 2008. }}&lt;/ref&gt; a po izdanju filma na DVD-u je stekao i kultni status. Uspjeh filma potaknuo je zanimanje za autora romana Chucka Palahniuka.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Bob Flynn | url= | title=Fighting talk | work=The Independent | publisher =Independent News &amp; Media | date=29. ožujka 2007 }}&lt;/ref&gt;

Film je od izlaska potaknuo osnivanje nekoliko stvarnih borilačkih klubova u Americi. 2000. je u Menlo Parku u [[Kalifornija|Kaliforniji]] osnovan &quot;Gentleman's Fight Club&quot;, a članovi su mu uglavnom iz tehničke industrije.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Associated Press | url=http://www.usatoday.com/tech/news/2006-05-29-fight-club_x.htm | title=Fight club draws techies for bloody underground beatdowns | publisher= Gannett Company |work=USA Today | date=29. svibnja 2006 | accessdate = 28. 04. 2007. }}&lt;/ref&gt; Tinejdžeri i manja djeca u [[Texas|Teksasu]], [[New Jersey]]ju, [[Washington (savezna država)|Washingtonu]] i [[Aljaska|Aljasci]] također su pokrenuli borilačke klubove i objavili snimke svojih borbi na internetu nakon čega su vlasti zatvorile klubove. [[2006]]. je u borilačkom klubu u Arlingtonu u Teksasu ozlijeđen sudionik iz lokalne srednje škole koji je tu bio protiv svoje volje, a DVD s borbom doveo je do uhićenja šest tinejdžera.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Bruce Rosenstein | url=http://www.usatoday.com/news/nation/2006-07-31-violent-fight-clubs_x.htm | title=Illegal, violent teen fight clubs face police crackdown | publisher= Gannett Company |work=USA Today  | date=1. kolovoza 2006 | accessdate = 28. 04. 2007. }}&lt;/ref&gt; Film je osumnjičen da je utjecao na Lukea Heldera, studenta koji je ubacivao improvizirane bombe u cijevima u poštanske sandučiće [[2002]]. Helderov cilj bio je napraviti uzorak [[smajli]]ja na karti [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]], sličan onom iz scene u ''Klubu boraca'' u kojoj se na fasadi vandalizirane zgrade pojavljuje smajli.&lt;ref&gt;{{cite journal | author=C. T. Rossi | url= | title=Father Absence Key to Male Masculinity Crisis | publisher=News World Communications| journal=Insight | date=10. lipnja 2002 }}&lt;/ref&gt;

Prema glumcu Edwardu Nortonu, njegov stari profesor sa Sveučilišta Yale je navodno bio preplavljen dizertacijama o ''Klubu boraca''.&lt;ref name=see/&gt; Film je poslužio i kao akademsko sredstvo na Sveučilištu Sjeverne Arizone kako bi se studenti upoznali s retoričkom analizom i argumentacijom.&lt;ref&gt;{{cite news | author=Julia Duin | url= | title=Pop degrees | work=The Washington Times | publisher=The Washington Post Company | date=9. svibnja 2002 }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Izvori ==
* {{Cite book |author=Linson, Art |title=What Just Happened? Bitter Hollywood Tales from the Front Line |format=Hardcover |date=svibanj 2002 |publisher=Bloomsbury USA |isbn=1582342407 |pages=141–56 |chapter=Fight Clubbed |ref=harv}}
* {{Cite book | author=Waxman, Sharon | title=Rebels on the Backlot: Six Maverick Directors and How They Conquered the Hollywood Studio System | url=https://archive.org/details/rebelsonbacklots00waxm |date=prosinac 2005 | publisher=HarperEntertainment | isbn=0060540176 |ref=harv}}

== Literatura ==
* {{Cite book | editor=Read Mercer Schuchardt | title=You Do Not Talk About Fight Club: I Am Jack's Completely Unauthorized Essay Collection | year=2008 | url=https://archive.org/details/youdonottalkabou0000unse | publisher=Benbella Books | isbn=1933771526 |ref=harv}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.foxmovies.com/fightclub/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041016165640/http://www.foxmovies.com/fightclub/ |date=2004-10-16 }}
* [http://www.criticism.com/md/fightclub.html Analiza filma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111120033727/http://www.criticism.com/md/fightclub.html |date=2011-11-20 }}
* {{IMDb title|0137523|Fight Club}}
* {{Rotten-tomatoes|fight_club|Fight Club}}
* {{Metacritic film|fight-club|Fight Club}}
* {{Mojo title|fightclub|Fight Club}}

{{David Fincher}}
{{Chuck Palahniuk}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Crnohumorni filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Satirični filmovi]]
[[Kategorija:Trileri]]</text>
      <sha1>ax78mh1ey39k6lnlb7dv1oh5h81ox3p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Električni potencijal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>140471</id>
    <revision>
      <id>42695776</id>
      <parentid>42410010</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:42:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9236" sha1="sqorjuqx6ru1iyxbclrbd4b0lyk4kis" xml:space="preserve">[[datoteka:CoulombsLaw.svg|mini|desno|[[Kulonov zakon]]: Istoimeni [[električni naboj]]i se djelovanjem elektrostatičke sile odbijaju, a suprotni naboji privlače.]]
{{Elektromagnetizam|cTopic=[[Elektrostatika]]}}

'''Električni potencijal''' (oznaka ''V'' ili ''φ'') je [[fizička veličina]] koja opisuje [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] [[Električni naboj|električki nabijene]] čestice u [[Elektrostatika|statičkom]] [[električno polje|električnom polju]].&lt;ref name=&quot;električni potencijal&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17589 &quot;električni potencijal&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200927171503/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17589 |date=2020-09-27 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], www.enciklopedija.hr, 29. svibnja 2017.&lt;/ref&gt; Električni se potencijal ne može neposredno mjeriti, već se mjeri [[razlika potencijala]] između dviju točaka nekog sustava, koja je u statičkom slučaju jednaka [[električni napon|električnom naponu]].

[[Točka (matematika)|Točke]] u [[prostor]]u s definiranim vrijednostima električnog potencijala čine [[skalarno polje]], a povezane točke s jednakim vrijednostima čine [[ekvipotencijalne ravni]]. Svako pozitivno električno tijelo istiskivat će iz svojeg [[električno polje|električnog polja]] drugo pozitivno nabijeno tijelo. Pri tom će [[elektrostatička sila]] vršiti [[mehanički rad]]. Isto tako, želimo li pozitivno nabijeno tijelo dovesti u električno polje drugog pozitivno nabijenog tijela, treba da neka vanjska sila vrši rad na svladavanju odbojne sile. Izvršeni rad prestavlja ustvari [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] toga tijela. Čim vanjska [[sila]] prestane djelovati, [[Tijelo (fizika)|tijelo]] se počinje gibati i izlazi iz električnog polja, pa se njegova potencijalna energija pretvara u [[kinetička energija|kinetičku energiju]].

Potencijalna energija električki nabijenog tijela u električnom polju naziva se [[Elektrostatika|elektrostatska]] energija. Za svako tijelo koje se nalazi u nekom električnom stanju svojstven je njegov [[potencijal]]. Električni potencijal je stupanj električnog stanja nekog tijela. Odnosno, električni potencijal u nekoj točki električnog polja jednak je radu koji je potreban da se pozitivna jedinica količine elektriciteta dovede iz beskonačnosti u tu točku polja.

U [[Hidraulička analogija|hidrauličnoj analogiji]], ako reka nizbrdo, ekvivalent električnom potencijalu je visina pojedine točke (pomnožena s [[gravitacija|gravitacijom]]). Ako voda teče horizontalno, električni potecijal je ekvivalentan [[Pritisak|pritisku]].

== Jedinice ==

[[Međunarodni sistem jedinica|SI]] jedinica za električni potencijal je [[volt]] (u čast [[Alesandro Volta|Alesandra Volte]]), i u toliko širokoj upotrebi je da su termini '''[[napon]]''' i '''električni potencijal''' postali sinonimi.

Starije jedinice su retke. Varijante jedinice električnog potencijala su '''statvolt''' (= 299.792 458 V) i '''abvolt''' koji je ≡ 1{{e|−8}} V.

== Formule ==
=== Električni potencijal ===
Električni potencijal je količnik između potencijalne energije električki nabijene čestice ''E&lt;sub&gt;pot&lt;/sub&gt;'' i električnoga naboja ''Q'' te [[čestica|čestice]]:

:&lt;math&gt; V=\frac{E_{pot}}{Q}&lt;/math&gt;

[[Mjerna jedinica]] električnoga potencijala je [[volt]] (V).&lt;ref name=&quot;električni potencijal&quot;/&gt;

Pri tome je [[jakost električnoga polja]] jednaka negativnom usponu električnog potencijala:

:&lt;math&gt; E = -\nabla V&lt;/math&gt;

=== Električni potencijal i napon ===

Mehanički rad koji treba izvršiti da bi se električni naboj +''Q'' iz točke B dovede u točku A električnog polja jednak je umnošku između električnog naboja ''Q'' i razlike električnih potencijala između točaka A i B, to jest:

:&lt;math&gt;W = Q \cdot (V_A - V_B) &lt;/math&gt;

:&lt;math&gt; V_A - V_B = \frac{W}{Q}&lt;/math&gt;

Razlika potencijala između dva električki nabijena tijela naziva se električna napetost ili [[električni napon]] ''U'':

:&lt;math&gt; U = V_A - V_B = \frac{W}{Q}&lt;/math&gt;

Računamo li električni napon s obzirom na Zemlju, za koju je električni potencijal jednak nuli, to jest ''V&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;'' = 0, onda je:

:&lt;math&gt; U = V_A = \frac{W}{Q}&lt;/math&gt;

Stavimo li u taj izraz:

:&lt;math&gt; 1\,\mathbf{V} = \frac{1\,\mathbf{J}}{1\,\mathbf{C}}&lt;/math&gt;

[[Električni napon]] između dviju točaka iznosi 1 V ([[volt]]) ako se za prijenos [[Električni naboj|količine elektriciteta]] od 1 C ([[kulon]]) između dviju točaka mora izvršiti [[mehanički rad]] od 1 J ([[džul]]).&lt;ref&gt;Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

=== Potencijal polja nabijene kugle ===
[[Datoteka:ChargeQ.svg|mini|Prijelaz naboja +Q iz točke A u točku B.]]

Izrazimo li jakost električnog polja na udaljenosti ''r'' od središta nabijene kugle kao:

:&lt;math&gt;E =\frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0} \cdot \frac{Q}{r^2}&lt;/math&gt;

tada će sila na neki pozitivni električni naboj ''Q'' na udaljenosti ''r'' biti određena kao:
:&lt;math&gt;F = E \cdot Q \,&lt;/math&gt;

gdje će [[Rad (fizika)|rad]] izvršen približavanjem naboja ''Q'' protivno smjeru sile na malom dijelu puta biti jednak:

:&lt;math&gt;\Delta W = E \cdot Q \cdot \Delta r &lt;/math&gt;

Ako naboj ''Q'' dovodimo iz beskonačno velike udaljenosti do nabijene kugle polumjera ''R'', te put zamislimo kao sumu beskonačno malih dijelova puta, tada će ukupan rad biti jednak:

:&lt;math&gt;W = \int_\infty^R E \cdot Q \cdot \ dr&lt;/math&gt;

Razmatramo li omjer rada ''W'' i naboja ''Q'', definirat ćemo potencijal nabijene kugle kao količinu rada koju treba uložiti da se jedinični naboj od 1&amp;nbsp;[[kulon|C]] dovede na površinu kugle polumjera ''R'':

:&lt;math&gt;V = \int_\infty^R E \cdot dr&lt;/math&gt;

:&lt;math&gt;V = \int_\infty^R \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0} \cdot \frac{Q}{r^2}\ dr&lt;/math&gt;

Rješenje integrala dalo bi negativan rezultat. Kako je rad u savladavanju odbojnih sila po definiciji pozitivan, a referentni potencijal u beskonačnosti dogovorno jednak nuli, u računu za potencijal  kugle određuje se prije integracije suprotan predznak integrala, tako da se za pozitivno nabijenu kuglu nalazi pozitivan potencijal jednak:

:&lt;math&gt;V = \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0} \cdot \frac{Q}{r}&lt;/math&gt;

Potencijal je najjači u [[vakuum]]u, a slabiji u svim drugim sredstvima:

:&lt;math&gt;V = \frac{1}{\varepsilon_r} \cdot \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0} \cdot \frac{Q}{r} = \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon} \cdot \frac{Q}{r} &lt;/math&gt;

gdje je: ''ε&lt;sub&gt;r&lt;/sub&gt;'' - [[relativna dielektrična permitivnost]] nekog sredstva ili tvari, ''ε'' - [[dielektrična permitivnost]] (ili samo [[permitivnost]]) tvari.

=== Potencijal točkastog naboja ===
[[datoteka:EfieldTwoOppositePointCharges.svg|mini|desno|Prikaz [[električno polje|električnog polja]] između dva [[točka]]sta [[električni naboj|naboja]].]]

Električni potencijal točkastog naboja je električni potencijal koji stvara statičko električno polje električki nabijene čestice zanemariva volumena:

:&lt;math&gt;V = \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0 \cdot \varepsilon_r} \cdot \frac{Q}{r} &lt;/math&gt;

gdje je: ''Q'' - [[električni naboj]] čestice, ''ε&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;'' - [[dielektrična permitivnost vakuuma]], ''ε&lt;sub&gt;r&lt;/sub&gt;'' - [[relativna dielektrična permitivnost]] [[dielektrik|dielektričnoga]] sredstva oko čestice, ''r'' - udaljenost od čestice.

== Električni potencijal Zemlje ==
{{main|Munja}}
[[datoteka:Potential.jpg|mini|desno|Razlika potencijala između Zemlje i neba uzrokuje [[električno pražnjenje]] u vidu [[munje]], koje vraća sustav u ravnotežu.]]
Ako se iz nekog razloga [[elektron]]i nagomilaju na jednom predmetu ili na jednom njegovom kraju, kažemo da je predmet (ili njegov dio) negativno nabijen, ili da ima negativni potencijal, jer sadrži veliku gustoću negativno nabijenih elektrona. S druge strane, krnji [[atom]] kome je ''pobjegao'' koji [[elektron]] iz njegove ljuskaste putanje (takozvani [[ion]]), nije više uravnotežen, jer mu jezgra ima više pozitivnog naboja nego preostali elektroni negativnoga. Zbog toga takav ion u rezultatu ima pozitivan naboj. Predmet ili dio predmeta ili prostora s mnoštvom iona, to jest takvih atoma kojima nedostaju slabo vezani elektroni imat će dakle pozitivan potencijal.

Naša planeta je u cjelini električki neutralna, to jest kažemo da [[Zemlja]] ima nulti potencijal. Budući da se istoimene čestice međusobno odbijaju, u [[električna vodljivost|vodljivom]] materijalu elektroni će iz područja s velikom gustoćom slobodnih elektrona (to jest s velikim negativnim potencijalom) nagrnuti prema područjima gdje ih je manje, to jest prema mjestima manjeg negativnog, odnosno pozitivnijeg potencijala. U povoljnim okolnostima, iz [[Oblaci|oblaka]] s viškom elektrona prasnut će golema iskra, odnosno [[munja]], kroz koju se veliki negativni potencijal oblaka prazni u električki neutralnu Zemlju.

== Reference ==
{{izvori}}

== Povezano ==
* [[Električni napon]]
* [[Električni naboj]]
* [[Kulonov zakon]]

{{commons category|Electric potential}}

[[Kategorija:Fizikalne veličine]]
[[Kategorija:Elektricitet]]
[[Kategorija:Elektrostatika]]</text>
      <sha1>sqorjuqx6ru1iyxbclrbd4b0lyk4kis</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Sp-contributions-footer</title>
    <ns>8</ns>
    <id>147665</id>
    <revision>
      <id>42695987</id>
      <parentid>3911538</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:48:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42695987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1235" sha1="strg8jnq1rd6dnfwpjekdv0pxh0k1l1" xml:space="preserve">&lt;div class=&quot;mw-parser-output&quot;&gt;{{fmbox
| type = system
| id = sp-contributions-footer
| image = [[Datoteka:Codex icon userActive color-subtle.svg|40px|alt=|link=|class=skin-invert|Informacije o korisničkom računu]]
| textstyle = font-size: 90%; text-align:center;
| text = 
{{flatlist|1=
* [[Korisnik:{{{1|Primjer}}}|{{{1|Primjer}}}]]: [[Special:Prefixindex/Korisnik:{{{1|Primjer}}}/|Podstranice]]
* [[Special:UserRights/{{{1|Primjer}}}|Korisnička prava]]
* [[xtools:ec/sh.wikipedia.org/{{urlencode:{{{1|Primjer}}}|PATH}}|Statistika izmjena]]
* [https://sigma.toolforge.org/summary.py?name={{urlencode:{{{1|Primjer}}}|QUERY}}&amp;server=shwiki Pretraga sažetaka]
* [[xtools:pages/sh.wikipedia.org/{{urlencode:{{{1|Primjer}}}|PATH}}|Izrađeni članci]]&amp;nbsp;&lt;sup&gt;([[xtools:pages/sh.wikipedia.org/{{urlencode:{{{1|Primjer}}}/0/onlyredirects|PATH}}|preusm]])&lt;/sup&gt;
* Globalno: [https://guc.toolforge.org/?user={{urlencode:{{{1|Primjer}}}|QUERY}}&amp;blocks=true doprinosi]
* [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Log&amp;type=globalauth&amp;user=&amp;page=User:{{urlencode:{{{1|Primjer}}}|QUERY}}@global dnevnik]
* [[Special:CentralAuth/{{{1|Primjer}}}|računi]]&amp;nbsp;&lt;sup&gt;([[m:Special:CentralAuth/{{{1|Primjer}}}|meta]])&lt;/sup&gt;
}}
}}&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>strg8jnq1rd6dnfwpjekdv0pxh0k1l1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695989</id>
      <parentid>42695987</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:49:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42695989</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1079" sha1="1g6a4pg4j3vxe15dcdgc605sfobhcwz" xml:space="preserve">&lt;div class=&quot;mw-parser-output&quot;&gt;{{fmbox
| type = system
| id = sp-contributions-footer
| image = [[Datoteka:Codex icon userActive color-subtle.svg|40px|alt=|link=|class=skin-invert|Informacije o korisničkom računu]]
| textstyle = font-size: 90%; text-align:center;
| text = 
{{flatlist|1=
* [[Korisnik:$1|$1]]: [[Special:Prefixindex/Korisnik:$1/|Podstranice]]
* [[Special:UserRights/$1|Korisnička prava]]
* [[xtools:ec/sh.wikipedia.org/{{urlencode:$1|PATH}}|Statistika izmjena]]
* [https://sigma.toolforge.org/summary.py?name={{urlencode:$1|QUERY}}&amp;server=shwiki Pretraga sažetaka]
* [[xtools:pages/sh.wikipedia.org/{{urlencode:$1|PATH}}|Izrađeni članci]]&amp;nbsp;&lt;sup&gt;([[xtools:pages/sh.wikipedia.org/{{urlencode:$1/0/onlyredirects|PATH}}|preusm]])&lt;/sup&gt;
* Globalno: [https://guc.toolforge.org/?user={{urlencode:$1|QUERY}}&amp;blocks=true doprinosi]
* [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Log&amp;type=globalauth&amp;user=&amp;page=User:{{urlencode:$1|QUERY}}@global dnevnik]
* [[Special:CentralAuth/$1|računi]]&amp;nbsp;&lt;sup&gt;([[m:Special:CentralAuth/$1|meta]])&lt;/sup&gt;
}}
}}&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>1g6a4pg4j3vxe15dcdgc605sfobhcwz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Find Me Guilty</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172375</id>
    <revision>
      <id>42695935</id>
      <parentid>42292400</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:04:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6617" sha1="4u7wo2r9a5y9mb8otfgq6bs77tt4des" xml:space="preserve">{{Infokutija02 film 
| naslov = Find Me Guilty
| slika= FMGPoster.jpg
| opis = kino-poster
| režija= [[Sidney Lumet]]
| producent= [[Bob Yari]]&lt;br /&gt;Bob DeBrino&lt;br /&gt;Robert Greenhut&lt;br /&gt;T.J. Mancini&lt;br /&gt;[[Roger Zamudio]]&lt;br /&gt;Rita Branch&lt;br /&gt;
| scenario = [[Sidney Lumet]]&lt;br /&gt;T.J. Mancini&lt;br /&gt;Robert J. McCrea
| uloge = [[Vin Diesel]]&lt;br /&gt;[[Peter Dinklage]]&lt;br /&gt;[[Richard Portnow]]&lt;br /&gt;[[Alex Rocco]]
| muzika = [[Jonathan Tunick]]
| fotografija = [[Ron Fortunato]]
| montaža = Tom Swartwout
| studio = [[Yari Film Group]]&lt;br /&gt;[[One Race Films]]
| distributer = [[Freestyle Releasing]]
| premijera = {{Film date|2006|3|17|df=y}}
| trajanje = 125 min.
| zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik = [[Engleski jezik|engleski]]
| budžet = 13,000.000 $
| bruto = 2,636.637 $&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://boxofficemojo.com/movies/?id=findmeguilty.htm |title=Find Me Guilty (2006) - Box Office Mojo |publisher=[[Box Office Mojo]] |accessdate=29. VII 2011}}&lt;/ref&gt;
}}

'''''Find Me Guilty''''' je [[sjedinjene Američke Države|američki]] igrani film iz 2006. zasnovan na istinitoj priči o najdužem suđenju [[Mafija|mafiji]] u istoriji američkog pravosuđa.&lt;ref&gt;[http://www.tcm.com/tcmdb/title.jsp?stid=629186 -{TCM: ''Overview for Find Me Guilty (2006)''}-] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Glavne uloge tumače [[Vin Diesel|Vin Dizel]], [[Piter Dinklidž]], [[Ričard Portnau]] i [[Aleks Roko]].

U Srbiji je prikazan pod naslovom '''''Proglasite me krivim''''', a u Srbiji pod naslovom '''''Dokazana krivica'''''.

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
| [[Vin Diesel|Vin Dizel]] || Džeki Dinoršio
|-
| [[Piter Dinklidž]] || Ben Klandis
|-
| [[Ričard Portnau]] || Maks Novardis
|-
| [[Aleks Roko]] || Nik Kalabrisi
|-
| [[Lajnus Rouč]] || Šon Kirni
|-
| [[Ron Silver]] || sudija Fajnstin
|}
== Radnja ==

Glavni lik, Džeki Dinoršio ([[Vin Diesel|Vin Dizel]]), kao osuđenik na 30 godina zatvora za prethodne zločine, optužen je, skupa sa 19 drugih optuženika u grupnom suđenju, da je bio član kriminalne grupe, optužene za 76 krivičnih djela. Za razliku od drugih optuženika, koji imaju branioce, Dinoršio odlučuje da se brani sam.

Dinoršio je prikazan kao simpatičan i duhovit, i cijelo suđenje je prožeto njegovom neozbiljnošću i olakim prihvatanjem cijelog procesa. Tužioci i branioci su podijeljeni u mišljenju da li je to štetno ili korisno za njega i cijelu grupu, s obzirom da porota donosi konačnu odluku.

Radnja filma je zasnovana na stvarnom događaju, a u uvodu filma se navodi da je veliki broj citata iz sudskog procesa u filmu, doslovno preuzet iz zapisnika pravog sudskog procesa.&lt;ref&gt;Napomena data na početku filma.&lt;/ref&gt;

== Zarada ==
Film je imao jako malu zaradu u bioskopima. U prvoj sedmici prikazivanja, u ukupno 439 bioskopa, film je zaradio samo 608.804 dolara (u prosjeku 1386 dolara po prikazivanju). Ukupno, na domaćoj, američkog sceni, film je zaradio 1.173.643 dolara, a na svjetskoj sceni 1.457.700 dolara; ukupno 2.631.343. Budžet filma je iznosio 13 miliona dolara, te je predstavljao finansijski gubitak.

== Stvarni događaji ==
U avgustu 1985. godine, vlasti [[New Jersey|Nju Džersija]] su optužile Antonija Aćetura, Martina i Majkla Taćeta, i još 18 osoba koje su vodile odjeljak njujorške mafijske porodice [[Lukeze]] u Nju Džersiju, za veliki broj kriminalnih aktivnosti. Iako se smatralo da je to prvi put u SAD da se cijela kriminalna porodica optuži u jednom sudskom procesu, pokazalo se da je u pitanju samo jedan odjeljak mafijske porodice Lukeze. Zahvaljujući trudu grupe branilaca, međutim, ova grupa je zvanično prepoznata kao zasebna i nezavisna kriminalna porodica.

Slučaj je stavljen pred sud u novembru 1986, na osnovu optužnice od 65 stranica teksta. Suđenje je započeto u martu 1987. pred federalnim sudom u [[Hoboken]]u, a završeno 26. avgusta 1988. U Hobokenu je, po završetku suđenja, zvanično potvrđeno da je ovo suđenje, „SAD protiv Antonija Aćetura i ostalih“, bilo najduže suđenje kriminalu od svih zabilježenih u federalnim sudovima države.

Porota je oslobodila sve optužene.&lt;ref&gt;[http://www.nysun.com/new-york/ex-mobster-claims-an-fbi-cover-up/20132/ -{NYSun: ''Ex-Mobster Claims an FBI Cover-Up}-''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120908233048/http://www.nysun.com/new-york/ex-mobster-claims-an-fbi-cover-up/20132/ |date=2012-09-08 }} (citat: ''-{...the embarrassing acquittal of 20 Luchese mobsters and associates after an exhausting 21-month racketeering trial in 1988.}-'')&lt;/ref&gt; Nakon 10 godina istraživanja, ovo suđenje, koje je trajalo oko 20 mjeseci, proizvelo je 240 zapisnika, koji su obuhvatali preko 35000 strana teksta, i 850 materijalnih dokaza.&lt;ref name=&quot;gbks&quot;&gt;[http://books.google.com/books?id=S5OGyz5tEakC&amp;pg=PA378&amp;lpg=PA378&amp;dq=240+volumes+850+exhibits&amp;source=bl&amp;ots=2K0Rtul7u4&amp;sig=DYNH4nvKdhMaPcj-QD_oMyad3No&amp;hl=en#PPA378,M1 Gugl knjige: -{Robert Rudolph: ''The Boys from New Jersey''}-]&lt;/ref&gt; Svjedočilo je preko 75 svjedoka.&lt;ref name=&quot;gbks&quot;/&gt; Cijela procedura je koštala državu više miliona dolara, a suđenje je bilo zasnovano na tek uvedenom zakonu o organizacijama umiješanim u reketiranje i korupciju (RIKO; {{jez-engl|RICO, Racketeer Influenced and Corrupt Organizations Act}}).

Đakomo Dinoršio, koji je bio jedan od 20 optuženika, a koji je prikazan kao glavni lik u ovom filmu, pušten je iz zatvora 23. septembra 2002. godine, nakon odsluženih 17,5 godina od prvobitnih 30, na koliko je osuđen za prethodne zločine.&lt;ref name=&quot;krf&quot;&gt;Napomena data na kraju filma.&lt;/ref&gt; Umro je 14. novembra 2004. godine, tokom snimanja filma.&lt;ref name=&quot;krf&quot; /&gt; Da bi tumačio njegov lik, glumac Vin Dizel je morao da se ugoji 15 kilograma prije početka snimanja.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=-{MTV.COM: ''Vin Diesel Channels Tony Soprano, Donald Trump For 'Guilty'''}- |url=http://www.mtv.com/movies/news/articles/1525707/20060309/story.jhtml |access-date=2012-07-22 |archive-date=2013-06-29 |archive-url=https://archive.today/20130629225644/http://www.mtv.com/movies/news/articles/1525707/20060309/story.jhtml }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Mafija]]
* [[Vin Diesel|Vin Dizel]]

== Vanjske veze ==
* [http://www.findmeguilty.com/ Zvanična prezentacija]
* {{IMDb naslov|id=0419749|title=Find Me Guilty}}

{{Sidney Lumet}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Filmske komedije]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Filmovi zasnovani na stvarnim događajima]]</text>
      <sha1>4u7wo2r9a5y9mb8otfgq6bs77tt4des</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pucačina iz prvog lica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>173279</id>
    <revision>
      <id>42695851</id>
      <parentid>40868415</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:06:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amherst99</username>
        <id>14664</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42695851</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1447" sha1="2s2inzs1n2g0yw0wh1lagt31daeldzc" xml:space="preserve">[[Datoteka:S.T.A.L.K.E.R.- Call of Pripyat.jpg|thumb|Snimak ekrana iz igre [[S.T.A.L.K.E.R.: Call of Pripyat]]]]
'''Pucačina iz prvog lica''' ({{jez-engl|first-person shooter, FPS}}) je vrsta [[računarska igra|računarske igre]] u kojoj je izvođenje, kako samo ime kaže, &quot;iz [[prvo lice|prvog lica]]&quot;. Najčešće ispred sebe, na [[računarski ekran|računarskom ekranu]], vidite pušku i ruku koja je drži, krstić nišana, skalu energije, količinu [[municija|municije]] itd. zavisno od igre. Najveći broj igara vas stavlja u ulogu nekog [[vojnik]]a ili avanturiste koji puca u sve što mu se nađe na putu.

Prvom FPS igrom smatra se ''Wolfestein 3D'' (''Vulfenštajn 3D'') za računar, ali kao početak revolucije pucačina u prvom licu smatra se igra ''Doom'', koja je doživjela i dva nastavka. Danas postoji na hiljade ovakvih igara, a najčuvenije su ''[[Medal of Honor (video igra)|Medal Of Honor]]'', ''[[Call of Duty (video igra)|Call of Duty]] '', ''[[Quake]]'', ''[[Half-Life]]'', ''[[Counter Strike]]'' itd. u izdanjima na svim postojećim [[konzola]]ma i računarima.

Nezaobilazni dio igračkog pribora koji se koristi u FPS igrama su miš i tastatura. naravno, može se igrati i na džojstiku (na konzolama isključivo), ali džojstikom je mnogo teže upravljati i 99% igarača više voli miš i tastaturu.

{{Commonscat|First-person shooters}}

[[Kategorija:Pucačine iz prvog lica| ]]
[[Kategorija:Žanrovi videoigara‎]]</text>
      <sha1>2s2inzs1n2g0yw0wh1lagt31daeldzc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gilbert &amp; George</title>
    <ns>0</ns>
    <id>177182</id>
    <revision>
      <id>42696039</id>
      <parentid>41412067</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T03:33:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5582" sha1="fk7qv939msw8hzajq6n6clq75c3ddpb" xml:space="preserve">{{Infokutija02 umjetnik
| pozboja = #6495ED
| ime = Gilbert &amp; George
| slika = Gilbert &amp; George 2007 crop.jpg
| rodno_ime = Gilbert Proesch (ili Prousch) i George Passmore
| datum_rođenja = {{birth date and age|1943|9|17|df=y}} [[San Martin de Tor]], [[Italija]] (Gilbert) i {{birth date and age|1942 |1|8|mf=y}} [[Plymouth]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (George)
| nagrade = Nagrada regije Lazio (Torino, 1981), [[Turner Prize|Turnerova nagrada]] (1986), Special International Award (Los Angeles, 1989), South Bank Award (2007), Nagrada Lorenza il Magnifica (Firenca, 2007).
}}

'''Gilbert Proesch'''&lt;ref&gt;[[Guggenheim Collection]]: [http://www.guggenheim.org/new-york/collections/collection-online/show-full/bio/?artist_name=Gilbert%20%26%20George Biography]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Encyclopaedia Britannica]]: [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1374428/Gilbert-George Gilbert and George]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Oxford history of the twentieth century|url=https://archive.org/details/oxfordhistoryoft00howa|year=1998|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-820428-2|page=[https://archive.org/details/oxfordhistoryoft00howa/page/442 442]}}&lt;/ref&gt; (nekada navođen kao '''Gilbert Prousch''',&lt;ref&gt;[[Documenta|documenta Archiv]]: [http://documentaarchiv-alephino.stadt-kassel.de/alipac/HHSYWRUKFGTNZLPQHBZE-00001/sysfull?BASE=B-ART&amp;IDN=000000766 Gilbert Prousch]&lt;/ref&gt; [[San Martin de Tor]], [[Italija]], 17. septembar 1943 -) i '''George Passmore''' ([[Plymouth]], 8. januar 1942 -) su dva likovna umjetnika danas poznata kao tandem pod imenom '''Gilbert &amp; George'''. Zajedno djeluju od 1967. kada su se upoznali za vrijeme studija u Britaniji i otpočeli [[gej|homosekualnu]] vezu. Pažnju su privukli provokativnim [[performans]]ima i serijama fotografijama, koja su često kao motiv imala vlastite tjelesne tekućine i ulični život. S druge strane su poznati po tome što se u javnosti pojavljuju besprijekorno formalno odjeveni, kao i po tome, što razliku od većine britanskih umjetnika, podržavaju [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativnu stranku]] i slave [[Margaret Thatcher]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://news.independent.co.uk/people/profiles/article2259376.ece 2007 interview from Independent on Sunday ABC Arts magazine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070224043651/http://news.independent.co.uk/people/profiles/article2259376.ece |date=2007-02-24 }}
* [http://www.tate.org.uk/modern/exhibitions/gilbertandgeorge/ Gilbert and George: Major Exhibition at Tate Modern, London, 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120203121233/http://www.tate.org.uk/modern/exhibitions/gilbertandgeorge/ |date=2012-02-03 }}
* [http://www.tate.org.uk/onlineevents/archive/gandg.htm Gilbert and George's film &quot;The World of Gilbert and George&quot; as a RealMedia stream at Tate Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070226100604/http://www.tate.org.uk/onlineevents/archive/gandg.htm |date=2007-02-26 }} (includes a question and answer session with the audience)
* [http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_bio_52.html Complete Biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070324120544/http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_bio_52.html |date=2007-03-24 }}
* {{worldcat id|id=lccn-n98-79330}}
* [http://www.glbtq.com/arts/gilbert_george.html Arts: Gilbert and George] on [[glbtq.com]]
* [http://www.guardian.co.uk/arts/news/story/0,11711,1490118,00.html 'Gilbert and George unveil new hoodie art' &amp;ndash; UK Guardian website, 23/5/2005]
* [http://artabase.net/exhibition/2018-40-years-kaldor-public-art-projects The Singing Sculpture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120807114702/http://www.artabase.net/exhibition/2018-40-years-kaldor-public-art-projects |date=2012-08-07 }}
* [https://web.archive.org/web/20120310190214/http://arndtberlin.com/website/artist_986 Gilbert &amp; George at ARNDT Berlin]
* [http://www.lehmannmaupin.com/#/artists/gilbert-and-george/ Gilbert &amp; George at Lehmann Maupin Gallery]
* [http://www.famsf.org/deyoung/exhibitions/exhibition.asp?exhibitionkey=805 Gilbert and George at de Young - San Francisco] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228001639/http://www.famsf.org/deyoung/exhibitions/exhibition.asp?exhibitionkey=805 |date=2014-02-28 }}
* [http://www.vdb.org/smackn.acgi$artistdetail?GILBERTGEO Gilbert and George] in the [http://www.vdb.org/ Video Data Bank]
* [http://www.tate.org.uk/tateshots/episode.jsp?item=9108 Tateshots video] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090909120536/https://www.tate.org.uk/tateshots/episode.jsp?item=9108 |date=2009-09-09 }} - the artists speak about their 'Bomb Pictures'
* [http://vimeo.com/9076934 Gilbert &amp; George at the at The Milwaukee Museum of Art] Videos.
* [http://www.fascineshion.com/en/exhibition/gilbert-and-george/319/ G&amp;G interview include URETHRA POSTCARD PICTURES exhibition at Ropac Gallery]
* [http://vernissage.tv/blog/2008/11/24/gilbert-george-at-the-brooklyn-museum-part-12/ Gilbert &amp; George at the Brooklyn Museum New York part 1], [http://vernissage.tv/blog/2008/11/25/gilbert-george-at-the-brooklyn-museum-part-22/ part 2] Video

{{DEFAULTSORT:George, Gilbert i}}
&lt;!-- belong on redirects, not here
[[Kategorija:Rođeni 1943.|Gilbert]]
[[Kategorija:Rođeni 1942.|George]]--&gt;
[[Kategorija:Britanski umjetnici]]
[[Kategorija:Italijanski umjetnici]]
[[Kategorija:Umjetnički tandemi]]
[[Kategorija:Britanski skulptori]]
[[Kategorija:Performans]]
[[Kategorija:Gej umetnici]]</text>
      <sha1>fk7qv939msw8hzajq6n6clq75c3ddpb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Erupcija Eyjafjallajökulla 2010.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>196663</id>
    <revision>
      <id>42695837</id>
      <parentid>42600613</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:31:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695837</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25618" sha1="j1bumfn81mirz0ifek1a59c9rs9aura" xml:space="preserve">[[Datoteka:Eyjafjallajokull volcano plume 2010 04 18.JPG|thumb|280px|Erupcija vulkana [[18. 4.|18. travnja]] [[2010]].]] 
'''Erupcija vulkana Eyjafjallajökull 2010.''' odnosi se na seriju znatne [[vulkan]]ske aktivnosti [[Eyjafjallajökull]]a na jugu [[Island]]a tijekom [[2010]]. Bila je to prva erupcija tog vulkana nakon gotovo 200 godina.
 
Seizmička aktivnost započela je već potkraj 2009. te dovela do [[vulkanska erupcija|vulkanske erupcije]] [[20. 3.|20. ožujka]] [[2010]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=&quot;Eruption in Eyjafjallajökull&quot;|publisher=University of Iceland|author=Institute of Earth Sciences|accessdate=17 April 2010|url=http://www.evropusamvinna.is/page/ies_Eyjafjallajokull_eruption|archiveurl=http://wayback.vefsafn.is/wayback/20100809185331/www.evropusamvinna.is/page/ies_Eyjafjallajokull_eruption|archivedate=9 August 2010}}&lt;/ref&gt; Druga erupcija započela je [[14. 4.|14. travnja]] 2010. i dovela do najvećeg poremećaja [[vazdušni saobraćaj|zračnog prometa]] u povijesti [[Evropa|Europe]] uzrokovanog prirodnom katastrofom. Milijuni putnika ostali su zaglavljeni na zračnim lukama od [[15. 4.|15. travnja]].
 
== Erupcija ==
Islanđani su zabilježili Eyjafjallajökullove erupcije [[920]]., [[1612]]. [[1821]]. i [[1823]]., kada je često zabilježen fenomen da se potom dogodila i erupcija susjednog, većeg vulkana, [[Katla]].&lt;ref&gt;{{cite news|title=&quot;Iceland prepares for second, more devastating volcanic eruption&quot;|publisher=TimesOnline|author=Roger Boyes|accessdate=17 April 2010|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article7070239.ece|archive-date=2011-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20110629105520/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/europe/article7070239.ece}}&lt;/ref&gt;
 
Islandska meteorološka služba objavila je 2009. da se povećala seizmička aktivnost područja oko Eyjafjallajökulla od 2006. do 2009., kada je zabilježeno 250 manjih zemljotresa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vedur.is/media/vedurstofan/utgafa/skyrslur/2009/VI_2009_013.pdf |title=Microsoft Word - 013_eyjafjallajok_sg2.docx |format=PDF |date= |accessdate=2010-04-19}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Fimmvordauhals volcano eruption 2010 03 27.jpg|thumb|right|250px|Prolaznici promatraju dim kod Fimmvörðuhálsa]]
Potkraj 2009, dogodilo se tisuću manjih [[potres]]a (većinom od magnitude 1–2), oko 7–10 kilometara ispod vulkana.&lt;ref&gt;Veðurstofa Íslands (5 March 2010) {{cite web | title=Jarðskjálftahrina undir Eyjafjallajökli | work=Veðurstofa Ísland (The Meteorological Institute of Iceland)|url=http://www.vedur.is/um-vi/frettir/2010/nr/1831}}&lt;/ref&gt; 26. veljače 2010 [[Global Positioning System|GPS]] oprema koju je koristio meteorološki institut Islanda kod farme [[Þorvaldseyri]] u području Eyjafjölla (otprilike 15&amp;nbsp;km južno od lokacije nedavne erupcije&lt;ref name=Fasteignaskra&gt;Measurements made by using maps and measurement tools from Fasteignaskrá Íslandskort {{cite web|title=Fasteignaskrá measurement tools|url=http://www.fasteignaskra.is/pages/943|access-date=2012-12-15|archive-date=2010-05-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20100526024534/http://www.fasteignaskra.is/pages/943|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;) je pokazala premještanje lokalne zemljine kore 3 centimetara prema jugu, od čega se pomak od 1 centimetara zbio u razdoblju od četiri dana. To je poslužilo kao dokaz da [[magma]] teče ispod kore u komoru s Eyjafjallajökulla a da je pritisak uzrokovao pomak zemljine kore kod farme Þorvaldseyri.&lt;ref&gt;Morgublaðið (26.02.2010) {{cite web |title=Innskot undir Eyjafjallajökli|work=Morgunblaðið|url=http://www.mbl.is/mm/frettir/innlent/2010/02/26/innskot_undir_eyjafjallajokli/}}&lt;/ref&gt; Od 3. do 5. ožujka, oko 3,000 zemljotresa je izmjereno na epicentru vulkana, iako je većina bila neprimjetne jačine.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Fyrsta háskastigi lýst yfir |work=Morgunblaðið |url=http://mbl.is/mm/frettir/innlent/2010/03/05/fyrsta_haskastigi_lyst_yfir/}}&lt;/ref&gt;
Smatra se da je erupcija započela 20. ožujka 2010., između 22:30 i 23:30 po mjesnom vremenu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Eldgosið á Fimmvörðuhálsi |url=http://www.vedur.is/um-vi/frettir/2010/nr/1846/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.grapevine.is/News/ReadArticle/Volcano-Erupts-Under-Eyjafjallajokull Volcano Erupts Under Eyjafjallajökull] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140111005113/http://www.grapevine.is/News/ReadArticle/Volcano-Erupts-Under-Eyjafjallajokull |date=2014-01-11 }} Reykjavík Grapevine, March 21, 2010&lt;/ref&gt;
 
&quot;Turizam za katastrofe&quot; munjevitom se brzinom proširio oko vulkana nakon erupcije kada su putničke agencije ponudile putovanje ljudima da gledaju erupciju.&lt;ref name=&quot;guardian.co.uk&quot; /&gt; Islandska telekominikacijska tvrtka Mila&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mila.is/ |title=Forsíða |publisher=Mila.is |date= |accessdate=2010-04-18}}&lt;/ref&gt; je postavila tri kamere koje emitiraju snimke erupcija sa [[Valahnúkur]]a, [[Hvolsvöllur]]a i [[Þórólfsfell]]a.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://eldgos.mila.is/ |title=Vefmyndavélar |publisher=Eldgos.mila.is |date= |accessdate=2010-04-18 |archivedate=2010-04-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100421061923/http://eldgos.mila.is/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
 
=== Evakuacije ===
 
Oko 500 farmera i njihovih obitelji je evakuirano sa područja [[Fljótshlíð]], Eyjafjöll i [[Landeyjar]] preko noći sa 20. na 21. ožujka, a letovi u [[Rejkjavik|Reykjavíku]] su otkazani zbog vulkanske prašine, no navečer 21. ožujka, domaći i međunarodni letovi su ponovno pušteni u opticaj.&lt;ref&gt;[http://www.visir.is/article/20100320/FRETTIR01/946441584 Gos hafið í Eyjafjallajökli], ''Visir'', March 21, 2010&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.icelandair.us/information/media/newslist/detail/item426219/Volcanic_eruption_in_Eyjafjallaglacier_-_flights_to_Iceland_are_on_hold_More/ Volcanic eruption in Eyjafjallaglacier&amp;nbsp;– flights to Iceland are on hold] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100324045346/http://www.icelandair.us/information/media/newslist/detail/item426219/Volcanic_eruption_in_Eyjafjallaglacier_-_flights_to_Iceland_are_on_hold_More/ |date=2010-03-24 }}. Icelandair. Retrieved March 21, 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title = Fyrsta vél frá Boston í loftið klukkan hálf fimm | work= Vísir | url=http://www.visir.is/article/20100321/FRETTIR01/660839071}}&lt;/ref&gt; Stanovnicima riskantne zone područja Fljótshlíð, Eyjafjöll i Landeyjar je dopušten povratak na njihove farme nakon sastanka Odjela za zaštitu javnosti 22. ožujka a plan evakuacije je privremeno obustavljen. 29. ožujka policija je ponovno otvorila sve ceste prema vulkanu. Međutim, nakon druge erupcije, cesta je ponovno zatvorena zbog opasnosti od poplava zbog vulkanske topline kraj obližnjeg ledenjaka i drugih snježnih rezervoara, no cesta je ponovno otvorena 1. travnja.&lt;ref&gt;Morgunblaðið 1. Apríl {{cite web|title=Gosslóðirnar opnaðar aftur|work= Morgunblaðið|url=http://www.mbl.is/mm/frettir/innlent/2010/04/01/gosslodirnar_opnadar_aftur/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Eyjan 1. Apríl {{cite web|title=Litlar líkur taldar á öðru gosi við Eyjafjallajökul|work=Eyjan|url=http://eyjan.is/blog/2010/03/30/litlar-likur-taldar-a-odru-gosi-vid-eyjafjallajokul-vegurinn-inn-i-thorsmork-opnadur/|access-date=2012-12-15|archivedate=2010-03-31|archiveurl=http://wayback.vefsafn.is/wayback/20100331102003/http://eyjan.is/blog/2010/03/30/litlar%2Dlikur%2Dtaldar%2Da%2Dodru%2Dgosi%2Dvid%2Deyjafjallajokul%2Dvegurinn%2Dinn%2Di%2Dthorsmork%2Dopnadur/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Morgunblaðið 22. Mars 2010 {{cite web |title = Rýmingu aflétt|work=Morgunblaðið |url=http://www.mbl.is/mm/frettir/innlent/2010/03/22/rymingu_aflett/}}&lt;/ref&gt;
 
=== Pukotina ===
[[Datoteka:Fimmvorduhals second fissure 2010 04 02.JPG|thumb|right|250px|Druga pukotina, zapažena na sjeveru, 2. travnja 2010.]]
 
Pukotina je dugačka 500 metara te ima 10 do 12 eruptirajućih kratera [[lava|lave]] čija temperatura iznosi oko 1,000&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=&quot;earthice1&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.earthice.hi.is/page/ies_Eyjafjallajokull_eruption?74,23 |title=Eruption in Eyjafjallajökull |publisher=Earthice.hi.is |date= |accessdate=2010-04-18 |archivedate=2010-03-30 |archiveurl=http://wayback.vefsafn.is/wayback/20100330054433/http://earthice.hi.is/page/ies_Eyjafjallajokull_eruption |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Erupcija je okarakterizirana kao relativno opasna, sa tipičnom karakteristikom protjecanja lave iz vulkana.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Gossprungan um 1 km að lengd |work=Morgunblaðið |url=http://mbl.is/mm/frettir/innlent/2010/03/21/gossprungan_um_1_km_ad_lengd/}}&lt;/ref&gt; Tekuća lava je tekla više od 4,000 metara, sjevero-istočno od pukotine u kanjon Hrunagil.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Gosið enn í gangi&amp;nbsp;– Farið að bera á öskufalli |work=Vísir fréttvefur |url=http://www.visir.is/article/20100322/FRETTIR01/633234973}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Morgunblaðið 22. March 2010 (13:11 GMT) {{cite web | title=Hraunflæði niður í Hrunagil | work=Morgunblaðið | url=http://www.mbl.is/mm/frettir/innlent/2010/03/22/hraunflaedi_nidur_i_hrungil/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ríkisútvarpið fréttavefur {{cite web | title = Eldgosið í jafnvægi |work=Rúv|url=http://www.ruv.is/frett/eldgosid-i-jafnvaegi|archiveurl=http://wayback.vefsafn.is/wayback/20100324104515/www.ruv.is/frett/eldgosid-i-jafnvaegi|archivedate=2010-03-24}}&lt;/ref&gt; Prema naznakama, do sredine travnja 2010. je primjećeno da se seizmička aktivnost oko vulkana smanjuje te da je počeo proces ravnoteže.&lt;ref&gt;Veðurstofa Íslands (24 March 2010) {{cite web |title=GPS mælingar | work = Veðurstofa Íslands|url=http://www.vedur.is/skjalftar-og-eldgos/frodleikur/greinar/nr/1847}}&lt;/ref&gt; 31. ožujka otvorila se nova pukotina, oko 200 metara sjevero-zapadno od prvotne.&lt;ref name=&quot;guardian.co.uk&quot;&gt;{{cite web|author=Tom Robbins |url=http://www.guardian.co.uk/travel/2010/apr/03/iceland-erupting-volcano-hyjafjallajoekull |title=Iceland's erupting volcano &amp;#124; Travel |work=The Guardian |date= |accessdate=2010-04-15}}&lt;/ref&gt; 
 
Geofizičar Magnús Tumi Einarsson je održao novinarsku konferenciju 21. ožujka i objavio da je erupcija mala u usporedbi sa erupcijom vulkana [[Hekla]] 2000. No pošto pukotina nije u blizini glečera, opasnost od većih poplava je minimalna.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Eldgosið er lítið |work=Morgunblaðið |url=http://mbl.is/mm/frettir/innlent/2010/03/21/eldgosid_er_litid/}}&lt;/ref&gt; 22. ožujka uočen je vulkanski pepeo kraj područja Fljótshlíð (20–25&amp;nbsp;km sjevero-istočno od lokacije erupcije)&lt;ref name=Fasteignaskra/&gt; i grada Hvolsvöllur (40&amp;nbsp;km sjevero-zapadno od lokacije erupcije)&lt;ref name=Fasteignaskra/&gt;. 22. ožujka eksplozija je izbacila dim vulkana 4&amp;nbsp;km u visinu,&lt;ref&gt;{{cite news |title=Tímabundinn kraftur í gosinu |work=Morgunblaðið |url=http://www.mbl.is/mm/frettir/innlent/2010/03/22/timabundinn_kraftur_i_gosinu/}}&lt;/ref&gt; a sljedeći dan još jedna eksplozija je izbacila dim do visine od 7&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;Ríkisútvarpið fréttavefur {{cite web | title = Krafturinn ekki aukist | work = RÚV | url = http://www.ruv.is/frett/krafturinn-ekki-aukist|archiveurl=http://wayback.vefsafn.is/wayback/20100324105017/www.ruv.is/frett/krafturinn-ekki-aukist|archivedate=2010-03-24}}&lt;/ref&gt;
 
Znanstvenici su 22. ožujka zabilježili iznenadan porast temperature rijeke Krossá (koja crpi izvor sa ledenjaka Eyjafjallajökull i Mýrdalsjökull) u području Þórsmörk, pošto se temperatura vode povećala za 6&amp;nbsp;°C u razmaku od samo dva sata, što nikada prije nije bilo zabilježeno u povijesti te rijeke.&lt;ref&gt;Meteorological Institute of Iceland: Eruption in Fimmvörðuháls mountain pass {{cite web | title=Elsdgosið í Fimmvörðuhálsi|work=Veðurstofa Ísland|url=http://www.vedur.is/skjalftar-og-eldgos/frodleikur/greinar/nr/1847}}&lt;/ref&gt; 
 
Farmeri u blizini vulkana su upozoreni da njihova stoka možda pije otrovane izvore vode pune flourida.&lt;ref&gt;Morgunblaðið 23. Mars 2010 {{cite web | title=Ekki mikið af flúor í öskunni | work=Morgunblaðið | url=http://www.mbl.is/mm/frettir/innlent/2010/03/23/ekki_mikid_af_fluor_i_oskunni/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Experimental Acute Sodium Fluoride Poisoning in Sheep: Renal, Hepatic, and Metabolic Effects | work=M. KESSABI, A. HAMLIRI, J. P. BRAUN and A. G. RICO: Département de Toxicologie, Pharmacie et Biochimie, Institut Agronomique et Vétérinaire Hassan II B.P. 6202, Rabat-Agdal, Maroc {dagger}Département de Biochimie et Biophysique, École Nationale Vétérinaire 23, chemin des Capelles, 31076 Toulouse, France | year=1985 | url=http://toxsci.oxfordjournals.org/cgi/content/abstract/5/6part1/1025}}&lt;/ref&gt;

== Druga erupcija ==
[[Datoteka:Eruption of Eyjafjallajökull Volcano, Iceland April 17 Detail.jpg|thumb|right|220px|Satelitski snimak NASA-e vulkana]] 
 
14. travnja 2010., nakon kratke stanke, Eyjafjallajökull je ponovno nastavio sa erupcijom, ovog puta u središtu ledenjaka, uzrokujući topljenje leda i poplave, zbog čega je 800 ljudi evakuirano. Cesta kraj rijeke [[Markarfljót]] je na nekim mjestima poplavljena.&lt;ref name=&quot;BBC8621581&quot;&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/8621581.stm |title=Iceland's volcanic ash halts flights in northern Europe |author=Robert Barr |date=15 April 2010 |publisher=BBC News |accessdate=15 April 2010 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
 
Nastao je rijedak fenomen: „prljava oluja“ od vulkanskog oblaka koja proizvodi i grmljavinu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/36645958?GT1=43001 |title=‘Dirty thunderstorm’: Lightning in a volcano - Slideshows and Picture Stories - NBCNews.com&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=2012-12-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100421231918/http://www.msnbc.msn.com/id/36645958?GT1=43001 |archive-date=2010-04-21 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/weather/article3889902.ece|title=Dirty thunderstorm shoots lightning from volcano|last=Simons|first=Paul|date=May 8, 2008|publisher=Times Online|accessdate=2010-04-19|location=London|archive-date=2011-08-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20110813142802/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/weather/article3889902.ece}}&lt;/ref&gt; Prema procjenama, vulkan je izbacio oko 104 milligrama fluorida po kilogramu pepela.

Veoma brzo islandski vulkan postao je europski problem - i to razmjera kakav se ne pamti. Temperatura vulkana je na tone prašine digla visoko u nebo i tamo su zračne struje brzinom i do 200 kilometara na sat počele razvlačiti prašinu prema kontinentu Europe.&lt;ref&gt;[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5474590,00.html Vulkan zaustavio avione nad Europom]; Deutsche Welle, 16-04-2010.&lt;/ref&gt;
 
=== Prekid zračnog prometa ===
 
Prema nekim procjenama, hladna voda od otopljenog leda ohladila je dijelove lave te ih fragmentirala u [[silicij]]. Manje čestice su izbačene u atmosferu prilikom erupcije, što je opasno za avione u letu.&lt;ref name=&quot;Guardian_ash_halts_flights&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.guardian.co.uk/world/feedarticle/9032564 |title=Iceland's volcanic ash halts flights across Europe &amp;#124; World news &amp;#124; guardian.co.uk |publisher=Guardian |date=2008-01-23 |accessdate=2010-04-18}}&lt;/ref&gt;
 
Vulkanski pepeo i oblak prašine proširio se prvo po sjevernoj, a potom i po srednjoj Europi, zbog čega su mnoge zrakoplovne luke zatvorene na tom području.&lt;ref name=grauniad17&gt;Robert Booth, Dan Milmo, et. al. &quot;[http://www.guardian.co.uk/world/2010/apr/16/volcanic-ash-air-travel-europe Volcanic ash keeps flights across Europe grounded ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100418062704/http://www.guardian.co.uk/world/2010/apr/16/volcanic-ash-air-travel-europe |date=2010-04-18 }}&quot;, ''[[The Guardian]]'', 16 April 2010&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;met_17-4-2010&quot;&gt;&quot;[http://www.metoffice.gov.uk/aviation/vaac/data/VAG_1271508253.png Volcanic Ash Advisory ]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&quot;, ''[[Met Office]](UK)'', from London, 17 April 2010 at 12:00&lt;/ref&gt; 
 
[[Datoteka:Eyjafjallajökull volcanic ash 17 April 2010.png|thumb|left|Vulkanski oblak pepela proširio se Europom i uzrokovao prekid zračnog prometa, 17-04-2010]]
[[Datoteka:Eyjafjallajökull volcanic ash 19 April 2010.png|thumb|left|Vulkanski oblak pepela proširio se Europom i uzrokovao prekid zračnog prometa, 19-04-2010]]
Naime, oblak od pepela smanjuje vidljivost a malene čestice prašine se teoretski mogu otopiti zbog vručine motora [[turbina|turbine]] te potom stvrdnuti i uzrokovati zatajenje motora.&lt;ref name=&quot;Guardian_ash_halts_flights&quot;/&gt; To je bio najveći prekid [[vazdušni saobraćaj|zračnog prometa]] u Europi od 
[[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref name=SMH2&gt;{{Cite news | title= Qantas cancels flights for a third day | work= [[The Sydney Morning Herald]] | date= 18 April 2010 | url= http://www.smh.com.au/travel/travel-news/qantas-cancels-flights-for-a-third-day-20100418-slv5.html | accessdate= 18 April 2010 | archive-date= 2011-06-05 | archive-url= https://web.archive.org/web/20110605142411/http://www.smh.com.au/travel/travel-news/qantas-cancels-flights-for-a-third-day-20100418-slv5.html | dead-url= yes }}&lt;/ref&gt; Također, mnogi putnici koji diljem svijeta putuju u Europu suočeni su sa otkazanim letovima.
 
[[Međunarodna udruga za zračni prijevoz]] je procjenila da zračna industrija diljem svijeta gubi 148 millijuna € (200 millijuna $) dnevno zbog prekida letova.&lt;ref&gt;{{Cite news |author= Wearden, Graeme |title= Ash cloud costing airlines £130m a day |url= http://www.guardian.co.uk/business/2010/apr/16/iceland-volcano-airline-industry-iata |work= [[The Guardian]] |date= 16 April 2010 |accessdate= 17 April 2010}}&lt;/ref&gt;
 
Države koje su zatvorile sve ili dio zrakoplovnih luka su: [[Austrija]], [[Belgija]], [[Belorusija|Bjelorusija]], [[Bosna i Hercegovina]], Bugarska, [[Češka Republika|Češka]], Danska, [[Estonija]], [[Finska]], [[Hrvatska]], Irska, sjever Italije, Latvija, [[Luksemburg]], [[Mađarska]], Nizozemska, [[Nemačka|Njemačka]], [[Poljska]], Rumunjska, Slovačka, [[Slovenija]], [[Srbija]], sjeverna [[Španija|Španjolska]], Švicarska i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]. Hrvatske vlasti potvrdile su 17. travnja da su privremeno otkazali sve letove sjeverno od 45° [[geografska širina|zemljopisne širine]]. [[Croatia Airlines]] je objavila da gubi 500,000 € dnevno zbog zatvorenog zračnog prometa.&lt;ref name=&quot;Cro airlines&quot;&gt;{{Cite news |author= |title=Normalizacija: Otvorena i zračna luka u Zagrebu |url=http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/oblaci-pepela-ugrozili-prihode-zrakoplovne-industrije.html |work=Dnevnik.hr  |date=18-04-2010|accessdate= 20-04-2010}}&lt;/ref&gt;

Oblak prašine proširio se tijekom noći [[18. 4.|18. travnja]] na cijeli teritorij Hrvatske na svim visinama, a najveća je koncentracija bila na 7 do 11 kilometara. 
[[Datoteka:Helsinki-Vantaa departures board 2010-04-18.jpg|right|thumb|200px|[[Helsinki]]: zatvorena zračna luka zbog vulkanske prašine]]
Simulacije su pokazale da će rijetki dio oblaka, koji se sastoji od raspršenih i oku nevidljivih čestica vulkanske prašine, nekoliko dana biti iznad većeg dijela Hrvatske, osim iznad južne Hrvatske, priopćili su iz [[Državni hidrometeorološki zavod|DHMZ-a]]. Otvoren je zračni prostor iznad srednjeg i južnog Jadrana, a u skladu s tim, [[21. 4.|21. travnja]] u 9.30 donesena je odluka o otvaranju zračnih luka u [[Dubrovnik]]u, [[Split]]u i [[Zadar|Zadru]].&lt;ref name=&quot;Cro airlines&quot;/&gt;
 
16. travnja 2010., u Europi je otkazano oko 16,000 od ukupno 28,000 dnevnih putničkih letova, a 17. travnja 16,000 od 22,000 letova je otkazano zbog straha od sigurnosti za putnike.&lt;ref name=&quot;VoA17April&quot;&gt;{{cite web|url=http://www1.voanews.com/english/news/europe/Disrupted-Air-Travel-in-Northern-Europe-for-Third-Full-Day-91209609.html|title=Disrupted Air Travel in Northern Europe for Third Full Day|last=Hennessy|first=Selah|date=17 April 2010|publisher=Voice of America|accessdate=17 April 2010|archivedate=2010-04-20|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100420052257/http://www1.voanews.com/english/news/europe/Disrupted-Air-Travel-in-Northern-Europe-for-Third-Full-Day-91209609.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Nacionalni centar za zračni promet izvijestio je da je to prvi put u povijesti da je prirodna nepogoda prizemljila zrakoplove u Velikoj Britaniji. Zračni prostor bio je otvoren čak i nakon [[napadi 11. septembra 2001.|napada 11. rujna 2001. u SAD-u]].&lt;ref&gt;Aleksandra Vladić; [http://www.jutarnji.hr/video--pepeo-iz-vulkana-na-islandu-paralizirao-zracni-promet-u-europi/717812/ KARTA KAOSA: Zbog vulkanskog pepela sjeverna Europa bez ijednog leta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100418200449/http://www.jutarnji.hr/video--pepeo-iz-vulkana-na-islandu-paralizirao-zracni-promet-u-europi/717812 |date=2010-04-18 }}; [[Jutarnji list]], 15-04-2010.&lt;/ref&gt; Sveukupno je oko pet milijuna putnika ostalo zaglavljeno na aerodromima jer su im letovi otkazani.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article7101162.ece Volcanic ash grounds Britain for days to come] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100418101406/http://www.timesonline.co.uk/tol/travel/news/article7101162.ece |date=2010-04-18 }}&quot; Times Online, 18 April 2010&lt;/ref&gt; Udruga britanskih putničkih zastupnika procjenuje da je u travnju i do milijun Britanaca vjerojatno ostalo zaglavljeno u inozemstvu.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.dailyexpress.co.uk/posts/view/169810/Volcano-ash-Now-a-million-Britons-stranded- Volcanic ash: Now a million Britons stranded]&quot; Daily Express, 17 April 2010&lt;/ref&gt;
 
Profesor [[Bill McGuire]] je procjenio da bi najpoznatija islandska vulkanska erupcija, ona od [[Laki]]ja koja se dogodila [[1783]].,&lt;ref&gt;&quot;[http://www.sciencedaily.com/releases/2006/11/061121232204.htm Icelandic Volcano Caused Historic Famine In Egypt, Study Shows]&quot; ''ScienceDaily'' 22 November 2006&lt;/ref&gt; „prekinula zračni promet diljem sjevera Europe na šest mjeseci da se dogodila danas“.&lt;ref&gt;&quot;[http://www.msnbc.msn.com/id/36556083/ns/us_news-environment/ Volcano could mean cooling, acid rain] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100418200951/http://www.msnbc.msn.com/id/36556083/ns/us_news-environment |date=2010-04-18 }}&quot; MSNBC, 15 April 2010&lt;/ref&gt; 
 
Tijekom tog razdoblja, nekoliko britanskih zračnih linija su na vlastitu odgovornost poletili sa zračne piste, ali bez putnika, kako bi utvrdili može li avion letjeti po manjim oblacima vukanske prašine. Letovi su protekli bez greške.&lt;ref&gt;[http://thescotsman.scotsman.com/news/-Scots-keep--world.6234203.jp Scots keep world flying in fallout from volcano] The Scotsman&lt;/ref&gt; 18. travnja Njemačka je djelomično ponovno otvorila svoj zračni prostor na tri sata kako bi putnici koji su ostali zaglavljeni u [[Portugal]]u mogli sletjeti u Hanover. Nije bilo nikakvih zabilježenih problema.&lt;ref&gt;[http://www.spiegel.de/reise/deutschland/0,1518,689695,00.html Wirrwarr um Flughafen-Schließungen], Spiegel Online, 18 April 2010&lt;/ref&gt;
 
[[17. 4.|17. travnja]] 2010., predsjednik njemačke zračne kompanije [[Air Berlin]] je u intervjuu za časopis [[Bild|Bild am Sonntag]] izjavio da nema opasnosti od leta i da je „prijetnja vulkasnke prašine nepostojeća“ jer se zasniva samo na računalnoj simulaciji.&lt;ref name=&quot;bild01&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.bild.de/BILD/news/2010/04/17/flugverbot-ueber-europa/berechtigt-oder-skandal-air-berlin-chef-hunold-erhebt-vorwuerfe.html |title=Ist das Flugverbot berechtigt oder ein Skandal? |language=German |date=17 April 2010 |publisher=''[[Bild|Bild am Sonntag]]'' |accessdate=18 April 2010 |archive-date=2010-04-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100420162044/http://www.bild.de/BILD/news/2010/04/17/flugverbot-ueber-europa/berechtigt-oder-skandal-air-berlin-chef-hunold-erhebt-vorwuerfe.html }}&lt;/ref&gt; Glasnogovornik za tvrtku [[Lufthansa]] je također potvrdio da su njihovi probni letovi protekli bez problema.&lt;ref name=&quot;agi02&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.agi.it/news/notizie/201004181016-cro-rt10003-isalnda_presidente_airberlin_rischio_voli_e_bufala_dei_computer |title=Islanda: Presidente Airberlin, Rischio voli è bufala dei computer |language=Italian |date=18 April 2010 |publisher=''[[Agenzia Giornalistica Italia|AGI]]'' |accessdate=18 April 2010 |archivedate=2010-04-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100421202048/http://www.agi.it/news/notizie/201004181016-cro-rt10003-isalnda_presidente_airberlin_rischio_voli_e_bufala_dei_computer |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Tijekom svibnja i lipnja 2010. promet se ponovno normalizirao i vratio u opticaj.

== Reference ==
{{izvori|colwidth=30em}}
 
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|2010 eruption series in the Eyjafjallajökull volcanic system}}
* [http://www.earthice.hi.is/page/ies_Eyjafjallajokull_eruption?74,23 Informacije o erupciji vulkana Eyjafjallajökull] {{Webarchive|url=http://wayback.vefsafn.is/wayback/20100330054433/http://earthice.hi.is/page/ies_Eyjafjallajokull_eruption |date=2010-03-30 }}
* [http://en.vedur.is/earthquakes-and-volcanism/earthquakes/myrdalsjokull/ Trenutna seizmička aktivnost oko Eyjafjallajökulla i Mýrdalsjökulla]
* Webcams:
** [http://wayback.vefsafn.is/wayback/20100813211229/eldgos.mila.is/eyjafjallajokull-fra-thorolfsfelli/ pogled na Hvolsvelli]
** [http://wayback.vefsafn.is/wayback/20100813211104/eldgos.mila.is/eyjafjallajokull-fra-fimmvorduhalsi/ pogled na Þórólfsfelli]
** [http://wayback.vefsafn.is/wayback/20100813211212/eldgos.mila.is/eyjafjallajokull-fra-valahnjuk/ pogled na Valahnúk]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:2010.]]
[[Kategorija:Vulkanske erupcije na Islandu|Eyjafjallajökull]]</text>
      <sha1>j1bumfn81mirz0ifek1a59c9rs9aura</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Flandrijski Beginaži</title>
    <ns>0</ns>
    <id>200466</id>
    <revision>
      <id>42695943</id>
      <parentid>42415031</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:23:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4498" sha1="b49uj75tnf95ral5ojxlfe7t91b3dus" xml:space="preserve">{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Flandrijski beginaži
|image = Leuven-Groot-Begijnhof.jpg
|godina = [[1998]]. &lt;small&gt;(22. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/855
|država = {{flagcountry|BEL}} 
}}
'''Flandrijski Beginaži''' je [[ime]] za kolektivni lokalitet [[UNESCO]]-ve [[svetska baština|svjetska baština]] koji se sastoji od 13 [[beginaž]]a ([[francuski jezik|francuski]]: ''Béguinage'', [[holandski jezik|nizozemski]]: ''Begijnhof''), u 13 različitih [[Flandrija|flandrijskih]] gradova u [[Belgija|Belgiji]].

To su bile specifične [[religija|vjerske]] [[institucija|institucije]] za zbrinjavanje ne[[brak|udatih]] [[djevojka|djevojaka]] i [[udovica]] nastale tokom [[13. vijek]]a po zemljama [[sjever]]ne [[Zapadna Evropa|Zapadne Evrope]].

U njima su mogle boraviti - '''begine''', [[žena|žene]] koje su vodile pobožni život, ali nisu pripadale nijednom [[Katolički crkveni redovi|crkvenom redu]], već su ostale [[laik]]inje.&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
   |url =http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6610
   |title =Begine
   |publisher =Hrvatska enciklopedija LZMK
   |language =hrvatski
   |accessdate =22.03.2022
   |archive-url =https://web.archive.org/web/20220323230446/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6610
   |archive-date =2022-03-23
   |url-status =dead}}&lt;/ref&gt; 
[[Beginaž]]i su najčešće građeni kao niz manjih [[kuća]] oko zajedničkog [[Dvorište|dvorišta]], obično okruženi [[zid]]inama sa jednim ili s dvoja vrata. Još i danas ima u sjevernoj i sjeveroistočnoj [[Francuska|Francuskoj]], Belgiji, [[Holandija|Nizozemskoj]], te zapadnoj i sjeverozapadnoj [[Nemačka|Njemačkoj]].
[[Datoteka:Kortrijk begijnhof.JPG|mini|lijevo|Beginaž u [[Kortrijk]]u]]
== Historija ==
[[Datoteka:Lier Begijnhof 1.JPG|mini|Ulaz i pogled u beginaž u [[Lier, Belgija|Lier]]u]]
Prve beginske zajednice su nastale u [[12. vijek]]u u [[Valonija|Valonskom]] dijelu Belgije, u [[Liège]]u. Naziv im potječe od svećenika iz Liegea, [[Lambert le Bègue|Lamberta le Bèguea]], koji se [[1170]]. zalagao za osnivanje ženskih vjerskih zajednica bez obaveze prisege samostanskom životu. Zahvaljujući ratovima, nasilju i velikim seobama stanovništva, broj žena u to vrijeme je porastao u odnosu na muškarce i veliki broj žena nije imao drugog izbora nego da se udruže kako bi osigurali sigurnost i pomogli jedne drugima&lt;ref&gt;Prema belgijskom [[historičar]]u, Henriju Pirenneu&lt;/ref&gt;. Ženski [[manastir|samostani]] su pružali takvu sigurnost, ali su tadašnji [[Cisterciti|cistercinski]], kao i drugi, samostani nametali stroga pravila, te su žene tražile manje ograničena udruženja, poput beginaža. Beginaži su ubrzo osigurali pomoć bogatih [[donator]]a koji su financirali boravak siromašnih i starih beginki. Uskoro su morali odbijati veliki broj žena koje su željele živjeti u beginažima. Kasnije je čak uvjet za primanje u [[beginaž]] bio određen stupanj materijalnog bogatstva. Zbog toga su kasnije [[dominikanci|dominikanski]] gradski samostani, koji nisu uvjetovali materijalnim prihodima, primali više žena.

Najslavniji i najbogatiji beginaži su bili u belgijskim gradovima kao što su: [[Antwerpen]], [[Brugge]], [[Dendermonde]], [[Diest]], [[Gent]] (3), [[Hasselt]], [[Hoogstraten]], [[Lier, Belgija|Lier]], [[Leuven]] (2), [[Mechelen]] (2), [[Kortrijk]], [[Sint-Truiden]], [[Turnhout]] i [[Tongeren]]. Ti flandrijski [[beginaž]]i su [[1998]]. upisani na [[UNESCO]]-v [[lista mjesta svjetske baštine u Evropi|popis mjesta svjetske baštine u Europi]].

&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;
file:BeguinageTerHoyenGhent04.jpg|&lt;center&gt;Beginaž Naše Gospe Ter Hoyen u [[Gent]]u
file:00 Bruges JPG5.jpg|&lt;center&gt;Beginaž u [[Brugge]]u
file:Begijnhof1.jpg|&lt;center&gt;Beginaž u [[Dendermonde]]u
file:Diest Ingang Begijnhof.jpg|&lt;center&gt;Ulaz u beginaž u [[Diest]]u
file:Lier Begijnhofkerk1.JPG|&lt;center&gt;Beginska crkva u [[Lier, Belgija|Lier]]u
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.cnn.com/2008/TRAVEL/getaways/02/15/belgium.beguinages.ap/index.html Belgijski beginaži pružaju utočište ženama]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ''[[CNN]]''

{{coord|51|1|51.5|N|4|28|25.5|E|source:eswiki_region:BE|display=title}}
{{Svjetska baština u Belgiji}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Belgiji]]
[[Kategorija:Građevine u Belgiji]]
[[Kategorija:Kršćanski vjerski objekti]]</text>
      <sha1>b49uj75tnf95ral5ojxlfe7t91b3dus</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>F. W. Murnau</title>
    <ns>0</ns>
    <id>209709</id>
    <revision>
      <id>42695866</id>
      <parentid>42410083</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:56:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695866</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10954" sha1="k6l9h2tsptf819w5e1ooz8b9ckw304x" xml:space="preserve">{{Infokutija Filmska biografija
|ime             = F. W. Murnau
|slika           = Friedrich Wilhelm Murnau.jpg
|širina_slike = 200px
|opis = Friedrich Wilhelm Murnau
|ime_po_rođenju = Friedrich Wilhelm Plumpe
|pseudonim       = Fritz
|datum_rođenja = [[28. 12.|28. decembar]] [[1888]].
|mjesto rođenja  = [[Bielefeld]], [[Sjeverna Rajna-Vestfalija|Nordrhein-Westfalen]]
|datum_smrti = {{dda|1931|3|11|1888|12|28|df=y}}
|mjesto smrti    = [[Santa Barbara (Kalifornija)|Santa Barbara, Kalifornija]]
|zanimanje       = [[reditelj|redatelj]], [[glumci|glumac]]
|period = 1919.-1931.
|znameniti_filmovi = ''[[Nosferatu]]''
}}
'''Friedrich Wilhelm &quot;Fritz&quot; Murnau''' rođen kao Friedrich Wilhelm Plumpe ( [[Bielefeld]], [[28. 12.|28. prosinca]] [[1888]]. - [[Santa Barbara (Kalifornija)|Santa Barbara, Kalifornija]], [[11. 3.|11. ožujka]] [[1931]].), bio je njemački filmski [[reditelj|redatelj]] [[Nijemi film|nijemih filmova]]. Murnau je bio jedan od najpoznatijih predstavnika [[ekspresionizam|ekspresionizma]] u filmskoj umjetnosti koji je primjenjivao nove koncepte upotrebe kamere i montaže, koje je sam razvio. Vjerojatno je najpoznatiji po filmu strave i užasa ''[[Nosferatu – Eine Symphonie des Grauens|Nosferatu]]'', obradi [[Bram Stoker]]ove knjige ''[[Dracula|Drakula]]''.

= Život i djelo =
== Njemačka ==
Murnau odrasta u imućnoj građanskoj obitelji. Otac Heinrich Plumpe bio je vlasnik tvornice štofa u sjeverozapadnoj Njemačkoj a majka Otilie Volbracht je bila učiteljica. Poslije gimnazijskog obrazovanja u [[Kassel]]u, gdje je obitelj preselila 1892. kada je Murnau bio sedam godina star, studirao je [[filologija|filologiju]] i [[historija umjetnosti|povijest umjetnosti]] u [[Berlin]]u i [[Heidelberg]]u. Vila u kojoj su stanovali se često pretvarala u pozornicu za male komade, koje je režirao Murnau, i koji je već čitao knjige
[[Arthur Schopenhauer|Schopenhauera]], [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]], [[William Shakespeare|Shakespearea]] i [[Ibsen]]a u dobi od 12 godina.&lt;ref name = &quot;Internet Trash&quot;&gt;http://internettrash.com/users/murnau/murneng.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050324003532/http://internettrash.com/users/murnau/murneng.htm |date=2005-03-24 }} Archived from March 24, 2005.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://books.google.ca/books?id=Vv3ZAAAAMAAJ&amp;q=Ottilie+Volbracht+Heinrich+Plumpe&amp;dq=Ottilie+Volbracht+Heinrich+Plumpe&amp;hl=en]&lt;/ref&gt;

Poznati redatelj Max Reinhardt zapazio ga je na jednoj studentskoj predstavi i nagovorio ga da pređe u njegovu glumačku školu. U njoj je Murnau postao prijatelj s [[Franz Marc|Franzom Marcom]], [[Else Lasker-Schüler]] i Hansom Ehrenbaum-Degeleom. Uzima umjetničko ime Murnau (po mjestu Murnau am Staffelsee), što također označava i jasan razlaz s roditeljima, koji nisu mogli prihvatiti njegov otvoreni [[homoseksualnost|homoseksualni]] životni stil, niti njegove glumačke i redateljske ambicije.&lt;ref name = &quot;TCM&quot;&gt;http://www.tcm.com/tcmdb/person/137578 {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Murnau je bio 210&amp;nbsp;cm visok i imao je hladno ali autoritativno ponašanje.&lt;ref&gt;F.W. Murnau. Eisner, Lotte H. (1964). Le Terrain Vague. ASIN: B0029LAF1M&lt;/ref&gt; 
Tijekom prvog svjetskog rata Murnau je bio [[pilot]] u njemačkom zrakoplovstvu, sve dok nije namjerno ili zbog navigacijske pogreške sletio na neutralno [[švajcarska|švicarsko]] tlo. Interniran je u [[Andermatt]], gdje dobiva nagradu za režiju za postavu svog patriotskog kazališnog komada ''Marignano''.

1919. Murnau se vraća u [[Berlin]] i započinje karijerju filmskog redatelja. Njegov prvi film, ''Der Knabe in Blau'' (&quot;Dječak u plavom&quot;), bio je nadahnut slikom [[Thomas Gainsborough|Thomasa Gainsborougha]] s istim motivom, no kao i nekoliko drugih Murnauovih filmova, je izgubljen. Sa filmom ''Der Bucklige und die Tänzerin'' započinje plodnu suradnju sa [[scenarist]]om Carlom Mayerom, koji je napisao scenarij za još 6 Murnauovih filmova. Njegov najpoznatiji film iz ovog perioda je ekranizacija [[Dracula|Drakule]] iz 1922. u filmu ''[[Nosferatu – Eine Symphonie des Grauens|Nosferatu]]'', s Maxom Schreckom u glavnoj ulozi grofa [[vampir]]a. Zbog autorskih prava film nije mogao biti nazvan [[Bram Stoker]]ovim originalnim nazivom. Murnau biva optužen od Stokerove udovice, gubi proces i sud donosi presudu da se sve kopije filma moraju uništiti. Ipak privatne verzije filma uspjele su ipak preživjeti.

[[Datoteka:F W Murnau 01.jpg|thumb|F.W. Murnau tijekom snimanja filma 1920.]]
Poslije svojih ranih uspjeha Murnau je dobio ugovor s velikom njemačkom filmskom kompanijom, Universum Film AG. Za njihov račun režirao je 1924.film ''Der letzte Mann'' (hr. Posljednji čovjek), u kojem Emil Jannings igra ulogu hotelskog portira koji je degradiran u čuvara toaleta. U ovom filmu Murnau i njegov kamerman Karl Freund koriste neku vrstu &quot;leteće&quot; tehnike snimanja kamerom koja omogućava nove perspektiva snimanja (npr. praćenja dima cigarete). Kroz nešto što je Murnau zvao &quot;subjektivnom kamerom&quot; mogao je gledatelj slijediti cijeli događaj očima glumca iz perspektive kamere. Murnauova sposobnost pričanja filmske priče sa čistim filmskim rekvizitima može se ilustrirati u filmu ''Der letzte Mann'', po tome što u njemu nije bilo teksta, što je bilo vrlo neobično za jedan nijemi film. Murnauov posljednji njemački filmovi bili su ''Tartüff'' (hr. Škrtica) rađen po [[Molière]]ovom komadu i ''Faust'' sa Göstom Ekmanom starijim u glavnoj ulozi, oba iz 1926.

== Hollywood ==
[[Datoteka:Matisse Murnau Tahiti 1930.jpg|thumb|lijevo|''F.W Murnau'' sa [[Henri Matisse|Matisseom]] na [[Tahiti]]ju 1930.]]
Murnauovi uspjesi u Njemačkoj i američka inačica ''Posljednjeg čovjeka'' privukli su pozornost u Hollywoodu. Ponuđen mu je filmski ugovor, od strane producenta Williama Foxa i seli u Kaliforniju 1926. Snima film ''Sunrise: A Song of Two Humans'' za kojeg je dobio tri [[Oscar]]a na prvoj dodjeli Oscara 1929. Komercijalna očekivanja nisu međutim zadovoljila do kraja, i zbog Foxovih financijskih problema da finansira filmove zbog promjena koje je donio [[zvučni film]], Murnau biva prisiljen ograničavati svoje umjetničke sloboda u sljedećim filmovima. Tijekom snimanja filma ''City Girl'' bio je jednostavno zamijenjen drugim redateljem, koji je bez Murnauovog utjecaja napravio zvučnu verziju filma.

Razočaran Hollywoodskim zahtjevima Murnau prekida 1929. svoj ugovor s Foxom. Poslije neuspjelog pokušaja ponovne suradnje sa UFA-om u Berlinu kupuje si jahtu za jedrenje, čvrsto odlučivši da će sljedeći film biti snimljen po njegovim uvjetima i plovi za [[Tahiti]] da bi režirao ''Tabu'' zajedno sa snimateljem dokumetraraca Robertom J. Flahertyjem. Tijekom snimanja nastaju problemi sa filmskom kućom koja je finansirala projekt, i na kraju Murnau prekida suradnju s Flahertyjem da bi završio film sa svojim vlastitim ali i posuđenim novcem.

Film koji je sniman na otoku [[Bora Bora]] s isključivo domaćim amaterskim glumcima bio je mješavina dokumentrarnog filma i melodrame. [[Paramount Pictures|Paramount]] je film tako oduševio da je ponudio Murnauu 10-o godišnji ugovor.

== Smrt ==
[[Datoteka:Berlin GTafel Murnau.jpg|thumb|Spomen ploča u Grunewaldu, [[Berlin]].]]
Premijeru filma ''Tabu'' 18. ožujka 1931. Murnau nije doživio. 11. ožujka je njegov sluga, 14-o godišnji [[Filipini|Filipinac]] Garcia Stevenson, izgubio kontrolu nad posuđenim [[Rolls-Royce]]om na obalnoj cesti iz pravca [[Santa Monica|Santa Monice]] i udario u električni stup. Murnau je umro nekoliko sati kasnije od posljedice povreda u jednoj bolnici u [[Santa Barbara (Kalifornija)|Santa Barbari]]&lt;ref&gt;[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F30A17F6355C157A93C0A81788D85F458385F9 F.W. MURNAU KILLED IN COAST AUTO CRASH - Movie Director Planned to Go Home to Germany After Making South Seas Film.WON FAME WITH JANNINGS He Used Polynesian Natives forFinal P...&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;. Samo je jedanaest osoba došlo na njegovu sahranu 19. ožujka, među njima i [[Greta Garbo]], Robert Flaherty, Emil Jannings, i [[Fritz Lang]], koji je održao posmrtni govor. Garbo je napravila posmrtnu masku od Murnauovog lica, koju je držala na svom pisaćem stolu dok je živjela u Hollywoodu.&lt;ref&gt;Murnau , Lotte H. Eisner 1973., University of California Press, {{ISBN|978-0-520-02425-0}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
* 1917.: ''Teufelsmädel''&lt;ref&gt;{{Cite web |title=murnaugesellschaft.de |url=http://www.murnaugesellschaft.de/murnaufilme/lebenwerk_film_teufels.html |access-date=2013-02-27 |archivedate=2008-04-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080404084829/http://www.murnaugesellschaft.de/murnaufilme/lebenwerk_film_teufels.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; 
* 1919.: ''Der Knabe in Blau''
* 1919.: ''Satanas'' – ''Fragment''
* 1920.: ''Der Bucklige und die Tänzerin''
* 1920.: ''Der Januskopf''
* 1920.: ''Abend – Nacht – Morgen''
* 1920.: ''Sehnsucht''
* 1920.: ''Der Gang in die Nacht''
* 1921.: ''Marizza, genannt die Schmugglermadonna''
* 1921.: ''Schloß Vogelöd''
* 1922.: ''Der brennende Acker''
* 1922.: ''[[Nosferatu – Eine Symphonie des Grauens|Nosferatu]]''
* 1922.: ''Phantom''
* 1923.: ''Die Austreibung''
* 1924.: ''Die Finanzen des Großherzogs''
* 1924.: ''Der letzte Mann''
* 1926.: ''Tartüff''
* 1926.: ''Faust – eine deutsche Volkssage''
* 1927.: ''Sunrise – A Song of Two Humans''
* 1928: ''4 Devils'' 
* 1930.: ''City Girl''
* 1931.: ''Tabu''

== Literatura ==
* Lotte H. Eisner: ''Murnau.'' Kommunales Kino, Frankfurt 1979.
* Klaus Kreimeier (Red.): ''Friedrich Wilhelm Murnau 1888-1988.'' Bielefelder Verlag, Bielefeld 1988, {{ISBN|3-87073-034-X}}.
* Fred Gehler &amp; Ullrich Kasten: ''Friedrich Wilhelm Murnau.'' Henschel, Berlin 1990, {{ISBN|3-362-00373-7}}.
* Luciano Berriatúa: ''Los proverbios chinos de F. W. Murnau.'' Filmoteca Española. Instituto de las Artes Audiovisuales, Madrid 1990-92, {{ISBN|84-86877-06-7}}.
* Michael Althen: ''Schlingen des Dunkels. Murnaus &quot;Gang in die Nacht&quot; 1920.'' i: Peter Buchka, Hg.: ''Deutsche Augenblicke. Eine Bilderfolge zu einer Typologie des Films.'' (&quot;Off-Texte&quot;&amp;nbsp;1, Münchener Filmmuseum) Belleville, München 1996, {{ISBN|3-923646-49-6}}
* Hans Helmut Prinzler: ''Friedrich Wilhelm Murnau. Ein Melancholiker des Films.'' Bertz + Fischer Verlag, Berlin 2003, {{ISBN|3-929470-25-X}}
* Enno Patalas, Friedrich-Wilhelm-Murnau-Stiftung: ''Friedrich Wilhelm Murnau: Südseebilder. Texte, Fotos und der Film &quot;TABU&quot;.'' Bertz + Fischer, Berlin 2005, {{ISBN|3-929470-26-8}}, 
* Maik Bozza &amp; Michael Herrmann: ''Schattenbilder - Lichtgestalten. Das Kino von Fritz Lang und F.W. Murnau.'' Filmstudien. Bielefeld 2009.

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb name|3638}}

{{Lifetime|1888|1931|Murnau, F. W.}}

[[Kategorija:Njemački filmski režiseri]]
[[Kategorija:Američki filmski režiseri]]
[[Kategorija:LGBT reditelji i rediteljke]]
[[Kategorija:LGBT osobe iz Nemačke]]</text>
      <sha1>k6l9h2tsptf819w5e1ooz8b9ckw304x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Era građanskog rata u Norveškoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>210851</id>
    <revision>
      <id>42695824</id>
      <parentid>41372621</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:06:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695824</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4716" sha1="szbnp3nbq8y8rmpfmz0g81sfvjlrq72" xml:space="preserve">'''Era građanskog rata''' ({{lang-no|Borgerkrigstiden ''ili'' Borgarkrigstida}} u [[historija Norveške|historiji Norveške]] označava period od 1130. do 1240. koga su karakterizirali stalni [[građanski rat]]ovi, u pravilu uzrokovani borbom za [[norveška monarhija|norveško prijestolje]]. Početak tog perioda se veže uz smrt kralja [[Sigurd I Križar|Sigurda I]] 1130. čiji su nasljednici [[Magnus IV od Norveške|Magnus IV]] i [[Harald IV od Norveške|Harald IV]] ispočetka dijelili vlast, da bi potom otpočeli međusobni sukob. Tokom sljedećih nekoliko decenija su se izmjenjivali kraljevi, ali i fluktuirali savezi između različitih učesnika u sukobima. Tek u drugoj polovici 12. vijeka su se profirirale dvije malo čvršće stranke - [[Birkebeiner]]i i [[Bagler]]i - čije je mirenje 1217. dovelo do postepene političke stabilizacije. Neuspjeli ustanak vojvode [[Skule Bårdsson|Skulea Bårdssona]] 1240. se tradicionalno smatra završetkom ere građanskog rata u Norveškoj.

== Popis kraljeva i pretendenata za vrijeme ere građanskog rata ==
Pretendenti koji su se proglasili kraljevima, ali se ne navode u službenom [[spisak norveških kraljeva|popisu kraljeva]][https://web.archive.org/web/20071111211105/http://www.kongehuset.no/] su navedeni u ''kurzivu''.

* [[Magnus IV od Norveške|Magnus Slijepi]] (1130&amp;ndash;1135) (''-1139'')
* [[Harald IV od Norveške|Harald Gille]] (1130&amp;ndash;1136)
** ''[[Sigurd Slembe]]: 1135-1139''
* [[Sigurd II od Norveške|Sigurd Munn]] (1136&amp;ndash;1155)
* [[Inge I od Norveške|Inge Pognuti]] (1136&amp;ndash;1161)
* [[Eystein II od Norveške|Øystein Haraldsson]] (1142&amp;ndash;1157)
* [[Haakon II od Norveške|Håkon Širokorameni]] (1157&amp;ndash;1162)
* [[Magnus V od Norveške|Magnus Erlingsson]] (1161&amp;ndash;1184)
** ''[[Sigurd Markusfostre]]: 1162-1163''
** ''[[Olav Ugjæva]]: 1166-1169
** ''[[Eystein Meyla]]: 1174-1177''
* [[Sverre od Norveške|Sverre Sigurdsson]] (1177&amp;ndash;1202)
** ''[[Jon Kuvlung]]: 1185-1188''
** ''[[Sigurd Magnusson]]: 1193-1194''
** ''[[Inge Magnusson]]: 1196-1202''
* [[Haakon III od Norveške|Håkon Sverresson]] (1202&amp;ndash;1204)
* [[Guttorm od Norveške|Guttorm Sigurdsson]] (1204)
* [[Inge II od Norveške|Inge Bårdsson]] (1204&amp;ndash;1217)
** ''[[Erling Steinvegg|Erling Stonewall]]: 1204-1207''
** ''[[Philip od Norveške|Filippus Simonsson]]: 1207-1217''
* [[Haakon IV od Norveške|Håkon Håkonsson]] (1217&amp;ndash;1263)
** ''[[Sigurd Ribbung]]: 1220-1226''
** ''[[Knut Håkonsson]]: 1226-1227''
** ''[[Skule Bårdsson]]: 1239-1240''

== Literatura ==
;Primarni izvori
* Matthew James Driscoll (ed.); (1995). ''Agrip Af Noregskonungasogum''. Viking Society for Northern Research. {{ISBN|0-903521-27-X}}
* Kari Ellen Gade &amp; Theodore Murdock Andersson (eds.); (2000) ''[http://books.google.com/books?id=DFNZmUrEVY8C&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Morkinskinna+:+The+Earliest+Icelandic+Chronicle+of+the+Norwegian+Kings&amp;ei=9lDTSuC6G5OeM9bqmD0#v=onepage&amp;q=&amp;f=false Morkinskinna: The Earliest Icelandic Chronicle of the Norwegian Kings (1030-1157)]''. [[Cornell University Press]]. {{ISBN|0-8014-3694-X}}
* Alison Finlay; editor and translator (2004). ''Fagrskinna, a Catalogue of the Kings of Norway''. Brill Academic Publishers. {{ISBN|90-04-13172-8}}
* Snorri Sturluson; translator Lee M. Hollander (repr. 1991). ''[http://books.google.com/books?id=qHpwje7-wNkC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Heimskringla:+History+of+the+Kings+of+Norway&amp;lr=#v=onepage&amp;q=&amp;f=false Heimskringla : History of the Kings of Norway]''. [[University of Texas Press]]. {{ISBN|0-292-73061-6}}
* Karl Jónsson; translator J. Stephton. ''The Saga of King Sverri of Norway''. Llanerch Press. {{ISBN|1-897853-49-1}}
* Sturla Þórðarson; translation to English by G.W. Dasent (1894, repr. 1964). ''The Saga of Hakon and a Fragment of the Saga of Magnus with Appendices.'' London (Rerum Britannicarum Medii Ævi Scriptores, vol.88.4).
* Finn Hødnebø &amp; Hallvard Magerøy (eds.); translator Gunnar Pedersen; (1979). ''Soga om baglarar og birkebeinar'' (Noregs kongesoger 3). Det Norske Samlaget, Oslo. {{ISBN|82-521-0891-1}} (in Norwegian)
;Sekundarni izvori
* Geoffrey Malcolm Gathorne-Hardy; (1956). ''A royal impostor: King Sverre of Norway.'' London: Oxford University Press. ASIN B0007IYKOM
* Sverre Bagge; (1996). ''From Gang Leader to the Lord's Anointed: Kingship in Sverris Saga and Hakonar Saga Hakonarsonar''. Univ Pr of Southern Denmark. {{ISBN|87-7838-108-8}}
* Knut Helle; (1974). ''Norge blir en stat 1130-1319''. Universitetsforlaget. {{ISBN|82-00-01323-5}} (in Norwegian)

[[Kategorija:Norveški građanski ratovi| ]]
[[Kategorija:12. vijek]]
[[Kategorija:13. vijek]]
[[Kategorija:Norveški ratovi|Građanski]]
[[Kategorija:Građanski ratovi|Norveška]]</text>
      <sha1>szbnp3nbq8y8rmpfmz0g81sfvjlrq72</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kordofoni instrumenti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>212604</id>
    <revision>
      <id>42696058</id>
      <parentid>42171333</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T08:55:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52330-57</username>
        <id>396700</id>
      </contributor>
      <comment>dodato par kordofonih instrumenata</comment>
      <origin>42696058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4014" sha1="r8k7eq4rq477o17262ei58gbvqfc1q8" xml:space="preserve">[[Muzički instrumenti]]&lt;ref&gt;[http://klarinetknjige.wordpress.com/o-autorima/radivoj-lazic/ Radivoj Lazić], [http://klarinetknjige.wordpress.com/literatura/339-2/ucim-klarinet-ii// Škola za klarinet: ''Učim klarinet II'']&lt;/ref&gt; su sredstva pomoću kojih [[muzičar]]i stvaraju [[muzika|muziku]] u [[Koncert (muzička priredba)|živom izvođenju]]. Najtačnija i najpreciznija [[Podela muzičkih instrumenata|podela]] [[muzički instrumenti|muzičkih instrumenata]],&lt;ref&gt;[http://klarinetknjige.wordpress.com/rekli-su-2/vlastimir-pericic/ Vlastimir Peričić] - [http://klarinetknjige.wordpress.com/o-autorima/radivoj-lazic/ Radivoj Lazić], [http://klarinetknjige.wordpress.com/category/osnovi-teorije-muzike/ ''Osnovi teorije muzike'']&lt;/ref&gt; zavisno od građe i načina dobijanja [[ton]]a i [[zvuk]]a, je sledeća&lt;ref&gt;[http://en.wikipedia.org/wiki/Musical_instrument# Hornbostel-Sachs Erich von Hornbostel i Curt Sachs objavili su novu šemu za klasifikaciju instrumenata u časopisu za etnologiju iz 1914. godine]&lt;/ref&gt;:

:1. '''[[Membranofoni instrumenti|Membranofoni]]''' ili '''opnozvučni instrumenti'''
:2. '''[[Idiofoni instrumenti]]'''
:3. '''Kordofoni, hordofoni ili [[žičani instrumenti]]
:4. '''[[Aerofoni instrumenti]]'''
:5. '''[[Elektrofoni instrumenti|Elektrofoni]]''', '''eterofoni''' ili '''elektronski (elektroakustički) instrumenti'''

== Kordofoni instrumenti ==
[[Datoteka:String plunked at 1per2.gif|thumb|desno|250px|Jednostavna animacija treperenja okinute žice po sredini.]]
'''Kordofoni''', '''hordofoni''' ili '''[[žičani instrumenti]] ''' ({{jez-ital|strumenti corda}}, {{jez-engl|chordophonic}}; {{jez-fra|cordophones}}, {{jez-nem|chordophone Instrumente}})&lt;ref name=&quot;Strani termini&quot;&gt;[[Vlastimir Peričić]], [[Vlastimir Peričić#Knjige|''Višejezični rečnik muzičkih termina'']]&lt;/ref&gt; - su muzički instrumenti na kojima su izvor zvučnog treperenja žice ({{jez-lat|chorda}} = ''žica''). Ovi muzički instrumenti su mnogobrojni. Na njima se ton stvara na 3 načina:

:1. ''Trzanjem, okidanjem'' – prstima ili trzalicom žice se dovodu u stanje vibracije (razne [[tambura|tambure]], [[balalajka]], [[lauta]], [[mandolina]], [[buzuki]], [[gitara]], [[harfa]], [[citra]]), ili preko klavijaturnog mehanizma ([[virdžinel]], [[čembalo]] itd.).

:2. ''Udarima'' – ''čekića'' prevučenih filcem po žicama ([[klavir]]) ili ''batićima'' ([[cimbalo]]).

:3. ''Gudalom'' – prevlačenjem gudala preko zategnutih žica, nazivamo ih gudački instrumenti ([[viela]], [[rebab]], [[violina]], [[viola]], [[Ljubavna viola|viola d’amore]], [[violončelo]], [[viola da gamba]], [[kontrabas]], [[lijerica]], [[gusle]]).

Prikažimo samo neke ''kordofone instrumente'':

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Stainer.jpg|[[Violina]] &lt;br /&gt;{{Audio|Violin sounds and techniques.ogg|Play}}&lt;br /&gt;
Datoteka:Altviool.JPG|[[Viola]] &lt;br /&gt;{{Audio|Dvořák - Humoresque Op. 101 No. 7.ogg|Play}}&lt;br /&gt;
Datoteka:Cello front side.jpg|[[Violončelo]] &lt;br /&gt;{{Audio|JOHN MICHEL CELLO-BACH AVE MARIA.ogg|Play}}&lt;br /&gt;
Datoteka:Kontrabas AS-060-B-3-4 firmy Hofner.jpg|[[Kontrabas]]
Datoteka:Steinway &amp; Sons concert grand piano, model D-274, manufactured at Steinway's factory in Hamburg, Germany.png|[[Klavir]] &lt;br /&gt;{{Audio|Frederic_Chopin_-_etude_no._12_in_c_minor,_op._25.ogg|Play}}&lt;br /&gt;
Datoteka:Zither1 David Dupplaw.jpg|[[Citra]] &lt;br /&gt;{{Audio|Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|Play}}&lt;br /&gt;
Datoteka:Harpe musée.jpg|[[Harfa]] &lt;br /&gt;{{Audio|Glissando Imprecision for 2 Harps.ogg|Play}}&lt;br /&gt;
Datoteka:BuikCymbaal.jpg|[[Cimbalo]]
Datoteka:Serbian Gusle.jpg|[[Gusle]] - jednostrune
Datoteka:Balalajka, druga polovina 20. veka.jpg|[[Balalajka]]
&lt;/gallery&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Povezano ==
{{commonscat|String instruments}}
{{commonscat|Chordophones}}
* [[Podela muzičkih instrumenata]]
* [[Muzički instrumenti]]
* [[Štimovanje]]
* [[Intonacija]]
* [[Muzička produkcija i snimanje zvuka]]
* [[Instrumentalista]]
{{Muzički pojmovi}}

[[Kategorija:Muzički instrumenti]]</text>
      <sha1>r8k7eq4rq477o17262ei58gbvqfc1q8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Folinska kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>216186</id>
    <revision>
      <id>42695952</id>
      <parentid>42673373</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:44:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3619" sha1="po2ejwagvrtp1bzxb2r6yva63czldr0" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| Verifiedfields = 
| verifiedrevid = 470454241
| IUPAC_name = (''2S'')-2[4-[(2-amino-5-formil-4-okso-5,6,7,8-&lt;br /&gt;tetrahidro-1''H''-pteridin-6-il)metilamino]&lt;br /&gt;benzoil]amino}pentanedionska kiselina
| image = Folinic acid.svg

&lt;!--Clinical data--&gt;
| tradename =  
| Drugs.com = {{drugs.com|monograph|leucovorin-calcium}}
| pregnancy_AU = A
| pregnancy_US = C
| legal_status = Rx-only
| routes_of_administration = [[Intravenozna terapija|Intravenozno]], oralno

&lt;!--Pharmacokinetic data--&gt;
| bioavailability = zavisno od doze
| protein_bound = ~15%
| metabolism =  
| elimination_half-life = 6,2 sata
| excretion = Urinarno

&lt;!--Identifiers--&gt;
| CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number = 1492-18-8
| ATC_prefix = V03
| ATC_suffix = AF03
| PubChem = 6006
| DrugBank_Ref = {{drugbankcite|changed|drugbank}}
 | DrugBank = DB00650
| ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID = 5784
| UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII = RPR1R4C0P4
| ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL = 1679

&lt;!--Chemical data--&gt;
| C=20 | H=23 | N=7 | O=7 
| molecular_weight = 473,44 [[Gram|g]]/[[Mol (jedinica)|mol]]
| smiles = O=C(O)[C@@H](NC(=O)c1ccc(cc1)NCC3N(/C2=C(/N/C(=N\C2=O)N)NC3)C=O)CCC(=O)O
| InChI = 1/C20H23N7O7/c21-20-25-16-15(18(32)26-20)27(9-28)12(8-23-16)7-22-11-3-1-10(2-4-11)17(31)24-13(19(33)34)5-6-14(29)30/h1-4,9,12-13,22H,5-8H2,(H,24,31)(H,29,30)(H,33,34)(H4,21,23,25,26,32)/t12?,13-/m0/s1
| InChIKey = VVIAGPKUTFNRDU-ABLWVSNPBN
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI = 1S/C20H23N7O7/c21-20-25-16-15(18(32)26-20)27(9-28)12(8-23-16)7-22-11-3-1-10(2-4-11)17(31)24-13(19(33)34)5-6-14(29)30/h1-4,9,12-13,22H,5-8H2,(H,24,31)(H,29,30)(H,33,34)(H4,21,23,25,26,32)/t12?,13-/m0/s1
| StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChIKey = VVIAGPKUTFNRDU-ABLWVSNPSA-N
}}
[[Datoteka:Levofolinic acid.svg|thumb|238px|Levofolinska kiselina]]

'''Folinska kiselina''' (''leukovorin'') je pomoćni lek koji se koristi u [[hemoterapija|hemoterapiji]] [[rak (bolest)|kancera]] primenom leka [[metotreksat]]a.&lt;ref name=&quot;pmid9541646&quot;&gt;{{cite journal |author=Keshava C, Keshava N, Whong WZ, Nath J, Ong TM |title=Inhibition of methotrexate-induced chromosomal damage by folinic acid in V79 cells |journal=Mutat. Res. |volume=397 |issue=2 |pages=221–8 |date=February 1998 |pmid=9541646 |doi= 10.1016/S0027-5107(97)00216-9|url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S0027-5107(97)00216-9}}&lt;/ref&gt; 
Foliniska kiselina se generalno dozira kao ''kalcijum'' ili ''natrijum folinat'' (ili ''leukovorin kalcijum''/''natrijum''). Ona se takođe koristi u kombinaciji sa hemoterapijskim agensom [[Fluorouracil|5-fluorouracil]].

'''Levofolininska kiselina''' i njene soli su [[Enantiomer|enantiočisti lekovi]] (u ovom slučaju, ''levo'' forma). Oni su biološki aktivna forma folinske kiseline.

Foliniska kiselina je okrivena [[1948]]. kao ''citrovorum faktor'' i povremeno se još uvek koristi pod tim imenom.&lt;ref&gt;[http://www.jbc.org/content/200/1/223.full.pdf Citrovorum factor discovery]&lt;/ref&gt; Folinska kiselina se razlikuje od [[vitamin B9|folne kiseline]] (Vitamina B9). Folinska kiselina je [[provitamin]] folne kiseline, i ima punu aktivnost tog vitamina.

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20140301140924/http://druginfo.nlm.nih.gov/drugportal/dpdirect.jsp?name=Folinic+acid U.S. National Library of Medicine: Drug Information Portal - Folinic acid]

{{DEFAULTSORT:Folinska kiselina}}
[[Kategorija:Hemoterapijski adjuvansi]]
[[Kategorija:Folati]]</text>
      <sha1>po2ejwagvrtp1bzxb2r6yva63czldr0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fluoksetin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>216196</id>
    <revision>
      <id>42695946</id>
      <parentid>42600688</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:36:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7391" sha1="hpyvafdxqjfoqhmuz0f2cpyc2kn95dy" xml:space="preserve">{{Chembox
|  verifiedrevid = 424117487
|  ImageFileL1 = Fluoxetine-2D-skeletal.svg
|  ImageSizeL1 = 140
|  ImageNameL1 = Structural formula of fluoxetine
|  ImageFileR1 = S-fluoxetine-3D-vdW.png
|  ImageSizeR1 = 121
|  ImageNameR1 = Spacefill model of fluoxetine (3S)
|  PIN = 
|  IUPACName = ''N''-metil-3-fenil-3-[4-(trifluorometil)fenoksi]propan-1-amin
|  SystematicName = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers
|  CASNo = 54910-89-3
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  PubChem = 3386
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  ChemSpiderID = 3269
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  UNII = 01K63SUP8D
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  DrugBank = APRD00530
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  KEGG = D00326
|  MeSHName = Fluoxetine
|  ChEBI = 5118
|  IUPHAR_ligand = 203
|  ATCCode_prefix = N06
|  ATCCode_suffix = AB03
|  Beilstein = 39914106
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
|  SMILES = CNCCC(c1ccccc1)Oc2ccc(cc2)C(F)(F)F
|  SMILES1 = CNCCC(OC1=CC=C(C=C1)C(F)(F)F)C1=CC=CC=C1
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 41
|  StdInChI = 1S/C17H18F3NO/c1-21-12-11-16(13-5-3-2-4-6-13)22-15-9-7-14(8-10-15)17(18,19)20/h2-10,16,21H,11-12H2,1H3
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  InChI = 1/C17H18F3NO/c1-21-12-11-16(13-5-3-2-4-6-13)22-15-9-7-14(8-10-15)17(18,19)20/h2-10,16,21H,11-12H2,1H3
|  StdInChIKey = RTHCYVBBDHJXIQ-UHFFFAOYSA-N
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  InChIKey = RTHCYVBBDHJXIQ-UHFFFAOYAV}}
| Section2 = {{Chembox Properties
|  C = 17
|  H = 18
|  F = 3
|  N = 1
|  O = 1
|  ExactMass = 309,134048818 g mol&lt;sup&gt;-1&lt;/sup&gt;
|  Appearance = Beli kristali
|  MeltingPtCL = 179
|  MeltingPtCH = 182
|  Solubility = 50 g L&lt;sup&gt;-1&lt;/sup&gt;
|  LogP = 4,6}}
| Section3 = {{Chembox Pharmacology
|  Bioavail = 72% (pik tokom 6-8 sata)
|  AdminRoutes = Oralno
|  Metabolism = Hepatički
|  HalfLife = 1-3 dana (akutno)&lt;br /&gt;4-6 dana (hronično)
|  ProteinBound = 94,5%
|  Excretion = Bubrezi (80%)&lt;br /&gt;probavni sistem (15%)
|  Legal_US = Rx
|  PregCat_AU = C
|  PregCat_US = C}}
| Section4 = {{Chembox Hazards
|  LD50 = 284 mg kg&lt;sup&gt;-1&lt;/sup&gt; (oralno na miševima)}}
}}
[[Datoteka:Prozac pills cropped.jpg|thumb|right|Fluoksetin 20 mg kapsule]]
'''Fluoksetin''' (''Prozak'', ''Sarafem'') je [[antidepresivi|antidepresiv]] iz klase [[Selektivni inhibitor preuzimanja serotonina|selektivnih inhibitora preuzimanja serotonina]] (SSRI). Njega proizvodi i prodaje [[Eli Lili i kompanija]]. U kombinaciji sa [[olanzapin]]om je poznat kao [[simbiaks]].Fluoksetin je odobren za lečenje [[klinička depresija|kliničke depresije]] (što obuhvata pedijatrijsku depresiju), [[opsesivno-kompulzivni poremećaj]] (kod odraslih i dece), [[bulimija|bulimiju]], [[panični poremećaj]] i [[predmenstrualni disforični poremećaj]].&lt;ref name=&quot;RxList&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.rxlist.com/cgi/generic/fluoxetine_cp.htm | title = Prozac Pharmacology, Pharmacokinetics,Studies, Metabolism | year = 2007 | accessdate = 14. 04. 2007. | publisher = RxList.com | archivedate = 2007-04-10 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070410122720/http://www.rxlist.com/cgi/generic/fluoxetine_cp.htm | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=AHFS&gt;{{cite web|title=Fluoxetine Hydrochloride|url=http://www.drugs.com/monograph/fluoxetine-hydrochloride.html|work=The American Society of Health-System Pharmacists|accessdate=3 April 2011}}&lt;/ref&gt; On je takođe korišten za [[katapleksija|katapleksiju]], [[gojaznost]], i [[alkoholna zavisnost|alkoholnu zavisnost]].&lt;ref name=AHFS/&gt;

Uprkos dostupnosti novijih lekova, fluoksetin je zadržao izuzetnu popularnost. Preko 22.2 miliona recepata za generičke formulacije fluoksetina je ispunjeno u SAD-u [[2007]],&lt;ref name=&quot;Verispan generic drugs 2007&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.drugtopics.com/drugtopics/article/articleDetail.jsp?id=491181 | title = Top 200 Generic Drugs by Units in 2007 | author = Verispan | publisher = Drug Topics | access-date = 2013-04-19 | archivedate = 2012-07-11 | archiveurl = https://www.webcitation.org/694ZTEd4X?url=http://drugtopics.modernmedicine.com/drugtopics/data/articlestandard//drugtopics/072008/491181/article.pdf | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; što ga čini trećim najviše propisivanim antidepresivom, posle [[sertralin]]a (SSRI koji je postao generički lek [[2006]]) i [[escitalopram]]a (ne-generičkog SSRI).&lt;ref name=&quot;Verispan generic drugs 2007&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Verispan brand drugs 2007&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.drugtopics.com/drugtopics/article/articleDetail.jsp?id=491207 | title = Top 200 Brand Drugs by Units in 2007 | accessdate = 30. 03. 2008. | author = Verispan | date = 18. 02. 2008. | format = PDF | publisher = Drug Topics | archivedate = 2012-07-11 | archiveurl = https://www.webcitation.org/694ZTgSbi?url=http://drugtopics.modernmedicine.com/drugtopics/data/articlestandard//drugtopics/072008/491207/article.pdf | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

== Nuspojave ==
[[Seksualna disfunkcija]] je uobičajena nuspojava [[Selektivni inhibitor preuzimanja serotonina|SSRI]] lekova. Specifično, nuspojave su obično poteškoće sa nadražajom, erektilna disfunkcija, nedostatak interesa za seks, i [[anorgazmija]] (problem dostizanja orgazma). Genitalna anestezija,&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Bolton JM, Sareen J, Reiss JP |title=Genital anaesthesia persisting six years after sertraline discontinuation |journal=J Sex Marital Ther |volume=32 |issue=4 |pages=327–30 |year=2006 |pmid=16709553 |doi=10.1080/00926230600666410 |url=http://www.informaworld.com/openurl?genre=article&amp;doi=10.1080/00926230600666410&amp;magic=pubmed}}&lt;/ref&gt; gubitak ili umanjenje responsa na seksualni stimulus, i ejakulatorna anhedonija su takođe moguće. Mada su obično reverzibilne, te seksualne nuspojave mogu da traju mesecima i godinama.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Csoka AB, Bahrick AS, Mehtonen O-P |title=Persistent Sexual Dysfunction after Discontinuation of Selective Serotonin Reuptake Inhibitors (SSRIs) |journal=J Sex Med. |volume=5 |issue=1 |pages=227–33 |year=2008 |doi=10.1111/j.1743-6109.2007.00630.x |url=http://www.blackwell-synergy.com/doi/abs/10.1111/j.1743-6109.2007.00630.x |pmid=18173768 |access-date=2013-04-19 |archive-date=2018-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181228174701/http://www.blackwell-synergy.com/doi/abs/10.1111/j.1743-6109.2007.00630.x |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; To je poznato kao [[post SSRI seksualna disfunkcija]].

== Literatura ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Fluoxetine}}
* [http://www.breggin.com/ Psihijatrijske činjenice]
* [http://www.nature.com/drugdisc/nj/articles/nrd1811.html Biografija Davida Vonga, jednog od izumitelja Prozaka]
* [http://www.invent.org/hall_of_fame/105.html Biografija Brajana Moloja, jednog od izumitelja Prozaka]
* [http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2005/11/28/8361973/index.htm Problem s Prozakom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110309102434/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2005/11/28/8361973/index.htm |date=2011-03-09 }}
* [https://web.archive.org/web/20130326035001/http://druginfo.nlm.nih.gov/drugportal/dpdirect.jsp?name=FLUOXETINE Informacije o leku]
{{-}}
{{Antidepresivi}}
{{Serotonergici}}

[[Kategorija:Selektivni inhibitori preuzimanja serotonina]]
[[Kategorija:Esencijalni lijekovi Svjetske zdravstvene organizacije]]
[[Kategorija:Fenolni etri]]
[[Kategorija:Organofluoridi]]</text>
      <sha1>hpyvafdxqjfoqhmuz0f2cpyc2kn95dy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekvivalentna doza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>221054</id>
    <revision>
      <id>42695738</id>
      <parentid>42422315</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T14:36:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13922" sha1="1p74ad3mj1nn3j76pmojrlrex4funxs" xml:space="preserve">[[Datoteka:Radioactive.svg|mini|desno|250px|Znak za opasnost od radioaktivnosti]]

'''Ekvivalentna doza''' ili '''dozni ekvivalent ionizirajućeg zračenja''' je uvedena jer [[apsorbirana doza]], u različitim uvjetima, ne izražava dovoljno precizno težinu štetnih učinaka [[jonizujuće zračenje|ionizirajućeg zračenja]] na [[organizam]]. Ekvivalentna doza ili dozni ekvivalent (H, [[Engleski jezik|eng]]. RBE – ''Relative Biological Effectiveness'') je jednaka umnošku apsorbirane doze (D), faktora kvaliteta (Q), i proizvoda ostalih čimbenika (N). Jedinica za ekvivalentnu dozu je Sv ([[sievert]], Sv = [[Džul|J]]/[[kilogram|kg]]).&lt;ref&gt;[http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100705051127/http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf |date=2010-07-05 }} &quot;Ionizirajuće zračenje u biosferi&quot;, Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.&lt;/ref&gt;

Dakle:

:'''H = D x Q x N'''
gdje je: ''H'' - ekvivalentna doza ili dozni ekvivalent u Sv ([[sievert]]; Sv = J/kg), ''D'' - [[apsorbirana doza]] Gy ([[grej]]; Gy = J/kg), ''Q'' - faktor kvalitete je faktor kojim trebamo pomnožiti apsorbiranu dozu (D) kako bi saznali kolika je šteta nanesena ozračenim jedinkama bilo kojom vrstom ionizirajućeg zračenja. ''Q'' ovisi o linearnom prijenosu energije (LPE) pojedinih vrsta zraka, ''N'' - proizvod svih ostalih modifikacijskih čimbenika, za sada se uzima ''N'' = 1.

Historije radi, potrebno je spomenuti staru jedinicu za dozni ekvivalent. To je bio [[rem (jedinica)|rem]] (engl. ''Rentgen Equivalent for Men''). 1Sv = 100 rem ili rem je sto puta manja jedinica od Sv:

:rem = [[rad (jedinica)|rad]] X RBE,

odnosno: ''rendgen equivalent for men = radiation absorbed dose X Relative Biological Effectiveness.''
 
Okvirno, male doze zračenja su do 0,2 Gy [[Gama-čestica|gama zračenja]]. Kada se radi o učincima malih doza ionizacijskog zračenja, nije dovoljno poznavati samo ''D'', nego treba znati o kojoj vrsti ionizacijskog zračenja se radi. Naime, učinci neće biti isti ukoliko je ''D'' ista, a različito je ionizacijsko zračenje, jer je različit linearni prijenos energije, pa je različit ''Q''.&lt;ref&gt;[http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121125114645/http://www.radiobiologija.vef.unizg.hr/skripta/RAD11-20.htm |date=2012-11-25 }} &quot;Jedinica radioaktivnosti&quot;, www.radiobiologija.vef.unizg.hr, 2011.&lt;/ref&gt;

== Faktor kvalitete Q ==
Ako neka čestica preda 3,5 M[[eV]] pri 1 [[metar|mikrometar]] prijeđenog puta, onda će njen faktor kvaliteta biti 1. Ukoliko više energije predaje Q će biti veći i obrnuto:

Q =1 (LPE = 5,6 x 10-7 J/m)

== Pojednostavljeni izraz za ekvivalentnu dozu ==
Danas je izraz za ekvivalentnu dozu pojednostavljen:

:&lt;math&gt;H = W_R \cdot D&lt;/math&gt;.

Težinski faktor (ponekad se naziva i faktor kvalitete) se određuje ovisno o vrsti [[radioaktivnost|radioaktivnog]] zračenja i energetskom području zračenja:

:&lt;math&gt;H_T = \sum_R W_R \cdot D_{T,R}\ ,&lt;/math&gt;
gdje je:
:''H&lt;sub&gt;T&lt;/sub&gt;'' - ekvivalentna doza apsorbirana nekim tkivom ''T''
:''D&lt;sub&gt;T,R&lt;/sub&gt;'' - apsorbirana doza u tkivu ''T'' zbog vrste radijacije ''R''
:''W&lt;sub&gt;R&lt;/sub&gt;'' - težinski faktor koji se određuje na osnovu slijedeće tablice

{| class=&quot;wikitable&quot;
!colspan=&quot;2&quot; | Vrsta radijacije i razina energije !! ''W&lt;sub&gt;''R''&lt;/sub&gt;
|-
|colspan=&quot;2&quot; | [[elektron]]i, [[mion]]i, [[foton]]i (sve razine energija)
| 1
|-
|colspan=&quot;2&quot; | [[proton]]i i električni nabijeni [[pion]]i
| 2
|-
|colspan=&quot;2&quot; | [[alfa-čestica|alfa-čestice]], [[nuklearna fisija|fisioni fragmenti]], teški [[jon|ioni]]
| 20
|-
|rowspan=&quot;3&quot; | [[neutron]]i&lt;br /&gt;(kao funkcija linijskog prijenosa energije ''L'' u k[[eV]]/&amp;mu;m)
| ''L'' &amp;lt; 10 || 1
|-
| 10 &amp;le; ''L'' &amp;le; 100 || 0,32&amp;middot;''L'' &amp;minus; 2.2
|-
| ''L'' &amp;gt; 100 || 300 / korijen(''L'')
|}

Tako bi na primjer apsorbirana doza od 1 [[grej|Gy]] zbog [[alfa-čestica]] bila jednaka kao ekvivalentna doza od 20 [[Sievert|Sv]]. Najveća vrijednost se dobije 30 Sv, uslijed djelovanja neutrona s L = 100 keV/μm.

== Primjeri ekvivalentnih doza ==

=== Jednodnevne ekvivalentne doze ===
Simptomi ekvivalentnih doza primljenih u jednom danu:&lt;ref&gt;[http://www.niehs.nih.gov/health/assets/docs_f_o/energy-good-bad.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927015709/http://www.niehs.nih.gov/health/assets/docs_f_o/energy-good-bad.pdf |date=2011-09-27 }} &quot;Nuclear Energy: the Good, the Bad, and the Debatable&quot;, publisher=National Institutes of Health&lt;/ref&gt;
* 0 do 0,25 Sv: nema simptoma;
* 0,25 do 1 Sv: neki ljudi osjete mučninu i gubitak apetita; nastaju ostećenja [[Koštana srž|koštane srži]], [[Limfni čvor|limfnih čvorova]] i [[slezina|slezene]];
* 1 do 3 Sv: srednja do teška mučnina, gubitak apetita, [[Zaraza|zaraze]] (infekcije); teža ostećenja koštane srži, limfnih čvorova i slezene; oporavak nije siguran
* 3 do 6 Sv: teška mučnina, gubitak apetita, unutarnja krvarenja, zaraze (infekcije), [[proljev]]i, ljuštenje [[Koža|kože]], sterilnost i [[smrt]] ako se ne liječi;
* 6 do 10 Sv: svi gornji [[simptom]]i i dodatno ostećenje [[Središnji živčani sustav|središnjeg živčanog sustava]]; najvjerovatnija smrt;
* iznad 10 Sv: oduzetost ([[paraliza]]) i smrt

=== Primjeri jednostrukih ekvivalentnih doza ===
* [[zubi|zubna]] [[Radiologija|radiografija]]: 0,005 mSv &lt;ref&gt;&quot;Computed Tomography — an Increasing Source of Radiation Exposure&quot;, 2007., Brenner David J., Hall Eric J., journal=New England Journal of Medicine&lt;/ref&gt;
* prosječna ekvivaletna doza unutar 16 [[metar|km]] udaljenosti od [[Nesreća na otoku Tri milje|nesreće na otoku Tri milje]]: 0,08 mSv za vrijeme nesreće &lt;ref&gt;[http://www.ans.org/pi/resources/sptopics/tmi/whathappened.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120429225336/http://www.ans.org/pi/resources/sptopics/tmi/whathappened.html |date=2012-04-29 }} 2011., &quot;What Happened and What Didn't in the TMI-2 Accident&quot;, publisher=American Nuclear Society&lt;/ref&gt;
* [[mamografija]] – jednostruko izlaganje (srednja ekvivalentna doza): 2 mSv &lt;ref&gt;[http://www.breastcancer.org/symptoms/testing/new_research/20100121b.jsp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110928185940/http://www.breastcancer.org/symptoms/testing/new_research/20100121b.jsp |date=2011-09-28 }} &quot;Radiation Benefit of Digital Mammogram Not Clear&quot;, publisher=Breastcancer.org&lt;/ref&gt;
* mamografija – cjelokupno izlaganje (s promjenjivom ekvivalentnom dozom): 2 mSv
* [[računalna tomografija]] [[Mozak|mozga]] ili CT mozga: 0,8 do 5 mSv &lt;ref&gt;Van Unnik J.G., Broerse J.J., Geleijns J., Jansen J.T., Zoetelief J., Zweers D.: &quot;Survey of CT techniques and absorbed dose in various Dutch hospitals&quot;, journal=The British journal of radiology, 1997.&lt;/ref&gt;
* računalna tomografija [[Prsni koš|prsnog koša]] ili CT prsnog koša: 6 do 18 mSv
* [[x-zrake|rendgensko]] proučavanje [[digestivni trakt|probavnih organa]]: 14 mSv
* preporuka Međunarodnog povjereništva za radiološku zaštitu ([[Engleski jezik|engl]]. ''International Commission on Radiological Protection'') kao granica za dobrovoljno sudjelovanje u [[nuklearni incident|nuklearnim nesrećama]]: 500 mSv &lt;ref&gt;International Commission on Radiological Protection: &quot;1990 Recommendations of the International Commission on Radiological Protection - ICRP Publication 60&quot;, 1991.&lt;/ref&gt;
* preporuka Međunarodnog povjereništva za radiološku zaštitu (engl. ''International Commission on Radiological Protection'') kao granica prilikom spašavanja preživjelih i teško nastradalih: 1000 mSv = 1 Sv

=== Jednosatna ekvivalentna doza ===
Primjeri ekvivalentnih doza primljenih u jednom satu:
* prosječna pojedinačna ekvivalentna doza zbog '''pozadinskog zračenja''': 0,23 μSv/h (0,00023mSv/h);
* ekvivalentna doza na dan 25. maja 2011., za vrijeme nesreće na [[Nuklearna elektrana Fukushima 1|nuklearnoj elektrani Fukushima I]]: 1,6 μSv/h (14 mSv/godinu); te isti dan u [[Tokijo|Tokiju]]: 0,062 μSv/h (0,54 mSv/godinu)
* najveća zabilježena ekvivalentna doza za vrijeme [[nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima I]]: 266 Sv/h (u okruženju [[nuklearni reaktor|nuklearnog reaktora]] I na dan 3. srpnja 2011.) &lt;ref&gt;[http://atmc.jp/plant/rad/?n=1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110408070037/http://atmc.jp/plant/rad/?n=1 |date=2011-04-08 }} &quot;State of the reactor, Fukushima No. 1 nuclear power plant, Mar 15, 2011 (Tuesday) - 03 July 2011 (Sun)]&quot;, [http://atmc.jp/plant atmc.jp/plant]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.&lt;/ref&gt;
* najveća zabilježena ekvivalentna doza u [[Finska|Finskoj]] za vrijeme [[Černobilska katastrofa|Černobilske nesreće]]: 5 µSv/h &lt;ref&gt;[http://www.stuk.fi/sateilyvaara/en_GB/esim_annos/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110817184106/http://www.stuk.fi/sateilyvaara/en_GB/esim_annos/ |date=2011-08-17 }} www.stuk.fi&lt;/ref&gt;
* mjerenja nakon nesreće na nuklearnoj elektrani Fukushima I: veća od 10 Sv/h (unutar [[Ventilator|ventilacionog]] otvora između nuklearnog reaktora I i II ([[mjerni instrument]] je mogao mjeriti samo do 10 Sv/h !) &lt;ref&gt;[http://www.abc.net.au/news/2011-08-02/radiation-levels-spike-at-fukushima-nuclear-power/2820930?section=world] www.abc.net.au&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.heraldsun.com.au/news/breaking-news/record-high-radiation-at-japan-nuke-plant/story-e6frf7jx-1226106280508] www.heraldsun.com.au&lt;/ref&gt;

=== Godišnja ekvivalentna doza ===
Primjeri ekvivalentnih doza primljenih u jednoj godini:
* najveća dozvoljena ekvivalentna doza za javnost stvorena bilo kakvom ljudskom aktivnošću: 1 mSv/godinu &lt;ref&gt;[http://www.iaea.org/Publications/Booklets/Radiation/radsafe.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110830053032/http://www.iaea.org/Publications/Booklets/Radiation/radsafe.html |date=2011-08-30 }} &quot;Radiation and Safety&quot;, publisher=International Atomic Energy Agency, 2011.&lt;/ref&gt;
* ekvivalentna doza za stanovanje u blizini [[nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]]: 0,0001–0,01 mSv/godinu &lt;ref&gt;[http://www.epa.gov/rpdweb00/docs/402-k-07-006.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080725234139/http://www.epa.gov/rpdweb00/docs/402-k-07-006.pdf |date=2008-07-25 }} &quot;Radiation Risks and Realities&quot;, publisher=EPA&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/reaction/interact/facts.html] &quot;Everyday exposures to radiation&quot;, publisher=PBS&lt;/ref&gt;
* ekvivalentna doza za stanovanje u blizini [[termoelektrana]] na [[ugljen]]: 0,0003 mSv/godinu
* ekvivalentna doza kod [[Spavanje|spavanja]] (8 sati) u blizini druge osobe: 0,02 mSv/godinu
* ekvivalentna doza zbog [[Kozmičke zrake|kozmičkog zračenja]] (iz [[Zemljina atmosfera|atmosfere]]) na [[Razina mora|razini mora]]: 0,24 mSv/godinu
* ekvivalentna doza zbog kozmičkog zračenja (s površine [[Zemlja (planet)|Zemlje]]): 0,28 mSv/godinu
* ekvivalentna doza zbog prirodne radioaktivnosti ([[kalij]]-40, [[ugljik-14]]) [[Tijelo (biologija)|ljudskog tijela]]: 0,40 mSv/godinu
* ekvivalentna doza u blizini zgrade [[Kongres SAD|Kongresa SAD-a]] ([[granit]]): 0,85 mSv/godinu &lt;ref&gt;[http://www.lrb.usace.army.mil/fusrap/docs/fusrap-fs-radfusrap.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120219044824/http://www.lrb.usace.army.mil/fusrap/docs/fusrap-fs-radfusrap.pdf |date=2012-02-19 }} &quot;Radiation at FUSRAP Sites&quot;&lt;/ref&gt;
* prosječna pojedinačna ekvivalentna doza zbog pozadinskog zračenja: 2 mSv/godinu (1,5 mSv/godinu u [[Australija|Australiji]], 3 mSv/godinu u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Zagreb]] 1,14 mSv/godina)
* ekvivalentna doza zbog atmosferskog utjecaja (uglavnom [[radon]]): 2 mSv/godinu &lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/news/health-12722435] &quot;Radiation fears after Japan blast&quot;, publisher=BBC, 2011.&lt;/ref&gt;
* ukupna ekvivalentna doza u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]: 6,2 mSv/godinu &lt;ref&gt;[http://www.uihealthcare.com/topics/medicaldepartments/cancercenter/prevention/preventionradiation.html] &quot;Radiation Exposure: The Facts vs. Fiction&quot;, publisher= University of Iowa Hospitals &amp; Clinics&lt;/ref&gt;
* let [[zrakoplov]]om na liniji [[New York]]-[[Tokijo|Tokio]] (za posadu): 9 mSv/godinu
* trenutna prosječna ekvivalentna doza za [[radnik]]e u nuklearnim elektranama: 20 mSv/godinu
* prosječna ekvivalentna doza zbog pozadinskog zračenja u nekim djelovima [[Iran]]a, [[Indija|Indije]] i [[Evropa|Europe]]: 50 mSv/godinu
* ekvivalentna doza zbog [[Pušenje|pušenja]] 30 [[cigareta]] na dan: 60 do 160 mSv/godinu &lt;ref&gt;[http://www.ors.od.nih.gov/sr/drs/training/GRS/Pages/sectionf.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130613131654/http://www.ors.od.nih.gov/sr/drs/training/GRS/Pages/sectionf.aspx |date=2013-06-13 }} www.ors.od.nih.gov&lt;/ref&gt;
* prosječna ekvivalentna doza u gradu [[Ramsar]]u ([[Iran]]): 260 mSv/godinu.

=== Neki primjeri ekvivalentne doze ===
* mjerilo za iseljenje iz opasnog područja nakon Černobilske nesreće: 350 mSv/ljudskom život;
* trenutna prosječna ekvivalentna doza za radnike u nuklearnim elektranama je 20 mSv/godinu, u prosjeku za 5 godina, ali najveća dopuštena ekvivalentna doza je 50 mSv u jednoj godini;&lt;ref&gt;[http://www.world-nuclear.org/info/inf05.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110303131637/http://www.world-nuclear.org/info/inf05.html |date=2011-03-03 }} &quot;Nuclear Radiation and Health Effects, 2010., [http://www.world-nuclear.org World nuclear Association].&lt;/ref&gt;
* granična ekvivalentna doza u blizini [[rudnik]]a [[uranijum|uranija]] i nuklearnih elektrana je obično 1 mSv/godinu;
* granična ekvivalentna doza za radnike za vrijeme nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima I: 250 mSv &lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2011/03/16/world/asia/16workers.html] &quot;Last Defense at Troubled Reactors: 50 Japanese Workers&quot;, publisher=The New York Times, Keith Bradsher, Hiroko Tabuchi, 2011.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|2}}

[[Kategorija:Nuklearna fizika]]</text>
      <sha1>1p74ad3mj1nn3j76pmojrlrex4funxs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekonomija Južnoafričke Republike</title>
    <ns>0</ns>
    <id>221422</id>
    <revision>
      <id>42695732</id>
      <parentid>42675061</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T14:05:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55892" sha1="2r6nmtelk0r1mtpshp12lnsb8emm5a4" xml:space="preserve">{{Gospodarstvo
|zemlja u genitivu = Južnoafričke Republike
|slika             =Johannesburg_CBD.jpg 
|širina-slike      = 250px
|naslov-slike      = Johannesburg je ekonomsko središte subsaharske Afrike
|valuta            = [[Južnoafrički rand|Rand]] (ZAR)&lt;br /&gt;podjedinica: 100 centa
|godina            = [[1. 4.|1. travnja]] - [[31. 3.|31. ožujka]] (vlada), [[1. 3.|1. ožujka]] - [[28. 2.|28.]]/[[29. 2.|29. veljače]] (poduzeća)
|organizacije      = [[Svjetska trgovinska organizacija]], [[Afrička unija]], [[Južnoafrička carinska unija]], [[G-20]] i dr.
|rang              = 29.
|bdp               = 422 milijardi USD
|rast              = 3,4%
|per capita        = 11.000 ([[Paritet kupovne moći|PKM]])
|sektori           = poljoprivreda (2,5%), industrija (31,6%), usluge (65,9%) (procjena [[2011]].)
|inflacija         = 5%
|siromaštvo        = 35,7%
|radna-snaga       = 17,67 milijuna radno aktivnih
|prema-zanimanju   = poljoprivreda (9%), industrija (26%), usluge (65%) (procjena [[2007]].)
|nezaposlenost     = 23,9%
|industrija        = [[rudarstvo]] (najveći svjetski proizvođač [[platina|platine]], [[zlato|zlata]] i [[hrom|kroma]], automobilska, metalurška, tekstilna, kemijska i prehrambena industrija
|izvoz             = 94,21 milijarde USD (procjena 2011.)
|izvozna dobra     = [[zlato]], [[dijamant]]i, [[platina]], ostali metali i minerali, strojna i druga oprema
|izvozni partneri  = [[Narodna Republika Kina|Kina]] (13,7%), [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (10,1%), [[Japan]] (8,7%), [[Nemačka|Njemačka]] (7,3%), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] (7,1%), [[Indija]] (4,3%) (2010.)
|uvoz              = 92.86  milijardi (procjena 2011.)
|uvozna dobra      = strojevi i oprema, kemikalije, naftni proizvodi, instrumenti, hrana
|uvozni partneri   = [[Narodna Republika Kina|Kina]] (13,4%), [[Nemačka|Njemačka]] (11,2%), [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (7%),[[Saudijska Arabija]] (5,3%), [[Japan]] (4,7%), [[Iran]] (4,3%), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] (4,3%) (2010.)
|dug               = 47,66  milijardi (procjena 2011.)
|prihodi           = 104,7 milijardi
|rashodi           = 126,5 milijardi
|pomoć             = 19 milijardi
}}
'''Ekonomija [[Južna Afrika|Južnoafričke Republike]]''' najveća je na [[Afrika|afričkom kontinentu]] i čini oko četvrtine ukupnog afričkog [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćeg proizvoda]] ([[PKM]]). Prema rankingu [[Svjetska banka|Svjetske banke]] Južnoafrička Republika ima gospodarstvo s gornjim srednjim dohotkom, što je čini jednom od samo četiri afričke države u toj kategoriji (uz [[Bocvana|Bocvanu]], [[Gabon]] i [[Mauricijus]]).&lt;ref&gt;[http://data.worldbank.org/country/south-africa Južnoafrička Republika – Svjetska banka]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Editorial&quot;&gt;{{cite web|last=Editorial|title=Africa's Largest Economies - Top 20 Economies in Africa|url=http://www.therichest.org/business/largest-economies-in-africa/|publisher=therichest.org|access-date=2013-05-21|archive-date=2013-05-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515145842/http://www.therichest.org/business/largest-economies-in-africa/}}&lt;/ref&gt;

Povijesno je gospodarstvo ove zemlje bilo utemeljeno na [[primarne djelatnosti|primarnom]] i [[sekundarne djelatnosti|sekundarnom]] sektoru, da bi sredinom 20. stoljeća lokalna ekonomija okrenula tercijarnim djelatnostima koje danas generiraju oko 2/3 BDP-a zemlje. Južnoafričko gospodarstvo relativno je raznoliko, a najznačajnije gospodarske grane i aktivnosti su: [[rudarstvo]], [[poljoprivreda]] i [[ribarstvo]], automobilska, prehrambena i tekstilna [[industrija]], [[telekomunikacije]], energetika, financijske usluge, nekretnine, [[turizam]], prijevoz, te veleprodaja i maloprodaja.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Gospodarstvo JAR-a|title=Ključni sektori|url=http://www.mediaclubsouthafrica.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;catid=37:economy_bg&amp;id=111:sa-economy-key-sectors|publisher=Media Club South Africa|access-date=2013-05-21|archivedate=2010-12-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101221193046/http://mediaclubsouthafrica.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;catid=37:economy_bg&amp;id=111:sa-economy-key-sectors|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Iako mnogo naprednije u usporedbi sa ostalim afričkim zemljama, gospodarstvo JAR-a pati od kroničnih problema kao što su visoka nezaposlenost, nejednakost i siromaštvo.&lt;ref name=&quot;OECDsurvey38&quot;&gt;{{cite web|title=OECD Economic Surveys - South Africa|url=http://www.scribd.com/fredellj/d/49276155-OEDC-SA-Report|publisher=OECD|archiveurl=https://www.webcitation.org/65xzwTEl6?url=http://www.scribd.com/fredellj/d/49276155-OEDC-SA-Report|archivedate=2012-03-06|page=38|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Oko četvrtine radno aktivnog stanovništva je nezaposleno, a otprilike isti udio živi ispod minimalne granice 1,25 USD na dan.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDI_2008_EN_Tables.pdf|title=HDI|publisher=UNDP}}&lt;/ref&gt; Kriminal je također veliki problem koji odbija investicije i usporava rast, a time i utječe na zapošljavanje. Oko 30% poduzeća u JAR-u navodi kriminal kao veliku prepreku u daljnjim investicijama.&lt;ref name=&quot;OECDsurvey38&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Stone|first=Christopher|title=Crime, Justice, and Growth in South Africa: Toward a Plausible Contribution from Criminal Justice to Economic Growth|url=http://www.hks.harvard.edu/var/ezp_site/storage/fckeditor/file/pdfs/centers-programs/centers/cid/publications/faculty/wp/131.pdf|publisher=Centar za međunarodni razvoj - Sveučilište Harvard|archiveurl=https://www.webcitation.org/65xzjMbTW?url=http://www.hks.harvard.edu/var/ezp_site/storage/fckeditor/file/pdfs/centers-programs/centers/cid/publications/faculty/wp/131.pdf|archivedate=2012-03-06|page=2|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==

Prije dolaska [[Evropa|Europljana]] u 15. stoljeću, gospodarstvo ovog područja temeljilo se na osnovnoj poljoprivredi i lovu. [[Bantu]] narodi koji su živjeli u sjevernom, središnjem i istočnom dijelu današnje Južnoafričke Republike većinom su se bavili stočarstvom, dok su se nomadski [[Bušmani]] u južnom i zapadnom dijelu zemlje bavili lovom.

Moderno gospodarstvo ovog područja počinje [[1652]]. dolaskom [[Nizozemci|nizozemskih]] doseljenika koje je poslala [[Nizozemska istočnoindijska kompanija]] kako bi opskrbljivali prolazeće brodove. Kolonija je s vremenom rasla, a ubrzo su se u ova područja doselili [[Francuzi|francuski]] [[Hugenoti]] i [[Nemci|Nijemci]]. Kolonisti su se počeli baviti poljoprivredom u komercijalne svrhe, te je tako ta aktivnost postala glavna okosnica gospodarstva.

Krajem 18. stoljeća Britanci osvajaju ova područja, te nameću svoju kulturu. Ovo dovodi do velike burske selidbe u unutrašnjost zemlje zvane [[Veliki Trek]]. [[Buri (Južna Afrika)|Buri]] u unutrašnjosti osnivaju svoje nezavisne države ([[Transvaalska Republika]] i [[Slobodna Država Oranje]]) u kojima poljoprivreda nastavlja biti glavna aktivnost.

Godine [[1870]]. u [[Kimberley, Južnoafrička Republika|Kimberleyju]] su otkrivani [[dijamant]]i, a [[1886]]. u [[Witwatersrand]]u su otkrivene jedne od najvećih zaliha zlata na svijetu, zbog čega je rudarstvo ubrzo postala dominirajuća gospodarska aktivnost. Zbog velikog bogatstva u zlatu, Britanci napadaju burske republike i [[1902]]. osvajaju kontrolu nad njima nakon [[Drugi burski rat|drugog burskog rata]]. U ovo vrijeme dolazi do [[industrijalizacija|industrijalizacije]], te do osnivanja prvih južnoafričkih sindikata.

Vlada je provodila politiku kojom su prava različitih rasa zakonski odvojena. Godine [[1948]]. na izborima pobjeđuje [[Nacionalna stranka (JAR)|Nacionalna stranka]] koja odmah počinje provoditi strogu rasnu politiku zvanu [[apartheid]] kojom su ekonomske privilegije najviše pripale bijelcima, a najmanje crncima. Ova politika strogo je kritizirana od međunarodne zajednice, te je dovela do sankcija Južnoafričkoj Republici.

Prvi izbori na kojima su mogli sudjelovati pripadnici svih rasa održani su 1994., a na njima pobjeđuje [[Afrički nacionalni kongres]]. Nova vlast pokušala je ekonomski integrirati nekad diskriminirani dio društva u gospodarstvo ove zemlje koje je tada bilo oštećeno zbog dugogodišnjih sankcija i unutarnjih sukoba.

U ovom razdoblju smanjena je [[inflacija]], a javne financije su stabilizirane, dok je djelomično privučen strani kapital.&lt;ref name=&quot;assessment2008-2&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.oecd.org/document/63/0,3343,en_2649_34577_40981951_1_1_1_1,00.html|title=Economic Assessment of South Africa 2008: Achieving Accelerated and Shared Growth for South Africa|publisher=OECD|access-date=2013-05-21|archivedate=2009-08-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090809083550/http://www.oecd.org//document//63//0,3343,en_2649_34577_40981951_1_1_1_1,00.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Gospodarski rast ipak još nije bio zadovoljavajući.&lt;ref name=&quot;assessment2008-2&quot;/&gt; Početkom 2000. predsjednik Thabo Mbeki obećao je ubrzati rast i dovesti strane investitore, na način tako da vlada ubrza privatizaciju, olabavi zakone o radu, te smanji nepotrebnu državnu potrošnju. Ovoj politici usprotivili su se sindikati. Od 2004. gospodarski rast se ubrzao, a s njim i pad nezaposlenosti, te stvaranje kapitala.&lt;ref name=&quot;assessment2008-2&quot;/&gt;

=== Povijesni razvoj gospodarstva ===
Ovo je prikaz gospodarskih trendova Južnoafričke Republike prema procjenama [[Međunarodni monetarni fond|MMF]]-a:&lt;ref&gt;[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2011/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=35&amp;pr.y=18&amp;sy=1980&amp;ey=2010&amp;scsm=1&amp;ssd=1&amp;sort=country&amp;ds=.&amp;br=1&amp;c=199%2C111&amp;s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CLUR&amp;grp=0&amp;a= International Monetary Fund: World Economic Outlook Database, listopad 2010.]&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Godina|| BDP, mlrd. USD || tečaj prema USD || Stopa nezaposlenosti ||Prihod p.c. u usporedbi s SAD-om
|-
| 1980. || 80,547 || 0,8267 Randa&lt;ref name=&quot;exchangerate&quot;&gt;{{Cite web |title=Historical exchange rates – South African Reserve Bank via Google Web Cache |url=http://www.resbank.co.za/economics/histdownload/Download/DOLLAR.csv |access-date=2006-03-31 |archivedate=2006-03-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060331201533/http://www.resbank.co.za/economics/histdownload/Download/DOLLAR.csv |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; || 9,2 || 22,6
|-
| 1985. || 57,273 || 2,0052 Randa&lt;ref name=&quot;exchangerate&quot;/&gt; || 15,5 || 9,8
|-
| 1990. || 111,998 || 2,5419 Randa&lt;ref name=&quot;exchangerate&quot;/&gt; || 18,8 || 13,1
|-
| 1995. || 151,117 || 3,5486 Randa&lt;ref name=&quot;exchangerate&quot;/&gt; || 16,7 || 13,2
|-
| 2000. || 132,964 || 6,1188 Randa&lt;ref name=&quot;exchangerate&quot;/&gt; || 25,6 || 8,5
|-
| 2005. || 246,956 || 5,6497 Randa&lt;ref name=&quot;exchangerate&quot;/&gt; || 26,7 || 12,4
|-
| 2010. || 363,655 || 7,462 Randa&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.x-rates.com/d/ZAR/USD/hist2010.html |title=South African Rand, American Dollar 2010 – x-rates |access-date=2013-05-21 |archive-date=2012-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120703020311/http://www.x-rates.com/d/ZAR/USD/hist2010.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; || 24,9 || 15,5
|-
| 2015. (predviđanje) || 510,937 || - || 22,8 || 18,0
|}

== Sektori gospodarstva ==
[[Datoteka:Tree map export zaf all show 2009.svg|thumb|Prikaz izvoza Južnoafričke Republike za 2009.]]
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
|+Prilagođene vrijednosti za četvrti kvartal 2011.&lt;ref&gt;[http://www.statssa.gov.za/timeseriesdata/pxweb2006/Dialog/varval.asp?ma=Table%203&amp;ti=Seasonally+adjusted+and+annualised+quarterly+value+added+by+industry+and+GDP+at+constant+2005+prices+%28R+million%29&amp;path=../Database/South%20Africa/Economic%20and%20Social%20series/Gross%20Domestic%20Product%20%28GDP%29/&amp;lang=1 Seasonally adjusted and annualised quarterly value added by industry and GDP at constant 2005 prices (R million)]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
!Sektor || Dodana vrijednost&lt;br /&gt;(mlrd. R, po cijenama od 2005.)
|-
|Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov || 40,528
|-
|Rudarstvo i kamenolomi || 96,817
|-
|Industrijska proizvodnja || 289,294
|-
|Električna energija, plin i voda || 34,734
|-
|Građevina || 58,599
|-
|Veleprodaja, maloprodaja, hoteli i restorani || 239,367
|-
|Prijevoz, skladištenje i komunikacije || 174,621
|-
|Financije, nekretnine, poslovne usluge || 404,974
|-
|Opće javne usluge || 262,627
|-
|Privatne usluge || 104,676
|-
|Porezi umanjeni za subvencije || 205,653
|-
!BDP || 1.911,890
|}

=== Rudarstvo ===

[[Rudarstvo]] je uvijek bilo pokretačka snaga razvoja, koje je omogućilo ovoj zemlji brži napredak u odnosu na druge afričke zemlje. Razvoj rudarstva na širokoj razini počelo je [[1867]]. otkrićem dijamanata na obalama rijeke [[Oranje]], te otkrićem i početkom eksploatiranja nalazišta kod [[Kimberley, Južnoafrička Republika|Kimberleyja]] nekoliko godina kasnije. Velikoj Witwatersrandskoj zlatnoj groznici [[1886]]., prethodile su zlatne groznice u Pelgrimsrusu i Barbertonu. Otkriće zlata privuklo je na tisuće doseljenika u Witwatersrand i općenito u Južnu Afriku.

Južnoafrička Republika je jedna od vodećih zemalja u rudarstvu i obradi minerala.&lt;ref name=usgs&gt;{{cite web|last=Yager|first=Thomas R.|title=The Mineral Industry of South Africa|url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/country/2008/myb3-2008-sf.pdf|publisher=US Geological Survey|archiveurl=https://www.webcitation.org/65y1P1nBZ?url=http://minerals.usgs.gov/minerals/pubs/country/2008/myb3-2008-sf.pdf|archivedate=2012-03-06|page=37.1|date=rujan 2010.|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Iako je udio rudarstva u nacionalnom bruto domaćem proizvodu pao s 21% 1970. na 6% 2011., ono još čini skoro 60% izvoza.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Nationalisation in South Africa: A debate that will persist|url=http://www.economist.com/node/21541040|publisher=The Economist}}&lt;/ref&gt; Sektor rudarstva čini oko 9% dodane vrijednosti.&lt;ref name=adb-csp&gt;{{cite web|title=Results-Based Country Strategy Paper, 2008 - 2012|url=http://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Project-and-Operations/South%20Africa%20Country%20Strategy%20Paper%202008-2010%20Mid%20Term%20Review%20and%20Update____05.pdf|publisher=Afrička razvojna banka|archiveurl=https://www.webcitation.org/65y0uU0lN?url=http://www.afdb.org/fileadmin/uploads/afdb/Documents/Project-and-Operations/South%20Africa%20Country%20Strategy%20Paper%202008-2010%20Mid%20Term%20Review%20and%20Update____05.pdf|archivedate=2012-03-06|page=10|date=listopad 2009.|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

Godine 2008., južnoafrički udio u svjetskoj proizvodnji [[platina|platine]] bio je oko 77%, a značajni udjeli proizvodnje činili su i [[kianit]] i drugi materijali, 55%; [[hrom|krom]], 45%; [[paladijum|paladij]], 39%; [[vermikulit]], 39%; [[vanadijum|vanadij]], 38%; [[cirkonijum|cirkonij]], 30%; [[mangan]], 21%; [[rutil]], 20%; [[ilmenit]], 19%; [[zlato]], 11%; [[fluorit]], 6%; [[aluminijum|aluminij]], 2%; [[antimon]], 2%; [[željezo]], 2%; [[nikl|nikal]], 2%; i fosfati, 1%.&lt;ref name=usgs/&gt; JAR proizvodi po vrijednosti oko 5% brušenih dijamanata u svijetu.&lt;ref name=usgs/&gt; Oko 89% svjetskih zaliha [[Platinski metali|platinskih metala]] nalazi se u JAR-u, a ostale zalihe su: [[hafnijum|hafnij]], 46%; [[cirkonijum|cirkonij]], 27%; [[vanadijum|vanadij]], 23%; [[mangan]], 19%; [[rutil]], 18%; [[fluorit]], 18%; zlato, 13%; fosfati, 10%; [[ilmenit]], 9%; i [[nikl|nikal]], 5%.&lt;ref name=usgs/&gt; Ova zemlja je i treći najveći izvoznik ugljena.&lt;ref&gt;[http://www.platts.com/Coal/highlights/2006/coalp_ee_091106.xml South Africa's coal future looks bright]&lt;/ref&gt;

=== Poljoprivreda ===
[[Datoteka:Tweespruit Grain Elevator.jpg|thumb|left|Silosi u Free Stateu]]
[[Datoteka:Farm in Mpumalanga.jpg|thumb|Farma u Mpumalangi]]
[[Datoteka:SouthAfricaFieldwork21989.jpg|thumb|Radnici na farmi]]
Službeno poljoprivreda zapošljava oko 10% radno aktivnog stanovništva, što je relativno mali postotak u usporedbi sa ostalim afričkim državama. Ovaj sektor čini oko 2,6% južnoafričkog BDP-a.&lt;ref name=&quot;HRW&quot;&gt;Human Rights Watch, 2001. [http://www.hrw.org/reports/2001/safrica2/ Unequal Protection]: The State Response to Violent Crime on South African Farms, {{ISBN|1-56432-263-7}}.&lt;/ref&gt; Zbog aridnog tla samo je oko 13,5% zemlje obradivo, a samo 3% smatra se visoko kvalitetnim tlom.&lt;ref&gt;Mohamed, Najma. 2000. &quot;Greening Land and Agrarian Reform: A Case for Sustainable Agriculture&quot;, u ''At the Crossroads: Land and Agrarian Reform in South Africa into the 21st century'', izd. Cousins, Ben. Bellville, School of Government, Sveučilište Western Cape. {{ISBN|1-86808-467-1}}.&lt;/ref&gt; Ovaj sektor pogađaju mnogi problemi, kao što je strana konkurencija i kriminal. Zadnjih nekoliko godina vrlo su česti napadi na bijele farmere, a u tim napadima poginule su stotine farmera.

Poljoprivredno najznačajniji su usjevi [[žitarice|žitarica]] koji pokrivaju oko 60% obrađenog tla. Najvažniji ovakav proizvod je [[kukuruz]] koji se masovno uzgaja. Proizvodnja kukuruza u godini sa obilnim padalinama zapošljava barem 150.000 osoba. Pšenica se također masovno uzgaja na visoko mehaniziranim farmama. Ostale značajne žitarice su [[sirak]] i [[ječam]]. U prvoj polovici 2010., poljoprivredni sektor je od izvoza uprihodio 10,1 milijardu R, dok je za uvoz proizvoda koji spadaju u taj sektor potrošeno 8,4 milijarde R, što čini trgovinsku bilancu pozitivnom u iznosu od 1,7 milijardi R.&lt;ref name=&quot;daff2011&quot;&gt;{{cite web|title=Competitiveness of selected South African agricultural products in the European union market|url=http://www.nda.agric.za/docs/Economic_analysis/2011_ER.pdf|publisher=Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva|archiveurl=https://www.webcitation.org/65xzW4i6K?url=http://www.nda.agric.za/docs/Economic_analysis/2011_ER.pdf|archivedate=2012-03-06|page=4|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

Najvažniji izvozni poljoprivredni proizvodi su: jestivo [[voće]] i [[Orah (plod)|orašasto]] voće, pića, konzervirana hrana, [[duhan]], žitarice, vuna, razna hrana, [[šećer]], [[meso]], mlinarski proizvodi, [[slad]] i [[škrob]].&lt;ref name=&quot;daff2011&quot;/&gt; Ovi proizvodi činili su preko 80% prihoda od izvoza poljoprivrednih proizvoda u prvom tromjesečju 2010.&lt;ref name=&quot;daff2011&quot;/&gt; Najvažniji uvozni poljoprivredni proizvodi,koji čine preko 60% uvoza u ovom sektoru u istom razdoblju su: žitarice, meso, soja, pića, duhan, palmino ulje, razna hrana, začini, [[kava]], [[čaj]] i konzervirana hrana.&lt;ref name=&quot;daff2011&quot;/&gt;

Mljekarska industrija sastoji se od oko 4300 proizvođača koji pružaju zaposlenje za oko 60.000 radnika, te koji omogućavaju zaradu za još 40.000 ostalih osoba.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.southafrica.co.za/agriculture_29.html|work=South Africa Online|title=Poljoprivreda|accessdate=17. srpnja 2006.|archivedate=2006-09-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060923070755/http://www.southafrica.co.za/agriculture_29.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Godine 2006., prehrambena industrija činila je 24,7% ukupnog proizvodnog outputa.&lt;ref name=&quot;agropro5&quot;/&gt; Iako je u gospodarstvu sveukupno stvoreno 975.941 radnih mjesta između 1995. i 2006., u ovoj industriji izgubljeno je 45.977 radnih mjesta.&lt;ref name=&quot;agropro5&quot;/&gt; Konkurancija izvana, posebice iz Kine i Indije, bila je ključna za smanjenje izvoza hrane i tekstila, budući da su se proizvođači morali natjecati s jeftinijom konkurencijom.&lt;ref name=&quot;agropro5&quot;/&gt; Izvoz pića, duhana, drva i kože povećan je vjerojatno zbog prisustva velikih kompetitivnih poduzeća iz ovog područja u JAR-u.&lt;ref name=agropro5&gt;{{cite web|title=Asgisa And Economic Growth: Implications For Skills Development|url=http://www.labour.gov.za/downloads/documents/research-documents/asgisa_economicgrowth.pdf|publisher=Ministarstvo rada|page=5|date=ožujak 2008.|archiveurl=https://www.webcitation.org/65y3nhfLL?url=http://www.labour.gov.za/downloads/documents/research-documents/asgisa_economicgrowth.pdf|archivedate=2012-03-06|access-date=2013-05-21|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Industrija ===

Industrijska proizvodnja čini relativno mali udio u ukupnom gospodarstvu, samo 13,3% zaposlenih radi u ovom sektoru koji čini 15% nacionalnog BDP-a. Iako je cijena rada niska, nije na toliko niskoj razini kao u drugim državama u razvoja, a cijena prijevoza, komunikacija i općenito života je puno viša.&lt;ref name=&quot;econ-jobless&quot;&gt;[http://www.economist.com/node/16248641 South Africa, Jobless growth – The Economist]&lt;/ref&gt;

Južnoafrička autoindustrija čini oko 10% južnoafričkog izvoza u ovom sektoru, te generira oko 7,5% BDP-a i zapošljava oko 36.000 radnika. Godišnja proizvodnja 2007. bila je 535.000 vozila, od ukupne svjwtske proizvodnje od 73 milijuna vozila. Iste godine izvezeno je 170.000 vozila, većinom u [[Japan]] (oko 29% ukupne vrijednosti izvoza), [[Australija|Australiju]] (20%), [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] (12%) i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] (11%). Južnoafrički izvoz auto dijelova 2006. iznosio je 30,3 milijardi R.&lt;ref name=&quot;auto-industry&quot;&gt;{{Cite web |title=Automotive in South Africa – Key information on the South African motor industry |url=http://www.mbendi.com/indy/motr/af/sa/p0005.htm |access-date=2013-05-21 |archivedate=2008-12-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081202072824/http://www.mbendi.com/indy/motr/af/sa/p0005.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Među velikim kompanijama koje imaju svoje pogone u JAR-u su [[BMW]], [[Ford Motor Company|Ford]], [[Volkswagen]], [[Daimler AG]], [[General Motors]] i [[Toyota]]. Velika poduzeća za dijelove bazirana u zemlji su Arvin Exhaust, Bloxwitch, Corning i Senior Flexonics. Ukupno u JAR-u posluje oko 200 poduzeća za proizvodnju auto dijelova, te 150 drugih koji su vezani uz autoindustriju. Većina industrije nalazi se u pokrajinama [[Eastern Cape]] i [[Gauteng]].&lt;ref name=&quot;auto-industry&quot;/&gt; Prednosti poslovanja u Južnoafričkoj Republici uključuju niske proizvodne troškove, te pristup novim tržištima koji su rezultat trgovinskih sporazuma JAR-a sa Europskom unijom i Južnoafričkom razvojnom zajednicom.&lt;ref name=&quot;auto-industry&quot;/&gt;

Nakon pada od 10,4% 2009. godine, industrijska proizvodnja bilježi rast od 5% 2010. iako je ovaj rast bio limitirana na određene grane industrije.&lt;ref name=dti-report&gt;{{cite web|title=Godišnji izvještaj 2010 - 2011|url=http://www.info.gov.za/view/DownloadFileAction?id=158493|publisher=Ministarstvo trgovine i industrije|archiveurl=https://www.webcitation.org/65yD45rn7?url=http://www.info.gov.za/view/DownloadFileAction?id=158493|archivedate=2012-03-06|page=26|access-date=2013-05-21|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Na razvoj ovog sektora uvelike utječe slaba potražnja na razvijenim tržištima.&lt;ref name=dti-report/&gt;

=== Usluge ===

[[Telekomunikacije|Telekomunikacijska]] infrastruktura razvijena je u urbanim područjima i pruža efikasnu uslugu. Državna telekomunikacijska kompanija Telkom koja je djelomično privatizirana u zamjenu za početni monopolistički položaj na tržištu obvezala se razviti infrastrukturu na ostalim područjima. Druga mobilna mreža počela je raditi tek 2005. godine, a danas na teritoriju JAR-a posluje pet mobilnih operatera.

[[Bankarstvo]] nadzire južnoafrička [[centralna banka|središnja banka]] South African Reserve Bank. Ovim sektorom dominiraju četiri velika lokalna igrača: [[Nedbank]], [[Absa Group|ABSA]], [[Standard Bank]] i [[First Rand]].&lt;ref name=&quot;treasury&quot;&gt;{{cite web|title=Doing business in South Africa|url=http://www.transactionservices.citigroup.com/transactionservices/home/about_us/articles/archive/2009/docs/Citi_CountryProfile_SouthAfrica.pdf|publisher=Treasury Today|archiveurl=https://www.webcitation.org/65yDPwdN3?url=http://www.transactionservices.citigroup.com/transactionservices/home/about_us/articles/archive/2009/docs/Citi_CountryProfile_SouthAfrica.pdf|archivedate=2012-03-06|page=17|access-date=2013-05-21|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Ove banke pružaju usluge za građanstvo, te se baze investicijskim bankarstvom. Ovaj sektor je postao vrlo kompetitivan nakon što su sredinom 1990-ih na tržište ušle mnoge strane banke koje su ranije napustile državu.&lt;ref name=&quot;treasury&quot;/&gt; Johannesburška burza (JSE Limited) je najveća burza u Africi koja je po ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji na 18. mjestu u svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=WFE – YTD Monthly |url=http://www.world-exchanges.org/statistics/ytd-monthly |access-date=2013-05-21 |archivedate=2011-02-13 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5wT1KMbry?url=http://www.world-exchanges.org/statistics/ytd-monthly |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Južnoafrička Republika je popularno turističko odredište koje godišnje bilježi oko 860.000 turističkih dolazaka (ožujak 2008.), od čega oko 210.000 čine turisti izvan Afrike.&lt;ref name=&quot;SATStats-20080603&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.southafrica.net/satourism/research/viewResearchDetail.cfm?Action=Download&amp;FileID=29993&amp;ReportTypeCategoryID=65 |title=Monthly tourism statistics June 2008 |accessdate=23. lipnja 2008. |format=PDF |publisher=[http://www.southafrica.net Južnoafrički turizam] }}&lt;/ref&gt; [[Turizam]] čini između 1% i 3% BDP-a ove zemlje.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.investec.com/NR/rdonlyres/13AEE8DD-1266-420D-B7BE-DCF92C12967F/4035/TourismUpdateOctober2005.pdf |title=SA Economic Research - Tourism Update |accessdate=23. lipnja 2008. |date=Octobar 2005 |publisher=[http://www.investec.com/ Investec] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080624211743/http://www.investec.com/NR/rdonlyres/13AEE8DD-1266-420D-B7BE-DCF92C12967F/4035/TourismUpdateOctober2005.pdf |archivedate=2008-06-24 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Najpopularniji oblik turizma je [[ekološki turizam]], dok kulturni turizam također razvijen.

== Vanjskotrgovinska razmjena ==
[[Datoteka:South African trade balance 1992-2011.svg|thumb|375px|Razvoj vanjske razmjene JAR-a od 1992. do 2011. Gornji graf prikazuje uvoz (tamnoplavo) i izvoz (svijetloplavo). Donji graf prikazuje razvoj stanja razmjene.]]
[[Datoteka:2006SouthAfrican exports.PNG|thumb|right|300px|Južnoafrički izvoz 2006. po državama.]]
Od pada apartheida, trgovinska razmjena JAR-a s drugim državama je porasla zbog podizanja sankcija. Uz ostale afričke države, glavni trgovački partneri JAR-a su [[Nemačka|Njemačka]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Narodna Republika Kina|Kina]], [[Japan]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].&lt;ref name=factbook&gt;{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sf.html|title=South Africa|work=The World Factbook|publisher=CIA|access-date=2013-05-21|archive-date=2020-06-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20200621164208/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/sf.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Glavni izvozni proizvodi uključuju [[kukuruz]], [[dijamant]]e, [[zlato]], [[metali|metale]] i [[minerali|minerale]], [[šećer]], te [[vuna|vunu]]. Više od trećine uvoznih proizvoda vezani su uz strojeve i vozila, dok se značajno još uvoze kemijski i naftni proizvodi.

=== Uvoz i izvoz ===
Glavni izvozni partneri JAR-a su Europska unija, Sjedinjene Država i Japan. Među uvoznicima, zadnjih godina najviše je porastao značaj Kine.

{|
|-
|- valign=&quot;top&quot;
|
{| class=&quot;wikitable&quot; align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin:0 0 1.0em 1.0em; text-align:right; font-size:95%&quot;
|-
!colspan=5 style=&quot;background:#ccccff&quot;| Prvih pet izvoznih proizvoda 2011.&lt;ref name=&quot;DTIexportsData&quot;&gt;{{cite web | url=http://apps.thedti.gov.za/econdb/raportt/rapsiMANUFACTURcurrent.html#South%20African%20EXPORT%20by%20Codes | title=South African EXPORT by Codes | publisher=Ministarstvo trgovine i industrije | date=2012 | accessdate=3. travnja 2012. | archivedate=2012-04-14 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20120414025336/http://apps.thedti.gov.za/econdb/raportt/rapsiMANUFACTURcurrent.html#South%20African%20EXPORT%20by%20Codes | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
&lt;/tr&gt;
|-
| '''Proizvod''' || '''&lt;center&gt;Vrijednost&lt;/center&gt;&lt;small&gt;(u milijunima R)&lt;/small&gt;''' || '''Postotak od ukupnog'''
|-
| [[Željezo]] i [[čelik]] || 55.968 || 15,51%
|-
| [[Motorno vozilo|Motorna vozila]] || 46.671 || 12,93%
|-
| [[Plemeniti metali|Plemeniti]] i [[obojeni metali|obojeni]] [[metali]] || 43.751 || 12,12%
|-
| Osnovne [[supstanca|kemikalije]] &lt;br /&gt;&lt;small&gt;(izuzev dušikovih spojeva)&lt;/small&gt; || 22.111 || 6,13%
|-
| Rafinirani [[nafta|naftni]] proizvodi || 12.525 || 3,47%
|-
!scope=&quot;row&quot; colspan=&quot;5&quot; style=&quot;color:#990000&quot;| 
|-
| Ostali izvoz || 360.938 || 49,85%
|-
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin:0 0 1.0em 1.0em; text-align:left; font-size:95%&quot;
|-
!colspan=5 style=&quot;background:#ccccff&quot;| Prvih pet izvoznih tržišta 2011.&lt;ref name=&quot;DTIexportsData&quot;/&gt;
&lt;/tr&gt;
|-
| '''Zemlja''' || '''&lt;center&gt;Vrijednost&lt;/center&gt;&lt;small&gt;(u milijunima R)&lt;/small&gt;''' || '''&lt;center&gt;Vrijednost u [[Američki dolar|USD]]&lt;/center&gt;&lt;center&gt;&lt;small&gt;(milijunima dolara)&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;'''
|-
| {{flag|SAD}} || &lt;center&gt;49,374&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;7.350&lt;ref name=&quot;xeUSD&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.xe.com | title=tečaj ZAR/USD u srpnju 2011. | accessdate= 4. travnja 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;/center&gt;
|-
| {{flagcountry|NJE}} || &lt;center&gt;34.129&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;5.080&lt;/center&gt;
|-
| {{flagcountry|JAP}} || &lt;center&gt;23.356&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;3.477&lt;/center&gt;
|-
| {{flagcountry|ZIM}} || &lt;center&gt;16.741&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;2.492&lt;/center&gt;
|-
| {{flagcountry|KIN}} || &lt;center&gt;16.548&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;2.463&lt;/center&gt;
|-
|}
|}

{|
|-
|- valign=&quot;top&quot;
|
{| class=&quot;wikitable&quot; align=&quot;center&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin:0 0 1.0em 1.0em; text-align:right; font-size:95%&quot;
|-
!colspan=5 style=&quot;background:#ccccff&quot;| Prvih pet uvoznih proizvoda 2011.&lt;ref name=&quot;DTIexportsData&quot;/&gt;
&lt;/tr&gt;
|-
| '''Proizvod''' || '''&lt;center&gt;Vrijednost&lt;/center&gt;&lt;small&gt;(u milijunima R)&lt;/small&gt;''' || '''Postotak od ukupnog'''
|-
| Dijelovi [[motorno vozilo|motornih vozila]] || 55.864 || 9,46%
|-
| Motorna vozila || 51.513 || 8,73%
|-
| Rafinirani [[nafta|naftni]] proizvodi || 43.657 || 7,4%
|-
| [[Televizori]] i [[radio]] uređaji || 23.252 || 3,94%
|-
| [[Kompjuter|Računala]] i uredska oprema || 18.927 || 3,21%
|-
!scope=&quot;row&quot; colspan=&quot;5&quot; style=&quot;color:#990000&quot;| 
|-
| Ostali uvoz || 360.938 || 67,27%
|-
|}
|
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;4&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin:0 0 1.0em 1.0em; text-align:left; font-size:95%&quot;
|-
!colspan=5 style=&quot;background:#ccccff&quot;| Prvih pet uvoznih tržišta 2011.&lt;ref name=&quot;DTIexportsData&quot;/&gt;
&lt;/tr&gt;
|-
| '''Zemlja''' || '''&lt;center&gt;Vrijednost&lt;/center&gt;&lt;small&gt;(u milijunima R)&lt;/small&gt;''' || '''&lt;center&gt;Vrijednost u USD&lt;/center&gt;&lt;center&gt;&lt;small&gt;(milijunima dolara)&lt;/small&gt;&lt;/center&gt;'''
|-
| {{flagcountry|KIN}} || &lt;center&gt;100.186&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;14.914&lt;ref name=&quot;xeUSD&quot;/&gt;&lt;/center&gt;
|-
| {{flagcountry|NJE}} || &lt;center&gt;76.165 &lt;/center&gt;|| &lt;center&gt;11.338&lt;/center&gt;
|-
| {{flag|SAD}} || &lt;center&gt;53.941&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;8.030&lt;/center&gt;
|-
| {{flagcountry|JAP}} || &lt;center&gt;34.358&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;5.115&lt;/center&gt;
|-
| {{flagcountry|IND}} || &lt;center&gt;28.486&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;4.240&lt;/center&gt;
|-
|}
|}

== Infrastruktura ==

=== Električna energija ===
[[Datoteka:Koebergnps.jpg|thumb|Nuklearna elektrana Koeberg]]
JAR godišnje proizvodi oko 240.300 GWh električne energije.&lt;ref name=&quot;factbook-ep&quot;&gt;{{cite web|title=The World Fact Book|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2038rank.html?countryName=South%20Africa&amp;countryCode=sf&amp;regionCode=af&amp;rank=16#sf|publisher=[[CIA]]|accessdate=6. listopada 2010.|archivedate=2012-10-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121011095532/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2038rank.html?countryName=South%20Africa&amp;countryCode=sf&amp;regionCode=af&amp;rank=16#sf|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;sup&gt;procjena za 2007.&lt;/sup&gt; Najveći dio proizvodnje ove energije namijenjena je domaćem tržištu, ali oko 12.000 GWh&lt;ref name=&quot;statssa-march-2009&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.statssa.gov.za/PublicationsHTML/P4141March2009/html/P4141March2009_11.html|title=Table 9a – Electricity produced and consumed in power stations, purchased and sold outside South Africa and available for distribution in South Africa (monthly zifigures)|date=ožujak 2009.|publisher=Stats SA|accessdate=12. siječnja 2010.|archivedate=2012-12-24|archiveurl=https://archive.today/20121224170225/http://www.statssa.gov.za/PublicationsHTML/P4141March2009/html/P4141March2009_11.html|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; godišnje se izvozi u [[Svazi]], [[Bocvana|Bocvanu]], [[Mozambik]], [[Lesoto]], [[Namibija|Namibiju]], [[Zambija|Zambiju]], [[Zimbabve]] i ostale južnoafričke države koje sudjeluju u Southern African Power Poolu.&lt;ref name=&quot;argus-2007-02-04&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.capeargus.co.za/index.php?fArticleId=3662941|last=Naidu|first=Edwin|date=4. veljače 2007.|publisher=Cape Argus|title=Cape Argus}}&lt;/ref&gt; Manjak električne energije nadoknađuje se uvozom oko 9.000 GWh godišnje iz hidroelektrične centrale na [[Cahora Bassa|Cahora Bassi]] u Mozambiku putem 1000 MW dalekovoda.&lt;ref name=&quot;dme-esmp-2007-2025&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dme.gov.za/pdfs/energy/electricity/energy_sec_msp_elec.pdf|title=Energy Security Master Plan - Electricity 2007-2025|publisher=Ministarstvo minerala i energije|pages=15|accessdate=12. siječnja}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Većina električnih centrala u JAR-u u vlasništvu su nacionalnog poduzeća za energetiku [[Eskom]]. Eskomove elektrane proizvode oko 95% struje u Južnoafričkoj Republici, te oko 45% ukupne električne energije na afričkom kontinentu.&lt;ref name=&quot;wna-sa&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;m&amp;g-2009-06-28&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.mg.co.za/article/2009-06-08-eskom-uses-tight-power-supply-to-defend-tariff-hike|title=Eskom uses tight power supply to defend tariff hike|publisher=Mail &amp; Guardian|date= 8. lipnja}}&lt;/ref&gt;

Za dobivanje većine električne energije koristi se [[ugljen]]. Južnoafrička Republika bogata je ugljenom, te upravo to pogonsko gorivo koristi većina elektrana. Oko 77% potreba električne energije zadovoljava se na ovaj način&lt;ref name=&quot;dme-coal&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dme.gov.za/energy/coal.stm|title=Coal|publisher=Ministarstvo minerala i energije|accessdate=8. siječnja 2010.|archivedate=2009-12-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20091202053007/http://www.dme.gov.za/energy/coal.stm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;, a oko 81% svog ugljena namijenjenoga domaćoj potrošnji koristi se za proizvodnju električne energije.&lt;ref name=&quot;dea-env&quot;&gt;{{cite web|title=HOW ENERGY GENERATION CAUSES ENVIRONMENTAL CHANGE IN SOUTH AFRICA|url=http://www.environment.gov.za/soer/nsoer/drivers/general/Energy.doc|publisher=Ministarstvo okoliša|accessdate=8. siječnja|archivedate=2011-07-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110716182235/http://www.environment.gov.za/soer/nsoer/drivers/general/Energy.doc|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Povijesno je ova činjenica omogućavala JAR-u jeftinu električnu energiju, ali je i razlog zašto je ova država među najvećim svjetskim zagađivačima ugljičnim dioksidom.&lt;ref name=&quot;sundaytimes-2009-12-05&quot;&gt;{{cite news|url=http://www.timeslive.co.za/business/article221325.ece|title=SA's hidden carbon headache |last=Ferreira |first=Anton|date=5. prosinca 2009.|publisher=The Sunday Times}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sainfo-energy&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.southafrica.info/business/economy/sectors/energy.htm|title=South Africa's energy industry|publisher=Južnoafrička vlada|accessdate=8. siječnja 2010.|archivedate=2012-02-19|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120219162251/http://www.southafrica.info/business/economy/sectors/energy.htm|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;eia-southafrica&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.eia.doe.gov/emeu/cabs/South_Africa/Background.html|title=South Africa|publisher=US Energy Information Administration|accessdate=8. siječnja 2010.|archiveurl=https://archive.today/20121211235418/http://www.eia.gov/countries/country-data.cfm?fips=SF|archivedate=2012-12-11|dead-url=no}}&lt;/ref&gt;

[[Nuklearna elektrana]] Koeberg s dva reaktora je jedina takva elektrana na afričkom kontinentu.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Hinshaw|first=Drew|title= Africa looks to nuclear power|url=http://www.csmonitor.com/World/Africa/2010/0402/Africa-looks-to-nuclear-power|publisher=Christian Science Monitor|accessdate=6. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt; Ova NE čini oko 5% južnoafričke proizvodnje električnom energijom.&lt;ref name=&quot;wna-sa&quot;&gt;{{cite web|title=Nuclear Power in South Africa|url=http://www.world-nuclear.org/info/inf88.html|publisher=Svjetsko nuklearno udruženje|accessdate=6. listopada 2010.|archive-date=2012-05-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20120521014634/http://www.world-nuclear.org/info/inf88.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Iskorišteno gorivo sprema se u Odlagalište radioaktivnog otpada Vaalputs u [[Northern Cape]]u.

Zbog problema u mreži i manjka kapaciteta, 2007. događaju se česta zamračenja diljem zemlje. Eskom biva često kritiziran zbog nemogućnosti zadovoljavanja potreba za električnom energijom koje postaju sve veće.&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2008/01/31/world/africa/31safrica.html &quot;Power Failures Outrage South Africa&quot;] članak su napisali Barry Bearak i Celia W. Dugger u [[The New York Times]]u 31. siječnja 2008.&lt;/ref&gt; Vlada kasnije priznaje da je problem odbijanje novih ulaganja u ovaj sektor.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/7199814.stm|title=S Africa cuts power to neighbours|publisher=BBC News |date=21. siječnja 2008.}}&lt;/ref&gt; Iako su problemi uklonjeni za nekoliko mjeseci, potražnja za električnom energijom je još uvijek na razini dostupnih kapaciteta, te sve elektrane rade na maksimumu. Vlada i Eskom planiraju gradnju novih elektrana i povećanje udjela nuklearne energije na 20.000 megavata do 2025. godine.&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.news24.com/News24/South_Africa/Power_Crisis/0,,2-7-2335_2270747,00.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080619083035/http://www.news24.com/News24/South_Africa/Power_Crisis/0,,2-7-2335_2270747,00.html|archivedate=2008-06-19|title=Eskom reopens 3 power stations|publisher=News24|date=14. veljače 2008.|access-date=2013-05-21|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.fin24.com/articles/default/display_article.aspx?Nav=ns&amp;ArticleID=1518-24_2395323|title=Eskom mulls new power stations|publisher=Fin24|date=18. rujna 2008.|access-date=2013-05-21|archivedate=2008-09-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080921021110/http://www.fin24.com/articles/default/display_article.aspx?Nav=ns&amp;ArticleID=1518-24_2395323|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Vodoopskrba ===
[[Datoteka:Johhanesburg Water-Midrand Tower-002.jpg|thumb|200px|Vodotoranj u Midrandu, Johannesburg]]

Južnoafrička Republika je jedna od nekoliko država koja ustavom garantira pristup [[voda|vodi]] svojim građanima. Ipak, uživanje ovog prava još nije omogućeno svim građanima.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ustav iz 1996., poglavlje 2, ulomak 27 |url=http://www.info.gov.za/documents/constitution/1996/96cons2.htm#27 |access-date=2013-05-21 |archivedate=2013-11-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131117002512/http://www.info.gov.za/documents/constitution/1996/96cons2.htm#27 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Situacija u vodoopskrbi znatno se popravila od pada apartheida, te je udio stanovništva s pristupom vodi porastao s 83% 1990. na 91% 2008. godine, tj. oko 15 milijuna stanovnika dobilo je pristup vodi u tom razdoblju.&lt;ref name=&quot;JMP&quot;&gt;[[WHO]]/[[UNICEF]]:Joint Monitoring Programme for Water Supply and Sanitation:[http://www.wssinfo.org/data-estimates/table/ Podaci za JAR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140209002836/http://www.wssinfo.org/data-estimates/table/ |date=2014-02-09 }}, 2008., str. 41-53&lt;/ref&gt;

Puno veći problem od opskrbe svježom vodom je kanalizacija. Veliki broj Južnoafrikanaca još uvijek nema pristup kvalitetnom kanalizacijskom sustavu, te koriste primitivna i nehigijenska rješenja. Bolesti zbog ove situacije još uvijek često izbijaju.

Najvažnije rijeke u JAR-u su [[Oranje]], [[Limpopo (rijeka)|Limpopo]], [[Komati]], [[Maputo (rijeka)|Maputo]], [[Tugela]], [[Olifants]] i [[Breede]]. Količina vode i učestalost padalina uvelike ovisi o području države. Predviđanja pokazuju da će se u idućih nekoliko desetljeća zalihe vode u dijelovima zemlje drastično smanjiti. Kako bi se sačuvale vode iz velikih rijeka, uspostavljene su komisije za zaštitu i očuvanje tih izvora. Jedan od potencijalnih načina dobivanja vode u budućnosti mogla bi biti desalinizacija morske vode ili izgradnja infrastrukture za dopremanje vode iz rijeke [[Zambezi]].

Plan južnoafričke vlade je uložiti oko 69 milijardi R na vodoopskrbnu infrastrukturu u razdoblju između 2008. i 2015.&lt;ref name=mg-water&gt;{{cite web|last=Geyde|first=Lloyd|title=How to keep SA's head above water|url=http://mg.co.za/article/2012-03-02-how-to-keep-sas-head-above-water|publisher=Mail &amp; Guardian Online|archiveurl=https://www.webcitation.org/65yGEgv4u?url=http://mg.co.za/article/2012-03-02-how-to-keep-sas-head-above-water|archivedate=2012-03-06|date=2. ožujka 2012.|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; To uključuje izgradnju novih brana i pomoćne infrastrukture, kao i popravljanje postojeće infrastrukture.&lt;ref name=mg-water/&gt; Ukupni vodni kapacitet JAR-a procijenjen je na 38 mlrd. metara kubnih, ali za rast gospodarstva do 2025. trebati će oko 65 milijardi kubnih metara.&lt;ref name=mg-water/&gt; Veliki problem koji opterećuje zastarjeli vodovodni sustav je pretjerana migracija u gradove.

== Tržište rada ==

Stopa [[nezaposlenost]]i u Južnoafričkoj Republici je vrlo visoka i konstantna. Ovaj problem veže se na druge ekonomske i društvene probleme, kao što su nedostatno obrazovanje, loše zdravlje i kriminal.&lt;ref&gt;[http://www.oecd.org/document/21/0,3343,en_2649_33733_45637781_1_1_1_1,00.html Economic Survey of South Africa 2010 – OECD]&lt;/ref&gt; Masovna nezaposlenost u JAR-u počela je 1970-ih godina, a nastavila je rasti kroz 1980-te i 1990-te.&lt;ref name=lametal&gt;{{cite web|title=Obrazovanje i nezaposlenost mladih u JAR-u|url=http://www.saldru.uct.ac.za/home/index.php?/component/option,com_docman/Itemid,32/gid,250/task,doc_download/|publisher=Južnoafrička istraživačka jedinica za rad i razvoj|author=David Lam; Murray Leibbrandt; Cecil Mlatsheni|archiveurl=https://www.webcitation.org/65yEonSxJ?url=http://www.saldru.uct.ac.za/home/index.php?%2Fcomponent%2Foption%2Ccom_docman%2FItemid%2C32%2Fgid%2C250%2Ftask%2Cdoc_download%2F|archivedate=2012-03-06|page=2|date=6. ožujka|year=2008|access-date=2021-08-20|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Stopa nezaposlenosti je naglo porasla dolaskom na vlast Afričkog nacionalnog kongresa 1994. i pada apartheida. U razdoblju os 1995. do 2001. stopa nezaposlenosti je porasla s 15,6% na 30,3%&lt;ref name=uninsa&gt;{{cite web|title=Why Has Unemployment Risen In The New South Africa|url=http://www.nber.org/papers/w13167.pdf|publisher=Nacionalni ured za ekonomska istraživanja|author=Abhijit Banerjee; Sebastian Galiani; Jim Levinsohn; Zoë McLaren; Ingrid Woolard|archiveurl=https://www.webcitation.org/65yF6lrCk?url=http://www.nber.org/papers/w13167.pdf|archivedate=2012-03-06|page=6|date=srpanj 2007.|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; U drugom kvartalu 2010., nezaposlenost je porasla na 25,3%, dok je broj zaposlenih pao za 61.000 na 12,7 milijuna. Najveći pad zabilježen je u proizvodnoj industriji, koja je izgubila oko 53.000 radnika. U poljoprivredi je izgubljeno 32.000 radnih mjesta, a u građevinskom sektoru oko 15.000.&lt;ref&gt;[http://www.bloomberg.com/news/2010-07-27/south-african-jobless-rate-rises-to-25-3-undermining-economic-recovery.html South Africa Loses More Jobs, Undermining Strength of Economy's Recovery – Bloomberg]&lt;/ref&gt; U trećem kvartalu 2010., službeno je bilo nezaposleno 29,80% crnaca, 22,30% obojenih, 8,60 Azijaca i 5,10% bijelaca.&lt;ref&gt;[http://www.statssa.gov.za/timeseriesdata/pxweb2006/Dialog/varval.asp?ma=Key_indicator_time_series&amp;ti=Economic+Indicators+for+2009-2010+by+year%2Ckey+indicator+and+month&amp;path=../Database/South%20Africa/Key%20Indicators/&amp;lang=1 Statistika Južnoafričke Republike – Ekonomski pokazatelji za 2009.–2010.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Iako su službeni podaci o nezaposlenosti vrlo visoki, oni ne prikazuju stvarnu sliku o situaciji koja je još dramatičnija. Ovi podaci uključuju samo odrasle osobe koje aktivno traže posao, a ne sve nezaposlene osobe.&lt;ref name=cde-fresh&gt;{{cite web|title=A Fresh Look At Unemployment|url=http://www.cde.org.za/attachment_view.php?aa_id=397|publisher=Centre for Development and Enterprise|archiveurl=https://www.webcitation.org/65yFcwa32?url=http://www.cde.org.za/attachment_view.php?aa_id=397|archivedate=2012-03-06|page=2|date=srpanj 2007.|access-date=2013-05-21|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Samo 41% stanovništva u dobi za radni odnos stvarno i radi, bili prijavljeni ili ne.&lt;ref name=cde-fresh/&gt; Ove brojke puno su niže nego u drugim velikim zemljama u razvoju, kao što su Kina, Brazil ili Indonezija.&lt;ref name=cde-fresh/&gt; Velika socijalna davanja države, često se zloupotrebljavaju.&lt;ref name=ecopuzzle&gt;{{cite web|last=Rodrik|first=Dani|title=Understanding South Africa’s Economic Puzzles|url=http://www.hks.harvard.edu/fs/drodrik/Research%20papers/Understanding%20South%20Africa.pdf|publisher=John F. Kennedy School Of Government|archiveurl=https://www.webcitation.org/65yFOxiqQ?url=http://www.hks.harvard.edu/fs/drodrik/Research%20papers/Understanding%20South%20Africa.pdf|archivedate=2012-03-06|page=11|date=rujan 2006.|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

Nezaposlenost je često dugotrajnog karaktera, vidljivo iz podatka da sredinom 1990-ih skoro dvije trećine nezaposlenih nikad nije radilo na plaćenom poslu.&lt;ref name=lametal/&gt; Istraživanje 2005. pokazalo je da oko 40% nezaposlenih nije radilo u zadnje tri godine, dok oko 59% nezaposlenih nikad nije imalo posao.&lt;ref name=lametal/&gt; Nezaposlenost je česti uzrok kriminala i društvenih nemira. [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|Svjetska kriza]] je dodatno pogoršala stanje, te je izazvala gubitak oko milijun radnih mjesta. U rujnu 2010. preko trećine južnoafričkog radno aktivnog stanovništva bilo je nezaposleno.&lt;ref name=&quot;nyt0910&quot;&gt;[http://www.nytimes.com/2010/09/27/world/africa/27safrica.html Wage Laws Squeeze South Africa’s Poor – NYTimes.com]&lt;/ref&gt;

=== Odljev mozgova ===

[[Odljev mozgova]] česta je pojava u Južnoafričkoj Republici.&lt;ref name=ndulu&gt;Human Capital Flight: Stratification,Globalization, and the Challenges to Tertiary Education in Africa; ''Benno J. Ndulu''; JHEA/RESA Vol. 2, No. 1, 2004., str. 57–91&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mig_study&quot;&gt;{{Cite web |title=Skilled Labour Migration from Developing Countries: Study on South and Southern Africa |url=http://www.ilo.int/public/english/protection/migrant/download/imp/imp52e.pdf |access-date=2013-05-21 |archive-date=2012-06-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120616165604/http://www.ilo.int/public/english/protection/migrant/download/imp/imp52e.pdf }}&lt;/ref&gt; Prema procjenama Južnoafričkog statističkog ureda između milijun i 1,6 milijuna profesionalaca odselilo se iz države od 1994. godine. Odlaskom svakog ovog radnika 10 niskokvalificiranih osoba izgubi posao.&lt;ref name=&quot;ndulu&quot;/&gt; Razlozi iseljavanja visokokvalificiranih radnika su višestruki, a ispitani pojedinci često kao razloge navode visoku stopu kriminala i opadajuću kvalitetu života. Kvalificirani bijeli Južnoafrikanci kao razlog svog odlaska često navode postapartheidsku državnu politiku.&lt;ref name=&quot;mig_study&quot; /&gt;

Na iseljavanje ovo dijela stanovništva utjecala je i velika potražnja za visokokvalificiranim radnicima u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Državama, Novom Zelandu, Kanadi i Australiji. Ove države često su regrutirale stručnjake upravo u JAR-u. U razdoblju između 1990. i 1996. oko polovice odljeva mozgova bilo je usmjereno prema Velikoj Britaniji.&lt;ref name=&quot;mig_study&quot; /&gt; Najviše pogođen ovom pojavom je zdravstveni sektor..&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Health Personnel in Southern Africa: Confronting maldistribution and brain drain |url=http://www.equinetafrica.org/bibl/docs/healthpersonnel.pdf |access-date=2013-05-21 |archive-date=2011-04-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110430024959/http://www.equinetafrica.org/bibl/docs/healthpersonnel.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Gubitak investicija uloženih u osposobljavanje doktora je 1,41 milijarda dolara, dok je dobit za zemlje u koje se ovi radnici iseljavaju ogromna. Prema procjeni samo Ujedinjeno Kraljevstvo primitkom ovih radnika dobilo je 2,7 milijardi dolara.&lt;ref&gt;Mills EJ et coll.: ''The financial cost of doctors emigrating from sub-Saharan Africa: human capital analysis''. British Medical Journal 2011.343.&lt;/ref&gt;

== Razine dohotka ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;float: right;&quot;
|+ Godišnja razina osobnih prihoda po rasnim skupinama u usporedbi s prihodom bijelaca&lt;ref name=&quot;oecd-inequality&quot;/&gt;
|-
! Godina|| Bijelci || [[Obojeni]] || [[Azijati Južne Afrike|Azijci]] || Crnci
|-
| 1917. || 100 || 22,0 || 22,1 || 9,1
|-
| 1924. || 100 || 20,0 || 19,4 || 7,9
|-
| 1936. || 100 || 15,6 || 23,1 || 7,6
|-
| 1946. || 100 || 16,3 || 23,0 || 8,9
|-
| 1956. || 100 || 16,9 || 21,9 || 8,6
|-
| 1960. || 100 || 15,9 || 17,1 || 8,1
|-
| 1970. || 100 || 17,3 || 20,2 || 6,8
|-
| 1975. || 100 || 19,4 || 25,4 || 8,6
|-
| 1980. || 100 || 19,1 || 25,5 || 8,5
|-
| 1987. || 100 || 20,9 || 30,2 || 8,5
|-
| 1993. || 100 || 19,3 || 42,0 || 10,9
|-
| 1995. || 100 || 20,0 || 48,4 || 13,5
|-
| 2000. || 100 || 23,0 || 41,0 || 15,9
|-
| 2008. || 100 || 22,0 || 60,0 || 13,0
|}

Južnoafričku Republiku karakteriziraju velike razlike prihoda i bogatstva.&lt;ref name=wbcb&gt;{{cite web|title=South Africa: Country Brief|url=http://go.worldbank.org/GSBYF92330|publisher=Svjetska banka|archiveurl=https://www.webcitation.org/65xyiNJTS?url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/AFRICAEXT/SOUTHAFRICAEXTN/0,,menuPK:368086~pagePK:141132~piPK:141107~theSitePK:368057,00.html|archivedate=2012-03-06|access-date=2013-05-21|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Dobra razina gospodarskog rasta u razdoblju poslije apartheida dovela je do pada siromaštva zbog porasta prihoda, ali u istom razdoblju je porasla nejednakost.&lt;ref name=wbcb/&gt; Visoka razina nejednakosti prihoda u tom razdoblju još je više porasla, te je od 1993. do 2008. Gini koeficijent porastao za četiri postotna boda, od 0,66 do 0,70, zbog čega je bogatstvo ove zemlje još više koncentrirano u najvišem sloju.&lt;ref name=&quot;oecd-inequality&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.oecd-ilibrary.org/social-issues-migration-health/trends-in-south-african-income-distribution-and-poverty-since-the-fall-of-apartheid_5kmms0t7p1ms-en |title=Trends in South African Income Distribution and Poverty since the Fall of Apartheid – Papers – OECD iLibrary |access-date=2013-05-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120312074111/http://www.oecd-ilibrary.org/social-issues-migration-health/trends-in-south-african-income-distribution-and-poverty-since-the-fall-of-apartheid_5kmms0t7p1ms-en |archive-date=2012-03-12 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nejednakost u urbanim i ruralnim sredinama se mijenja: iako je siromaštvo puno češće u ruralnim krajevima nego u urbanim, stopa siromaštva u ruralnim dijelovima pada, dok u gradovima raste.&lt;ref name=&quot;oecd-inequality&quot;/&gt;

Iako u konstantnom padu, nejednakost u dohotku između pripadnika različitih rasnih skupina još uvijek je velika. Razina dohotka raste među svim skupinama, ali još uvijek veliki broj crnaca živi u siromaštvu. Općenito se može reći da su crnci siromašniji od obojenih, koji su siromašniji od Indijaca, koji su siromašniji od bijelaca.&lt;ref name=&quot;oecd-inequality&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Income Inequality in South Africa. Centar za globalne studije Sveučilišta u Illinoisu |url=http://cgs.illinois.edu/content/wealth-and-poverty |access-date=2013-05-21 |archive-date=2013-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508130928/http://cgs.illinois.edu/content/wealth-and-poverty |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Godine 2000., prosječno bijelačko kućanstvo imalo je prihode šest puta veće nego crnačko kućanstvo.&lt;ref&gt;[http://www.sarpn.org.za/documents/d0000164/page1.php SARPN – South Africa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719024325/http://www.sarpn.org.za/documents/d0000164/page1.php |date=2011-07-19 }} na www.sarpn.org.za&lt;/ref&gt; Prema stanju 2004., 29,8% svih kućanstava imalo je prihode manje od 9600 R godišnje, dok je 10,3% kućanstava imalo prihode veće od 153.601 R godišnje.&lt;ref&gt;Južnoafrički institut za rasne odnose, istraživanje 2006./2007.&lt;/ref&gt;

Prosječni prihod su porasli u kućanstvima s 10.741 R 1993. na 24.409 R 2008. godine, ali te brojke ne prikazuju realno stanje među kućanstvima. Dohodak crnaca u tom razdoblju porastao je s 6.018 R na 9.718 R, u kućanstvima obojenih rast je bio s 7.498 na 25.269, dok je dohodak u bijelačkim kućanstvima porastao s 29.372 R na 110.195 R.&lt;ref name=houseincome&gt;{{cite web|title=Fifteen Years On: Household Incomes in South Africa|url=http://levinsohn.commons.yale.edu/files/2010/10/15_years_51.pdf|publisher=University of Cape Town; Yale University; NBER|author=Murray Leibbrandt; James Levinsohn|archiveurl=https://www.webcitation.org/65yGefg7p?url=http://levinsohn.commons.yale.edu/files/2010/10/15_years_51.pdf|archivedate=2012-03-06|page=7|access-date=2013-05-21|deadurl=no}}&lt;/ref&gt; Iako je prosječna vrijednost dohotka porasla za 130% od 1993. do 2008., središnja vrijednost je narasla samo za 15% u istom razdoblju, s 4.444 na 5.096 R, što znači da su nositelji rasta bili zapravo vrlo mali broj kućanstava, većinom bijelačkog stanovništva.&lt;ref name=houseincome/&gt;

Prema jednom istraživanju oko 47% Južnoafrikanaca živi u siromaštvu, od čega 56% crnaca, te 2% bijelaca.&lt;ref name=&quot;gumede1&quot;&gt;{{cite web|last=Gumede|first=Vusi|title=Poverty, Inequality and Human Development in a Post-Apartheid South Africa|url=http://www.plaas.org.za/newsevents/povcon2010/1gumede.pdf|work=Conference paper presented at ‘Overcoming inequality and structural poverty in South Africa: Towards inclusive growth and development’, Johannesburg, 20–22 September 2010|publisher=Institute for Poverty, Land and Agrarian Studies|accessdate=17. listopada 2011.}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Prema [[Indeks ljudskog razvoja|HDI]] indeksu [[Program Ujedinjenih naroda za razvoj|Programa Ujedinjenih naroda za razvoj]], JAR se nalazi na 110. mjestu od 169 zemalja (stanje 2010.). Ovaj izvještaj priznaje lagani napredak od 1980. godine. Prema indeksu siromaštva (HPI-1), JAR se nalazi na 85 mjestu od zemalja na popisu.

Prema društvenim kategorijama iz vremena apartheida, 56% crnaca, 27% obojenih, 9% Indijaca i 2% bijelaca živi ispod crte siromaštva.&lt;ref name=&quot;gumede1&quot;/&gt; U prošlosti je nejednakost u JAR-u bila većinom određena rasnom pripadnošću, dok je danas nejednakost porasla unutar rasnih skupina, budući da je u svakoj skupini produbljen jaz između bogatih i siromašnih.&lt;ref&gt;[http://www.sarpn.org/documents/d0000990/ Činjenice: Siromaštvo u JAR-u — Human Sciences Research Council — 26. srpnja 2004.]&lt;/ref&gt;

Prema jednoj procjeni 2004., 10,4% Južnoafrikanaca pripada „gornjem srednjem sloju”, koji godišnje zarađuje više od 40.000 R.

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Economy of South Africa}}
* [http://www.reservebank.co.za/internet/Live%20SDDSAppl.nsf/sddsdata?openagent Južnoafrička središnja banka - ekonomski i financijski podaci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060109215417/http://www.reservebank.co.za/internet/Live%20SDDSAppl.nsf/sddsdata?openagent |date=2006-01-09 }}
* [http://www.statssa.gov.za Južnoafrički ured za statistiku]

{{Svjetska trgovinska organizacija}}

[[Kategorija:Ekonomija Južne Afrike| ]]
[[Kategorija:Južnoafrička Republika]]
[[Kategorija:Ekonomija Afrike po državama|Južna Afrika]]
[[Kategorija:Ekonomija po državama|Južna Afrika]]</text>
      <sha1>2r6nmtelk0r1mtpshp12lnsb8emm5a4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Francisco Macías Nguema</title>
    <ns>0</ns>
    <id>228422</id>
    <revision>
      <id>42695972</id>
      <parentid>42467844</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:00:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695972</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2189" sha1="ox21acq5nks1cy4emzuohiqc3l119mk" xml:space="preserve">[[Datoteka:Don Francisco Macias.jpg|mini|desno|200px|Francisco Macías Nguema (1968)]]

'''Francisco Macias Nguema''' ([[1. siječnja]] [[1924]]. – [[29. rujna]] [[1979]].), prvi [[predsjednik]] [[Ekvatorijalna Gvineja|Ekvatorijalne Gvineje]] ([[1968]].-[[1979]].)

Za vrijeme njegove vladavine, njegovu su državu zvali &quot;Afrički [[Sabirni logor Dachau|Dachau]]&quot;,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.vice.com/read/africas-greatest-dictators |title=Archive copy |access-date=2013-06-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120126065340/http://www.vice.com/read/africas-greatest-dictators |archive-date=2012-01-26 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; zato što je tokom 11 godina njegove okrutne vlasti više od trećine stanovnika pobjeglo u susjedne zemlje. Zabranio je sve stranke koje su postojale prije nezavisnosti, te je jedina legalna postala ''[[PUNT]]''(Ujedinjena nacionalna radnička stranka). Uz paravojnu mladež i vojsku, ovo je bio treći stup njegove vlasti. Afrikanizirao je svoje ime u '''Masie Nguema Biyogo Ñegue Ndong ''', zahtijevajući da svi stanovnici učine isto.

Godine [[1972]]. proglasio se doživotnim predsjednikom. Njegovi rođaci su kontrolirali elemente represije.

Godine 1979. brutalnost njegova režima privukla je osudu Ujedinjenih naroda. Te iste godine Nguema je dao pogubiti nekoliko čanova vlastite obitelji što je među bliskim mu rođacima izazivalo zabritost zbog možebitnog ludila. 3. kolovoza 1979. svrgnuo ga je nećak [[Teodoro Obiang Nguema Mbasogo]], koji je dotad bio guverner [[Bioko|Bioka]] i doministar oružanih snaga. Suđeno mu je za [[genocid]] te je pogubljen. No, niti jedan domaći vojnik nije sudjelovao u pogubljenju jer se još mislilo da ima magične moći, pa su posao obavili marokanski vojnici. Stvorio je ekstreman [[kult ličnosti]]. Danas se njegova vladavina smatra jednim od najgore korumpiranih, kleptokratskih i diktatorskih režima post-kolonijalne Afrike. Uspoređuje ga se s [[Pol Pot]]om.

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1924|1979|Macías Nguema, Francisco}}
[[Kategorija:Predsjednici Ekvatorske Gvineje]]
[[Kategorija:Političari iz Ekvatorske Gvineje]]
[[Kategorija:Antikomunisti]]</text>
      <sha1>ox21acq5nks1cy4emzuohiqc3l119mk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>F-35 Lightning II</title>
    <ns>0</ns>
    <id>230648</id>
    <revision>
      <id>42695865</id>
      <parentid>42691546</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:56:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695865</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="240204" sha1="cjw9o8dwkf3o4wccb7xnzbyx9i8kzyg" xml:space="preserve">{{vojni avion (SR)
| ime                 =F-35 lajtning II
| slika               =
| opis_slike          = F-35 lajtning II {{efn|Podaci u kućici su dati za varijantu F-35A.}} 
| širina_slike        = 290px
| namena              =[[Lovački avion|Lovac]]
| posada              =Jedan
| prvi_let            =[[15. decembar]] [[2006]]. 
| početak_proizvodnje  =?
| proizvođač          = Lokid Martin/ Nortrop Graman/ BAE sistem 
| dužina              =15,7 
| razmah_krila        =10,7
| visina              =4,38 m
| površina_krila      =42,7
| prazan              =13.300
| poletna             =18.067
| maksimalna_težina   =31.746
| težina_naoružanja    =8.160
| TMM                 =1hP&amp;W F135-100/400/600
| TMMpot              =1 h 191
| RM                  =
| RMpot               =
| TEM                 =
| TEMsnaga            =
| KEM                 =
| KEMsnaga            =
| brzina              =2.200
| brzina0             =
| radijus_kretanja     =1.093
| dolet               =2.200
| plafon_leta         =19.200
| brzina_penjanja       =12.000
}}
'''F-35 lajtning II''' je jednomotorni [[višenamenski borbeni avion]], [[Mlazni lovac pete generacije|pete generacije]], sa umanjenom uočljivošću. Namenjen je za borbu za prevlast u vazdušnom prostoru, protiv ciljeva na [[Zemlja|Zemlji]] i [[more|moru]], kao i za izvršavanje zadataka izviđanja. Proizašao je iz eksperimentalnog aviona X-35, koji je pobedio na konkursu u programu {{jez-eng|Joint Strike Fighter}} (JSF). Još uvek je u fazi razvoja, koja je vremenski produžena zbog povećanja zahteva, troškova i smanjenog budžeta. [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država|Američko ministarstvo odbrane]] je sa svojim izveštajem od [[26. januar]]a [[2012]]. godine, potvrdilo podršku i visok prioritet programu F-35.&lt;ref name=&quot;Razvoj lajtninga II&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35.htm | title = F-35 Joint Strike Fighter (JSF) Lightning II
| quote = Razvoj lajtninga II| author =   | date = March 18 2012 | format = | publisher = GLOBES | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Dosadašnji razvoj su finansirale [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], a pridružile su im se i druge države, koje nameravaju da taj avion uvedu u svoju operativnu upotrebu.&lt;ref name=&quot;Izrael podržava F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globes.co.il/serveen/globes/docview.asp?did=1000589810 | title = Knesset Finance C'ttee approves F-35 deal| quote = Izrael podržava F-35&quot; | author =   | date =  | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =16. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Razvoj aviona F-35 lajtning II, odvijan je u tri varijante: sa klasičnim poletanjem i sletanjem, vertikalnim poletanjem i sletanjem, a treća je mornarička za palubnu upotrebu sa nosača aviona. Za sve tri varijante, delovi su maksimalno unificirani, sa međusobnom podudarnošću od 80%. Postignuta je smanjena uočljivost (''stelt''), u kome cilju je projektovano i unutrašnje nošenje naoružanja, u „bunkeru“ u [[trup]]u aviona.

[[Prototip]]ski razvoj i projektovanje je realizovala firma [[Lokid Martin]], koja je i nosilac razvoja eksprimentalnog aviona X-35, prethodnika ovom programu. [[Prototip]] aviona F-35 lajtning II je prvi put leteo [[15. decembar|15. decembra]] [[2006]]. godine.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.vectorsite.net/avf35.html | title = The Lockheed Martin F-35 Joint Strike Fighter (JSF) | quote = F-35 u vektorsajtu | author =  | date = 2.0.7 / 01 apr 12 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 03. 2012. | archive-date = 2012-06-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120622162234/http://www.vectorsite.net/avf35.html | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Višenamenski avion F-35 lajtning II, namenjen je u perspektivi da zameni ceo skup borbenih aviona srednje klase, koji su trenutno u operativnoj upotrebi u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i kod ostalih njihovih saveznika. Na taj način će to biti najmasovniji internacionalni avion u ratnim vazduhoplovstvima i mornaricama većeg broja zemalja.

== Razvoj ==
=== Zahtevi programa JSF i izbor koncepcije ===
[[Datoteka:F-35 Wind Tunnel Model.jpg|Metalni model od F-35, u toku pripreme za ispitivanje u transoničnoj komori [[Aerotuneli|aerotunela]].&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Zajedničkim programom razvoja aviona [[Lovačko-bombarderski avion|lovca–bombardera]] ({{jez-eng|Joint Strike Fighter Program}} JSF), zamišljeno je da se dobije racionalno rešenje za masovno korišćeni avion, sa kojim bi se u budućnosti zamenila većina postojećih u višegodišnjem naoružanju [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], [[Kanada|Kanade]], [[Australija|Australije]] i njihovih saveznika. Uglavnom se radi o zameni poznatih aviona [[F-16]], [[A-10]], [[F/A-18 Hornet]] (isključujući novije varijante [[F/A-18E/F Super hornet]]a) i taktičke avione [[AV-8B Harijer II]], [[BAE Harijer II]] (otvori i vidi sliku dole). U okviru toga programa ponuđeno je rešenje [[X-32]] firme Boing i [[X-35]] od Lokid Martina. Izabrano je rešenje [[X-35]], kao osnova za razvoj aviona, koji je nazvan F-35 lajtning II.&lt;ref name=&quot; Istorija JSF &quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.martin-baker.co.uk/getdoc/d25952ab-5881-4999-8593-6f7f196c8770/a_history_of_the_joint_strike_fighter_programme.aspx | title = A History of the Joint Strike Fighter Programme | quote = Istorija JSF | author =  | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2009-09-14 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090914194437/http://www.martin-baker.co.uk/getdoc/d25952ab-5881-4999-8593-6f7f196c8770/a_history_of_the_joint_strike_fighter_programme.aspx | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Na osnovu istraživačkog programa [[X-35]], pokrenut je razvoj aviona F-35 lajtning II, u tri varijante, sa kriterijumom miinimizacije ukupnih troškova. Planirano je da 80% delova budu isti, kod sve tri varijante aviona:
* F-35A, varijanta kojoj je potrebna sletna i uzletna staza kao i kod konvencionalnih aviona ({{jez-eng|conventional take-off and landing}} CTOL),
* F-35B, varijanta aviona u kojoj je moguće vertikalno poletanje i sletanje ({{jez-eng|short take off and vertical landing}} STOVL) i
* F-35C, mornarička varijanta optimizirana za nosače aviona, gde je poletanje uz pomoć katapulta, a sletanje sa hvatanjem razvučenog užeta, sa kukom ({{jez-eng|Catapult Assisted Take Off But Arrested Recovery}} CATOBAR).&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.ausairpower.net/APA-JSF-Analysis.html | title = Lockheed-Martin F-35 Lightning II Joint Strike Fighter
| quote = F-35 lajtning II JSF | author = Dr Carlo Kopp | date = Mar 14 01:21:33 UTC 2012 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Uz međusobno dopunjavanje, planirano je da u masovnoj operativnoj upotrebi [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], [[Italija|Italije]], [[Holandija|Holandije]], [[Turska|Turske]], [[Kanada|Kanade]], [[Danska|Danske]], [[Australija|Australije]] i [[Norveška|Norveške]], ostanu ove tri varijante aviona F-35, sve do perioda i iza [[2040]]. godine. F-35 lajtning II treba u savezničkim državama, u budućnosti, da se dopunjava sa [[F-22 raptor|F-22 Raptorom]], [[Jurofajter tajfun|Jurofajterom]] i [[F/A-18E/F Super hornet]]om.&lt;ref name=&quot;Razvoj lajtninga II&quot;/&gt;
[[Datoteka:Lockheed F-35 Joint Strike Fighter.jpg|desno|mini|250px|Varijanta F-35C]]
Predstavnik firme Lokid Martin, Džordž Standridž ({{jez-eng|George Standridge}}), rekao je da će F-35 biti četiri puta efikasniji od prethodnih [[Lovački avion|lovaca]] u borbi vazduh-vazduh, osam puta efikasniji u borbi vazduh-zemlja, i tri puta efikasniji u izviđanju i suprostavljanju [[protivvazduhoplovna odbrana|protivvazduhoplovnoj odbrani]]. To će postići, u odnosu na prethodne avione, iako ima veći asortiman zahteva i manju logističku podršku, sa približno istim troškovima nabavke (ako se zanemare troškovi razvoja).&lt;ref name=&quot;Avioni više klase F-22 i F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.spacedaily.com/reports/Lockheed_Martin_F22_and_F35_5th_Gen_Revolution_In_Military_Aviation.html | title = Lockheed Martin F22 and F35 5th Gen Revolution In Military Aviation | quote = Avioni više klase F-22 i F-35 | author = Staff Writers | date = Feb 22, 2006 | format =  | publisher = Singapore (SPX) | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2017-06-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170621143055/http://www.spacedaily.com/reports/Lockheed_Martin_F22_and_F35_5th_Gen_Revolution_In_Military_Aviation.html | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Zahtevi su ambiciozni, da se projektom F-35 postigne superiornost u zadacima vazduh–zemlja i u periodu nakon [[2040]]. godine i da bude odmah iza [[F-22 raptor|F-22 Raptora]] po superiornosti u vazdušnom prostoru. To su visoki zahtevi u namenama gde su projektni uslovi naglašeno međusobno suprostavljeni. Karakteristike smanjene uočljivosti, visokog manevra i naprednih sistema, obezbediće avionu F-35 izuzetne sposobnosti i prednosti u dvadeset prvom veku u vazdušnom prostoru.&lt;ref name=&quot;Razvoj lajtninga II&quot;/&gt;

Ugovor za razvoj programa JSF, sa firmom Lokid Martin, potpisan je [[16. novembar|16. novembra]] [[1996]]. godine, a ugovor za razvoj sistema i demonstraciju primenjenih tehnologija (SDD), [[26. oktobar|26. oktobra]] [[2001]]. Postavljeni taktičko–tehnički zahtevi su ispunjeni, X-35 ima kapacitet za dalji razvoj i unapređenje, uz neznatan rizik. Iznenađenje je da je avion dobio oznaku F-35, pošto je logično sledio naziv F-24.&lt;ref name=&quot;Lokid Martin F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.designation-systems.net/usmilav/nonstandard-mds.html#_MDS_F35| title =  Lockheed Martin F-35
| quote = Lokid Martin F-35 | author =  Andreas Parsch | date = 2002-2006 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Američko Ministarstvo odbrane, u svome izveštaju od [[26. januar]]a [[2012]]. godine, potvrdilo je prioritet za odbranu daljeg odvijanja programa F-35, koji ukljuje sve 3 varijante aviona, ali sa usporenom dinamikom nabavke. Favorizovano je odvijanje ispitivanja, uz dalje minimalne razvojne izmene projekta aviona.&lt;ref name=&quot;Razvoj lajtninga II&quot;/&gt;

=== Prototipski i predserijski razvoj ===

Na osnovu eksperimentalnih istraživanja u [[aerotuneli]]ma, Lokid Martin je neznatno izmenio svoj ponuđeni koncept X-35 u projekat F-35. Prednji deo trupa aviona je produžio za 130&amp;nbsp;mm, sa čime je povećan potrebni prostor za ugradnju opreme. Shodno tome, horizontalni stabilator je pomeren unazad za 51&amp;nbsp;mm. Na taj način su zadržani zadati parametri stabilnosti i upravljivosti aviona. Gornja kontura trupa je podignuta duž ose za 25&amp;nbsp;mm, u cilju unifikacije rešenja koje ispunjava uslove za sve tri varijante aviona. Takođe, odlučeno je da se poveća naoružanje varijante sa vertikalnim poletanjem F-35B, tako je unificiran „bunker“ za smeštaj istog naoružanja u trup za sve tri varijante aviona. Zakrilca su sa elektromehaničkim pogonom, a preostali izvršni mehanizmi [[Sistem komandi leta aviona|komandi leta]] su sa [[Hidraulički sistem aviona|hidrosistemom]], koji nije klasičan. Sve komandne površine pogonjene su sa samostalnim elektro–hidrauličkim sistemima. Samostalne pumpe se pokreću elektroenergijom, integrisane su sa telom svakog pojedinačnog hidrauličkog pokretača. Ovo je prednost, izbegnute su odvojene centralizovane motorske pumpe, velika količina (masa) ulja i mreža hidro cevi. Lakše je za održavanje, manja je ukupna težina i veće je borbeno preživljavanje, u odnosu na tradicionalni hidraulički sistem.&lt;ref name=&quot;Opis F-35 &quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.vectorsite.net/avf35.html#m3 | title = F-35 DESCRIBED | quote = Opis F-35 | author =  | date = 2.0.7 / 01 apr 12 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2012-06-22 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120622162234/http://www.vectorsite.net/avf35.html#m3 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Elektrohidraulički pokretač&quot;&gt;{{Cite web | url = http://doku.b.tu-harburg.de/volltexte/2006/301/pdf/frische_sicfp97.pdf | title =Electrohydrostatic Actuators
| quote = Elektrohidraulički pokretač | author =   | date =  | format = pdf| publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Pretila je opasnost, da zbog ispunjenja ovih uslova unifikacije, varijanta F-35B ne ispuni zahteve za tražene performanse, jer je [[masa]] toga aviona narasla za 1.000&amp;nbsp;kg (8 procenata). Lokid Martin je povećao potisak motora svim varijantama, unificirano je smanjio veličinu zajedničkog oružja u „bunkeru“, smanjio vertikalne stabilizatore, preraspodelio potisak kod F-35B, reprojektovao sklapajuće [[krilo]] izmenivši projekat zajedničkih unificiranih delova i intervenisao na elektro sistemu i centralnom delu trupa aviona neposredno iza kabine. Promene su usaglašene na sve tri varijante i održan je visok nivo unifikacije delova. Do septembra [[2004]]. godine, smanjena je ukupna masa aviona za 1.200&amp;nbsp;kg.&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II JSF&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Lokid Martin F-35&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Opis F-35 &quot;/&gt;
[[Datoteka:F-35A - Inauguration Towing.jpg|Svečana promocija [[prototip]]a [[7. jul]]a [[2006]]. godine.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Međusobnim poređenjem varijanti F-35C i F-35A, uočava se da F-35C ima veće [[krilo]] i horizontalni rep, zbog nužnosti manjeg odnosa težine i površine (G/S), što obezbeđuje manju minimalnu brzinu i kratko poletanje i sletanje. [[Krilo]] F-35C se sklapa i na palubi [[brod]]a se avioni lakše „parkiraju“. Naravno, F-35C ima jače [[Stajni organi vazduhoplova|stajne organe]] i kuku za kočeće uže. Stajni organi za mornaričke avione, projektuju se za veće vertikalne brzine propadanja pri sletanju na palubu broda. F-35C verzija ima kraće vertikalne stabilizatore, koji su reprojektovani zbog nužnog smanjenja težine aviona.&lt;ref name=&quot;Opis F-35 &quot;/&gt;{{efn|F-35 lajtning II će nositi nasleđe dva najznačajnija i najsposobnija [[lovački avion|lovačka aviona]] svih vremena, kao što su bili [[P-38 Lajtning|P-38]] i britanski „Lajtning“. Oni su u to doba bili na vrhu svoje klase. F-35 će raspolagati sa više namena i sposobnosti [[Lovački avion|lovca]] u dvadeset i prvom veku, istakao je Predsednik firme Lokid Martin.&lt;ref name=&quot;Zvaničan naziv F-35 lajtning II&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jsf.mil/downloads/documents/JSF_F-35_2006_Inauguration%20Press%20Release.doc | title = LOCKHEED MARTIN JOINT STRIKE FIGHTER OFFICIALLY NAMED “LIGHTNING II” | quote = Zvaničan naziv F-35 lajtning II | author = Lockheed Martin | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2006-07-15 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20060715214726/http://www.jsf.mil/downloads/documents/JSF_F-35_2006_Inauguration%20Press%20Release.doc | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;}}
Za pogon aviona F-35 razmatrano je nekoliko [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] i konačno je odlučeno da se koristi modifikovan P&amp;W F119, u podešene varijante P&amp;W F135-100/400/600.&lt;ref name=&quot;Opis F-35 &quot;/&gt;

Proizvodnja delova za prvi [[prototip]] aviona F-35B, počela je u [[novembar|novembru]] [[2003]]. Firma Lokid Martin glavni je finalni izvođač proizvodnje. Pored toga što obavlja završnu montažu, izvodi integraciju opštih sistema i proizvodi prednji i centralni deo trupa, [[krilo]] i [[Sistem komandi leta aviona|komande leta]]. Nortrop Gruman isporučuje [[radar]] sa rešetkastom [[antena|antenom]] sa aktivnim elektronskim skeniranjem, elektro-optički distrubitivni sistem (DAS), komunikacione, navigacione i identifikacione sisteme, naoružanje i stajne organe. BAE sistem isporučuje komandne površine i zadnji deo trupa, horizontalni i vertikalni rep, sistem za spasavanje [[pilot]]a, sisteme za elektronsko ratovanje, gorivni sistem i [[softver]] [[Sistem komandi leta aviona|komandi leta]]. Alenija će u serijskoj proizvodnji vršiti finalnu montažu [[italija]]nskih aviona, a ostalima će se naknadno precizirati kooperacijsko učešće.&lt;ref name=&quot;Sistem DAS&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.es.northropgrumman.com/solutions/f35targeting/ | title = F-35 Distributed Aperture System (EO DAS)
| quote = Sistem DAS | author =   | date =  | format = | publisher = Northrop Grumman | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =18. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ispomoć Italiji&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=aerospacedaily&amp;id=news/JSFM06196.xml | title = Italy Wins JSF Final Assembly; U.K. Presses Maintenance, Suppor | quote = Ispomoć Italiji | author =  | date = Jun 19, 2006 | format =  | publisher = AviationWeek | location =  | pages = 1 | language = {{en}} | accessdate = 18. 02. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; F-35 program je zahtevao velike investicije u automatizovanim proizvodnim pogonima. Na primer, u Lokid Martinu za uvođenje specijalne proizvodnje [[krilo|krila]], sa savremenom montažnom „trakom“.&lt;ref name=&quot;Automatizacija proizvodnje&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.handling.com/TurnKeyCapabilities.aspx | title = Advanced Manufacturing | quote = Automatizacija proizvodnje | author =  | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 18. 02. 2012. | archivedate = 2012-03-11 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120311001554/http://www.handling.com/TurnKeyCapabilities.aspx | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; U novembru [[2009]], šef programa F-35, preko predstavnika za međunarodne poslove [[Pentagon]]a, izjavio je da [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] neće deliti svoj [[softver]] sa saveznicima za F-35.&lt;ref name=&quot;Borbeni kodovi softvera F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2009/11/24/us-lockheed-fighter-exclusive-idUSTRE5AN4JX20091124 | title = U.S. to withhold F-35 fighter software codes | quote = Borbeni kodovi softvera  F-35 | author =  | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 18. 02. 2012. | archivedate = 2014-12-11 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141211052632/http://www.reuters.com/article/2009/11/24/us-lockheed-fighter-exclusive-idUSTRE5AN4JX20091124 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Prvi let prototipa, AA-1 je bio [[15. decembar|15. decembra]] [[2006]]. godine. Ovaj avion se uslovno može nazvati [[prototip]]. Nastao je nakon sprovođenja svih nabrojanih konstruktivnih intervencija u cilju smanjenja težine i ispunjenja uslova unifikacije delova, u okviru sve tri varijante aviona F-35.&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II JSF&quot;/&gt;

Šest aviona F-35C bili su kompletno gotovi [[5. januar]]a [[2009]]. godine, uključujući AF-1 i AG-1, a 17 je bilo još u proizvodnji. Direktor programa je izjavio: „trinaest aviona, od sedamnaest u proizvodnji, su pred ispitivanjem na zemlji i proveri. Svi oni su završeni u 2009. godini. Ostala su četiri aviona prve proizvodne varijante i prvi koji će biti isporučeni [[Američko ratno vazduhoplovstvo|vazduhoplovstvu]] u [[2010]].“ godini. Američki sekretar za odbranu [[Robert Gejts]], [[6. april]]a [[2009]]. godine, tražio je ubrzavanje proizvodnje, pošto SAD planira da ukupno kupi 2.443 aviona F-35.&lt;ref name=&quot;Predlaženo smanjenje naoružanja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://seattletimes.nwsource.com/html/politics/2008993406_apdefensebudget.html | title = Defense Secretary Gates proposes weapons cuts 
| quote = Predlaženo smanjenje naoružanja | author = The Seattle Times | date = 7. 4. 2009. | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[avgust]]u [[2010]]. godine, Lokid Martin je najavio kašnjenje u rešavanju konstruktivnog rešavanja sklapanja krila, pošto su nastupili proizvodni problemi, što može znatno usporiti početnu proizvodnju.&lt;ref name=&quot;Za F-35 je zaustavljeno širenje problema&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/fix-for-f-35-final-assembly-problem-pushed-back-346077 | title = Fix for F-35 final assembly problem pushed back
| quote = Za F-35 je zaustavljeno širenje problema | author =   | date = 16 Aug 2010 | format = | publisher = Flightglobal  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =18. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U oktobru [[2011]]. godine, dva su aviona F-35B predata na ispitivanje Ratnoj mornarici SAD u trajanju od tri nedelje. Oni će napraviti više od 28 sati letenja, uključujući 72 kratka poletanja i vertikalna sletanja.&lt;ref name=&quot;F-35B završava ispitivanje na moru&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.navair.navy.mil/index.cfm?fuseaction=home.NavairNewsStory&amp;id=4802 | title = F-35B completes first sea trials on USS Wasp | quote = F-35B završava ispitivanje na moru | author = Naval Air | date = Oct 24, 2011 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 18. 02. 2012. | archive-date = 2014-11-29 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141129065338/http://www.navair.navy.mil/index.cfm?fuseaction=home.NAVAIRNewsStory&amp;id=4802 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;
{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;margin:auto;&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |&lt;big&gt;'''Etapno unapređivanje rešenja na F-35'''&lt;/big&gt;  
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! Ispitivanje
! Realizovan prvi let
! Plan. let, od [[2007]].
! Opis&lt;ref name=&quot;FlugRevue Juni 2010, S. 32–37, Lockheed Martin F-35: Mehr Prototypen fliegen&quot;&gt;FlugRevue Juni 2010, S. 32–37, Lockheed Martin F-35: Mehr Prototypen fliegen&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FliegerRevue März 2011, S. 26–30, F-35 nimmt nächste Hürden&quot;&gt;FliegerRevue März 2011, S. 26–30, F-35 nimmt nächste Hürden&lt;/ref&gt;
|-
| AA-01 || [[15. decembar]] [[2006]]. || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Prvi avion za razvoj sistema za početnu A-verziju. Do [[17. decembar|17. decembra]] [[2009]].&lt;br /&gt; napravio je 91 let. Od tada se koristi za eksperimentisanje.
|-
| AF-01 || [[14. novembar]] [[2009]]. || maj [[2009]]. || Prvi predserijski avion sa značajnim smanjenjem težine u odnosu na AA-01.
|-
| AF-02 || [[20. april]] [[2010]]. || [[avgust]] [[2009]]. ||Zajedno sa AF-01 se koristi u centru Edvards, &lt;br /&gt;sa prvenstvenom namenom za ispitivanje naoružanja.
|-
| AF-03 || [[7. jul]]i [[2010]]. || [[jun]]i [[2009]]. ||Drugi predserijski avion, sa punom opremom.
|-
| AF-04 || [[30. decembar]] [[2010]]. || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; 
|-
| AG-01 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt; Završena je u [[jul]]u [[2009]]. godine i predata na ispitivanje.
|-
| AJ-01 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt; Završena je sredinom [[2010]]. godine i predata na ispitivanje.
|-
| BF-01 || [[11. jun]]i [[2008]]. || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Prvi avion za B varijante. Predat je do 15. novembra [[2009]]. godine.&lt;br /&gt; Izvedeno je prvo vertikalno sletanje [[18. mart]]a [[2010]]. godine.
|-
| BF-02 || [[25. februar]]. [[2009]]. || januar [[2009]]. || Realizovano je dolivanje goriva u letu u [[avgust]]u [[2009]]. godine. &lt;br /&gt;Vežbao je prvi put F-35 sa internim transportom bombi GBU-12 &lt;br /&gt;i raketama AIM-120 AMRAAM. Predat je [[29. decembar|29. decembra]] [[2009]]. godine.
|-
| BF-03 || [[2. februar]] 2010 || maj [[2009]]. || Prvi avion koji je koristio kacigu sa generisanjem 2D slike na viziru. &lt;br /&gt;Kasnije je uglavnom služio za procenu [[aerodinamika|aerodinamike]], veka strukture i za&lt;br /&gt; ispitivanje sistema. Predat je [[17. februar]]a [[2010]]. godine.
|-
| BF-04 || [[7. april]] [[2010]] || mart [[2009]]. || Prvi predserijski avion varijante B, sa kompletnom opremom.
|-
| BF-05 || [[27. januar]] [[2011]].&lt;ref name=&quot;BF-05 prototip od F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-7147 | title = F-35B BF-05 Prototyp abgehoben | quote = BF-05 prototip od F-35B | author =  | date = 31. Januar 2011 | format =  | publisher = Sky News. ch | location =  | pages =  | language = {{De}} | accessdate = 23. 02. 2012. | archive-date = 2014-12-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141209060525/http://www.fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-7147 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; || [[novembar]] [[2009]]. || Poslednji predserijski avion varijante B.
|-
| BG-01 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt; U proleće [[2008]]. godine, počela su ispitivanja
|-
| BH-01 ||&lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; ||  Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt; Završena u [[2010]]. godini, i počelo je ispitivanje. &lt;br /&gt;U [[novembar|novembru]] [[2010]]. godine, pojavila se prskotina na zadnjem delu trupa.
|-
| CF-01 || [[6. jun]]i [[2010]].&lt;ref name=&quot;Prvi let sa F-35C&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/first-flight-for-f-35c-keeps-lockheed-on-track-342927/ | title = First flight for F-35C keeps Lockheed on track
| quote = Prvi let sa F-35C | author =   | date = 8 Jun 2010 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; || [[oktobar]] [[2009]]. || Prvi avion varijante C, predat novembra [[2010]]. godine.
|-
| CF-02 || [[29. april]] [[2011]].&lt;ref name=&quot;Drugi F-35C poleteo&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-7451 | title = Zweiter F-35C abgehoben | quote = Drugi F-35C poleteo | author =  | date =  | format =  | publisher = Sky News. ch | location =  | pages =  | language = {{De}} | accessdate = 23.02.2012. | archive-date = 2014-12-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141209060958/http://www.fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-7451 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; || [[decembar]] [[2009]]. || Ispitivanja u letu su još u toku.
|-
| CF-03 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || [[novembar]] [[2009]]. || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt;
|-
| CG-01 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt;Završena su ispitivanja u martu [[2010]]. godine.
|-
| CJ-01 || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || Struktura za statička ispitivanja u laboratoriji.&lt;br /&gt; Ispitivanje uslovno počinje početkom [[2012]]. godine.
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |Legenda
|-
| colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:left;&quot; |
* AA-01 – AA označava [[prototip]] varijante A, a 01 označava da je prvi.
* AF-01 – AF označava predserijski avion varijante A, a 01 označava da je prvi u predseriji od proizvedenih 4 primerka.
* AG-01 – AG označava određen deo strukture aviona varijante A, predviđen za statička &lt;br /&gt;ispitivanja u odgovarajućoj laboratoriji. Oznaka 01 naznačava da je to prvi takav uzorak,
* AJ-01 – znači sve kao u prethodnom slučaju, s tim da je ovde u pitanju drugi deo strukture aviona.
* BF-01 – je ista oznaka kao kod legende za AF-01, s tim što je ovde u pitanju varijanta B
* CF-01 – je ista oznaka kao prethodnom sluča, s tim što je ovde u pitanju varijanta C
|}

=== Povećanje troškova i dalja odlaganja realizacije programa ===
Rukovodstvo programa je [[2006]]. godine upozorilo da će prekomerno usavršavanje „F-35“ dovesti do većeg jediničnog poskupljenja u proizvodnji i ispitivanju. Do poskupljenja dolazi zbog naknadnih modifikacija nekoliko stotina gotovih aviona, čija je proizvodnja planirana pre potpunog završetka razvoja.&lt;ref name=&quot;Retroaktivni radovi&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/in-focus-f-35-concurrency-reaches-turning-point-366056/ | title = F-35 concurrency reaches turning point | quote = Retroaktivni radovi | author =   | date = 15 Dec 2011 | format = | publisher = flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 22. 2. 2012. }}&lt;/ref&gt; U [[novembar|novembru]] [[2010]]. godine, utvrđeno je da stalno dodavanje zahteva i njegovo produženo „sazrevanje“ dodatno komplikuje proces efikasne proizvodnje aviona u progamiranim rokovima. Međutim, zbog velikog obima ispitivanja, koja zatim slede, program bi mogao značajnije da se izmeni u proizvodnom procesu, što znači i naknadno povećanje troškova.&lt;ref name=&quot;Procena odabranih programa oružja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.gao.gov/products/GAO-11-233SP?source=ra | title = Assessments of Selected Weapon Programs| quote = Procena odabranih programa oružja | author = GAO | date = Mar 29, 2011 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Rast ukupnih troškova&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.airpower.at/news2010/1110_f-35/index.html | title = F-35 Joint ‚Massive Cost Overrun' Fighter | quote = Rast ukupnih troškova | author =   | date =  | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{De}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Godinu dana kasnije, šef programa je potvrdio da je stalno odlaganje „zamrzavanja“ rešenja u programu velika greška.&lt;ref name=&quot;Rast ukupnih troškova&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Propusti u ispitivanju i proizvodnji&quot;&gt;{{Cite web | url = http://defense.aol.com/2011/12/01/jsf-build-and-test-was-miscalculation-production-must-slow-v/ | title = JSF's Build And Test Was 'Miscalculation,' Adm. Venlet Says; Production Must Slow | quote = Propusti u ispitivanju i proizvodnji | author = Aol Defence | date = 1. 12. 2011. | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 2. 2012. | archive-date = 2011-12-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20111204053727/http://defense.aol.com/2011/12/01/jsf-build-and-test-was-miscalculation-production-must-slow-v | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Prekid finansiranja alternativnog motora&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20111202/DEFSECT01/112020304/GE-Rolls-Royce-Stop-Funding-F-35-Alt-Engine | title = GE, Rolls Royce Stop Funding F-35 Alt Engine | quote = Prekid finansiranja alternativnog motora | author = DefenceNews | date = Dec. 2, 2011 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2012-07-07 | archiveurl = https://archive.today/20120707122830/http://www.defensenews.com/article/20111202/DEFSECT01/112020304/GE-Rolls-Royce-Stop-Funding-F-35-Alt-Engine | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Zbog čega je [[Pentagon]] pri ugovaranju insistirao da Lokid Martin učestvuje u pokriću dopunskih troškova sprovođenja izmena na gotovim avionima, koji su prvenstveno proizašli usled specifičnih zahteva inostranih kupaca. Ti zahtevi se posle reprojekta i modifikacija na jednom od aviona, moraju ispitati i verifikovati u letu. Ako se ta dopuna usvoji kao standard, retroaktivno se sprovodi na svima, do tada proizvedenim, avionima. Sve te faze dopunskog razvoja i retroaktivne realizacije na gotovim avionima izazivaju direktne i indeirektne velike dopunske troškove. Lokid Martin je prigovarao za predloženu podelu dopunskih troškova, stavljajući u prvi plan svoj rizik. Odbor [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|senata]] za odbranu je podržao deljenje troškova, koji nisu prouzrokovani dopunskim zahtevima Pentagona. U [[decembar|decembru]] [[2011]]. godine, Lokid Martin je pristao na deljenje tih dopunskih troškova.&lt;ref name=&quot;Pentagon treba zauzeti čvršći stav prema programu F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.star-telegram.com/2011/10/26/3476421/pentagon-takes-a-harder-line-with.html| title =Pentagon takes a harder line with Lockheed Martin over F-35| quote = Pentagon treba zauzeti čvršći stav prema programu F-35 | author =   | date = Oct. 26, 2011 | format = | publisher = Star-Telegram | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ugovor napreduje&quot;&gt;{{Cite web | url = http://defense.aol.com/2011/12/05/mccain-slams-jsf-calls-program-scandal-and-a-tragedy | title = McCain Slams JSF, Calls Program 'Scandal And A Tragedy;' Contract Talks Advance | quote = Ugovor napreduje | author = Colin Clark | date = 5. 12. 2011. | format =  | publisher = Aol Defence | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2012-08-31 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120831070655/http://defense.aol.com/2011/12/05/mccain-slams-jsf-calls-program-scandal-and-a-tragedy/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Početnu operativnu sposobnost F-35 odrediće razvoj [[softver]]a pre nego proizvodnja [[hardver]]a ili obuka pilota.&lt;ref name=&quot;Nastavljena ispitivanja F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20110516/DEFSECT01/105160302/F-35-Tests-Proceed-Revealing-F-A-18-Like-Performance | title = F-35 Tests Proceed, Revealing F/A-18-Like Performance | quote = Nastavljena ispitivanja F-35 | author = DAVE MAJUMDAR | date = May. 16, 2011 | format =  | publisher = DefenseNews | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. | archivedate = 2013-01-21 | archiveurl = https://archive.today/20130121131715/http://www.defensenews.com/article/20110516/DEFSECT01/105160302/F-35-Tests-Proceed-Revealing-F-A-18-Like-Performance | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
Mediji, navodeći izvore iz Pentagona, objavili su 21. aprila [[2009]]. godine, da je tokom [[2007]]. i [[2008]]. računarska špijunaža uspela da iskopira i pokvari nekoliko terabajta podataka vezanih za projektovanje aviona i elektronskih sistema. Time je narušena tajnost podataka i umanjena planirana efikasnost aviona, pošto je potencijalno omogućen razvoj odbrambenih sistema protiv dejstva F-35. Lokid Martin je odbacio te informacije o bezbednosnoj ugroženosti projekta, rekavši da ne veruje da su bilo koji tajni podaci bili ukradeni. Međutim, drugi izvori su sugerisali da je to ipak tačno i da je time izazvano značajno unošenje izmena u projekat, a podaci o [[hardver]]u i [[softver]]u su naknadno posebno računarski zaštićeni, što isto ima uticaja na povećanje troškova i prolongiranje rokova realizacije.&lt;ref name=&quot;Kompjuterska špijunaža&quot;&gt;{{Cite web | url = http://online.wsj.com/article/SB124027491029837401.html | title = Computer Spies Breach Fighter-Jet Project| quote = Kompjuterska špijunaža | author =  SIOBHAN GORMAN | date = 21. 4. 2009. | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Demanti o krađi podataka F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.abc.net.au/news/2009-04-22/jet-maker-denies-f-35-security-breach/1658970 | title = Jet maker denies F-35 security breach| quote = Demanti o krađi podataka F-35 | author =   | date = 22. 4. 2009. | format = | publisher = ABC News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kineski uticaj na porast cene&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/awst/2012/02/06/AW_02_06_2012_p30-419987.xml | title = China's Role In JSF's Spiraling Costs | quote = Kineski uticaj na porast cene | author = David Fulghum, Bill Sweetman, Amy Butler | date = Feb 8, 2012 | format =  | publisher = aviation week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 2. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Podsekretar odbrane za nabavke, tehnologiju i logistiku, [[9. novembar|9. novembra]] [[2009]]. godine je priznao da je Pentagon oformio zajednički tim za procenu troškova, koji će sagledati moguće buduće troškove, njihovo prekoračenje u projektu i da će preduzeti mere da se isti izbegnu. Sekretar za odbranu Robert Gejts je [[1. februar]]a [[2010]]. godine, napravio kadrovske promene u vođenju programom i uskratio je Lokid Martinu isplatu 614 miliona američkih dolara, zbog neopravdanog prekoračenja ugovorene cene i kašnjenja u realizaciji.&lt;ref name=&quot;Menadžment JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2010/02/01/gates-fires-jsf-program-manager/ | title = Gates Fires JSF Program Manager | quote = Menadžment JSF | author = Colin Clark | date = February 1st, 2010 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 2. 2012. | archivedate = 2014-12-08 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141208194649/http://www.dodbuzz.com/2010/02/01/gates-fires-jsf-program-manager/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Gejts kritikuje vođenje programa&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.planyc2030.org/?p=437 | title = Gates Criticizes F-35 Progress, Fires Top Officer | quote = Gejts kritikuje vođenje programa | author = PLANYC 2030 | date = 2. 2. 2010. | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 02. 2012. }}{{Dead link|date=March 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Komitet za odbranu američkog Senata je dobio izveštaj [[11. mart]]a [[2010]]. godine, od svoje Vlade, sa obrazloženjem projektovanih ukupnih jediničnih troškova za F-35A od 112 miliona američkih dolara u [[2010]].{{efn|U toj ukupnoj ceni su svi troškovi za jedan avion, od toka njegovog programiranja, razvoja, proizvodnje i u toku njegove operativne upotrebe, sve do rashoda na kraju životnog veka.&lt;ref name=&quot;F-35 je uzburkao senat&quot;/&gt;}} Jedinična nabavna cena po avionu je porasla u odnosu na [[decembar]] [[2010]]. za više od 50 odsto od cene u [[2002]]. godine, a za 17 odsto od [[2007]]. U [[2002]]. godini, bila je projektovana jedinična cena F-35 na oko 50 miliona američkih dolara i ista je narasla do [[2007]]. na 69, a na kraju [[2010]]. na više od 80.&lt;ref name=&quot;F-35 je uzburkao senat&quot;&gt;{{Cite web | url = http://australianaviation.com.au/2010/03/jsf-faces-us-senate-grilling/ | title =JSF faces US Senate grilling | quote = F-35 je uzburkao senat | author =   | date = March 12 2010 | format = | publisher = australianaviation | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Kritika cene&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2010/03/12/lockheed-fighter-idUSN1123180820100312 | title = UPDATE 2-Price of Lockheed's F-35 fighter soars | quote = Kritika cene | author = REUTERS | date = Mar 11, 2010 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2014-12-21 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141221132419/http://www.reuters.com/article/2010/03/12/lockheed-fighter-idUSN1123180820100312 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Sekretar za odbranu Robert Gejts je 24. marta [[2010]]. godine, u svedočenju pred [[kongres Sjedinjenih Američkih Država|američkim Kongresom]], konstatovao da su prekoračenja troškova i kašnjenje programa „neprihvatljivi“. Međutim, Gejts je insistirao na strateškom opredeljenju da u budućnosti F-35 postane „kičma američkih vazduhoplovnih snaga nove generacije“ i obavestio Kongres da je produžio razvojni period za dodatnih 13 meseci i budžetski okvir finansiranja za 3 milijarde američkih dolara za povećan obim ispitivanja, sa sporijom dinamikom serijske proizvodnje od ranije planirane. Istovremeno je zahtevao da firma Lokid Martin učestvuje u povećanim vladinim troškovima sa 20 odsto.&lt;ref name=&quot;Američka priča o budućem lovcu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,1975139,00.html | title = The Costly F-35: The Saga of America's Next Fighter Jet | quote = Američka priča o budućem lovcu | author = Mark Thompson | date = Mar. 25, 2010 | format =  | publisher = TIME U.S. | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 02. 2012. | archivedate = 2013-08-17 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130817092955/http://www.time.com/time/nation/article/0,8599,1975139,00.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Podela troškova&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2010/06/01/lockheed-fighter-idUSN0111242120100601?type=marketsNews | title = UPDATE 1-Lockheed F-35 to beat Pentagon estimate by 20 pct | quote = Podela troškova | author = Andrea Shalal-Esa | date = Jun 1, 2010 | format =  | publisher = REUTERS | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2015-02-25 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20150225084837/http://www.reuters.com/article/2010/06/01/lockheed-fighter-idUSN0111242120100601?type=marketsNews | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:US Navy 111003-N-ZZ999-003 An F-35B Lightning II makes the first vertical landing on a flight deck at sea aboard the amphibious assault ship USS W.jpg|Varijanta sa vertikalnim poletanjem i sletanjem F-35B, [[prototip]] BF-2.&lt;/center&gt;|desno|mini|200px]] 
U [[novembar|novembru]] [[2010]]. godine, kao deo mera smanjenja troškova, američka nacionalna komisija o fiskalnoj odgovornosti i reformi predložila je ukidanje nabavke varijante aviona F-35B i smanjenje porudžbina F-35A i F-35C na polovinu.&lt;ref name=&quot;Zahtev za smanjenje porudžbina&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2010/11/10/prez-panel-wants-100b-dod-cut/ | title = Prez Panel Wants $100B DoD Cut; Freeze Pay, Kill F-35B, EFV | quote = Zahtev za smanjenje porudžbina | author = Colin Clark | date = November 10th, 2010 | format =  | publisher = DoDBuzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 22. 02. 2012. | archivedate = 2014-12-06 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141206165855/http://www.dodbuzz.com/2010/11/10/prez-panel-wants-100b-dod-cut/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; U isto vreme mediji su objavili da zvaničnici Pentagona razmatraju ukidanje varijante F-35B jer je malog doleta, zbog čega će se morati avio baze ili brodovi nosači aviona približiti neprijatelju i biti u dometu neprijateljskih taktičkih balističkih [[raketa]].&lt;ref name=&quot;Nedostatak F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.airforce-magazine.com/Features/modernization/Pages/box111510stovl.aspx | title = Shorting the F-35 | quote = Nedostatak F-35B | author = John A. Tirpak | date = Nov. 15, 2010 | format = | publisher = airforce-magazine | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Međutim predstavnik firme Lokid Martin je to demantovao, sa obrazloženjem da je ta „glasina“ samo rezultat tradicionalnih tenzija između američkog Ratnog vazduhoplovstva i Mornarice, a suštinski ne postoji drugo i bolje rešenje od F-35B za uvođenje u upotrebu, umesto već zastalelih AV-8B.&lt;ref name=&quot;Mornarički F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lexingtoninstitute.org/rumor-of-marine-f-35-termination-talks-is-wrong?a=1&amp;c=1171 | title = Rumor Of Marine F-35 Termination Talks Is Wrong| quote = Mornarički F-35 | author = Loren B. Thompson | date = November 15, 2010 | format = | publisher = Lexington Institute | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Istovremeno je tvrdio da neće biti daljih odlaganja utvrđenih rokova i povećanja troškova u razvojnom procesu zbog tehničkih problema sa [[softver]]om i konstrukcijom aviona. Napomenuo je da većina dosadašnjih odlaganja rokova i povećanja troškova proizilazi iz značajno većeg broja realizovanih letova za ispitivanje, od planiranih.&lt;ref name=&quot;Netrpeljivost između vazduhoplovstva i mornarice ruši F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lexingtoninstitute.org/pentagon-factional-disputes-are-a-key-driver-of-f-35-cost-increases?a=1&amp;c=1171 | title = Pentagon Factional Disputes Are A Key Driver Of F-35 Cost Increases| quote = Netrpeljivost između vazduhoplovstva i mornarice ruši F-35 | author = Loren B. Thompson | date = November 05, 2010 | format = | publisher = Lexington Institute | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Prema zvaničnim informacijama iz Pentagona, program je restrukturiran sa dodatnom godinom dana odlaganja i 5 milijardi dolara u dodatnim troškovima.&lt;ref name=&quot;Prolongiranje programa&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/lockheeds-f-35-faces-second-restructuring-this-year-349254/ | title =Lockheed's F-35 faces second restructuring this year | quote = Prolongiranje programa | author = Stephen Trimble | date = 3 Nov 2010 | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Avion BF-4 (vertikalno poletanje i sletanje), proizveden u standardu softvera bloka 1, uzleteo je prvi put 5. novembra 2010. godine. Taj standard obuhvata rešenje sa fuzijom informacija [[senzor]]a i sa početnim izdanjem naoružanja. Od kraja [[2010]]. godine, ostalo je da se napiše samo 15% softvera, ali koji se odnosio na najteže delove posla poput fuzije podataka.&lt;ref name=&quot;Program se ipak odvija&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/can-lockheed-deliver-on-the-joint-strike-fighter-dream-350787/ | title = Can Lockheed deliver on the Joint Strike Fighter dream?| quote = Program se ipak odvija | author = Craig Hoyle Fort Worth | date = 14 Dec 2010 | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =22. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Međutim, [[2011]]. godine je otkriveno da je isprogramirano samo 50% od osam miliona kodnih linija i da je potrebno još šest godina rada i dodatnih 110 softverskih inženjera, kako bi se završio programerski posao za novi raspored. To podrazumeva i veliki broj dodatnih letova za istraživačku i verifikacionu namenu.&lt;ref name=&quot;Program F-35, vremenski se produžava&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/awst/2011/02/07/AW_02_07_2011_p25-287076.xml | title = F-35 Replan Adds Time, Resources For | quote = Program F-35, vremenski se produžava | author = Graham Warwick, Amy Butler | date = Feb 8, 2011 | format =  | publisher = AviationWeek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

U januaru [[2011]]. godine, Sekretar za odbranu Robert Gejts izrazio je nezadovoljstvo Pentagona zbog enormno visokih troškova programa F-35, rekavši da je: „ponašanje rukovodstva programa takvo da se beskrajno troši novac i da moraju naći načina da se uzdrže od toga“. Fokusirajući svoju pažnju na problematičnu varijantu F-35B, Gejts je odredio za nju „dve godine pripravničkog staža“, rekavši da je „treba otkazati“ ako bude neuspešna. Međutim i pored toga, Gejts je izrazio jaku globalnu podršku programu. Neki analitičari, imajući u vidu stalni rast troškova, tvrde da se program F-35 pretvorio u „rupu bez dna“.&lt;ref name=&quot;Govor Sekretara za odbranu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defense.gov/speeches/speech.aspx?speechid=1543 | title = Speech | quote = Govor Sekretara za odbranu | author = Secretary of Defense Robert M. Gates | date = 4. 3. 2011. | format =  | publisher = U.S. Department of Defense | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. | archive-url = https://web.archive.org/web/20110304200652/http://www.defense.gov/speeches/speech.aspx?speechid=1543 | archive-date = 2011-03-04 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ispitivanje F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=defense&amp;id=news/awx/2012/01/20/awx_01_20_2012_p0-416683.xml&amp;headline=Panetta | title = Panetta Lifts F-35B Probation | quote = Ispitivanje  F-35B | author = Amy Butler | date = Jan 23, 2012 | format =  | publisher = AviationWeek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Bivši direktor Pentagona, Paul Kaminski je rekao da je nedostatak kompletnog plana ispitivanja za pet godina povećao troškove razvoja aviona.&lt;ref name=&quot;Popravke na F-35 programu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;newspaperUserId=27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7&amp;plckPostId=Blog%3a27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3a55590fb8-2da7-4769-9827-920983076d87&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest | title = Repairing the F-35 Program | quote = Popravke na F-35 programu | author = David A. Fulghum | date = 2/10/2011 | format = | publisher = AviationWeek | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Od februara [[2011]]. godine, glavni nedostaci na avionu su zvuk motora i uočene mane kacige sa montiranim prikazivanjem slike na viziru.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje u letu F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.airforcetimes.com/news/2011/02/air-force-jsf-acing-tests-pilots-report-022611w/ | title = Joint Strike Fighter acing tests, pilots report | quote = Ispitivanje u letu F-35 | author = Dave Majumdar - Staff writer | date = Feb 27, 2011 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. }}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Trenutna je isporuka standarda aviona sa osnovnom borbenom sposobnošću, a trajaće do kraja [[2015]]. godine, a zatim sledi sa punom sposobnoću (blok proizvodnje sa softverom 3), sve do kraja [[2016]].&lt;ref name=&quot;Izrael može da sačeka F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.haaretz.com/print-edition/news/in-bid-for-air-superiority-israel-may-wait-for-better-jets-1.348009 | title = In bid for air superiority, Israel may wait for better jets | quote = Izrael može da sačeka F-35 | author = Anshel Pfeffer | date = 09.03.11 | format =  | publisher = Haaretz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. | archive-date = 2012-11-03 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121103171811/http://www.haaretz.com/print-edition/news/in-bid-for-air-superiority-israel-may-wait-for-better-jets-1.348009 | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Razvojni trošak za avion, narastao je na iznos od 56,4 milijarde američkih dolara, a rokovi završetka su pomereni na [[2018]]. godinu, kada je po prethodnoj dinamici trebala biti isporuka konfiguracije bloka pet. To predstavlja 26 odsto povećanja troškova i petogodišnje pomeranje rokova u planu u odnosu na usvojeno u [[2007]]. godini.&lt;ref name=&quot;Prestrukturiranje treba da poboljša rezultate&quot;&gt;{{Cite web | url = http://blogs.star-telegram.com/files/gao-testimony-report-03-15-11.pdf | title = Restructuring Should Improve Outcomes, but Progress Is Still Lagging Overall | quote = Prestrukturiranje treba da poboljša rezultate | author = Statement of Michael Sullivan | date = 15. 3. 2011. | format = pdf | publisher = GAO | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 02. 2012. | archivedate = 2011-07-16 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110716130654/http://blogs.star-telegram.com/files/gao-testimony-report-03-15-11.pdf | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Kašnjenje programa F-35 može da dovede do praznine u lovačkoj avijaciji, koju će amerikanci i druge zemlje osetiti, pošto će im nedostajati dovoljan broj sposobnih lovačkih aviona za njihove potrebe. [[Izrael]] može da zatraži kupovinu polovne [[F-15 igl|F-15S]], da bi pokrio prazninu u trenutnom stanju. [[Australija]] takođe može tražiti da kupi američke [[Lovački avion|lovce]] kako bi zadovoljina sopstvene potrebe, nastale zbog kašnjenja F-35.&lt;ref name=&quot;Neće biti modernizacije F-15 i F-16&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/usaf-rules-out-new-f-15s-and-f-16s-to-narrow-fighter-340121/ | title = USAF rules out new F-15s and F-16s to narrow ‘fighter gap’ | quote = Neće biti modernizacije F-15 i F-16 | author = Stephen Trimble | date = 6 Apr 2010  | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izrael koristi F-15 do F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.upi.com/Business_News/Security-Industry/2011/04/18/Israel-eyes-used-F-15s-to-fill-for-F-35s/UPI-68101303141863/ | title =Israel eyes used F-15s to fill for F-35s | quote = Izrael koristi F-15 do F-35 | author =   | date = 18. 4. 2011. | format = | publisher = UPI | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Australija kupuje Super hornete do F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defenceweb.co.za/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=14701:australia-may-buy-more-super-hornets-amid-f-35-delays-report&amp;catid=35:Aerospace&amp;Itemid=107 | title = Australia may buy more Super Hornets amid F-35 delays: report | quote = Australija kupuje Super hornete do F-35 | author = Reuters  | date = 11. 4. 2011. | format = | publisher = CASSIDIAN | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U maju [[2011]]. godine, Pentagonov stručnjak za trgovinu sa oružjem je izjavio da jedinična cena od 133 miliona američkih dolara nije konkurentna.&lt;ref name=&quot;F-35 predstavlja razvojnu riznicu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/news/2011-05-19/lockheed-addressing-development-risks-of-f-35-congress-told.html | title =Lockheed Addressing F-35 ‘Development Risks,’ Congress Told | quote = F-35 predstavlja razvojnu riznicu | author = Gopal Ratnam and Tony Capaccio  | date = 19. 5. 2011. | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[2011]]. godini, časopis „[[Ekonomist]]“ je upozorio da je F-35 bio u opasnosti da sklizne u „spiralu smrti“, gde rastu cene po avionu, a ukupni troškovi bi doveli do smanjenja ukupnog broja vazduhoplova, što dalje povećava jediničnu cenu, kao kad se „grudva snega kotrlja niz padinu i stalno raste“. Povećanja jedinične cene aviona bi rasla zbog deobe rashoda za razvoj na manji broj primeraka proizvedenih aviona, a to opet utiče na smanjivanje porudžbina.&lt;ref name=&quot;Poslednji lovac sa ljudskom posadom&quot;&gt;{{Cite web | url =http://www.economist.com/node/18958487 | title = The last manned fighter
| quote = Poslednji lovac sa ljudskom posadom | author =   | date = Jul 14th 2011 | format = | publisher = The Economist | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; U petom bloku standarda su ukinuta četiri aviona, da bi se anulirali prekoračeni troškovi.&lt;ref name=&quot;Pentagon je smanjio broj aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/news/2011-10-26/pentagon-cuts-four-lockheed-jets-from-next-order-pentagon-says.html | title = Pentagon Cuts Four Lockheed Jets From Next Order, Pentagon Says | quote = Pentagon je smanjio broj aviona | author = Tony Capaccio | date = Oct 27, 2011 | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; U [[2012]]. godini su ukinuta još dva.&lt;ref name=&quot;Smanjen je broj za još dva aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/news/2012-02-13/pentagon-budget-for-2013-calls-for-two-fewer-of-lockheed-s-f-35-fighters.html | title = Pentagon Budget Calls for Two Fewer of Lockheed’s F-35 Fighters
| quote = Smanjen je broj za još dva aviona | author = By David Lerman | date =  | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Lokid Martin je priznao da će usporavanje kupovine povećati jedinične troškove.&lt;ref name=&quot;Smanjenje broja F-35 podiže mu jediničnu cenu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2012/02/14/us-norway-lockheed-idUSTRE81D15H20120214 | title = U.S. slowdown on F-35 jet buy to raise cost: Lockheed | quote = Smanjenje broja F-35 podiže mu jediničnu cenu | author = Walter Gibbs | date = Feb 14, 2012 | format =  | publisher = Reuters | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 02. 2012. | archivedate = 2014-10-18 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141018233931/http://www.reuters.com/article/2012/02/14/us-norway-lockheed-idUSTRE81D15H20120214 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Šef za kupovinu aviona američkog vazduhoplovstva je istakao da će Lokid morati da smanji infrastrukturu kako bi odgovorio smanjenju tržišne cene svoje letelice.&lt;ref name=&quot;Koreja odustaje od F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/asd/2012/02/20/05.xml | title = Lockheed Dismisses Korea F-35 Schedule | quote = Koreja odustaje od F-35 | author = Robert Wall | date = Feb 22, 2012 | format =  | publisher = aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 02. 2012. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Lokid je rekao da će usporavanje američkih porudžbina osloboditi kapacitete da zadovolje izuzetno kratke rokove isporuke stranim partnerima za zamenu svojih starih lovačkih aviona. Međutim, Japanci su upozorili da mogu da odustanu od kupovine ako se jedinična cena značajnije poveća.&lt;ref name=&quot;Japan protestuje za rast cene F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://mdn.mainichi.jp/mdnnews/news/20120223p2g00m0dm024000c.html | title = Japan tells U.S. it may halt F-35 purchase if prices rise | quote = Japan protestuje za rast cene F-35 | author = News | date = 20. 3. 2012. | format =  | publisher = The Mainichi Daily News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 02. 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120302032111/http://mdn.mainichi.jp/mdnnews/news/20120223p2g00m0dm024000c.html | archivedate = 2012-03-02 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt;

Bilo je sugerisano da bi bilo jeftinije izgraditi dodatne F-35S sa poznatim neispravnim („faličnim“) strukturama a probleme rešiti kasnije, nego čekati uspostavljanje pune proizvodnje sa konačno razrešenim standardom.&lt;ref name=&quot;Šta treba da uradite?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://washingtonexaminer.com/unknown/2011/12/what-do-about-obamas-pound-foolish-air-force/156860 | title = What to do about Obama's pound-foolish Air Force | quote = Šta treba da uradite? | author = Comments | date =  | format =  | publisher = Columnists | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 02. 2012. | archivedate = 2012-02-07 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120207164631/http://washingtonexaminer.com/unknown/2011/12/what-do-about-obamas-pound-foolish-air-force/156860 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

=== Zabrinutost zbog performansi i pouzdanosti ===
U [[2006]]. godini smanjena je [[površina radarskog preseka]] aviona F-35 na veličinu koja se teško uočava. „Površina radarskog preseka“ je ekvivalentna veličini odbojkaške lopte izrađene od [[mermer]]a, ili loptice za golf od [[metal]]a.&lt;ref name=&quot;Smanjenje „vidljivosti“ australijskim F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.smh.com.au/news/national/not-so-stealthy-the-15b-fighters/2006/03/13/1142098404532.html | title = Not so stealthy: the $15b fighters| quote =  | author = Craig Skehan and Tom Allard | date = 14. 3. 2006. | format = | publisher = The Sudney Torning Herald | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Postavljeno je pitanje za opravdanost američkog prioritetnog oslanjanja na [[lovački avion|lovačke avione]] nedovoljnog doleta, kao što su F-35 i F-22, u mogućem budućem sukobu sa udaljenim protivnikom kao što je [[Kina]]. Sa te tačke gledišta predloženo je smanjenje broja F-35S, u korist povećanja ulaganja u avione [[bombarderski avion|bombardere]] naredne generacije, sa većim doletom. Američki Sekretar vazduhoplovstva je odbacio ovaj predlog [[2007]]. godine.&lt;ref name=&quot;Dilema dovoljnog doleta&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2007/09/20/us-china-usa-arms-idUSN1925736420070920?sp=true | title = Air Force chief links F-35 fighter jet to China | quote = Dilema dovoljnog doleta | author = Jim Wolf | date = Sep 19, 2007 | format =  | publisher = REUTERS | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 26. 02. 2012. | archivedate = 2014-12-05 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141205113002/http://www.reuters.com/article/2007/09/20/us-china-usa-arms-idUSN1925736420070920?sp=true | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Centar za strategijske i budžetske procene je ukazao, u [[2011]]. godini, na nedostatke F-35, koji su suštinski priznati sa činjenicom njegovog reprogramiranja. Istovremeno su istakli neophodnost njegovog prekida i davanja prednosti programu [[bombarderski avion|bombardera]]. Tvrdeći da su oni borbeno efikasniji. Na to je Generalni direktor Instituta za vazduhoplovne studije reagovao da je izvršeno reprogramiranje projekta F-35 dokaz poverenja u njega, a ne skrivanje nekih njegovih nedostataka i nisu to mere za njegovo veštačko preživljavanje.&lt;ref name=&quot;Pretpostavljena opasnost od Kine defiše F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2011/01/07/the-reactions-to-gates-spending-plans/ | title = The Reactions to Gates’ Spending Plans | quote = Pretpostavljena opasnost od Kine defiše F-35 | author = John Reed | date = January 7th, 2011 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 26. 2. 2012. | archivedate = 2015-09-23 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20150923220149/http://www.dodbuzz.com/2011/01/07/the-reactions-to-gates-spending-plans/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Lokid Martin je takođe izjavio da je F-35 projektovan da dejstvuje sa [[bomba]]ma i [[raketa|raketema]] skrivenim u „bunkeru“ pri maksimalnoj nadzvučnoj brzini, što posebno određuje njegove visoke borbene i operativne karakteristike u odnosu na druge avione.&lt;ref name=&quot;F-35B leteo brže od zvuka&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.codeonemagazine.com/f35_news_item.html?item_id=65 | title = F-35B Goes Supersonic| quote = F-35B leteo brže od zvuka | author =   | date =  | format = | publisher = CODE ONE | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[2008]]. godini mediji su objavili da je napravljena simulacija borbe Su-35 i F-35, u kojoj pobeđuje Suhoj. Na osnovu te informacije je australijski ministar odbrane zatražio zvanični izveštaj o tome. U poslatom izveštaju je navedeno, da je simulacija bila neprecizna i da uneti podaci u simulacioni model nisu bili tačni za oba aviona.&lt;ref name=&quot;Neosnovana kritika lovca F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.abc.net.au/news/2008-09-25/fighter-criticism-unfair-and-misrepresented/521472 | title = Fighter criticism 'unfair' and 'misrepresented'| quote = Neosnovana kritika lovca F-35 | author =   | date = November 19, 2008 | format = | publisher = ABC News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; [[Pentagon]] i Lokid Martin su istakli da se ove simulacije ne odnose na borbu vazduh-vazduh.&lt;ref name=&quot;Napadnut F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/us-defence-policy-and-f-35-under-attack-317309/ | title = US defence policy - and F-35 - under attack| quote =Napadnut F-35  | author = Stephen Trimble | date = 15 Oct 2008 | format = | publisher = flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Pri tome, Lokid Martinovo saopštenje ukazuje da se simulacije vazduhoplovstva odnose na mogućnosti učinka F-35 u borbi vazduh-vazduh protiv mogućih neprijatelja koji su opisani kao [[Mlazni lovac četvrte generacije|lovci četvrte generacije]], pri tome se tvrdi da je F-35 od njih za 400% efikasniji. Vazduhoplovstvo tvrdi da F-35 ima značajnu prednost u borbenom zaokretu u odnosu na sadašnje i buduće pretnje u borbi vazduh-vazduh, uključujući i Suhoja. Priroda simulacije, kao i uslovi na osnovu kojih se tvrdi da je veća efikasnost od 400% ostaje nejasna, kako i na osnovu čega je to izvedeno.

Što se tiče prvobitnog plana da se „utope“ samo dve rakete vazduh-vazduh u trup F-35, vazduhoplovni stručnjaci smatraju da je to malo i rizično da se sa tim ulazi u borbu vazduh-vazduh.&lt;ref name=&quot;Povratak aktuelnosti programa JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;plckPostId=Blog%3a27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3ab1c3536a-8d96-481f-aef5-d6428ec6f9ca | title = JSF Leaders Back In The Fight| quote = Povratak aktuelnosti programa JSF | author = Bill Sweetman | date = 9/22/2008 | format = | publisher = aviationweek | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Međutim, Norvežani su zahtevali opremanje F-35 sa šest projektila AIM-120D do [[2019]]. godine.&lt;ref name=&quot;Program JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.regjeringen.no/upload/FD/Temadokumenter/JSF_RBI-svar.pdf | title = JSF_RBI-svar
| quote = Program JSF | author =   | date =  | format = pdf| publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =26. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Na pisane kritike za borbenu sposobnost vazduh-vazduh i za performanse aviona F-35, sa tvrdnjom da mu je slab borbeni zaokret i sposobnost penjanja, probni [[pilot]] firme Lokid Martin je uzvratio sa mišljenjem „da u borbi vazduh-vazduh F-35 ima skoro isti potisak kolika mu je i težina, kao i da ima [[Sistem komandi leta aviona|sistem komandi leta]] koji mu omogućava da bude u potpunosti upravljiv čak i na napadnom uglu od 50 stepeni“.

Čen Hu, urednik u časopisu „Svetska vojna pitanja“ ({{jez-eng|World Military Affairs}}), istakao je da je F-35 preskup, jer se sa njim pokušavaju obezbediti tri tipa [[lovački avion|lovca]] potrebnih mogućnosti za sve tri američke odbrambene službe u zajedničkom rešenju jednog aviona. Takođe se pokušavaju zajedno proizvoditi na istoj traci sa 80% indentičnih delova. Smatra da studija izvodljivosti nije bila realna i da su podbacile finansijske procene. U prvobitnim razmatranjima, odbačena je opcija upotrebe [[Jurofajter tajfun|„tajfuna“]] u britanskoj mornarici zbog njihovog planiranog korišćenja američkog F-35. Ponovljenim razmatranjem plana strategije odbrane [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]], oktobra [[2010]]. godine, konstatovana su kašnjenja i finanska ograničenja za F-35. Pored toga, primena F-35 zahteva dopunske radove i troškove na nosačima aviona na uvođenju modifikacija sa katapultom za ubrzavanje na elektromagnetni princip. Iz tih razloga je vraćena ideja na mornaričku verziju Jurofajtera i najavljeno odustajanje od porudžbine mornaričke varijante F-35.&lt;ref name=&quot;F-35 borac je postao nespretni beli slon&quot;&gt;{{Cite web | url = http://opinion.globaltimes.cn/commentary/2010-03/515744.html | title = F-35 fighter has become a clumsy white elephant | quote = F-35 borac je postao nespretni beli slon | author = Chen Hu | date = March 24 2010 | format =  | publisher = globaltimes | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 27. 02. 2012. | archivedate = 2012-03-17 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120317091704/http://opinion.globaltimes.cn/commentary/2010-03/515744.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Zajedničke operacije borbenih aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.naval-technology.com/projects/cvf/ | title = Joint combat aircraft operations| quote = Zajedničke operacije borbenih aviona | author =   | date =  | format = | publisher = naval-technology | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =27. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; Američki stručnjak za odbranu Vinslov Viler ({{jez-eng|Winslow T. Wheeler}}) i konstruktor aviona Pjer Sprej ({{jez-eng|Pierre Sprey}}) ističu, da je F-35 „težak i usporen“, kao i da ima „male sposobnosti za velike utrošene pare“. Između ostalog, ističu i nedostatak protivpožarnih mera bezbednosti. Njihov konačni zaključak je da bi bilo bolje za svako ratno vazduhoplovstvo da održava svoje postojeće avione F-16 i F/A-18 u odnosu na kupovinu novih F-35.&lt;ref name=&quot;Američki uspeh sa JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.novatv.nl/page/detail/uitzendingen/7935/ | title = Amerikaanse twijfel over JSF | quote = Američki uspeh sa JSF | author =  | date = 12 Jul 10 | format =  | publisher = N nicuwswur | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 27. 02. 2012. | archivedate = 2017-06-22 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20170622060556/http://www.novatv.nl/page/detail/uitzendingen/7935/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Predstavnik Lokid Martina je istakao da nedostajanje protivpožarnog sistema ima zanemarljiv uticaj na sposobnost preživljavanja aviona.&lt;ref name=&quot;Stelt lovac&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.wired.com/dangerroom/2010/06/stealth-fighter-mods-make-it-more-likely-to-get-shot-down/ | title =Gajillion-Dollar Stealth Fighter, Now Easier to Shoot Down (Corrected)| quote = Stelt lovac | author = Noah Shachtman | date = 11. 6. 2010.  | format = | publisher = danger room | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =27. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U kontekstu prodaje F-35 [[Izrael]]u, tvrdilo se da su F-35 na nivou [[F-15 igl|F-15]] koji će biti prodati u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. Visoki američki zvaničnik izjavio je da će F-35 biti „najneuočljiviji, najsofisticirani i najsmrtonosniji taktički lovac u vazdušnom prostoru“ i dodao je da će protiv eventualno suprotstavljenih F-15 biti apsolutni pobednik.&lt;ref name=&quot;Saudijsko naoružanje&quot;&gt;{{Cite web | url = http://online.wsj.com/article/SB10001424052748703960004575427692284277852.html | title = U.S.-Saudi Arms Plan Grows to Record Size 
| quote = Saudijsko naoružanje | author = ADAM ENTOUS | date = 14. 8. 2010. | format = | publisher = THE WALL STREET JOURNAL | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =27. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; RAF-ov [[pilot]] Stiv Long ({{jez-eng|Steve Long}}) je nakon leta na F-35 u [[2010]]. godini, rekao:&lt;ref name=&quot;Prvi let borbenog pilota&quot;&gt;{{Cite web | url = http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/+/http://www.mod.uk/DefenceInternet/DefenceNews/EquipmentAndLogistics/FirstRafPilotFliesJointStrikeFighter.htm | title = First RAF pilot flies Joint Strike Fighter | quote = Prvi let borbenog pilota | author = An Equipment and Logistics news article | date = 9 Feb 10 | format =  | publisher = Defence News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 27. 2. 2012. | archive-date = 2012-11-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121105184923/http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/+/http://www.mod.uk/DefenceInternet/DefenceNews/EquipmentAndLogistics/FirstRafPilotFliesJointStrikeFighter.htm | url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Ovaj avion će dati RAF-u i britanskoj mornarici značajan skok u mogućnosti [[pilot]]a za borbu u vazdušnom prostoru. Avion poseduje izuzetan nivo bezbednosnih upozorenja i informacija o tome šta se dešava u vazdušnom prostoru i na bojnom polju ili na [[okean]]u, ispod svojih veoma naprednih i sofisticiranih [[senzor]]a. On će se priključiti koalicionim snagama i prenosiće tu sliku i informacije svima ostalim učesnicima u borbi.}}

Ekspert Lokid Martina je istakao „da elektronska prednost F-35, koju poseduje u odnosu na svaki drugi taktički avion u svetu, može biti važnija u budućim misijama od manevarskih karakteristika, iako probni piloti tvrde da agilnost odgovara ili prevazilazi svakog lovca u svetu, izuzev [[F-22 raptor]]a“. Ključni deo priče F-35 je detekcija i elektronska zaštita, prezentirane na ekranu [[Lovački avion|lovca]]. Zagovornici [[F-22 raptor]]a često žale za dvomotornom verzijom, ističući da jedan [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motor]] F-35 ne može da odgovara aerodinamičkom manevrisanju kao dvomotorni [[F-22 raptor]]. To je tačno, ali zato F-35 nudi superiornu situacionu svest i komunikacije, jer je njegova elektronika novija.&lt;ref name=&quot;F-35 je transparentan program&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lexingtoninstitute.org/f-35-fighter-confounding-critics-as-flight-tests-ramp-up?a=1&amp;c=1171 | title = F-35 Fighter Confounding Critics As Flight Tests Ramp Up | quote = F-35 je transparentan program | author = Loren B. Thompson | date = 1. 3. 2011.| format = | publisher = Lexington Institute | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate = 27. 2. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[2011]]. godini, kanadskim političarima je postavljeno pitanje pouzdanosti aviona F-35 sa jednim [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motorom]] (za razliku od dvomotornih konfiguracija koje obezbeđuju dvostruku rezervaciju pouzdanosti sa aspekta pogona). [[Kanada]] je imala prethodno iskustvo sa visokom stopom udesa sa jednomornim avionom [[Lokid F-104 Starfajter|Lokid CF-104 Starfajter]], kod koga su mnogi [[Udes vazduhoplova|udesi]] bili vezani za otkaz motora. Ministar odbrane Piter Mekej, kada je upitan šta bi se desilo ako na F-35 otkaže taj jedan motor na krajnjem severu, izjavio je: „neće“.&lt;ref name=&quot;Jednomotorni avion za Kanadu?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.therecord.com/opinion/columns/article/479474--single-engine-f-35-s-may-endanger-canadian-crews | title = Single-engine F-35’s may endanger Canadian crews | quote = Jednomotorni avion za Kanadu? | author = Geoff Stevens | date = Jan 31 2011 | format =  | publisher = The Record | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 27. 2. 2012. | archivedate = 2011-09-27 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110927190919/http://www.therecord.com/opinion/columns/article/479474--single-engine-f-35-s-may-endanger-canadian-crews | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pregled programa F-35&quot;/&gt;{{efn|Ovde treba imati u vidu razliku aerodinamičke konfiguracije između aviona CF-104 Starfajter i F-35. Ti prvi avioni druge generacije kao što su CF-104 Starfajter i [[MiG-19]] su projektovani u trci za prestiž u maksimalnoj brzini, te su imali malu površinu krila u odnosu na masu i pri otkazu motora je pilot odmah morao da ih napušta (da se katapultira). Kod aviona F-35 je drugojačija aerodinamika, ako ima dovoljnu visinu ima uslove i za bezmotorni let planiranja sve do gubitka visine.}}

U [[novembar|novembru]] [[2011]]. godine, [[Pentagon]]ov tim za studije je identifikovao 13 oblasti od interesa koje su ostale da se razmotre i unaprede na F-35:&lt;ref name=&quot;Pregled programa F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://s3.documentcloud.org/documents/274217/dod-quick-look-ahern-report.pdf | title = F-35 JSF Concurrency Quik Look Review| quote = Pregled programa F-35 | author = David G. Ahern | date = November 29, 2011 | format = pdf| publisher = STATES DEPARTMENT | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =27. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;
* Prikazivač integrisan na viziru pilotove kacige ne funkcioniše ispravno.
* Podsistem gorivnog otpada predstavlja opasnost od [[požar]]a.
* Integrisani pogonski paket je nepouzdan i teško se opslužuje.
* Kuka za hvatanje zaustavnog užeta nepouzdano radi, na varijanti F-35C.
* Klasifikacija „pitanja preživljavanja“, za koje su spekulisalo da je ugroženo sa računarskom krađom.
* [[Aerodinamika]] trisoničnog [[krilo|krila]], baziranog na principu „švedskog stola“ je lošija nego što se mislilo.
* Vek strukture neće preći životni vek letelice.
* Realizacijom programa ispitivanja u letu treba otkriti sve slabe oblasti.
* Razvoj [[softver]]a kasni.
* Preti opasnost da će varijanta F-35B preći kritičnu težinu, koja će joj ugroziti perfomanse vertikalnog poletanja, sletanja i leta.
* Sistem provetravanja i grejanja kabine ne radi dobro, na varijanti aviona F-35B.
* Automatizovani informacioni sistem logistike je samo delimično razvijen.
* Prednaponska zaštita na F-35 nije verifikovana, za oblasti koje izazivaju zabrinutost.

U decembru [[2011]]. godine, [[Pentagon]] i Lokid Martin su se sporazumeli da se osigura finansiranje i realizacija za početak pete partije aviona F-35, čiji standard još nije definisan i pored opštih nacionalnih mera štednje koje utiču na program.&lt;ref name=&quot;Pentagon je podržao Lokid Martina sa ugovorom&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2011/12/05/us-lockheed-fighter-idUSTRE7B42DE20111205?feedType=RSS&amp;sp=true | title = Pentagon, Lockheed move forward on F-35 contract | quote = Pentagon je podržao Lokid Martina sa ugovorom | author =  | date = Dec 5, 2011 | format =  | publisher = Reuters | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 27. 02. 2012. | archivedate = 2013-07-05 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130705005059/http://www.reuters.com/article/2011/12/05/us-lockheed-fighter-idUSTRE7B42DE20111205?feedType=RSS&amp;sp=true | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

== Projekat ==
Po spoljnem izgledu, F-35 je manje više konvencionalan avion. On je jednomotorni, elegantniji „brat“ od dvomotornog [[F-22 raptor]]a, na kome je primenjeno dosta njegovih rešenja. Projekat izduvnih mlaznica [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] je inspirisan rešenjem [[Dženeral dajnemiks]]a za mornaričkog supersoničnog lovca sa vertikalnim poletanjem i sletanjem, koje je predloženo još [[1972]]. godine.&lt;ref&gt;&quot;Vertiflight&quot;. ''Journal of the American Helicopter Society'', January 2004.&lt;/ref&gt; Za specifičan razvoj varijante F-35B, Lokid se konsultovao sa Jakovljevim projektnim biroom, koristeći njegove konstruktivne podatke iz njihovog eksperimentalnog aviona [[Jak-141]]. Tako da su neka rešenja sa eksperimentalnog aviona Jak-141, koja nikada nisu serijski realizovana, to doživela na američkom F-35B.&lt;ref name=&quot;Iskustvo sa Jak-41&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aeroflight.co.uk/aircraft/types/yakovlev-yak-41-freestyle.htm | title = Yakovlev Yak-41 ‘Freestyle’ | quote = Iskustvo sa Jak-41 | author =  | date =  | format =  | publisher = aeroflight | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 28. 02. 2012. | archive-date = 2014-12-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141226124330/http://www.aeroflight.co.uk/aircraft/types/yakovlev-yak-41-freestyle.htm }}&lt;/ref&gt; U SAD je bilo nekoliko eksperimentalnih projekata, demonstraciono realizovanih i ispitanih početkom šezdesetih godina, uključujući i mornarički neuspeli avion Rokvel XFV-12. Konačno, F-35B je prvi američki operativni nadzvučni avion, sa vertikalnim poletanjem i sletanjem.

F-35 ima maksimalnu brzinu ekvivalenta [[Mahov broj|Mahovom broju]] od M = 1,6. Detaljnije ostale karakteristike, za sve tri varijante, date su u tabeli u poglavlju „karakteristike“. „Lajtning II“ je znatno teži od „lakih lovaca“ koje treba u perspektivi da zameni. Prazan i sa maksimalno bruto težinom, on je najbliži avionu [[F-105 Tanderšif]]u, koji je najveći jednomotorni lovac od [[vijetnamski rat|vijetnamskog rata]] do sada. Međutim, F-35 poseduje moderan [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motor]], sa preko 60 odsto više potiska u avionu iste težine, tako da je po vrednosti potiska i specifičnog opterećenja krila mnogo bliži avionu [[F-16 Fajting falkon]] (vidi opšte uporedne razlike F-35 u izgledu u planu, u odnosu na aktuelne lovačke avione, na donjoj slici, otvori).

Pomoćnik Sekretara vazduhoplovstva za materijalne nabavke, general-potpukovnik Marko Mistres je rekao da je F-35 projektovan da bude američki „vrhunski ubica raketnih sistema zemlja-vazduh, jedinstveno opremljen za ovu misiju sa velikom [[procesor]]skom moći, sa savremenim [[radar]]om sa antenom sa prorezima (elektronsko skeniranje), sa naprednom [[kamera|kamerom]] za prepoznavanje ciljeva i sa visokom integracijom svih sistema“.&lt;ref name=&quot;Ratno vazduhoplovstvo daje prioritet borbi vazduh-vazduh&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.af.mil/news/story.asp?id=123142749 | title = Air Force takes combat air acquisitions priorities to Hill | quote = Ratno vazduhoplovstvo daje prioritet borbi vazduh-vazduh | author = Tech. Sgt. Amaani Lyle | date = 4/3/2009 | format =  | publisher = Air Force | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 28. 02. 2012. | archiveurl = https://archive.today/20120730004427/http://www.af.mil/news/story.asp?id=123142749 | archivedate = 2012-07-30 | dead-url = no }}&lt;/ref&gt;

Neke od prednosti u odnosu na trenutnu generaciju [[lovački avion|lovačkih aviona]] su:
* Izdržljivost, lako se održava tehnologija za smanjenje uočljivosti prvenstveno obloga od kompozitnih vlakana preko oplate zmaja aviona, umesto teškog održavanja obloge od specijalnih boja koje se trenutno koriste;&lt;ref name=&quot;Novi koncept „stelt“ je skuplji&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/asd/2010/05/17/10.xml&amp;headline=New%20Stealth%20Concept%20Could%20Affect%20JSF%20Cost | title = New Stealth Concept Could Affect JSF Cost | quote = Novi koncept „stelt“ je skuplji | author = Amy Butler | date = 17. 5. 2010. | format =  | publisher = aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 28. 02. 2012. }}{{Dead link|date=April 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
* Integrisana avionska oprema i fuzija signala [[senzor]]a, koja kombinuje informacije pri isključenim i uključenim grupama senzora u nameni da se poveća situaciona svest pilotu i poboljša identifikacija cilja i dejstva oružja i to relejno uključeno na informacije pa brzo na isključeno;
* Visoka [[brzina]] prenosa signala, uključujući umrežavanje IEEE 1394b i optička vlakna;
* Autonomna globalna logistička provera ({{jez-eng|Autonomic Logistics Global Sustainment}}, ALGS), autonomni logistiki informacioni sistem ({{jez-eng|Autonomic Logistics Information System}}, ALIS) i automatsko održavanje sistema za upravljanje ({{jez-eng|Computerized Maintenance Management System}}, CMMS) pomaže da se obezbedi raspoloživost aviona sa minimalnim održavanjem radne snage.
* [[Hidraulički sistem aviona]] nije klasičan. Sve komandne površine pogonjene su sa samostalnim elektro–hidrauličkim sistemima. Direktno ih pomeraju „elektrohidrostatički pokretači“, na osnovu električnog signala iz [[računar]]a [[sistem komandi leta aviona|električnih komandi leta]].&lt;ref name=&quot;Elektrohidraulički pokretač&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ispitivanje F-35 se dobro odvija&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/farnborough-lockheed-encouraged-by-pace-of-f-35-testing-343782/ | title = FARNBOROUGH: Lockheed encouraged by pace of F-35 testing | quote = Ispitivanje F-35 se dobro odvija | author =Stephen Trimble | date = 12 Jul 2010 | format = | publisher = Flightgloba | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =28. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Lokid Martin tvrdi da je F-35 namenjen da ima sposobnost za blisku i borbu na distanci vazduh-vazduh, dok F-22 raptor samo na distanci. Kompanija je predložila da F-35 zameni većinu aviona u vazduhoplovstvu (vidi sliku gore u poglavlju „'''Zahtevi programa JSF i izbor koncepcije'''“). Predložili su da lovci [[F-15 igl|F-15C/D]] budu u ulozi vazdušne superiornosti a F-35B i [[F-15E Strajk igl]] u ulozi za borbu vazduh-vazduh na malim visinama i vazduh-zemlja.&lt;ref name=autogenerated2&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/lockheed-martin-sees-f-35a-replacing-usaf-air-superiority-338045/ | title = Lockheed Martin sees F-35A replacing USAF air superiority F-15C/Ds| quote = Ispitivanje F-35 se dobro odvija | author = Stephen Trimble | date = 4 Feb 2010 | format = | publisher = Flightgloba | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =28. 02. 2012.}}&lt;/ref&gt; F-35A ne nosi isto naoružanje vazduh-vazduh kao [[F-15E Strajk igl]], a oba su sposobna za dejstvo u uslovima male vidljivosti s tim što „lajtning II“ ima za preko 80 procenata manji borbeni radijus, upoređujući oba aviona u borbenoj konfiguraciji.&lt;ref name=&quot;F-15E Strajk igl i F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.slideshare.net/TheDEWLine/silent-eagle-media-briefdoc | title = Silent Eagle Media Brief.Doc — Presentation Transcript
| quote = F-15E Strajk igl i  F-35 | author = Stephen Trimble | date = Mar 17, 2009 | format = | publisher = BOEING | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Predstavnik Lokid Martina je podvukao da je F-35 ima prednost u odnosu na F-22 u fleksibilnosti upotrebe i u naprednim senzorima sa sofisticiranom fuzijom informacija (vidi sliku dole).&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II&quot;&gt;{{Cite web | url = https://www.f35.com/the-f-35/faqs.aspx | title = FREQUENTLY ASKED QUESTIONS Learn More About the F-35 | quote = F-35 lajtning II | author = Lockheed Martin | date =  | format =  | publisher = Lockheed Martin | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archivedate = 2013-04-20 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130420100558/https://www.f35.com/the-f-35/faqs.aspx | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Većina delova strukture od kompozita u F-35 su napravljeni od „bismaleimida“ ({{jez-eng|bismaleimide}}, BMI) ([[hemija|hemijski]] kompozit sa formulom H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;C&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;(CO)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;NH) i epoksit smole.&lt;ref name=&quot;Zaključen ugovor&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.onlineamd.com/aerospace-manufacturing-design-Vector-Composites-Quicksteps-amd-051710.aspx | title = Contract Awarded To Validate Process For JSF | quote = Zaključen ugovor | author = Industry News | date = 17. 5. 2010. | format =  | publisher = AEROSPACE | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archive-date = 2012-03-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120314153109/http://www.onlineamd.com/aerospace-manufacturing-design-Vector-Composites-Quicksteps-amd-051710.aspx | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Prvi će F-35 biti serijski proizvedeni avioni sa primenjenom strukturom od „nanokompozita“, [[Ugljenična nanocev|ugljenične nanocevi]] ojačane sa epoksidom.&lt;ref name=&quot;Nanokompozit&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/lockheed-martin-reveals-f-35-to-feature-nanocomposite-357223/&quot;&gt;http://www.flightglobal.com/news/articles/lockheed-martin-reveals-f-35-to-feature-nanocomposite-357223/ | title =Lockheed Martin reveals F-35 to feature nanocomposite structures| quote = Nanokompozit | author = Stephen Trimble | date = 26. 5. 2011. | format = | publisher = flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;{{efn|[[Datoteka:Kohlenstoffnanoroehre Animation.gif|[[Ugljenična nanocev|Ugljenične nanocevi]], za proizvodnju „nanokompozita“.&lt;/center&gt;|desno|mini|160px]]U međuvremenu, od ugljeničnih vlakana su razvijene nanocevi, ojačane sa polimerom ({{jez-eng|carbon nanotube reinforced polymer}} CNRP) ). [[Ugljenična nanocev|Karbonska nanocev]] je nanostruktura koja se sastoji od atoma [[ugljenik]]a u obliku šupljeg cilindra. Cilindri su zatvoreni na krajevima polu-fulerenskim strukturama. Prelazak na materijal CNRP za izradu struktura aviona je tek sada primenjen i ako je taj kompozit razvijen još [[1991]]. godine. On se smatra jednim od najjačih materijala ikada razvijenih. Nekoliko puta je jači od dosadašnjih kompozita od ugljeničnih vlakana i smole, a lakši je za oko 25-30%. CNRP konkuriše primeni aluminijuma i čelika, kao materijala za osnovne strukture. Ali rasprostranjena upotreba CNRP za noseće komponente komercijalnih i vojnih avionskih struktura, počela je posle dve decenije rada na njegovom razvoju. Od toga materijala će se izraditi i zameniti oko 100 komponenata, do sada napravljenih od drugh kompozita i metala, na avionu F-35.&lt;ref name=&quot;Nanokompozit&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Nanocevi&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.sciencedaily.com/releases/2004/09/040917091336.htm | title = Laboratory Grows World Record Length Carbon Nanotube | quote = Nanocevi | author = | date = Sep. 17, 2004 | format = | publisher = ScienceDaily | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;
}}

F-35 program je obezbeđen od korozije na osnovu stečenog iskustva na F-22, koji je imao te probleme kada je uveden u operativnu upotrebu [[2005]]. godine. F-35 koristi specijalnu tehniku u kompaktnosti strukture bez poroznosti sa čime se izbegava galvanska [[korozija]] na oplati. Pored toga što ima manje poroznosti u svojoj oplati, ima i bolju drenažu za odvođenje vode.&lt;ref name=&quot;Kongresni odbor&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.gao.gov/new.items/d11171r.pdf | title = Congressional Committees| quote = Kongresni odbor | author = DC 20548 | date = 16. 12. 2010. | format =pdf | publisher = GAO | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Studijom američke mornarice je pokazano da će održavanje F-35 koštati trideset do četrdeset procenata više od sadašnjih lovaca.&lt;ref name=&quot;Zabrinjavaju troškovi F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2011/01/27/af-worries-jsf-costs-may-soar/ | title = AF Worries JSF Costs May Soar | quote = Zabrinjavaju troškovi F-35&quot; | author = Colin Clark | date = January 27th, 2011 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archivedate = 2011-01-30 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110130053956/http://www.dodbuzz.com/2011/01/27/af-worries-jsf-costs-may-soar/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Pentagonova je studija pokazala da će troškovi održavanja celokupne flote F-35, u toku njenog životnog veka, iznositi jednu milijardu dolara.&lt;ref name=&quot;Operativni troškovi F-35 mogu dostići 1 milijardu dolara&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.businessweek.com/news/2011-04-21/lockheed-martin-f-35-operating-costs-may-reach-1-trillion.html | title = Lockheed Martin F-35 Operating Costs May Reach $1 Trillion| quote = Operativni troškovi F-35 mogu dostići 1 milijardu dolara | author = Tony Capaccio | date = 21. 4. 2011. | format = | publisher = Bloomberg Businessweek| location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

=== Pogon ===
[[Datoteka:Arnoldafb-2.jpg|[[Dvoprotočni turbomlazni motor|Motor]] F135 na ispitivanju.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]] 
[[Datoteka:Replica model of the Pratt &amp; Whitney F135 turbofan and the Rolls-Royce LiftSystem of the Lockheed Martin F-35B.jpg|miniatur|Motor F135-PW-600 na varijanti aviona F-35B, sa izlaznim vratilom za pogon Rols Rojsovog [[uzgon]]skog ventilatora.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Jednomotorna konfiguracija F-35 uslovljava snažan [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motor]] za ispunjavanje zahteva u borbi u vazdušnom prostoru. Kao prvi potencijalni kandidati su bili motori P&amp;W F135, i Dženeral elektrik/Rols Rojs F136. Prvi je bio raspoloživ, a drugi je trebao da se još razvija, što je otkazano do decembra [[2011]]. godine. Izabran je motor P&amp;W F135 za sve avione F-35. To je najjači avionski motor koji je ikada napravljen za lovački avion.&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II JSF&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;RR F136 je rešenje za veliki motor&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/rolls-royce-f136-survival-is-key-for-major-f-35-engine-327771/ | title =Rolls-Royce: F136 survival is key for major F-35 engine upgrade | quote = RR F136 je rešenje za veliki motor | author = Stephen Trimble  | date = 11 Jun 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Prekinuto finansiranje motora F136&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20111202/DEFSECT01/112020304/GE-Rolls-Royce-Stop-Funding-F-35-Alt-Engine | title = GE, Rolls Royce Stop Funding F-35 Alt Engine | quote = Prekinuto finansiranje motora F136 | author = DAVE MAJUMDAR | date = Dec. 2, 2011 | format =  | publisher = Defense News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archivedate = 2012-07-07 | archiveurl = https://archive.today/20120707122830/http://www.defensenews.com/article/20111202/DEFSECT01/112020304/GE-Rolls-Royce-Stop-Funding-F-35-Alt-Engine | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Varijanta F-35B je opremljena i sa sistemom za dobijanje [[uzgon]]skog potiska koji proizvodi Rols Rojs. Razvio ga je Lokid Martin, po uzoru na sovjetsko rešenje za eksperimentalni avion [[Jak 141]].&lt;ref name=&quot;RR sistem uzgonskog potiska&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.rolls-royce.com/defence/products/combat_jets/rr_liftsystem.jsp | title = Rolls-Royce LiftSystem | quote = RR sistem uzgonskog potiska | author =   | date =  | format = | publisher = Rolls-Royce | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =1. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Pogonski sistem za vertikalne i poletanja i sletanja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.vstol.org/GermanVSTOLFighters.pdf | title = Propulsion system for a vertical and shord takeoff and landing aircrft | quote = Pogonski sistem za vertikalne i poletanja i sletanja | author = Paul M. Berilauqua | date = Muy 7, 2090 | format = pdf | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archive-date = 2003-03-15 | archive-url = https://web.archive.org/web/20030315044307/http://www.vstol.org/GermanVSTOLFighters.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

==== Motor P&amp;W F135 ====
[[Dvoprotočni turbomlazni motor]] [[Prat end Vitni F135]] je izabran za pogon aviona F-35, a primenjuje se u tri varijante. Za svaku varijantu aviona i motor ima određenu specifičnost:&lt;ref name=&quot;Dokazana tehnologija i karakteristike motora F135&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.f135engine.com/proven-tech/engine_chacter.shtml | title = PROVEN TECHNOLOGY - F135 JSF ENGINE CHARACTERISTICS | quote = Dokazana tehnologija i karakteristike motora F135 | author =  | date =  | format =  | publisher = Pratt &amp; Whitney | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 16. 02. 2012. | archivedate = 2012-04-24 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120424070623/http://www.f135engine.com/proven-tech/engine_chacter.shtml | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; 
* '''F135-PW-100''' – na avionu F-35A sa klasičnim poletanjem i sletanjem,
* '''F135-PW-400''' – na avionu F-35C koji koristi palubu nosača aviona za poletanje i sletanje i
* '''F135-PW-600''' – na avionu F-35B sa sistemom za vertikalno poletanje i sletanje.

Motor F135 je razvijen iz F119, koji je na [[F-22 raptor|F-22]]. Razvijen je i proizveden u svim varijantama od 128,1&amp;nbsp;kN i 191,3&amp;nbsp;kN potiska, bez i sa dopunskim sagorevanjem. Firma Prat end Vitni ukazuje na to da je F135 pogodniji za održavanje, u poređenju sa motorima na [[F-16 Fajting falkon|F-16 Fajting Falkonu]] (P&amp;W F100 i F110 GE). Pošto F135 ima oko 40% manje delova od svog prethodnika, povećana je pouzdanost. Istovremeno je potebno manje rada i ljudi za njegovu zamenu.

Prvobitno je bilo planirano da se F135 opremi sa istim dvodimenzionalnim mlaznikom za upravljanje vektorom potiska, koji se koristi na F-22. Nije jasno zašto se odustalo od toga rešenja, koje daje poboljšanja u manevru i smaljuje IC odraz aviona. Najverovatnije je to urađeno zbog problema upravljanja kod varijante aviona F-35B.

Merenjem buke koju proizvodi [[prototip]] F-35A AA-1, konstatovano je da je veća kod aviona F-35 za 10 do 18&amp;nbsp;dB u odnosu na [[F-15 igl]].

Ispitivana je mogućnost dobijanja većeg potiska motora F135 i postignuta je maksimalna vrednost od preko 220&amp;nbsp;kN. Delimični motiv Prat end Vitnija za ovo, bile su i tvrdnje konkurencije da je GE F136 u stanju da proizvodi veći potisak od 190&amp;nbsp;kN, što je bio dotadašnji najbolji rezultat za F135.&lt;ref name=&quot;Prat end Vitni podiže konkurenciju za izbor motora, za avion F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=defense&amp;id=news%2Fasd%2F2010%2F08%2F27%2F01.xml&amp;headline=Pratt | title = Pratt Raises Stakes In JSF Engine Battle | quote = Prat end Vitni podiže konkurenciju za izbor motora, za avion F-35 | author = Guy Norris | date = Aug 27, 2010 | format =  | publisher = Aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archive-date = 2010-12-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101226060817/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=defense&amp;id=news%2Fasd%2F2010%2F08%2F27%2F01.xml&amp;headline=Pratt | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; U avion F-35B integrisan je najmoćniji motor ikada instaliran u avione u toku svetske vazduhoplovne istorije.

Rad [[Turbina|turbine]], ležajeva i ostalih delova u motoru se prati pomoću [[senzor]]a, uz bežični prenos informacija se neprekidno detektuje stanje.&lt;ref name=&quot;Senzori za praćenje rada mlaznih motora i racionalisanje energije&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.rfidjournal.com/article/articleview/8478/1/1/ | title = Energy-Harvesting Sensors to Monitor Health of Jet Engines | quote = Senzori za praćenje rada mlaznih motora i racionalisanje energije | author = Claire Swedberg | date =  | format =  | publisher = RFID JORNAL | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 03. 2012. | archive-date = 2011-06-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110604182127/http://www.rfidjournal.com/article/articleview/8478/1/1 }}&lt;/ref&gt;

==== Motor GE/RR F136 ====
[[Datoteka:Sdd f136 006.jpg|[[Dvoprotočni turbomlazni motor|Motor]] Dženeral elektrik/Rols Rojs F136.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Dženeral elektrik/Rols Rojs F136 (GE/RR F136) je razvijan od YF120. To je bila konkurentska opcija motora za „Napredni taktički lovac“, a razvijen je za upotrebu u avionima koji su prethodili „raptoru“, YF-22 i YF-23. Proces izbora motora je bio između YF120 i YF119, pošto tada nije izabran nikad serijski nije ni proizvođen. Za projekat F-35 [[Dženeral elektrik]] je želeo da konkuriše sa tim motorom i u tu svrhu je oformljen konzorcijum Dženeral elektrik – Rols Rojs, sa učešćem GE 60% i 40% RR. Ta nova verzija je nazvana F136, a prvo ispitivanje je bilo [[21. jul]]a [[2004]]. godine, u opitnom centru u [[Ohajo|Ohaju]]. Tada je [[prototip]] dostigao maksimalni potisak od oko 178&amp;nbsp;kN sa dopunskim sagorevanjem i 106&amp;nbsp;kN bez dopunskog sagorevanja.&lt;ref name=&quot;Spreman predlog motora GE/RR F136&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.geaviation.com/aboutgeae/presscenter/military/military_20061120.html | title = GE Rolls-Royce Fighter Engine Team Successfully Completes Design Review for F-35 Engine| quote = Spreman predlog motora GE/RR F136&quot; | author =   | date = November 20, 2006 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =28. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[avgust]]u [[2005]]. godine, Dženeral elektrik je dobio ugovor za razvoj motora u iznosu od 2,4 milijarde američkih dolara. Trebalo je završiti razvoj motora F136 do [[2013]]. godine.&lt;ref name=&quot;Spreman predlog motora GE/RR F136&quot;/&gt; Američka vlada je donela odluku [[6. februar]]a [[2006]]. godine, da je isporučioc [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] F135 firma Prat end Vitni za avion F-35. Glavni razlog za to je što je F135 razvijen iz F119, koji je u operativnoj upotrebi na „raptoru“, zbog unifikacije delova i tehničkih procedura održavanja.&lt;ref name=&quot;Obama preti vetom na F-22, za odluku o F136&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/obama-threatens-vetoes-on-f-22-f136-decisions-328829/ | title = Obama threatens vetoes on F-22, F136 decisions | quote = Obama preti vetom na F-22, za odluku o F136 | author = Stephen Trimble | date = 25 Jun 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Tu su nastala određena neslaganja kooperanata Amerike i Velike Britanije, zbog sukoba ekonomskih interesa. Američko ratno vazduhoplovstvo se isključivo opredelilo za upotrebu motora F135 zbog uštede kod navedenih troškova od oko 30 odsto. Zbog ekonomskih interesa, odluka se suočila sa kritikama u Britaniji. Dženeral elektrik je krajem [[2006]]. nastavio razvoj F136, sa dobijenim finansijskim sredstvima od [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa]], iz rezervi za fiskalnu [[2007]]. godinu.

Pri ispitivanju motora F136, [[2009]]. godine, dobijen je potisak od oko 190&amp;nbsp;kN. U [[leto]] [[2009]]. godine, Prat end Vitni je povećao cenu za F135 pa su mnogi u američkom Senatu predlagali izdvajanje novčanih sredstava za nastavak razvoja F136.&lt;ref name=&quot;Suprotan smer potiska na F136&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/paris-air-show-f136-revs-up-thrust-setting-328193/ | title = PARIS AIR SHOW: F136 revs up thrust setting| quote = Suprotan smer potiska na F136 | author = Stephen Trimble | date = 16 Jun 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =2. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Prat end Vitni suočen sa novim pritiskom sa F135 zbog troškova&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/pratt-whitney-faces-new-pressure-on-f135-costs-329080/ | title = Pratt &amp; Whitney faces new pressure on F135 costs | quote = Prat end Vitni suočen sa novim pritiskom sa F135 zbog troškova | author = Stephen Trimble | date = 1 Jul 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =2. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Smatrajući da to daje posebnu prednost na izvoznom tržištu za povećanje konkurentnosti aviona F-35, sa mogućnošću izbora između opcija i sa dva motora.&lt;ref name=&quot;Novo glasanje podržava konkurentsku strategiju motora za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/new-vote-backs-competitive-engine-strategy-for-f-35-330456/ | title = New vote backs competitive engine strategy for F-35| quote = Novo glasanje podržava konkurentsku strategiju motora za F-35 | author = Craig Hoyle | date = 31 Jul 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Predstavnički dom Senata je glasao protiv predloga Predsednika [[Barak Obama|Obame]] i Sekretara za odbranu Roberta Gejtsa za produžetak finansiranja motora F136, [[30. jul]]a [[2009]]. godine.&lt;ref name=&quot;Američki Senat brine alternativni motor za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/us-senate-axes-f-35-alternate-engine-330100/ | title = US Senate axes F-35 alternate engine | quote = Američki Senat brine alternativni motor za F-35 | author = Stephen Trimble | date = 23 Jul 2009 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Međutim, početkom septembra [[2009]]. godine, stavka za to finansiranje je uklonjena iz budžeta u korist dodatne nabavke deset transpornih aviona [[C-17]]. Sredinom [[2011]]. godine, [[Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država]] je saopštilo odluku Dženeral elektriku i Rols Rojsu da se zaustavlja rad na razvoju motora F136.

==== Sistem uzgonskog potiska, Rols Rojs ====
Sistem za [[uzgon]]ski potisak se sastoji od uzgonskog ventilatora, [[kardan]]a, dva bočna kompenzaciona mlaznika za upravljanje sa valjanjem aviona (oko „X“ ose) i mlaznice sa tri pokretna segmenta koji se koordinirano zakreću na dole oko svojih šarki-ležajeva. Kroz ove dve bočne mlaznice preusmerava se hladan vazduh iz kompresora motora, pri malim brzinama aviona kada je nemoguće upravljanje sa [[krilca|krilcima]] i [[flaperon]]ima.&lt;ref name=&quot;Kako F-35B poleće&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.space.com/4778-supersonic-hover-35-flies.html | title = From Supersonic to Hover: How the F-35 Flies| quote = Kako F-35B poleće | author = Chris Kjelgaard, Senior Edito | date = 21. 12. 2007. | format = | publisher = SPACE | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Tehnologija i inovacije&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.ingenia.org.uk/ingenia/issues/issue20/hutchinson.pdf | title = TECHNOLOGY AND INNOVATION | quote = Tehnologija i inovacije | author = JOHN HUTCHINSON; FREELANCE WRITER | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 23. 03. 2012. | archive-date = 2015-07-20 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150720000027/http://www.ingenia.org.uk/ingenia/issues/issue20/hutchinson.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Ventilator je pogonjen sa vratilom od dvostepene turbine niskog pritiska, preko kardana i menjačke kutije.&lt;ref name=&quot;RR sistem uzgonskog potiska&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;„Uzgonski“ sistem&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.rolls-royce.com/Images/LiftSystem_tcm92-6697.pdf | title = Next generation STOVL aircraft | quote = „Uzgonski“ sistem | author =  | date =  | format = pdf | publisher = Rolls-Royce LiftSystem | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 23. 03. 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090612080222/http://www.rolls-royce.com/Images/LiftSystem_tcm92-6697.pdf | archivedate = 2009-06-12 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Potisak je vektorisan sa pomeranjem segmenata mlaznice oko svojih obrtnih osa („šarke-ležišta“), tako da se skreću izduvni gasovi glavnog motora na dole, od 0° do oko 95°. Uzgonski ventilator je iza kabine, ispred težišta aviona, prečnik mu je 1,25 m. On sa [[uzgon]]skom (vertikalnom) silom od približno 80&amp;nbsp;kN poništava moment poniranja i sabira se sa uzgonskom komponentom glavnog potiska motora za uravnoteženje aviona duž „Z“ i oko „Y“ ose.&lt;ref name=&quot;„Uzgonski“ sistem za F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.theengineer.co.uk/in-depth/rolls-royces-liftsystem-for-the-joint-strike-fighter/1008008.article | title = Rolls-Royce's LiftSystem for the Joint Strike Fighter | quote = „Uzgonski“ sistem za F-35B | author = Ellie Zolfagharifard | date = 28. 3. 2011. | format =  | publisher = the ENGINEER | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 23. 03. 2012. | archive-date = 2013-12-19 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131219050153/http://www.theengineer.co.uk/in-depth/rolls-royces-liftsystem-for-the-joint-strike-fighter/1008008.article | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;F-35 &quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jsf.mil/program/prog_org_propulsion.htm | title = F-35 | quote = F-35 | author =  | date =  | format =  | publisher = STATES DEPARTMENT | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 23. 03. 2012. | archivedate = 2008-09-16 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080916085747/http://jsf.mil/program/prog_org_propulsion.htm | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Tri pokretna segmenta su dijagonalno isečena preko prirubnica u cevi mlaznice, koja kad se zakrenu skrenu vektor potiska motora na dole. Ta rotacija za oko 95 stepeni traje oko 2,5 sekunde i stvara komponentu veličine oko 100&amp;nbsp;kN. Dakle, avionu F-35B je za vertikalno uzletanje ukupno na raspolaganju potisak (uzgon) od oko 180&amp;nbsp;kN (80+100), pošto se na tome režimu ne može koristiti dopunsko sagorevanje motora F135-600. Potreban prostor, u zadnjem delu trupa, za zakretanje tri segmenta mlaznice, obezbedi se otvaranjem namenskih vrata u tome delu trupa.

Sa mlaznicama komande valjanja u krilima stvara se oko 2 h 9&amp;nbsp;kN potiska, odvodeći vazduh iz kompresora avionskog motora.

Za motor F135-600 je ovaj sistem razvijen u saradnji Rols Rojsa i Prat end Vitni za avion F-35B. Rols Rojs je pokrenuo u [[Bristol]]u, u Velikoj Britaniji, ekstenzivan razvoj i integraciju programa, i bio je odgovoran za odvijanje programa i opremu uzgonskog ventilatora i projekta mlaznica sa tri pomerljiva segmenta. Tim u [[Indijanapolis]]u, SAD, odgovoran je za [[menjač]], [[spojnica (automobil)|kvačilo]], disk vratila i sistem mlaznica za upravljanje sa valjanjem i ispitivanje cele instalacije uzgonskog ventilatora.&lt;ref name=&quot;RR sistem uzgonskog potiska&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Pogonski sistem za vertikalne i poletanja i sletanja&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Pogonski sistem za vertikalno i kratko poletanje i sletanje aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.patentgenius.com/patent/5209428.html, | title = Propulsion system for a vertical and short takeoff and landing aircraft | quote = Pogonski sistem za vertikalno i kratko poletanje i sletanje aviona | author = Patent Drawings: Bevilaqua | date = 11. 5. 1993. | format =  | publisher = Patent Drawings | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2016-03-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160304191246/http://www.patentgenius.com/patent/5209428.html, }}&lt;/ref&gt;

=== Naoružanje ===
[[Datoteka:GAU-12U test firing.ogv|miniatur|Ispitivanje [[top]]a GAU-22/A.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]] 
[[Datoteka:F-35 weapons bay.jpeg|Unutrašnji smeštaj oružja, u „bunkeru“.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
U F-35A je integrisan četvorocevni [[top]] GAU-22/A, razvijen iz GAU-12, [[kalibar|kalibra]] 25&amp;nbsp;mm.&lt;ref name=&quot;Top&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dtic.mil/ndia/2006garm/thursday/maher.pdf | title = 25mm Gun Systems for the
F-35 Joint Strike Fighter (JSF) | quote = Top | author = Dave Maher | date = March 2006 | format = pdf | publisher = General Dynamics Armament &amp; Technical Products | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 23. 03. 2012. | archive-date = 2008-03-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080309175212/http://www.dtic.mil/ndia/2006garm/thursday/maher.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; [[Top]] je interno ugrađen u zmaj aviona F-35A, sa 182 granate, a kod varijanti F-35B i F-35C u spoljnem kontejneru sa 220 granata. Kontejner sa [[top]]om kod varijanti B i C, ima karakteristike smanjene uočljivosti. Ovaj kontejner može alternativno da se koristi u budućnosti za različitu opremu, kao što je oprema za elektronsko ratovanje, izviđanje, ili za ometanje [[radar]]a.&lt;ref name=&quot;F-35 status i izgledi za budućnost&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.f-16.net/news_article3837.html | title = F-35 Lightning II status and future prospects | quote = F-35 status i izgledi za budućnost | author = Bjørnar Bolsøy | date = 17. 9. 2009. | format = | publisher = F-35 Lightning II News | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =23. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

F-35 lajtning II poseduje dva unutrašlja „bunkera“ sa po dve vezne linije, za smeštaj i prihvat naoružanja i spoljne nosače ispod [[krilo|krila]] sa četiri linije i dve blizu njegovih krajeva (vidi ilustraciju za nosivost na 11 linija, slika ispod teksta). Dva spoljna nosača predviđena su samo za nošenje [[raketa]] za borbu vazduh-vazduh [[AIM-9X sajdvinder]] i [[AIM-132 ASRAAM]].&lt;ref name=&quot;Velika Britanija menja JSF konfiguraciju za ASRAAM&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.janes.com/products/janes/defence-security-report.aspx?ID=1065928225 | title = UK changes JSF configuration for ASRAAM| quote = Velika Britanija menja JSF konfiguraciju za ASRAAM | author = Robert Hewson | date = 3/4/2008 | format = | publisher = IHS Jane's: | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Na drugim nosačima mogu se nositi [[AIM-120 AMRAAM]], [[Storm šadou]] ({{jez-eng|Storm Shadow}}), [[AGM-158 JASSM]] ({{jez-eng|Joint Air to Surface Stand-off Missile}}), [[Krstareća raketa|krstareće rakete]], vođene bombe i rezervoari za gorivo od 1.800 i 2.300 litara. Na udaljenijim podkrilnim nosačima avion može da nosi rakete, bombe i rezervoare za [[gorivo]], s tim što je tada više izložen [[radar]]skoj detekciji. U unutrašnjim „bunkerima“ može nositi rakete vazduh-vazduh, u varijanti opterećenja osam [[AIM-120 AMRAAM]] i dve [[AIM-9X sajdvinder]] na krajnjim podkrilnim nosačima. Predviđena je i konfiguracija sa šest bombi od po 910&amp;nbsp;kg, dve rakete AIM-120 AMRAAM i dve AIM-9X sajdvinder.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jsf.mil/downloads/documents/AFA_Conf_-_JSF_Program_Brief_-_26_Sept_06.pdf | title = F-35 lightning II Program Brief | quote = Kratak opis F-35 lajtning II | author = Brigadier General Charles R. Davis, USAF | date = 26. 9. 2006. | format = pdf | publisher = Program Executive Officer, F-35 lightning II Program | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 03. 2012. | archive-date = 2020-07-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200725033118/https://www.jsf.mil/downloads/documents/AFA_Conf_-_JSF_Program_Brief_-_26_Sept_06.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dolet F-35 u vazdušnom prostoru&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dtic.mil/ndia/2007targets/Day1/Davisday1.pdf | title = JSF Range &amp; Airspace Requirements | quote = Dolet F-35 u vazdušnom prostoru | author = Maj “Digger” Davis | date = 30 Oct 2007 | format = pdf | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 03. 2012. | archive-date = 2008-12-19 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081219205327/http://www.dtic.mil/ndia/2007targets/Day1/Davisday1.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Opterećenje u unutrašnjim „bunkerima“, do dve bombe od po 910&amp;nbsp;kg vazduh-zemlja (BRU-68), varijante A i C, a varijanta B bombe (BRU-67) dva tipa od 450&amp;nbsp;kg, zajedno sa dva manja oružja, obično dve rakete vazduh-vazduh &lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;. U „bunkerima“ se mogu nositi AIM-120 AMRAAM, AIM-132 ASRAAM i JDAM - do težine od 910&amp;nbsp;kg, integrisan kontejner AGM-154 za razne vrste naoružanja kao što su protiv-oklopne rakete i klaster municija.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt; Sa svojim sposobnostima nosivosti F-35 može da prihvati i oružja od starih [[Lovački avion|lovaca]], koje će u perspektivi da zameni, kao i od starijeg „brata“ [[F-22 raptor]]a.&lt;ref name=&quot;Više od lovca&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.nationalreview.com/articles/219713/more-fighter-pilot/w-thomas-smith-jr | title = More Fighter than Pilot | quote = Više od lovca | author = W. Thomas Smith Jr. | date = 15. 1. 2007. | format =  | publisher = National Reviw Online | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2013-09-12 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130912111534/http://nationalreview.com/articles/219713/more-fighter-pilot/w-thomas-smith-jr | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Firma Lokid Martin navodi da se nošenje oružja može konfigurisati u opciji sve vazduh-zemlja ili sve vazduh-vazduh i predložio je da standard bloka 5 poseduje po tri unutrašnja „bunkera“ umesto dva, zamena za tešku bombu su dva manja oružja kao što su rakete vazduh-vazduh AIM-120 AMRAAM. Nadogradnja uključuje do četiri bombe malog prečnika GBU-39 u svakom „bunkeru“ (po tri u „bunkeru“ varijante F-35B),&lt;ref name=&quot;F-35B STOVL varijanta&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lockheedmartin.com/products/f35/f-35-variants/f-35b-stovl-variant.html | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090223163759/http://www.lockheedmartin.com/products/f35/f-35-variants/f-35b-stovl-variant.html | archivedate = 2009-02-23 | title = F-35B STOVL Variant | quote = F-35B STOVL varijanta | author =  | date = 4 Apr 08 | format =  | publisher = Lockheed Martin Corporation | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 03. 2012. | deadurl = no }}&lt;/ref&gt; ili četiri GBU-53/B u svakom „bunkeru“ za sve tri varijante F-35; četiri rakete vazduh-vazduh MBDA meteor mogu se trenutno prilagoditi unutrašnjem prostoru i mogu se integrisati u „lajtning II“. Način da se raketa „meteor“ reprojektuje sa manjim stabilizirajućim površinama za avion F-35, otkriven je u [[septembar|septembru]] [[2010]].&lt;ref name=&quot;Bomba malog prečnika GBU-53/B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defense-update.com/products/s/sdb_2_25082010.html | title = Small Diameter Bomb II - GBU-53/B| quote = Bomba malog prečnika GBU-53/B | author =   | date =  | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Raketa „meteor“ za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/picture-mbda-reveals-clipped-fin-meteor-for-f-35-347416/ | title = PICTURE: MBDA reveals clipped-fin Meteor for F-35| quote = Raketa „meteor“ za F-35 | author = Stephen Trimble  | date = 17 Sep 2010 | format = | publisher = Flightglobal branding | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] je prvobitno planirala da se stavi u „bunkere“ do četiri AIM-132 ASRAAM, ali to je promenjeno na 2 unutrašnje i 2 na spoljne potkrilne nosače.&lt;ref name=&quot;Knfiguracija ASRAAM za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.f-16.net/news_article2762.html | title = F-35 Lightning II News ASRAAM Config Change For F-35 | quote = Knfiguracija ASRAAM za F-35 | author = Eric L. Palmer | date = 4. 3. 2008. | format = | publisher = F-16.net | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Planirano je da se rakete postave na spoljne nosače, posebno projektovane sa neznatno povećanom radarskom površinom poprečnog preseka aviona F-35. Raketa „meteor“ moći će se koristiti i za bliska rastojanja, neposredno iza granice vizuelnog polja i to bez upotrebe [[radar]]a. To je veoma značajno, zato što u takvoj upotrebi [[radar]] nema emisiju i nije predmet lake detekcije od protivnika.&lt;ref name=&quot;F-35 status i izgledi za budućnost&quot;/&gt;

[[Norveška]] i [[Australija]] finansiraju program F-35 u cilju prilagođavanja prostora unutrašnjeg prostora „bunkera“ integraciji mornaričkih raketa. Ovo će biti višenamenska verzija, pod nazivom {{jez-eng|Joint Strike Missile}} (JSM) i u „bunkerima“ će biti samo [[krstareća raketa|krstareće rakete]]. Studije su pokazale da je F-35 u stanju da ih nosi dve u unutrašnjim „bunkerima“, a četiri dodatne rakete mogu biti potkačene spolja. Raketa ima očekivani domet veći od 278&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Važan kooperativni sporazum sa Lokid Martinom&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.kongsberg.com/en/kog/news/2009/june/0906jsmandlockheedmartin/ | title = Important cooperative agreement with Lockheed Martin | quote = Važan kooperativni sporazum sa Lokid Martinom | author =  | date = 09.06.2009 | format =  | publisher = WORD CLASS | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 03. 2012. | archive-date = 2012-04-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120414183147/http://www.kongsberg.com/en/kog/news/2009/june/0906jsmandlockheedmartin/ | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Norveško ministarstvo odbrane je [[12. april]]a [[2011]]. godine najavio fazu razvoja 2 sa procenom troškova.&lt;ref name=&quot;Razvoj korak dva&quot;&gt;{{cite web|url= http://www.regjeringen.no/nb/dep/fd/pressesenter/pressemeldinger/2011/utvikling-av-trinn-to-joint-strike-missi.html?id=640113|title=Utvikling av trinn to, Joint Strike Missile | quote = Razvoj korak dva |author = | date =12.04.2011| format = |publisher= Forsvarsdepartementet | location = | pages = | language = {{no}} |accessdate = 20. 9. 2012.}}&lt;/ref&gt;

[[Atomska bomba|Nuklearna bomba]] B61 je planirana da bude operativna na F-35 u [[2017]]. godini, ali kašnjenje celog programa aviona može da to dovede do odlaganja.&lt;ref name=&quot;Rakete F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2011/04/06/minuteman-iii-follow-on-being-eyed-nukes-for-jsf-delayed/ | title = Utvikling av trinn to, Joint Strike Missile | quote = Rakete F-35 | author =  | date = 12.04.2011 | format =  | publisher = Forsvarsdepartementet | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2011-04-10 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110410231646/http://www.dodbuzz.com/2011/04/06/minuteman-iii-follow-on-being-eyed-nukes-for-jsf-delayed/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
&lt;!--
Na narednim ilustracijama su prikazane opšte karakteristike nošenja naoružanja, razvrstanog po nameni i pojedinačni njegov izgled, kao i primena veznih tačaka na avionu. Posebno je data ilustracija asortimana nošenog naoružanja za sve tri varijante aviona F-35.

{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;margin:auto; width:700px;&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;12&quot; |Naoružanje aviona F-35 lajtning II&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;
|-
! F-35
! colspan=&quot;11&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;|[[Datoteka:F-35 weapon layout 3.svg|580px]]
|- 
! Broj tačke podveš.
|&lt;center&gt;11&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;10&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;9&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;8&lt;/center&gt;  
|&lt;center&gt;7&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;6&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;5&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;4&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;3&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;2&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;1&lt;/center&gt;
|-
! Oružje
|&lt;center&gt;V/V&lt;/center&gt; 
|V/V, V/Z 
|V/V, V/Z 
|V/V, V/Z  
|&lt;center&gt;V/V &lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;[[top]]&lt;/center&gt; 
|&lt;center&gt;V/V&lt;/center&gt; 
|V/V, V/Z 
|V/V, V/Z 
|V/V, V/Z
|&lt;center&gt;V/V&lt;/center&gt;
|-
! [[Masa]] kg
| 300 
| 2.500 
| 5.000 
| 2.500   
| 350 
| 1.000 
| 350 
| 2.500 
| 5.000 
| 2.500
| 300
|-
! Napomene
| colspan=&quot;11&quot;|
* V/V — rakete vazduh–vazduh
* V/Z — oružje vazduh–zemlja (vođene rakete i bombe), varijanta F-35C
* top GBU/31 gatling, kalibra 25 mm, u spoljnom kontejneru (kao opcija) za varijante F-35B i F-35C, a kod F-35A je stalno unutrašnje naoružanje
* tačke nošenja 4, 5, 7 i 8 su interne, u „bunkeru“ eksplozivnih sredstava &lt;br /&gt;(vidi sliku gore desno)
|}

==== Mogućnost nošenja i asortiman naoružanja ====
F-35 može biti opremljen sistemima naoružanja sa ukupnim maksimalnim opterećenjem od 8.165 kg (od toga 6.805 kg spolja):&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;
{|
|-
|  style=&quot;vertical-align:top; width:200px;&quot;|
&lt;u&gt;[[Vođene bombe]]&lt;/u&gt;
* [[Pavivej|GBU-10 Pavevaj II]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
* [[Pavivej|GBU-12 Pavevaj II]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:GBU-12 Pavevaj II.svg|180px]]
|}
* [[Pavivej|GBU-16 Pavevaj II]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Gbu-16.jpg|180px]]
|}
* [[Pavivej|GBU-24A/B Pavevaj III]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Pavivej 3.svg|180px]]
|}
* JDAM &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:JDAM 5.svg|180px]]
|}
* [[GBU-32 JDAM]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:GBU-32 JDAM.svg|180px]]
|}
* [[GBU-38 JDAM]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:GBU-38 JDAM.svg|180px]]
|}
* [[GBU-39 SDB]]
* [[GBU-53/B]]
* [[AGM-154 JSOW]] &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| style=&quot;vertical-align:top; width:200px;&quot;|
&lt;u&gt;[[Bomba|Bombe]]&lt;/u&gt;
* [[Mark 82]] (227&amp;nbsp;kg)&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Mark 82-5.svg|180px]]
|}
* [[Mark 83]] (454&amp;nbsp;kg)&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Mark 83.svg|180px]]
|}
* [[Mark 84]] (908&amp;nbsp;kg)&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Mark 84.svg|180px]]
|}
* [[Nuklearna bomba B61]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
&lt;u&gt;[[Kasetna bomba|Kasetne bombe]]&lt;/u&gt;
* [[CBU-99]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:CBU-99-5.svg|180px]]
|}
* [[CBU-100]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
* [[CBU-103]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:CBU-103.svg|180px]]
|}
* [[CBU-105]]
| style=&quot;vertical-align:top; width:200px;&quot;|

&lt;u&gt;[[Raketa vazduh-zemlja|Rakete vazduh-zemlja]]&lt;/u&gt;
* [[AGM-65 Maverik]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Maverik -5.svg|200p]]
|}
* [[Brimston]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Brimstoneraketa.jpg|180px]]
|}
* [[AGM-88 harm]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:AGM-88 harm 5.svg|180px]]
|}
* [[Storm šadou]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Storm shadow.jpg|180px]]
|}
* [[AGM-158 JASSM]]&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt;
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:AGM-158 JASSM.svg|180px]]
|}
|valign = &quot;top&quot;|
&lt;u&gt;[[Raketa vazduh-vazduh|Rakete vazduh-vazduh]]&lt;/u&gt;
* [[AIM-9X sajdvinder]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Aim9 sajdvajnder.jpg|180px]]
|}
* [[AIM-120 AMRAAM]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Aim120amraam.jpg|180px]]
|}
* [[AIM-132 ASRAAM]]
{|  style=&quot;margin:auto; background:#fff; border-style:solid; border-width:0; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Aim132asraam.jpg|180px]]
|}
{| style=&quot;float:right; background:#fff; border-style:solid; border-width:1px;; border-color:skyBlue; padding:8px;&quot;
|-
|[[Datoteka:Mbda meteor.jpg|180px]]
|-
|&lt;center&gt;[[MBDA Meteor]]&lt;br /&gt; 
(planirano)&lt;/center&gt;
|}
|}[[Datoteka:F-35B varijanta.svg|desno|350p]]

Legenda:

&lt;big&gt;• &lt;sup&gt;''1''&lt;/sup&gt; Ne može se nositi u „bunkeru“&lt;/big&gt;

&lt;big&gt;• &lt;sup&gt;''2''&lt;/sup&gt; Samo '''F-35B''' ne može nositi u „bunkeru“, ostali mogu&lt;/big&gt;

{{Navbox
|name  = Unifikacija delova
|title = &lt;div class=&quot;NavHead&quot; style=&quot;color:gold; text-align:left; font-size:130%;&quot;&gt;&lt;center&gt;'''Zahtevi za nošenje naoružanja aviona F-35A i F-35C.'''&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;/center&gt;&lt;/div&gt; 
|state = collapsed
|titlestyle = background-color:#70CCDA;
|groupstyle = width:15em; background-color: #E6E6FA;
|liststyle = width:auto;
|list1 =[[Datoteka:Naoružanje varijanti A i C.svg|centar|800px]]
}}

{{Navbox
|name  = Unifikacija delova
|title = &lt;div class=&quot;NavHead&quot; style=&quot;color:gold; text-align:left; font-size:130%;&quot;&gt;&lt;center&gt;'''Zahtevi za nošenje naoružanja aviona F-35B.'''&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;/center&gt;&lt;/div&gt; 
|state = collapsed
|titlestyle = background-color:#70CCDA;
|groupstyle = width:15em; background-color: #E6E6FA;
|liststyle = width:auto;
|list1 =[[Datoteka:Naoružanje varijante B.svg|centar|800px]]
}}
--&gt;
=== Smanjena uočljivost (smanjen „odraz“, „stelt“) ===
[[Datoteka:JSF F35 P1230144.jpg|[[Stajni organi vazduhoplova|Izgled stajnih organa]] F-35, koji su posebno projektovani da nazubljenom ivicom vrata smanjuju [[radar]]sku uočljivost.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
F-35 lajtning II je najsavremeniji avion [[Mlazni lovac pete generacije|pete generacije]]. Znak raspoznavanja aviona ove generacije je uspešna primena savremene „stelt“ tehnologije, što je kod „lajtninga II“ učinjeno i to bez većeg ugrožavanja ostalih karakteristika. Sa uspešnom primenom „stelt“ tehnologija značajno je smanjena [[površina radarskog preseka]] aviona F-35, kao i emisija ostalih izvora za detekciju sa drugim [[senzor]]ima (vidi sliku ispod). U toj funkciji, na F-35 su primenjene najsavremenije tehnologije u domenu:&lt;ref name=&quot;Publikacija o preživljavanju programa aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?Location=U2&amp;doc=GetTRDoc.pdf&amp;AD=ADA529057 | title = Published by Joint Aicraft Survivability Program Office | quote = Publikacija o preživljavanju programa aviona | author =  | date = Summer 2006 | format =  | publisher = AIRCRAFT Survivability | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 24. 03. 2012. | archive-date = 2012-12-01 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121201031745/http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?Location=U2&amp;doc=GetTRDoc.pdf&amp;AD=ADA529057 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;
* specijalnih materijala za gradnju strukture koji upijaju [[radar]]ske zrake,
* presvlake ukupne „okvašene“ površine sa premazom koji ne reflektuje radarske zrake,
* smeštaja svih tereta u konturu zmaja aviona,
* spoljnjeg oblikovanja za malu uočljivost i smanjene refleksije (sa oštrim ivicama),
* „skrivanja“ toplotnih izvora i
* maksimalnog smanjenja nivoa emisija radara i druge opreme.

Očigledno je da se ovi uslovi ne mogu ispuniti prepravkom postojećeg borbenog aviona [[Mlazni lovac četvrte generacije|četvrte generacije]] u [[Mlazni lovac pete generacije|petu]], već se mora razviti novi, po odgovarajućim zahtevima. Za razliku od prethodne generacije [[Lovački avion|lovačkih aviona]], F-35 je projektom oblikovan i definisan za smanjenu uočljivost bez bitnijeg ugrožavanja ostalih borbenih i letnih karakteristika.&lt;ref name=&quot;Program budućnosti borbenih aviona 7600, rezime - prvi deo&quot;/&gt;

Lovački avioni koji su sada u upotrebi ([[F-15 igl]], [[F-16 Fajting falkon|F-16 Fajting Falkon]], [[F/A-18 Hornet]]) su uočljivi za neprijateljske [[senzor]]e, pošto uvek nose velike spoljne rezervoare, a da bi to izbegao F-35 leti u najvećem broju misija samo sa unutrašnjim [[gorivo]]m, zbog čega ima unutrašnje rezervoare velike zapremine. Zbog karakteristika „tajnosti“ korišćeni su specijalni materijali u izgradnji zmaja aviona, uključujući i presvlaku od veštačkih mat-vlakana.&lt;ref name=&quot;Novi koncept „stelt“ je skuplji&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-35 JSF lajtning II&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35-design.htm | title = F-35 Joint Strike Fighter (JSF) Lightning II | quote = F-35 JSF lajtning II | author =   | date =  | format = | publisher = GlobalSecurity | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Za razliku od F-16 i F/A-18, F-35 nema pretkrilca, a umesto njih koristi diskretne generatore [[uzgon]]skog vrtloženja na isti način kao i [[SR-71 blekbird]].&lt;ref name=&quot;F-35 status i izgledi za budućnost&quot;/&gt; Male neravnine na ulazu u usisnik jednostavno poboljšavaju kvalitetan protok vazduha do [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]] u širokom spektru uslova promene [[brzina|brzine]] aviona. Ovo konstruktivno rešenje, za poboljšanje dotoka vazduha u motor, takođe poboljšava diskretnost aviona, odnosno poboljšava njegove karakteristike smanjivanja uočljivosti.

Uprkos tome što je F-35 manji u odnosu na [[F-22 raptor]], ima veći radarski presek. Za F-35 se kaže da mu je otprilike odraz identičan metalnoj lopti, veličine kao za golf, a za „raptora“ da je umesto metalne to mermerna kugla iste veličine.&lt;ref name=&quot;F-35 JSF lajtning II&quot;/&gt; F-22 je projektovan tako da bude teško uočljiv za sve vrste [[radar]]a, iz svih pravaca.&lt;ref name=&quot;Procena sposobnosti odbrane penetracije JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://ausairpower.net/APA-2009-01.html | title = Assessing Joint Strike Fighter Defence Penetration Capabilities | quote = Procena sposobnosti odbrane penetracije JSF | author = Dr Carlo Kopp | date = 7th January 2009 | format = | publisher = Air Power Australia Analyses  ISSN   1832-2433 | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; F-35 ima najmanji radarski odraz sa čeone strane, zbog kompromisa u projektnim rešenjima. Njegove površine su oblikovane prema kriterijumu umanjenja efekata najboljih protivničkih radara, koji rade u X i na gornjoj granici S opsega. Ovakvi radari su obično ugrađeni u [[lovački avion|lovačke avione]] i u raketne sisteme tlo-vazduh, sa radarskim vođenjem raketa. Avion F-35 se lakše otkriva sa radarom drugih radnih učestanosti.&lt;ref name=&quot;Procena sposobnosti odbrane penetracije JSF&quot;/&gt; Oblik aviona značajno utiče na površinu radarskog preseka, zato se istom mora posvetiti posebna pažnja da tokom proizvodnje održi vernu kopiju „spoljnjeg oblika etalonskog alata (kalupa)“.&lt;ref name=&quot;„Nevidljivi“ F-35 je naišao na početnu prepreku&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/news/2011-05-04/lockheed-martin-s-f-35-fighter-jet-passes-initial-stealth-hurdle.html | title = Lockheed Martin’s F-35 Fighter Jet Passes Initial Stealth Hurdle| quote = „Nevidljivi“ F-35 je naišao na početnu prepreku | author = May 4, 2011 | date = Tony Capaccio | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Posle proizvodnje i svake veće popravke, u toku operativne upotrebe, sa zemaljskim ispitnim radarom se merenjem proverava površina radarskog preseka F-35, što nije bilo prisutno kod prethodne generacije aviona.&lt;ref name=&quot;Publikacija o preživljavanju programa aviona&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Lokid Martin sklapa ugovor sa američkim vazduhoplohoplovstvom&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defenseworld.net/go/defensenews.jsp?id=5268 | title = Lockheed Martin wins $13 million contract for Strike Fighter aircraft from US Air Force | quote = Lokid Martin sklapa ugovor sa američkim vazduhoplohoplovstvom | author = Our Bureau | date = Nov 22, 2010 | format =  | publisher = Defenseworld | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2012-03-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120306075406/http://www.defenseworld.net/go/defensenews.jsp?id=5268 }}&lt;/ref&gt;

Smanjenje uočljivosti se ne rešava samo smanjenjem površine radarskog preseka, već avion mora biti teško uočljiv i za druge [[senzor]]e, koji rade na drugim principima. U to spada, da nije upadljiv [[zvuk|zvučni]] i [[toplota|toplotni]] izvor, kao i da nije upadljivo vizuelno uočljiv. O svima ovim elementima je vođeno računa pri projektovanju aviona F-35.&lt;ref name=&quot;Program budućnosti borbenih aviona 7600, rezime - prvi deo&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.regjeringen.no/upload/FD/Temadokumenter/JSF_RBI-svar.pdf | title = Programme 7600 Future Combat Aircraft, Executive Summary – Part One
| quote = Program budućnosti borbenih aviona 7600, rezime - prvi deo | author = Mrs. Anne-Grete Strøm-Erichsen
Minister of Defence, The Royal Norwegian Ministry of Defence, P.O. Box 8126 Dep. N-0032  | date =  | format = pdf| publisher = ROYAL NORWEGIAN MINISTRY OF DEFENCE | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =24. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dote.osd.mil/pub/reports/FY2000/airforce/00jsf.html | title = JOINT STRIKE FIGHTER (JSF) | quote = JSF | author = Director, Operational Test &amp; Evaluation | date =  | format =  | publisher = Publications | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2011-07-23 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110723171357/http://www.dote.osd.mil/pub/reports/FY2000/airforce/00jsf.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

Krajem [[2008]]. godine, vazduhoplovstva zemalja kooperanata su sa prvim svojim izveštajima otkrili da je F-35 oko dva puta glasniji na poletanju od aviona [[F-15 igl]] i do četiri puta glasniji tokom sletanja.&lt;ref name=&quot;Bučan F-35 dalje od kuće&quot;&gt;{{Cite web | url = http://azstarnet.com/news/local/article_b8e6b612-1751-5554-8819-166f110f0f24.html | title = Noisy F-35 still without a home | quote = Bučan F-35 dalje od kuće | author = Carol Ann Alaimo | date = November 30, 2008 | format = | publisher = Arizona Daily Star | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat toga, stanovnici u blizini vojnih aerodroma su tražili da se preduzmu mere za očuvanje životne sredine, koja je značajno ugrožena sa velikim nivoom [[buka|buke]]. Pokrenuta je izrada studije koja se odnosi na smanjenje buke F-35, na propisan nivo.&lt;ref name=&quot;Bučan F-35 dalje od kuće&quot;/&gt; Građani iz [[Florida|Floride]], u februaru [[2009]]. godine, zapretili su da će tužiti vazduhoplovstvo zbog predstojećeg dolaska F-35 u bazu, a tužba je podneta u martu [[2010]]. godine.&lt;ref name=&quot;Zahtev za nadoknadu zakonskih troškova F-35 &quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.thedestinlog.com/news/legal-28112-nwfdn-fees-okaloosa.html | title = Val-p wants Okaloosa to reimburse F-35 legal fees (DOCUMENT) | quote = Zahtev za nadoknadu zakonskih troškova F-35 | author =  | date = 16. 4. 2010. | format =  | publisher = Daily News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 03. 2012. | archive-date = 2012-04-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120405042733/http://www.thedestinlog.com/news/legal-28112-nwfdn-fees-okaloosa.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Buka izaziva pravni zahtev da se ne koristi F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.theaustralian.com.au/national-affairs/noise-triggers-legal-bid-to-down-jet-fighter/story-fn59niix-1226037459254 | title = Noise triggers legal bid to down jet fighter | quote = Buka izaziva pravni zahtev da se ne koristi F-35 | author =Brendan Nicholson  | date = 12. 4. 2011. | format = | publisher = National Affairs | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Sa svojim izveštajima u martu [[2009]]. godine, Lokid Martin i ratna vazduhoplovstva zemalja kooperanata su pobijala te tvrdnje, dokazujući da su preciznija merenja pokazala manji nivo buke od postojećih aviona. Tvrdeći da je buka manja nego što je prikazano u prvom izveštaju, „da je F-35 samo izjednačen sa bukom F-16, opremljenim sa [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motorom]] Prat end Vitni F100-PW-200, a tiši je od F-22 raptora i F/A-18E/F Super horneta“.&lt;ref name=&quot;Biće potrebno regulacija toplote F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/F35-031209.xml | title = F-35 May Need Thermal Management | quote = Biće potrebno regulacija toplote F-35 | author = Bradley Perrett | date = Mar 12, 2009 | format =  | publisher = Aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 03. 2012. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Međutim, sa kasnijom zajedničkom studijom Lokid Martina i američkog vazduhoplovstva zaključeno je da je nivo buke F-35 ipak uporediv sa F-22 raptorom i F/A-18E/F Super hornetom.&lt;ref name=&quot;Buka F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = https://docs.google.com/viewer?a=v&amp;q=cache:0yIuRIMUDwcJ:www.f-16.net/f-16_forum_download-id-11481.html+F-35+acoustics+test&amp;hl=en&amp;gl=us&amp;pid=bl&amp;srcid=ADGEESgfOwRZ9Cjk22IknVc6me97wPUsleYuw0aMTdia4Djkgx1C9hhiMOuSU_O7s1I8aaIh_NhSvO0kZlrK_05iNQvB_iCtyQWQ7d4uPEYz4oCoC6efEnxiqD1xkpsZ952kVNoAxgyE&amp;sig=AHIEtbTRsgZXOeGUg90opGYn6e-msBU02w | title = PowerPoint Presentation
| quote = Buka F-35 | author =   | date =  | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

=== Kabina ===
Avion F-35 karakteriše „panoramski prikazivač“, širine kabine, dimenzija 50 H 20&amp;nbsp;cm, s tim da nema gornji nišanski prikazivač.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-35 lajtning II JSF&quot;/&gt; Poseduje kabinski sistem za prepoznavanje glasa pilota i njegovih govornih naredbi, za „komandu glasom“. Tu je direktan „ulaz“ glas pilota, što mu obezbeđuje poboljšanje sposobnosti i efikasnosti u upravljanju sa F-35, u odnosu na trenutnu generaciju opreme i interfejsa sa njom. F-35 će biti prvi američki operativni avion, koji koristi ovaj sistem, koji je isproban na nekim postojećim avionima kao što je F-16.&lt;ref name=&quot;Istraživanje sistema komandi glasom&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.af.mil/news/story.asp?id=123071861 | title = Researchers fine-tune F-35 pilot-aircraft speech system | quote = Istraživanje sistema komandi glasom | author =  | date = 10/15/2007 | format =  | publisher = U.S. Air Force | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5.03.2012. | archiveurl = https://archive.today/20120722204028/http://www.af.mil/news/story.asp?id=123071861 | archivedate = 2012-07-22 | dead-url = no }}&lt;/ref&gt;

U kabini, svih varijanti aviona F-35, integrisana je kaciga sa sistemom pokazivanja na viziru. Upotrebljena kaciga je već u operativnoj upotrebi na avionima F15, F16 i F/A-18.&lt;ref name=&quot;Kaciga pilota&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.boeing.com/defense-space/military/jhmcs/index.html | title = Joint Helmet Mounted Cueing System (JHMCS) 
| quote = Kaciga pilota | author =   | date =  | format = | publisher =  | location = Boeing| pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Pri dosadašnjoj upotrebi ovog sistema, na sadašnjim avionima, zadržan je gornji prikazivač (nišanska glava) u kabini, ali na ovom avionu to nije. Ovde je kaciga, sa integrisanim ekranom, potpuno preuzela ulogu nišana. F-35 će biti prvi avion bez gornjeg (nišanskog) prikazivača ugrađenog iza vetrobranskog stakla, jer su sve njegove funkcije prenete na prikazivač na kacigi [[pilot]]a. Pilot upravlja sa avionom F-35 preko malih bočnih ručica, po sistemu HOTAS, stalno sa obe ruke na bočnim komandnim polugama ({{jez-engl|hands on throtle and stick}}) (vidi sliku kabine desno i dole). Na ta dva bočna rukohvata su raspoređene i sve ostale komande – prekidači.

Pilot je smešten u [[izbacivo sedište]] Martin Bejker US16E, u svima varijantama F-35.&lt;ref name=&quot;Izbacivo sedište&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jsf.org.uk/JSF-UK-Industry-Team/Martin-Baker.aspx | title = Martin-Baker | quote = Izbacivo sedište | author =  | date =  | format =  | publisher = Martin-Baker | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2008-10-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081021165256/http://www.jsf.org.uk/JSF-UK-Industry-Team/Martin-Baker.aspx | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; [[Izbacivo sedište]] Martin Bejker US16E je projektovano sa zahtevnim performansama, prvenstveno za bezbednost pilota sa aspekta svakog moguće zatečenog režima leta, opterećenja i terena iznad koga se pilot katapultira. F16 ima sličnu kabinu i zato se isti koristi kao prelazni avion, za obuku pilota, pre početka letenja na F-35.&lt;ref name=&quot;Prelazni avion&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.pnj.com/Story_not_found | title = Unfortunately, that page could not be found. | quote = Prelazni avion | author =  | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

[[Sistem komandi leta aviona|Komande leta]] su električne, digitalne ({{jez-engl|fly-by-wire}}), kao i na avionu [[F-22 raptor]]. Pri njihovom projektovanju primenjena je najsavremenija tehnologija automatskog upravljanja, sa najnaprednijim [[softver]]om i zakonima upravljanja, što je posebno izraženo kod varijante F-35B, gde se upravlja i sa [[uzgon]]om potiska motora. Želja [[pilot]]a se brzo transformiše u optimiziran električni signal, koji je ulaz u „elektrohidrostatičke pokretače“ komandnih površina. To je i jedina razlika u odnosu na druge savremene avione, da se ne koriste hidropokretači već „elektrohidrostatički pokretači“, zbog činjenice da avion F-35 nema klasični [[Hidraulički sistem aviona|hidraulički sistem]], već autonomne elektro–hidrauličke sisteme (integrisan elektro–hidraulički energetski sistem sa izvršnim mehanizmom).&lt;ref name=&quot;Elektrohidraulički pokretač&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Ispitivanje F-35 se dobro odvija&quot;/&gt;

==== Pilotska kaciga sa prikazivačem ====
Senzori, u kombinaciji radio frekvencije i infra crvene detekcije (SAIRST) na avionu F-35 kontinuirano prate cilj u blizini aviona, a sistem montiran u kacigi pilota sa ekranom na viziru ({{jez-eng|uhelmet-mounted display system}} – HMDS) ih prikazuje i vrši izbor po prioritetu. Ova kaciga sa sistemom HMDS zamenjuje sklop gornjeg nišanskog prikazivača, koji se koriste na ranijim lovačkim avionima. Ovako opremljen, F-35 ne mora da bude fizički usmeren na izabrani cilj, da bi njegovo oružje bilo efikasno upotrebljeno.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F 35, sistema EO DAS&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.youtube.com/watch?v=CwvnhFgzIKI&amp;lr=1 | title = F 35 Distributed Aperture System EO DAS| quote = F 35, sistema EO DAS | author =   | date = 4. 5. 2009. | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =31. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; To je moguće sa [[senzor]]ima koji prate i obezbeđujuju parametre za gađanje obližnjih neprijateljskskih aviona iz bilo koje orijentacije, a istovremeno se [[pilot]]u prikazuju odgovarajući nišanski podaci na prikazivaču ugrađenom u vizir njegove kacige. Te informacije istovremeno „snabdevaju“ glavu za navođenje lansirane [[raketa|rakete]] sa neophodnim podacima. Cilj je pilotu vidljiv bez obzira na koji način je otkriven, a na ovaj način se postiže veća efikasnost i skraćuje potrebno vreme za upotrebu oružja, u odnosu na dosadašnji obavezan proces usmeravanja aviona, nišanske glave i oružja prema cilju.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;

Ovaj sistem daje avionu F-35 prednost u osmatranju, orijentaciji, odlučivanju i borbenom dejstvu. Automatizacija i integracija senzora i fuzija njihovih informacija na prikazivaču u kacigi, obezbeđuje pilotu više vremena za odlučivanje i borbu. Ne gubi vreme na procedure leta, već se prvenstveno fokusira na ciljeve i preteće opasnosti od njih.&lt;ref name=&quot;Primenjeno na „hornetu“&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.adbr.com.au/download/2510.pdf | title = Hornet E/F v JSF Block I | quote = Primenjeno na „hornetu“ | author =  | date = 30. November 2006 | format = pdf | publisher = Australian | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20081121193713/http://www.adbr.com.au/download/2510.pdf | archivedate = 2008-11-21 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt;

U procesu uvođenja ovog sistema pojavili su se problemi, te je Lokid Martin, [[1. mart]]a [[2011]]. godine, dao novu specifikaciju i projekat.&lt;ref name=&quot;Nova kaciga&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/asd/2011/03/04/02.xml | title = Lockheed Shops For JSF Helmet Alternatives | quote = Nova kaciga | author = Amy Butler | date = Mar 4, 2011 | format =  | publisher = Aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Alternativni sistem je baziran na naočarima za noćno osmatranje, a isporučen je od strane britanskog BAE sistema.&lt;ref name=&quot;Displej&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/asd/2011/04/21/04.xml | title = Lockheed Weighs Alternate F-35 Helmet Display | quote = Displej | author = Graham Warwick | date = Apr 21, 2011 | format =  | publisher = Aviationweek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Isporučeni sistem BAE još uvek ne ispunjava sve zahtevane karakteristike kacige sa HMDS, a kada se dovede na zahtevani nivo, biće uvedene sve preostale, predviđene funkcije.&lt;ref name=&quot;BAE kaciga&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.gizmag.com/f-35-helmet-display-bae/20216/ | title = BAE Systems to provide new helmet display for F-35 pilots| quote = BAE kaciga | author = David Szondy | date = 21. 10. 2011. | format = | publisher = Gizmag | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =31. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Lokid je na osnovu zaključenog ugovora, [[2011]]. godine, obavezan da otkloni sve iskrsle nedostatke na kacigi pilota sa HMDS. Poboljšano prikazivanje se očekuje da bude raspoloživo u trećem kvartalu [[2013]]. godine.&lt;ref name=&quot;Ugovor za kacigu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dailymarkets.com/stock/2011/11/17/lockheed-martin-awards-f-35-contract/ | title = Lockheed Martin Awards F-35 Contract | quote = Ugovor za kacigu | author = Zacks Investment Research | date = November 17, 2011 | format =  | publisher = DailyMarkets | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. | archive-date = 2012-04-30 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120430225851/http://www.dailymarkets.com/stock/2011/11/17/lockheed-martin-awards-f-35-contract/ }}&lt;/ref&gt;

Upotreba novog BAE sistema zahtevaće odgovarajući reprojekat kabine.&lt;ref name=&quot;BAE kaciga za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.ainonline.com/aviation-news/singapore-air-show/2012-02-15/bae-drives-dual-approach-fixing-f-35-helmet-display-issues | title = BAE Drives Dual Approach To Fixing F-35 Helmet Display Issues | quote = BAE kaciga za F-35 | author = Bill Carey | date = 15. 2. 2012. | format =  | publisher = AINonline | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. | archive-date = 2014-10-31 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141031093759/http://www.ainonline.com/aviation-news/singapore-air-show/2012-02-15/bae-drives-dual-approach-fixing-f-35-helmet-display-issues | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

=== Senzori, avionska oprema i njihova integracija ===

Sistem senzora i komunikacioni paket, na avionu F-35, namenjeni su da olakšaju situacionu svest, donošenje odluka i upravljanje, kao i uspešno izvršenje osnovnog zadatka [[pilot]]a – vođenje borbe. Oprema na avionu F-35 je visoko integrisana prema standardu MILSTD 1394B, sa ciljem da se što više njen rad automatizuje i tako što je moguće više smanji opterećenje [[pilot]]a. Na taj način, on se može potpuno koncentrisati na svoje osnovne zadatke, a to su taktike postupke vođenja borbe, umesto na različite radnje oko upravljanja sa avionskim sistemima.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Magistrala podataka&quot;&gt;{{Cite web | url =http://www.militaryaerospace.com/articles/2011/11/mil-std-1553-avionics.html | title = MIL-STD-1553 avionics databus development kit to implement 1553 boards introduced by DDC| quote = Magistrala podataka | author = John Keller | date = November 29, 2011 | format = | publisher = 6.03.2012. | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt; Ovo se uglavnom postiže kroz fuziju senzora, što znači da centralni računar, sve podatke senzora proceni i sastavlja u najprikladniju integrisanu sliku situacije na ekranu i pokazivaču na pilotovoj kacigi. Ovo omogućava da pilot na prvi pogled vidi celu taktičku situaciju. Kabinski ekran – prikazivač F-35, velikih je dimenzija 50 h 20&amp;nbsp;cm, pored njega je umesto gornjeg prikazivača samo postojeći na viziru kacige pilota. Upravljanje glasom je takođe uključeno u tu automatizaciju i rasterećenje pilota. Pri krstarenju, F-35 svoje vrlo napredne senzore koristi u opsegu slabog emitovanja energije, tako da smanjuje mogućnosti i verovatnoću svoga otkrivanja i presretanja od strane neprijatelja ({{jez-eng|Low Probability of Intercept}} LPI).&lt;ref name=&quot;Prvi let borbenog pilota&quot;/&gt;

Za razliku od prethodnog aviona, kao što je F-22, [[softver]] za F-35 je najobimniji, najsloženiji i najteži deo u projektu.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje u letu&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/awst/2010/06/07/AW_06_07_2010_p26-231580.xml&amp;headline=Flight%20Tests%20Of%20Next%20F-35%20Block%20Underway | title = Flight Tests Of Next F-35 Block Underway | quote = Ispitivanje u letu | author = Graham Warwick | date = Jun 13, 2010 | format =  | publisher = AviationWeek | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; On je najveći faktor koji može da odloži postizanje inicijalne operativne sposobnosti aviona F-35, koja je za sada zakazana za april [[2016]]. godine.&lt;ref name=&quot;Softver odlaže F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2010/11/23/schwartz-concerned-about-f-35a-delays/ | title = Schwartz Concerned About F-35A Delays | quote = Softver odlaže F-35 | author = John Reed | date = November 23rd, 2010 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 31. 03. 2012. | archive-date = 2010-11-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101126155649/http://www.dodbuzz.com/2010/11/23/schwartz-concerned-about-f-35a-delays/ }}&lt;/ref&gt; Razvoj softvera za sisteme F-35 i njegovo ispitivanje je najteži deo posla proširenog razvoja, identifikacije u ispitivanju u letu i u razgraničenju u kasnijim koracima.&lt;ref name=&quot;Odbrandbena tehnologija&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;newspaperUserId=27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7&amp;plckPostId=Blog%3A27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3A0941e5b4-a3c7-4406-85f8-151f2ef34d6b&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest | title = 
More F-35B Delays, Software Schedule At Risk | quote = Odbrandbena tehnologija | author = Bill Sweetman | date = 1/13/2011 | format = | publisher = AviationWeek | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =31. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Osnovni sistemi koji sačinjavaju ovaj kompleks [[senzor]]a i opreme su:&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;
* [[Radar]],
* Opto-elektronski nišan (EOTS),
* Sistem DAS,
* Centralni računarski sistem za navigaciju, komunikaciju i identifikaciju ciljeva (CNI) i
* Sistem za elektronsko ratovanje.

==== Radar ====

[[Datoteka:F-35 SAR.jpg|Radarski snimak u režimu SAR.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]] Glavni [[senzor]] aviona F-35 je [[radar]] AN/APG-81, sa aktivnim elektronskim skeniranjem (AESA), projektovan u firmi Nortrop Gruman na bazi [[F-22 raptor|„raptorovog“]] AN/APG-77. Podrška mu je optoelektronski nišanski sistem (EOTS), postavljen ispod nosnog dela trupa aviona, koji je koncipirala firma Lokid Martin.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://photos.state.gov/libraries/norway/45384/pdfs/F35Overview.pdf | title = F-35 Lightning Norwaj
|
| quote = Norveški F-35 | author =   | date = 15 Januaru 2008 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{no}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AN/APG-81 radar sa AESA aviona F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.es.northropgrumman.com/solutions/f35aesaradar/ | title = AN/APG-81 F-35 AESA Radar | quote = AN/APG-81 radar sa AESA aviona  F-35 | author =  | date =  | format =  | publisher = Northrop Grumman | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 03. 2012. | archive-date = 2013-01-23 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130123033148/http://www.es.northropgrumman.com/solutions/f35aesaradar/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;
Radar AN/APG-81 ima niz operativnih režima („modova“), uz poseban akcenat na režim vazduh-kopno (SAR) (vidi snimke desno i ispod). Za cilj radarske površine od 1 m² domet je oko 150&amp;nbsp;km&lt;ref name=&quot;Da li je JSF dovoljno dobar saveznik?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.ausairpower.net/0830-ASPI-Rebuttal-HR.pdf | title = Is the JSF re ally good enough?– ana lys ing the ASPI pa per | quote = Da li je JSF dovoljno dobar saveznik? | author = Dr Carlo Kopp and Peter Goon | date =  | format = pdf | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 30. 03. 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20041031123859/http://www.ausairpower.net/0830-ASPI-Rebuttal-HR.pdf | archivedate = 2004-10-31 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt;, ovo je u opsegu učestanosti kada je mala verovatnoća presretanja, LPI) režim. Do [[avgust]]a [[2007]]. godine, osam jedinica je isporučeno, sa prve tri verzije softvera već implementirane i ispitane. Nortrop Gruman je ovo realizovao pre stvarnog roka. Do februara [[2008]]. godine, realizovano je ispitivanje radara u ukupnom trajanju od 6.625 sati, uz 125 časova stvarnog leta. Radar APG-81 je prvi put poleteo na Nortropovom avionu laboratoriji BAC 1-11, u [[avgust]]u [[2005]]. godine.&lt;ref name=&quot;Radar APG-81&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.irconnect.com/noc/press/pages/news_releases.html?d=194881 | title = Northrop Grumman's APG-81 Radar Sensor Performs Flawlessly On First Mission Systems Flight of Lockheed Martin F-35 Aircraft | quote = Radar APG-81 | author =  | date =  | format =  | publisher = Northrop Grumman | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 30. 03. 2012. | archive-date = 2014-08-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140826161639/http://www.irconnect.com/noc/press/pages/news_releases.html?d=194881 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Radar F-22 raptora&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.irconnect.com/noc/press/pages/news_releases.html?d=116105 | title = Northrop Grumman Successfully Completes F-22 Radar Flight-Test Certification | quote = Radar F-22 raptora | author =  | date =  | format =  | publisher = Northrop Grumman | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 30. 03. 2012. | archive-date = 2012-02-08 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120208023846/http://www.irconnect.com/noc/press/pages/news_releases.html?d=116105 }}&lt;/ref&gt;

U toku opitnog leta na F-35 sa 60 odsto ugrađenog softvera, radar je pružio značajne mogućnosti, uključujući i veliki domet u režimu vazduh-vazduh, pretragu i akviziciju, kao i režim vazduh-tlo (SAR). Radar APG-81 detektuje ciljeve u vazduhu pre nego što to urade radari na avionima F-16 i F-18 (pogledaj sliku dole). Radar je integrisan sa sistemom za elektronsko ratovanje i izvršena je fuzija njihovih signala, što je funkcionisalo u prvim letovima. Pored toga, F-35 lajtning II je opremljen revolucionarnim Nortropovim elektro-optičkim sistemom, koji omogućava letelici da pasivno detektuje projektile i druge pretnje, kao i infracrveni senzor za dnevno i noćno osmatranje, čiji se signali direktno projektuju na viziru kaciga pilota za potpuni sferni pogled oko aviona (pogledaj sliku iznad).&lt;ref name=&quot;Radar APG-81&quot;/&gt;

==== Optičkoelektronski nišan (EOTS) ====
[[Datoteka:F-35 EOTS1.jpg|Snimak sa EOTS [[senzor]]ima.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Optičkoelektronski nišan ({{jez-en|Electro-Optical Targeting System}} EOTS) je sistem za nišanjenje, kog je razvila kompanija Lokid Martin, na osnovu postojećeg XL za avion F-16 smeštenog u podvesni kontejner. [[Sistem]] je zasnovan na video-kameri visoke rezolucije i senzoru FLIR. Senzorski sistem EOTS se može upotrebljavati u režimu vazduh-zemlja i vazduh-vazduh. Istih je mogućnosti kao i nišanski sistem XR, s tim što se manje izlaže sopstvenoj detekciji (emituje manje energije).&lt;ref name=&quot;Nišan&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=awst&amp;id=news/10044top.xml | title = Sniper Targeting Pod Attacks From Long Standoff Ranges | quote = Nišan | author = William B. Scott | date = Oct 3, 2004 | format =  | publisher = Aviation Week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 25. 03. 2012. | archive-date = 2012-04-15 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120415042219/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=awst&amp;id=news/10044top.xml | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

Može se koristiti u kombinaciji sa navigacionim sistemom na F-35. Senzor je stabilizovan u odnosu na ravan i može da izračuna rastojanja i pasivno bez laserskog osvetljenja. Lokid Martin je razvio više modela sistema za integraciju i ispitivanje. Kao platforma za ispitivanje korišćen je avion T-39 Sejbrlajner. Do februara [[2008]]. godine, realizovano je 3.650 časova ispitivanja, od čega 10 sati u letu. U [[decembar|decembru]] [[2009]]. godine, počela je proizvodnja toga sistema. Od marta [[2011]]. godine, EOTS se koristi na F-35.&lt;ref name=&quot;F-35 &quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Program budućnosti borbenih aviona 7600, rezime - prvi deo&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;

==== Sistem DAS ====
[[Datoteka:F-35 DAS.jpg|Snimanje sa DAS senzorima&lt;br /&gt; (automatski sastavljeno iz više slika).&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
DAS je skraćenica od ({{jez-en|Distributed Aperture System}}) se sastoji od šest dodatnih pasivnih infracrvenih [[senzor]]a ([[kamera]]) raspoređenih po avionu. To je deo Nortrop Grumanovog sistema pod oznakom AN/AAQ-37, gde su prijemnici sa otvorima u obliku proreza. Sistem DAS upozorava na dejstvo neprijateljskih raketnih sistema, sve vreme kontinualno, sa bilo koje strane u odnosu na avion F-35 (sverakusno). Pored toga što sistem otkriva lansirane rakete, on ih prati i meri njihove parametre kretanja u približavanju. Zamenjuje tradicionalne sisteme za noćne operacije i navigaciju.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F 35, sistema EO DAS&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;AN/AAQ-37 DAS&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.es.northropgrumman.com/solutions/f35targeting/assets/missilevideo.html | title = AN/AAQ-37 EO DAS Ballistic Missile Defense Capabilities | quote = AN/AAQ-37 DAS | author =  | date = Nov. 2, 2010 | format =  | publisher = Northrop Grumman | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 1. 04. 2012. | archivedate = 2012-06-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120603185549/http://www.es.northropgrumman.com/solutions/f35targeting/assets/missilevideo.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
Namenjen je prvenstveno za upozorenja od opasnosti dejstva raketnih sistema, ali takođe ima i druge funkcije. Dakle, lansiranje raketa zemlja-vazduh i njihova pozicija se automatski prikazuju na prikazivačkoj ploči i alarmira se napad (JDAM, na primer), što opominje pilota za hitne mere&lt;ref name=&quot;AN/AAQ-37 DAS&quot;/&gt;, s tim da se odgovarajuće protivmere paralelno koriste (aktivno i pasivno ometanje). Takođe, registruju se borbeni avioni iz bilo kog pravca da se približavaju, a zatim pripremaju i lansiraju samonavodeće rakete (kao što su AIM-9X i AIM-120). Prethodno avion F-35 nosač raketa sa manevrom dovodi svoje rakete u sferu zahvata glave za navođenje.&lt;ref name=&quot;AN/AAQ-37 DAS&quot;/&gt; Tokom te borbe u vazduhu identifikuju se prijateljski i neprijateljski avioni koji su uključeni u sukob i sistem AN/AAQ-37 ih sve prati, tako da je pilot sve vreme pravi razliku između prijatelja i neprijatelja.&lt;ref name=&quot;AN/AAQ-37 DAS&quot;/&gt;

Tokom noćnih misija, sistem služi kao zamena za konvencionalnu opremu za noćno osmatranje. U kombinaciji sa sistemom na kacigi HMDS, pilot raspolaže sa noćnom slikom osmatranja visokog kvaliteta u svim pravcima, približno istog vizuelnog osećaja ljudskog oka. Ovo je značajan napredak u odnosu na uobičajenu kacigu, sa ugrađenenim uređajem za noćno osmatranje, pošto je sa njim bilo smanjeno vidno ponje sa ograničenjem prirodne preglednosti iz kabine aviona. U kombinaciji sa računarom u realnom vremenu mogu se pouzdano pratiti vozila na terenu.

AN/AAQ-37 je razvijen od strane Gramana i trenutno je na operativnim ispitivanjima na nekoliko aviona F-16 i [[bespilotna letelica|bespilotnih letelica]] QF-4, u opitnom vazduhoplovnom centru u Edvardsu. Do februara [[2008]]. godine, sa sistemom je napravljeno 4.700 časova ispitivanja, od toga 83 sata u letu.&lt;ref name=&quot;AN/AAQ-37 DAS&quot;/&gt;

==== CNI ====
CNI ({{jez-en| Communication, Navigation &amp; Identification}}) je komunikacijsko, navigacijski i identifikacioni sistem, integrisan u jedinstvenom [[računar]]skom kompleksu. Proizvodi ga Nortrop Graman i sličan je sistemu za avion [[F-22 raptor]]. Funkcija komunikacija je podržana sa širokopojasnim [[radar]]om AN/APG-81. Sistem CNI je kompatibilan sa skoro svim vojnim komunikacionim protokolima (kao što su link 16, JTRS i UHF/VHF). U njemu su takođe integrisani: GPS, TACAN, IFF i {{jez-eng|Joint Precision Approach and Landing System}} (JPALS).

Za međusobnu komunikaciju, u okviru grupacije F-35, prioritetno se koristi „višenamenski napredni [[sloj veze]]“ MADL.&lt;ref name=&quot;F-35 &quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Sloj veze MADL&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.govcomm.harris.com/solutions/products/000088.asp | title = Multifunction Advanced Data Link (MADL) | quote = Sloj veze MADL | author =  | date =  | format =  | publisher = Harris | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 2. 04. 2012. | archivedate = 2009-06-26 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090626225650/http://www.govcomm.harris.com/solutions/products/000088.asp | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Ovaj sistem se sastoji od šest grupa [[antena]], u faznom nizu, koje su raspoređene tako da pokrivaju čitav vazdušni prostor. Za razliku od konvencionalnih [[antena]], kompleks predajnika MADL emituje samo u veoma malom sektoru visoke usmerenosti, sa signalima male snage. To smanjuje verovatnoću detekcije tih predajnika, od strane neprijateljskih [[senzor]]a.

Do februara [[2008]]. godine, sistem CNI je ispitan na 4.400 sati rada, od toga sa više od 65 u letu.&lt;ref name=&quot;Analiza sposobnosti F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/F35-030509.xml | title = F-35 Air Combat Skills Analyzed | quote = Analiza sposobnosti F-35 | author = Andy Nativi | date = Mar 5, 2009 | format =  | publisher = aviation week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 2. 04. 2012. | archive-date = 2010-12-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20101226061121/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news%2FF35-030509.xml | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

==== Napredna generacija sistema za elektronsko ratovanje ====

F-35 je opremljen za [[elektronski rat]] sa sistemom AN/ASK-239, što mu daje epitet „barakude“ u vazdušnom prostoru. Ovaj sistem je projektovao BAE, a u njemu su i komponente firme Nortrop Gruman.&lt;ref name=&quot;Sistem za elektronski rat&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.istockanalyst.com/article/viewnewspaged/articleid/3442641/pageid/2 | title = The Top 20 EW Programs | quote = Sistem za elektronski rat | author =  | date = 1. 8. 2009. | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 9.03.2012. | archivedate = 2010-09-18 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100918011209/http://www.istockanalyst.com/article/viewnewspaged/articleid/3442641/pageid/2 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
Oprema aviona F-35 za elektronski rat ima za cilj da prva otkrije neprijateljski avion, koji onda može biti skeniran i „zahvaćen“ sa elektro-optičkim sistemom i preduzete akcije da se napadne ili izbegne, pre nego što je i sam otkriven. U ovom trenutku se malo zna o karakteristikama i mogućnostima ovog sistema. Težak je 90&amp;nbsp;kg i ima deset antena u nizu, koji se proteže duž ivica krila.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kaciga sa prikazivačem&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.boeing.com/defense-space/military/jhmcs/index.html | title = The joint helmet-mounted cueing system (JHMCS)| quote = Kaciga sa prikazivačem | author =   | date =  | format = | publisher = Boeing | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =3. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

==== Fuzija signala senzora F-35 ====

Softverom F-35 se prikupljaju ulazi iz svih senzora, kao i iz [[sloj veze|sloja veze]], obezbeđuje se fuzija kontinualnih prikaza informacija od senzora. Softver koristi integrisani [[procesor]]. Procesor služi kao centralni „mozak“ za vazduhoplove, integrišući sve elektronske sisteme, koordinira njihov rad i oblikuje njihove informacije za prikazivanje pilotu, istovremeno prenosi i izvršava njegove komande. Ovaj sistem je od vitalnog značaja, jer je F-35 avion jednosed, a pilotu je potrebna pomoć i rasterećenje od mnogih sporednih radnji da bi uspeo izvršiti svoj osnovni zadatak. Sistem procesiranja i senzori su povezani sa avionskim podsistemima preko trostruke magistrale podataka MILSTD 1394B.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;/&gt;
F-35 je projektovan sa [[sinergija|sinergijom]] između [[senzor]]a, kao specifičnim zahtevima za „čula“ aviona od kojih se očekuje da pruže kohezivnu sliku stvarnosti oko njega i da u principu ista bude stalno dostupna, za korišćenje u bilo kom mogućem načinu i u bilo kojoj mogućoj međusobnoj kombinaciji. Svi senzori direktno „hrane“ glavni procesor sa podacima u cilju podrške cele misije aviona. Na primer, radar AN/APG-81 funkcioniše, ne samo kao više-modni, već i kao deo sistema aviona za elektronsko ratovanje.&lt;ref name=&quot;Elektronsko ratovanje&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationtoday.com/av/categories/military/845.html | title = F-35 Electronic Warfare Suite: More Than Self-Protection. | quote = Elektronsko ratovanje | author = Sherman, Ron | date = 1. 7. 2006. | format =  | publisher = Aviation Today | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 3. 04. 2012. | archive-date = 2016-11-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20161116022837/http://www.aviationtoday.com/av/categories/military/845.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

== Održavanje ==
Druga linija vazduhoplovne odbrane je potpuno obezbeđenje logističke podrške [[lovački avion|borbenom avionu]]. Naglasak je na strateškim i svojstvenim mogućnostima programa za ponovno osposobljavanje F-35 za efikasno izvršavanje zadataka. Oblik pristupa i prilagođavanja programa održavanja će se suočiti sa problemima jer se mora prilagođavati različitim kulturama službe održavanja velikog broja država korisnika.

Tehnologija povezana sa računarskim programom, zasnovanog logističkog sistema, dijagnostičke tehnologije ugrađene u avion i globalnog nadgledanja je osnova na kojoj se zasniva obrazac održavanja, koji se može režirati. Ali, tehnologija je ta koja omogućava i zahteva usluge koje moraju biti prilagođene sa odgovarajućim njenim „mentalnim sklopom“. Posebno se ističe značaj tehničke standardizacije i normi za održavanje u praksi.

Koncept programa održavanja je da se svaki F-35 tretira kao objekat u celini i da su svi njegovi delovi po svim osnovama globalno prate, a i posebno, prema potrebi.&lt;ref name=&quot;Održavanje&quot;&gt;{{Cite web | url =  | title = F-35, Maintenance and the Challenge of Service Standardization | quote = Održavanje | author =  An Interview with Master Gunnery Sergeant McKay and Major Margolis | date = 06/20/2011 | format = | publisher = Second Line of Defense | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Avion F-35 je projektovan za lako održavanje, sa 95 odsto svih polja sa zamenljivim delovima „jedan po celoj dubini“, tako da ništa drugo ne mora biti uklonjeno za pristup do dela koji je u pitanju. Primer, [[izbacivo sedište]] se može zameniti bez skidanja poklopca kabine, sva kompozitna presvlaka je bez krhkih premaza, za razliku od situacije na drugim „stelt“ avionima. Prednost je nisko-održavanje elektro-pogona i hidrostatičkog umesto hidrauličnog sistema.&lt;ref name=&quot;Zašto je povoljniji za održavanje F-35 od F-18&quot;&gt;{{Cite web | url = http://defense.aol.com/2011/11/03/why-lockheed-thinks-f-35-beats-boeings-f-18/ | title = Why Lockheed Thinks F-35 Beats Boeing's F-18. | quote = Zašto je povoljniji za održavanje F-35 od F-18 | author = Clark, Colin | date = 3 November 2011 | format =  | publisher = Aol Defense | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2011-11-07 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20111107070211/http://defense.aol.com/2011/11/03/why-lockheed-thinks-f-35-beats-boeings-f-18 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

== Ispitivanje ==

[[Datoteka:First F-35 headed for USAF service.jpg|Prvi F-35 isporučen Američkom ratnom vazduhoplovstvu, u [[jul]]u [[2011]].&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]] 
[[Datoteka:F-35 compilation.ogg|F-35, dopunjavanje gorivom u letu.&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]] [[Datoteka:F-35 vertical landing.ogg|250px|desno|F-35B vertikalno sletanje.]]
Prvi [[prototip]] aviona F-35A (AA-1) je predat na ispitivanje u [[Fort Vort]]u u [[Teksas]]u, [[19. februar]]a [[2006]]. godine. Isti je prošao široko ispitivanje namene na kopnu u mornaričkoj stacionarnoj bazi, krajem [[2006]]. godine. U septembru [[2006]]. godine, prvi put je [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motor]] F135 radio sa dopunskim sagorevanjem. Ispitivanja su uspešno završena, a avion F-35 je bio u potpunosti funkcionalan sa sopstvenim energetskim sistemima. Promotivni let je avion F-35A napravio [[15. decembar|15. decembra]] [[2006]]. godine. Tada je korišćen modifikovani [[Boing 737|Boing 737-300]], kao laboratorija sa opitnom opremom.&lt;ref name=&quot;F-35 u vektorsajtu&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FlugRevue Juni 2010, S. 32–37, Lockheed Martin F-35: Mehr Prototypen fliegen&quot;/&gt;

Potpukovnik Džejms Kromberg, operativni pilot američkog vazduhoplovstva je leteo na F-35, u Fort Vortu u [[Teksas]]u, [[31. januar]]a [[2008]]. godine. To je bio 26-ti let toga aviona u toku koga su pravljeni slobodni manevri. [[Prototip]] aviona F-35, AA-1 je na svome 34-om opitnom letu ispitan za uzimanje goriva u vazduhu, u martu [[2008]]. godine. Drugi korak ispitivanja je postignut [[13. novembar|13. novembra]] [[2008]]. godine, kada je AA-1 prvi put leteo sa nadzvučnom brzinom, dostigavši [[Mahov broj]] od 1,05, na visini od 9.144 m, prolazeći četiri puta kroz „zvučni zid“, sa ukupno osam minuta nadzvučnog leta.&lt;ref name=&quot;FlugRevue Juni 2010, S. 32–37, Lockheed Martin F-35: Mehr Prototypen fliegen&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FliegerRevue März 2011, S. 26–30, F-35 nimmt nächste Hürden&quot;/&gt;

Prvi prototip aviona F-35B (obeležen BF-1) je imao svoj prvi let [[11. jun]]a [[2008]]. godine. Let je bio sa konvencionalnim poletanjem, sa britanskim probnim [[pilot]]om Grejem Tomlinsonom. {BF-1 je drugi od 19 aviona prototipova, za razvoj sistema i demonstracije. On je i prvi na kome je skinuta (optimizirana) težina prema standardu za optimizaciju karakteristika u projektu koji će važiti za sve buduće avione F-35. Ispitivanje sistema uzgonskog potiska u letu je počelo [[7. januar]]a [[2010]]. godine. Taj sistem je korišćen u trajanju od 14 minuta do 48 minuta ispitnog leta. Za to vreme je avion bio usporen na opseg brzina od 390 do 330&amp;nbsp;km/h.&lt;ref&gt;&quot;News Breaks: F-35B Engages Stovl Mode.&quot; '' Aviation Week'', 11 January 2010, p. 15.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35-int.htm | title = International Partners| quote = Narudžbine | author =   | date =  | format = | publisher = GlobalSecurity | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =3. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Prvi put je ispitan režim „lebdenja“ aviona F-35B, [[17. mart]]a [[2010]]. godine, posle čega je sledila simulacija vertikalnog sletanja, [[18. mart]]a [[2010]]., a stvarno vertikalno sletanje je prvi put izvedeno pri probnom letu, [[10. jun]]a [[2010]].&lt;ref name=&quot;F-35B vertikalno sleteo&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.reuters.com/article/2010/03/18/us-lockheed-fighter-idUSTRE62H4WF20100318 | title = F-35 fighter makes first vertical landing | quote = F-35B vertikalno sleteo | author =  | date = Mar 18, 2010 | format =  | publisher = Reuters | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archivedate = 2014-12-11 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20141211123527/http://www.reuters.com/article/2010/03/18/us-lockheed-fighter-idUSTRE62H4WF20100318 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; F-35B je vazduhoplovnoj istoriji postao drugi avion sa vertikalnim poletanjem i sletanjem koji je postigao nadzvučnu brzinu, [[20. jul]]a [[2001]]. godine.&lt;ref name=&quot;F-35B brži od zvuka&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.marinecorpstimes.com/news/2010/06/dn_jsf_supersonic_061410/ | title = F-35B STOVL fighter goes supersonic | quote = F-35B brži od zvuka | author = Christopher P. Cavas | date = Jun 14, 2010 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archive-date = 2011-07-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110714034433/http://www.marinecorpstimes.com/news/2010/06/dn_jsf_supersonic_061410/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Bitka za X-plan&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.pbs.org/wgbh/nova/transcripts/3004_xplanes.html | title = Battle of the X-Planes | quote = Bitka za X-plan | author =   | date = 4. 2. 2003. | format = | publisher = NOVA | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =4. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Lokid Martin je izvestio da je rešen problem sa [[aluminijum]]skim pregradama na F-35B, na kojima su se pojavile prskotine na statičkim ispitivanjima u laboratoriji na zemlji.&lt;ref name=&quot;Treba li popraviti F-35B?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.navytimes.com/news/2011/01/marine-f-35-lockheed-says-key-issue-is-fixed-011011w/ | title = Lockheed says it’s fixed key F-35B issue| quote = Treba li popraviti F-35B? | author = Dave Majumda | date = Jan 10, 2011 | format = | publisher = Navy Times | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =4. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Iako su mnogi od početnih ciljeva opitnih letova postignuti, program ispitivanja F-35 je značajno kasnio.&lt;ref name=&quot;DTI&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.zinio.com/reader.jsp?issue=416083334 | title = Get out and fly. | quote = DTI | author = Sweetman, Bill | date = June 2009 | format =  | publisher = Defense Technology International | location =  | pages = 43–44. | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archive-date = 2009-08-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090818084354/http://www.zinio.com/reader.jsp?issue=416083334 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Pentagonov stručni tim je [[2008]]. godine procenio da program dve godine kasni, u odnosu na zvanični plan, a [[2009]]. su predložili da se prvobitno projektovani rokovi prolongiraju za 30 meseci. Zbog zastoja programa ispitivanja, broj proizvedenih aviona će biti smanjen za 122, do [[2015]]. godine, kako bi se obezbedila dodatna sredstva za dalji razvoj.&lt;ref name=&quot;Pentagonov.plan nabavke F-35 kasni u fiskalnoj godini 2011.&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.businessweek.com/news/2010-01-06/lockheed-f-35-purchases-delayed-in-pentagon-s-fiscal-2011-plan.html | title = Lockheed F-35 Purchases Delayed in Pentagon’s Fiscal 2011 Plan.| quote = Pentagonov.plan nabavke F-35 kasni u fiskalnoj godini 2011. | author = Capaccio, Tony | date = 6. 1. 2010.  | format = | publisher = businessweek | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =4. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Ta dodatna sredstva, od 2,8 milijardi američkih dolara, dodaće se na razvojni fond i rokovi će biti produženi za 13 meseci, a ne za 30.&lt;ref name=&quot;Potrebna je kontrola programa&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/story.php?i=4559411&amp;c=POL&amp;s=TOP | title = Carter: More U.S. Programs To Get JET Treatment. | quote = Potrebna je kontrola programa | author =  | date = 29. 3. 2010. | format =  | publisher = defensenews | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archivedate = 2012-09-04 | archiveurl = https://archive.today/20120904025817/http://www.defensenews.com/story.php?i=4559411&amp;c=POL&amp;s=TOP | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

U [[jun]]u [[2009]]. godine, na avion F-35 je integrisan [[radar]] APG-81 sa aktivnim elektronskim skeniranjem, pri vojnoj vežbi „na severnom rubu [[2009]].“ Ispitivanje radara APG-81 je događaj koji predstavlja prekretnicu u elektronskoj zaštiti u operativnom reprezentativnom okruženju. Postignuta je prednost za jednu godinu ispred planiranih razvojnih rokova i ostvareno je značajno smanjenje rizika za ključni [[senzor]] aviona. U uslovima laboratorijske simulacije širokog spektra pretnji sistemima, ispitivana je mogućnost [[radar]]a za upravljanje vatrom najnaprednijeg [[lovački avion|lovca]] na svetu, sa prezentacijom u izuzetno robusnoj „elektronskoj bici“.&lt;ref name=&quot;Ispitivanje radara&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jber.af.mil/news/story.asp?id=123156090 | title = Northern Edge fields new radar system. | quote = Ispitivanje radara | author = Branch, Ricardo | date = 8. 3. 2012. | format =  | publisher = Joint Base Elmendorf-Richardson | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archive-date = 2013-10-27 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131027014134/http://www.jber.af.mil/news/story.asp?id=123156090 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

Skoro 30 odsto je potrebno više letenja prototipova za ispitivanje, od rutinskog naleta i opterećenja aviona u oprativnim jedinicama, u običajenoj operativnoj upotrebi.&lt;ref name=&quot;Naprredak F-35 je realan&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lexingtoninstitute.org/f-35-cost-rise-is-speculative-but-progress-is-real?a=1&amp;c=1129 | title = F-35 Cost Rise Is Speculative, But Progress Is Real| quote = Naprredak F-35 je realan | author = Loren B. Thompson | date = 12. 3. 2010.  | format = | publisher = lexington institute | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Počev od marta [[2010]]. godine, F-35 je izložen programu ispitivanja u letu za milion radnih [[čovek-sat]]i više od predviđenog i realnog, očekuje se da će dobijeni rezultati dovesti do daljih izmena u projektu.&lt;ref name=&quot;Senat odlučuje o budžetu F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://startelegram.typepad.com/files/sasc-mar-11-final-transcript-carter_gilmore_fox.rtf | title = Senate Armed Services Committee Holds Hearing on President Obama's Fiscal 2011 Budget Request for the F-35 Joint Strike Fighter Program. | quote = Senat odlučuje o budžetu F-35 | author =  | date = 11. 3. 2010. | format =  | publisher = Congressional Hearings | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2010-05-09 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100509050158/http://startelegram.typepad.com/files/sasc-mar-11-final-transcript-carter_gilmore_fox.rtf | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Rezultat u daljim izmenama u projektu izazvaće ukupne troškove uvođenja i upotrebe, svih F-35S u američkoj ratnoj mornarici, u toku životnog veka flote od 65 godina, u nivou od 442 milijardi dolara više od predviđenog za vazduhoplovstvo.&lt;ref name=&quot;Ministarstvo osporava troškove mornarici za F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/asd/2010/05/25/02.xml&amp;headline=USAF%20Disputes%20Navy%20F-35%20Cost%20Projections | title = USAF Disputes Navy F-35 Cost Projections. | quote = Ministarstvo osporava troškove mornarici za F-35 | author = Amy Butler | date = 3. 7. 2010. | format =  | publisher = Aviation Week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Očekuje se da će kašnjenje programa F-35 dovesti do trenutnog manjka od oko 100 mlaznih [[lovački avion|lovaca]] u mornarici. Imajući u vidu pažljivo upravljanje i produžetak veka mornaričkih zastarelih aviona [[F/A-18 Hornet|F/A-18]], moguće je da se ublaži ovaj manjak.&lt;ref name=&quot;JSF Proizvodnja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2010/04/13/af-f-35-ioc-in-2016/ | title = JSF Production “Turned The Corner. | quote = JSF Proizvodnja | author = Greg Grant | date = April 13th, 2010 | format =  | publisher = dod buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archivedate = 2010-04-17 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100417062459/http://www.dodbuzz.com/2010/04/13/af-f-35-ioc-in-2016/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Prvi let aviona prototipa nosioca varijante F-35C, realizovan je [[7. jun]]a [[2010]]. godine, u mornaričkoj bazi Fort Vortu. Let, u trajanju od 57 minuta, sproveo je Lokidov probni pilot Džef Konvels, koji je bio glavni probni pilot i u programu [[F-117 najthok|F-117]]. Ukupno je isporučeno 11 aviona F-35C, u fiskalnoj 2011. godini.&lt;ref name=&quot;Izmene&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.airforcetimes.com/news/2010/05/airforce_force_structure_051610W/ | title = Jobs to change with focus on irregular warfare | quote = Izmene | author = Bruce Rolfsen | date = 16. 5. 2010.  | format = | publisher = Air Force Times | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Svima avionima F-35C je zabranjeno letenje [[9. mart]]a [[2011]]. godine, nakon otkaza elektro-generatora i curenja ulja u letu. Ovo je bio prvi značajan tehnički otkaz u letu od [[2007]]. godine.&lt;ref name=&quot;Obustavljenje letenja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;newspaperUserId=27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7&amp;plckPostId=Blog%3a27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3a433985ca-f77d-48db-86bf-81b9eecc11dc&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest
| title = In-flight Failure Halts F-35 Flight Tests | quote = Obustavljenje letenja | author = Graham Warwick | date = 3/11/2011 | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Ispitivanja aviona su odložena u trajanju od četiri dana. Utvrđeno je da neki avioni imaju stariji tip generatora, za razliku od one vrste koja je otkazala u letu, te im je ukinuta zabrana letenja. Za otkaz je krivo pogrešno održavanje, a ne propusti u projektu.&lt;ref name=&quot;Ukinuta je zabrana letenja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/story.php?i=6063313&amp;c=AME&amp;s=TOP | title = All F-35s Cleared To Resume Flight Tests. | quote = Ukinuta je zabrana letenja | author = Cavas, Christopher P. | date = 25. 3. 2011. | format =  | publisher = DefenseNews | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

U [[jun]]u [[2011]]. godine, radarski senzori i DAS ispitani su na F-35, u operativnoj vežbi pod nazivom „na severnom rubu [[2011]].“ Erik Etz, zamenik misije, za integrisane sisteme na F-35, u okviru programa JSF, rekao je za rigorozno ispitivanje oba [[senzor]]a tokom vežbe da su pokazali značajne osobine što je veliki korak za smanjenje rizika za ceo program:&lt;ref name=&quot;Ispitivanje radara&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Vežba „na severnom rubu [[2011]].“&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.af.mil/news/story.asp?id=123261835 | title = Continued testing of F-35 JSF sensors a success at Northern Edge 2011 | quote = Vežba „na severnom rubu [[2011]].“ | author = Tracey Saiki | date = 6/28/2011 | format =  | publisher = United States Air Force | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archiveurl = https://archive.today/20120718180502/http://www.af.mil/news/story.asp?id=123261835 | archivedate = 2012-07-18 | dead-url = no }}&lt;/ref&gt; {{izdvojeni citat|Stavljajući ove sisteme u ovo rigorozno operativno  okruženje, mi smo pokazali ključnu ratnu borbenu sposobnost i u napred zakazanom operativnom ispitivanju.}}

Od 3. do 18. [[avgust]]a [[2011]]. godine, flota F-35 je bila „prizemljena“. Razlog za to je bio pronalaženje uzroka električnog kvara sistema za ispitivanje prototipa AF-4. Hanivelov integrisani paket snage (IPP) nije izdržao opterećenje tokom standardne probe [[Dvoprotočni turbomlazni motor|motora]], nakon provere posle eksploatacionog postupka „održavanja 2“, u [[avgust]]u u vazduhoplovnoj bazi Edvards.&lt;ref name=&quot;Otkaz električnog energetskog sistema&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/articles/2011/08/03/360325/f-35-fleet-grounded-after-electrical-subsystem-failure.html | title = F-35 fleet grounded after electrical subsystem failure.| quote = Otkaz električnog energetskog sistema | author = Trimble, Stephen | date = 3. 8. 2011. | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;„Prizemljenje“ F-35 posle kvara elektrike&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/story.php?i=7289794&amp;c=AME&amp;s=AIR | title = F-35s Grounded After Power Package Fails. | quote = „Prizemljenje“ F-35 posle kvara elektrike | author = Majumdar, Dave. | date = 3. 8. 2011. | format =  | publisher = Defense News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2013-01-21 | archiveurl = https://archive.today/20130121144218/http://www.defensenews.com/story.php?i=7289794&amp;c=AME&amp;s=AIR | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Integrisani paket snage (IPP) je relativno izdvojen sistem, ali igra glavnu ulogu u funkciji F- 35. On obezbeđuje funkcije izvršnih pokretača životnog upravljanja sa avionom, startera motora i pogon drugih agregata u sistemu. IPP je bio objekat zabrinutosti za vreme razvojne faze, iako on nikada nije ranije otkazao, u više od 1.500 sati leta.&lt;ref name=&quot;Posle „prizemljenja“ brzo je nastavljeno ispitivanje&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/articles/2011/08/11/360618/f-35-grounding-continues-indefinitely-but-ground-testing.html | title =F-35 grounding continues indefinitely but ground testing resumes. | quote = Posle „prizemljenja“ brzo je nastavljeno ispitivanje | author = Trimble, Stephen. | date = 11. 8. 2011.  | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;
 
Program ispitivanja za kopnene operacije F-35 je zbog toga prekinut [[10. avgust]]a [[2011]]. godine, a povodom toga sprovedena je istraga od predstavnika vlasti i inženjerskih timova izvođača. Posle pregleda početnih podataka, utvrđeno je da flota može bezbedno nastaviti razvojna i operaciska ispitivanja u letu. Preliminarni nalazi istrage ukazuju na to da regulacioni ventil ne funkcioniše ispravno, što je dovelo do otkaza IPP. Praćenje rada ovog ventila je olakšavajuća okolnost potrebna da bi se nastavile opitne kopnene operacije. F-35 opitni tim je revidirao proceduru ispitivanja kopnenih operacija kako bi se osigurala ukupna bezbednost pri letnim ispitivanjima.&lt;ref name=&quot;Posle „prizemljenja“ brzo je nastavljeno ispitivanje&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;groundRes10Au11press&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.jsf.mil/news/docs/20110810_GROUNDOPS.pdf | title = Statement on JPO Reinstituting Ground Operations for the F-35 Program. | quote = groundRes10Au11press | author =  | date = 10. 8. 2011. | format = pdf | publisher = F-35 Lightning II Program | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2015-07-19 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20150719233119/http://www.jsf.mil/news/docs/20110810_GROUNDOPS.pdf | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ukinuta je zabrana za operativna ispitivanja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20110810/DEFSECT01/108100301/F-35-Test-Fleet-Cleared-For-Ground-Operations | title = F-35 Test Fleet Cleared For Ground Operations | quote = Ukinuta je zabrana za operativna ispitivanja | author = STAFF REPORT | date = 10. 8. 2011. | format =  | publisher = Defense News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2013-01-21 | archiveurl = https://archive.today/20130121141605/http://www.defensenews.com/article/20110810/DEFSECT01/108100301/F-35-Test-Fleet-Cleared-For-Ground-Operations | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Zabrana letenja je ukinuta za 18 od 20 aviona [[18. avgust]]a [[2011]]. Dva aviona stacionirana u vazduhoplovnoj bazi Eglin na [[Florida|Floridi]] ostala su „prizemljena“ pošto nemaju sistem nadgledanja koji se koriste u razvojnim ispitivanjima aviona koji mogu da otkriju bilo kakve probleme i nedostatke u letu.&lt;ref name=&quot;Vazduhoplovstvo ukinulo zabranu letenja&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.bloomberg.com/news/2011-08-18/air-force-lifts-flight-ban-on-lockheed-f-35-fighter-jet-1-.html | title = Air Force Lifts Flight Ban on Lockheed F-35 Fighter Jet| quote = Vazduhoplovstvo ukinulo zabranu letenja | author = David Lerman | date = Aug 18, 2011 | format = | publisher = Bloomberg | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Projektovanu maksimalnu brzinu je prvi put dostigao avion u varijanti F-35A, [[25. oktobar|25. oktobra]] [[2011]]. godine, u ekvivalentu [[Mahov broj|Mahovog broja]] od 1,6.&lt;ref name=&quot;[[Mahov broj]] = 1,6&quot;&gt;{{Cite web | url = http://defensetech.org/2011/11/04/f-35-jsf-flight-test-update/ | title = F-35 JSF Flight Test Update| quote = [[Mahov broj]] = 1,6 | author =   | date = 4 November 2011 | format = | publisher = Defense Tech | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; U daljim ispitivanjima postignut je [[Mahov broj]] = 1,61.&lt;ref name=&quot;[[Mahov broj]] = 1,61&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;newspaperUserId=27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7&amp;plckPostId=Blog%3a27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3acd242f57-3030-4871-b60b-764c1213fb1a&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest | title = F-35A Pushes to Mach 1.6| quote = [[Mahov broj]] = 1,61 | author = Guy Norris | date = 12/9/2011 | format = | publisher = Aviation Week | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =5. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Tokom ispitivanja u [[2011]]. godini, svih osam pokušaja F-35C da sa kukom, na repnom delu trupa, uhvati kočeće uže bili su bez uspeha. Sa preispitivnjem projektnog rešenja razrešiće se problem.&lt;ref name=&quot;Greška u sistemu za kočenje pri sletanju&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/apps/pbcs.dll/article?AID=2012301170010 | title = F-35C Tailhook Design Blamed for Landing Issues | quote = Greška u sistemu za kočenje pri sletanju | author = DAVE MAJUMDAR | date = Jan. 17, 2012 | format =  | publisher = Defense News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 5. 04. 2012. | archivedate = 2013-01-02 | archiveurl = https://archive.today/20130102142244/http://www.defensenews.com/apps/pbcs.dll/article?AID=2012301170010 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izveštaj o ispitavanju u letu i proizvodnji F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lockheedmartin.com/us/news/press-releases/2012/february/120223ae_f35_flt-tst-prod-prog-rep.html | title = Lockheed Martin F-35 Flight Test And Production Progress Report| quote = Izveštaj o ispitavanju u letu i proizvodnji F-35 | author =   | date = January 2012 | format = | publisher = Lockheed Martin | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =25. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;

== Porudžbine ==

{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;margin:auto;&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
!Država
!Broj
!Tip
!Naručeno &lt;br /&gt;
!Uvođenje u&lt;br /&gt;upotrebu
!Komentari
|-
|{{Zastava|Australija}}
|align=&quot;right&quot;|100
|{{nobr|F-35A}}
|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2014.
|[[Australija]] planira da zameni svoje F/A-18A/B sa 100 F-35A, koji će takođe preuzeti deo spektra zadataka već penzionisanih F-111C. Nakon odlaganja programa F-35 Australija je kupila, kao privremeno rešenje, [[F/A-18E/F Super hornet]]e, što je izazvalo polemiku o smislu učešća u F-35. Ipak, [[Australija]] je u [[novembar|novembru]] [[2009]]. godine, naručila prvih 14 aviona F-35, koje treba da stavi u službu u [[2017]].&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|Kanada}}
|align=&quot;right&quot;|65&lt;ref name=&quot;Radio Kanada&quot;&gt;{{Cite web | url =  http://www.radio-canada.ca/nouvelles/Economie/2010/07/16/007-achat-f-35-economie.shtml | title = Armement : Ottawa achète 65 F-35
| quote = Radio Kanada | author = Société Radio-Canada  | date = 16 juillet 2010. | format = | publisher = Société Radio-Canada | location = | pages = | language = {{fr}} | accessdate =3. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;
|F-35A
| style=&quot;text-align:center;&quot;|''2010.''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2016.
|Prema informacijama, [[Kanada]] je naručila 65 aviona F-35. Isti bi trebali biti uvedeni u operativnu upotrebu [[2016]]. godine. Jedinična je cena oko 92 miliona dolara (bez ugovora o održavanju).&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kanadski vojni institut&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.cdfai.org/the3dsblog/?p=55 | title = Canadian Government has no idea what the F-35 will cost| quote = Kanadski vojni institut | author = Mark Collins | date = 2 décembre 2010. | format = | publisher = Canadian Defence and Foreign Affairs Institute | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =3. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; [[F/A-18 Hornet|CF-18]] dostižu kraj životnog veka u [[2020]]. godini.&lt;ref name=&quot;92 miliona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.forces.gc.ca/site/news-nouvelles/news-nouvelles-fra.asp?cat=00&amp;id=3471 | title = Le chasseur de la nouvelle génération au Canada : l’avion d’attaque interarmées F-35 Lightning II | quote = 92 miliona | author =  | date = 16 juillet 2010 | format =  | publisher = Défense nationale et les Forces canadiennes | location =  | pages =  | language = {{fr}} | accessdate = 3. 04. 2012. | archivedate = 2013-06-28 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130628162238/http://www.forces.gc.ca/site/news-nouvelles/news-nouvelles-fra.asp?cat=00&amp;id=3471 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|{{Zastava|Danska}}
|align=&quot;right&quot;|
|F-35A
| style=&quot;text-align:center;&quot;|''2009.''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2020.
|Najavili su porudžbinu 48 aviona.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|SAD}}&lt;br /&gt;[[Američko ratno vazduhoplovstvo|ARV]]&lt;br /&gt;mornarica&lt;br /&gt;mor. korpus
|align=&quot;right&quot;|&lt;br /&gt;1.763&lt;br /&gt;340&lt;br /&gt;340/80
|&lt;br /&gt;F-35A&lt;br /&gt;F-35C&lt;br /&gt;F-35B/C
|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;br /&gt;2013.&lt;br /&gt;2015.&lt;br /&gt;2012.
| 33. lovački puk američkog vazduhoplovstva, stacioniran u vazduhoplovnoj bazi Eglin na [[Florida|Floridi]], odgovoran je za obuku [[pilot]]a F-35 američkog vazduhoplovstva, mornarice i mornaričkog korpusa. Ovo je izmenjeno [[1. oktobar|1. oktobra]] [[2009]]. godine. Oficiru iz komande američkog vazduhoplovstva predpočinjene su sve tri eskadrile koje su zadužene za realizacije obuke. Svaka od njih je odgovorna za po jednu specifičnu varijantu od F-35.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Avioni SAD&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.saffm.hq.af.mil/shared/media/document/AFD-080204-081.pdf | title = AIRCRAFT PROCUREMENT AIR FORCE | quote = Avioni SAD | author =  | date = February 2008 | format =  | publisher = Committee Staff Procurement Backup Book FY 2009 Budget Estimates | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 3. 04. 2012. | archive-date = 2008-10-03 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081003005611/http://www.saffm.hq.af.mil/shared/media/document/AFD-080204-081.pdf | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|{{Zastava|Izrael}}
|align=&quot;right&quot;|20
|F-35I
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2010.
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2015.-2017.
|[[Izrael]]u je Amerika unapred namenila 20 aviona F-35, kao vojnu pomoć, a namera je porudžbina ostalih do ukupno 50 primeraka. Ti avioni su specifični sa opremom izraelskog porekla.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|Italija}}&lt;br /&gt;{{nobr|vazduhoplovstvo}}&lt;br /&gt;mornarica
|align=&quot;right&quot;|&lt;br /&gt;109&lt;br /&gt;22
|&lt;br /&gt;F-35A&lt;br /&gt;F-35B
|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;br /&gt;2014.&lt;br /&gt;2014.
|Jedinična cena po avionu bi trebala biti oko 92,3 miliona američkih dolara, uz dodatnih 4,5 milijarde dolara za logističku podršku. Zbog krize, početkom [[2012]]. godine, Italija je smanjila svoju porudžbinu od 131 na 90 aviona F-35.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Vazduhoplovne vesti&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defense-aerospace.com/articles-pres/3/pres_release.html | title = Press Releases | quote = Vazduhoplovne vesti | author =  | date =  | format =  | publisher = Defence aerospace | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 3. 04. 2012. }}{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|{{Zastava|Norveška}}
|align=&quot;right&quot;|48
|F-35A
|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2015.
|Prema informacijama, od marta [[2012]]. godine, [[Norveška]] nabavlja 46 aviona F-35. Specifikacije su u šest opcija. &lt;!--(cena od [[2008]].--&gt; Ukupan posao je iznosio 2,5 milijarde američkih dolara. Cena po jednom primerku iznosi 52 miliona američkih dolara. U to vreme, u procesu odlučivanja, bila je prisutna velika dilema oružanih snaga između F-35 i švedskog [[JAS 39 Gripen|JAS 39 Gripena NG]]&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot; F-35 ili „gripen“&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;plckPostId=Blog%3A27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3Ae7fecd93-9d7e-4c42-936a-1627abbac4d2 | title = Gripen's Norwegian Blues | quote = F-35 ili „gripen“ | author = Bill Sweetman | date = 12/9/2008 | format =  | publisher = Aviation Week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 3. 04. 2012. | archive-date = 2012-01-11 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120111061618/http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;plckPostId=Blog%3A27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post%3Ae7fecd93-9d7e-4c42-936a-1627abbac4d2 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;).
|-
|{{Zastava|Holandija}}
|align=&quot;right&quot;|
|F-35A
| style=&quot;text-align:center;&quot;|''2009.''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2016.
|[[Holandija]] planira da kupi ukupno 85 F-35A kao zamenu za F-16AM. U holandskom parlamentu predstavljen je finansijski plan za program F-35 (5,5 milijardi evra nabavnih troškova i 9,1 milijarda evra operativnih troškova tokom 30 godina upotrebe), što je izazvalo žestoku polemiku. To je dovelo do sednice parlamenta [[20. maj]]a [[2010]]. godine, na kojoj se tražilo od vlade da odustane od porudžbine F-35.&lt;ref name=&quot;Holanski F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.fliegerweb.com/militaer/news/artikel.php?show=news-6082 | title = F-35: Holland steigt aus | quote = Holanski F-35 | author =  | date = 21. Mai 2010 | format =  | publisher = Sky News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. }}{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Na kraju, odluka je doneta [[21. april]]a [[2011]]. godine, za prethodnu kupovinu samo nekoliko F-35 za ispitivanje.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Holandija kupuje drugi opitni avion&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dutchnews.nl/news/archives/2011/04/the_netherlands_is_to_buy.php | title = The Netherlands to buy second test Joint Strike Fighter jet | quote = Holandija kupuje drugi opitni avion | author =  | date = Thursday 21 April 2011 | format =  | publisher = DutchNews | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 4. 04. 2012. | archivedate = 2011-04-23 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110423004105/http://www.dutchnews.nl/news/archives/2011/04/the_netherlands_is_to_buy.php | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|{{Zastava|Velika Britanija}}
|align=&quot;right&quot;|≅50&lt;ref name=&quot;Mornarica uvodi novi nosač aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article6888962.ece | title = Navy surrenders one new aircraft carrier in budget battle | quote = Mornarica uvodi novi nosač aviona | author = Michael Smith | date = 25 octobre 2009 | format =  | publisher = The Times | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archive-date = 2011-08-14 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110814123826/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/article6888962.ece }}&lt;/ref&gt;
|F-35C
| style=&quot;text-align:center;&quot;|''2009.''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|2015.
|Britanija je bila planirala da svu svoju flotu od 150 [[Harijer]]a zameni sa F-35B. Ovo bi trebalo da bude ukupna porudžbina za vazduhoplovstvo i mornaricu. U okviru paketa štednje britanske vlade ovaj je plan revidiran [[2010]]. godine. Umesto toga, sada će biti poručen mnogo manji broj konvencionalnih aviona F-35C. Trenutno je planirano 50 letelica.&lt;ref name=&quot;Dali je F-35 lovac-bombarder?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/can-lockheed-deliver-on-the-joint-strike-fighter-dream-350787/ | title = Can Lockheed deliver on the Joint Strike Fighter dream? | quote = Dali je F-35 lovac-bombarder? | author = Craig Hoyle | date = 14 Dec 2010 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =4. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;, Tačan broj će biti utvrđen u sledećem planu za odbranu u [[2015]]. godini. Prvi britanski avion F-35B je završen je [[22. novembar|22. novembra]] [[2011]]. godine, verovatno će biti zamenjen za varijantu F-35C. Prvi let je zakazan u narednim mesecima za treći britanski primerak, CK-1, od varijante F-35C &lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|Turska}}
|align=&quot;right&quot;|&lt;br /&gt;100&lt;br /&gt;+16
|&lt;br /&gt;F-35A&lt;br /&gt;F-35B
|
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;br /&gt;2014.&lt;br /&gt;2014.
|Ratno vazduhoplovstvo [[Turska|Turske]] je zainteresovano da borbenim avionima iz SAD zameni svoje stare [[F-4 fantom]]e i starije F-16, sa F-35A. Turska je od [[1999]]. godine partner u programu JSF. Prema planu ministarstva odbrane, avioni će se isporučiti od [[2015]]. godine.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|Japan}}
|align=&quot;right&quot;|&lt;br /&gt;42
|&lt;br /&gt;F-35A
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;br /&gt;''2011.''
| style=&quot;text-align:center;&quot;|&lt;br /&gt;2016.
|U aprilu [[2011]]. godine, dostavljena je ponuda [[japan]]skom vazduhoplovstvu za konkurenciju zamene njihovih „fantoma“ sa avionom F-35. U decembru se japansko ministarstvo odbrane opredelilo za F-35A. Odlučili su da im se 42 aviona isporuče od [[2016]]. godine.&lt;ref name=&quot; F-35 u Tokiju&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news%2Fawx%2F2011%2F12%2F19%2Fawx_12_19_2011_p0-408297.xml | title = Lockheed Lightning II Strikes in Tokyo | quote = F-35 u Tokiju | author = Amy Butler | date = Dec 20, 2011 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 13. 03. 2012. | archive-date = 2012-01-17 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120117082016/http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news%2Fawx%2F2011%2F12%2F19%2Fawx_12_19_2011_p0-408297.xml | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Ugovor je vredan osam milijardi američkih dolara. Prva četiri primerka su već dostupna za japansku fiskalnu [[2012]]. godinu (koja kod njih počinje [[1. april]]a).&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|-
|{{Zastava|Singapur}}
|
|
|
|
|[[Singapur]]ovi planovi su slični izraelskim. Oni su u okviru takozvanih „bezbednosnih učesnika grupacije“, imaju povlasticu sticanja aviona F-35 u potrebi da dopune svoju borbenu flotu [[F-15 igl|F-15SG]]. Iako Singapur ne nosi direktne troškove razvoja, može da stekne avione F-35 kroz taj sporazum i da iskoristi tehnološki razvoj na osnovu činjenice tradicionalnog korišćenja prethodnih američkih vazduhoplova. Koliko će aviona i kada Singapur nabviti, za sada nije poznato.&lt;ref name=&quot;Narudžbine&quot;/&gt;
|}

U razvoju učestvuje ukupno 9 [[država]]. Sem [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], kao najvećeg ulagača, tu su i druge [[država|države]]: [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]], [[Italija]], [[Holandija]], [[Turska]], [[Australija]], [[Norveška]], [[Danska]] i [[Kanada]].

== Varijante ==

Avion F-35 je razvijen i proizvodi se u tri osnovne konfiguracije, sa unifikacijom zajedničkih delova i konstruktivnih rešenja u nivou od 80 procenata. Te tri konfiguracije su uporedno prikazane na slici ispod. Specifično opremanje i naoružavanje, za potrebe klijenata, diferencira ove tri konfiguracije u namenske varijante za izvoz.&lt;ref name=&quot;Kratak opis F-35 lajtning II&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Norveški F-35&quot;/&gt;

=== F-35A ===

Od tri osnovne konfiguracije, F-35A je najmanji i najlakši avion. Ta varijanta je namenjena da u američkom vazduhoplovstvu i drugim vazdušnim snagama prvenstveno zameni [[F-16 Fajting falkon|F-16 Fajting Falkon]]. F-35A ima interno ugrađen [[top]], GAU-22/A kalibra od 25&amp;nbsp;mm, razvijen od GAU-12 sa Harijera. Top je prvenstveno namenjen za povećanje borbene efikasnosti protiv ciljeva na tlu, u odnosu na prethodne avione na kojima je najčešće ugrađen manje efikasan top „vulkan“ M61, kalibra 20&amp;nbsp;mm.

Od F-35A se očekuje da bude na nivou aviona F-16 po upravljivosti i trenutnim i trajnim visokim performansama, a da ga nadmaši u manjoj uočljivosti, nosivosti, količini unutrašnjeg goriva, opremi, operativnoj efikasnosti, mogućnosti podrške i preživljavanja.&lt;ref name=&quot;F-35A zamenjuje F-16&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35a.htm | title = F-35A Joint Strike Fighter (JSF)| quote = F-35A zamenjuje F-16 | author =   | date =  | format = | publisher = GlobalSecurity | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Pored američkog aviona [[F-16 Fajting falkon|F-16 Fajting Falkona]], F-35A će zameniti i [[A-10 Tanderbolt II]] i druge starije avione, koji koriste kopno za poletanje i sletanje (otvori i pogledaj sliku u poglavlju „'''Zahtevi programa JSF i izbor koncepcije'''“). Ta zamena je planirana da se završi do [[2028]]. godine.&lt;ref name=&quot;Varijanta F-35A je dobro standardizovana&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.airforce-magazine.com/MagazineArchive/Pages/2007/July%202007/0707lightning.aspx | title = Lightning II: So Far, So Good | quote = Varijanta F-35A je dobro standardizovana | author = Adam J. Hebert | date = July 2007  | format = | publisher = airforce-magazine | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

=== F-35B ===

[[Datoteka:US Navy 111003-N-ZZ999-002 An F-35B Lightning II makes the first vertical landing on a flight deck at sea aboard the amphibious assault ship USS W.jpg|Vertikalno sletanje aviona F-35B na [[krstarica|krstaricu]] tokom prvih ispitivanja na moru, u [[oktobar|oktobru]] [[2011]].&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
[[Datoteka:US Navy 111005-N-ZZ999-055 The F-35B Lightning 11 takes off from the amphibious assault ship USS Wasp (LHD 1).jpg|F-35B na kratkom poletanju sa [[krstarica|krstarice]] tokom prvih ispitivanja na moru, u [[oktobar|oktobru]] [[2011]].&lt;/center&gt;|desno|mini|250px]]
Konfiguracija F-35B je najzahtevnija, od sve tri programirane varijante u okviru JSF. Taktičko-tehničkim zahtevima se traži da avion F-35B ima neke od letnih osobina [[helikopter]]a (vertikalno poletanje, sletanje i „lebdenje“), nadzvučne brzine i manevar kao i svi respektivni [[lovački avion|lovci]] i da ujedno ima oko 80% istih delova i konstruktivnih rešenja kao i druge dve varijante iz programa JSF. To su teški i kontradiktorni uslovi, u procesu optimizacije projekta. Po spoljnoj veličini je skoro indentičan varijanti F-35A, ali smanjena mu je količina unutrašnjeg goriva za oko trećinu (vidi sliku gore). Top mu je ugrađen u profilisanom podvesnom kontejneru. Dok se [[anvelopa leta]] F-35A graniči sa maksimalnim radijalnim ubrzanjem od 9 g, za F-35B je to smanjeno (zbog očuvanja nivoa težine strukture) na 7 g.&lt;ref name=&quot;Prava cena JSF?&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.zinio.com/express3?issue=368748439 | title = Numbers Crunch: True cost of JSF program remains to be seen | quote = Prava cena JSF? | author = Sweetman, Bill | date = February 2009 | format =  | publisher = Defense Technology International | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2009-03-04 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090304162824/http://www.zinio.com/express3?issue=368748439 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;[[Faktor aerodinamičkog opterećenja]] F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defenseindustrydaily.com/f-35-hmds-pulls-the-gs-04088/ | title = F-35 HMDS Pulls the Gs| quote = [[Faktor aerodinamičkog opterećenja]] F-35 | author =  | date = Oct 25, 2007 | format = | publisher = Defense Industry Daily | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; F-35B je prvi put poleteo [[18. decembar|18. decembra]] [[2007]]. godine, a prvi opitni let je napravio [[11. jun]]a [[2008]].&lt;ref name=&quot;Prvi let povećava optimizam&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_generic.jsp?channel=awst&amp;id=news/aw061608p2.xml&amp;headline=F-35B%20First%20Flight%20Boosts%20JSF%20as%20F-22%20Loses%20Supporters | title = F-35B First Flight Boosts JSF as F-22 Loses Supporters | quote = Prvi let povećava optimizam | author = Norris, Guy and Graham Warwick | date = 15. 6. 2008. | format =  | publisher = Aviation Wee | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Osnovni princip uravnotežavanja težine aviona F-35B i njegovih momenata oko težišta, u režimu „lebdenja“ i vertikalnog poletanja i sletanja je opisan u poglavlju „'''Sistem uzgonskog potiska, Rols Rojs'''“. F-35B šalje mlaz direktno na dole, pri postizanju uzgonskog potiska, u režimu leta vertikalnog poletanja, sletanja i „lebdenja“. Mlaznica je reprojektovana da ovalno oblikuje mlaz izduvnih gasova, umesto koncentrisano kružno, tako da se smanjuje oštećenje asfalta i brodske palube,&lt;ref name=&quot;Nevolje sa toplim gasovima JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2010/07/19/jsf-heat-woes-being-fixed-trautman/ | title = JSF Heat Woes Being Fixed: Trautman | quote = Nevolje sa toplim gasovima JSF | author = Colin Clark | date = July 19th, 2010 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2014-04-16 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140416041003/http://www.dodbuzz.com/2010/07/19/jsf-heat-woes-being-fixed-trautman/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; u uslovima potpuno okrenute mlaznice na dole, pri vertikalnom usmeravanju vektora potiska. Mehaničko zakretanje mlaznice je sa principom „gorivoulike“, to jest radni fluid je u izvršnom mehanizmu motorsko [[gorivo]], pod pritiskom.&lt;ref name=&quot;Prilagođen princip zakretanja mlaznice&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.navair.navy.mil/NewsReleases/index.cfm?fuseaction=home.view&amp;id=4576 | title = Custom tool to save weeks in F-35B test and evaluation. | quote = Prilagođen princip zakretanja mlaznice | author =  | date = 6. 5. 2011. | format =  | publisher = Naval Air Systems Command | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archive-date = 2011-05-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110516045444/http://www.navair.navy.mil/newsreleases/index.cfm?fuseaction=home.view&amp;id=4576 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;

Mornarički korpus Sjedinjenih Američkih Država, prenaoružaće se sa 340 F-35B.&lt;ref name=&quot;Nastavljena ispitivanja F-35&quot;/&gt; to jest biće zamenjeni svi sadašnji avioni [[F/A-18 Hornet]] (A, B, C i D varijante) i [[AV-8B harijer II]].&lt;ref name=&quot;Prenaoružanje mornaričkog korpusa&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/us-marine-corps-aviation-branch-plans-to-invest-in-fighter-jets-helicopters-transports-and-uavs-225796/ | title = US Marine Corps aviation branch plans to invest in fighter jets, helicopters, transports and UAVs.| quote = Prenaoružanje mornaričkog korpusa | author = Trimble, Stephen | date = 21. 7. 2008.  | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; „Marinci“ planiraju da koriste F-35B sa „slobodnih površina u bazama“, gde se pripremaju odredišne tačke sa posebnom betonskom podlogom, koja može da izdrži visoke temperature.&lt;ref name=&quot;Biće snažne baze&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog&amp;plckScript=blogScript&amp;plckElementId=blogDest&amp;plckBlogPage=BlogViewPost&amp;plckPostId=Blog:27ec4a53-dcc8-42d0-bd3a-01329aef79a7Post:27103ee8-d867-4e32-a619-92297fa29cf3 | title = About That Austere-Base Thing... | quote = Biće snažne baze | author = Bill Sweetman | date = 3/11/2010 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archive-date = 2010-03-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100321164415/http://www.aviationweek.com/aw/blogs/defense/index.jsp?plckController=Blog | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Podloga za poletanje i sletanje F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://yuma.usmc.mil/desertwarrior/2011/12/22/feature1.html | title = JSF construction lands another first | quote = Podloga za poletanje i sletanje F-35B | author = Cpl. Aaron Diamant | date =  | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2012-08-06 | archiveurl = https://archive.today/20120806003330/http://yuma.usmc.mil/desertwarrior/2011/12/22/feature1.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Komandant korpusa, general Džejms Amos je rekao da uprkos svojih rastućih troškova i evidentnog kašnjenja, ne postoji alternativa za F-35B.&lt;ref name=&quot;Napredak za marince&quot;&gt;{{Cite web | url =http://www.signonsandiego.com/news/2010/dec/08/commandant-calls-joint-strike-fighter-essential/ | title =Commandant calls Joint Strike Fighter essential.  | quote = Napredak za marince | author = Kovach, Gretel C. | date = April 7th 2012.| format = | publisher = San Diego Union-Tribune | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; U [[2011]]. godini, potpisan je sporazum za kupovinu 340 F-35B i 80 F-35C (vidi poglavlje „'''Porudžbine'''“).&lt;ref name=&quot;Poboljšavan plan mornarice&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defense.gov/news/newsarticle.aspx?id=63158 | title = Improves Navy, Marine Corps Air Capabilities. | quote = Poboljšavan plan mornarice | author = Daniel, Lisa. | date = 14. 3. 2011. | format =  | publisher = American Forces Press Service | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archive-url = https://web.archive.org/web/20110529052624/http://www.defense.gov/news/newsarticle.aspx?id=63158 | archive-date = 2011-05-29 | url-status = dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Marinci lete više varijanti&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.marinecorpstimes.com/news/2011/03/navy-more-marines-to-fly-f35c-031411w/ | title = More Marines to fly carrier-variant JSFs | quote = Marinci lete više varijanti | author = Cavas, Christopher P. | date = 14. 3. 2011. | format =  | publisher = Marine Corps Times | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archive-date = 2011-04-28 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110428154152/http://www.marinecorpstimes.com/news/2011/03/navy-more-marines-to-fly-f35c-031411w/ | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mornarički korpus nastavlja da leti F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.marines.mil/unit/hqmc/Pages/MarineCorpscontinuesflyingwithJointStrikeFighterprogram.aspx | title = Marine Corps continues flying with Joint Strike Fighter program | quote = Mornarički korpus nastavlja da leti F-35 | author = Cifuentes, Sgt Michael S. | date =  | format =  | publisher = United States Marine Corps | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2011-03-25 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110325034939/http://www.marines.mil/unit/hqmc/Pages/MarineCorpscontinuesflyingwithJointStrikeFighterprogram.aspx | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Namerava se proglasiti početna operativna sposobnost za oko 50 F-35 sa instaliranim privremenim softverskim blokom 2B, u periodu od [[2014]]. do [[2015]]. godine.&lt;ref name=&quot;Vojska SAD može uvesti F-35 &quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20110524/DEFSECT01/105240303/U-S-Military-May-Deploy-F-35-Before-Formal-IOC | title = U.S. Military May Deploy F-35 Before Formal IOC | quote = Vojska SAD može uvesti F-35 | author = DAVE MAJUMDAR | date = May. 24, 2011 | format =  | publisher = Defense News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2012-07-24 | archiveurl = https://archive.today/20120724094828/http://www.defensenews.com/article/20110524/DEFSECT01/105240303/U-S-Military-May-Deploy-F-35-Before-Formal-IOC | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Lokid Martin je objavio da će većina sletanja F-35B biti čisto konvencionalna, u cilju smanjenja vertikalnog opterećenja na površine podloga, u konvencionalnim operacijama. Pored toga se smanjuje i rizik od samo-indukovanog oštećenja objekata okruženja.&lt;ref name=&quot;JSF glavni „igrač“ u 21 veku&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/library/report/1997/Hancock.htm | title =The STOVL Joint Strike Fighter in Support of the 21st Century Marine Corps | quote = JSF glavni „igrač“ u 21 veku | author = Major Ben D. Hancock, United States Marine Corps | date =  | format = | publisher = GlobalSecurity | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =6. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Betonska podloga otporna na visoke temperature&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.usace-isc.org/presentation/Geotech%20and%20Materials%20II/Constructability_of_a_High_Temperature_Concrete_Pad_Bly_Peter.pdf | title = Constructability of a High Temperature Concrete Pad | quote = Betonska podloga otporna na visoke temperature | author =  | date = 14. 6. 2011. | format = pdf | publisher = BUILDING STRONG | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120425045722/http://www.usace-isc.org/presentation/Geotech%20and%20Materials%20II/Constructability_of_a_High_Temperature_Concrete_Pad_Bly_Peter.pdf | archivedate = 2012-04-25 | deadurl = no }}&lt;/ref&gt;

Britanska mornarica je imala planove da koristi F-35B, da sa njima zameni svoje Harijere GR9. Jedan od njihovih zahteva za projekat F-35B bio je da mlaznice za kontrolu valjanja ne ugroze liniju podvešavanja naoružanja na [[krilo|krilu]] i da se značajnije ne poveća težina aviona. Za koncipirani metod sletanja smatraju da je mnogo sporiji od hvatanja užeta sa kukom, što ometa i smanjuje operativnost aviona. Međutim, u [[oktobar|oktobru]] [[2010]]. godine, Velika Britanija je najavila planove da poruči avione varijante F-35C, umesto F-35B.&lt;ref name=&quot;Glavni izveštaj za projekat, [[2008]].&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.nao.org.uk/idoc.ashx?docId=c02da1c8-320b-4062-881d-2c24482459b5&amp;version=-1 | title = Major Projects Report 2008. | quote = Glavni izveštaj za projekat, [[2008]]. | author =  | date = 23 November 2009. | format = pdf | publisher = Ministry of Defence | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archive-date = 2012-08-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120807073545/http://www.nao.org.uk/idoc.ashx?docId=c02da1c8-320b-4062-881d-2c24482459b5&amp;version=-1 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Američki marinci o britanskom JSF&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/us-marines-eye-uk-jsf-shipborne-technique-214672/ | title =US Marines eye UK JSF shipborne technique | quote = Američki marinci o britanskom JSF | author =  | date = 15 Jun 2007 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izjava Kamerona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/cameron-uk-to-swap-jsfs-to-carrier-variant-axe-harrier-and-nimrod-348641/ | title =Cameron: UK to swap JSFs to carrier variant, axe Harrier and Nimrod  | quote = Izjava Kamerona | author = Craig Hoyle | date = 19 Oct 2010 | format = | publisher = Flightglobal | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; U martu [[2012]]. godine, iz Ministarstva odbrane je najavljeno da Velika Britanija preispitije tu odluku i možda će ipak poručiti F-35B, zbog velikih dopunskih troškova uvođenja F-35C u mornaricu.&lt;ref name=&quot;Velika Britanija može da se vrati na F-35B&quot;&gt;{{Cite web | url = http://airforces.orgfree.com/n120312a.html | title = UK could revert to STOVL F-35B for carriers | quote = Velika Britanija može da se vrati na F-35B | author = Jim Adlam | date =  | format =  | publisher = Air forces Online | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archivedate = 2012-11-20 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20121120211740/http://airforces.orgfree.com/n120312a.html | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Italijanska mornarica se priprema za prijem 22 aviona F-35B, između [[2014]]. i [[2021]]. godine.&lt;ref name=&quot;Nosač aviona „Kavur lait“&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.military-today.com/navy/cavour.htm | title = F-35B on Italian &quot;Cavour&quot; aircraft carrier | quote = Nosač aviona „Kavur lait“ | author =  | date =  | format =  | publisher = military today | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archive-date = 2012-05-07 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120507182158/http://www.military-today.com/navy/cavour.htm }}&lt;/ref&gt;

=== F-35C ===

U odnosu na F-35A, F-35C varijanta aviona ima veća [[krilo|krila]], čiji se spoljni segmenti sklapaju. Veća mu je površina krila i repa za moguć let na maloj brzini, sa efikasnim upravljanjem. Ojačani su mu [[Stajni organi vazduhoplova|stajni organi]] i na nosnoj nozi su postavljena dva točka, zbog veće brzine propadanja i vertikalnog „udara“ o palubu, pri sletanju na brod. Da bi se brzo zaustavio na kratkoj palubi, sa repnom kukom se hvata poprečno razvučeno uže. Veća površina krila mu omogućava smanjenje brzine pri sletanju, a istovremeno povećava mu dolet i nosivost. Sa unutrašnjim gorivom F-35C prevazilazi avion [[F/A-18 Hornet|F/A-18C Hornet]], a postiže isti cilj kao i [[F/A-18E/F Super Hornet]].

Sjedinjene Američke Države će opremiti svoju mornaricu sa 480 aviona F-35C, koji će zameniti postojeće [[F/A-18 Hornet|F/A-18]] (sve varijante A, B, C, i D). F-35C će služiti kao dopuna za [[F/A-18E/F Super Hornet]].&lt;ref name=&quot;F-35C mornarička varijanta&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35c.htm | title = F-35C Carrier Variant Joint Strike Fighter (JSF)| quote = F-35C mornarička varijanta | author =  | date = 16. 6. 2010.  | format = | publisher = GlobalSecurity | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Varijanta aviona F-35C se očekuje da bude dostupna početkom [[2014]]. godine, a prvi je završen [[29. jul]]a [[2009]]. i isporučen [[6. novembar|6. novembra]] [[2010]].&lt;ref name=&quot;Mornarica ubrzava F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.lexingtoninstitute.org/navy-speeds-up-f-35?a=1&amp;c=1171 | title = Navy Speeds Up F-35| quote = Mornarica ubrzava F-35 | author = Rebecca L. Grant, Ph.D. | date = 14. 9. 2009. | format = | publisher =  | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Odvijanje F-35C Lightning II&quot;&gt;{{Cite web | url = http://frontierindia.net/f-35c-lightning-ii-rolled-out#more-4226 | title = F-35C Lightning II rolled out | quote = Odvijanje F-35C Lightning II | author = (FINN) Frontier India News Network | date = July 29th, 2009 | format =  | publisher = Frontier India | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archivedate = 2009-07-31 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090731151548/http://frontierindia.net/f-35c-lightning-ii-rolled-out#more-4226 | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Za mornarički korpus će se kupiti 80 F-35C, što je dovoljno za po pet mornaričkih lovaca po eskadrili, za upotrebu sa nosača aviona.&lt;ref name=&quot;Poboljšavan plan mornarice&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Marinci lete više varijanti&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mornarički korpus nastavlja da leti F-35&quot;/&gt;

U [[oktobar|oktobru]] [[2010]]. godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]] je odlučila da poruči avione F-35C, koji će biti korišćeni u njihovoj ratnoj mornarici, s tim što će odrediti njihov broj do [[2015]]. godine.&lt;ref name=&quot;Strateški pregled odbrane i bezbednosti&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.direct.gov.uk/prod_consum_dg/groups/dg_digitalassets/@dg/@en/documents/digitalasset/dg_191634.pdf | title = The Strategic Defence
and Security Review | quote = Strateški pregled odbrane i bezbednosti | author = Command of Her Majesty | date = October 2010 | format =  | publisher = HM Government | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archivedate = 2014-09-06 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140906182516/http://www.direct.gov.uk/prod_consum_dg/groups/dg_digitalassets/@dg/@en/documents/digitalasset/dg_191634.pdf | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; To je krajnje neizvesno, pošto bi u tome slučaju Britanci morali ulagati u prepravku svojih brodova nosača aviona za novi katapult za poletanje F-35C. Imajući to u vidu i to da su već razvili mornaričku varijantu [[Jurofajter tajfun]]a, najverovatnije te porudžbine i neće biti.&lt;ref name=&quot;Velika Britanija može da se vrati na F-35B&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;RAF preuzima mornaričku avijaciju&quot;&gt;{{cite web | author = Sean Rayment |url=http://www.telegraph.co.uk/news/uknews/defence/5461255/RAF-chief-predicts-controversial-takeover-of-Royal-Naval-air-power.html |title= RAF chief predicts controversial takeover of Royal Naval air power | quote =RAF preuzima mornaričku avijaciju |publisher=The Telegraph |date = 07 Jun 2009 |accessdate = 6. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt;

U [[2011]]. godini F-35C su bili „prizemljeni“ šest dana, zbog [[softver]]ske greške u kodu koji je namenjen da obezbedi „zabravljeno“ stanje sklopljenih [[krilo|krila]].&lt;ref name=&quot;Greška u sofveru&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defensenews.com/article/20110624/DEFSECT01/106240303/U-S-Navy-JSFs-Resume-Flight-Ops-After-Glitch | title = U.S. Navy JSFs Resume Flight Ops After Glitch | quote = Greška u sofveru | author = CHRISTOPHER P. CAVAS | date = Jun. 24, 2011 | format =  | publisher = Defence News | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archivedate = 2013-01-21 | archiveurl = https://archive.today/20130121094245/http://www.defensenews.com/article/20110624/DEFSECT01/106240303/U-S-Navy-JSFs-Resume-Flight-Ops-After-Glitch | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt; Sa parnim katapultom CF-3 je „lansiran“ F-35C u poletanju [[27. jul]]a [[2011]]. godine. To je bilo prvo poletanje F-35C sa katapultom.&lt;ref&gt;{{Cite web | url = http://www.navair.navy.mil/index.cfm?fuseaction=home.NAVAIRNewsStory&amp;id=4712 | title = Catapult launches F-35C for the first time. | quote =  | author =  | date = July 2011. | format =  | publisher = Naval Air Systems Command | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archive-date = 2014-10-17 | archive-url = https://web.archive.org/web/20141017060039/http://www.navair.navy.mil/index.cfm?fuseaction=home.NAVAIRNewsStory&amp;id=4712 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; [[Novembar|Novembra]] meseca [[2011]]. godine, Američka ratna mornarica je prvi put koristila svoj novi elektromagnetni katapult za poletanje aviona sa palube broda i to sa F-35C.&lt;ref name=&quot;Perspektiva je lansiranje sa elektromagnetnim uređajem&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.dodbuzz.com/2011/11/28/the-future-is-here-emals-launches-f-35/ | title = The future is here: EMALS launches F-35 | quote = Perspektiva je lansiranje sa elektromagnetnim uređajem | author = Philip Ewing | date = November 28th, 2011 | format =  | publisher = DoD Buzz | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. | archivedate = 2011-12-03 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20111203230258/http://www.dodbuzz.com/2011/11/28/the-future-is-here-emals-launches-f-35/ | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

=== F-35I ===

{{Glavni članak|F-35 lajtning II za Izrael}}
F-35A sa [[izrael]]skim modifikacijama je posebna varijanta namenjena za izvoz u ovu zemlju, označena je kao F-35I. Sjedinjene Američke Države neće dozvoliti integraciju sopstvenih sistema za elektronsko ratovanje, već će to uraditi izraelske firme iz vlastite proizvodnje. Biće ugrađen interfejs sa dodatom funkcijom prema glavnom računaru uz primenu izraelske elektronike. Izrael će moći da podvešava svoje spoljne kontejnere sa [[ometač]]ima, a i planira da instalira svoje rakete vazduh-vazduh i vođene bombe u „bunkere“ F-35.&lt;ref name=&quot;Izrael kuppuje F-35 sa modificiranom kabinom&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story_channel.jsp?channel=defense&amp;id=news/awst/2010/08/23/AW_08_23_2010_p32-249396.xml | title = Israel To Buy F-35s With Cockpit Mods | quote = Izrael kuppuje F-35 sa modificiranom kabinom | author = Alon Ben-David | date = Aug 27, 2010 | format =  | publisher = aviation week | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. }}{{Dead link|date=April 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Izrael je veoma naklonjen avionu F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.aviationweek.com/aw/generic/story.jsp?channel=awst&amp;id=news/awst/2011/07/04/AW_07_04_2011_p22-342412.xml&amp;headline=Israel,%20U.S.%20Strike%20F-35%20Technology%20Deal&amp;prev=10 | title = Israel, U.S. Strike F-35 Technology Deal | quote = Izrael je veoma naklonjen avionu F-35 | author = Alon Ben-David, Amy Butler, Robert Wall | date = Jul 7, 2011 | format =  | publisher =  | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 7. 04. 2012. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Izrael razmatra mogućnost i za realizaciju varijante dvoseda, za koju su zainteresovani i drugi potencijalni korisnici.&lt;ref name=autogenerated1&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/israel-sets-sights-on-two-seater-f-35-337464/ | title = Israel sets sights on two-seater F-35| quote =  | author =   Stephen Trimble | date = 22 Jan 2010 | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt; Pored toga, planiraju da razviju zaštićene dopunske rezervoare za [[gorivo]], za povećanje doleta.&lt;ref name=&quot;Izrael da povećava dolet&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.flightglobal.com/news/articles/israel-to-boost-range-of-future-f-35-fleet-220748/ | title = Israel to boost range of future F-35 fleet | quote = Izrael da povećava dolet | author =   Arie Egoz | date = 11 Jan 2008 | format = | publisher = Flight Global | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;

=== CF-35 ===

{{Glavni članak|F-35 lajtning II za Kanadu}}
Kanadski CF-35 će se razlikovati od američke varijante F-35A, sa dodatim kočećim padobranom pri sletanju i sistemom za punjenje goriva u letu, kao što je kod varijanti F-35B/C.&lt;ref name=&quot;Kanađani pojačavaju procenu F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.defpro.com/news/details/22960/?SID=d14c551996e557f1a899c71498fcf078 | title = Canadian DND Reinforces Its Estimates for F-35 Acquisition| quote =  | author =  | date = 21. 3. 2011.  | format = | publisher = Department of National Defence (Canada) | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =7. 04. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Simulacija borbe aviona&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.calgarysun.com/news/canada/2010/09/01/15213341.html | title = Harper, Ignatieff spar over fighter jets | quote = Simulacija borbe aviona | author = Daly, Brian | date =  | format =  | publisher = News Canada | location =  | pages =  | language = {{en}} | accessdate = 6. 04. 2012. | archive-date = 2014-03-02 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140302043627/http://www.calgarysun.com/news/canada/2010/09/01/15213341.html | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt; Norveška varijanta aviona takođe može koristiti opciju sa kočnim padobranom, jer i oni takođe tokom zime imaju hladne i zamrznute piste.&lt;ref name=&quot;JSF&quot;/&gt;

== Karakteristike ==

{| border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;2&quot; style=&quot;margin:auto;&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''Karakteristike tri osnovne varijante aviona F-35 lajtning II'''&lt;ref name=&quot;Napreduje završno ispitivanje F-35&quot;&gt;{{Cite web | url = http://www.globaltechnologyblog.com/lockheed-martin-f-35-lightning-ii-progressed-on-its-final-testing/ | title = Lockheed Martin F-35 Lightning II Progressed on its Final Testing | quote = Napreduje završno ispitivanje F-35 | author =   | date = 24. 12. 2011. | format = | publisher = Global Technology Blog | location = | pages = | language = {{en}} | accessdate =13. 03. 2012.}}&lt;/ref&gt;
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! Parametar
!F-35A
!F-35B
!F-35C
|- 
|'''Posada'''
|jedan
|jedan
|jedan
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''[[Geometrija]]'''
|- 
|'''[[Dužina]]'''
| 15,7 m
| 15,6 m
| 15,7 m
|- 
|'''Visina'''
| 4,38 m
| 4,36 m
| 4,48 m
|- 
|'''Razmah krila'''
| 10,7 m
| 10,7 m
| 13,1 m
|- 
|'''Površina krila'''
| 42,7 m²
| 42,7 m²
| 62,1 m²
|- 
|'''Razmah horizontalnog repa'''
| 6,86 m
| 6,65 m
| 8,96 m
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''[[Masa]]'''
|- 
|'''Prazan opremljen'''
| 13.300&amp;nbsp;kg
| 14.500&amp;nbsp;kg
| 13.300&amp;nbsp;kg
|- 
|'''Maksimalna'''
| 31.746&amp;nbsp;kg
| 27.211&amp;nbsp;kg
| 31.746&amp;nbsp;kg
|- 
|'''Standardna, reperna'''
(sa 50% unutrašnjeg goriva)
| 18.067&amp;nbsp;kg
| 20.100&amp;nbsp;kg
| 18.245&amp;nbsp;kg
|- 
|'''Unutrašnje [[gorivo]]'''
| 8.390&amp;nbsp;kg
| 6.030&amp;nbsp;kg
| 8.890&amp;nbsp;kg
|- 
|'''Podvesni teret'''
| 8.160&amp;nbsp;kg
| 6.800&amp;nbsp;kg
| 8.160&amp;nbsp;kg
|- 
|'''Standardna varijanta &lt;br /&gt;naoružanja'''
|
* Top GAU-22/A,&lt;br /&gt; 25&amp;nbsp;mm, 180 granata
* Dve rakete&lt;br /&gt; vazduh-vazduh AIM-120C
* Dve vođene bombe &lt;br /&gt;GBU/31 JDAM, 2.000&amp;nbsp;kg
|
* '''&lt;big&gt;‡&lt;/big&gt;'''
* Dve rakete&lt;br /&gt; vazduh-vazduh AIM-120C
* Dve vođene bombe &lt;br /&gt;GBU/31 JDAM, 2.000&amp;nbsp;kg
|
* '''&lt;big&gt;‡&lt;/big&gt;'''
* Dve rakete&lt;br /&gt; vazduh-vazduh AIM-120C
* Dve vođene bombe &lt;br /&gt;GBU/31 JDAM, 2.000&amp;nbsp;kg
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''Pogon'''&lt;ref name=&quot;Dokazana tehnologija i karakteristike motora F135&quot;/&gt;
|- 
|'''[[Dvoprotočni turbomlazni motor|Motor]]'''
|F135-PW-100 ili GE F136
|F135-PW-400 ili GE F136
|F135-PW-600 ili GE F136
|- 
|'''Osnovni potisak'''
| 128&amp;nbsp;kN
| 128&amp;nbsp;kN
| 128&amp;nbsp;kN
|- 
|'''Potisak sa dopunskim sagorevanjem'''
| 191&amp;nbsp;kN
| 191&amp;nbsp;kN
| 191&amp;nbsp;kN
|- 
|'''Vertikalni potisak'''
| 0&amp;nbsp;kN
| 0 do 189&amp;nbsp;kN
| 0&amp;nbsp;kN
|- class=&quot;hintergrundfarbe5&quot; style=&quot;background:skyBlue;&quot;
! colspan=&quot;4&quot; |'''Performanse'''
|- 
|'''Maksimalna brzina'''
|~ 2.200&amp;nbsp;km/h
|~ 2.200&amp;nbsp;km/h
|~ 2.200&amp;nbsp;km/h
|- 
|'''[[Mahov broj]]'''
| 1,6+
| 1,6+
| 1,6+
|- 
|'''Borbeni radijus zaokreta'''
|&gt;1.093&amp;nbsp;km
|&gt;883&amp;nbsp;km
|&gt;1.100&amp;nbsp;km
|- 
|'''Dolet''' (interno gorivo)
| 2.200&amp;nbsp;km
| 1.667&amp;nbsp;km
| 2.570&amp;nbsp;km
|- 
|'''[[Faktor aerodinamičkog opterećenja|Maksimalni faktor &lt;br /&gt;aerodinamičkog opterećenja]]'''
| 9,0
| 7,0
| 7,5 
|}
* '''&lt;big&gt;‡&lt;/big&gt;''' Pri određenim zadacima nosi top GAU-22/A, 25&amp;nbsp;mm u spoljnem kontejneru, interni je ugrađen samo u varijantu A.

== Povezano ==
* [[Rafal (avion)|Avion Rafal]]
* [[F-22 raptor]]
* [[Jurofajter tajfun]]
* [[Suhoj Su-27]]
* [[F-15 igl]]
* [[F-16 Fajting falkon|F-16 Fajting Falkon]]
* [[F/A-18 Hornet]]
* [[F/A-18E/F Super Hornet]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Lockheed X-35}}
* [http://www.jsf.mil/ Sajt JSF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071027111123/http://www.jsf.mil/ |date=2007-10-27 }}
* [http://www.teamjsf.com/ Tim sajt JSF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120926141929/http://www.teamjsf.com/ |date=2012-09-26 }}
* [http://www.raf.mod.uk/equipment/f35jointstrikefighter.cfm F-35 - Kraljevsko vazduhoplovstvo]
* [http://acquisition.navy.mil/programs/air/f_35_jsf F-35 US mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080625073912/http://acquisition.navy.mil/programs/air/f_35_jsf |date=2008-06-25 }}
* [http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-35.htm F-35 - na sajtu Global Sikjuriti]
* [http://www.f-35jsf.net/ F-35 JSF novosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061208040618/http://www.f-35jsf.net/ |date=2006-12-08 }}
* [http://www.flightglobal.com/articles/2007/12/18/220382/pictures-lockheed-martin-rolls-out-vertical-lift-f-35b-jsf.html F-35B fotografije]
* [http://www.armedforces-int.com/projects/combat-aircraft/f35-lighting-ii-joint-strike-fighter.asp F-35 američke kopnene snage]
* [http://www.google.rs/search?q=Lockheed+Martin+F-35+Lightning+II&amp;hl=en&amp;client=firefox-a&amp;hs=ZnO&amp;rls=org.mozilla:en-US:official&amp;prmd=imvns&amp;tbm=isch&amp;tbo=u&amp;source=univ&amp;sa=X&amp;ei=0uY7T6LTCeen4gTbs7ikBg&amp;ved=0CDkQsAQ&amp;biw=1171&amp;bih=693 Fotografije sve tri varijante F-35]
* [http://www.ausairpower.net/TE-EO-Systems.html Optoelektronski sistem]
* [http://rt.com/usa/news/f-35-countries-program-us-677/ Problemi sa F-35 primorava kooperante da preispituju učešće]
* [http://rt.com/usa/news/lockheed-f-35-strike-cost-322/ Rastu troškovi F-35]
* [http://rt.com/usa/news/air-jsf-f-35-cost-346/ Katastrofalni troškovi za F-35]

{{Lovački avioni SAD}}

[[Kategorija:Američki lovački avioni 2000-ih]]
[[Kategorija:Lockheed Martin]]</text>
      <sha1>cjw9o8dwkf3o4wccb7xnzbyx9i8kzyg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Easy Virtue (film, 1928)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>237249</id>
    <revision>
      <id>42695705</id>
      <parentid>42319531</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:03:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2718" sha1="6o3hp20kxt8e84cb8z34l5ytoaapkjz" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| tip = nijemi
| naslov = Easy Virtue
| režija = [[Alfred Hitchcock]]
| producent = '''van špice:'''&lt;br /&gt;[[Michael Balcon]]&lt;br /&gt;C. M. Woolf
| scenario = [[Eliot Stannard]]
| based on       = {{Based on|''[[Easy Virtue (drama)|Easy Virtue]]|[[Noël Coward]]}}
| uloge = [[Isabel Jeans]]&lt;br /&gt;[[Franklin Dyall]]&lt;br /&gt;[[Eric Bransby Williams]]&lt;br /&gt;[[Ian Hunter (glumac)|Ian Hunter]]
| fotografija = Claude L. McDonnell
| montaža  = [[Ivor Montagu]]
| studio         = [[Gainsborough Pictures]]
| distributer    = Woolf &amp; Freedman Film Service {{small|(UK)}}
| premijera = {{Film date|df=y|1928|03|05|UK}}
| trajanje = 70 min.&lt;!--Theatrical runtime: 70:18--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=''EASY VIRTUE'' (U)|url=http://www.bbfc.co.uk/releases/easy-virtue-3|work=[[British Board of Film Classification]]|date=2012-11-28|accessdate=29. XI 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305135250/http://www.bbfc.co.uk/releases/easy-virtue-3|archive-date=2016-03-05|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| zemlja = {{flagcountry|GBR}}
| jezik = [[nijemi film]]&lt;br /&gt;[[Engleski jezik|engleski]] međutitlovi
}}

'''''Easy Virtue''''' ({{jez-sh|Laka vrlina}} ili, preneseno ''Laki moral'') je [[UK|britanska]] crno-bijela [[nijemi film|nijema]] [[filmska komedija]] snimljena 1928. u režiji [[Alfred Hitchcock|Alfreda Hitchcocka]]. Radnja se temelji na [[Easy Virtue|istoimenomj]] kazališnom komadu [[Noel Coward|Noela Cowarda]] i prikazuje kako se jedna &quot;pristojna&quot; britanska porodica suočava s time da im se sin oženio za razvedenu ljepoticu &quot;lakog morala&quot;. Hitchcockov film je u mnogo čemu izmijenio radnju i likove, za razliku od [[Easy Virtue (film, 2008)|zvučne verzije]] snimljene osamdeset godina kasnije, koja se daleko vjernije držala predloška.

== Uloge ==
* [[Isabel Jeans]] ... Larita Filton
* [[Franklin Dyall]] ... Aubrey Filton
* [[Eric Bransby Williams]] ... Claude Robson
* [[Ian Hunter (glumac)|Ian Hunter]] ... The plaintiff's counsel
* [[Robin Irvine]] ... John Whittaker
* [[Violet Farebrother]] ... Mrs. Whittaker
* [[Frank Elliott (glumac)|Frank Elliott]] ... Colonel Whittaker
* Dacia Deane ... Marion Whittaker
* [[Dorothy Boyd]] ... Hilda Whittaker
* [[Enid Stamp Taylor]] ... Sarah (kao Enid Stamp Taylor)
* [[Alfred Hitchcock]] ... Čovjek sa štapom kraj teniskog igrališta (van špice)
* [[Benita Hume]] ... Telefonistica (van špice)

== Izvori ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{imdb title|0017843|naslov=Easy Virtue}}
* {{Internet Archive film|id=EasyVirtue1928|name=Easy Virtue}}

{{Alfred Hitchcock}}
{{Michael Balcon}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Easy Virtue}}
[[Kategorija:Britanski filmovi]]
[[Kategorija:Nijemi filmovi]]
[[Kategorija:Romantične komedije]]</text>
      <sha1>6o3hp20kxt8e84cb8z34l5ytoaapkjz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Freaks</title>
    <ns>0</ns>
    <id>241438</id>
    <revision>
      <id>42695985</id>
      <parentid>42410185</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:38:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2653" sha1="tu15uqmp0v5uj84nryr4yhxf9va0cp2" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| tip = c/b
| naslov = Freaks
| slika = Poster - Freaks 02.jpg
| širina_slike  = 220px
| opis = originalni poster
| režija = [[Tod Browning]]
| producent = Tod Browning
| scenario = [[Tod Robbins]]
| based on = {{based on|''[[Spurs (novela)|Spurs]]''|[[Tod Robbins]]}}
| uloge = [[Wallace Ford]]&lt;br /&gt;[[Leila Hyams]]&lt;br /&gt;[[Olga Baclanova]]&lt;br /&gt;[[Roscoe Ates]]
| fotografija = [[Merritt B. Gerstad]]
| montaža = Basil Wrangell
| distributer = [[Metro-Goldwyn-Mayer]]
| premijera = {{Film date|1932|02|20|df=y}}
| trajanje = 90 min. {{small|(originalna verzija)}}&lt;br /&gt;64 min.&lt;!--Theatrical runtime: 63:51--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=''FREAKS'' (12)|url=http://www.bbfc.co.uk/releases/freaks-2001-0|work=[[British Board of Film Classification]]|date=2001-08-13|accessdate=19. VII 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305144213/http://www.bbfc.co.uk/releases/freaks-2001-0|archive-date=2016-03-05|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; {{small|(prikazana verzija)}}
| zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik = engleski&lt;br /&gt;njemački&lt;br /&gt;francuski
| budžet  =310.607  $
}}

'''''Freaks''''' ({{jez-sh|'''Nakaze'''}}) je [[SAD|američki]] crno-bijeli [[horor film]] snimljen 1932. u režiji [[Tod Browning]]a. Radnja, temeljena na priči ''[[Spurs (novela)|Spurs]]'' [[Tod Robins|Toda Robinsa]] je smješten u [[cirkus]] gdje se trapezistica Cleopatra (čiji lik tumači [[Olga Baclanova]]) udaje za patuljka Hansa (koga glumi [[Harry Earls]]), motivirana isključivo željom da se dočepa njegovog bogatog nasljedstva. Browning, koji je mladost proveo u cirkusu, i kome je cirkus predstavljao omiljeni motiv u filmografiji, inzistirao je na tome da se, umjesto korištenja glumaca sa šminkom i protezom, koriste autentične [[cirkuske nakaze]]. Nakon katastrofalne test-premijere, studio [[MGM]] je izbacio gotovo trećinu filma sa sadržajem koji se smatrao previše &quot;uznemirujućim&quot; (uključujući scene sakaćenja i kastracije); te se scene danas smatraju [[izgubljeni film|izgubljenim]]. Čak i ta krnja verzija je, pak, postala predmetom kontroverze i bila zabranjena u nizu država. ''Freaks'' je doživio komercijalni neuspjeh, i u mnogo čemu označio početak kraja Browningove karijere. Od početka 1960-ih je, međutim, stekao [[kult film|kult]] status, pogotovo među sljedbenicima [[kontrakultura|kontrakulture]].

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commons category|Freaks (1932 film)}}
* {{IMDb title|0022913|Freaks}}
* {{rotten-tomatoes|freaks|Freaks}}

{{Tod Browning}}
{{Irving Thalberg}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Freaks}}
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Horor filmovi]]</text>
      <sha1>tu15uqmp0v5uj84nryr4yhxf9va0cp2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Footlight Parade</title>
    <ns>0</ns>
    <id>242086</id>
    <revision>
      <id>42695956</id>
      <parentid>42396888</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:06:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6393" sha1="itttdf3jgs7tg9hfof6ry789d1qr7cu" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| tip = c/b
| naslov = Footlight Parade
| slika = WaterfallPlainFootlightParade33Trailer.jpg
| opis = antologijska scena &quot;ljudskog vodopada&quot; prilikom izvođenja točke ''[[By a Waterfall]]''
| režija = [[Lloyd Bacon]]
| scenario = James Seymour&lt;br /&gt;Manuel Seff&lt;br /&gt;
| sinopsis = [[Robert Lord]]&lt;br /&gt;Peter Milne
| uloge = [[James Cagney]]&lt;br /&gt;[[Joan Blondell]]&lt;br /&gt;[[Ruby Keeler]]&lt;br /&gt;[[Dick Powell]]
| producent = [[Robert Lord]]
| muzika = [[Harry Warren]]&lt;br /&gt;[[Al Dubin]] (tekstovi pjesama)&lt;br /&gt;&lt;ref name=amgover&gt;Allmovie [http://www.allmovie.com/cg/avg.dll?p=avg&amp;sql=1:18113~T0 Overview]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;[[Sammy Fain]]&lt;br /&gt;[[Irving Kahal]](tekstovi pjesama)&lt;ref name=tcmfull&gt;TCM [http://www.tcm.com/tcmdb/title.jsp?stid=3122&amp;category=Full%20Credits Full Credits] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
| fotografija = [[George Barnes (direktor fotografije)|George Barnes]]
| montaža = [[George Amy]]
| budžet = 703.000 $ (proc.)
| bruto = 1,75 mil. $&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://nla.gov.au/nla.news-article11816878 |title=WHICH CINEMA FILMS HAVE EARNED THE MOST MONEY SINCE 1914?. |newspaper=[[The Argus (Australia)|The Argus (Melbourne, Vic. : 1848 - 1956)]] |location=Melbourne, Vic. |date=4 March 1944 |accessdate=6 August 2012 |page=3 Supplement: The Argus Weekend magazine |publisher=National Library of Australia}}&lt;/ref&gt;
| studio         = [[The Vitaphone Corporation]]
| distributor    = [[Warner Bros.]]
| premijera = {{Filmdate|1933|9|30|df=y}}
| trajanje = 104 min.
| zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik = engleski
}}

''''''Footlight Parade'''''' ({{jez-sh|Lakonoga parada}}) je [[SAD|američki]] [[filmski mjuzikl]] snimljen 1933. u režiji [[Lloyd bacon|Lloyda Bacona]], poznat kao jedan od najspektakularnijh [[hollywood]]skih filmova, odnosno jedan od najvećih klasika žanra.

Radnja je smještena u [[New York]] gdje je kazališni producent Chester Kent (čiji lik tumači [[James Cagney]]), od vlasnika [[kino dvorana]] unajmljen kako bi postavio &quot;prologe&quot;, odnosno spektakularne muzičko-plesne točke kojima bi zabavljao publiku u pauzi između filmova, i koji grozničavo nastoji ostvariti zadatak, nesvjestan da je njegova vjerna sekretarica (koju tumači [[Joan Blondell]]) u njega zaljubljena. Scenarij filma se odlikovao vrckavim humorom kroz kojih su se implicitno komentirale tadašnje [[Velika depresija|teške ekonomske prilike]], dolazak [[zvučni film|zvučnog filma]], ali i sve agresivnija [[filmska cenzura]]. U film je uložena ogromna svota novaca, a ona je najviše došla do izražaja u spektakularnim scenama koje je koreografio [[Busby Berkley]], uključujući točku &quot;ljudskog vodopada&quot; gdje sudjeluje preko 300 sinkroniziranih plivača i koja je ušla u brojne filmske antologije.

== Uloge ==
* [[James Cagney]] ... ''Chester Kent, tvorac muzičkih prologa''
* [[Joan Blondell]] ... ''Nan Prescott, njegova sekretarica''
* [[Ruby Keeler]] ... ''Bea Thorn, plesačica koja postaje sekretarrica a onda opet plesačica''
* [[Dick Powell]] ... ''Scott 'Scotty' Blair, bivši štićenik Mrs. Gould''
* [[Frank McHugh]] ... ''Francis, direktor plesa''
* [[Ruth Donnelly]] ... ''Harriet Bowers Gould, producentova nepotistička supruga''
* [[Guy Kibbee]] ... ''Silas 'Si' Gould, producent''
* [[Hugh Herbert]] ... ''Charlie Bowers, brat Mrs. Gould, cenzor''
* [[Claire Dodd]] ... ''Vivian Rich, Nanina prijateljica, sponzoruša''
* [[Gordon Westcott]] ... ''Harry Thompson, Kentov pomoćnik''
* [[Arthur Hohl]] ... ''Al Frazer, drugi pomoćnik''
* [[Renee Whitney]] ... ''Cynthia Kent, Kentova bivša supruga''
* Barbara Rogers ... ''Gracie, plesačica''
* [[Paul Porcasi]] ... ''George Apolinaris, vlasnik lanca kino-dvorana''
* Philip Faversham ... ''Joe Barrington, mladi plesač, stićenik Mrs. Gould''
* [[Herman Bing]] ... ''Fralick, muzički direktorr
* [[Billy Barty]] ... ''Mouse'' i ''Little Boy''
* [[Hobart Cavanaugh]] ... ''Title-Thinkerupper''
* Donna Mae Roberts ... ''djevojka iz zbora''
* Loretta Andrews ... ''djevojak iz zbora''
* Mildred Dixon ... ''Sobarica, &quot;Honeymoon Hotel&quot;''
* [[Victoria Vinton]] ... ''djevojak iz zbora''

[[Dorothy Lamour]] i [[Ann Sothern]] su bile među mnogim djevojkama iz zbora. Za Lamour je to predstavljao debi. Često se navodi kako je [[John Garfield]] ovdje debitirao (izvan špice) ali su stručnjaci podijeljeni po pitanju da li se njegov lik pojavljuje u kratkom kadru (kraćem od skunde) shot.&lt;ref name=tcmnotes /&gt;&lt;ref name=imdbtrivia&gt;IMDB [http://www.imdb.com/title/tt0024028/trivia Trivia for &quot;Footlight Parade&quot;]&lt;/ref&gt; Prema ''The John Garfield Story'', dokumentarcu [[Turner Classic Movies]] iz 2003. godine, u sceni nije Garfield.
{{multiple image
|footer=Muzičko-plesna točka &quot;By a Waterfall&quot; je sadržavala preko 300 koreografiranih plivača
|direction=horizontal
|width=200
|image1=PoolJump1FootlightParade33Trailer.JPG
|image2=PoolJump2FootlightParade33Trailer.jpg
}}

== Muzički brojevi ==
* &quot;Honeymoon Hotel&quot; &amp;ndash; autori: Harry Warren (muzika) i Al Dubin (tekst)
* &quot;Shanghai Lil&quot; &amp;ndash; autori: Harry Warren (muzika) i Al Dubin (tekst)
* &quot;[[By a Waterfall]]&quot; &amp;ndash; autori: [[Sammy Fain]] (muzika) i Irving Kahal (tekst)
* &quot;My Shadow&quot; &amp;ndash; autori: Sammy Fain (muzika) and Irving Kahal (tekst)
* &quot;Ah, the Moon Is Here&quot; &amp;ndash; autori: Sammy Fain (muzika) and Irving Kahal (tekst)
* &quot;Sitting on a Backyard Fence&quot; &amp;ndash; autori: Sammy Fain (muzika) and Irving Kahal (tekst)&lt;ref&gt;TCM [http://www.tcm.com/tcmdb/title.jsp?stid=3122&amp;category=Music Music] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
{{multiple image
|align=left
|direction=vertical
|width=125
|header=
|image1=HonHotel1FootlightParade33Trailer.jpg
|image2=HonHotel2FootlightParade33Trailer.jpg
|image3=HonHotel3FootlightParade33Trailer.jpg
|image4=HonHotel4FootlightParade33Trailer.jpg
|image5=HonHotel5FootlightParade33Trailer.jpg
}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commons category|Footlight Parade (film)}}
* {{IMDb title|id=0024028|title=Footlight Parade}}
* {{tcmdb title|id=3122|title=Footlight Parade}}
* {{rotten-tomatoes|footlight_parade}}
* [http://www.filmsite.org/third100_3.html ''Footlight Parade''] at [[Filmsite.org]]

{{Lloyd Bacon}}
{{Busby Berkeley|state=collapsed}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Filmski mjuzikli]]</text>
      <sha1>itttdf3jgs7tg9hfof6ry789d1qr7cu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milan Tepić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>245475</id>
    <revision>
      <id>42696046</id>
      <parentid>42695453</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T07:48:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52588-72</username>
        <id>396684</id>
      </contributor>
      <comment>/* gramatika i posto j emesano ekavioce i ijekavica a vecinom je bila ekavica, ssada je sve ekavica */ lektura, pravopis</comment>
      <origin>42696046</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8128" sha1="fqiutmoy8v3k37iqkmimkwb5t1och3b" xml:space="preserve">{{Heroj M
|slika=Milan Tepic.jpg
|opis slike=Spomen-ploča Milanu Tepiću u [[Beograd]]u
|didaskalija=Milan Tepić
|datum rođenja=[[1957]].
|mesto rođenja=[[Komlenac]] 
|država rođenja= [[SFRJ]]
|datum smrti=[[19.11.|9.11.]] [[1991]]. ('''34''' god.)
|mesto smrti=Bedenik kod [[Bjelovar]]
|država smrti=[[Hrvatska]]/[[SFRJ]]
|profesija=vojni oficir
|KPJ=
|rat=[[Rat u Hrvatskoj]]
|služba=[[JNA]]
|čin=[[major]] 
|NOB=
|narodni heroj=[[19.11.]] [[1991]].
}}

'''Milan Tepić'''  ([[Komlenac]], [[26. januar]] [[1957]] — [[Bedenik]], [[29. septembar]] [[1991]]) bio je [[major]] [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]].&lt;ref name=&quot;Sjećanje na majora Tepića&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=47033 |title=Sjećanje na majora Tepića |author= |authorlink= |date = 29. 9. 2011. |format= |work= |publisher=Radio-televizija Republike Srpske |pages= |language= sr |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 30. 9. 2011. }}&lt;/ref&gt; Tokom [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]], Tepić je bio komandant skladišta oružjem u selu [[Bedenik]]u kraj [[Bjelovar]]a te je, prije dolaska hrvatskih snaga, ubio sebe i još 11 hrvatskih oficira kada je namjerno uzrokovao eksploziju u skladištu, odbivši se predati.

== Tragedija u Bedeniku ==
[[Jul]]a meseca [[1991]]. major Tepić se našao u centralnom skladištu borbenih sredstava u selu Bedeniku u blizini [[Bjelovar]]a. Pripadnici Zbora narodne garde su pripadnike Jugoslovenske narodne armije, koji su se nalazili na odsluženju vojnog roka u kasarni „Božidar Adžija“ u Bjelovaru, držali u okruženju.&lt;ref name=&quot;Dvije decenije od zločina u bjelovarskoj kasarni&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=46981 |title=Dvije decenije od zločina u bjelovarskoj kasarni |author= |authorlink= |date = 29. 9. 2011. |format= |work= |publisher=Radio-televizija Republike Srpske |pages= |language= sr |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate = 30. 9. 2011. }}&lt;/ref&gt; U kasarni se nalazila 265. motorizovana brigada JNA i novopridošli regruti.&lt;ref name=&quot;Dvije decenije od zločina u bjelovarskoj kasarni&quot;/&gt; Komanda 5. vojne oblasti JNA u Zagrebu je poslala Posmatračku misiju tadašnje „Evropske zajednice“ kojoj pripadnici ''Zbora narodne garde'' nisu dozvolili pristup u kasarni.&lt;ref name=&quot;Dvije decenije od zločina u bjelovarskoj kasarni&quot;/&gt;

Prebeg iz JNA potpukovnik Josip Tomšić, koji je u međuvremenu postao oficir odbrane Bjelovara, pripremio je napad na kasarnu u kojoj su se nalazili preostali vojnici, oficirii i njihovi članovi porodice koji nisu prebegli na drugu stranu. Kasarna u kojoj danima nije bilo vode i struje je napadnuta  sa 2.000 vojnika. Pošto komanda JNA nije poslala pomoć, oficir brigade pukovnik [[Rajko Kovačević]] je naredio predaju i odlaganje oružja.&lt;ref name=&quot;Dvije decenije od zločina u bjelovarskoj kasarni&quot;/&gt;

Tepić koji je zapovedao izolovanim skladištem oružja se odbio predati i pokušao da organizuje odbranu od pripadnika Zbora narodne garde koje su opkolile objekat.&lt;ref name=&quot;Sjećanje na majora Tepića&quot;/&gt; Dvadeset i devetog septembra [[1991]]. ne želeći da prepusti neprijatelju [[oružje]], major Milan Tepić digao je u vazduh vojno skladiste i sebe. Ovo delo su mnogi u svetu uporedili sa sličnim potezom resavskog vojvode [[Stevan Sinđelić|Stevana Sinđelića]].&lt;ref name=&quot;Audio: Sjećanje na narodnog heroja Milana Tepića&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rtrs.tv/av/player.php?id=1544&amp;x=2 |title=Audio: Sjećanje na narodnog heroja Milana Tepića |author= |authorlink= |date=29. 9. 2011. |format= |work= |publisher=Radio-televizija Republike Srpske |pages= |language=sr |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=30. 9. 2011. }}{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Jedanput ljudi daju reč, ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao reč da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško.{{fact}}|Milan Tepić}}

Prema zvaničnim podacima u eksploziji je pored njega poginulo i 11 pripadnika Zbora narodne garde&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/vijesti/clanak/mvep-izrazilo-prosvjed-srpskoj-veleposlanici-zbog-podizanja-spomenika-milanu-tepicu/998200.aspx MVEP prosvjeduje zbog srpskog dizanja spomenika majoru koji je umalo raznio Bjelovar]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/banja-luka-slavi-zlocinca-milana-tepica-pljuska-zrtvama-agresije-na-hrvatsku---691423.html Osude sa svih strana zbog slavljenja majora JNA Milana Tepića: &quot;Ovo pokazuje da ideja velike Srbije i dalje živi&quot;]&lt;/ref&gt; dok je većina njegovih vojnika preživjela pošto im je naredio da se povuku od glavnog objekta na bezbjednu razdaljinu. Ovo naređenje majora Tepića nije poslušao vojnik na odsluženju vojnog roka, [[Stojadin Mirković]],&lt;ref&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Srbija/Zaboravljeni-junak-sa-Povlena.sr.html Zaboravljeni junak sa Povlena („Politika“, 30. april 2013)]&lt;/ref&gt; koji je iz oklopnog transportera dejstvovao po neprijatelju sve dok nije bio pogođen protivoklopnim projektilom.

Zbog tragedije koju je prouzrokovao, u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je njegov ugled još uvijek osporavan budući da je bio izravno odgovoran za smrt 11 vojnmika, tako da se za Hrvate smatra [[Ratni zločin|ratnim zločincem]]&lt;ref name=&quot;balkaninsight&quot;&gt;{{Cite web|url=https://balkaninsight.com/2022/01/10/banned-bosnian-serb-celebration-recalls-memories-of-start-of-war/|title=Banned Bosnian Serb Celebration Recalls Memories of Start of War|date=10. 1. 2022.|website=balkaninsight.com|language=engleski|quote=Tepic is celebrated in Republika Srpska and Serbia as a hero, while in Croatia he is perceived as a war criminal, who almost destroyed the town of Bjelovar.|access-date=18. 10. 2023.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;regions&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rferl.org/a/serbia-vucic-croatia-uneasy-but-useful-visit/29034851.html|title=Serbia’s Vucic Begins 'Uneasy But Useful' Visit To Croatia|date=10. 1. 2022.|website=rferl.org|language=engleski|quote=The soldier, Major Milan Tepic, is seen by the Croatian side as a criminal|access-date=18. listopada 2023.}}&lt;/ref&gt; koji je umalo razorio cijeli grad [[Bjelovar]].

== Narodni heroj Jugoslavije ==

[[Predsedništvo SFRJ]], kojim je predsedavao potpredsednik [[Branko Kostić]], 19. novembra 1991. godine je majora Milana Tepića „''za izvanredan podvig u borbi protiv neprijatelja prilikom njihovog napada na kasarnu JNA u Bjelovaru''“ posthumno odlikovalo [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja Jugoslavije]] i proglasilo [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnim herojem Jugoslavije]].

Njegovo ime nosi ulica u Beogradu (opština Savski venac), [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Istočno Sarajevo|Istočnom Sarajevu]],&lt;ref&gt;[http://www.opstinains.net/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;layout=blog&amp;id=86&amp;Itemid=112 Ulice i naselja], Pristupljeno 5. 4. 2013.&lt;/ref&gt; [[Niš]]u&lt;ref&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/03/27/srpski/N03032601.shthttp://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2003/03/27/srpski/N03032601.shtmlml Glas javnosti: „Bulevar Zorana Ćinćića“, Skupština opštine Niš promenila nazive ulice]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 13. 4. 2013.&lt;/ref&gt;, [[Bačka Palanka|Bačkoj Palanci]], [[Beška|Beški]], [[Inđija|Inđiji]], [[Kula (grad)|Kuli]], [[Leskovac|Leskovcu]], [[Novi Sad|Novom Sadu]] (tri ulice), [[Odžaci]]ma, [[Pirot]]u, [[Smederevo|Smederevu]], [[Sombor]]u, [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]], [[Temerin]]u, [[Velika Plana|Velikoj Plani]], [[Vršac|Vršcu]], [[Zrenjanin]]u, [[Teslić]]u, Gradišci i u više drugih srpskih gradova.

U njegovu čast, [[Republika Srpska]] je ustanovila [[orden]] „za posebne zasluge u ratu“.&lt;ref name=&quot;Sjećanje na majora Tepića&quot;/&gt;

== Povezano ==
* [[Vladimir Trifunović]]

== Izvori ==
{{commonscat|Milan Tepić}}
{{reflist}}

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1957|1991|Tepić, Milan}}

[[Kategorija:Srpski oficiri]]
[[Kategorija:Oficiri JNA]]
[[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]]
[[Kategorija:Ubice]]
[[Kategorija:Osobe koje su počinile suicid]]
[[Kategorija:Povijest Bjelovara]]</text>
      <sha1>fqiutmoy8v3k37iqkmimkwb5t1och3b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Električna snaga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>250026</id>
    <revision>
      <id>42695773</id>
      <parentid>42598727</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:42:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695773</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10602" sha1="48ge7nzfc20kh0qjhg9egkicx0wsk7r" xml:space="preserve">[[datoteka:Electricity pylons, Ukraine 144.jpg|mini|desno|Dalekovodni [[stup]]ovi predviđeni za nošenje i zatezanje [[dalekovod]]a.]]
[[datoteka:Rotterdam Ahoy Europort 2011 (14).JPG|desno|mini|Presjek kroz [[Indukcijski motor|indukcijski ili asinkroni elektromotor]].]]
[[datoteka:Gluehlampe 01 KMJ.jpg|mini|desno|[[Električna žarulja]].]]
[[datoteka:Toaster-quartz element.JPG|mini|desno|Primjer [[peć]]i s [[električni otpor|električnim otporom]].]]
[[datoteka:DiagramaPotenciasWPde.jpg|mini|desno|Ako se grafički s pomoću dužina prikažu djelatna snaga ''P = UIcos φ'' i ''S = UI'', te veličine zatvaraju kut ''φ'', pa se dužinom ''Q = UIsin φ'' može sastaviti pravokutan trokut u kojem je jalova snaga veličina okomita na djelatnu snagu.]]

'''Električna snaga''' je [[brzina]] promjene [[električna energija|električne energije]] s [[Vrijeme (fizika)|vremenom]], odnosno stopa po kojoj se [[električna energija]] prenosi kroz [[električno kolo]].

Snaga odgovara uloženom [[Rad (fizika)|radu]] [[Električna struja|elektri­čne struje]] koja protiče kroz neku [[Električne komponente|električnu komponentu]].&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;&gt;Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 20), Beograd, 2007.&lt;/ref&gt; Na primer, kada se na [[sijalica|sijalicu]] primeni [[napon]] a struja poteče kroz [[vlakno]] sija­lice, uloženi rad se pretvara u zagrevanje vlakna. U tom primeru, snaga se može izračunati množenjem vrednosti napona s jačinom električne struje koja protiče kroz vlakno.&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;/&gt; Što veći [[napon]] i [[Električna struja|struja]], veća i snaga.&lt;ref name=&quot;Osnove elektrotehnike za početnike&quot;&gt;{{Cite web |title=Osnove elektrotehnike za početnike |url=https://hometi.ru/bs/windows-and-doors/basics-of-electrical-engineering-for-beginners.html |access-date=2020-08-15 |archive-date=2024-12-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241217232237/https://hometi.ru/bs/windows-and-doors/basics-of-electrical-engineering-for-beginners.html }}&lt;/ref&gt;

[[Mjerna jedinica]] električne [[Snaga (fizika)|snage]] je [[vat]] (W), umnožak [[volt]]a (V) i [[amper]]a (A). Termin '''vataža''' se koristi kolokvijalno za ''električnu snagu u vatima''.&lt;ref&gt;https://en.wiktionary.org/wiki/wattage&lt;/ref&gt;

== Formule ==

Oznaka za snagu je ''P'', za [[električna energija|električnu energiju]] (''W''), a [[Vrijeme (fizika)|vreme]] (''t'').

Ako je tok [[energija|energije]] stalan, električna se snaga može iskazati količnikom:

:&lt;math&gt; P =  \frac {W}{t} &lt;/math&gt;

Kako je električna energija razmjerna [[električni napon|električnom naponu]] ''U'', [[električna struja|jakosti električne struje]] ''I'' i vremenu ''t'', ona je pri stalnoj [[istosmjerna struja|istosmjernoj struji]]:

:&lt;math&gt; W = U \cdot I \cdot t &lt;/math&gt;

a iz toga slijedi da je električna snaga jednaka umnošku električnoga napona i električne struje:

:&lt;math&gt; P = U \cdot I &lt;/math&gt;

Električna snaga izvora jednaka je brzini kojom će se u izvoru pretvorbom stvarati [[električna energija]], a snaga [[trošilo|trošila]] brzina je kojom će u trošilu električna energija obavljati [[Rad (fizika)|rad]]. Zato se [[snaga]] trošila može izraziti i kao brzina obavljanja rada. Posebno za elektrotermička trošila, kojima je glavno obilježje djelatni [[električni otpor]] ''R''. Primjenom [[Ohmov zakon|Ohmova zakona]] za istosmjernu struju može se dobiti da je snaga trošila:&lt;ref&gt;'''električna snaga''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17571] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200806073507/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17571 |date=2020-08-06 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt; P = {I^2} \cdot R =  \frac {U^2}{R} &lt;/math&gt;

== Snaga izmjenične struje ==
{{Glavni|Izmjenična električna struja}}

Snaga istosmjerne struje jednaka je umnošku njene [[jakost]]i ''I'' i [[napon]]a ''U'', to jest:

:&lt;math&gt; P = U \cdot I &lt;/math&gt;

To isto vrijedi i za izmjeničnu struju ako je jakost i napon u [[faza|fazi]], to jest ''φ'' = 0. Ta najveća snaga izmjenične struje, to jest:

:&lt;math&gt; P_z = U \cdot I &lt;/math&gt;

zove se '''prividna snaga'''. Ako struja i napon nisu u fazi, te je 0° &lt; ''φ'' &lt; 90°, onda je '''stvarna''' ili '''djelatna snaga''' manja od prividne, pa njena veličina ovisi o [[fazni pomak|faznom pomaku]] ''φ'' između jakosti i napona. U tom je slučaju djelatna snaga izmjenične struje:

:&lt;math&gt; P = U \cdot I \cdot \cos\phi &lt;/math&gt;

Omjer između djelatne ''P'' i prividne ''P&lt;sub&gt;z&lt;/sub&gt;'' zove se '''faktor snage''' ili kosinus ''φ'', pa je:

:&lt;math&gt; \cos\phi =  \frac {P}{P_z} =  \frac {P}{U \cdot I}  &lt;/math&gt;

Ako je fazni pomak ''φ'' = 90°, onda je snaga izmjenične struje jednaka nuli. Ta snaga koja ne vrši nikakav rad zove se '''jalova snaga'''.&lt;ref&gt;Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

=== Nazivna snaga ===
'''Nazivna snaga''' je [[snaga]] za koju je električni uređaj konstruiran (dimenzioniran) kako bi uz nju trajno radio (nazivno stalno opterećenje). '''Kratkotrajno preopterećenje''' je vrijeme u kojem [[uređaj]] može biti podvrgnut [[Opterećenje|opterećenju]] višemu od nazivnoga bez opasnosti od oštećenja. Kod [[poluvodič]]kih elektroničkih elemenata i sklopova ([[dioda]], [[tranzistor]], [[pojačalo]], pretvornik; [[integrirani sklop]]), je statička i dinamička opteretivost, što odgovara snazi, ovisna o mikroenergijskome rasporedu.

Pri izmjeničnoj električnoj struji električna je snaga promjenljiva, a njezina trenutačna vrijednost jednaka je umnošku trenutačnih vrijednosti električnog napona i struje. Za sinusne je struje snaga:

:&lt;math&gt; P = U \cdot I \cdot \cos\phi &lt;/math&gt;

gdje su: ''U'' i ''I'' [[Efektivna vrijednost električnog napona i struje|efektivne vrijednosti napona i struje]], a ''φ'' [[kut]] faznoga pomaka, pa je ''cos φ'' faktor snage, koji ovisi o vrsti trošila priključenoga na izvor napona.

Na grafičkom prikazu [[sinus]]ne izmjenične struje, umnoškom vrijednosti sinusoide napona i sinusoide struje dobije se krivulja trenutačnih vrijednosti snage. Vrijednosti električne snage mjenjaju se dvostruko brže od [[frekvencija|frekvencije]] izmjenične struje. Ovisno o kutu faznoga pomaka ''φ'', razlikovat će se položaj krivulje trenutačnih vrijednosti snage prema vremenskoj [[os]]i [[Koordinatni sustav|koordinatnoga sustava]]. Tri su svojstvena položaja: za omski [[otpornik]] ''φ'' = 0, za idealnu [[električna zavojnica|električnu zavojnicu]] ''φ'' = 90° te za stvarno [[trošilo]], na primjer [[električni motor]], 0 &lt; ''φ'' &lt; 90°. Krivulja snage za kut faznog pomaka ''φ'' = 0 ima samo pozitivne ordinate, a za ''φ'' ≠ 0 ima i pozitivne i negativne ordinate. Posebno, krivulja snage čisto jalovog trošila ([[Električni induktivitet|induktivnoga]]: ''φ'' = 90°, ili [[Električni kapacitet|kapacitivnoga]]: ''φ'' = – 90°) simetrična je s obzirom na vodoravnu os koordinatnog sustava, što znači da joj je negativna polovica jednaka pozitivnoj.

Površina što je zatvara krivulja snage s vremenskom osi predstavlja električnu energiju, jer je to umnožak snage i vremena. Za kut faznog pomaka ''φ'' = 0 sva je energija pozitivna, što znači da se u toplinskom trošilu ([[otpornik]]u) sva energija iz izvora pretvara u [[toplina|toplinu]]. Za ''φ'' = 90° energija je u jednoj polovici perioda toliko pozitivna koliko je u drugoj negativna, pa je ukupna utrošena energija jednaka nuli, uz cos 90° = 0 slijedi ''P = UIcos φ'' = 0. Sinusna struja, koja je prema naponu vremenski pomaknuta za jednu četvrtinu perioda ''T'', što odgovara faznomu kutu od 90°, naziva se jalovom strujom, jer ne obavlja koristan rad. Ako je 0 &lt; ''φ'' &lt; 90°, tada je dio energije predan trošilu veći nego dio što se vraća u izvor, to jest energija u trošilu pretvorena je u neki koristan rad. Srednja se snaga, a time i dio energije pretvoren u rad, smanjuje ako se fazni pomak povećava.

=== Djelatna snaga ===
'''Djelatna snaga''' ili '''aktivna snaga''' je [[snaga]] o kojoj ovisi rad trošila. Dana je izrazom:

:&lt;math&gt; P = U \cdot I \cdot \cos\phi &lt;/math&gt;

Umnožak električnog napona i struje kojim je iskazana ukupna energijska moć izvora za obavljanje rada postaje pokaznikom energije tek kada se pomnoži faktorom snage ''cos φ''.

=== Prividna snaga ===
'''Prividna snaga''' je umnožak [[Efektivna vrijednost električnog napona i struje|efektivnih vrijednosti električnog napona i električne struje]] i određena je izrazom:

:&lt;math&gt; S = U \cdot I &lt;/math&gt;

i obično se mjeri jedinicom [[volt]][[amper]] (VA = [[vat|W]]).

=== Jalova snaga ===
'''Jalova snaga''' ili '''reaktivna snaga''' je snaga koja ne sudjeluje u korisnom radu trošila, a potrebna je u [[Elektroenergetski sustav|elektroenergetskoj mreži]] za postizanje promjenljivoga [[magnetsko polje|magnetskog polja]] koje u svojem radu koriste [[električni strojevi]] izmjenične struje ([[električni motor]]i, [[transformator]]i i [[Električna zavojnica|prigušnice]]). Određena je izrazom:

:&lt;math&gt; Q = U \cdot I \cdot \sin\phi &lt;/math&gt;

a mjeri se iznimno dopuštenom jedinicom [[var]] (var = W). Budući da kod prijenosa električne energije jalovi dio opterećuje mrežu, treba ga održavati na najnižim mogućim vrijednostima. U uređajima za kompenzaciju jalove snage, najčešće energetskim kondenzatorima, koristi se pojava međusobnog poništavanja induktivne i kapacitivne jalove snage. Ako se grafički s pomoću dužina prikažu djelatna snaga ''P = UIcos φ'' i ''S = UI'', te veličine zatvaraju kut ''φ'', pa se dužinom ''Q = UIsin φ'' može sastaviti pravokutan trokut u kojem je jalova snaga veličina okomita na djelatnu snagu.

== Snaga višefaznih sustava == 
{{Glavni|Višefazni sustav}}

Snaga višefaznih sustava jednaka je zbroju snaga pojedinih faza. Za simetrično opterećeni trofazni sustav sve su tri snage jednake, pa je djelatna snaga, izražena faznim ''f'', odnosno linijskim ''l'' naponima i strujama, određena izrazom:

:&lt;math&gt; P = 3 \cdot U_f \cdot I_f \cdot \cos\phi = \sqrt{3} \cdot U_l \cdot I_l \cdot \cos\phi &lt;/math&gt;

Na jednak se način mogu odrediti prividna i jalova snaga takva sustava.

== Literatura ==
* Gordon McComb i Earl Boysen, ''Elektronika za neupućene'', Beograd, 2007.

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Električna struja]]
* [[Električni napon]]

[[Kategorija:Elektroenergetika]]
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]
[[Kategorija:Elektricitet]]</text>
      <sha1>48ge7nzfc20kh0qjhg9egkicx0wsk7r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu5</title>
    <ns>2</ns>
    <id>252974</id>
    <revision>
      <id>42695820</id>
      <parentid>42695558</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:45:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42695820</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7660" sha1="oyneo5bav0fxo0uopsad3pcqinv1gwg" xml:space="preserve">{{znakovi smrti}}
'''Rigor mortis''' (od [[latinski jezik|latinskog]] ''rigor'' &quot;ukočenost&quot; i ''mortis'' &quot;smrt&quot;), ili '''postmortalna ukočenost''', je četvrta [[faza smrti]]. To je jedan od prepoznatljivih [[znakovi smrti|znakova smrti]], koji se karakterizira ukočenošću udova [[leš|trupla]] uzrokovanom hemijskim promjenama u [[Poprečno-prugasti mišić|mišićima]] postmortalno (uglavnom kalcija).&lt;ref name=&quot;saladin&quot;&gt;Saladin, K. S. 2010. ''Anatomy &amp; Physiology'': 6th edition. McGraw-Hill.&lt;/ref&gt; Kod ljudi, ''rigor mortis'' se može javiti već četiri sata nakon smrti.

== Fiziologija ==
[[File:XBio_illustration_–_Myofibril.png|right|thumb|Sarkomere su osnovna kontraktilna jedinica sastavljena od aktinskih i miozinskih filamenata.]]
[[File:Sliding Filament Theory.svg|thumb]]
[[File:The Sliding Filament Theory Visual Model.pdf|thumb|Ovaj model prikazuje četiri glavna koraka teorije kliznih filamenata, kao i detaljan vizualni prikaz.]]
Nakon [[smrt]]i, aerobna respiracija u organizmu prestaje, što iscrpljuje izvor kisika koji se koristi za stvaranje [[adenozin trifosfat]]a (ATP). ATP je potreban za razdvajanje [[miofibril|aktin-miozinskih]] [[Teorija kliznih filamenata|poprečnih mostova]] tokom opuštanja mišića.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;Hall, John E., and Arthur C. Guyton. Guyton and Hall Textbook of Medical Physiology. Philadelphia, PA: Saunders/Elsevier, 2011. MD Consult. Web. 26 January 2015.&lt;/ref&gt; Kada kisik više nije prisutan, tijelo može nastaviti proizvoditi ATP putem anaerobne [[glikoliza|glikolize]]. Kada se tjelesni [[glikogen]] iscrpi, koncentracija ATP-a se smanjuje i tijelo ulazi u rigor mortis jer nije u stanju razbiti te mostove.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Fremery|first1=Donald|date=3 February 1959|title=Biochemistry of Chicken Muscle as Related to rigor mortis and Tenderization|journal=[[Journal of Food Science]]|volume=25|issue=1|pages=73–87|doi=10.1111/j.1365-2621.1960.tb17938.x}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ask a Scientist&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.newton.dep.anl.gov/askasci/zoo00/zoo00248.htm|title=Classroom Resources - Argonne National Laboratory|access-date=22 February 2009|archive-date=26 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226230108/http://newton.dep.anl.gov/askasci/zoo00/zoo00248.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Kalcij ulazi u [[citosol]] nakon smrti. Kalcij se oslobađa u citosol zbog propadanja [[sarkoplazmatski retikulum|sarkoplazmatskog retikuluma]]. Također, razgradnja [[sarkolema|sarkoleme]] uzrokuje dodatni ulazak kalcija u citosol. Kalcij aktivira formiranje aktin-miozinskog unakrsnog premošćivanja. Nakon što se kalcij unese u citosol, veže se za [[troponin]] tankih filamenata, što uzrokuje promjenu oblika kompleksa troponin-tropomiozin i omogućava [[miozin]]skim glavama da se vežu za aktivna mjesta aktinskih proteina. U ''rigor mortisu'', miozinske glave nastavljaju se vezati za aktivna mjesta aktinskih proteina putem [[adenozin difosfat]]a (ADP), a mišić se ne može opustiti sve dok daljnja enzimska aktivnost ne degradira kompleks. Normalna relaksacija bi se dogodila zamjenom ADP-a ATP-om, što bi destabiliziralo miozin-aktinsku vezu i prekinulo unakrsni most. Međutim, budući da ATP nije prisutan, mora doći do razgradnje mišićnog [[tkivo|tkiva]] [[enzim]]ima (endogenim ili bakterijskim) tokom [[raspadanje|raspadanja]]. Kao dio procesa raspadanja, enzimi razgrađuju miozinske glave, omogućavajući otpuštanje mišićne kontrakcije i opuštanje tijela.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://chemistry.about.com/cs/biochemistry/a/aa0|title=About.com (archived)}}{{dead link|date=June 2020|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}&lt;/ref&gt;

Razgradnja miofilamenata se dešava između 48 i 60 sati nakon vrhunca ''rigor mortisa'', koji se javlja otprilike 13 sati nakon smrti.&lt;ref name=&quot;saladin&quot; /&gt;

== Nystenovo pravilo ==
Nysten's rule, first proposed in 1811, describes the sequential onset of rigor mortis in the various [[muscle]] groups. The basic sequence of the solidifying body begins from the head down the body, in the order:&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=EEhpsf6L09gC&amp;q=nysten+law&amp;pg=PA328|title=Laws and Models: Science, Engineering, and Technology|last=Hall|first=Carl W.|date=1999-09-28|publisher=[[CRC Press]]|isbn=9781420050547|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Involuntary muscle first: Heart
* Upper eyelids
* Neck
* Jaw
* Face
* Upper extremities
* Muscles of the trunk
* Lower extremities

The rule does not occur in all cases.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Madea |first=Burkhard |last2=Dettmeyer |first2=Reinhard |title=Basiswissen Rechtsmedizin |publisher=Springer |isbn=978-3-540-71428-6 |year=2007 |page=73 |language=de }}&lt;/ref&gt; It owes its name to the French [[pediatrician]] [[Pierre-Hubert Nysten]] (1771–1818).

== Primjena u forenzičkoj patologiji ==
[[File:Postmortem interval changes (stages of death).png|thumb|500px|Vremenski slijed postmortalnih promjena (faze smrti).]]
Stepen ''rigor mortisa'' može se koristiti u [[forenzička patologija|forenzičkoj patologiji]] za određivanje približnog vremena smrti. Mrtvo tijelo zadržava svoj položaj dok nastupa ''rigor mortis''. Ako se tijelo pomjeri nakon smrti, ali prije nego što nastupi ''rigor mortis'', mogu se primijeniti forenzičke tehnike poput ''[[livor mortis]]a''. ''Rigor mortis'' je poznat kao [[Privremeni dokazi|prolazni dokaz]], jer se stepen u kojem utiče na tijelo s vremenom smanjuje.

== Primjena u mesnoj industriji ==
Rigor mortis je veoma važan u [[mesna industrija|mesnoj industriji]]. Početak rigor mortisa i njegov završetak djelimično određuju mekoću [[meso|mesa]]. Ako se meso nakon klanja odmah ohladi na 15°C, dolazi do fenomena poznatog kao hladno skraćivanje, pri čemu se mišićni sarkomeri smanjuju na trećinu svoje prvobitne dužine.

Skraćivanje uslijed hladnoće uzrokovano je oslobađanjem uskladištenih [[kalcij]]evih jona iz [[Sarkoplazmatski retikulum|sarkoplazmatskog retikuluma]] mišićnih vlakana, kao odgovor na hladni stimulus. Kalcijevi joni pokreću snažnu mišićnu kontrakciju potpomognutu molekulama ATP-a. Da bi se spriječilo skraćivanje uslijed hladnoće, provodi se proces poznat kao električna stimulacija, posebno kod goveđih trupova, odmah nakon [[klaonica|klanja]] i [[Skidanje kože|skidanja kože]]. U tom procesu, [[leš|trup]] se stimulira [[naizmjenična struja|naizmjeničnom strujom]] (AC), uzrokujući njegovu kontrakciju i opuštanje, što iscrpljuje rezervu ATP-a iz trupa i sprječava skraćivanje uslijed hladnoće.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=M3wmO3ynTUwC&amp;pg=PA13|title=New Zealand Journal of Agricultural Research|publisher=[[Royal Society of New Zealand]]|author=Royal Society of New Zealand|page=13|year=1976}}&lt;/ref&gt;

== Pvezano ==
* [[Kadaverični grč]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Bibliografija ==
* Bear, Mark F; Connors, Barry W.; Paradiso, Michael A., [https://books.google.com/books?id=75NgwLzueikC ''Neuroscience, Exploring the Brain''], Philadelphia : Lippincott Williams &amp; Wilkins; Third Edition (1 February 2006). {{ISBN|0-7817-6003-8}}
* Robert G. Mayer, &quot;Embalming: history, theory, and practice&quot;, McGraw-Hill Professional, 2005, {{ISBN|0-07-143950-1}}
* &quot;Rigor Mortis and Other Postmortem Changes - Burial, Body, Life, Cause, Time, Person, Human, Putrefaction.&quot; Encyclopedia of Death and Dying. 2011. Web. 4 December 2011. &lt;[http://www.deathreference.com/Py-Se/Rigor-Mortis-and-Other-Postmortem-Changes.html Rigor Mortis and Other Postmortem Changes - burial, body, life, cause, time, person, human, Putrefaction].
* Saladin, Kenneth. Anatomy and Physiology: The Unity of Form and Function, 6th ed. McGraw-Hill. New York, 2012.</text>
      <sha1>oyneo5bav0fxo0uopsad3pcqinv1gwg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695976</id>
      <parentid>42695820</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:10:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42695976</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7669" sha1="5ba7repej6u1gnyu2yc9fkakiap4yzc" xml:space="preserve">{{znakovi smrti}}
'''Rigor mortis''' (od [[latinski jezik|latinskog]] ''rigor'' &quot;ukočenost&quot; i ''mortis'' &quot;smrt&quot;), ili '''postmortalna ukočenost''', je četvrta [[faza smrti]]. To je jedan od prepoznatljivih [[znakovi smrti|znakova smrti]], kojeg karakterizira ukočenost udova [[leš|trupla]] uzrokovana postmortalnim hemijskim promjenama u [[Poprečno-prugasti mišić|mišićima]] (uglavnom u vezi sa sadržajem kalcija).&lt;ref name=&quot;saladin&quot;&gt;Saladin, K. S. 2010. ''Anatomy &amp; Physiology'': 6th edition. McGraw-Hill.&lt;/ref&gt; Kod ljudi, rigor mortis se može javiti već četiri sata nakon smrti.

== Fiziologija ==
[[File:XBio_illustration_–_Myofibril.png|right|thumb|Sarkomere su osnovna kontraktilna jedinica sastavljena od aktinskih i miozinskih filamenata.]]
[[File:Sliding Filament Theory.svg|thumb]]
[[File:The Sliding Filament Theory Visual Model.pdf|thumb|Ovaj model prikazuje četiri glavna koraka teorije kliznih filamenata, kao i detaljan vizualni prikaz.]]
Nakon [[smrt]]i, aerobna respiracija u organizmu prestaje, što iscrpljuje izvor kisika koji se koristi za stvaranje [[adenozin trifosfat]]a (ATP). ATP je potreban za razdvajanje [[miofibril|aktin-miozinskih]] [[Teorija kliznih filamenata|poprečnih mostova]] tokom opuštanja mišića.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;Hall, John E., and Arthur C. Guyton. Guyton and Hall Textbook of Medical Physiology. Philadelphia, PA: Saunders/Elsevier, 2011. MD Consult. Web. 26 January 2015.&lt;/ref&gt; Kada kisik više nije prisutan, tijelo nastavlja proizvoditi ATP putem anaerobne [[glikoliza|glikolize]]. Kada se tjelesni [[glikogen]] iscrpi, koncentracija ATP-a se smanjuje i tijelo ulazi u rigor mortis jer nije u stanju razbiti te mostove.&lt;ref&gt;{{cite journal|last1=Fremery|first1=Donald|date=3 February 1959|title=Biochemistry of Chicken Muscle as Related to rigor mortis and Tenderization|journal=[[Journal of Food Science]]|volume=25|issue=1|pages=73–87|doi=10.1111/j.1365-2621.1960.tb17938.x}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ask a Scientist&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.newton.dep.anl.gov/askasci/zoo00/zoo00248.htm|title=Classroom Resources - Argonne National Laboratory|access-date=22 February 2009|archive-date=26 February 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150226230108/http://newton.dep.anl.gov/askasci/zoo00/zoo00248.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Kalcij ulazi u [[citosol]] nakon smrti. On se oslobađa u njega zbog propadanja [[sarkoplazmatski retikulum|sarkoplazmatskog retikuluma]]. Također, razgradnja [[sarkolema|sarkoleme]] uzrokuje dodatni ulazak kalcija u citosol. On aktivira formiranje aktin-miozinskog unakrsnog premošćivanja. Nakon što se kalcij unese u citosol, veže se za [[troponin]] tankih filamenata, što uzrokuje promjenu oblika kompleksa troponin-tropomiozin i omogućava [[miozin]]skim glavama da se vežu za aktivna mjesta aktinskih proteina. U rigor mortisu, miozinske glave nastavljaju se vezati za aktivna mjesta aktinskih proteina putem [[adenozin difosfat]]a (ADP), a mišić se ne može opustiti sve dok daljnja enzimska aktivnost ne degradira kompleks. Normalna relaksacija bi se dogodila zamjenom ADP-a ATP-om, što bi destabiliziralo miozin-aktinsku vezu i prekinulo unakrsni most. Međutim, budući da ATP nije prisutan, mora doći do razgradnje mišićnog [[tkivo|tkiva]] [[enzim]]ima (endogenim ili bakterijskim) tokom [[raspadanje|raspadanja]]. Kao dio procesa raspadanja, enzimi razgrađuju miozinske glave, omogućavajući otpuštanje mišićne kontrakcije i opuštanje tijela.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://chemistry.about.com/cs/biochemistry/a/aa0|title=About.com (archived)}}{{dead link|date=June 2020|bot=medic}}{{cbignore|bot=medic}}&lt;/ref&gt;

Razgradnja miofilamenata se dešava između 48 i 60 sati nakon vrhunca rigor mortisa, koji se javlja otprilike 13 sati nakon smrti.&lt;ref name=&quot;saladin&quot; /&gt;

== Nystenovo pravilo ==
Nystenovo pravilo, prvi put predloženo 1811. godine, opisuje sekvencijalni početak rigor mortisa u različitim [[mišić]]nim grupama. Osnovni redoslijed ukrućivanja tijela počinje od glave prema dolje niz tijelo, sljedećim redoslijedom:&lt;ref&gt;{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=EEhpsf6L09gC&amp;q=nysten+law&amp;pg=PA328|title=Laws and Models: Science, Engineering, and Technology|last=Hall|first=Carl W.|date=1999-09-28|publisher=[[CRC Press]]|isbn=9781420050547|language=en}}&lt;/ref&gt;
* Srce
* Gornji kapci
* Vrat
* Vilica
* Lice
* Gornji ekstremiteti
* Mišići trupa
* Donji ekstremiteti

Ovo pravilo nije primjenjivo u svim slučajevima.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Madea |first=Burkhard |last2=Dettmeyer |first2=Reinhard |title=Basiswissen Rechtsmedizin |publisher=Springer |isbn=978-3-540-71428-6 |year=2007 |page=73 |language=de }}&lt;/ref&gt; Ime duguje francuskom [[pedijatrija|pedijatru]] [[Pierre-Hubert Nysten|Pierre-Hubertu Nystenu]] (1771–1818).

== Primjena u forenzičkoj patologiji ==
[[File:Postmortem interval changes (stages of death).png|thumb|500px|Vremenski slijed postmortalnih promjena (faze smrti).]]
Stepen rigor mortisa može se koristiti u [[forenzička patologija|forenzičkoj patologiji]] za određivanje približnog vremena smrti. Mrtvo tijelo zadržava svoj položaj dok nastupa rigor mortis. Ako se tijelo pomjeri nakon smrti, ali prije nego što nastupi rigor mortis, mogu se primijeniti forenzičke tehnike poput ''[[livor mortis]]a''. Rigor mortis je poznat kao [[Privremeni dokazi|prolazni dokaz]], jer se stepen u kojem utiče na tijelo s vremenom smanjuje.

== Primjena u mesnoj industriji ==
Rigor mortis je veoma važan u [[mesna industrija|mesnoj industriji]]. Početak rigor mortisa i njegov završetak djelimično određuju mekoću [[meso|mesa]]. Ako se meso nakon klanja odmah ohladi na 15°C, dolazi do fenomena poznatog kao hladno skraćivanje, pri čemu se mišićni sarkomeri smanjuju na trećinu svoje prvobitne dužine.

Skraćivanje uslijed hladnoće uzrokovano je oslobađanjem uskladištenih [[kalcij]]evih jona iz [[Sarkoplazmatski retikulum|sarkoplazmatskog retikuluma]] mišićnih vlakana, kao odgovor na hladni stimulus. Kalcijevi joni pokreću snažnu mišićnu kontrakciju potpomognutu molekulama ATP-a. Da bi se spriječilo skraćivanje uslijed hladnoće, provodi se proces poznat kao električna stimulacija, posebno kod goveđih trupova, odmah nakon [[klaonica|klanja]] i [[Skidanje kože|skidanja kože]]. U tom procesu, [[leš|trup]] se stimulira [[naizmjenična struja|naizmjeničnom strujom]] (AC), uzrokujući njegovu kontrakciju i opuštanje, što iscrpljuje rezervu ATP-a iz trupa i sprječava skraćivanje uslijed hladnoće.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=M3wmO3ynTUwC&amp;pg=PA13|title=New Zealand Journal of Agricultural Research|publisher=[[Royal Society of New Zealand]]|author=Royal Society of New Zealand|page=13|year=1976}}&lt;/ref&gt;

== Pvezano ==
* [[Kadaverični grč]]

== Reference ==
{{Reflist}}

== Bibliografija ==
* Bear, Mark F; Connors, Barry W.; Paradiso, Michael A., [https://books.google.com/books?id=75NgwLzueikC ''Neuroscience, Exploring the Brain''], Philadelphia : Lippincott Williams &amp; Wilkins; Third Edition (1 February 2006). {{ISBN|0-7817-6003-8}}
* Robert G. Mayer, &quot;Embalming: history, theory, and practice&quot;, McGraw-Hill Professional, 2005, {{ISBN|0-07-143950-1}}
* &quot;Rigor Mortis and Other Postmortem Changes - Burial, Body, Life, Cause, Time, Person, Human, Putrefaction.&quot; Encyclopedia of Death and Dying. 2011. Web. 4 December 2011. &lt;[http://www.deathreference.com/Py-Se/Rigor-Mortis-and-Other-Postmortem-Changes.html Rigor Mortis and Other Postmortem Changes - burial, body, life, cause, time, person, human, Putrefaction].
* Saladin, Kenneth. Anatomy and Physiology: The Unity of Form and Function, 6th ed. McGraw-Hill. New York, 2012.</text>
      <sha1>5ba7repej6u1gnyu2yc9fkakiap4yzc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695981</id>
      <parentid>42695976</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:15:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42695981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9534" sha1="bf0q5wxt3mbeuoah16xxz7u9ww91wpc" xml:space="preserve">{{znakovi smrti}}
[[File:Postmortem interval changes (stages of death).png|thumb|500px|Vremenska linija postmortalnih promjena]]
[[File:Michele_Taylor_-_Forensics_Final_Project_(1).jpg|thumb|Slika 1. Postmortalne pojave za procjenu vremena smrti]]
The '''post-mortem interval''' ('''PMI''') is the time that has elapsed since an individual's [[death]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book |title=Forensic entomology: the utility of arthropods in legal investigations |date=2009 |publisher=Taylor &amp; Francis |editor=Jason H. Byrd |editor2=James L. Castner |isbn=978-0-8493-9215-3 |edition=2nd |location=Boca Raton |oclc=144565878}}&lt;/ref&gt; When the time of death is not known, the interval may be estimated, and so an approximate time of death established. Postmortem interval estimations can range from hours, to days or even years depending on the type of evidence present.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite book |date=2013-10-08 |editor-last=Pokines |editor-first=James |editor2-last=Symes |editor2-first=Steven A. |title=Manual of Forensic Taphonomy |url=http://dx.doi.org/10.1201/b15424 |doi=10.1201/b15424|isbn=9781439878439 |s2cid=132436926 }}&lt;/ref&gt; There are standard medical and scientific techniques supporting such an estimation.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citation |last=Simmons |first=Tal |chapter=Post-Mortem Interval Estimation: an Overview of Techniques |date=2017-02-10 |title=Taphonomy of Human Remains: Forensic Analysis of the Dead and the Depositional Environment |pages=134–142 |place=Chichester, UK |publisher=John Wiley &amp; Sons, Ltd |doi=10.1002/9781118953358.ch10|isbn=9781118953358 }}&lt;/ref&gt;

== Pregled tijela i mjesta smrti ==
{{further|Faze smrti}}
Changes to a body occurring after death ([[post-mortem changes]]) include:&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

* [[Algor mortis]]: body cooling;
* [[Livor mortis]]: settling of blood in the lowest-placed parts of the body;
* [[Rigor mortis]]: stiffening of limbs.

Conditions at the scene of death affect the estimation of time of death. To ''algor mortis'', ''livor mortis'' and ''rigor mortis'', together with consideration of stomach contents, there needs to be some observation of environmental conditions at the death scene to accurately measure the PMI (Fig. 1).&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Dix |first1=Jay |last2=Graham |first2=Michael |title=Time of Death, Decomposition and Identification: An Atlas |date=7 December 1999 |publisher=CRC Press |isbn=978-1-4200-4828-5 |page=1 |url=https://books.google.com/books?id=qxO3Z0um6WMC&amp;pg=PA1 |language=en}}&lt;/ref&gt; Factors that can affect the rate of human decomposition are concerned with the particular environment a body has been recovered from.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Bodies can be found anywhere from terrestrial to aquatic environments, each possessing their own variables that can alter interval estimations.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Along with common factors of temperature, humidity and element exposure, [[body habitus]] and clothing are an example of a component that can affect the rate of cooling of the body, and so its rate of decomposition.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |title=FBI Law Enforcement Bulletin |date=1973 |publisher=Federal Bureau of Investigation, U.S. Department of Justice |page=12 |url=https://books.google.com/books?id=zutC-X8o_bwC&amp;pg=RA9-PA12 |language=en}}&lt;/ref&gt; A very approximate rule of thumb for estimating the postmortem interval is as follows:&lt;ref&gt;{{cite book | last=Senior | first=T | title=Forensic ecogenomics : the application of microbial ecology analyses in forensic contexts | publisher=Academic Press | publication-place=London, United Kingdom San Diego, CA | year=2018 | isbn=978-0-12-809360-3 | oclc=1023028365}}&lt;/ref&gt;
*Warm and flaccid: less than 3 hours
*Warm and stiff: 3 to 8 hours
*Cold and stiff: 8 to 36 hours
*Cold and flaccid: More than 36 hours.
Due to significant environmental variations between regions, universal formulas would be ill-suited for this topic in [[forensic science]].&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=Cockle |first1=Diane L. |last2=Bell |first2=Lynne S. |date=2015-08-01 |title=Human decomposition and the reliability of a 'Universal' model for post mortem interval estimations |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S037907381500211X |journal=Forensic Science International |language=en |volume=253 |pages=136.e1–136.e9 |doi=10.1016/j.forsciint.2015.05.018 |pmid=26092190 |issn=0379-0738|url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

== Analitičke tehnike ==
There are analytical techniques that can be used to determine the [[wiktionary:post mortem|post-mortem]] interval:&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

* [[Forensic entomology]]: insect (especially blowfly) activity on the corpse.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* [[Forensic biology#Forensic botany|Forensic botany]]: Plant and soil effects on the process of decomposition.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;
* [[Forensic pathology]]: Cause of death determination and subsequent postmortem changes&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citation |last1=Sorg |first1=Marcella |chapter=Advancing Forensic Taphonomy: Purpose, Theory, and Process |date=2001-07-30 |chapter-url=http://dx.doi.org/10.1201/9781420058352-3 |title=Advances in Forensic Taphonomy |pages=3–29 |publisher=CRC Press |access-date=2022-04-14 |last2=Haglund |first2=William|doi=10.1201/9781420058352-3 |doi-broken-date=12 July 2025 |isbn=978-0-8493-1189-5 |chapter-url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;
* Ocular changes: vitreous [[chemistry]] composition,&lt;ref&gt;{{cite journal|url=https://www.researchgate.net/publication/280613862|title=A New Model for the Estimation of Time of Death from Vitreous Potassium Levels Corrected for Age and Temperature |first1=B.|last1=Zilg|first2=S.|last2=Bernard|first3=K.|last3=Alkass|first4=S.|last4=Berg|first5=H.|last5=Druid|date=17 July 2015|volume=254|pages=158–166|doi=10.1016/j.forsciint.2015.07.020|pmid=26232848|journal=Forensic Science International|hdl=10616/44849|hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; [[eye]] structural changes.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last1=De-Giorgio |first1=Fabio |last2=Grassi |first2=Simone |last3=d'Aloja |first3=Ernesto |last4=Pascali |first4=Vincenzo L. |date=2021-05-01 |title=Post-mortem ocular changes and time since death: Scoping review and future perspective |url=|journal=Legal Medicine |language=en |volume=50 |article-number=101862 |doi=10.1016/j.legalmed.2021.101862 |pmid=33610931 |s2cid=231988953 |issn=1344-6223}}&lt;/ref&gt; 
* State or stage of [[decomposition]]: [[Autolysis (biology)|autolysis]] (process of self-digestion) and [[putrefaction]] (process caused by [[bacteria]] found within the body).&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Butzbach |first=Danielle M. |date=2010-03-01 |title=The influence of putrefaction and sample storage on post-mortem toxicology results |journal=Forensic Science, Medicine, and Pathology |language=en |volume=6 |issue=1 |pages=35–45 |doi=10.1007/s12024-009-9130-8 |pmid=19946767 |s2cid=32152746 |issn=1556-2891}}&lt;/ref&gt;

More advanced methods include [[DNA]] quantification,&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=21542228 |year=2011 |last1=Lin |first1=X |last2=Yin |first2=YS |last3=Ji |first3=Q |title=Progress on DNA Quantification in Estimation of Postmortem Interval |volume=27 |issue=1 |pages=47–9, 53 |journal=Fa Yi Xue Za Zhi}}&lt;/ref&gt; [[infrared spectroscopy]],&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=20707280 |year=2010 |last1=Huang |first1=P |last2=Tuo |first2=Y |last3=Wang |first3=ZY |title=Review on Estimation of Postmortem Interval Using FTIR Spectroscopy |volume=26 |issue=3 |pages=198–201 |journal=Fa Yi Xue Za Zhi}}&lt;/ref&gt; and for buried individuals changes in soil composition such as the levels of [[methane]],&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.1016/j.forsciint.2014.12.002 |year=2015 |last1=Davla |first1=M |last2=Moore |first2=TR |last3=Kalacska |first3=M |last4=LeBlanc |first4=G |last5=Costopoulos |first5=A |title=Nitrous Oxide, Methane and Carbon Dioxide Dynamics from Experimental Pig Graves |volume=247 |pages=41–47 | journal=Forensic Science International |pmid=25544693}}&lt;/ref&gt; [[phosphate]]s and [[nitrate]]s,&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.3997/1873-0604.2004010 |year=2004 |last1=Senos Matias |first1=MJ |title=An Investigation into the Use of Geophysical Methods in the Study of Aquifer Contamination by Graveyards |volume=2 |issue=3 |pages=131–136 | journal=Near Surface Geophysics |bibcode=2004NSGeo...2..131S }}&lt;/ref&gt; ninhydrin-reactive nitrogen,&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.1016/j.forsciint.2009.08.016 |pmid=19773138 |year=2009 |last1=Van Belle |first1=LE |last2=Carter |first2=DO |last3=Forbes |first3=SL |title=Measurement of Ninhydrin Reactive Nitrogen Influx into Gravesoil during Aboveground and Belowground Carcass (''Sus domesticus'') Decomposition |volume=193 |issue=1–3 |pages=37–41 | journal=Forensic Science International}}&lt;/ref&gt; [[volatile organic compound]]s,&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.1016/j.forsciint.2012.06.006 |year=2012 |last1=Vass |first1=A |title=Odor Mortis |volume=222 |issue=1–3 |pages=234–241 | journal=Forensic Science International |pmid=22727573 |url=https://zenodo.org/record/1258965 }}&lt;/ref&gt; and water [[Conductivity (electrolytic)|conductivity]],&lt;ref&gt;{{cite journal | doi=10.1111/1556-4029.12802 |pmid=26190264 |year=2015 |last1=Pringle |first1=JK |last2=Cassella |first2=JP |last3=Jervis |first3=JR |last4=Williams |first4=A |last5=Cross |first5=P |last6=Cassidy |first6=NJ |title=Soilwater Conductivity Analysis to Date and Locate Clandestine Graves of Homicide Victims |volume=60 |issue=4 |pages=1052–1061 |journal=Journal of Forensic Sciences|s2cid=12082791 |url=http://eprints.staffs.ac.uk/2166/7/cassella.pdf }}&lt;/ref&gt; could also reveal the time of death.

== Reference ==
{{reflist}}

Kategorija:Smrti</text>
      <sha1>bf0q5wxt3mbeuoah16xxz7u9ww91wpc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ExPASy</title>
    <ns>0</ns>
    <id>256152</id>
    <revision>
      <id>42695861</id>
      <parentid>42254006</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:43:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695861</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1776" sha1="a28u9gq8c73dufapyobt6m359bauzvd" xml:space="preserve">__NOTC__
'''ExPASy''' ({{jez-eng-lat|'''E'''xpert '''P'''rotein '''A'''nalysis '''Sy'''stem}}) je [[proteomika|proteomski]] [[server]] [[Švajcarski institut za bioinformatiku|Švajcarskog instituta za bioinformatiku]] (SIB) koji analizira [[protein]]ske sekvence i strukture i podatke [[2D gel elektroforeza|2D gel elektroforeze]] ([[Elektroforeza|elektroforeze]] 2D stranice).&lt;ref name=&quot;pmid12824418&quot;&gt;{{cite journal | author= Gasteiger E, Gattiker A, Hoogland C, Ivanyi I, Appel RD, Bairoch A | title= ExPASy: The proteomics server for in-depth protein knowledge and analysis. | journal= Nucleic Acids Res | year= 2003 | volume= 31 | issue= 13 | pages= 3784-8 | pmid= 12824418 | url= http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/eutils/elink.fcgi?dbfrom=pubmed&amp;tool=clinical.uthscsa.edu/cite&amp;retmode=ref&amp;cmd=prlinks&amp;id=12824418 | archive-url= https://web.archive.org/web/20240606024929/https://academic.oup.com/nar/article-lookup/doi/10.1093/nar/gkg563 | archive-date= 2024-06-06 | access-date= 2013-12-25 | url-status= dead  }}&lt;/ref&gt; Ovaj server funkcioniše u kolaboraciji sa [[Evropski bioinformatički institut|Evropskim bioinformatičkim institutom]]. ExPASy takođe proizvodi bazu-znanja proteinskih sekvenci, UniProtKB/[[Swiss-Prot]], i njen računarski komentarisan dodatak, UniProtKB/Trembl.

Između instalacija od 1. avgusta [[1993]] i 5. aprila [[2007]], ExPASy je bio konsultovan 1 milijardu puta.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.expasy.org/history.html |title=The ExPASy Molecular Biology Server |access-date=2013-12-25 |archivedate=2008-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081022073138/http://www.expasy.org/history.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
{{Reflist|}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.expasy.org/ ExPASy]

[[Kategorija:Bioinformatika]]</text>
      <sha1>a28u9gq8c73dufapyobt6m359bauzvd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eric Boon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>256639</id>
    <revision>
      <id>42695827</id>
      <parentid>42406402</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:10:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695827</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1850" sha1="dyt0kygc0k9ray5bcmoy73tvzto94l2" xml:space="preserve">{{Infobox Boxer
|name=Eric Boon
|image=
|realname=
|weight=[[laka kategorija (boks)|laka kategorija]]
|height={{height|ft=5|in=8}}
|nationality=[[Englezi|Englez]]
|birth_date={{birth date and age|1919|12|28|df=y}}
|birth_place=[[Chatteris]], &lt;br /&gt;[[Engleska]]
|death_date=
|death_place=
|home=[[Chatteris]], [[Cambridgeshire]]
|style=[[ortodoksni stav (boks)|ortodoksni]]
|total=119
|wins=92
|losses=21
|draws=5
|no contests=
|KO=62
}}
'''Eric Boon''' (28. decembar 1919 &amp;ndash; 19. januar 1981), također poznat po nadimcima '''Boy Boon''' i '''Fen Tiger''',&lt;ref name=boxrec&gt;[http://boxrec.com/list_bouts.php?human_id=24131&amp;cat=boxer boxrec.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150222180506/http://boxrec.com/list_bouts.php?human_id=24131&amp;cat=boxer |date=2015-02-22 }}, pristup 19. VII 2010.&lt;/ref&gt; bio je [[UK|britanski]] bokser, koji je od 1938. do 1944. držao titulu prvaka Britanije u lakoj kategoriji. Tokom karijere se borio u 119 mečeva, od kojih je pobijedio u njih 92 ([[nokaut|KO]] 62), izgubio 21 (KO 13) a u 5 izvukao neriješeno.&lt;ref name=boxrec/&gt; Prvakom je postao porazivši [[Dave Crowley|Davea Crowleya]] 15. decembra 1938. a titulu je držao do 12. augusta 1944. Za historiju boksa je važan zbog meča u kome je 23. februara 1939. godine obranio titulu od [[Arthur Danaher|Arthura Danahera]], a koji je prenosio [[BBC Television Service]] (koji se, osim na kućnim prijemnicima, mogao i gledati i u nekoliko posebno opremljenih [[kino dvorana]]). To je bio prvi prijenos boks meča u historiji televizije. Nakon završetka boksačke karijere je nastupao u manjim ulogama u nekoliko britanskih filmova.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Bob Lonkhurst, ''Chatteris Thunderbolt: The Eric Boon Story'' (2012)

{{Lifetime|1919|1981|Boon, Eric}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Britanski bokseri]]</text>
      <sha1>dyt0kygc0k9ray5bcmoy73tvzto94l2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257502</id>
    <revision>
      <id>42695899</id>
      <parentid>42695019</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:24:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Septembar/Rujan */</comment>
      <origin>42695899</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43457" sha1="n2p8vsurm9j8c8dszi6dnuzs52odvm6" xml:space="preserve">{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}

Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na &quot;Epsteinovom otoku&quot; 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.

=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. 
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; &quot;[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]&quot; se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: &quot;jedna civilizacija će umreti večeras&quot; ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27&quot; na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske (&quot;Bangaranga&quot;), 15. Lelek iz Hrvatske (&quot;Andromeda&quot;), 17. Lavina iz Srbije (&quot;Kraj mene&quot;).
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. 
* [[23. 5.]] - Miting &quot;Ti i ja, Slavija&quot;, u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao &quot;rizik po bezbednost&quot;.
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. 
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih.
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup &quot;Sve se vidi na Vidovdan&quot; u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru &quot;Odiseje&quot;]]
[[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]]
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: 
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). 
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom &quot;završeno&quot;. Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film &quot;[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]&quot; [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. 
[[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]]
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret &quot;bubašvaba/žohara&quot; u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026&lt;/ref&gt;
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. 
* [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona.
* jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026&lt;/ref&gt;
* [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C.
* [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva.
* ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C.
* [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a.
* [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu.
* [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih.
* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;
* [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba.
[[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]]
* 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri.
* [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih.
* 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada.
* [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026&lt;/ref&gt; (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38&lt;ref&gt;[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]&lt;/ref&gt;). Novi tropski dani već 19. 8. do 5. 9..
** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. 
* [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu.
* 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću.
* [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih.
* 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU.
* 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika).
[[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]]
* [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih.
* [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]].
* [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi.
* 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%.
* 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom.
* [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.
* avgust - Mesec je globalno 1,65 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, deli rekord sa julom 2023.
* avgust - Rat u Ukrajini: pojačana ruska upotreba mlaznih dronova.&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/news/articles/c804d9lyj2jo Russia's new jet-powered drones outpacing Ukraine's air defences with daily launches]. bbc.com 2026-09-10&lt;/ref&gt;

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:&quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot;, Trg bana Jelačića, 5. srpnja 2026 - 3.jpg|180px|mini|lijevo|&quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot;]]
* [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026&lt;/ref&gt;
* 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele.
* [[5. 9.]] - Prosvjed &quot;Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku&quot; u Zagrebu.
* [[6. 9.]] - Izbori u nemačkoj pokrajini [[Saksonija-Anhalt]]: [[AfD]] 43,8%, [[CDU]] 17,2%.
[[Datoteka:Sahrana Ratka Mladića 2, Beograd.jpg|180px|mini|Sahrana Ratka Mladića]]
* [[7. 9.]] - [[Ratko Mladić]] sahranjen u Beogradu.
* [[8. 9.]] - Jemenski Husi su lansirali balističke rakete i dronove na nekoliko meta u Saudi Arabiji. U toku su pojačane borbe između Husa i zvanične jemenske vlade.
* 8. 9. - SAD uništile pet iranskih tankera, na šta se odgovara udarima na brodove i na američku bazu u Jordanu.
* [[9. 9.]] - U Srbiji raspisani izbori, za 25. oktobar: lista &quot;Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija&quot; predala potpise 12-tog, &quot;Studentska lista - studenti pobeđuju&quot; (3) 14-tog.
* [[10. 9.]] - Jemenski Husi zauzimaju lučki grad [[Moka (Jemen)|Moka]], sutradan i ostrvo Perim u moreuzu [[Bab-el-Mandeb]].
* [[11. 9.]] - Saudijski naftovod Istok-Zapad zatvoren zbog napada sa jugoistoka Iraka (opet radi 22-og).
* [[12. 9.]] - Dario Amodei, direktor [[Anthropic]]a, poziva na usporenje razvoja AI zbog mogućnosti izmicanja kontroli.
* [[13. 9.]] - Izbori u Švedskoj: leva opozicija dobija tri mandata više od vladajućih.
* [[16. 9.]] - [[Hashim Thaçi]] prvostepeno osuđen u Hagu, pred specijalističkom većem za Kosovo, na 25 godina zatvora; Jakup Krasniqi 25, Kadri Veseli 18, Rexhep Selimi 13 godina.
* [[20. 9.]] - Zemaljski izbori u Nemačkoj: AfD ima najviše glasova u [[Mecklenburg-Zapadna Pomeranija|Mecklenburg-Zapadnoj Pomeraniji]] (CDU ispod cenzusa) a u [[Berlin]]u ''[[Die Linke]]''.
* [[21. 9.]] - ''Veoma jaki'' [[El Niño]] već dostiže rekordnih 3,05 stepeni, a maksimum je obično u novembru/decembru. Atlantska sezona uragana ima rekordni period bez uragana.
* [[22. 9.]] - Potpisan sigurnosni sporazum SAD-Danska-Grenland.
* [[23. 9.]] - Pobunjenička koalicija više etničkih organizacija pokrenula ofanzivu protiv etiopske vlade.
* [[24. 9.]] - [[Xi Jinping]] u poseti Washingtonu.
* [[27. 9.]] - [[OpenAI]] je pauzirao trening najnovijih modela nakon nekoliko izveštaja o neočekivanom ponašanju na sajtovima nekoliko vlada od letos.
* 27. 9. - Aleksandar Vučić podnosi ostavku jer cilja mesto premijera; v.d. predsednika Republike je predsednica skupštine Ana Brnabić.

== Predviđeni događaji ==

* 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji.
* [[4. 10.]] - Izbori u BiH.
* 4. 10. - Izbori u Brazilu.
* [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti.
* [[25. 10.]] - Vanredni izbori u Srbiji.
* [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu.
* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija.
* [[15. 11.]] - [[Voyager 1]] će biti udaljen svetlosni dan od Zemlje.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.

=== Nepoznati datumi ===

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* 
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])

=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]])
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])
* 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]])
* [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]])
* [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]])
* [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]])
* [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]])
* [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]])
* [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]])
* [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]])
* [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]])
* 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]])
* [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]])
* [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]])
* [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]])
* 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]])
* [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Raif Dizdarević]], bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ (* [[1926]])
* 2. 9. - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]])
* 2. 9. - [[Ivan Gudelj]], nogometaš (* [[1960]])
* [[8. 9.]] - [[Tung Chee-hwa]], hongkonški političar (* [[1937]])
* 8. 9. - [[Vlasta Maček]], šahistkinja (* [[1952]])
* [[11. 9.]] - [[Emma Bonino]], talijanska političarka (* [[1948]])
* [[14. 9.]] - [[Bob Mackie]], modni kreator (* [[1939]])
* [[15. 9.]] - [[Flora Brovina]], pesnikinja, aktivistkinja (* [[1949]])
* 15. 9. - [[Nebojša Radunović]], ginekolog, profesor, akademik SANU (* [[1954]])
* [[24. 9.]] - [[Milan Panić]], američki biznismen, premijer SRJ (* [[1929]])

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2026.| ]]</text>
      <sha1>n2p8vsurm9j8c8dszi6dnuzs52odvm6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2027.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257504</id>
    <revision>
      <id>42695915</id>
      <parentid>42581169</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:55:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Predviđeni događaji */</comment>
      <origin>42695915</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1599" sha1="9b38m0v55im49xq4gydlisa5qc3gc2l" xml:space="preserve">{{Godina nav|2027}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2027}}

Godina '''2027''' (MMXXVII) će biti [[redovna godina koja počinje u petak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pravne pismenosti; održivog i izdržljivog turizma.
* Nove godine: 火羊 [[Kineska nova godina|kineska]] 6. 2.; ☪ islamska ca. 6. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 1/2. 10.
* Uskrs: ✝ zapadni 28. 3.; 🞣 istočni 2. 5.
* Bajram: Ramazanski 9. 3.; Kurban 17. 5.

== Događaji ==

== Predviđeni događaji ==
* 13 - 31. 1. - Svjetsko prvenstvo u rukometu – Njemačka 2027.
* 18. 4. i 2. 5. - Predsednički izbori u Francuskoj.
* 11 - 15. 5. - Pesma Evrovizije u [[Burgas]]u.
* 15. 5. - 15. 8. - Specijalizovana izložba EXPO 2027 u Beogradu, &quot;Igraj za čovečanstvo: sport i muzika za sve&quot;.
* [[2. 8.]] - Pomračenje Sunca na severu Afrike, nazvano &quot;Pomračenje stoleća&quot; jer traje 6:32 min na pristupačnom kopnu. U sh. krajevima pokriveno 60 do 70% diska.
* 27. 8. - 12. 9. - Svetsko prvenstvo u košarci, [[Katar]].
* 1. 9. - Preporučeni datum nezavisnosti Autonomnog Regiona [[Bougainville (otok)|Bougainville]] od [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]].

=== Nepoznati datumi ===
* mart - Planirano lansiranje [[ESA]]-inog svemirskog teleskopa ''PLATO'' za traženje [[egzoplaneta]], naročito onih nalik Zemlji, u nastanjivoj zoni oko zvezda nalik Suncu.
* prije 30. 6. - Parlamentarni izbori u Crnoj Gori.
* najkasnije 22. 8. - Izbori u Španjolskoj.

== Rođenja ==

== Smrti ==

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2027.| ]]</text>
      <sha1>9b38m0v55im49xq4gydlisa5qc3gc2l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Authieux-Ratiéville</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281424</id>
    <revision>
      <id>42696067</id>
      <parentid>42107133</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T10:19:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>grb</comment>
      <origin>42696067</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4314" sha1="j58tikto7ros9mnlhpqt9licohtzvxl" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Otje Ratjevil
| originalni_naziv = Authieux-Ratiéville
| slika =  
| opis_slike = 
| grb = Blason ville FR Authieux-Ratiéville.svg 
| država={{FRA}}
| region = Gornja Normandija
| departman = Seine-Maritime
| prefektura = Ruan
| kanton = Kler
| gšir = 49.6069444444444
| gduž = 1.15194444444444
| nadm visina = 137
| maksimalna_nadmorska_visina = 166
| minimalna_nadmorska_visina = 107
| površina-km = 5,16
| površina-he = 516
| stanovništvo        =342&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 76,94
| predsednik = 
| vreme_službovanja = 
| INSEE = 76038
| poštanski kod = 76690
}}

'''Otje Ratjevil''' ({{jez-fra|Authieux-Ratiéville}}) je naselje i opština u severnoj [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Gornja Normandija]], u departmanu [[Departman Primorska Sena u Francuskoj|Primorska Sena]] koja pripada prefekturi Ruan.

Po podacima iz [[1999]]. godine u opštini je živelo 342 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 66&amp;nbsp;stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 5,16&amp;nbsp;km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 137 metara (maksimalnoj 166 m, a minimalnoj 107 m).

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=177|
1968=178|
1975=136|
1982=183|
1990=262|
1999=342|
2006=|
2011=397|
sansdoublescomptes= 1962}}

&lt;!-- =============================================================================================
                    POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina''
&lt;timeline&gt;
ImageSize = width:250 height:200
PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis = orientation:horizontal
AlignBars = justify
Colors =
 id:gray1 value:gray(0.9)              
                         
DateFormat = yyyy
Period = from:1960 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1960
                  
PlotData =
 bar:480 color:gray1 width:1    
 from:start till:end       
 bar:320 color:gray1       
 from:start till:end      
 bar:160 color:gray1      
 from:start till:end     
 bar:0 color:gray1    
            
          
LineData =
 layer:front  
 points:(48,83)(84,83) color:blue width:2 #1962 tot 1968. Inwonertal 1962: 177 1968: 178
 points:(84,83)(100,68)  color:blue  width:2 #1975: 136
 points:(100,68)(128,85)  color:blue  width:2 #1982: 183
 points:(128,85)(160,113)  color:blue  width:2 #1990: 262
 points:(160,113)(196,141)  color:blue  width:2 #1999: 342
 
&lt;/timeline&gt;
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                    KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}}
* [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=http://www.ign.fr/affiche_rubrique.asp?rbr_id=1087%26CommuneId=70326 Otje Ratjevil na stranici Nacionalnog geografskog instituta Francuske] {{fr}}
* [http://www.insee.fr/fr/methodes/nomenclatures/cog/fichecommunale.asp?codedep=76&amp;codecom=038 Otje Ratjevil na stranici organizacije INSEE] {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatProximiteCoord.php?RadLat1=0.865804512456042&amp;RadLong1=0.0201052233566941 Najbliža naselja (kilometraža, pravac i koordinate)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.lion1906.com/Pages/ResultatLocalisation.php?InseeVille=760038 Položaj mesta Otje Ratjevil na mapi Francuske (sa osnovnim podacima o mestu)]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=49.6069444444444&amp;longitude=1.15194444444444&amp;zoom=8 Plan naselja Otje Ratjevil na mapi (Mapquest)]

{{Departman Primorska Sena u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}
{{Klica-Francuska}}

{{Koordinate|49_36_25_N_01_09_07_E_type:city_region:FR|49° 36' 25&quot; SG Š, 01° 09' 07&quot; IGD}}</text>
      <sha1>j58tikto7ros9mnlhpqt9licohtzvxl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brusson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>284104</id>
    <revision>
      <id>42696066</id>
      <parentid>42110411</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T09:59:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Kontributor 2K</username>
        <id>192569</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>grb</comment>
      <origin>42696066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1722" sha1="lkgvvp3mg14immebjr5xn3onkhx8vmg" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Francuskoj2
| mesto = Brison
| originalni_naziv = Brusson
| grb = Blason ville FR Brusson (Marne).svg
| zastava = 
| slika = 
| opis_slike = 
| region = Šampanj-Arden
| departman = Marna
| površina-km = 4,86
| gšir = 48.75
| gduž = 4.7042
| nadm visina = 
| stanovništvo        = 212&lt;ref&gt;{{Insee}}&lt;/ref&gt;
| godina_stanovništvo = 2011-01-01
| gustina = 43,62
| poštanski kod = 51300
| INSEE = 51094
}}

'''Brison''' ({{jez-fra|Brusson}}) je naseljeno mesto u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Šampanj-Arden]], u departmanu [[Departman Marna u Francuskoj|Marna]].

Po podacima iz [[1990]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 196, a gustina naseljenosti je iznosila 40 stanovnika/km².

== Demografija ==
{{DemografijaFR|
1962=122|
1968=155|
1975=146|
1982=204|
1990=196|
1999= |
2006=|
2011=212|
sansdoublescomptes= 1962}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{HughesEncyclopediaOfContemporaryFrenchCulture}}
* {{RobbDiscoveryOfFrance}}
* {{ArdaghFrance}}
* {{JonesCambridgeIllustratedHistoryOfFrance}}
* {{SowerwineFranceSince1870}}
* {{RobertsFrance}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* Izvor podataka: [http://www.insee.fr Insee]
* Mape i satelitski snimci:
** [http://maps.google.com/maps?ll=48.75,4.7&amp;spn=0.1,0.1&amp;t=k Google maps]
** [http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.75&amp;lons1=4.7&amp;alts1=14&amp;regn1=2 MSN-ov atlas sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314011803/http://maps.msn.com/(cgxnej455qpgxeu5vurxtejz)/map.aspx?&amp;lats1=48.75&amp;lons1=4.7&amp;alts1=14&amp;regn1=2 |date=2007-03-14 }}

{{Departman Marna u Francuskoj}}
{{Departmani Francuske}}

[[Kategorija:Departman Marna u Francuskoj]]


{{Francuska-naselje-stub}}</text>
      <sha1>lkgvvp3mg14immebjr5xn3onkhx8vmg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EPHA6</title>
    <ns>0</ns>
    <id>357054</id>
    <revision>
      <id>42695689</id>
      <parentid>42646485</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:50:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5191" sha1="pwc33rkpfwc26q7b2qoqrvmjai354fu" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=285220}}
'''Receptor 6 efrinskog tipa A''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''EPHA6'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid12471243&quot;&gt;{{cite journal | author = Manning G, Whyte DB, Martinez R, Hunter T, Sudarsanam S | title = The protein kinase complement of the human genome | url = https://archive.org/details/sim_science_2002-12-06_298_5600/page/1912 | journal = Science | volume = 298 | issue = 5600 | pages = 1912–34 |date=Dec 2002 | pmid = 12471243 | pmc =  | doi = 10.1126/science.1075762 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EPHA6 EPH receptor A6| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=285220| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Eph receptors and ephrins: regulators of guidance and assembly. |journal=Int. Rev. Cytol. |volume=196 |issue=  |pages= 177–244 |year= 2000 |pmid= 10730216 |doi=10.1016/S0074-7696(00)96005-4  }}
*{{cite journal  | author=Xu Q, Mellitzer G, Wilkinson DG |title=Roles of Eph receptors and ephrins in segmental patterning. |journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci. |volume=355 |issue= 1399 |pages= 993–1002 |year= 2001 |pmid= 11128993 |doi= 10.1098/rstb.2000.0635  | pmc=1692797 }}
*{{cite journal  | author=Nakamoto T, Kain KH, Ginsberg MH |title=Neurobiology: New connections between integrins and axon guidance. |journal=Curr. Biol. |volume=14 |issue= 3 |pages= R121–3 |year= 2004 |pmid= 14986683 |doi=  10.1016/j.cub.2004.01.020}}
*{{cite journal  | author=Yamaguchi Y, Pasquale EB |title=Eph receptors in the adult brain. |journal=Curr. Opin. Neurobiol. |volume=14 |issue= 3 |pages= 288–96 |year= 2004 |pmid= 15194108 |doi= 10.1016/j.conb.2004.04.003 }}
*{{cite journal  | author=Murai KK, Pasquale EB |title=Eph receptors, ephrins, and synaptic function. |journal=The Neuroscientist : a review journal bringing neurobiology, neurology and psychiatry |volume=10 |issue= 4 |pages= 304–14 |year= 2004 |pmid= 15271258 |doi= 10.1177/1073858403262221 }}
*{{cite journal  | author=Gale NW, Holland SJ, Valenzuela DM, ''et al.'' |title=Eph receptors and ligands comprise two major specificity subclasses and are reciprocally compartmentalized during embryogenesis. | url=https://archive.org/details/neuron_1996-07_17_1/page/9 |journal=Neuron |volume=17 |issue= 1 |pages= 9–19 |year= 1996 |pmid= 8755474 |doi=10.1016/S0896-6273(00)80276-7  }}
*{{cite journal  | author=Aasheim HC, Munthe E, Funderud S, ''et al.'' |title=A splice variant of human ephrin-A4 encodes a soluble molecule that is secreted by activated human B lymphocytes. | url=https://archive.org/details/sim_blood_2000-01-01_95_1/page/220 |journal=Blood |volume=95 |issue= 1 |pages= 221–30 |year= 2000 |pmid= 10607706 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Prevost N, Woulfe D, Tanaka T, Brass LF |title=Interactions between Eph kinases and ephrins provide a mechanism to support platelet aggregation once cell-to-cell contact has occurred. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2002-07-09_99_14/page/9219 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 14 |pages= 9219–24 |year= 2002 |pmid= 12084815 |doi= 10.1073/pnas.142053899  | pmc=123121 }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Clark HF, Gurney AL, Abaya E, ''et al.'' |title=The secreted protein discovery initiative (SPDI), a large-scale effort to identify novel human secreted and transmembrane proteins: a bioinformatics assessment. |journal=Genome Res. |volume=13 |issue= 10 |pages= 2265–70 |year= 2003 |pmid= 12975309 |doi= 10.1101/gr.1293003  | pmc=403697 }}
*{{cite journal  | author=Ota T, Suzuki Y, Nishikawa T, ''et al.'' |title=Complete sequencing and characterization of 21,243 full-length human cDNAs. |journal=Nat. Genet. |volume=36 |issue= 1 |pages= 40–5 |year= 2004 |pmid= 14702039 |doi= 10.1038/ng1285 }}
*{{cite journal  | author=Hafner C, Schmitz G, Meyer S, ''et al.'' |title=Differential gene expression of Eph receptors and ephrins in benign human tissues and cancers. | url=https://archive.org/details/sim_clinical-chemistry_2004-03_50_3/page/490 |journal=Clin. Chem. |volume=50 |issue= 3 |pages= 490–9 |year= 2004 |pmid= 14726470 |doi= 10.1373/clinchem.2003.026849 }}
*{{cite journal  | author=Kimura K, Wakamatsu A, Suzuki Y, ''et al.'' |title=Diversification of transcriptional modulation: large-scale identification and characterization of putative alternative promoters of human genes. |journal=Genome Res. |volume=16 |issue= 1 |pages= 55–65 |year= 2006 |pmid= 16344560 |doi= 10.1101/gr.4039406  | pmc=1356129 }}
}}
{{refend}}

{{Tirozinske kinaze-lat}}

[[Kategorija:Receptorske tirozinske kinaze]]</text>
      <sha1>pwc33rkpfwc26q7b2qoqrvmjai354fu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EPHA7</title>
    <ns>0</ns>
    <id>357056</id>
    <revision>
      <id>42695690</id>
      <parentid>42646205</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:50:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5986" sha1="d3b7tbs43o0ns2gwnlrawz7at6cjp7g" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2045}}
'''Receptor 7 efrinskog tipa A''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''EPHA7'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid9267020&quot;&gt;{{cite journal | author =  | title = Unified nomenclature for Eph family receptors and their ligands, the ephrins. Eph Nomenclature Committee | url =https://archive.org/details/cell_1997-08-08_90_3/page/403| journal = Cell | volume = 90 | issue = 3 | pages = 403–4 |date=Sep 1997 | pmid = 9267020 | pmc =  | doi =10.1016/S0092-8674(00)80500-0 | last1 =  Ephnomenclaturecommittee  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EPHA7 EPH receptor A7| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2045| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Ovaj gen je pripadnik grupe [[Efrinski receptor|efrinskih receptora]] iz familije [[receptorska tirozinska kinaza|proteinskih turozinskih kinaza]]. EPH i EPH-srodni receptori uzimaju učešća u posredovanju događaja razvića, posebno u [[Nervni sistem|nervnom sistemu]]. Receptori EPH podfamilije tipično imaju jedan [[proteinska kinaza|kinazni]] domen, ekstracelularni region koji sadrži domen bogat [[cistein]]om i dva ponavljanja [[fibronektin]]skog tipa III. Efrinski receptori se dele u dve grupe na bazi sličnosti sekvenci njihovih ekstracelularnih domena i njihovih afiniteta vezivanja liganda efrina A i efrina B.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Flanagan JG, Vanderhaeghen P |title=The ephrins and Eph receptors in neural development | url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-neuroscience_1998_21/page/309 |journal=Annu. Rev. Neurosci. |volume=21 |issue=  |pages= 309–45 |year= 1998 |pmid= 9530499 |doi= 10.1146/annurev.neuro.21.1.309 }}
*{{cite journal  | author=Zhou R |title=The Eph family receptors and ligands |journal=Pharmacol. Ther. |volume=77 |issue= 3 |pages= 151–81 |year= 1998 |pmid= 9576626 |doi=10.1016/S0163-7258(97)00112-5  }}
*{{cite journal  | author=Holder N, Klein R |title=Eph receptors and ephrins: effectors of morphogenesis |journal=Development |volume=126 |issue= 10 |pages= 2033–44 |year= 1999 |pmid= 10207129 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Eph receptors and ephrins: regulators of guidance and assembly |journal=Int. Rev. Cytol. |volume=196 |issue=  |pages= 177–244 |year= 2000 |pmid= 10730216 |doi=10.1016/S0074-7696(00)96005-4  | series=International Review of Cytology  | isbn=978-0-12-364600-2  }}
*{{cite journal  | author=Xu Q, Mellitzer G, Wilkinson DG |title=Roles of Eph receptors and ephrins in segmental patterning |journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci. |volume=355 |issue= 1399 |pages= 993–1002 |year= 2001 |pmid= 11128993 |doi= 10.1098/rstb.2000.0635  | pmc=1692797 }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Multiple roles of EPH receptors and ephrins in neural development |journal=Nat. Rev. Neurosci. |volume=2 |issue= 3 |pages= 155–64 |year= 2001 |pmid= 11256076 |doi=10.1038/35058515  }}
*{{cite journal  | author=Fox GM, Holst PL, Chute HT, ''et al.'' |title=cDNA cloning and tissue distribution of five human EPH-like receptor protein-tyrosine kinases | url=https://archive.org/details/sim_oncogene_1995-03-02_10_5/page/896 |journal=Oncogene |volume=10 |issue= 5 |pages= 897–905 |year= 1995 |pmid= 7898931 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Gale NW, Holland SJ, Valenzuela DM, ''et al.'' |title=Eph receptors and ligands comprise two major specificity subclasses and are reciprocally compartmentalized during embryogenesis | url=https://archive.org/details/neuron_1996-07_17_1/page/9 |journal=Neuron |volume=17 |issue= 1 |pages= 9–19 |year= 1996 |pmid= 8755474 |doi=10.1016/S0896-6273(00)80276-7  }}
*{{cite journal  | author=Bonaldo MF, Lennon G, Soares MB |title=Normalization and subtraction: two approaches to facilitate gene discovery |journal=Genome Res. |volume=6 |issue= 9 |pages= 791–806 |year= 1997 |pmid= 8889548 |doi=10.1101/gr.6.9.791  }}
*{{cite journal  | author=Ciossek T, Ullrich A |title=Identification of Elf-1 and B61 as high affinity ligands for the receptor tyrosine kinase MDK1 |journal=Oncogene |volume=14 |issue= 1 |pages= 35–43 |year= 1997 |pmid= 9010230 |doi= 10.1038/sj.onc.1200800 }}
*{{cite journal  | author=Hock B, Böhme B, Karn T, ''et al.'' |title=PDZ-domain-mediated interaction of the Eph-related receptor tyrosine kinase EphB3 and the ras-binding protein AF6 depends on the kinase activity of the receptor | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-08-18_95_17/page/9779 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=95 |issue= 17 |pages= 9779–84 |year= 1998 |pmid= 9707552 |doi=10.1073/pnas.95.17.9779  | pmc=21413  }}
*{{cite journal  | author=Bianchi LM, Liu H |title=Comparison of ephrin-A ligand and EphA receptor distribution in the developing inner ear |journal=Anat. Rec. |volume=254 |issue= 1 |pages= 127–34 |year= 1999 |pmid= 9892426 |doi=10.1002/(SICI)1097-0185(19990101)254:1&lt;127::AID-AR16&gt;3.0.CO;2-Q  }}
*{{cite journal  | author=Janis LS, Cassidy RM, Kromer LF |title=Ephrin-A binding and EphA receptor expression delineate the matrix compartment of the striatum | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_1999-06-15_19_12/page/4962 |journal=J. Neurosci. |volume=19 |issue= 12 |pages= 4962–71 |year= 1999 |pmid= 10366629 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Stubbs J, Palmer A, Vidovic M, Marotte LR |title=Graded expression of EphA3 in the retina and ephrin-A2 in the superior colliculus during initial development of coarse topography in the wallaby retinocollicular projection |journal=Eur. J. Neurosci. |volume=12 |issue= 10 |pages= 3626–36 |year= 2000 |pmid= 11029633 |doi=10.1046/j.1460-9568.2000.00251.x  }}
}}
{{refend}}

{{Tirozinske kinaze-lat}}

[[Kategorija:Receptorske tirozinske kinaze]]</text>
      <sha1>d3b7tbs43o0ns2gwnlrawz7at6cjp7g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EPHA8</title>
    <ns>0</ns>
    <id>357058</id>
    <revision>
      <id>42695691</id>
      <parentid>42671585</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:50:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695691</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6677" sha1="moelxdgockbsstfo6g1ak2zqezjp8q3" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2046}}
'''Receptor 8 efrinskog tipa A''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''EPHA8'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid1648701&quot;&gt;{{cite journal | author = Chan J, Watt VM | title = eek and erk, new members of the eph subclass of receptor protein-tyrosine kinases | url = https://archive.org/details/sim_oncogene_1991-06_6_6/page/1057 | journal = Oncogene | volume = 6 | issue = 6 | pages = 1057–61 |date=Aug 1991 | pmid = 1648701 | pmc =  | doi =  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EPHA8 EPH receptor A8| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2046| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20241217122906/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2046| archive-date = 2024-12-17| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Ovaj gen kodira člana [[Efrinski receptor|efrinske receptorske]] podfamilije [[Receptorska tirozinska kinaza|proteinskih tirozinskih kinaza]]. EPH i EPH-srodni receptori učestvuju u posredovanja događaja razvića, posebno u [[Nervni sistem|nervnom sistemu]]. Receptori EPH podfamilije tipično imaju jedan [[proteinska kinaza|kinazni]] domen, ekstracelularni region koji sadrži domen bogat [[cistein]]om i dva ponavljanja [[fibronektin]]skog tipa III.  Efrinski receptori se dele u dve grupe na bazi sličnosti sekvenci njihovih ekstracelularnih domena i njihovih afiniteta vezivanja liganda efrina A i efrina B. Protein kodiran ovim genom funkcioniše kao receptor za efrin A2, A3 i A5, i učestvuje u posredovanju bliskih kontakta pri aksonskom navođenju tokom razvića nervnog sistema [[Sisari|sisara]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt;

== Interakcije==
EPHA8 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[FYN]].&lt;ref name=pmid10498895&gt;{{cite journal |last=Choi |first=S |authorlink= |author2=Park S |date=Sep 1999 |title=Phosphorylation at Tyr-838 in the kinase domain of EphA8 modulates Fyn binding to the Tyr-615 site by enhancing tyrosine kinase activity |journal=Oncogene |volume=18 |issue=39 |pages=5413–22 |publisher= |location = ENGLAND| issn = 0950-9232| pmid = 10498895 |doi = 10.1038/sj.onc.1202917 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Flanagan JG, Vanderhaeghen P |title=The ephrins and Eph receptors in neural development. | url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-neuroscience_1998_21/page/309 |journal=Annu. Rev. Neurosci. |volume=21 |issue=  |pages= 309–45 |year= 1998 |pmid= 9530499 |doi= 10.1146/annurev.neuro.21.1.309 }}
*{{cite journal  | author=Holland SJ, Peles E, Pawson T, Schlessinger J |title=Cell-contact-dependent signalling in axon growth and guidance: Eph receptor tyrosine kinases and receptor protein tyrosine phosphatase beta. |journal=Curr. Opin. Neurobiol. |volume=8 |issue= 1 |pages= 117–27 |year= 1998 |pmid= 9568399 |doi=10.1016/S0959-4388(98)80015-9  }}
*{{cite journal  | author=Zhou R |title=The Eph family receptors and ligands. |journal=Pharmacol. Ther. |volume=77 |issue= 3 |pages= 151–81 |year= 1998 |pmid= 9576626 |doi=10.1016/S0163-7258(97)00112-5  }}
*{{cite journal  | author=Holder N, Klein R |title=Eph receptors and ephrins: effectors of morphogenesis. |journal=Development |volume=126 |issue= 10 |pages= 2033–44 |year= 1999 |pmid= 10207129 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Eph receptors and ephrins: regulators of guidance and assembly. |journal=Int. Rev. Cytol. |volume=196 |issue=  |pages= 177–244 |year= 2000 |pmid= 10730216 |doi=10.1016/S0074-7696(00)96005-4  }}
*{{cite journal  | author=Xu Q, Mellitzer G, Wilkinson DG |title=Roles of Eph receptors and ephrins in segmental patterning. |journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci. |volume=355 |issue= 1399 |pages= 993–1002 |year= 2001 |pmid= 11128993 |doi= 10.1098/rstb.2000.0635  | pmc=1692797 }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Multiple roles of EPH receptors and ephrins in neural development. |journal=Nat. Rev. Neurosci. |volume=2 |issue= 3 |pages= 155–64 |year= 2001 |pmid= 11256076 |doi=10.1038/35058515  }}
*{{cite journal  | author=Nakamoto T, Kain KH, Ginsberg MH |title=Neurobiology: New connections between integrins and axon guidance. |journal=Curr. Biol. |volume=14 |issue= 3 |pages= R121–3 |year= 2004 |pmid= 14986683 |doi= 10.1016/j.cub.2004.01.020 }}
*{{cite journal  | author=Yamaguchi Y, Pasquale EB |title=Eph receptors in the adult brain. |journal=Curr. Opin. Neurobiol. |volume=14 |issue= 3 |pages= 288–96 |year= 2004 |pmid= 15194108 |doi= 10.1016/j.conb.2004.04.003 }}
*{{cite journal  | author=Murai KK, Pasquale EB |title=Eph receptors, ephrins, and synaptic function. |journal=The Neuroscientist : a review journal bringing neurobiology, neurology and psychiatry |volume=10 |issue= 4 |pages= 304–14 |year= 2004 |pmid= 15271258 |doi= 10.1177/1073858403262221 }}
*{{cite journal  | author=Park S, Sánchez MP |title=The Eek receptor, a member of the Eph family of tyrosine protein kinases, can be activated by three different Eph family ligands. |journal=Oncogene |volume=14 |issue= 5 |pages= 533–42 |year= 1997 |pmid= 9053851 |doi= 10.1038/sj.onc.1200857 }}
*{{cite journal  | author=Park S, Frisén J, Barbacid M |title=Aberrant axonal projections in mice lacking EphA8 (Eek) tyrosine protein kinase receptors. | url=https://archive.org/details/sim_embo-journal_1997-06-02_16_11/page/3106 |journal=EMBO J. |volume=16 |issue= 11 |pages= 3106–14 |year= 1997 |pmid= 9214628 |doi= 10.1093/emboj/16.11.3106  | pmc=1169929 }}
*{{cite journal  | author= Ephnomenclaturecommittee,|title=Unified nomenclature for Eph family receptors and their ligands, the ephrins. Eph Nomenclature Committee. | url= https://archive.org/details/cell_1997-08-08_90_3/page/403|journal=Cell |volume=90 |issue= 3 |pages= 403–4 |year= 1997 |pmid= 9267020 |doi=10.1016/S0092-8674(00)80500-0  }}
*{{cite journal  | author=Lemke G |title=A coherent nomenclature for Eph receptors and their ligands. |journal=Mol. Cell. Neurosci. |volume=9 |issue= 5–6 |pages= 331–2 |year= 1998 |pmid= 9361271 |doi= 10.1006/mcne.1997.0630 }}
*{{cite journal  | author=Choi S, Park S |title=Phosphorylation at Tyr-838 in the kinase domain of EphA8 modulates Fyn binding to the Tyr-615 site by enhancing tyrosine kinase activity. |journal=Oncogene |volume=18 |issue= 39 |pages= 5413–22 |year= 1999 |pmid= 10498895 |doi= 10.1038/sj.onc.1202917 }}
}}
{{refend}}

{{PDB Gallery|geneid=2046}}
{{refend}}{{Tirozinske kinaze-lat}}

[[Kategorija:Receptorske tirozinske kinaze]]</text>
      <sha1>moelxdgockbsstfo6g1ak2zqezjp8q3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EPHB3</title>
    <ns>0</ns>
    <id>357064</id>
    <revision>
      <id>42695692</id>
      <parentid>42671586</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:50:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7625" sha1="nx35twwvz8gtnr7ocgmzb34yze4clm7" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2049}}
'''Receptor 3 efrinskog tipa B''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''EPHB3'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid8397371&quot;&gt;{{cite journal | author = Bohme B, Holtrich U, Wolf G, Luzius H, Grzeschik KH, Strebhardt K, Rubsamen-Waigmann H | title = PCR mediated detection of a new human receptor-tyrosine-kinase, HEK 2 | url = https://archive.org/details/sim_oncogene_1993-10_8_10/page/2857 | journal = Oncogene | volume = 8 | issue = 10 | pages = 2857–62 |date=Oct 1993 | pmid = 8397371 | pmc =  | doi =  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EPHB3 EPH receptor B3| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2049| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20250430220901/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2049| archive-date = 2025-04-30| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Efrinski receptori i njihovi ligandi, efrini, posreduju brojne procese razvića, posebno u [[Nervni sistem|nervnom sistemu]]. Na bazi njihovih struktura i sekvenci, efrini se dele u efrinsku klasu A (EFNA), koja se fiksira na membrani putem [[glikozilfosfatidilinozitol]]ne veze, i efrinsku klasu B (EFNB), koji su [[transmembranski protein]]i. Eph familija receptora se deli u dve groupe na osnovu sličnosti njihovih sekvenci ekstracelularnog domena i njihovog afiniteta vezivanja liganda efrina A i efrina B. Efrinski receptori su najveća podgrupa [[Receptorska tirozinska kinaza|receptora tirozinske kinazne]] (RTK) familije. Protein kodiran ovim genom je receptor za efrinske-B članove familije.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt;

== Interakcije ==
EPHB3 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[MLLT4]]&lt;ref name=pmid9707552&gt;{{cite journal |last=Hock |first=B |authorlink= |author2=Böhme B |author3=Karn T |author4=Yamamoto T |author5=Kaibuchi K |author6=Holtrich U |author7=Holland S |author8=Pawson T |author9=Rübsamen-Waigmann H |author10=Strebhardt K  |date=Aug 1998 |title=PDZ-domain-mediated interaction of the Eph-related receptor tyrosine kinase EphB3 and the ras-binding protein AF6 depends on the kinase activity of the receptor |journal=[[PNAS|Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.]] |volume=95 |issue=17 |pages=9779–84 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0027-8424| pmid = 9707552 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-08-18_95_17/page/9779| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1073/pnas.95.17.9779 |pmc=21413 }}&lt;/ref&gt; i [[RAS p21 proteinski aktivator 1|RAS p21 proteinskim aktivatorom 1]].&lt;ref name=pmid9674711&gt;{{cite journal |last=Hock |first=B |authorlink= |author2=Böhme B |author3=Karn T |author4=Feller S |author5=Rübsamen-Waigmann H |author6=Strebhardt K  |date=Jul 1998 |title=Tyrosine-614, the major autophosphorylation site of the receptor tyrosine kinase HEK2, functions as multi-docking site for SH2-domain mediated interactions |journal=Oncogene |volume=17 |issue=2 |pages=255–60 |publisher= |location = ENGLAND| issn = 0950-9232| pmid = 9674711 |doi = 10.1038/sj.onc.1201907 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Flanagan JG, Vanderhaeghen P |title=The ephrins and Eph receptors in neural development. | url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-neuroscience_1998_21/page/309 |journal=Annu. Rev. Neurosci. |volume=21 |issue=  |pages= 309–45 |year= 1998 |pmid= 9530499 |doi= 10.1146/annurev.neuro.21.1.309 }}
*{{cite journal  | author=Zhou R |title=The Eph family receptors and ligands. |journal=Pharmacol. Ther. |volume=77 |issue= 3 |pages= 151–81 |year= 1998 |pmid= 9576626 |doi=10.1016/S0163-7258(97)00112-5  }}
*{{cite journal  | author=Holder N, Klein R |title=Eph receptors and ephrins: effectors of morphogenesis. |journal=Development |volume=126 |issue= 10 |pages= 2033–44 |year= 1999 |pmid= 10207129 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Eph receptors and ephrins: regulators of guidance and assembly. |journal=Int. Rev. Cytol. |volume=196 |issue=  |pages= 177–244 |year= 2000 |pmid= 10730216 |doi=10.1016/S0074-7696(00)96005-4  }}
*{{cite journal  | author=Xu Q, Mellitzer G, Wilkinson DG |title=Roles of Eph receptors and ephrins in segmental patterning. |journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci. |volume=355 |issue= 1399 |pages= 993–1002 |year= 2001 |pmid= 11128993 |doi= 10.1098/rstb.2000.0635  | pmc=1692797 }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Multiple roles of EPH receptors and ephrins in neural development. |journal=Nat. Rev. Neurosci. |volume=2 |issue= 3 |pages= 155–64 |year= 2001 |pmid= 11256076 |doi=10.1038/35058515  }}
*{{cite journal  | author=Böhme B, VandenBos T, Cerretti DP, et al. |title=Cell-cell adhesion mediated by binding of membrane-anchored ligand LERK-2 to the EPH-related receptor human embryonal kinase 2 promotes tyrosine kinase activity. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-10-04_271_40/page/24746 |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue= 40 |pages= 24747–52 |year= 1996 |pmid= 8798744 |doi=10.1074/jbc.271.40.24747  }}
*{{cite journal  | author= Ephnomenclaturecommittee,|title=Unified nomenclature for Eph family receptors and their ligands, the ephrins. Eph Nomenclature Committee. | url= https://archive.org/details/cell_1997-08-08_90_3/page/403|journal=Cell |volume=90 |issue= 3 |pages= 403–4 |year= 1997 |pmid= 9267020 |doi=10.1016/S0092-8674(00)80500-0  }}
*{{cite journal  | author=Bergemann AD, Zhang L, Chiang MK, et al. |title=Ephrin-B3, a ligand for the receptor EphB3, expressed at the midline of the developing neural tube. |journal=Oncogene |volume=16 |issue= 4 |pages= 471–80 |year= 1998 |pmid= 9484836 |doi= 10.1038/sj.onc.1201557 }}
*{{cite journal  | author=Hock B, Böhme B, Karn T, et al. |title=Tyrosine-614, the major autophosphorylation site of the receptor tyrosine kinase HEK2, functions as multi-docking site for SH2-domain mediated interactions. |journal=Oncogene |volume=17 |issue= 2 |pages= 255–60 |year= 1998 |pmid= 9674711 |doi= 10.1038/sj.onc.1201907 }}
*{{cite journal  | author=Hock B, Böhme B, Karn T, et al. |title=PDZ-domain-mediated interaction of the Eph-related receptor tyrosine kinase EphB3 and the ras-binding protein AF6 depends on the kinase activity of the receptor. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-08-18_95_17/page/9779 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=95 |issue= 17 |pages= 9779–84 |year= 1998 |pmid= 9707552 |doi=10.1073/pnas.95.17.9779  | pmc=21413  }}
*{{cite journal  | author=Ciossek T, Monschau B, Kremoser C, et al. |title=Eph receptor-ligand interactions are necessary for guidance of retinal ganglion cell axons in vitro. |journal=Eur. J. Neurosci. |volume=10 |issue= 5 |pages= 1574–80 |year= 1998 |pmid= 9751130 |doi=10.1046/j.1460-9568.1998.00180.x  }}
*{{cite journal  | author=Adams RH, Wilkinson GA, Weiss C, et al. |title=Roles of ephrinB ligands and EphB receptors in cardiovascular development: demarcation of arterial/venous domains, vascular morphogenesis, and sprouting angiogenesis. | url=https://archive.org/details/sim_genes-development_1999-02-01_13_3/page/294 |journal=Genes Dev. |volume=13 |issue= 3 |pages= 295–306 |year= 1999 |pmid= 9990854 |doi=10.1101/gad.13.3.295  | pmc=316426  }}
}}
{{refend}}

{{Tirozinske kinaze-lat}}

[[Kategorija:Receptorske tirozinske kinaze]]</text>
      <sha1>nx35twwvz8gtnr7ocgmzb34yze4clm7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ERBB4</title>
    <ns>0</ns>
    <id>357088</id>
    <revision>
      <id>42695702</id>
      <parentid>42671587</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:52:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14162" sha1="2oy2tg6crso4z56d84xoyvxhfavzqfe" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2066}}
'''Receptorska tirozinska proteinska kinaza erbB-4''' je [[enzim]] koji je kod ljudi kodiran ''ERBB4'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid7700649&quot;&gt;{{cite journal | author = Zimonjic DB, Alimandi M, Miki T, Popescu NC, Kraus MH | title = Localization of the human HER4/erbB-4 gene to chromosome 2 | url = https://archive.org/details/sim_oncogene_1995-03-16_10_6/page/1235 | journal = Oncogene | volume = 10 | issue = 6 | pages = 1235–7 |date=May 1995 | pmid = 7700649 | pmc =  | doi =  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17018285&quot;&gt;{{cite journal | author = Sardi SP, Murtie J, Koirala S, Patten BA, Corfas G | title = Presenilin-dependent ErbB4 nuclear signaling regulates the timing of astrogenesis in the developing brain | url = https://archive.org/details/cell_2006-10-06_127_1/page/185 | journal = Cell | volume = 127 | issue = 1 | pages = 185–97 |date=October 2006 | pmid = 17018285 | pmc =  | doi = 10.1016/j.cell.2006.07.037 }}&lt;/ref&gt; Alternativno splajsovane varijante koje kodiraju različite proteinske izoforme su poznate; mada sve nisu izučene.&lt;ref name = &quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: ERBB4 v-erb-a erythroblastic leukemia viral oncogene homolog 4 (avian)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2066| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20220814194140/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2066| archive-date = 2022-08-14| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==
ERBB4 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa:
* [[DLG4]]&lt;ref name=pmid10725395&gt;{{cite journal |last=Garcia |first=R A |authorlink= |author2=Vasudevan K |author3=Buonanno A  |date=March 2000  |title=The neuregulin receptor ErbB-4 interacts with PDZ-containing proteins at neuronal synapses |journal=[[PNAS|Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.]] |volume=97 |issue=7 |pages=3596–601 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0027-8424| pmid = 10725395 |doi = 10.1073/pnas.070042497 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2000-03-28_97_7/page/3596| language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=16285 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid10839362&gt;{{cite journal |last=Huang |first=Y Z |authorlink= |coauthors=Won S, Ali D W, Wang Q, Tanowitz M, Du Q S, Pelkey K A, Yang D J, Xiong W C, Salter M W, Mei L |date=May 2000 |title=Regulation of neuregulin signaling by PSD-95 interacting with ErbB4 at CNS synapses |journal=Neuron |volume=26 |issue=2 |pages=443–55 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0896-6273| pmid = 10839362 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1016/S0896-6273(00)81176-9 }}&lt;/ref&gt;
* [[NRG1]],
* [[STAT5A]],&lt;ref name=pmid15534001&gt;{{cite journal |last=Williams |first=Christopher C |authorlink= |author2=Allison June G |author3=Vidal Gregory A |author4=Burow Matthew E |author5=Beckman Barbara S |author6=Marrero Luis |author7=Jones Frank E  |date=November 2004  |title=The ERBB4/HER4 receptor tyrosine kinase regulates gene expression by functioning as a STAT5A nuclear chaperone |journal=J. Cell Biol. |volume=167 |issue=3 |pages=469–78 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9525| pmid = 15534001 |doi = 10.1083/jcb.200403155 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-cell-biology_2004-11-08_167_3/page/n86| language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=2172499 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid16729043&gt;{{cite journal |last=Schulze |first=Waltraud X |authorlink= |author2=Deng Lei |author3=Mann Matthias  |year=2005|title=Phosphotyrosine interactome of the ErbB-receptor kinase family |journal=Mol. Syst. Biol. |volume=1 |issue= 1|pages=2005.0008 |publisher= |location = England| issn = | pmid = 16729043 |doi = 10.1038/msb4100012 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=1681463 }}&lt;/ref&gt; and
* [[YAP1]].&lt;ref name=pmid15023535&gt;{{cite journal |last=Omerovic |first=Jasminka |authorlink= |author2=Puggioni Eleonora M R |author3=Napoletano Silvia |author4=Visco Vincenzo |author5=Fraioli Rocco |author6=Frati Luigi |author7=Gulino Alberto |author8=Alimandi Maurizio  |date=April 2004  |title=Ligand-regulated association of ErbB-4 to the transcriptional co-activator YAP65 controls transcription at the nuclear level |journal=Exp. Cell Res. |volume=294 |issue=2 |pages=469–79 |publisher= |location = United States| issn = 0014-4827| pmid = 15023535 |doi = 10.1016/j.yexcr.2003.12.002 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/experimental-cell-research_2004-04-01_294_2/page/469| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
*{{cite journal  | author=Carpenter G |title=ErbB-4: mechanism of action and biology | url=https://archive.org/details/experimental-cell-research_2003-03-10_284_1/page/66 |journal=Exp. Cell Res. |volume=284 |issue= 1 |pages= 66–77 |year= 2003 |pmid= 12648466 |doi=10.1016/S0014-4827(02)00100-3  }}
*{{cite journal  | author=Culouscou JM |title=Characterization of a breast cancer cell differentiation factor that specifically activates the HER4/p180erbB4 receptor | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1993-09-05_268_25/page/18406 |journal=J. Biol. Chem. |volume=268 |issue= 25 |pages= 18407–10 |year= 1993 |pmid= 7689552 |doi=  | author2=Plowman GD  | author3=Carlton GW  | display-authors=3  | last4=Green  | first4=JM  | last5=Shoyab  | first5=M  }}
*{{cite journal  | author=Barbacci EG |title=The structural basis for the specificity of epidermal growth factor and heregulin binding | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1995-04-21_270_16/page/9584 |journal=J. Biol. Chem. |volume=270 |issue= 16 |pages= 9585–9 |year= 1995 |pmid= 7721889 |doi=10.1074/jbc.270.16.9585  | author2=Guarino BC  | author3=Stroh JG  | display-authors=3  | last4=Singleton  | first4=DH  | last5=Rosnack  | first5=KJ  | last6=Moyer  | first6=JD  | last7=Andrews  | first7=GC  }}
*{{cite journal  | author=Nagata K |title=Solution structure of the epidermal growth factor-like domain of heregulin-alpha, a ligand for p180erbB-4 | url=https://archive.org/details/sim_embo-journal_1994-08-01_13_15/page/3516 |journal=EMBO J. |volume=13 |issue= 15 |pages= 3517–23 |year= 1994 |pmid= 8062828 |doi=  | pmc=395255  | author2=Kohda D  | author3=Hatanaka H  | display-authors=3  | last4=Ichikawa  | first4=S  | last5=Matsuda  | first5=S  | last6=Yamamoto  | first6=T  | last7=Suzuki  | first7=A  | last8=Inagaki  | first8=F  }}
*{{cite journal  | author=Plowman GD |title=Ligand-specific activation of HER4/p180erbB4, a fourth member of the epidermal growth factor receptor family | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1993-03-01_90_5/page/1746 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=90 |issue= 5 |pages= 1746–50 |year= 1993 |pmid= 8383326 |doi=10.1073/pnas.90.5.1746  | pmc=45956  | author2=Culouscou JM  | author3=Whitney GS  | display-authors=3  | last4=Green  | first4=JM  | last5=Carlton  | first5=GW  | last6=Foy  | first6=L  | last7=Neubauer  | first7=MG  | last8=Shoyab  | first8=M  }}
*{{cite journal  | author=Cohen BD, Green JM, Foy L, Fell HP |title=HER4-mediated biological and biochemical properties in NIH 3T3 cells. Evidence for HER1-HER4 heterodimers | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-03-01_271_9/page/4812 |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue= 9 |pages= 4813–8 |year= 1996 |pmid= 8617750 |doi=10.1074/jbc.271.9.4813  }}
*{{cite journal  | author=Andersson B |title=A &quot;double adaptor&quot; method for improved shotgun library construction | url=https://archive.org/details/analytical-biochemistry_1996-04-05_236_1/page/107 |journal=Anal. Biochem. |volume=236 |issue= 1 |pages= 107–13 |year= 1996 |pmid= 8619474 |doi= 10.1006/abio.1996.0138  | author2=Wentland MA  | author3=Ricafrente JY  | display-authors=3  | last4=Liu  | first4=W  | last5=Gibbs  | first5=RA }}
*{{cite journal  | author=Yu W |title=Large-Scale Concatenation cDNA Sequencing | url=https://archive.org/details/genome-research_1997-04_7_4/page/353 |journal=Genome Res. |volume=7 |issue= 4 |pages= 353–8 |year= 1997 |pmid= 9110174 |doi=  10.1101/gr.7.4.353| pmc=139146  | author2=Andersson B  | author3=Worley KC  | display-authors=3  | last4=Muzny  | first4=DM  | last5=Ding  | first5=Y  | last6=Liu  | first6=W  | last7=Ricafrente  | first7=JY  | last8=Wentland  | first8=MA  | last9=Lennon  | first9=G  }}
*{{cite journal  | author=Elenius K |title=Activation of HER4 by heparin-binding EGF-like growth factor stimulates chemotaxis but not proliferation | url=https://archive.org/details/sim_embo-journal_1997-03-17_16_6/page/1268 |journal=EMBO J. |volume=16 |issue= 6 |pages= 1268–78 |year= 1997 |pmid= 9135143 |doi= 10.1093/emboj/16.6.1268  | pmc=1169725  | author2=Paul S  | author3=Allison G  | display-authors=3  | last4=Sun  | first4=J  | last5=Klagsbrun  | first5=M }}
*{{cite journal  | author=Chang H |title=Ligands for ErbB-family receptors encoded by a neuregulin-like gene | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1997-05-29_387_6632/page/508 |journal=Nature |volume=387 |issue= 6632 |pages= 509–12 |year= 1997 |pmid= 9168114 |doi= 10.1038/387509a0  | author2=Riese DJ  | author3=Gilbert W  | display-authors=3  | last4=Stern  | first4=David F.  | last5=McMahan  | first5=U. J. }}
*{{cite journal  | author=Carraway KL |title=Neuregulin-2, a new ligand of ErbB3/ErbB4-receptor tyrosine kinases | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1997-05-29_387_6632/page/512 |journal=Nature |volume=387 |issue= 6632 |pages= 512–6 |year= 1997 |pmid= 9168115 |doi= 10.1038/387512a0  | author2=Weber JL  | author3=Unger MJ  | display-authors=3  | last4=Ledesma  | first4=Jessica  | last5=Yu  | first5=Naichen  | last6=Gassmann  | first6=Martin  | last7=Lai  | first7=Cary }}
*{{cite journal  | author=Chow NH |title=Expression patterns of erbB receptor family in normal urothelium and transitional cell carcinoma. An immunohistochemical study |journal=Virchows Arch. |volume=430 |issue= 6 |pages= 461–6 |year= 1997 |pmid= 9230911 |doi=10.1007/s004280050056  | author2=Liu HS  | author3=Yang HB  | display-authors=3  | last4=Chan  | first4=Shih-Huang  | last5=Su  | first5=Ih-Jen  }}
*{{cite journal  | author=Zhang D |title=Neuregulin-3 (NRG3): A novel neural tissue-enriched protein that binds and activates ErbB4 | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1997-09-02_94_18/page/9562 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=94 |issue= 18 |pages= 9562–7 |year= 1997 |pmid= 9275162 |doi=10.1073/pnas.94.18.9562  | pmc=23218  | author2=Sliwkowski MX  | author3=Mark M  | display-authors=3  | last4=Frantz  | first4=G  | last5=Akita  | first5=R  | last6=Sun  | first6=Y  | last7=Hillan  | first7=K  | last8=Crowley  | first8=C  | last9=Brush  | first9=J  }}
*{{cite journal  | author=Elenius K |title=A novel juxtamembrane domain isoform of HER4/ErbB4. Isoform-specific tissue distribution and differential processing in response to phorbol ester | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-10-17_272_42/page/26760 |journal=J. Biol. Chem. |volume=272 |issue= 42 |pages= 26761–8 |year= 1997 |pmid= 9334263 |doi=10.1074/jbc.272.42.26761  | author2=Corfas G  | author3=Paul S  | display-authors=3  | last4=Choi  | first4=CJ  | last5=Rio  | first5=C  | last6=Plowman  | first6=GD  | last7=Klagsbrun  | first7=M  }}
*{{cite journal  | author=Komurasaki T, Toyoda H, Uchida D, Morimoto S |title=Epiregulin binds to epidermal growth factor receptor and ErbB-4 and induces tyrosine phosphorylation of epidermal growth factor receptor, ErbB-2, ErbB-3 and ErbB-4 |journal=Oncogene |volume=15 |issue= 23 |pages= 2841–8 |year= 1998 |pmid= 9419975 |doi= 10.1038/sj.onc.1201458 }}
*{{cite journal  | author=Fiddes RJ |title=Analysis of Grb7 recruitment by heregulin-activated erbB receptors reveals a novel target selectivity for erbB3 | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1998-03-27_273_13/page/7716 |journal=J. Biol. Chem. |volume=273 |issue= 13 |pages= 7717–24 |year= 1998 |pmid= 9516479 |doi=10.1074/jbc.273.13.7717  | author2=Campbell DH  | author3=Janes PW  | display-authors=3  | last4=Sivertsen  | first4=SP  | last5=Sasaki  | first5=H  | last6=Wallasch  | first6=C  | last7=Daly  | first7=RJ  }}
*{{cite journal  | author=Jones JT |title=Binding interaction of the heregulinbeta egf domain with ErbB3 and ErbB4 receptors assessed by alanine scanning mutagenesis | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1998-05-08_273_19/page/11666 |journal=J. Biol. Chem. |volume=273 |issue= 19 |pages= 11667–74 |year= 1998 |pmid= 9565587 |doi=10.1074/jbc.273.19.11667  | author2=Ballinger MD  | author3=Pisacane PI  | display-authors=3  | last4=Lofgren  | first4=JA  | last5=Fitzpatrick  | first5=VD  | last6=Fairbrother  | first6=WJ  | last7=Wells  | first7=JA  | last8=Sliwkowski  | first8=MX  }}
*{{cite journal  | author=Srinivasan R, Poulsom R, Hurst HC, Gullick WJ |title=Expression of the c-erbB-4/HER4 protein and mRNA in normal human fetal and adult tissues and in a survey of nine solid tumour types | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-pathology_1998-07_185_3/page/236 |journal=J. Pathol. |volume=185 |issue= 3 |pages= 236–45 |year= 1998 |pmid= 9771476 |doi= 10.1002/(SICI)1096-9896(199807)185:3&lt;236::AID-PATH118&gt;3.0.CO;2-7 }}
*{{cite journal  | author=Harari D |title=Neuregulin-4: a novel growth factor that acts through the ErbB-4 receptor tyrosine kinase |journal=Oncogene |volume=18 |issue= 17 |pages= 2681–9 |year= 1999 |pmid= 10348342 |doi= 10.1038/sj.onc.1202631  | author2=Tzahar E  | author3=Romano J  | display-authors=3  | last4=Shelly  | first4=M  | last5=Pierce  | first5=J H  | last6=Andrews  | first6=G C  | last7=Yarden  | first7=Y }}
{{refend}}

{{PDB Gallery|geneid=2066}}
{{Tirozinske kinaze-lat}}

[[Kategorija:Receptorske tirozinske kinaze]]</text>
      <sha1>2oy2tg6crso4z56d84xoyvxhfavzqfe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FLT1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>357108</id>
    <revision>
      <id>42695880</id>
      <parentid>42671595</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:04:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695880</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8556" sha1="94taau1jxcakfmcfp2mbhpfyi618ofa" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2321}}
'''Receptor 1 vaskularnog endotelnog faktora rasta''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''FLT1'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid2158038&quot;&gt;{{cite journal | author = Shibuya M, Yamaguchi S, Yamane A, Ikeda T, Tojo A, Matsushime H, Sato M | title = Nucleotide sequence and expression of a novel human receptor-type tyrosine kinase gene (flt) closely related to the fms family | url = https://archive.org/details/sim_oncogene_1990-04_5_4/page/519 | journal = Oncogene | volume = 5 | issue = 4 | pages = 519–24 |date=May 1990 | pmid = 2158038 | pmc =  | doi =  }}&lt;/ref&gt;

Onkogen FLT pripada src genskoj familiji i srodan je onkogenu ROS (MIM 165020). Poput drugih članova ove familije, on no je tirozinska proteinska kinaza koja učestvuje u kontroli ćelijske proliferacije i diferencije. Sekvenca FLT gena podseća na FMS gen (MIM 164770) i stoga su Yoshida et al. (1987) predložili ime FLT kao akronim za FMS-sličnu tirozinsku kinazu.[&lt;ref&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FLT1 fms-related tyrosine kinase 1 (vascular endothelial growth factor/vascular permeability factor receptor)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2321| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20190126220741/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2321| archive-date = 2019-01-26| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==
FLT1 formira [[Protein-protein interakcija|interakscije]] sa [[PLCG1]]&lt;ref name=pmid9398617&gt;{{cite journal |last=Cunningham |first=S A |authorlink= |author2=Arrate M P |author3=Brock T A |author4=Waxham M N  |date=Nov 1997 |title=Interactions of FLT-1 and KDR with phospholipase C gamma: identification of the phosphotyrosine binding sites |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=240 |issue=3 |pages=635–9 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0006-291X| pmid = 9398617 |doi = 10.1006/bbrc.1997.7719 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1997-11-26_240_3/page/635| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; i [[Vaskularni endotelni faktor rasta B|vaskularnim endotelnim faktorom rasta]].&lt;ref name=pmid9751730&gt;{{cite journal |last=Olofsson |first=B |authorlink= |coauthors=Korpelainen E, Pepper M S, Mandriota S J, Aase K, Kumar V, Gunji Y, Jeltsch M M, Shibuya M, Alitalo K, Eriksson U |date=Sep 1998 |title=Vascular endothelial growth factor B (VEGF-B) binds to VEGF receptor-1 and regulates plasminogen activator activity in endothelial cells |journal=[[PNAS|Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.]] |volume=95 |issue=20 |pages=11709–14 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0027-8424| pmid = 9751730 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-09-29_95_20/page/11709| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1073/pnas.95.20.11709 |pmc=21705 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid10409677&gt;{{cite journal |last=Makinen |first=T |authorlink= |author2=Olofsson B |author3=Karpanen T |author4=Hellman U |author5=Soker S |author6=Klagsbrun M |author7=Eriksson U |author8=Alitalo K  |date=Jul 1999 |title=Differential binding of vascular endothelial growth factor B splice and proteolytic isoforms to neuropilin-1 |journal=J. Biol. Chem. |volume=274 |issue=30 |pages=21217–22 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 10409677 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1999-07-23_274_30/page/21216| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1074/jbc.274.30.21217 }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[VEGF receptor]]i

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Petrova TV, Makinen T, Alitalo K |title=Signaling via vascular endothelial growth factor receptors. | url=https://archive.org/details/experimental-cell-research_1999-11-25_253_1/page/117 |journal=Exp. Cell Res. |volume=253 |issue= 1 |pages= 117–30 |year= 1999 |pmid= 10579917 |doi= 10.1006/excr.1999.4707 }}
*{{cite journal  | author=Sato Y |title=Properties of two VEGF receptors, Flt-1 and KDR, in signal transduction |journal=Ann. N. Y. Acad. Sci. |volume=902 |issue=  1|pages= 201–5; discussion 205–7 |year= 2000 |pmid= 10865839 |doi=10.1111/j.1749-6632.2000.tb06314.x  | author2=Kanno S  | author3=Oda N  | display-authors=3  | last4=Abe  | first4=Mayumi  | last5=Ito  | first5=Mikito  | last6=Shitara  | first6=Kenya  | last7=Shibuya  | first7=Masabumi  }}
*{{cite journal  | author=Boyd AW, Lackmann M |title=Signals from Eph and ephrin proteins: a developmental tool kit |journal=Sci. STKE |volume=2001 |issue= 112 |pages= RE20 |year= 2002 |pmid= 11741094 |doi= 10.1126/stke.2001.112.re20 }}
*{{cite journal  | author=Luttun A, Tjwa M, Carmeliet P |title=Placental growth factor (PlGF) and its receptor Flt-1 (VEGFR-1): novel therapeutic targets for angiogenic disorders |journal=Ann. N. Y. Acad. Sci. |volume=979 |issue=  |pages= 80–93 |year= 2002 |pmid= 12543719 |doi= 10.1111/j.1749-6632.2002.tb04870.x }}
*{{cite journal  | author=Maynard SE, Venkatesha S, Thadhani R, Karumanchi SA |title=Soluble Fms-like tyrosine kinase 1 and endothelial dysfunction in the pathogenesis of preeclampsia |journal=Pediatr. Res. |volume=57 |issue= 5 Pt 2 |pages= 1R–7R |year= 2005 |pmid= 15817508 |doi= 10.1203/01.PDR.0000159567.85157.B7 }}
*{{cite journal  | author=Shibuya M |title=Vascular endothelial growth factor receptor-1 (VEGFR-1/Flt-1): a dual regulator for angiogenesis |journal=Angiogenesis |volume=9 |issue= 4 |pages= 225–30; discussion 231 |year= 2007 |pmid= 17109193 |doi= 10.1007/s10456-006-9055-8 }}
*{{cite journal  | author=Widmer M |title=Mapping the theories of preeclampsia and the role of angiogenic factors: a systematic review | url=https://archive.org/details/sim_obstetrics-and-gynecology_2007-01_109_1/page/168 |journal=Obstetrics and gynecology |volume=109 |issue= 1 |pages= 168–80 |year= 2007 |pmid= 17197602 |doi= 10.1097/01.AOG.0000249609.04831.7c  | author2=Villar J  | author3=Benigni A  | display-authors=3  | last4=Conde-Agudelo  | first4=Agustin  | last5=Karumanchi  | first5=S Ananth  | last6=Lindheimer  | first6=Marshall}}
*{{cite journal  | author=López-Novoa JM |title=Soluble endoglin is an accurate predictor and a pathogenic molecule in pre-eclampsia |journal=Nephrol. Dial. Transplant. |volume=22 |issue= 3 |pages= 712–4 |year= 2007 |pmid= 17210583 |doi= 10.1093/ndt/gfl768 }}
*{{cite journal  | author=Poesen K |title=Novel Role for Vascular Endothelial Growth Factor (VEGF)Receptor-1 and Its Ligand VEGF-B in Motor Neuron Degeneration | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_2008-10-15_28_42/page/n12 |journal=J. Neurosci. |volume=28 |issue= 42 |pages= 10451–9 | year= 2008 |pmid= 18923022  | doi=10.1523/JNEUROSCI.1092-08.2008  | author2=Lambrechts D  | display-authors=2  | last3=Van Damme  | first3=P.  | last4=Dhondt  | first4=J.  | last5=Bender  | first5=F.  | last6=Frank  | first6=N.  | last7=Bogaert  | first7=E.  | last8=Claes  | first8=B.  | last9=Heylen  | first9=L.}}
*{{cite journal  | author=Joukov V |title=Vascular endothelial growth factors VEGF-B and VEGF-C | url=https://archive.org/details/journal-of-cellular-physiology_1997-11_173_2/page/211 |journal=J. Cell. Physiol. |volume=173 |issue= 2 |pages= 211–5 |year= 1997 |pmid= 9365524 | author2=Kaipainen A  | author3=Jeltsch M  | display-authors=3  | last4=Pajusola  | first4=K  | last5=Olofsson  | first5=B  | last6=Kumar  | first6=V  | last7=Eriksson  | first7=U  | last8=Alitalo  | first8=K  | doi=10.1002/(SICI)1097-4652(199711)173:2&lt;211::AID-JCP23&gt;3.0.CO;2-H }}
*{{cite journal  | author=Rosandra N. Kaplan |title=VEGFR1-positive haematopoietic bone marrow progenitors initiate the pre-metastatic niche | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-12-08_438_7069/page/820 |journal=Nature |volume=438 |pages= 820–7 | year= 2005 |pmid= 16341007  | pmc=2945882|doi= 10.1038/nature04186 |issue= 7069  | author2=Rebecca D. Riba  | display-authors=2  | last3=Zacharoulis  | first3=Stergios  | last4=Bramley  | first4=Anna H.  | last5=Vincent  | first5=Loïc  | last6=Costa  | first6=Carla  | last7=MacDonald  | first7=Daniel D.  | last8=Jin  | first8=David K.  | last9=Shido  | first9=Koji}}
}}
{{refend}}
{{PDB Gallery|geneid=2321}}
{{Tirozinske kinaze-lat}}
{{Receptori faktora rasta-lat}}

[[Kategorija:Receptorske tirozinske kinaze]]
[[Kategorija:EC 2.7.10]]</text>
      <sha1>94taau1jxcakfmcfp2mbhpfyi618ofa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FLT4</title>
    <ns>0</ns>
    <id>357114</id>
    <revision>
      <id>42695881</id>
      <parentid>42671596</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:04:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695881</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10324" sha1="8ib3s15zyzpw5zs4t9uewekene97uit" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2324}}
'''Fms-srodna tirozinska kinaza 4''', takođe poznata kao '''FLT4''', [[protein]] je koji je kod ljudi kodiran ''FLT4'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FLT4 fms-related tyrosine kinase 4| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2324| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20100306082447/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2324| archive-date = 2010-03-06| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid1319394&quot;&gt;{{cite journal | author = Galland F, Karamysheva A, Mattei MG, Rosnet O, Marchetto S, Birnbaum D | title = Chromosomal localization of FLT4, a novel receptor-type tyrosine kinase gene | journal = Genomics | volume = 13 | issue = 2 | pages = 475–8 |date=June 1992 | pmid = 1319394 | doi = 10.1016/0888-7543(92)90277-Y  | url =   }}&lt;/ref&gt;

Ovaj gen kodira receptor [[tirozinska kinaza|tirozinske kinaze]] za [[vaskularni endotelni faktor rasta|vaskularne endotelne faktore rasta]] [[vaskularni endotelni faktor rasta C|C]] i [[vaskularni endotelni faktorrasta D|D]]. Smatra se da ovaj protein učestvuje u [[limfangiogeneza|limfangiogenezi]] i održavanju limfhatičnog endotela. Mutacije ovog gena uzrokuju nasledni [[lomfedem]] tipa IA.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt;

== Interakcije ==
FLT4 formira [[Protein-protein interaction|interakcije]] sa [[SHC1]].&lt;ref name=pmid7970715&gt;{{cite journal |last=Pajusola |first=K |authorlink= |author2=Aprelikova O |author3=Pelicci G |author4=Weich H |author5=Claesson-Welsh L |author6=Alitalo K  |date=December 1994  |title=Signalling properties of FLT4, a proteolytically processed receptor tyrosine kinase related to two VEGF receptors |journal=Oncogene |volume=9 |issue=12 |pages=3545–55 |publisher= |location = ENGLAND| issn = 0950-9232| pmid = 7970715 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_oncogene_1994-12_9_12/page/3545| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid9927207&gt;{{cite journal |last=Fournier |first=E |authorlink= |author2=Blaikie P |author3=Rosnet O |author4=Margolis B |author5=Birnbaum D |author6=Borg J P  |date=January 1999  |title=Role of tyrosine residues and protein interaction domains of SHC adaptor in VEGF receptor 3 signaling |journal=Oncogene |volume=18 |issue=2 |pages=507–14 |publisher= |location = ENGLAND| issn = 0950-9232| pmid = 9927207 |doi = 10.1038/sj.onc.1202315 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid8662748&gt;{{cite journal |doi=10.1074/jbc.271.22.12956 |last=Fournier |first=E |authorlink= |author2=Rosnet O |author3=Marchetto S |author4=Turck C W |author5=Rottapel R |author6=Pelicci P G |author7=Birnbaum D |author8=Borg J P  |date=May 1996 |title=Interaction with the phosphotyrosine binding domain/phosphotyrosine interacting domain of SHC is required for the transforming activity of the FLT4/VEGFR3 receptor tyrosine kinase |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue=22 |pages=12956–63 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 8662748 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-05-31_271_22/page/12956| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[VEGF receptor]]i

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading
| citations =
*{{cite journal  | author=Petrova TV, Makinen T, Alitalo K |title=Signaling via vascular endothelial growth factor receptors. | url=https://archive.org/details/experimental-cell-research_1999-11-25_253_1/page/117 |journal=Exp. Cell Res. |volume=253 |issue= 1 |pages= 117–30 |year= 1999 |pmid= 10579917 |doi= 10.1006/excr.1999.4707 }}
*{{cite journal  | author=Aprelikova O, Pajusola K, Partanen J, et al. |title=FLT4, a novel class III receptor tyrosine kinase in chromosome 5q33-qter. | url=https://archive.org/details/sim_cancer-research_1992-02-01_52_3/page/746 |journal=Cancer Res. |volume=52 |issue= 3 |pages= 746–8 |year= 1992 |pmid= 1310071 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Galland F, Karamysheva A, Mattei MG, et al. |title=Chromosomal localization of FLT4, a novel receptor-type tyrosine kinase gene. |journal=Genomics |volume=13 |issue= 2 |pages= 475–8 |year= 1992 |pmid= 1319394 |doi=10.1016/0888-7543(92)90277-Y  }}
*{{cite journal  | author=Pajusola K, Aprelikova O, Korhonen J, et al. |title=FLT4 receptor tyrosine kinase contains seven immunoglobulin-like loops and is expressed in multiple human tissues and cell lines. | url=https://archive.org/details/sim_cancer-research_1992-10-15_52_20/page/n187 |journal=Cancer Res. |volume=52 |issue= 20 |pages= 5738–43 |year= 1992 |pmid= 1327515 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Fournier E, Dubreuil P, Birnbaum D, Borg JP |title=Mutation at tyrosine residue 1337 abrogates ligand-dependent transforming capacity of the FLT4 receptor. | url=https://archive.org/details/sim_oncogene_1995-09-07_11_5/page/n115 |journal=Oncogene |volume=11 |issue= 5 |pages= 921–31 |year= 1995 |pmid= 7675451 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Pajusola K, Aprelikova O, Armstrong E, et al. |title=Two human FLT4 receptor tyrosine kinase isoforms with distinct carboxy terminal tails are produced by alternative processing of primary transcripts. | url=https://archive.org/details/sim_oncogene_1993-11_8_11/page/2931 |journal=Oncogene |volume=8 |issue= 11 |pages= 2931–7 |year= 1993 |pmid= 7692369 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Pajusola K, Aprelikova O, Pelicci G, et al. |title=Signalling properties of FLT4, a proteolytically processed receptor tyrosine kinase related to two VEGF receptors. | url=https://archive.org/details/sim_oncogene_1994-12_9_12/page/3545 |journal=Oncogene |volume=9 |issue= 12 |pages= 3545–55 |year= 1994 |pmid= 7970715 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Galland F, Karamysheva A, Pebusque MJ, et al. |title=The FLT4 gene encodes a transmembrane tyrosine kinase related to the vascular endothelial growth factor receptor. | url=https://archive.org/details/sim_oncogene_1993-05_8_5/page/1233 |journal=Oncogene |volume=8 |issue= 5 |pages= 1233–40 |year= 1993 |pmid= 8386825 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Fournier E, Rosnet O, Marchetto S, et al. |title=Interaction with the phosphotyrosine binding domain/phosphotyrosine interacting domain of SHC is required for the transforming activity of the FLT4/VEGFR3 receptor tyrosine kinase. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-05-31_271_22/page/12956 |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue= 22 |pages= 12956–63 |year= 1996 |pmid= 8662748 |doi=10.1074/jbc.271.22.12956  }}
*{{cite journal  | author=Lee J, Gray A, Yuan J, et al. |title=Vascular endothelial growth factor-related protein: a ligand and specific activator of the tyrosine kinase receptor Flt4. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1996-03-05_93_5/page/1988 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=93 |issue= 5 |pages= 1988–92 |year= 1996 |pmid= 8700872 |doi=10.1073/pnas.93.5.1988  | pmc=39896  }}
*{{cite journal  | author=Kukk E, Lymboussaki A, Taira S, et al. |title=VEGF-C receptor binding and pattern of expression with VEGFR-3 suggests a role in lymphatic vascular development. |journal=Development |volume=122 |issue= 12 |pages= 3829–37 |year= 1997 |pmid= 9012504 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Achen MG, Jeltsch M, Kukk E, et al. |title=Vascular endothelial growth factor D (VEGF-D) is a ligand for the tyrosine kinases VEGF receptor 2 (Flk1) and VEGF receptor 3 (Flt4). | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-01-20_95_2/page/548 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=95 |issue= 2 |pages= 548–53 |year= 1998 |pmid= 9435229 |doi=10.1073/pnas.95.2.548  | pmc=18457  }}
*{{cite journal  | author=Ferrell RE, Levinson KL, Esman JH, et al. |title=Hereditary lymphedema: evidence for linkage and genetic heterogeneity. |journal=Hum. Mol. Genet. |volume=7 |issue= 13 |pages= 2073–8 |year= 1999 |pmid= 9817924 |doi=10.1093/hmg/7.13.2073  }}
*{{cite journal  | author=Fournier E, Blaikie P, Rosnet O, et al. |title=Role of tyrosine residues and protein interaction domains of SHC adaptor in VEGF receptor 3 signaling. |journal=Oncogene |volume=18 |issue= 2 |pages= 507–14 |year= 1999 |pmid= 9927207 |doi= 10.1038/sj.onc.1202315 }}
*{{cite journal  | author=Karkkainen MJ, Ferrell RE, Lawrence EC, et al. |title=Missense mutations interfere with VEGFR-3 signalling in primary lymphoedema. |journal=Nat. Genet. |volume=25 |issue= 2 |pages= 153–9 |year= 2000 |pmid= 10835628 |doi= 10.1038/75997 }}
*{{cite journal  | author=Irrthum A, Karkkainen MJ, Devriendt K, et al. |title=Congenital hereditary lymphedema caused by a mutation that inactivates VEGFR3 tyrosine kinase. | url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_2000-02_67_2/page/295 |journal=Am. J. Hum. Genet. |volume=67 |issue= 2 |pages= 295–301 |year= 2000 |pmid= 10856194 |doi=10.1086/303019  | pmc=1287178  }}
*{{cite journal  | author=Wang JF, Zhang XF, Groopman JE |title=Stimulation of beta 1 integrin induces tyrosine phosphorylation of vascular endothelial growth factor receptor-3 and modulates cell migration. |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue= 45 |pages= 41950–7 |year= 2001 |pmid= 11553610 |doi= 10.1074/jbc.M101370200 }}
*{{cite journal  | author=Baldwin ME, Roufail S, Halford MM, et al. |title=Multiple forms of mouse vascular endothelial growth factor-D are generated by RNA splicing and proteolysis. |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue= 47 |pages= 44307–14 |year= 2001 |pmid= 11574540 |doi= 10.1074/jbc.M106188200 }}
*{{cite journal  | author=Walter JW, North PE, Waner M, et al. |title=Somatic mutation of vascular endothelial growth factor receptors in juvenile hemangioma. |journal=Genes Chromosomes Cancer |volume=33 |issue= 3 |pages= 295–303 |year= 2002 |pmid= 11807987 |doi=10.1002/gcc.10028  }}
}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&amp;part=milroy  GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Milroy Disease]

{{Tirozinske kinaze-lat}}
{{Receptori faktora rasta-lat}}

[[Kategorija:Receptorske tirozinske kinaze]]</text>
      <sha1>8ib3s15zyzpw5zs4t9uewekene97uit</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oswego, Illinois</title>
    <ns>0</ns>
    <id>642548</id>
    <revision>
      <id>42696061</id>
      <parentid>42624868</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T09:09:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Oswego_Illinois_-_1.jpg datotekom [[:File:Oswego_Illinois_-_Village_Hall.jpg|Oswego_Illinois_-_Village_Hall.jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]:).</comment>
      <origin>42696061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3776" sha1="r9nswmxja8b4ha5u6dfp02ud4o0z28h" xml:space="preserve">{{Grad u SAD
 | naziv               = Osvigo
 | izvorni_naziv       = ''Oswego''
 | slika               = Oswego Illinois - Village Hall.jpg 
 | opis_slike          = 
 | slika_mapa          = US-IL-Chicagoland-Oswego.PNG
 | širina_mape         = 
 | opis_mape           =
 | lokator_mape        =
 | slika_mapa1         =
 | širina_mape1        =
 | opis_mape1          =
 | lokator_mape1       =
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = 
 | država              = 
 | savezna_država      = {{zastava|Ilinois}}
 | okrug               = [[Okrug Kendal (Ilinois)|Kendal]] 
 | osnivanje           = 
 | grad_od             = 
 | stanovništvo        = 30.355
 | godina_stanovništvo = 2010
 | gustina             = 
 | aglomeracija        = 
 | godina_aglomeracija = 
 | površina            = 
 | površina_kopno      = 
 | površina_voda       = 
 | gšir                = 41.682807
 | gduž                = -88.351460
 | nadmorska_visina    = 176 
 | dan_grada           = 
 | vremenska_zona      = [[UTC-6]], leti [[UTC-5]]
 | ZIP_kod             = 
 | pozivni_broj        = 
 | FIPS_kod            = 56887
 | GNIS_kod            = 
 | veb-strana          = 
 | gradonačelnik       = 
}}

'''Osvigo''' ({{jez-engl|Oswego}}) je [[grad]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Ilinois]].&lt;ref name=&quot;census&quot; /&gt;

== Demografija ==
Po popisu iz [[2010]]. godine broj stanovnika je 30.355, što je 17.029 (127,8 %) stanovnika više nego [[2000]]. godine.&lt;ref name=&quot;census&quot;&gt;{{Cite web |url= http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Illinois_stcntyplace3.html |title= Illinois Trend Report 1: State and Counties |accessdate= 30. 6. 2013. |work=  |publisher=  |date=  |archive-date= 2012-04-23 |archive-url= https://web.archive.org/web/20120423090728/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Illinois_stcntyplace3.html |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt;

{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100;&quot;
|- 
| style=&quot;background:#ddffdd;&quot; | [[Demografija Sjedinjenih Američkih Država|'''Grupa''']]
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 2000. u SAD|'''2000.''']]
| colspan=1 style=&quot;background:#ddffdd;&quot; align=&quot;center&quot; | [[Popis stanovništva 2010. u SAD|'''2010.''']]
|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Beli Amerikanci|Belci]]
| align=&quot;right&quot; | 12.079 (90,6 %)
| align=&quot;right&quot; | 23.700 (78,1 %)

|- 
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Afroamerikanci]]
| align=&quot;right&quot; | 239 (1,8 %)
| align=&quot;right&quot; | 1.565 (5,2 %)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Azijski Amerikanci|Azijati]]
| align=&quot;right&quot; | 183 (1,4 %)
| align=&quot;right&quot; | 1.042 (3,4 %)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | [[Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci]]
| align=&quot;right&quot; | 665 (5,0 %)
| align=&quot;right&quot; | 3.556 (11,7 %)
|-
| style=&quot;background:#f3fff3;&quot; | Ukupno
| align=&quot;right&quot; | 13.326
| align=&quot;right&quot; | 30.355
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MorrisEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{MancallEncyclopediaOfAmericanHistory}}
* {{KutlerDictionaryOfAmericanHistory}}
* {{BoyerOxfordCompanionToUnitedStatesHistory}}
* {{KazinConcisePrincetonEncyclopedia}}
* {{KaneAmericanCounties2004}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|SAD}}
{{Drugi projekti
| commons     = Oswego, Illinois
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = 
| wikiquote   = 
| wikinews    = 
}}
* [http://factfinder2.census.gov/faces/nav/jsf/pages/index.xhtml#none United States Census Bureau]

{{Kendall County, Illinois-lat}}
{{Okruzi Ilinoisa-lat}}
{{Podjela SAD}}

[[Kategorija:Gradovi u Illinoisu]]</text>
      <sha1>r9nswmxja8b4ha5u6dfp02ud4o0z28h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Escherichia coli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>667818</id>
    <revision>
      <id>42695841</id>
      <parentid>42445522</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:33:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695841</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6403" sha1="6sdmortgzo79kaoxrb1zv762zd0lahc" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| name = ''Escherichia coli''
| slika = E. coli Bacteria (7316101966).jpg
| image_width = 250p
| regnum = [[Bacteria]]
| phylum = [[Proteobacteria]]
| classis = γ Proteobacteria
| ordo = [[Enterobacteriales]]
| familia = [[Enterobacteriaceae]]
| genus = ''[[Escherichia]]''
| binomial = ''Escherichia coli''
| binomial_authority = (Migula 1895) Castellani&amp;Chalmers 1919
}}
'''Ešerihija koli''' je gram-negativna [[bakterija]], štapićastog oblika, koja naseljava [[crevo|creva]] [[čovek]]a i [[životinja]]. Predstavlja deo [[crevna flora|crevne flore]] i neophodna je za proces [[varenje|varenja]] i sinteze nekih supstaci (npr. [[vitamin K]]). Ešerihija koli je i indikator zagađenosti voda fekalijama, jer se velike količine (trilioni) izbacuju dnevno fecesom samo jednog čoveka. Jedan je od najčešćih uzročnika bakterijskih infekcija čoveka. Može izazvati infekcije [[gastrointestinalni trakt|gastrointestinalnog]], [[urogenitalni sistem|urogenitalnog trakta]], [[sepsa|sepsu]], [[meningitis]] (kod novorođenčeta), [[zapaljenje pluća]] itd.

== Naziv ==
Naziv rodu Ešerihija dat je u čast [[Teodor Ešerih|Teodora Ešeriha]], [[pedijatrija|pedijatra]] i [[bakteriolog]]a, koji je prvi otkrio i opisao ovu bakteriju [[1885]]. godine.

== Osobine ==
Ešerihija koli je gram negativna (metoda identifikacija bakterija bojenjem po Gramu) bakterija, štapićastog oblika. Poseduje [[treplje]], pomoću kojih se kreće. Pripada fakultativno anaerobnim bakterijama, tako da energiju može dobijati i u prisustvu kiseonika, ali i u uslovima bez prisustva kiseonika. Razgrađuje [[laktoza|laktozu]]. Na osnovu [[antig]]ena O, K, H (npr. H je antigen treplji), podeljena je na više serovara (tipova). Prirodno [[stanište]] ove bakterije je crevni sistem čoveka i životinja. Merenjem broja ovih bakterija u vodi, može se utvrditi njen nivo zagađenosti fecesom. Voda za piće ne sme da u 100 mL vode poseduje ove bakterije. Vode u kojima je dozvoljeno kupanje na smeju da sadrže više od 100-2000 (kako se uzme) ovih bakterija u 100 mL vode.

== Patogenitet ešerihije koli ==
Iako pripada normalnoj [[crevna flora|crevnoj flori]], veliki broj bakterijskih infekcija čoveka upravo je izazvano ovom bakterijom, često kod osoba sa oslabljenim odbrambenim sistemom-[[fakultativni patogenitet]]. Infekcije ovom bakterijom mogu biti [[gastroenteritis|intestinalne]] (crevne) ili ekstraintestinalne: infekcije urogenitalnog trakta, sepsa, zapaljenje pluća itd.

Infekcije creva su najčešće izazvane jednim od sledećih pet tipova (serovara) ešerihije koli:
* enteropatogena ešerihija koli (EPEK) {{Jez-en|EPEC}} 
Izaziva [[dijareja|dijareju]] novorođenčadi pretežno u zemljama u razvoju. Može da se uz pomoć adhezivnog faktora EAF (EPEK adhezivni faktor) zakači za epitelne ćelije creva i tu sekretuje toksične supstance u ćelije creva ([[enterocit]]e).
* enterotoksična ešerihija koli {{Jez-en|ETEC}}
Njen patogenitet počiva na enterostoksinima koje oslobađa. Jedan toksin je osetljiv na temperaturu, pod čijim uticajem se inaktiviše, dok je drugi stabilan. Ovi toksini stimulišu aktivnost [[adenil ciklaza|adenil ciklaze]], odnosno [[guanil ciklaza|guanil ciklaze]], čime se stvara [[cAMP]] i [[cGMP]] usled čega se stimuliše sekrecija i blokira reapsorpcija nekih jona u lumenu creva, što dovodi do [[dijareja|dijareje]]. Čest je uzročnik dijareja na putovanjima. 
* enteroinvazivna ešerihija koli {{Jez-en|EIEC}} 
Ovaj tip ešerihije koli može da prodre kroz sluzokožu creva i da na taj način izazove njeno zapaljenje uz pojavu krvarenja i defekata sluzokože creva, što dovodi do jednog oblika [[dizenterija|dizenterije]].
* enterohemoragična ešerihija koli {{Jez-en|EHEC}}
Izaziva hemoragični [[kolitis]] (zapaljenje creva) i [[hemolitiči uremijski sindrom]] ([[HUS]]). Ove bolesti su izazvane adhezijom bakterija za enterocite i lučenjem posebnih toksina, [[vero toksin]]a.
* enteroagregativna ešerihija koli {{Jez-en|EAggEC}}
Može da izazove kod novorođenčadi dijareju.

Ekstraintestinalne manifestacije:
* Infekcije mokraćnih puteva: [[uretra|uretre]] ([[uretritis]]), [[mokraćna bešika|mokraćne bešike]] ([[cistitis]]), bubrežne karlice i [[bubreg]]a ([[pijelonefritis]]).
Ovakve infekcije obično nastaju usled širenja ešerihije koli ushodnim putem, od otvora uretre, do ostalih struktura. Opstruktivne anomalije mokraćnih puteva olakšavaju prodor ove bakterije. Posebna grupa ešerihije koli uropatogena ešerhija koli ({{jez-engl|UPEC}}) može izazvati infekcije mokraćnih puteva i bez pomenutih anomalija. 
* [[Sepsa]], infekcije žučnih puteva, [[apendicitis]] ([[zapaljenje slepog creva]]), [[meningitis]] itd.

Prenošenje ovih bakterija dešava se putem namirnica, vode, prljavih ruku itd.

== Uloga ešerihije koli u genetičkom inženjeringu ==
Zahvaljujući [[genetički inženjering|genetičkom inženjeringu]] ešerihija koli se koristi za masovnu proizvodnju supstanci poput [[insulin]]a, [[aminokiselina]], proteina itd.

== Povezano ==
* [[Enterobakterije]]
* [[Salmonela]]
* [[Genetički inženjering]]
* [[Dugoročni eksperiment evolucije Ešerihije koli]]

== Literatura ==
* Fritz H. Keyser, Kurt A. Bienz ''Medizinische Mikrobiologie'' Thieme {{ISBN|3-13-444810-6}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Escherichia coli}}
* [http://keralore.com/blogs/1488/e-coli-outbreak-and-how-to-save-yourself/ ''E. coli'' Vs Organic Farming] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130512010503/http://keralore.com/blogs/1488/e-coli-outbreak-and-how-to-save-yourself/ |date=2013-05-12 }}
* [http://www.aboutkidshealth.ca/En/News/NewsAndFeatures/Pages/E-coli-Protecting-Family.aspx E. coli: Protecting yourself and your family from a sometimes deadly bacterium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120319172413/http://www.aboutkidshealth.ca/En/News/NewsAndFeatures/Pages/E-coli-Protecting-Family.aspx |date=2012-03-19 }}
* [http://redpoll.pharmacy.ualberta.ca/CCDB/cgi-bin/STAT_NEW.cgi ''E. coli'' statistics] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060717052111/http://redpoll.pharmacy.ualberta.ca/CCDB/cgi-bin/STAT_NEW.cgi |date=2006-07-17 }}
* [https://web.archive.org/web/20090511215840/http://www.fda.gov/oc/opacom/hottopics/spinach.html Spinach and ''E. coli'' Outbreak – U.S. FDA]

[[Kategorija:Ešerihija koli]]
[[Kategorija:Sekvencirani genomi]]
[[Kategorija:Crevna flora]]</text>
      <sha1>6sdmortgzo79kaoxrb1zv762zd0lahc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Farmakogenomika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1192993</id>
    <revision>
      <id>42695906</id>
      <parentid>42510180</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:39:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695906</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3376" sha1="7jadca2dl9j3bmobw9m8fq0p3zmmcx0" xml:space="preserve">'''Farmakogenomika''' je grana [[Farmakologija|farmakologije]] koja se bavi proučavanjem uticajem [[genetika|genetičkih]] varijacija na dejstvo lekova kod pacijenata putem istraživanja korelacija između [[genetsko izražavanje|genetskog izražavanja]] ili [[Jednonukleotidni polimorfizam|jednonukleotidnog polimorfizma]] i [[efikasnost]]i ili [[toksičnost]]i leka. Tim putem, farmakogenomika se bavi razvojem racionalnih sredstava za optimizaciju upotrebe lekova, u smislu [[genotip]]a pacijenata, da bi se osigurala maksimalna efikasnost sa minimalnim [[Kontraindikacija|nepoželjnim efektima]]. Takvi pristupi imaju za cilj prispeće [[personalizovana medicina|personalizovane medicine]], u kojoj su lekovi i kombinacije lekova optimizovane za svako individualno jedinstveno genetičko ustrojstvo.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.fda.gov/cder/guidance/6400fnl.pdf |format=PDF |title=Guidance for Industry Pharmacogenomic Data Submissions |year=2005 |publisher=[[U.S. Food and Drug Administration]] |access-date=2014-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090511231100/http://www.fda.gov/cder/guidance/6400fnl.pdf |archive-date=2009-05-11 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Farmakogenetika]] se bavi ispitivanjem interakcija između pojedinačnih gena i lekova. Farmakogenomika je primena [[farmakogenetika|farmakogenetike]] na ceo [[genom]].

== Povezano ==
* [[Genomika]]
** [[Hemogenomika]]
** [[Strukturna genomika]]
** [[Farmakogenetika]]
** [[Toksikogenomika]]
** [[Klinomika]]
** [[Citohrom P450]]
* [[Farmaceutska industrija|Farmaceutska kompanija]]
* [[Populacione grupe u biomedicini]]

== Literatura ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20090519212832/http://www.fda.gov/cder/genomics/genomic_biomarkers_table.htm FDA je objavila listu genomskih biomarkera koji indiciraju interakcije lekova (August 1, 2008)]
* [https://web.archive.org/web/20090512094747/http://www.fda.gov/cder/genomics/ Genomika] [[Administracija za hranu i lekove|@ FDA]] 
* [http://www.jpharmacogenetics.com/ Farmakogenetika i Genomika magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20021111164416/http://www.jpharmacogenetics.com/ |date=2002-11-11 }} 
* [http://www.nature.com/tpj/index.html Farmakogenomika časopis, ISSN: 1470-269X]
* [http://www.futuremedicine.com/loi/pgs Farmakogenomika časopis, (ISSN 1462-2416)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111014080627/http://www.futuremedicine.com/loi/pgs |date=2011-10-14 }}, Impakt faktor: 3.623 
* [http://www.nature.com/omics/subjects/pharmacogenomics/index.html Nature]
* [http://www.pharmgkb.org PharmGKB] 
* [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/About/primer/pharm.html NCBI prajmer o farmakogenomici] 
* [http://gslc.genetics.utah.edu/units/pharma/ Farmakogenomika: Lekovi dizajnirani za tebe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070713045905/http://gslc.genetics.utah.edu/units/pharma/ |date=2007-07-13 }} 
* [http://www.sciam.com/article.cfm?chanID=sa004&amp;articleID=0006C064-7701-12ED-B70183414B7F0000 Lek koji ćeš zvati svojim sopstvenim: Da li će medicina konačno postati personalna?] 
* [http://www.pgxnews.org PGxNews.Org] – Dnevne novosti o progresu farmakogenomske i personalizovane medicine
{{-}}
{{Farmakologija-lat}}
{{Grupe lekova-lat}}
{{Genomika-lat}}

[[Kategorija:Genomika]]
[[Kategorija:Farmakologija]]
[[Kategorija:Farmacija]]
[[Kategorija:Biohemija]]</text>
      <sha1>7jadca2dl9j3bmobw9m8fq0p3zmmcx0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fagocit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1228518</id>
    <revision>
      <id>42695894</id>
      <parentid>42673327</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:14:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695894</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8993" sha1="8smf514qqr7o4mve9ilyc62dg0ktffq" xml:space="preserve">[[Datoteka:Neutrophil with anthrax copy.jpg|right|thumb|[[Skanirajuči elektronski mikroskop|Mikrografija]] [[neutrofil]]a u procesu [[Fagocitoza|fagocitoze]] [[Bacillus anthracis|antraks bakterija]] (narandžasto)|alt= Long rod-shaped bacteria, one of which has been partially engulfed by a larger blob-shaped white blood cell. The shape of the cell is distorted by undigested bacterium inside it.]]

'''Fagociti''' su [[bela krvna zrnca]] koja štite telo putem konzumiranja ([[Fagocitoza|fagocitoze]]) štetnih stranih čestica, [[bakterija]], i mrtvih ili [[Apoptoza|umirućih]] ćelija. Njihovo ime potiče od {{jez-grč-lat|phagein}} - &quot;da jede&quot;, i &quot;-cit&quot;, biološkog sufiksa koji označava „ćeliju“.&lt;ref name=ox&gt;{{Cite book | author=Little, C., Fowler H.W., Coulson J.| title=The Shorter Oxford English Dictionary| publisher=Oxford University Press (Guild Publishing)| year=1983|pages=1566–67}}&lt;/ref&gt; Oni su esencijalni za borbu protiv infekcija i zanaknadni [[imunski sistem|imunitet]].&lt;ref name=USC&gt;{{cite web |author = Mayer Gene |title=Immunology&amp;nbsp;— Chapter One: Innate (non-specific) Immunity| work = Microbiology and Immunology On-Line Textbook| publisher = USC School of Medicine| year = 2006|url=http://pathmicro.med.sc.edu/ghaffar/innate.htm| accessdate = November 12, 2008}}&lt;/ref&gt; Fagociti su važni širom životinjskog carstva&lt;ref name=Delves250&gt;{{Harvnb|Delves|Martin|Burton|Roit|2006|p=250}}&lt;/ref&gt; i visoko su razvijeni kod [[kičmenjaci|kičmenjaka]].&lt;ref&gt;{{Harvnb|Delves|Martin|Burton|Roit|2006|p=251}}&lt;/ref&gt; Jedan [[litar]] ljudske krvi sadrži oko šest milijardi fagocita.&lt;ref name=Hoff-values&gt;{{Harvnb|Hoffbrand|Pettit|Moss|2005|p=331}}&lt;/ref&gt; Fagocite je otkrio [[1882]] [[Ilja Iljič Mečnikov]] dok je studirao [[larva|larve]] [[morska zvezda|morske zvezde]].&lt;ref name= Ilya&gt;[http://nobelprize.org/nobel_prizes/medicine/laureates/1908/mechnikov-bio.html Ilya Mechnikov], retrieved on November 28, 2008. From [http://nobelprize.org/nobelfoundation/publications/lectures/index.html Nobel Lectures], ''Physiology or Medicine 1901–1921'', Elsevier Publishing Company, Amsterdam, 1967. {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080822041214/http://nobelprize.org/nobelfoundation/publications/lectures/index.html |date=2008-08-22 }}&lt;/ref&gt; Mečnikov je nagrađen za ovo otkriće [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu]] [[1908]]. godine.&lt;ref name= Paul&gt;{{cite journal |title=Ilya Ilich Metchnikoff (1845–1915) and Paul Ehrlich (1854–1915): the centennial of the 1908 Nobel Prize in Physiology or Medicine |journal=Journal of medical biography |year=2008 |author=FC Schmalstieg, AS Goldman |volume=16 |issue=2 |pages=96–103 |pmid=18463079 |url=http://jmb.rsmjournals.com/cgi/content/full/16/2/96 |ref=harv |doi=10.1258/jmb.2008.008006 |access-date=2014-04-03 |archive-date=2011-07-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110724152008/http://jmb.rsmjournals.com/cgi/content/full/16/2/96 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Fagociti su prisutni kod mnogih vrsta. Neke [[ameboid|amebe]] se ponašaju kao [[makrofag]]ni fagociti, što sugestira da su se fagociti pojavili rano tokom [[evolucija|evolucije]] živih bića.&lt;ref name=amoebaphage&gt;Janeway, Chapter: [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?highlight=phagocytes,evolution&amp;rid=imm.section.2367#2368 Evolution of the innate immune system.] see Bibliography, retrieved on March 20, 2009&lt;/ref&gt;

Fagociti ljudi i životinja se nazivaju „profesionalnim“ ili „neprofesionalnim“ u zavisnosti od toga koliko su efektivi u izvođenju [[fagocitoza|fagocitoze]].&lt;ref name=Ernst186&gt;{{Harvnb|Ernst|Stendahl|2006|p=186}}&lt;/ref&gt; U profesionalne fagocite se uvrštavaju [[neutrofil]]i, [[monocit]]i, [[makrofag]]e, [[dendritska ćelija|dendritske ćelije]], i [[mastocit]]i.&lt;ref name=Rob&gt;{{Harvnb|Robinson|Babcock|1998|p=187}} and {{Harvnb|Ernst|Stendahl|2006|pp=7–10}}&lt;/ref&gt; Glavna razlika između profesionalnih i neprofesionalnih fagocita je da profesionalni fagociti imaju molekulske [[receptor (biohemija)|receptore]] na njihovoj površini koji mogu da detektuju štetne objekte, kao što su bakterije, koji se normalno ne nalaze u telu.&lt;ref name= something&gt;{{Harvnb|Ernst|Stendahl|2006|p=10}}&lt;/ref&gt; Fagociti su presudni u borbi protiv infekcija, kao i za održavanje zdravog tkiva, jer uklanjaju mrtve i umiruće ćelije koje su dosegle kraj njihovog životnog veka.&lt;ref name=&quot;pathogenesis&quot;&gt;{{cite journal | author=Thompson, CB| title=Apoptosis in the pathogenesis and treatment of disease| url=https://archive.org/details/sim_science_1995-03-10_267_5203/page/1456| journal=Science| year=1995| volume=267| issue=5203| pages=1456–62| doi=10.1126/science.7878464| pmid=7878464 | ref=harv}}&lt;/ref&gt;

Tokom infekcije, hemijski signali privlače fagocite do mesta gde su patogeni napali telo. Te hemikalije mogu da potiču od bakterija ili od drugih fagocita koji su već prisutni. Fagociti se kreću putem metoda zvanog [[hemotaksa]]. Kad fagociti dođu u kontakt sa bakterijama, receptori na površini fagocita se vežu za njih. To vezivanje dovodi fagocitnog „gutanja“ bakterija.&lt;ref name=money&gt;Janeway, Chapter: [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?highlight=migration&amp;rid=imm.section.203#206 Induced innate responses to infection.] see Bibliography, retrieved on March 20, 2009&lt;/ref&gt; Neki fagociti ubijaju progutane patogene putem [[Reaktivne vrste kiseonika|oksidanasa]] ili [[azot-monoksid|azot oksida]].&lt;ref name=pmid15378046&gt;{{cite journal |author=Fang FC |title=Antimicrobial reactive oxygen and nitrogen species: concepts and controversies |journal=Nat. Rev. Microbiol. |volume=2 |issue=10 |pages=820–32 |date=October 2004 |pmid=15378046 |doi=10.1038/nrmicro1004 |ref=harv}}&lt;/ref&gt; Nakon fagocitoze, makrofage i dendritske ćelije mogu isto tako da učestvuju u [[prezentacija antigena|prezentaciji antigena]]. To je proces kojim fagociti premeštaju delove razgrađenog materijala na svoju površinu. Taj materijal se tim putem prikazuje drugim ćelijama imunskog sistema. Neki fagociti zatim putuju u telesne [[limfni čvorovi|limfne čvorove]] i prikazuju materijal belim krvnim zrncima zvanim [[limfocit]]i. Ovaj proces je važan za formiranje imunosti.&lt;ref name=ATP&gt;Janeway, Chapter: [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=imm.chapter.553 Antigen Presentation to T Lymphocytes.] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} see Bibliography, retrieved on March 20, 2009&lt;/ref&gt; Međutim, mnogi [[patogen]]i su evoluirali metode za izbegavanje napada fagocita.&lt;ref name=USC/&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{Refbegin|}}
* {{Cite book | author=Little, C., Fowler H.W., Coulson J.| title=The Shorter Oxford English Dictionary| publisher=Oxford University Press (Guild Publishing)| year=1983|pages=1566–67| ref = harv}}
* {{Cite book |author=Delves P. J., Martin S. J., Burton D. R., Roit I. M. |title=Roitt's Essential Immunology |url=https://archive.org/details/roittsessentiali0011unse |edition=11th |year=2006 |publisher=Blackwell Publishing |location=Malden, MA |isbn=1-4051-3603-0 |ref=harv}}
* {{Cite book |editor=Ernst J. D., Stendahl O. |title=Phagocytosis of Bacteria and Bacterial Pathogenicity |year=2006 |publisher=Cambridge University Press |location=New York |isbn=0-521-84569-6 |ref=harv |postscript=&lt;!--None--&gt; }} [http://www.cambridge.org/9780521845694 Website]
* {{Cite book |author=Hoffbrand A. V., Pettit J. E., Moss P. A. H. |title=Essential Haematology |url=https://archive.org/details/essentialhaemato0000hoff_l5a8 |edition=4th |year=2005 |publisher=Blackwell Science |location=London |isbn=0-632-05153-1 |postscript=&lt;!--None--&gt; |ref=harv}}
* {{Cite book |author=Janeway C. A., Murphy K. M., Travers P., Walport M. |title=Immunobiology |url=https://archive.org/details/immunobiology00char |edition=5th |year=2001 |publisher=Garland Science |location=New York |isbn=0-8153-3642-X |postscript=&lt;!--None--&gt; |ref=harv}}
* {{Cite book |editor=Paoletti R., Notario A., Ricevuti G. |title=Phagocytes: Biology, Physiology, Pathology, and Pharmacotherapeutics |url=https://archive.org/details/phagocytesbiolog0832unse |year=1997 |publisher=The New York Academy of Sciences |location=New York |isbn=1-57331-102-2 |postscript=&lt;!--None--&gt; |ref=harv}}
* {{Cite book |editor=Robinson J. P., Babcock G. F. |title=Phagocyte Function&amp;nbsp;—&amp;nbsp;A guide for research and clinical evaluation |url=https://archive.org/details/phagocytefunctio0000unse |year=1998 |publisher=Wiley–Liss |location=New York |isbn=0-471-12364-1 |postscript=&lt;!--None--&gt; |ref=harv}}
* {{Cite book |author=Sompayrac L. |title=How the Immune System Works |url=https://archive.org/details/howimmunesystemw0000somp |edition=3rd |year=2008 |publisher=Blackwell Publishing |location=Malden, MA |isbn=978-1-4051-6221-0 |postscript=&lt;!--None--&gt; |ref=harv}}
{{Refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Phagocytes}}
* {{MeshName|Phagocytes}}

{{Imunski sistem-lat}}

[[Kategorija:Leukociti]]</text>
      <sha1>8smf514qqr7o4mve9ilyc62dg0ktffq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fentanil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235062</id>
    <revision>
      <id>42695922</id>
      <parentid>42675899</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T20:11:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695922</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6036" sha1="hp62232iutoxba954wzd8zt8s0nuhyz" xml:space="preserve">{{drugbox-lat
| verifiedrevid = 419726627
| IUPAC_name = ''N''-(1-(2-phenylethyl)-4-piperidinyl)-''N''-phenylpropanamide
| image = Fentanyl.svg
| width =
| image2 = Fentanyl-xtal-3D-balls.png
| width2 =
| CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
| UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII = UF599785JZ
| InChI = 1/C22H28N2O/c1-2-22(25)24(20-11-7-4-8-12-20)21-14-17-23(18-15-21)16-13-19-9-5-3-6-10-19/h3-12,21H,2,13-18H2,1H3
| InChIKey = PJMPHNIQZUBGLI-UHFFFAOYAZ
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI = 1S/C22H28N2O/c1-2-22(25)24(20-11-7-4-8-12-20)21-14-17-23(18-15-21)16-13-19-9-5-3-6-10-19/h3-12,21H,2,13-18H2,1H3
| StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChIKey = PJMPHNIQZUBGLI-UHFFFAOYSA-N
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number = 437-38-7
| ATC_prefix = N01
| ATC_suffix = AH01
| ATC_supplemental = {{ATC|N02|AB03}}
| PubChem = 3345
| ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL = 596
| DrugBank_Ref =
| IUPHAR_ligand = 1626
| DrugBank = DB00813
| ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID = 3228
| KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG = D00320
| C = 22 | H = 28 | N = 2 | O = 1
| molecular_weight = 336.471 g/mol
| smiles = O=C(N(c1ccccc1)C3CCN(CCc2ccccc2)CC3)CC
| melting_point = 87.5
| bioavailability = 92% (transdermalno)&lt;br /&gt;89% (intranazalno)&lt;br /&gt;
| protein_bound = 80-85%
| metabolism = [[jetra|hepatički]], primarino [[CYP3A4]]
| elimination_half-life = (IV)= 2.5 min &lt;br /&gt; Intranazalno = 6.5 min &lt;br /&gt; Transdermalno = 7 sati (opseg 3–12 h)
| excretion = 60% Urinarno (metaboliti, &lt;10% nepromenjenog leka)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.springerlink.com/content/rr47429177364046/ |title=Journal Article |publisher=SpringerLink |date= |accessdate=28. 07. 2010. }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
| pregnancy_US = C
| legal_UK          =  Class A
| legal_US = Schedule II
| routes_of_administration = Transdermalno, IM, IV, oralno, sublingvalno
| dependency_liability = Umereno - visoka}}

'''Fentanil''' (''Sublimaz'',&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.drugs.com/pro/sublimaze.html |title=Sublimaze Official FDA information, side effects and uses |publisher=Drugs.com |date= |accessdate = 28. 07. 2010.}}&lt;/ref&gt; [[Actiq]], Durogesik, Duragesil, Fentora, Onsolis,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.onsolis.com |title=Introducing Onsolis |publisher=Onsolis.com |date= |accessdate = 28. 07. 2010.}}&lt;/ref&gt; Instanil,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.emea.europa.eu/pdfs/human/opinion/Instanyl_6503109en.pdf |title=London, 23 April 2009 |format=PDF |date= |accessdate=28. 07. 2010. |archivedate=2009-07-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090707135848/http://www.emea.europa.eu/pdfs/human/opinion/Instanyl_6503109en.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Abstral,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://newdrugreview.com/index.php/analgesic-drugs/abstral-fentanyl |title=Abstral: Prescribing Information |date= |accessdate=07. 01. 2011. |archivedate=2011-07-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110714180154/http://newdrugreview.com/index.php/analgesic-drugs/abstral-fentanyl |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;) je potentni sintetički [[Opioid|narkotični analgetik]] da brzim početkom i kratkim trajanjem dejstva.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://aspi.wisc.edu/wpi/focus/spring96.htm |title=WCPI Focus on Pain Series: The Three Faces of Fentanyl |publisher=Aspi.wisc.edu |date= |accessdate=28. 07. 2010. |archivedate=2010-06-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100610061328/http://aspi.wisc.edu/wpi/focus/spring96.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; On je jak agonist [[Mi opioidni receptor|μ-opioidnog]] receptora. Istorijski se koristio za lečenje probojnog bola, i često se koristi u pre-procedurama kao olakšavač bola, i kao [[anestezija|anestetik]] u kombinaciji sa [[benzodiazepini]]ima.&lt;ref name=&quot;urlFentanyl I.V. Used in Surgery&quot;&gt;{{cite web | url = http://www.onlinelawyersource.com/fentanyl/iv | title = Fentanyl I.V. Used in Surgery | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work =  | publisher =  | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20110320111624/http://www.onlinelawyersource.com/fentanyl/iv/ | archivedate = 2011-03-20 | quote =  | accessdate = 07. 05. 2011. | deadurl = yes }}&lt;/ref&gt;

Fentanil je oko 100 puta potentniji od [[morfin]]a,&lt;ref name=&quot;MedsafeNZ&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.medsafe.govt.nz/profs/Datasheet/f/FentanylcitrateinjUSP.htm|title=DBL Fentanyl injection|work=Medsafe|accessdate = 28. 07. 2010.}}&lt;/ref&gt;, i.e. 100&amp;nbsp;mikrograma fentanila je aproksimativno ekvivalentno sa 10&amp;nbsp;mg of morfina ili 75&amp;nbsp;mg [[petidin]]a (meperidina) u pogledu analgetske aktivnosti.&lt;ref name=autogenerated1&gt;{{cite web|url=http://www.medsafe.govt.nz/profs/Datasheet/f/FentanylcitrateinjUSP.htm |title=Data Sheet |publisher=Medsafe.govt.nz |date = 01. 03. 2008. |accessdate = 28. 07. 2010.}}&lt;/ref&gt; On ima LD50 od 3.1&amp;nbsp;miligrama po kilogramu kod pacova, i LD&lt;sub&gt;50&lt;/sub&gt; of 0.03&amp;nbsp;miligrama po kilogramu kod majmuna.

== Literatura ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
* [http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/druginfo/meds/a605043.html Fentanil]
* [http://www.rxlist.com/cgi/generic/fentanyl.htm RxList] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081004054254/http://www.rxlist.com/cgi/generic/fentanyl.htm |date=2008-10-04 }}
* [https://web.archive.org/web/20100803161311/http://www.fda.gov/Drugs/DrugSafety/PublicHealthAdvisories/ucm048721.htm FDA informacije]
* [http://www.usdoj.gov/dea/concern/fentanyl.html DEA informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20021019220505/http://www.usdoj.gov/dea/concern/fentanyl.html |date=2002-10-19 }}
* [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/2377563.stm BBC news]
* [http://druginfo.nlm.nih.gov/drugportal/dpdirect.jsp?name=Fentanyl Informacije o leku]
{{-}}
{{Opioidi}}

[[Kategorija:Opšti anestetici]]
[[Kategorija:Sintetički opioidi]]
[[Kategorija:Piperidini]]
[[Kategorija:Anilidi]]
[[Kategorija:Propionamidi]]
[[Kategorija:Mi opioidni agonisti]]</text>
      <sha1>hp62232iutoxba954wzd8zt8s0nuhyz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fingolimod</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1235075</id>
    <revision>
      <id>42695936</id>
      <parentid>42680256</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:06:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4186" sha1="0c9moeqmqjtekb0gwhjpqzu0rstwn2x" xml:space="preserve">{{Drugbox-lat
| IUPAC_name        = 
| image             = Fingolimod skeletal.svg
| width             = 
| alt               = 
| image2            = Fingolimod.png
| width2            = 
| alt2              = 
| imagename         = 
| drug_name         = Fingolimod
| caption           =

&lt;!-- Clinical data --&gt;
| tradename         = 
| Drugs.com         = {{drugs.com-lat|monograph|Fingolimod}}
| MedlinePlus       = 
| licence_EU        = 
| licence_US        = 
| DailyMedID        = 
| pregnancy_AU      = 
| pregnancy_US      = 
| pregnancy_category= 
| legal_AU          = 
| legal_CA          = 
| legal_UK          = 
| legal_US          = 
| legal_status      = 
| dependency_liability = 
| routes_of_administration = Oralno

&lt;!-- Pharmacokinetic data --&gt;
| bioavailability   = 
| protein_bound     = 
| metabolism        = 
| elimination_half-life = 6-9 dana
| excretion         =

&lt;!-- Identifiers --&gt;
| CAS_number_Ref = {{cascite|correct|}}
| CAS_number        = 162359-55-9
| CAS_supplemental  = 
| ATCvet            = 
| ATC_prefix        = L04
| ATC_suffix        = AA27
| ATC_supplemental  = 
| PubChem           = 107970
| PubChemSubstance  = 
| IUPHAR_ligand     = 
| DrugBank_Ref      = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank          = DB08868
| ChemSpiderID_Ref  = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID      = 97087
| UNII_Ref          = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII              = 
| KEGG_Ref          = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG              = 
| ChEBI_Ref         = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI             = 63115
| ChEMBL_Ref        = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL            = 314854
| synonyms          =

&lt;!-- Chemical data --&gt;
|C=19 |H=33 |N=1 |O=2
| molecular_weight  = 307,471
| smiles            = CCCCCCCCC1=CC=C(CCC(N)(CO)CO)C=C1
| StdInChI          = 1S/C19H33NO2/c1-2-3-4-5-6-7-8-17-9-11-18(12-10-17)13-14-19(20,15-21)16-22/h9-12,21-22H,2-8,13-16,20H2,1H3
| StdInChIKey_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI_comment  = 
| StdInChIKey       = KKGQTZUTZRNORY-UHFFFAOYSA-N
| StdStdInChI_Ref   = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| density           = 
| melting_point     =  
| melting_high      = 
| melting_notes     = 
| boiling_point     = 479.4
| boiling_notes     = 
| solubility        = 
| specific_rotation = 
| sec_combustion    = 
}}
'''Fingolimod''' je [[organsko jedinjenje]], koje sadrži 19 [[atom]]a [[ugljenik]]a i ima [[Molekulska masa|molekulsku masu]] od 307,471 [[Jedinica atomske mase|Da]].&lt;ref&gt;An X, Kezuka T, Usui Y, Matsunaga Y, Matsuda R, Yamakawa N, Goto H: Suppression of Experimental Autoimmune Optic Neuritis by the Novel Agent Fingolimod. J Neuroophthalmol. 2013 Apr 19. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23609767 23609767]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ali R, Nicholas RS, Muraro PA: Drugs in Development for Relapsing Multiple Sclerosis. Drugs. 2013 Apr 23. [[PubMed|PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23609782 23609782]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://dailymed.nlm.nih.gov/dailymed/lookup.cfm?setid=cc9e1c8c-0e2b-44e2-878b-27057f786be9nlm34090-1 {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite pmid|21059682}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite pmid|18048412}}&lt;/ref&gt;
== Osobine ==

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Osobina !! Vrednost
|-
| [[Vodonična veza|Broj akceptora vodonika]] || 3
|-
| [[Vodonična veza|Broj donora vodonika]] || 3
|-
| [[Geometrija molekula|Broj rotacionih veza]] || 12
|-
| [[Particioni koeficijent]]&lt;ref&gt;{{cite doi/10.1021/jp980230o}}&lt;/ref&gt; (''ALogP'') || 4,2
|-
| [[Rastvorljivost]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11749573}}&lt;/ref&gt; (''logS'', log(''mol/L'')) || -6,1
|-
| [[Polarna površina molekula|Polarna površina]]&lt;ref&gt;{{cite pmid|11020286}}&lt;/ref&gt; (''PSA'', [[Angstrem (jedinica)|Å&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]]) || 66,5 
|}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{GoodmanGilman10th}}
* {{FoyePrinciplesMedChem6th}}
{{refend}}
== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Medicina|Hemija}}
{{Commonscat-lat|Fingolimod}}
* [http://www.drugbank.ca/drugs/DB08868 Fingolimod]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

[[Kategorija:Imunosupresanti]]
[[Kategorija:Alkoholi]]
[[Kategorija:Amini]]</text>
      <sha1>0c9moeqmqjtekb0gwhjpqzu0rstwn2x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GABA transporter tip 1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1264545</id>
    <revision>
      <id>42696007</id>
      <parentid>42673411</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:34:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10218" sha1="n0apqqx9w9mbku07plpjv22jyx0i85o" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=6529}}
'''GABA transporter 1''' (''GAT-1'', ''natrijum- i hlorid-zavisni GABA transporter 1'') je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''SLC6A1'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid8530094&quot;&gt;{{cite journal | author = Huang F, Shi LJ, Heng HH, Fei J, Guo LH | title = Assignment of the human GABA transporter gene (GABATHG) locus to chromosome 3p24-p25 | journal = Genomics | volume = 29 | issue = 1 | pages = 302–4 |date=February 1996 | pmid = 8530094 | pmc =  | doi = 10.1006/geno.1995.1253 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: SLC6A1 solute carrier family 6 (neurotransmitter transporter, GABA), member 1| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=6529| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20220411030249/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=6529| archive-date = 2022-04-11| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Funkcija ==
GAT-1 je transporter [[Gama-aminobuterna kiselina|gama-aminobuterne kiseline]] (GABA), koji uklanja GABA iz sinaptičkog rascepat.&lt;ref name=&quot;pmid19077666&quot;&gt;{{cite journal | author = Hirunsatit R, George ED, Lipska BK, Elwafi HM, Sander L, Yrigollen CM, Gelernter J, Grigorenko EL, Lappalainen J, Mane S, Nairn AC, Kleinman JE, Simen AA | title = Twenty-one-base-pair insertion polymorphism creates an enhancer element and potentiates SLC6A1 GABA transporter promoter activity | journal = Pharmacogenet. Genomics | volume = 19 | issue = 1 | pages = 53–65 |date=January 2009 | pmid = 19077666 | doi = 10.1097/FPC.0b013e328318b21a | url = | issn = }}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==
SLC6A1 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[STX1A]].&lt;ref name=pmid9698305&gt;{{cite journal |last=Beckman |first=M L |authorlink= |coauthors=Bernstein E M, Quick M W |date=August 1998 |title=Protein kinase C regulates the interaction between a GABA transporter and syntaxin 1A |journal=J. Neurosci. |volume=18 |issue=16 |pages=6103–12 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0270-6474| pmid = 9698305 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_1998-08-15_18_16/page/n57| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid11960023&gt;{{cite journal |last=Quick |first=Michael W |authorlink= |date=April 2002 |title=Substrates regulate gamma-aminobutyric acid transporters in a syntaxin 1A-dependent manner |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue=8 |pages=5686–91 |publisher= |location = United States| issn = 0027-8424| pmid = 11960023 |doi = 10.1073/pnas.082712899 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2002-04-16_99_8/page/5686| language = | format = | accessdate = | quote = | pmc=122832}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid11017172&gt;{{cite journal |last=Deken |first=S L |authorlink= |coauthors=Beckman M L, Boos L, Quick M W |date=October 2000 |title=Transport rates of GABA transporters: regulation by the N-terminal domain and syntaxin 1A |journal=Nat. Neurosci. |volume=3 |issue=10 |pages=998–1003 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 1097-6256| pmid = 11017172 |doi = 10.1038/79939 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
* {{cite journal  | author=Nelson H, Mandiyan S, Nelson N |title=Cloning of the human brain GABA transporter. | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_1990-08-20_269_1/page/180 |journal=FEBS Lett. |volume=269 |issue= 1 |pages= 181–4 |year= 1990 |pmid= 2387399 |doi=10.1016/0014-5793(90)81149-I  }}
* {{cite journal  | author=Bennett ER, Kanner BI |title=The membrane topology of GAT-1, a (Na+ + Cl-)-coupled gamma-aminobutyric acid transporter from rat brain. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-01-10_272_2/page/1202 |journal=J. Biol. Chem. |volume=272 |issue= 2 |pages= 1203–10 |year= 1997 |pmid= 8995422 |doi=10.1074/jbc.272.2.1203  }}
* {{cite journal  | author=Bismuth Y, Kavanaugh MP, Kanner BI |title=Tyrosine 140 of the gamma-aminobutyric acid transporter GAT-1 plays a critical role in neurotransmitter recognition. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-06-27_272_26/page/16096 |journal=J. Biol. Chem. |volume=272 |issue= 26 |pages= 16096–102 |year= 1997 |pmid= 9195904 |doi=10.1074/jbc.272.26.16096  }}
* {{cite journal  | author=DeFelipe J, González-Albo MC |title=Chandelier cell axons are immunoreactive for GAT-1 in the human neocortex. |journal=Neuroreport |volume=9 |issue= 3 |pages= 467–70 |year= 1998 |pmid= 9512391 |doi=10.1097/00001756-199802160-00020  }}
* {{cite journal  | author=Conti F, Melone M, De Biasi S, ''et al.'' |title=Neuronal and glial localization of GAT-1, a high-affinity gamma-aminobutyric acid plasma membrane transporter, in human cerebral cortex: with a note on its distribution in monkey cortex. |journal=J. Comp. Neurol. |volume=396 |issue= 1 |pages= 51–63 |year= 1998 |pmid= 9623887 |doi=10.1002/(SICI)1096-9861(19980622)396:1&lt;51::AID-CNE5&gt;3.0.CO;2-H  }}
* {{cite journal  | author=Beckman ML, Bernstein EM, Quick MW |title=Protein kinase C regulates the interaction between a GABA transporter and syntaxin 1A. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_1998-08-15_18_16/page/n57 |journal=J. Neurosci. |volume=18 |issue= 16 |pages= 6103–12 |year= 1998 |pmid= 9698305 |doi=  }}
* {{cite journal  | author=Augood SJ, Waldvogel HJ, Münkle MC, ''et al.'' |title=Localization of calcium-binding proteins and GABA transporter (GAT-1) messenger RNA in the human subthalamic nucleus. | url=https://archive.org/details/neuroscience_1999-01_88_2/page/521 |journal=Neuroscience |volume=88 |issue= 2 |pages= 521–34 |year= 1999 |pmid= 10197772 |doi=10.1016/S0306-4522(98)00226-7  }}
* {{cite journal  | author=Ong WY, Yeo TT, Balcar VJ, Garey LJ |title=A light and electron microscopic study of GAT-1-positive cells in the cerebral cortex of man and monkey. |journal=J. Neurocytol. |volume=27 |issue= 10 |pages= 719–30 |year= 2000 |pmid= 10640187 |doi=10.1023/A:1006946717065  }}
* {{cite journal  | author=Deken SL, Beckman ML, Boos L, Quick MW |title=Transport rates of GABA transporters: regulation by the N-terminal domain and syntaxin 1A. |journal=Nat. Neurosci. |volume=3 |issue= 10 |pages= 998–1003 |year= 2000 |pmid= 11017172 |doi= 10.1038/79939 }}
* {{cite journal  | author=Whitworth TL, Quick MW |title=Substrate-induced regulation of gamma-aminobutyric acid transporter trafficking requires tyrosine phosphorylation. |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue= 46 |pages= 42932–7 |year= 2001 |pmid= 11555659 |doi= 10.1074/jbc.M107638200 }}
* {{cite journal  | author=Hachiya Y, Takashima S |title=Development of GABAergic neurons and their transporter in human temporal cortex. |journal=Pediatr. Neurol. |volume=25 |issue= 5 |pages= 390–6 |year= 2002 |pmid= 11744314 |doi=10.1016/S0887-8994(01)00348-4  }}
* {{cite journal  | author=Quick MW |title=Substrates regulate gamma-aminobutyric acid transporters in a syntaxin 1A-dependent manner. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2002-04-16_99_8/page/5686 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 8 |pages= 5686–91 |year= 2002 |pmid= 11960023 |doi= 10.1073/pnas.082712899 |pmc=122832}}
* {{cite journal  | author=Kanner BI |title=Transmembrane domain I of the gamma-aminobutyric acid transporter GAT-1 plays a crucial role in the transition between cation leak and transport modes. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2003-02-07_278_6/page/3704 |journal=J. Biol. Chem. |volume=278 |issue= 6 |pages= 3705–12 |year= 2003 |pmid= 12446715 |doi= 10.1074/jbc.M210525200 }}
* {{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899 |pmc=139241}}
* {{cite journal  | author=Zomot E, Kanner BI |title=The interaction of the gamma-aminobutyric acid transporter GAT-1 with the neurotransmitter is selectively impaired by sulfhydryl modification of a conformationally sensitive cysteine residue engineered into extracellular loop IV. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2003-10-31_278_44/page/42950 |journal=J. Biol. Chem. |volume=278 |issue= 44 |pages= 42950–8 |year= 2003 |pmid= 12925537 |doi= 10.1074/jbc.M209307200 }}
* {{cite journal  | author=Ota T, Suzuki Y, Nishikawa T, ''et al.'' |title=Complete sequencing and characterization of 21,243 full-length human cDNAs. |journal=Nat. Genet. |volume=36 |issue= 1 |pages= 40–5 |year= 2004 |pmid= 14702039 |doi= 10.1038/ng1285 }}
* {{cite journal  | author=Zhou Y, Bennett ER, Kanner BI |title=The aqueous accessibility in the external half of transmembrane domain I of the GABA transporter GAT-1 Is modulated by its ligands. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2004-04-02_279_14/page/13800 |journal=J. Biol. Chem. |volume=279 |issue= 14 |pages= 13800–8 |year= 2004 |pmid= 14744863 |doi= 10.1074/jbc.M311579200 }}
* {{cite journal  | author=Hu JH, Ma YH, Jiang J, ''et al.'' |title=Cognitive impairment in mice over-expressing gamma-aminobutyric acid transporter 1 (GAT1). |journal=Neuroreport |volume=15 |issue= 1 |pages= 9–12 |year= 2004 |pmid= 15106822 |doi=10.1097/00001756-200401190-00003  }}
* {{cite journal  | author=Korkhov VM, Farhan H, Freissmuth M, Sitte HH |title=Oligomerization of the {gammaaminobutyric acid transporter-1 is driven by an interplay of polar and hydrophobic interactions in transmembrane helix II. |journal=J. Biol. Chem. |volume=279 |issue= 53 |pages= 55728–36 |year= 2005 |pmid= 15496410 |doi= 10.1074/jbc.M409449200 }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Familija trasportera rastvorka]]
{{-}}
{{GABAergici-lat}}
{{Membranski proteini-lat}}

[[Kategorija:Familija trasportera rastvorka]]</text>
      <sha1>n0apqqx9w9mbku07plpjv22jyx0i85o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etilendiamintetrasirćetna kiselina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268551</id>
    <revision>
      <id>42695849</id>
      <parentid>42507906</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:57:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695849</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13223" sha1="2od9equ9i9qia6cbxbsyyb49ysr25vh" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
| Watchedfields = 
| verifiedrevid = 408562373
| ImageFile1 = EDTA.svg
| ImageName1 = Skeletal formula of ethylenediaminetetraacetic acid
| ImageFile2 = EDTA-from-xtal-1972-3D-balls.png
| ImageSize2 = 220
| ImageName2 = Ball and stick model of ethylenediaminetetraacetic acid
| PIN = 2,2',2&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;,2&lt;nowiki&gt;'''&lt;/nowiki&gt;-(Ethane-1,2-diyldinitrilo)tetraacetic acid
| SystematicName = 2-({2-[bis(carboxymethyl)amino]ethyl}(carboxymethyl)amino)acetic acid
| OtherNames = Diamino etan tetra acetatna kiselina&lt;br /&gt;Edetna kiselina&lt;br /&gt;Etilen dinitrilo tetra sirćetna kiselina&lt;br /&gt;Versen
| IUPACName =
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
| Abbreviations = EDTA&lt;br /&gt;H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;EDTA
| ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL = 858
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI = 1S/C10H16N2O8/c13-7(14)3-11(4-8(15)16)1-2-12(5-9(17)18)6-10(19)20/h1-6H2,(H,13,14)(H,15,16)(H,17,18)(H,19,20)
| StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChIKey = KCXVZYZYPLLWCC-UHFFFAOYSA-N
| CASNo = 60-00-4
| CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
| CASNo1 = 15251-22-6
| CASNo1_Comment = (&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;''H''),(&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;''H''),(&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;''H'')
| PubChem = 6049
| PubChem_Ref = {{Pubchemcite}}
| PubChem1 = 46781544
| PubChem1_Comment = (&lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;''C''),(&lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;''C''),(1-&lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;''C'')
| PubChem1_Ref = {{Pubchemcite}}
| PubChem2 = 16217600
| PubChem2_Comment = (&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;''H''),(&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;''H''),(&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;''H'')
| PubChem2_Ref = {{Pubchemcite}}
| ChemSpiderID = 5826
| ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID1 = 17345117
| ChemSpiderID1_Comment = (&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;''H''),(&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;''H''),(&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;''H'')
| ChemSpiderID1_Ref = {{Chemspidercite}}
| UNII_Ref = {{fdacite|correct|U.S.FDA}}
| UNII = 9G34HU7RV0
| EINECS = 200-449-4
| UNNumber = 3077
| DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank = DB00974
| KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG = D00052
| MeSHName = Edetic+acid
| ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI = 42191
| RTECS = AH4025000
| ATCCode_prefix = V03
| ATCCode_suffix = AB03
| SMILES = C(CN(CC(=O)O)CC(=O)O)N(CC(=O)O)CC(=O)O
| InChI = 1/C10H16N2O8/c13-7(14)3-11(4-8(15)16)1-2-12(5-9(17)18)6-10(19)20/h1-6H2,(H,13,14)(H,15,16)(H,17,18)(H,19,20)
| InChIKey = KCXVZYZYPLLWCC-UHFFFAOYAG
|  Beilstein = 1716295}}
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
| Formula = 
| C=10|H=16|N=2|O=8
| Density = 0.86 g cm&lt;sup&gt;−3&lt;/sup&gt;
| MeltingPtCL = 237
| MeltingPtCH = 245
| Melting_notes = razlaže se
| pKa = p''K''&lt;sub&gt;a1&lt;/sub&gt; = 0.0 (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H) (µ = 1.0)&lt;br /&gt;p''K''&lt;sub&gt;a2&lt;/sub&gt; = 1.5 (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H) (µ = 0.1)&lt;br /&gt;p''K''&lt;sub&gt;a3&lt;/sub&gt; = 2.00 (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H) (µ = 0.1)&lt;br /&gt;p''K''&lt;sub&gt;a4&lt;/sub&gt; = 2.69 (CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H) (µ = 0.1)&lt;br /&gt;p''K''&lt;sub&gt;a5&lt;/sub&gt; = 6.13 (NH&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) (µ = 0.1)&lt;br /&gt;p''K''&lt;sub&gt;a6&lt;/sub&gt; = 10.37 (NH&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) (µ = 0.1)&lt;ref&gt;Harris, D.C. &quot;Quantitative Chemical Analysis&quot;, 7th ed., W. H. Freeman and Compagny, New York, 2007&lt;/ref&gt;
  }}
| Section7 = {{Chembox Hazards-lat
|   ExternalMSDS = [http://ptcl.chem.ox.ac.uk/MSDS/ED/EDTA.html  External MSDS]
|   MainHazards = iritant&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Lanigan RS, Yamarik TA |title=Final report on the safety assessment of EDTA, calcium disodium EDTA, diammonium EDTA, dipotassium EDTA, disodium EDTA, TEA-EDTA, tetrasodium EDTA, tripotassium EDTA, trisodium EDTA, HEDTA, and trisodium HEDTA |journal=Int. J. Toxicol. |volume=21 Suppl 2 |issue= |pages=95–142 |year=2002 |pmid=12396676 |doi=10.1080/10915810290096522}}&lt;/ref&gt;
|   NFPA-H = 1
|   NFPA-F = 0 | Reactivity=0
|   NFPA-R =
|   RPhrases = {{R36}}
|   SPhrases = {{S26}}
  }}
}}

'''Etilen diamin tetra sirćetna kiselina''' (''EDTA'') je [[poliamino karboksilna kiselina]]. Ona je bezbojna, u vodi rastvorna čvrsta materija. Njena [[konjugovana baza]] se naziva '''etilen diamin tetra acetat'''. EDTA se široko koristi za rastvaranje [[kamenac (naslaga)|kamenca]]. Ona je ''heksadentatni'' (šestostruki) [[ligand]] i [[helacioni agens]], i.e. ima sposobnost da &quot;zapleni&quot; [[metal]]ne [[jon]]e kao što su Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt; i Fe&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt;. Nakon vezivanja za EDTA, metalni joni ostaju u rastvoru, ali imaju neznatnu aktivnost. EDTA proizvodi nekoliko soli. Najčešće je dostupna kao dinatrijum EDTA i kalcijum dinatrijum EDTA.

== Sinteza ==
Ovo jedinjenje je prvo opisao Ferdinand Munz [[1935]]. On ga je pripremio iz [[etilendiamin]]a i [[hlorosirćetne kiseline]].&lt;ref&gt;F. Münz &quot;Polyamino carboxylic acids to IG Farben, DE 718 981, 1935; US 2 130 505, 1938.&lt;/ref&gt; Danas se EDTA uglavnom sintetiše iz [[etilendiamin]]a (1,2-diaminoetana), [[formaldehid]]a, i [[natrijum cijanid]]a.&lt;ref&gt;[http://www.chm.bris.ac.uk/motm/edta/synthesis_of_edta.htm Synthesis of EDTA]&lt;/ref&gt; Taj metod proizvodi natrijumsku so, koja se naknadno može konvertovati u kiselinski oblik:
:H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;NCH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 4 CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O + 4 NaCN + 4 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O → (NaO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CCH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;NCH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;N(CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Na)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 4 NH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;
:(NaO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CCH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;NCH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;N(CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;Na)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 4 HCl → (HO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CCH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;NCH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;N(CH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; + 4 NaCl

Nečistoće koje nastaju tokom sinteze su [[glicin]] i [[nitrilotrisirćetna kiselina]]. One nastaju usled reakcija amonijačnih koprodukata.&lt;ref name=&quot;Ullmann&quot;&gt;J. Roger Hart &quot;Ethylenediaminetetraacetic Acid and Related Chelating Agents&quot; in Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry, Wiley-VCH, Weinheim, 2005. DOI 10.1002/14356007.a10_095&lt;/ref&gt;

== Nomenklatura ==
Da bi se opisao EDTA u raznim [[Protonacija|stepenima protonacije]], [[Luisove kiseline i baze|konjugovana baza]] koja je [[ligand]] se označava sa EDTA&lt;sup&gt;4−&lt;/sup&gt;, a prekurzor liganda sa H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;EDTA. Na veoma niskom pH (veoma kiselim uslovima) potpuno protonisani oblik je H&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;EDTA&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;, dok na veoma visokom pH potpuno deprotonisana forma je Y&lt;sup&gt;4&amp;minus;&lt;/sup&gt;. U ovom članku, termin EDTA ima značenje H&lt;sub&gt;4-x&lt;/sub&gt;EDTA&lt;sup&gt;x-&lt;/sup&gt;, dok kompleks EDTA&lt;sup&gt;4-&lt;/sup&gt; označava tetra-deprotonisani ligand.

== Principi koordinacione hemije ==
[[Datoteka:Metal-EDTA.svg|thumb|left|150px|Metal-EDTA [[helacija|helat]]]]

U [[Kompleksno jedinjenje|koordinacionoj hemiji]], EDTA&lt;sup&gt;4-&lt;/sup&gt; je član familije liganda [[poliamino karboksilna kiselina|poliamino karboksilnih kiselina]]. EDTA&lt;sup&gt;4-&lt;/sup&gt; obično vezuje metalne katjone putem dva amina i četiri karboksilata. Mnogi od rezultirajućih [[Kompleksno jedinjenje|koordinacionih jedinjenja]] imaju [[Oktaedar|oktaedralnu geometriju]]. Ti oktaedralni kompleksi su [[Hiralnost molekula|hiralni]]. Pokazano je da se anjon [Co(EDTA)]&lt;sup&gt;−&lt;/sup&gt; može razdvojiti u [[enantiomer]]e.&lt;ref&gt;Kirchner, S. Barium (Ethylenediaminetetracetato) Cobalt(III) 4-Hydrate&quot; Inorganic Syntheses, 1957, Volume 5, pages 186-188. DOI 10.1002/9780470132364.ch52&lt;/ref&gt; Mnogi kompleksi EDTA&lt;sup&gt;4-&lt;/sup&gt; poprimaju kompleksnije strukture usled (i) formiranja dodatnih veza sa vodom, i.e. sedam-koordinatni kompleksi, ili (ii) zamene jednog karboksilata vodom.&lt;ref&gt;[http://www.chm.bris.ac.uk/motm/edta/edtah.htm Edta - Motm]&lt;/ref&gt; EDTA formira posebno jake komplekse sa Mn(II), Cu(II), Fe(III), Pb (II) i Co(III).&lt;ref&gt;{{Cite book | last = Holleman | first = A. F. | coauthors = Wiberg, E. | title = Inorganic Chemistry | publisher = Academic Press | location = San Diego | year = 2001 | doi = | isbn = 0-12-352651-5}}&lt;/ref&gt;

Nekoliko osobina EDTA kompleksa je relevantno za njihove primene. Zbog njihove visoke gustine veza na jednom atom ovi ligandi imaju visok afinitet za metalne katjone:
:[Fe(H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O)&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt;]&lt;sup&gt;3+&lt;/sup&gt; + H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;EDTA &lt;math&gt;\overrightarrow{\leftarrow}&lt;/math&gt; [Fe(EDTA)]&lt;sup&gt;&amp;minus;&lt;/sup&gt; + 6 H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O + 4 H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; ([[Konstanta disocijacije|''K''&lt;sub&gt;eq&lt;/sub&gt;]] = 10&lt;sup&gt;25.1&lt;/sup&gt;)

== Upotreba ==
=== Industrija ===
U industriji, EDTA se uglavnom koristi za sekvestriranje metalnih jona u vodenim rastvorima. U [[Tekstil|industriji tekstila]], ona sprečava metalne nečistoće da modifikuju boje obojenih proizvoda. U [[Industrija celuloze i papira|industriji celuloze i papira]], EDTA inhibira sposobnost metalnih jona, posebno Mn&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;, da katalizuje [[disproporcionacija|disproporcionaciju]] [[vodonik peroksid]]a, koji se koristi u bezhlornom beljenju. S istim ciljem, EDTA se dodaje u pojedine prehrambene proizvode kao [[Konzervansi|prezervativ]] ili stabilizator za sprečavanje katalitičkog oksidativnog obezbojavanja, koje katalizuju metalni joni.&lt;ref name=&quot;furia1964&quot;&gt;{{cite journal | author=Furia T | title=EDTA in Foods – A technical review | journal=Food Technology | volume=18 | issue=12 | pages=1874–1882 | year=1964}}&lt;/ref&gt; U proizvodima za ličnu negu, ona se dodaje [[kozmetika|kozmetičkim]] proizvodom da bi se poboljšala njihova stabilnost na vazduhu.&lt;ref name=&quot;lanigan2002&quot;&gt;{{cite journal|author=Lanigan RS and Yamarik TA | title=Final report on the safety assessment of EDTA, calcium disodium EDTA, diammonium EDTA, dipotassium EDTA, disodium EDTA, TEA-EDTA, tetrasodium EDTA, tripotassium EDTA, trisodium EDTA, HEDTA, and trisodium HEDTA | journal=Int J Toxicol. |volume=21 Suppl 2 |pages=95–142 |year=2002 | accessdate = 2008-01-28|pmid=12396676|doi=10.1080/10915810290096522}}&lt;/ref&gt; U bezalkoholnim pićima koja sadrže [[askorbinska kiselina|askorbinsku kiselinu]] i [[natrijum-benzoat]], EDTA posreduje formiranje [[benzen]]a ([[karcinogen]]a).&lt;ref&gt;US Food and Drug Administration: Center for Food Safety and Applied Nutrition [http://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/2006/ucm108636.htm Questions and Answers on the Occurrence of Benzene in Soft Drinks and Other Beverages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161024020321/http://www.fda.gov/NewsEvents/Newsroom/PressAnnouncements/2006/ucm108636.htm |date=2016-10-24 }}&lt;/ref&gt;

=== Medicina ===
EDTA se koristi za vezivanje jona metala u [[helaciona terapija|helacionoj terapiji]], e.g., za lečenje trovanja [[trovanje živom|živom]] i [[trovanje olovom|olovom]].&lt;ref&gt;{{cite web | author = Ruth DeBusk ''et al.'' | title = Ethylenediaminetetraacetic acid (EDTA) | year = 2002 | url=http://www.umm.edu/altmed/articles/ethylenediaminetetraacetic-acid-000302.htm | accessdate = 25. 7. 2007.}}&lt;/ref&gt; Ona se koristi na sličan način za uklanjanje viška gvožđa iz tela. Ova terapija se koristi za lečenje komplikacija višestruke transfuzije krvi, npr. u tretmanu [[Talasemija|talasemije]]. Smatra se da EDTA može da deluje kao [[antioksidans]] koji sprečava slobodne radikale da izazovu povrede zidova krvnih sudova, te da umanjuje [[ateroskleroza|aterosklerozu]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.umm.edu/altmed/articles/ethylenediaminetetraacetic-acid-000302.htm|title=Home &gt; Medical Reference &gt; Complementary Medicine &gt; EDTA overview|work=University of Maryland Medical Center|accessdate = 16. 12. 2009.}}&lt;/ref&gt; [[FDA]] je odobrila upotrebu EDTA za trovanje olovom&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://dailymed.nlm.nih.gov/dailymed/drugInfo.cfm?id=26310#nlm34067-9 |title=Calcium disodium versenate (edetate calcium disodium) injection |access-date=2014-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140221225610/http://dailymed.nlm.nih.gov/dailymed/drugInfo.cfm?id=26310#nlm34067-9 |archive-date=2014-02-21 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; jula 16, [[1953]]. Ona je dostupna pod imenom Versenat&lt;ref&gt;[http://www.accessdata.fda.gov/scripts/cder/drugsatfda/index.cfm Drug Details]&lt;/ref&gt;. Ona nije odobrena za lečenje ateroskleroze.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fda.gov/Drugs/DrugSafety/PostmarketDrugSafetyInformationforPatientsandProviders/ucm113738.htm|title=Postmarket Drug Safety Information for Patients and Providers &gt; Questions and Answers on Edetate Disodium (marketed as Endrate and generic products)|accessdate=16. 12. 2010.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090614044443/http://www.fda.gov/Drugs/DrugSafety/PostmarketDrugSafetyInformationforPatientsandProviders/ucm113738.htm|archive-date=2009-06-14|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[DTPA]]
* [[EGTA (hemija)|EGTA]]
* [[BAPTA]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|last = Holleman | first = A. F. | coauthors = Wiberg, E. | title = Inorganic Chemistry | publisher = Academic Press | location = San Diego | year = 2001 | doi = | isbn = 0-12-352651-5}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
* [http://merops.sanger.ac.uk/cgi-bin/smi_summary?mid=J00149 EDTA]{{Dead link|date=March 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.chem.utk.edu/~chem319/Experiments/Exp6.pdf EDTA određivanje totalne čvrstoće vode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061029103725/http://www.chem.utk.edu/~chem319/Experiments/Exp6.pdf |date=2006-10-29 }}

[[Kategorija:Helatni agensi]]
[[Kategorija:Prezervativi]]
[[Kategorija:Antidoti]]
[[Kategorija:Sirćetne kiseline]]
[[Kategorija:Amini]]
[[Kategorija:Esencijalni lijekovi Svjetske zdravstvene organizacije]]
[[Kategorija:Fotografske hemikalije]]</text>
      <sha1>2od9equ9i9qia6cbxbsyyb49ysr25vh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etilendiamin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1268552</id>
    <revision>
      <id>42695848</id>
      <parentid>42651603</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:57:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695848</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5655" sha1="adoosarxbgj5ackpf0neht1u6w4z1ds" xml:space="preserve">{{Chembox-lat
| verifiedrevid = 409535272
| ImageFile = Ethylenediamine.svg
| ImageFile_Ref = {{chemboximage|correct|}}
| ImageSize = 100
| ImageName = Skeletal formula of ethylenediamine
| ImageFileL1 = Ethylenediamine-3D-balls-2.png
| ImageFileL1_Ref = {{Chemboximage|correct|}}
| ImageSizeL1 = 100
| ImageNameL1 = Ball and stick model of ethylenediamine
| ImageFileR1 = Ethylenediamine-3D-spacefill.png
| ImageFileR1_Ref = {{Chemboximage|correct|}}
| ImageSizeR1 = 100
| ImageNameR1 = Spacefill model of ethylenediamine
| ImageFile2 = Ethylene diamine 2ml.jpg
| ImageFile2_Ref = {{Chemboximage|correct|}}
| ImageName2 = Sample of ethylenediamine in a jar
| PIN = 1,2-Diaminoetan
| SystematicName = Etan-1,2-diamin&lt;ref&gt;{{Cite web|title=ethylenediamine - Compound Summary|url=http://pubchem.ncbi.nlm.nih.gov/summary/summary.cgi?cid=3301&amp;loc=ec_rcs#x291|work=PubChem Compound|publisher=National Center for Biotechnology Information |accessdate = 3. 5. 2012. |location=USA |date = 16. 9. 2004.|at=Identification and Related Records}}&lt;/ref&gt;
| OtherNames = Edamin&lt;ref&gt;{{Cite web|title=32007R0129|url=http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32007R0129:EN:NOT|publisher=European Union|accessdate = 3. 5. 2012.|date = 12. 2. 2007.|at=Annex II}}&lt;/ref&gt;
| IUPACName =
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = en
|  CASNo = 107-15-3
|  CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
|  PubChem = 3301
|  PubChem_Ref = {{Pubchemcite|correct|Pubchem}}
|  ChemSpiderID = 13835550
|  ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
|  UNII = 60V9STC53F
|  UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
|  EINECS = 203-468-6
|  UNNumber = 1604
|  KEGG = D01114
|  KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
|  MeSHName = ethylenediamine
|  ChEBI = 30347
|  ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  ChEMBL = 816
|  ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
|  RTECS = KH8575000
|  Beilstein = 605263
|  Gmelin = 1098
|  3DMet = 
|  SMILES = NCCN
|  StdInChI = 1S/C2H8N2/c3-1-2-4/h1-4H2
|  StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  StdInChIKey = PIICEJLVQHRZGT-UHFFFAOYSA-N
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
}}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
| Formula = 
| C = 2
| H = 8
| N = 2
| Appearance = bezbojna tečnost
| Odor = poput amonijaka
| Density = 899 mg mL&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;
| MeltingPtK = 284.15
| BoilingPtKL = 390
| BoilingPtKH = 392
| LogP = −2,057
| VaporPressure = 1,3 kPa (na 20&amp;nbsp;°C)
| HenryConstant = 5,8 mol Pa&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; kg&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;
| RefractIndex = 1,4565
}}
| Section3 = {{Chembox Thermochemistry-lat
| DeltaHf = −63,55–−62,47 kJ mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;
| DeltaHc = −1.8678–−1.8668 MJ mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;
| Entropy = 202,42 J K&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;
| HeatCapacity = 172,59 J K&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; mol&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt;
}}
| Section4 = {{Chembox Hazards-lat
| GHSPictograms = {{GHS flame}} {{GHS corrosion}} {{GHS exclamation mark}} {{GHS health hazard}}
| GHSSignalWord = '''Opasnost'''
| HPhrases = {{H-phrases|226|302|312|314|317|334}}
| PPhrases = {{P-phrases|261|280|305+351+338|310}}
| EUIndex = 612-006-00-6
| EUClass = {{Hazchem C}}
| RPhrases = {{R10}}, {{R21/22}}, {{R34}}, {{R42/43}}
| SPhrases = {{S1/2}}, {{S26}}, {{S36/37/39}}, {{S45}}
| NFPA-H = 2
| NFPA-F = 3
| NFPA-R = 3
| FlashPt = 38&amp;nbsp;°C
| Autoignition = 380&amp;nbsp;°C
| ExploLimits = 2,7–16%
| LD50 = 1,2 g kg&lt;sup&gt;−1&lt;/sup&gt; &lt;small&gt;(oralno, pacov)&lt;/small&gt;
}}
| Section5 = {{Chembox Related-lat
|  Function =  alkanaminske materije
|  OtherFunctn = {{Unbulleted list|[[Metilamin]]|[[Etilamin]]|[[Propilamin]]|[[Izopropilamin]]|[[1,2-Diaminopropan]]|[[1,3-Diaminopropan]]|[[Izobutilamin]]|[[tert-Butilamin|''tert''-Butilamin]]}}
|  OtherCpds = {{Unbulleted list|[[Monometilhidrazin]]|[[2-Metil-2-nitrozopropan]]}}
}}
}}

'''Etilendiamin''' je [[organsko jedinjenje]] sa [[Hemijska formula|formulom]] C&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;H&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;(NH&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;. On je bezbojna tečnost sa mirisom sličnom [[amonijak]]u. On je veoma [[baza (hemija)|bazan]] [[amin]]. Tečnost formira dim u kontaktu sa vlažnim vazduhom. On je u širokoj primeni kao gradivni blok u hemijskoj sintezi. Oko 500.000.000&amp;nbsp;kg je proizvedeno [[1998]].&lt;ref name=Ullmann&gt;Karsten Eller, Erhard Henkes, Roland Rossbacher, Hartmut Höke &quot;Amines, Aliphatic&quot; in Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry, 2005 Wiley-VCH Verlag, Weinheim. {{DOI|10.1002/14356007.a02_001}}&lt;/ref&gt;

== Sinteza ==
Etilendiamin se industrijski proizvodi iz [[1,2-dihloroetan]]a i [[amonijak]]a pod pritiskom na 180&amp;nbsp;°C u vodenoj sredini:&lt;ref name=Ullmann/&gt;&lt;ref name=&quot;arpe1&quot;&gt;Hans-Jürgen Arpe, Industrielle Organische Chemie, 6. Auflage (2007), Seite 245, Wiley VCH&lt;/ref&gt;

:[[Datoteka:Ethylendiamin Darstellung.svg|400px]]

U ovoj reakciji se formira [[hlorovodonik]], koji formira so sa aminom. Amin se oslobađa adicijom [[natrijum hidroksid]]a i može se izdvojiti [[Destilacija|destilacijom]]. [[Dietilentriamin]] (DETA) i [[trietilentetramin]] (TETA) se formiraju kao nusproizvodi.

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
* [https://web.archive.org/web/20081208035054/http://www.epa.gov/iris/subst/0528.htm IRIS EPA Ethylenediamine]
* [http://www.chemicalland21.com/arokorhi/industrialchem/organic/ETHYLENEDIAMINE.htm Chemical data] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130102061829/http://www.chemicalland21.com/arokorhi/industrialchem/organic/ETHYLENEDIAMINE.htm |date=2013-01-02 }}

[[Kategorija:Poliamini]]
[[Kategorija:Aminski rastvarači]]
[[Kategorija:Helatni agensi]]
[[Kategorija:Antioksidansi goriva]]
[[Kategorija:Inhibitori korozije]]
[[Kategorija:Etilamini]]
[[Kategorija:Hemikalije lošeg mirisa]]</text>
      <sha1>adoosarxbgj5ackpf0neht1u6w4z1ds</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fosfatidilserin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1276033</id>
    <revision>
      <id>42695966</id>
      <parentid>41588636</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:32:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2768" sha1="0d2ouk77ghc1qt3cq4jlez1bxllrmtk" xml:space="preserve">{{chembox-lat
| verifiedrevid = 464204992
| ImageFile = Phosphatidyl-Serine.svg
| ImageSize = 
| IUPACName = 
| OtherNames = 
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|  Abbreviations = 
|   ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID = 13628254
| InChI = 1/C13H24NO10P/c1-3-5-12(16)24-9(6-21-11(15)4-2)7-22-25(19,20)23-8-10(14)13(17)18/h9-10H,3-8,14H2,1-2H3,(H,17,18)(H,19,20)/t9-,10+/m1/s1
| InChIKey = UNJJBGNPUUVVFQ-ZJUUUORDBT
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI = 1S/C13H24NO10P/c1-3-5-12(16)24-9(6-21-11(15)4-2)7-22-25(19,20)23-8-10(14)13(17)18/h9-10H,3-8,14H2,1-2H3,(H,17,18)(H,19,20)/t9-,10+/m1/s1
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
| StdInChIKey = UNJJBGNPUUVVFQ-ZJUUUORDSA-N
| CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}}
| CASNo = 8002-43-5
|   PubChem = 445141
|   DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank = DB00144
| SMILES = O=C(O[C@@H](COP(O)(=O)OC[C@H](N)C(O)=O)COC(=O)CC)CCC
|   MeSHName =
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|   Formula = C13H24NO10P
|   MolarMass = 385.304
|   Appearance = 
|   Density = 
|   MeltingPt = 
|   BoilingPt = 
  }}
| Section3 = {{Chembox Hazards-lat
|   Solubility = 
|   MainHazards = 
|   FlashPt = 
|   Autoignition = 
  }}
}}

'''Fosfatidilserin''' (''Ptd-L-Ser'', ''PS'') je [[fosfolipid]]na komponenta, koja je obično prisutna na unutrašnjoj ([[citosol]]noj) strani [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]] kao posledica dejstva enzima [[fosfolipid-translocirajuća ATPaza|flipaza]]. Kad ćelija podleže [[apoptoza|apoptozi]], fosfatidilserin nije više ograničen na citosolni deo membrane, nego postaje izložen na površini ćelije.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Verhoven|first=B|coauthors=Schlegel, RA, Williamson, P.|title=Mechanisms of phosphatidylserine exposure, a phagocyte recognition signal, on apoptotic T lymphocytes|url=https://archive.org/details/sim_journal-of-experimental-medicine_1995-11_182_5/page/1597|journal=The Journal of experimental medicine|date = 1995-11-01|volume=182|issue=5|pages=1597-601|pmid=7595231|doi=10.1084/jem.182.5.1597|pmc=2192221}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}
* [http://redpoll.pharmacy.ualberta.ca/drugbank/cgi-bin/getCard.cgi?CARD=NUTR00048.txt DrugBank info page]
* [https://web.archive.org/web/20120817065242/http://www.fda.gov/Food/LabelingNutrition/LabelClaims/QualifiedHealthClaims/ucm072999.htm FDA Qualified Health Claim Phosphatidylserine and Cognitive Dysfunction and Dementia]
* {{MeshName|Phosphatidylserines}}
{{-}}
{{Lipidi-lat}}
{{Fosfolipidi-lat}}

[[Kategorija:Fosfolipidi]]
[[Kategorija:Membranska biologija]]
[[Kategorija:Dijetetski suplementi]]
[[Kategorija:Prehrana]]</text>
      <sha1>0d2ouk77ghc1qt3cq4jlez1bxllrmtk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eritritol</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1276053</id>
    <revision>
      <id>42695830</id>
      <parentid>42292325</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:16:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695830</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3768" sha1="okdswy6rjpj4hdf1xsbx6pz9adzhd9o" xml:space="preserve">{{chembox-lat
| verifiedrevid = 443734161
| ImageFile = Erythritol_structure.svg
| ImageSize =
| IUPACName = (2''R'',3''S'')-butan-1,2,3,4-tetraol
| OtherNames =
| Section1 = {{Chembox Identifiers-lat
|   ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}}
| ChemSpiderID = 192963
| KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}}
| KEGG = D08915
| InChI = 1/C4H10O4/c5-1-3(7)4(8)2-6/h3-8H,1-2H2/t3-,4+
| InChIKey = UNXHWFMMPAWVPI-ZXZARUISBN
| SMILES1 = C([C@H]([C@H](CO)O)O)O
| ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEMBL = 349605
| StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
| StdInChI = 1S/C4H10O4/c5-1-3(7)4(8)2-6/h3-8H,1-2H2/t3-,4+
|  StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}}
|  Beilstein = 
|  Gmelin = 
|  3DMet = 
| StdInChIKey = UNXHWFMMPAWVPI-ZXZARUISSA-N
| CASNo_Ref = {{cascite|correct|}}
| CASNo = 10030-58-7
|   CASNos = {{CASREF|CAS=149-32-6}}, {{CASREF|CAS=188346-77-2}}
|   PubChem =
|   DrugBank_Ref = {{drugbankcite|correct|drugbank}}
| DrugBank = DB04481
| UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}}
| UNII = RA96B954X6
| ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}}
| ChEBI = 17113
| SMILES = OC[C@@H](O)[C@@H](O)CO
  }}
| Section2 = {{Chembox Properties-lat
|  Formula = 
|   C = 4 | H = 10 | O = 4
|   Appearance =
|   Density = 1.45 g/cm³
|   MeltingPtC = 121
|   BoilingPtCL = 329
|   BoilingPtCH = 331
|   Solubility =
  }}
| Section3 = {{Chembox Hazards-lat
|  NFPA-H = 1
|  NFPA-F = 1
|  NFPA-R = 0
|   MainHazards =
|   FlashPt =
|   Autoignition =
  }}
}}

'''Eritritol''' ((2''R'',3''S'')-butan-1,2,3,4-tetraol) je [[šećerni alkohol]] ([[poliol]]) koji je odobren za upotrebu kao prehrambeni aditiv u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]&lt;ref name=&quot;cfsan.fda.gov&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.fda.gov/Food/FoodIngredientsPackaging/GenerallyRecognizedasSafeGRAS/GRASListings/ucm154185.htm |title=FDA/CFSAN: Agency Response Letter: GRAS Notice No. GRN 000076&lt;!-- Bot generated title --&gt; |access-date=2014-04-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121003051411/http://www.fda.gov/Food/FoodIngredientsPackaging/GenerallyRecognizedasSafeGRAS/GRASListings/ucm154185.htm |archive-date=2012-10-03 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i većini drugih zemalja. Njega je otkrio britanski hemičar [[Džon Stenhous]] [[1848]].&lt;ref&gt;The discovery of erythritol, which Stenhouse called &quot;erythroglucin&quot;, was announced in: {{cite journal |last=Stenhouse|first=John|title=Examination of the proximate principles of some of the lichens |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society of London |volume=138 |issue= |pages=63–89; see especially p. 76 |date = 1848-01-01 }}&lt;/ref&gt; On se prirodno javlja u nekim vrstama voća i fermentisane hrane.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Shindou, T., Sasaki, Y., Miki, H., Eguchi, T., Hagiwara, K., Ichikawa, T. |title=Determination of erythritol in fermented foods by high performance liquid chromatography |journal=Shokuhin Eiseigaku Zasshi |volume=29 |issue=6 |pages=419–422 |year=1988 |doi= |url=}}&lt;/ref&gt; Na industrijskom nivou, on se proizvodi iz glukoze fermentacijom pomoću [[kvasac|kvasca]], ''[[Moniliella]] pollinis''.&lt;ref name=&quot;cfsan.fda.gov&quot;/&gt; On ima 60–70% slatkoće stonog šećera, mada ima marginalnu kaloričnu vrednost od 0.2 [[kalorija|kilokalorija]] po gramu (95% manje od drugih šećera). On ne utiče na nivo krvnog šećera; ne uzrokuje oštećenja zuba; parcijalno se spsorbuje u telu; i izlučuje se putem [[urin]]a i izmeta. On je u manjoj meri sklon izazivanju gastričnih nuspojava u odnosu na druge [[Šećerni alkohol|šećerne alkohole]], usled njegovog jedistvenog puta varenja.

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Portal-lat|Hemija}}

[[Kategorija:Šećerni alkoholi]]
[[Kategorija:Prehrambeni aditivi]]
[[Kategorija:Zaslađivači]]</text>
      <sha1>okdswy6rjpj4hdf1xsbx6pz9adzhd9o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Force of Evil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1284386</id>
    <revision>
      <id>42695957</id>
      <parentid>42402000</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:08:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3578" sha1="jok1ld7a1xadzn9nr864gk72m8x6r2x" xml:space="preserve">{{About|filmu|bend|Force of Evil (bend)}}
{{Infokutija film
| tip = c/b
| naslov = Force of Evil
| slika = Forceofevil.jpg
| opis = kino-poster
| režija = [[Abraham Polonsky]]
| producent = Bob Roberts
| scenario = Abraham Polonsky&lt;br /&gt;Ira Wolfert
| based on       = {{based on|the novel ''Tucker's People''|Ira Wolfert}}
| uloge = [[John Garfield]]&lt;br /&gt;[[Thomas Gomez]]&lt;br /&gt;[[Marie Windsor]]
| muzika = [[David Raksin]]
| fotografija = [[George Barnes (direktor fotografije)|George Barnes]]	
| montaža = Art Seid
| studio         = [[The Enterprise Studios]]
| distributer    = [[Metro-Goldwyn-Mayer]]
| premijera = {{Film date|1948|12|25|df=y}}
| trajanje = 78 min.
| zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik = engleski
| bruto = 1,165.000 $&lt;ref name=&quot;Mannix&quot;&gt;{{Citation | title = The Eddie Mannix Ledger | publisher = Margaret Herrick Library, Center for Motion Picture Study | place = Los Angeles}}.&lt;/ref&gt;
}}

'''''Force of Evil''''' ({{jez-sh|Sila zla}}) je [[SAD|američki]] crno-bijeli gangsterski film snimljen 1948. u režiji [[Abraham Polonsky|Abrahama Polonskog]]. Protagonist, čiji lik tumači [[John Garfield]], je moralno iskvareni advokat koji je, za svoga klijenta, njujorškog gangsterskog bosa, smislio plan za &quot;elegantno&quot; preuzimanje nezavisnih organizatora ilegalne [[lutrija|lutrije]]. Radnja prikazuje probleme koji nastanu kada se tome počne odupirati advokatov brat (čiji lik tumači [[Thomas Gomez]]), a što će, kada se u cijeli posao uključe i druge gangsterske bande, izazvati eskalaciju nasilja. ''Force of Evil'' je nastao u produkciji Garfieldovog poduzeća [[The Enterprise Studios]], te ga je odlikovalo inzistiranje na realizmu, korištenje stvarnih [[New York|njujorških]] lokacija te izuzetno nasilna i mračna završnica za tadašnje [[hollywood]]ske stanarde. Premijera filma je, međutim, bila zasjenjena [[Makartizam|antikomunističkom]] histerijom, odnosno optužbama protiv Garfielda i Polonskog za njihovo promoviranje [[komunizam|komunističke]] ideologije. Zbog toga je veliki studio [[United Artists]] odustao od distribucije; film je preuzeo [[Metro-Goldwyn-Mayer]] te ga premijerno prikazao u božićnoj sezoni, kada su takvi filmovi tradicionalno imali lošu gledanost. Rezultat je bio komercijalni neuspjeh i propast Garfieldovog studija. Kasniji kritičari su, međutim, hvalili filmsku naraciju u stihovima, kao i implicitno korištenje [[biblija|biblijskih]] motiva u radnji. Force of Evil se danas smatra jednim od najznačajnijih hollywoodskih ostvarenja iz žanra [[film noir]].

== Uloge ==
* [[John Garfield]] ... Joe Morse
* [[Beatrice Pearson]] ... Doris Lowry
* [[Thomas Gomez]] ... Leo Morse
* [[Marie Windsor]] ... Edna Tucker
* [[Howland Chamberlain]] ... Frederick &quot;Freddie&quot; Bauer
* [[Roy Roberts]] ... Ben Tucker
* [[Paul Fix]] ... Bill Ficco
* [[Stanley Prager]] ... Wally
* [[Barry Kelley]] ... Det. Egan
* [[Beau Bridges]] ... Frankie Tucker

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{AFI film|id=25543|title=Force of Evil}}
* {{IMDb title|id=0040366|title=Force of Evil}}
* {{Tcmdb title|id=75384|title=Force of Evil}}
* [http://www.tcm.com/video/videoPlayer/?cid=32009&amp;titleId=75384 ''Force of Evil''] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} analysis of film by [[Sydney Pollack]] at [[Turner Classic Movies]]
* {{YouTube|yAm_DYb1-jo|''Force of Evil'' scene}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Force Of Evil}}
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Kriminalistički filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Film noir]]</text>
      <sha1>jok1ld7a1xadzn9nr864gk72m8x6r2x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Električno kolo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1314427</id>
    <revision>
      <id>42695779</id>
      <parentid>42671051</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:42:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695779</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14425" sha1="3zzx1193wv4x0gpdr1dvcv1hjdm76rx" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ohm's Law with Voltage source.svg|desno|mini|Jednostavno električno kolo napravljeno od naponskog izvora i otpornika.]]
{{Elektromagnetizam}}

'''Električno kolo''' je skup [[električna komponenta|komponenti]] i [[Električni provodnik|provodnik]]a koji obrazuju zatvoren tok [[Električna struja|električne struje]].&lt;ref name=&quot;Jugoslav Karamarković 2005&quot;&gt;Jugoslav Karamarković, Fizika (str. 174), Univerzitet u Nišu, 2005.&lt;/ref&gt; Prosto kolo sastoji se od [[napajanje|električnog izvora]], [[Električni provodnik|provodnika]] i [[trošilo|trošila]]. Izvor može biti [[baterija]] ili [[generator]], provodnik [[žica]] kroz koju [[električna struja|struji]] [[elektricitet]], a [[trošilo|potrošač]] komponenta koja se napaja elektricitetom, kao na primer [[sijalica]].

Električno kolo može biti otvoreno i zatvoreno. U zatvorenom krugu javlja se [[električna struja]] a u otvorenom ne. Ukoliko kroz sve elemente kola protiče ista struja, kolo se naziva prostim, a ukoliko teče više struja, naziva se složenim. Svaki deo složenog kola kroz koji protiče jedna struja naziva se grana.&lt;ref name=&quot;Jugoslav Karamarković 2005&quot;/&gt;

Pojam električnog kola koristi se u [[elektronika|elektronici]] i u teoriji električnih mreža. Temelji se na [[Omov zakon|Omovom zakonu]] i [[Kirhofovi zakoni električnog kola|Kirhofovim pravilima grananja]]. Proticanje električne struje kolom uvek je praćeno pojavom [[magnetno polje|magnetnog]] i [[električno polje|električnog polja]] oko provodnika. [[Elektromagnetna sila|Elektromagnetna energija]] u električnom krugu pretvara se u [[toplota|toplotu]]. Koliko će se toplote stvoriti u nekom [[provodnik]]u zavisi od njegovog [[električni otpor|električnog otpora]], koji utiče na jačinu struje u kolu.

U električnom krugu kojim teče [[naizmenična struja]], uticaj magnetskog i električnog polja na vrednosti [[napon]]a i struje izražava se [[Električni induktivitet|induktivnošću]] i [[električni kapacitet|kapacitetom]], koji su parametri električnog kola. Električno kolo prikazuje se pomoću [[električna shema|električne sheme]].&lt;ref&gt;''Električni strujni krug'', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17581] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190328191756/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17581 |date=2019-03-28 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.&lt;/ref&gt;

Mreža koja se sastoji od [[elektronika|elektronskih komponenti]] zove se [[elektronsko kolo]]. Takve mreže su obično nelinearne pa se analiziraju naprednijim postupcima kao što je [[računarska simulacija]].

== Vrste električnih kola ==
=== Prosto kolo sa jednim izvorom i jednim trošilom ===

Električno-strujno kolo predstavlja zatvoren sistem koji ima ulogu da obezbedi stalno proticanje električne struje i sastoji se od 
* izvora električne struje
* prijemnika-potrošača električne energije
* spojnih provodnika koji prenose električnu energiju od izvora do prijemnika

Izvor električne energije ima ulogu da pretvori neki drugi vid energije (mehaničku, hemijsku, svetlosnu,..) u električnu i predstavlja aktivni element električnog kola. Prijemnik-potrošač ima ulogu da električnu energiju pretvori u drugi vid energije koji je čoveku potreban ( svetlosna, toplotna, mehanička ...) i zajedno sa provodnicima predstavlja pasivne delove električnog kola.&lt;ref name=&quot;Piroćanac&quot; &gt;{{cite book|last1=Piroćanac|title=Osnove elektrotehnike 1|publisher=Zavod za udžbenike i nastavna sredstva|isbn=86-17-01693-0|pages=50}}&lt;/ref&gt;

=== Prosto kolo sa više izvora i više trošila ===

Prosto električno kolo sa više izvora i više prijemnika-potrošača predstavlja zatvoren provodni lanac raznih električnih elemenata, proizvoljan broj realnih generatora i prijemnika vezanih na red. Kroz sve elemente kola protiče ista vrednost električne struje, a njena vrednost računa se preko uopštenog Omovog zakona.&lt;ref name=&quot;Piroćanac&quot; /&gt;

=== Složeno kolo ===

Složeno električno kolo sastavljeno je od više prostih električnih kola. Uz osnovne delove (izvora, prijemnika i provodnika) postoje još i ''čvorovi'' (tačka u kojoj se spaja više provodnika), ''grana'' (jedan ili više elemenata kroz koje teče ista struja) i ''kontura''-petlja (zatvorena linija koju čine grane kola).
Vrednosti električne struje u složenom električnom kolu može se izračunati primenom Kirhofovih zakona.&lt;ref name=&quot;Piroćanac&quot; /&gt;

== Električna mreža ==
[[Datoteka:Circuito Risonante con due resistenze.png|desno|mini|Primer električne mreže.]]

Električna mreža je skup povezanih električnih delova koji služe za prenos električne energije ([[elektroenergetski sistem]]) od [[Proizvodnja električne energije|izvora]] ([[elektrane]]) do [[transformator]]skih stanica na rubovima velikih područja potrošnje (prenosna mreža) te za razdeobu (distribuciju) [[električna energija|električne energije]] do krajnjih potrošača na tom području (razdelna mreža). Takvu energetsku električnu mrežu čine električni energetski vodovi kojima se električna energija prenosi na daljinu te rasklopna i transformatorska električna postrojenja (učinski prekidači, učinski transformatori, sabirnice). U delove mreže ubrajaju se i sklopni aparati, naprave za upravljanje radom mreže u normalnom pogonu, električni instrumenti i uređaji (merni transformatori), uređaji za zaštitu od kvarova.

Razlikuju se električne mreže [[Jednosmerna struja|jednosmerne]] i [[Naizmenična električna struja|naizmenične električne struje]]. Od početka primene naizmenične električne struje (krajem 19. veka) gubile su mreže jednosmerne struje na svojoj važnosti, pa se danas upotrebljavaju samo u posebnim situacijama, na primer za neke tehnološke procese i za [[Električni automobil|električna vozila]]. Savremene električne mreže naizmenične električne struje većinom su [[Trofazna struja|trofazne]]. Na njih se mogu priključiti i jednofazni potrošači, ali tada električna mreža mora imati i neutralni (povratni) provodnik, pa se jednofazni potrošač priključuje između faznog i neutralnog provodnika.

Velike količine električne energije na velike udaljenosti prenose se [[dalekovod]]ima uz visok [[električni napon]]. Prenosne električne mreže razvrstavaju se na mreže visokog napona, vrlo visokog napona ili najvišeg napona. U Evropi su prenosne mreže nazivnih električnih napona 110 [[volt|kV]], 220 kV i 400 kV. Osim njih, široku upotrebu u svetu imaju, među ostalima, i mreže nazivnih električnih napona 132 kV, 275 kV, 330 kV, 345 kV, 500 kV i 765 (750) kV, a u početnoj je fazi i uvođenje napona 1150/1200 kV ([[Rusija]], [[Japan]], [[SAD]]). Razdelne su mreže srednjonaponske (više od 1 kV do 45 kV) i niskonaponske (do 1 kV). U u razdelnim mrežama za javnu elektrifikaciju primenjuju srednji naponi od 10 kV, 20 kV, 35 kV i niski napon od 220/380 V u mrežama s 4 provodnika (3 fazna i 1 neutralni provodnik), gde je manja vrednost jednofazni napon, a veća vrednost nazivni međufazni ili linijski napon (u toku je prijelaz na 230/400 V). Za industrijske i slične mreže srednji su naponi 3 kV i 6 kV, a niski 1000 V, 500 V i 400/690 V. U terminologiji elektroprivrednih distribucijskih poduzeća pod mrežom visokog napona razumiju se sve razdelne mreže nazivnoga napona višeg od 1 kV.

[[Električni provodnik|Vodovi električne mreže]] postavljaju se nad zemljom (nadzemni vodovi) ili pod zemljom ili vodom ([[kabl]]ovski vodovi), pa mreže mogu biti nadzemne, podzemne ili podvodne (kabelske) i mešovite. Prema području koje pokrivaju razlikuju se: mesne mreže, za elektrifikaciju manjih naselja, obično izvedene kao nadzemne niskonaponske mreže; gradske mreže, obično kao kombinacije niskonaponske i srednjonaponske, a kod većih gradova i visokonaponske mreže, i to najvećim delom izvedene kao kabalske; područne mreže (potprenosne mreže), za razdeobu električne energije na nekom većem području do pojedinih mesnih ili gradskih mreža i velikih potrošača (industrije), redovno izvedene kao srednjonaponske i visokonaponske nadzemne mreže te zemaljske mreže, izvedene kao prenosne nadzemne mreže, a pokrivaju celo područje države.&lt;ref&gt;''Električna mreža'', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17566] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190328191754/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17566 |date=2019-03-28 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.&lt;/ref&gt;

== Električni zakoni ==
[[Datoteka:Tuned circuit animation 3 300ms.gif|desno|mini|[[Oscilatorno kolo]]: električni [[Električna rezonanca|rezonantni]] sistem može biti predočen, na primer, serijskim oscilatornim kolom sastavljenim od idealnog [[Samoindukcija|induktiviteta]] ''L'' i idealnog [[Električni kapacitet|kapaciteta]] ''C'', gde oscilatorno kolo ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije. Ako se takvo oscilatorno kolo pobudi na oscilovanje, strujnim kolom će poteći struja kao odziv oscilatornog kola na pobudu.]]

Da bi projektovali električno kolo, inženjeri moraju biti sposobni da proračunaju vrednosti struja i napona u delovima kola. Linearna kola se mogu proračunati upotrebom kompleksnog računa. Postoji nekoliko električnih zakona za rešavanje električnih kola :

* [[Kirhofovi zakoni|Kirhofovi zakoni za jačinu struje]]: Suma svih struja koje ulaze u jedan čvor, mora biti jednaka sumi struja koje izlaze iz čvora.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.ams.jhu.edu/~prashant/KCL_KVL.pdf|title=Kirchoff's current law and Kirchoff's voltage law|last=Athavale|first=Prashant|date=|website=Johns Hopkins University|archive-url=|archive-date=|dead-url=|access-date=6. 12. 2018}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=http://www.feynmanlectures.caltech.edu/II_22.html|title=The Feynman Lectures on Physics Vol. II Ch. 22: AC Circuits|website=www.feynmanlectures.caltech.edu|access-date=6. 12. 2018}}&lt;/ref&gt; 
* [[Kirhofovi zakoni|Kirhofovi zakoni za napon]]: Ukupan zbir svih električnih potencijala po zatvorenoj električnoj konturi mora biti jednak nuli. 
* [[Omov zakon]]: kaže da, ukoliko se na otporniku otpornosti jedan om pojavi pad napona od jedan volt, jačina struje je jedan amper.&lt;ref&gt;{{cite book | title = Automotive ignition systems |author1=Consoliver, Earl L. |author2=Mitchell, Grover I. | publisher = McGraw-Hill | year = 1920 | isbn = | page = 4 | url = https://books.google.com/books?id=_dYNAAAAYAAJ&amp;pg=PA4&amp;dq=ohm%27s+law+current+proportional+voltage+resistance }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Millikan&gt;{{cite book | title = Elements of Electricity | author = Robert A. Millikan |author2= E. S. Bishop | publisher = American Technical Society | year = 1917 | page = 54 | url = https://books.google.com/books?id=dZM3AAAAMAAJ&amp;pg=PA54&amp;dq=%22Ohm%27s+law%22++current+directly+proportional }}&lt;/ref&gt;
* [[Nortonova teorema]]: U kolima se naponski i strujni izvori zamenjuju idealnim strujnim izvorom napajanja i otpornikom u paraleli.&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Brittain|first=J.E.|title=Thevenin's theorem|journal=IEEE Spectrum|date=mart 1990|volume=27|issue=3|page=42|doi=10.1109/6.48845|url=http://ieeexplore.ieee.org/search/searchresult.jsp?newsearch=true&amp;queryText=James+E.+Brittain+Thevenin%27s+theorem&amp;.x=41&amp;.y=17|accessdate=1. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Chandy|first=K. M.|author2=Herzog, U. |author3=Woo, L. |title=Parametric Analysis of Queuing Networks|journal=IBM Journal of Research and Development|date=januar 1975|volume=19|issue=1|pages=36–42|doi=10.1147/rd.191.0036|url=https://scholar.google.ca/scholar_url?hl=en&amp;q=http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download%3Fdoi%3D10.1.1.93.9312%26rep%3Drep1%26type%3Dpdf&amp;sa=X&amp;scisig=AAGBfm1HEBU-rSFYLTIePQWPitczchOopA&amp;oi=scholarr&amp;ei=L3wQUfP9DOHWiwKYtICQAQ&amp;ved=0CC4QgAMoADAA}}&lt;/ref&gt; 
* [[Tevenenova teorema]]: U kolima se naponski i strujni izvori zamenjuju idealnim naponskim izvorom napajanja i otpornikom vezanim na red.&lt;ref&gt;{{cite conference|last2=Javid|first2=Mansour|last1=Brenner|first1=Egon|title=Chapter 12 - Network Functions|booktitle=Analysis of Electric Circuits|year=1959|publisher=McGraw-Hill|pages=268–269|url=https://books.google.com/books?id=V4FrAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Brittain|first=J.E.|title=Thevenin's theorem|journal=IEEE Spectrum|date=mart 1990|volume=27|issue=3|pages=42|doi=10.1109/6.48845|url=http://ieeexplore.ieee.org/search/searchresult.jsp?newsearch=true&amp;queryText=James+E.+Brittain+Thevenin%27s+theorem&amp;.x=41&amp;.y=17|accessdate=1. 2. 2013}}&lt;/ref&gt;

Drugi, dosta teži zakoni se koriste za rešavanje električnih kola koja u sebi sadrže ne linearne elemente.

=== Omov zakon ===
{{Glavni|Omov zakon}}

[[Omov zakon]] (nazvan po nemačkom fizičaru [[Georg Om|Georgu Simonu Omu]]) je zakon prema kojemu je [[jačina električne struje]] ''I'' u [[električni provodnik|električnom provodniku]], pri [[Konstanta|konstantnoj]] [[temperatura|temperaturi]], određena kao odnos [[električni napon|električnog napona]] ''U'' koji stvara električnu struju i [[električni otpor|električnog otpora]] ''R'':

:&lt;math&gt;I = \frac{U}{R} &lt;/math&gt;

I ostali oblici tog oblika zakona takođe se nazivaju po Omu:

:&lt;math&gt; U = I  \cdot R &lt;/math&gt;

:&lt;math&gt; R = \frac{U}{I} &lt;/math&gt;

:&lt;math&gt; I = U \cdot G &lt;/math&gt;

gde je:
* ''I'' - [[jačina električne struje]] kroz [[strujno kolo]] u [[amper]]ima (A);
* ''U'' - [[električni napon]] izvora u [[volt]]ima (V);
* ''R'' - ukupan [[električni otpor]] strujnog kola (otpor [[potrošač]]a + otpor [[električni provodnik|električnih vodova]] + unutarnji otpor [[Električni izvor|izvora struje]]) u [[Om (jedinica)|om]]ima (Ω). Om se može napisati i kao [[volt]]/[[amper]] (V/A).
* ''G'' - [[električna provodljivost]], pa i neki izvedeni oblici, na primer za provodnike pri različitim [[temperatura]]ma.

Omov zakon je jedan od temeljnih zakona [[elektrotehnika|elektrotehnike]]. Omov zakon vredi za [[metali|metale]] i [[elektrolit|provodne rastvore]]. Takvi se provodnici zovu omskim provodnicima. Za neke materijale Omov zakon ne vredi a takvi se provodnici zovu neomski.

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[Elektronsko kolo]]
* [[Kirchhoffovi zakoni električnog kola]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Electrical circuits}}

{{Authority control}}

[[Kategorija:Elektrotehnika]]
[[Kategorija:Elektricitet]]</text>
      <sha1>3zzx1193wv4x0gpdr1dvcv1hjdm76rx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Endotelinski receptor tip A</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1316247</id>
    <revision>
      <id>42695814</id>
      <parentid>42675855</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:31:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695814</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9265" sha1="kgib5qy86opkz6o4e07k9zgh2hxw107" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=1909}}
'''Endotelinski receptor type A''', ili ''ET&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt;'', je ljudski [[G protein spregnuti receptori|G protein spregnuti receptor]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EDNRA endothelin receptor type A| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=1909| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==
Za endotelinski receptor tipa A je bilo pokazano da [[Protein-protein interakcija|interaguje]] sa [[HDAC7A]]&lt;ref name=pmid11262386&gt;{{cite journal |last=Lee |first=H J |authorlink= |coauthors=Chun M, Kandror K V |date=May 2001|title=Tip60 and HDAC7 interact with the endothelin receptor a and may be involved in downstream signaling |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue=20 |pages=16597–600 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 11262386 |doi = 10.1074/jbc.C000909200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2001-05-18_276_20/page/16596| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; i [[HTATIP]].&lt;ref name=pmid11262386/&gt;

== Povezano ==
* [[Endotelinski receptor]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading
| citations =
*{{cite journal  | author=Arai H, Nakao K, Hosoda K, ''et al.'' |title=[Molecular cloning of human endothelin receptors and their expression in vascular endothelial cells and smooth muscle cells] |journal=Jpn. Circ. J. |volume=56 Suppl 5 |issue=  |pages= 1303–7 |year= 1993 |pmid= 1291713 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Hosoda K, Nakao K, Tamura N, ''et al.'' |title=Organization, structure, chromosomal assignment, and expression of the gene encoding the human endothelin-A receptor. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1992-09-15_267_26/page/18796 |journal=J. Biol. Chem. |volume=267 |issue= 26 |pages= 18797–804 |year= 1992 |pmid= 1326535 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Hayzer DJ, Rose PM, Lynch JS, ''et al.'' |title=Cloning and expression of a human endothelin receptor: subtype A. | url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-the-medical-sciences_1992-10_304_4/page/231 |journal=Am. J. Med. Sci. |volume=304 |issue= 4 |pages= 231–8 |year= 1992 |pmid= 1415318 |doi=10.1097/00000441-199210000-00002  }}
*{{cite journal  | author=Hosoda K, Nakao K, Hiroshi-Arai, ''et al.'' |title=Cloning and expression of human endothelin-1 receptor cDNA. | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_1991-08-05_287_1-2/page/23 |journal=FEBS Lett. |volume=287 |issue= 1–2 |pages= 23–6 |year= 1991 |pmid= 1652463 |doi=10.1016/0014-5793(91)80007-P  }}
*{{cite journal  | author=Cyr C, Huebner K, Druck T, Kris R |title=Cloning and chromosomal localization of a human endothelin ETA receptor |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=181 |issue= 1 |pages= 184–90 |year= 1992 |pmid= 1659806 |doi=10.1016/S0006-291X(05)81399-3  }}
*{{cite journal  | author=Adachi M, Yang YY, Furuichi Y, Miyamoto C |title=Cloning and characterization of cDNA encoding human A-type endothelin receptor | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1991-11-14_180_3/page/1265 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=180 |issue= 3 |pages= 1265–72 |year= 1991 |pmid= 1719979 |doi=10.1016/S0006-291X(05)81332-4  }}
*{{cite journal  | author=Lin HY, Kaji EH, Winkel GK, ''et al.'' |title=Cloning and functional expression of a vascular smooth muscle endothelin 1 receptor | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1991-04-15_88_8/page/3185 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=88 |issue= 8 |pages= 3185–9 |year= 1991 |pmid= 1849646 |doi=10.1073/pnas.88.8.3185  | pmc=51410  }}
*{{cite journal  | author=Takigawa M, Sakurai T, Kasuya Y, ''et al.'' |title=Molecular identification of guanine-nucleotide-binding regulatory proteins which couple to endothelin receptors |journal=Eur. J. Biochem. |volume=228 |issue= 1 |pages= 102–8 |year= 1995 |pmid= 7882989 |doi=10.1111/j.1432-1033.1995.tb20236.x  }}
*{{cite journal  | author=Kobayashi S, Tang R, Wang B, ''et al.'' |title=Binding and functional properties of endothelin receptor subtypes in the human prostate |journal=Mol. Pharmacol. |volume=45 |issue= 2 |pages= 306–11 |year= 1994 |pmid= 8114678 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Yang H, Tabuchi H, Furuichi Y, Miyamoto C |title=Molecular characterization of the 5'-flanking region of human genomic ETA gene | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1993-01-29_190_2/page/332 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=190 |issue= 2 |pages= 332–9 |year= 1993 |pmid= 8427579 |doi= 10.1006/bbrc.1993.1052 }}
*{{cite journal  | author=Elshourbagy NA, Korman DR, Wu HL, ''et al.'' |title=Molecular characterization and regulation of the human endothelin receptors | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1993-02-25_268_6/page/3872 |journal=J. Biol. Chem. |volume=268 |issue= 6 |pages= 3873–9 |year= 1993 |pmid= 8440682 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Miyamoto Y, Yoshimasa T, Arai H, ''et al.'' |title=Alternative RNA splicing of the human endothelin-A receptor generates multiple transcripts |journal=Biochem. J. |volume=313 ( Pt 3) |issue=  |pages= 795–801 |year= 1996 |pmid= 8611157 |doi=  | pmc=1216980  }}
*{{cite journal  | author=Horstmeyer A, Cramer H, Sauer T, ''et al.'' |title=Palmitoylation of endothelin receptor A. Differential modulation of signal transduction activity by post-translational modification | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-08-23_271_34/page/20810 |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue= 34 |pages= 20811–9 |year= 1996 |pmid= 8702836 |doi=10.1074/jbc.271.34.20811  }}
*{{cite journal  | author=Freedman NJ, Ament AS, Oppermann M, ''et al.'' |title=Phosphorylation and desensitization of human endothelin A and B receptors. Evidence for G protein-coupled receptor kinase specificity | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-07-11_272_28/page/17734 |journal=J. Biol. Chem. |volume=272 |issue= 28 |pages= 17734–43 |year= 1997 |pmid= 9211925 |doi=10.1074/jbc.272.28.17734  }}
*{{cite journal  | author=Bourgeois C, Robert B, Rebourcet R, ''et al.'' |title=Endothelin-1 and ETA receptor expression in vascular smooth muscle cells from human placenta: a new ETA receptor messenger ribonucleic acid is generated by alternative splicing of exon 3 |journal=J. Clin. Endocrinol. Metab. |volume=82 |issue= 9 |pages= 3116–23 |year= 1997 |pmid= 9284755 |doi=10.1210/jc.82.9.3116  }}
*{{cite journal  | author=Mao XQ, Gao PS, Roberts MH, ''et al.'' |title=Variants of endothelin-1 and its receptors in atopic asthma | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1999-08-19_262_1/page/259 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=262 |issue= 1 |pages= 259–62 |year= 1999 |pmid= 10448102 |doi= 10.1006/bbrc.1999.1158 }}
*{{cite journal  | author=Maggi M, Barni T, Fantoni G, ''et al.'' |title=Expression and biological effects of endothelin-1 in human gonadotropin-releasing hormone-secreting neurons |journal=J. Clin. Endocrinol. Metab. |volume=85 |issue= 4 |pages= 1658–65 |year= 2000 |pmid= 10770212 |doi=10.1210/jc.85.4.1658  }}
*{{cite journal  | author=Shraga-Levine Z, Sokolovsky M |title=Functional coupling of G proteins to endothelin receptors is ligand and receptor subtype specific | url=https://archive.org/details/cellular-and-molecular-neurobiology_2000-06_20_3/page/305 |journal=Cell. Mol. Neurobiol. |volume=20 |issue= 3 |pages= 305–17 |year= 2000 |pmid= 10789830 |doi=10.1023/A:1007010125316  }}
*{{cite journal  | author=Lee HJ, Chun M, Kandror KV |title=Tip60 and HDAC7 interact with the endothelin receptor a and may be involved in downstream signaling | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2001-05-18_276_20/page/16596 |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue= 20 |pages= 16597–600 |year= 2001 |pmid= 11262386 |doi= 10.1074/jbc.C000909200 }}
*{{cite journal  | author=Paasche JD, Attramadal T, Sandberg C, ''et al.'' |title=Mechanisms of endothelin receptor subtype-specific targeting to distinct intracellular trafficking pathways | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2001-09-07_276_36/page/34040 |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue= 36 |pages= 34041–50 |year= 2001 |pmid= 11382773 |doi= 10.1074/jbc.M103243200 }}
}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=2263 | title = Endothelin Receptors: ET&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt; | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160303173152/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=2263 | archivedate = 2016-03-03 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>kgib5qy86opkz6o4e07k9zgh2hxw107</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GABAB receptor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1325815</id>
    <revision>
      <id>42696005</id>
      <parentid>42673412</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:34:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9989" sha1="6jr63rpvsv8a7lna5x9hiu7fcbr0t46" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt; receptor}}
{{Infobox protein-lat
|Name= [[GABBR1|Receptor gama aminobuterne kiseline (GABA) B, 1]]
|caption=
|image=
|width=
|HGNCid=4070
|Symbol=GABBR1
|AltSymbols=
|EntrezGene=2550
|OMIM=603540
|RefSeq=NM_021905
|UniProt=Q9UBS5
|PDB=
|ECnumber=
|Chromosome=6
|Arm=p
|Band=21.3
|LocusSupplementaryData=
}}
{{Infobox protein-lat
|Name= [[GABBR2|Receptor gama aminobuterne kiseline (GABA) B, 2]]
|caption=
|image=
|width=
|HGNCid=4507
|Symbol=GABBR2
|AltSymbols=GPR51
|EntrezGene=9568
|OMIM=607340
|RefSeq=NM_005458
|UniProt=O75899
|PDB=
|ECnumber=
|Chromosome=9
|Arm=q
|Band=22.1
|LocusSupplementaryData=-22.3
}}

'''GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt; receptori''' (GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;R) su [[Metabotropni receptor|metabotropni]] [[transmembranski receptor]]i za [[Gama-aminobuterna kiselina|gama-aminobuternu kiselinu]] (GABA) koji su vezani putem [[G protein]]a za [[kalijum]]ske kanale.&lt;ref name=&quot;Chen&quot;&gt;{{cite journal |author=Chen K, Li H, Ye N, Zhang J, Wang J |title=Role of GABAB receptors in GABA and baclofen-induced inhibition of adult rat cerebellar interpositus nucleus neurons in vitro |url=https://archive.org/details/sim_brain-research-bulletin_2005-10-30_67_4/page/310 |journal=Brain Res Bull |volume=67 |issue=4 |pages=310–8 |year=2005 |pmid=16182939 |doi=10.1016/j.brainresbull.2005.07.004}}&lt;/ref&gt; Promena koncentracije kalijuma hiperpolarizuje ćeliju na kraju akcionog potencijala. GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt; posredovana promena potencijala je -100 mV, to je znatno više od promene potencijala koju proizvodi [[GABAA receptor|GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt;]]. GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt; receptori su prisutni u centralnom i perifernom [[autonomni nervni sistem|autonomnom nervnom sistemu]].

== Funkcije ==
Oni mogu da stimulišu otvaranje K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; [[jonski kanal|kanala]] ćime se [[neuron]] približava [[Nernstov potencijal|ravnotežnom potencijalu]] K&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; jona, te dolazi do [[akcioni potencijal|popularizaciju]] neurona. Time se sprečava otvaranje [[natrijumov kanal|natrijumovog kanala]], dejstvo [[akcioni potencijal|akcionog potencijala]], i otvaranje [[Naponom kontrolisani kalcijumski kanal|VDCC]] kanala, te se zaustavlja otpuštanje [[neurotransmiter]]a. GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt; receptori se smatraju inhibitornim receptorima.

GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt; receptori takođe mogu da umanje aktivnost [[adenilil ciklaza|adenilil ciklaze]] i da redukuju [[ćelija (biologija)|ćelijsku]] [[provodnik|provodnost]] za Ca&lt;sup&gt;2+&lt;/sup&gt;.

GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt; receptori posreduju dejstvo [[etanol]]a,&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Dzitoyeva S, Dimitrijevic N, Manev H |title=Gamma-aminobutyric acid B receptor 1 mediates behavior-impairing actions of alcohol in Drosophila: adult RNA interference and pharmacological evidence |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2003-04-29_100_9/page/5485 |journal=Proc Natl Acad Sci USA |volume=100 |issue=9 |pages=5485–90 |year=2003 |pmid=12692303 |doi=10.1073/pnas.0830111100 |pmc=154371 |bibcode=2003PNAS..100.5485D}}&lt;/ref&gt; i [[gama-hidroksibuterna kiselina|gama-hidroksibuterne kiseline]] (GHB).&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Dimitrijevic N, Dzitoyeva S, Satta R, Imbesi M, Yildiz S, Manev H |title=Drosophila GABA(B) receptors are involved in behavioral effects of gamma-hydroxybutyric acid (GHB) |journal=Eur J Pharmacol |volume=519 |issue=3 |pages=246–52 |year=2005 |pmid=16129424 |doi=10.1016/j.ejphar.2005.07.016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Manev H, Dimitrijevic N |title=Drosophila model for in vivo pharmacological analgesia research |journal=Eur J Pharmacol |volume=491 |issue=2-3 |pages=207–8 |year=2004 |pmid=15140638 |doi=10.1016/j.ejphar.2004.03.030}}&lt;/ref&gt; Nedavna istraživanja sugeriraju da ovi receptori imaju važnu ulogu u razvoju organizma.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Dzitoyeva S, Gutnov A, Imbesi M, Dimitrijevic N, Manev H |title=Developmental role of GABAB(1) receptors in Drosophila |journal=Brain Res Dev Brain Res |volume=158 |issue=1-2 |pages=111–4 |year=2005 |pmid=16054235 |doi=10.1016/j.devbrainres.2005.06.005}}&lt;/ref&gt;

== Struktura ==
GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt; receptori imaju sličnu strukturu sa [[metabotropni glutamatni receptor|metabotropnim glutamatnim receptorima]].&lt;ref name=&quot;MRC&quot;&gt;MRC (Medical Research Council). 2003. [http://www.bris.ac.uk/Depts/Synaptic/info/glutamate.html Glutamate receptors: Structures and functions.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070915085831/http://www.bris.ac.uk/Depts/Synaptic/info/glutamate.html |date=2007-09-15 }} University of Brisotol Centre for Synaptic Plasticity.&lt;/ref&gt; Poznata su dva podtipa receptora, [[GABBR1|GABA&lt;sub&gt;B1&lt;/sub&gt;]] i [[GABBR2|GABA&lt;sub&gt;B2&lt;/sub&gt;]],&lt;ref&gt;Purves D., Augustine G.J., Fitzpatrick D., Katz L.C., LaMantia A.S., McNamara J.O., and Williams S.M. 2001. [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=neurosci.chapter.469 ''Neuroscience'', Second Edition.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060223094725/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=neurosci.chapter.469 |date=2006-02-23 }} Sinauer Associates, Inc.&lt;/ref&gt;. Oni se javljaju kao [[Proteinski dimer|heterodimeri]] u neuronskim membranama. Do dimerizacije dolazi putem formiranja nevezujućih interakcija njihovih intracelularnih [[C-terminus|C terminusa]].&lt;ref name=&quot;MRC&quot; /&gt;

Smatra se da vezivanje liganda uzrokuje znatnu konformacionu promenu aktivnog mesta.

== Selektivni ligandi ==
{{columns-list| 
[[Datoteka:Gamma-Aminobuttersäure - gamma-aminobutyric acid.svg|thumb|120px|[[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]]]]
[[Datoteka:4-Hydroxybutansäure - 4-Hydroxybutanoic acid.svg|thumb|120px|[[Gama-hidroksibuterna kiselina|GHB]]]]
[[Datoteka:Lesogaberan.svg|thumb|120px|[[Lezogaberan]]]]

=== Agonisti ===
* [[Gama-aminobuterna kiselina|GABA]]
* [[Baklofen]] je GABA [[analog (hemija)|analog]] koji deluje kao selektivni agonist GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt; receptora, i koristi se kao [[relaksant mišića]].
* [[Gama-hidroksibuterna kiselina|''Gama''-hidroksibutirat]] (GHB)
* [[Fenibut]]
* [[3-Aminopropilfosfinska kiselina]]
* [[Lesogaberan]]
* [[SKF-97541]]: 3-Aminopropil(metil)fosfinska kiselina, više od 10 puta je potentniji od baklofena kao GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt; agonist, ali je i GABA&lt;sub&gt;C&lt;/sub&gt; antagonist
* [[CGP-44532]]

[[Datoteka:CGP-7930 chemical structure.svg|thumb|120px|[[CGP-7930]]]]

=== Pozitivni alosterni modulatori ===
*[[CGP-7930]]&lt;ref name=&quot;pmid11641424&quot;&gt;{{cite journal | author = Urwyler S, Mosbacher J, Lingenhoehl K, Heid J, Hofstetter K, Froestl W, Bettler B, Kaupmann K | title = Positive allosteric modulation of native and recombinant gamma-aminobutyric acid(B) receptors by 2,6-Di-tert-butyl-4-(3-hydroxy-2,2-dimethyl-propyl)-phenol (CGP7930) and its aldehyde analog CGP13501 | journal = Mol. Pharmacol. | volume = 60 | issue = 5 | pages = 963–71 |date=November 2001 | pmid = 11641424 | doi =  | url = http://molpharm.aspetjournals.org/cgi/content/abstract/60/5/963 | issn =  | access-date = 2014-04-26 | archive-date = 2008-10-11 | archive-url = https://web.archive.org/web/20081011151701/http://molpharm.aspetjournals.org/cgi/content/abstract/60/5/963 | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid17894647&quot;&gt;{{cite journal | author = Adams CL, Lawrence AJ | title = CGP7930: a positive allosteric modulator of the GABAB receptor | journal = CNS Drug Rev | volume = 13 | issue = 3 | pages = 308–16 | year = 2007 | pmid = 17894647 | doi = 10.1111/j.1527-3458.2007.00021.x | url = | issn = }}&lt;/ref&gt;
*[[BHFF]]
*[[BHF-177]]&lt;ref name=&quot;pmid18445779&quot;&gt;{{cite journal | author = Paterson NE, Vlachou S, Guery S, Kaupmann K, Froestl W, Markou A | title = Positive modulation of GABA(B) receptors decreased nicotine self-administration and counteracted nicotine-induced enhancement of brain reward function in rats | journal = J. Pharmacol. Exp. Ther. | volume = 326 | issue = 1 | pages = 306–14 |date=July 2008 | pmid = 18445779 | doi = 10.1124/jpet.108.139204 | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-pharmacology-and-experimental-therapeutics_2008-07_326_1/page/306| issn = | pmc = 2574924 }}&lt;/ref&gt;
*[[BSPP (lek)|BSPP]]
*[[GS-39783]]&lt;ref name=&quot;pmid12954816&quot;&gt;{{cite journal | author = Urwyler S, Pozza MF, Lingenhoehl K, Mosbacher J, Lampert C, Froestl W, Koller M, Kaupmann K | title = N,N'-Dicyclopentyl-2-methylsulfanyl-5-nitro-pyrimidine-4,6-diamine (GS39783) and structurally related compounds: novel allosteric enhancers of gamma-aminobutyric acidB receptor function | journal = J. Pharmacol. Exp. Ther. | volume = 307 | issue = 1 | pages = 322–30 |date=October 2003 | pmid = 12954816 | doi = 10.1124/jpet.103.053074 | url = | issn = }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Phaclofen.svg|thumb|120px|[[Faklofen]]]]
[[Datoteka:SCH-50911.svg|thumb|120px|[[SCH-50911]]]]

=== Antagonisti ===
* [[Saklofen]]
* [[Faklofen]] 
* [[SCH-50911]]
* [[CGP-35348]]
* [[CGP-52432]]: 3-([(3,4-Dihlorofenil)metil]amino]propil) dietoksimetil)fosfinska kiselina, CAS# 139667-74-6
* [[CGP-55845]]: (2S)-3-([(1S)-1-(3,4-Dihlorofenil)etil]amino-2-hidroksipropil)(fenilmetil)fosfinska kiselina, CAS# 149184-22-5
* [[SGS-742]]&lt;ref name=&quot;pmid15451390&quot;&gt;{{cite journal |author=Froestl W, Gallagher M, Jenkins H, Madrid A, Melcher T, Teichman S, Mondadori CG, Pearlman R |title=SGS742: the first GABA(B) receptor antagonist in clinical trials |journal=Biochemical Pharmacology |volume=68 |issue=8 |pages=1479–87 |date=October 2004 |pmid=15451390 |doi=10.1016/j.bcp.2004.07.030 |url=https://archive.org/details/biochemical-pharmacology_2004-10-15_68_8/page/1479|issn=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15675610&quot;&gt;{{cite journal |author=Bullock R |title=SGS-742 Novartis |journal=Current Opinion in Investigational Drugs (London, England : 2000) |volume=6 |issue=1 |pages=108–13 |date=January 2005 |pmid=15675610 |doi= |url= |issn=}}&lt;/ref&gt;
}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[GABA receptor]]
* [[GABA A receptor|GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt; receptor]]
* [[GABAA-ro receptor|GABA&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt;-ρ receptor]]

== Vanjske veze ==
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}
{{GABAergici-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>6jr63rpvsv8a7lna5x9hiu7fcbr0t46</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNAO1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1351331</id>
    <revision>
      <id>42696021</id>
      <parentid>42673427</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:35:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12503" sha1="suum5373wepmqjrugw3rin7m9ylqpia" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2775}}
'''GNAO1''', ''Guanin nukleotid-vezujući protein G(o), podjedinica alfa'', je [[protein]] koji je kod čoveka kodiran ''GNAO1'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid1899283&quot;&gt;{{cite journal | author = Murtagh JJ Jr, Eddy R, Shows TB, Moss J, Vaughan M | title = Different forms of Go alpha mRNA arise by alternative splicing of transcripts from a single gene on human chromosome 16 | url = https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biology_1991-02_11_2/page/1146 | journal = Mol Cell Biol | volume = 11 | issue = 2 | pages = 1146–55 |date=March 1991 | pmid = 1899283 | pmc = 359797 | doi =  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11395521&quot;&gt;{{cite journal | author = Kinoshita M, Nukada T, Asano T, Mori Y, Akaike A, Satoh M, Kaneko S | title = Binding of G alpha(o) N terminus is responsible for the voltage-resistant inhibition of alpha(1A) (P/Q-type, Ca(v)2.1) Ca(2+) channels | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2001-08-03_276_31/page/28731 | journal = J Biol Chem | volume = 276 | issue = 31 | pages = 28731–8 |date=July 2001 | pmid = 11395521 | pmc =  | doi = 10.1074/jbc.M104806200 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GNAO1 guanine nucleotide binding protein (G protein), alpha activating activity polypeptide O| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2775| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20220526062152/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2775| archive-date = 2022-05-26| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB Summary
| section_title = 
| summary_text = 
}}
== Interakcije ==
Za GNAO1 je bilo pokazano da [[Protein-protein interakcija|interaguje]] sa [[RGS20]],&lt;ref name=pmid18407463&gt;{{cite journal |last=Pagano |first=Mario |authorlink= |coauthors=Jordan J Dedrick, Neves Susana R, Nguyen Tracy, Iyengar Ravi |date=June 2008 |title=Galphao/i-stimulated proteosomal degradation of RGS20: a mechanism for temporal integration of Gs and Gi pathways |journal=Cell. Signal. |volume=20 |issue=6 |pages=1190–7 |publisher= |location = England| issn = 0898-6568| pmid = 18407463 |doi = 10.1016/j.cellsig.2008.02.008 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[RGS19]],&lt;ref name=pmid8986788&gt;{{cite journal |doi=10.1073/pnas.93.26.15203 |last=De Vries |first=L |authorlink= |coauthors=Elenko E, Hubler L, Jones T L, Farquhar M G |date=December 1996 |title=GAIP is membrane-anchored by palmitoylation and interacts with the activated (GTP-bound) form of G alpha i subunits |journal=[[PNAS|Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.]] |volume=93 |issue=26 |pages=15203–8 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0027-8424| pmid = 8986788 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1996-12-24_93_26/page/15203| language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=26381 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid10364213&gt;{{cite journal |doi=10.1074/jbc.274.25.17718 |last=Woulfe |first=D S |authorlink= |coauthors=Stadel J M |date=June 1999 |title=Structural basis for the selectivity of the RGS protein, GAIP, for Galphai family members. Identification of a single amino acid determinant for selective interaction of Galphai subunits with GAIP |journal=J. Biol. Chem. |volume=274 |issue=25 |pages=17718–24 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 10364213 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1999-06-18_274_25/page/17718| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[RIC8A]]&lt;ref name=pmid12509430&gt;{{cite journal |last=Tall |first=Gregory G |authorlink= |coauthors=Krumins Andrejs M, Gilman Alfred G |date=March 2003 |title=Mammalian Ric-8A (synembryn) is a heterotrimeric Galpha protein guanine nucleotide exchange factor |journal=J. Biol. Chem. |volume=278 |issue=10 |pages=8356–62 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 12509430 |doi = 10.1074/jbc.M211862200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2003-03-07_278_10/page/8355| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; i [[RGS5]].&lt;ref name=pmid9079700&gt;{{cite journal |doi=10.1074/jbc.272.13.8679 |last=Chen |first=C |authorlink= |coauthors=Zheng B, Han J, Lin S C |date=March 1997 |title=Characterization of a novel mammalian RGS protein that binds to Galpha proteins and inhibits pheromone signaling in yeast |journal=J. Biol. Chem. |volume=272 |issue=13 |pages=8679–85 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 9079700 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-03-28_272_13/page/8678| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid11253162&gt;{{cite journal |doi=10.1016/S0024-3205(01)00939-0 |last=Zhou |first=J |authorlink= |coauthors=Moroi K, Nishiyama M, Usui H, Seki N, Ishida J, Fukamizu A, Kimura S |date=February 2001 |title=Characterization of RGS5 in regulation of G protein-coupled receptor signaling |journal=Life Sci. |volume=68 |issue=13 |pages=1457–69 |publisher= |location = England| issn = 0024-3205| pmid = 11253162 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_life-sciences_2001-02-16_68_13/page/n5| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Raymond JR, Mukhin YV, Gelasco A, ''et al.'' |title=Multiplicity of mechanisms of serotonin receptor signal transduction. |journal=Pharmacol. Ther. |volume=92 |issue= 2-3 |pages= 179–212 |year= 2002 |pmid= 11916537 |doi=10.1016/S0163-7258(01)00169-3  }}
*{{cite journal  | author=Coupry I, Duzic E, Lanier SM |title=Factors determining the specificity of signal transduction by guanine nucleotide-binding protein-coupled receptors. II. Preferential coupling of the alpha 2C-adrenergic receptor to the guanine nucleotide-binding protein, Go. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1992-05-15_267_14/page/9852 |journal=J. Biol. Chem. |volume=267 |issue= 14 |pages= 9852–7 |year= 1992 |pmid= 1349607 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Denker BM, Neer EJ, Schmidt CJ |title=Mutagenesis of the amino terminus of the alpha subunit of the G protein Go. In vitro characterization of alpha o beta gamma interactions. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1992-03-25_267_9/page/6272 |journal=J. Biol. Chem. |volume=267 |issue= 9 |pages= 6272–7 |year= 1992 |pmid= 1556134 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Yi F, Denker BM, Neer EJ |title=Structural and functional studies of cross-linked Go protein subunits. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1991-02-25_266_6/page/3900 |journal=J. Biol. Chem. |volume=266 |issue= 6 |pages= 3900–6 |year= 1991 |pmid= 1899868 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Tsukamoto T, Toyama R, Itoh H, ''et al.'' |title=Structure of the human gene and two rat cDNAs encoding the alpha chain of GTP-binding regulatory protein Go: two different mRNAs are generated by alternative splicing. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1991-04-15_88_8/page/2974 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=88 |issue= 8 |pages= 2974–8 |year= 1991 |pmid= 1901650 |doi=10.1073/pnas.88.8.2974  | pmc=51366  }}
*{{cite journal  | author=Gabrion J, Brabet P, Nguyen Than Dao B, ''et al.'' |title=Ultrastructural localization of the GTP-binding protein Go in neurons. | url=https://archive.org/details/sim_cellular-signalling_1990_2_1/page/n107 |journal=Cell. Signal. |volume=1 |issue= 1 |pages= 107–23 |year= 1990 |pmid= 2518353 |doi=10.1016/0898-6568(89)90025-9  }}
*{{cite journal  | author=Lavu S, Clark J, Swarup R, ''et al.'' |title=Molecular cloning and DNA sequence analysis of the human guanine nucleotide-binding protein Go alpha. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1988-01-29_150_2/page/811 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=150 |issue= 2 |pages= 811–5 |year= 1988 |pmid= 3124840 |doi=10.1016/0006-291X(88)90463-9  }}
*{{cite journal  | author=Zumbihl R, Breuiller-Fouché M, Carrette J, ''et al.'' |title=Up-regulation in late pregnancy of both Go1 alpha and Go2 alpha isoforms in human myometrium. |journal=Eur. J. Pharmacol. |volume=288 |issue= 1 |pages= 9–15 |year= 1995 |pmid= 7705473 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Grassie MA, Milligan G |title=Analysis of the relative interactions between the alpha 2C10 adrenoceptor and the guanine-nucleotide-binding proteins G(o)1 alpha and Gi 2 alpha following co-expression of these polypeptides in rat 1 fibroblasts. |journal=Biochem. J. |volume=306 (Pt 2) |issue=  |pages= 525–30 |year= 1995 |pmid= 7887906 |doi=  | pmc=1136549  }}
*{{cite journal  | author=Wu HC, Lin CT |title=Association of heterotrimeric GTP binding regulatory protein (Go) with mitosis. |journal=Lab. Invest. |volume=71 |issue= 2 |pages= 175–81 |year= 1994 |pmid= 8078296 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Nitta K, Uchida K, Kawashima A, ''et al.'' |title=Identification of GTP-binding proteins in human glomeruli. |journal=Nippon Jinzo Gakkai shi |volume=36 |issue= 1 |pages= 9–12 |year= 1994 |pmid= 8107314 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Georgoussi Z, Carr C, Milligan G |title=Direct measurements of in situ interactions of rat brain opioid receptors with the guanine nucleotide-binding protein Go. |journal=Mol. Pharmacol. |volume=44 |issue= 1 |pages= 62–9 |year= 1993 |pmid= 8393523 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Laugwitz KL, Allgeier A, Offermanns S, ''et al.'' |title=The human thyrotropin receptor: a heptahelical receptor capable of stimulating members of all four G protein families. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1996-01-09_93_1/page/116 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=93 |issue= 1 |pages= 116–20 |year= 1996 |pmid= 8552586 |doi=10.1073/pnas.93.1.116  | pmc=40189  }}
*{{cite journal  | author=Kawano N, Ito T, Kitamura H, ''et al.'' |title=Immunoexpression of the alpha subunit of a guanine nucleotide-binding protein (Go) in pulmonary neuroendocrine cells and neoplasms. |journal=Pathol. Int. |volume=46 |issue= 6 |pages= 393–8 |year= 1997 |pmid= 8869990 |doi=10.1111/j.1440-1827.1996.tb03629.x  }}
*{{cite journal  | author=De Vries L, Elenko E, Hubler L, ''et al.'' |title=GAIP is membrane-anchored by palmitoylation and interacts with the activated (GTP-bound) form of G alpha i subunits. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=93 |issue= 26 |pages= 15203–8 |year= 1997 |pmid= 8986788 |doi=10.1073/pnas.93.26.15203  | pmc=26381  }}
*{{cite journal  | author=Valenzuela D, Han X, Mende U, ''et al.'' |title=G alpha(o) is necessary for muscarinic regulation of Ca2+ channels in mouse heart. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1997-03-04_94_5/page/1727 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=94 |issue= 5 |pages= 1727–32 |year= 1997 |pmid= 9050846 |doi=10.1073/pnas.94.5.1727  | pmc=19984  }}
*{{cite journal  | author=Chen C, Zheng B, Han J, Lin SC |title=Characterization of a novel mammalian RGS protein that binds to Galpha proteins and inhibits pheromone signaling in yeast. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-03-28_272_13/page/8678 |journal=J. Biol. Chem. |volume=272 |issue= 13 |pages= 8679–85 |year= 1997 |pmid= 9079700 |doi=10.1074/jbc.272.13.8679  }}
*{{cite journal  | author=Natochin M, Lipkin VM, Artemyev NO |title=Interaction of human retinal RGS with G-protein alpha-subunits. | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_1997-07-14_411_2-3/page/n26 |journal=FEBS Lett. |volume=411 |issue= 2-3 |pages= 179–82 |year= 1997 |pmid= 9271201 |doi=10.1016/S0014-5793(97)00687-X  }}
*{{cite journal  | author=Busconi L, Denker BM |title=Analysis of the N-terminal binding domain of Go alpha. |journal=Biochem. J. |volume=328 (Pt 1) |issue=  |pages= 23–31 |year= 1998 |pmid= 9359829 |doi=  | pmc=1218882  }}
}}
{{refend}}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>suum5373wepmqjrugw3rin7m9ylqpia</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNA12</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1352016</id>
    <revision>
      <id>42696016</id>
      <parentid>42673422</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:35:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4233" sha1="p898kushfpowwgu3ccrtdg713l6hf9y" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2768}}
'''GNA12''', ''Guanin nukleotid-vezujući protein alfa 12'', je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GNA12'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid8423800&quot;&gt;{{cite journal | author = Chan AM, Fleming TP, McGovern ES, Chedid M, Miki T, Stuart A. Aaronson | title = Expression cDNA cloning of a transforming gene encoding the wild-type G alpha 12 gene product | url = https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biology_1993-02_13_2/page/762 | journal = Mol Cell Biol | volume = 13 | issue = 2 | pages = 762–8 |date=Feb 1993 | pmid = 8423800 | pmc = 358958 | doi =  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid16247467&quot;&gt;{{cite journal | author = Kumar RN, Shore SK, Dhanasekaran N | title = Neoplastic transformation by the gep oncogene, Galpha12, involves signaling by STAT3 | journal = Oncogene | volume = 25 | issue = 6 | pages = 899–906 |date=Feb 2006 | pmid = 16247467 | pmc =  | doi = 10.1038/sj.onc.1209132 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GNA12 guanine nucleotide binding protein (G protein) alpha 12| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2768| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20221018102610/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2768| archive-date = 2022-10-18| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==
Za GNA12 je bilo pokazano da [[Protein-protein interakcija|interaguje]] sa [[ARHGEF1]], [[PPP5C]],&lt;ref name=pmid12176367&gt;{{cite journal |last=Yamaguchi |first=Yoshiaki |authorlink= |coauthors=Katoh Hironori, Mori Kazutoshi, Negishi Manabu |date=August 2002 |title=Galpha(12) and Galpha(13) interact with Ser/Thr protein phosphatase type 5 and stimulate its phosphatase activity |journal=Curr. Biol. |volume=12 |issue=15 |pages=1353–8 |publisher= |location = England| issn = 0960-9822| pmid = 12176367 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = | doi = 10.1016/S0960-9822(02)01034-5 }}&lt;/ref&gt; [[ARHGEF12]],&lt;ref name=pmid11094164&gt;{{cite journal |last=Fukuhara |first=S |authorlink= |coauthors=Chikumi H, Gutkind J S |date=November 2000 |title=Leukemia-associated Rho guanine nucleotide exchange factor (LARG) links heterotrimeric G proteins of the G(12) family to Rho |journal=FEBS Lett. |volume=485 |issue=2-3 |pages=183–8 |publisher= |location = NETHERLANDS| issn = 0014-5793| pmid = 11094164 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_febs-letters_2000-11-24_485_2-3/page/182| language = | format = | accessdate = | quote = | doi = 10.1016/S0014-5793(00)02224-9 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid12515866&gt;{{cite journal |last=Suzuki |first=Nobuchika |authorlink= |coauthors=Nakamura Susumu, Mano Hiroyuki, Kozasa Tohru |date=January 2003 |title=Galpha 12 activates Rho GTPase through tyrosine-phosphorylated leukemia-associated RhoGEF |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=100 |issue=2 |pages=733–8 |publisher= |location = United States| issn = 0027-8424| pmid = 12515866 |doi = 10.1073/pnas.0234057100 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2003-01-21_100_2/page/733| language = | format = | accessdate = | quote = | pmc = 141065 }}&lt;/ref&gt; [[citosol]]inim [[Protein toplotnog udara 90 kDa alfa (citosolini), član A1|proteinom toplotnog udara 90 kDa alfa, članom A1]]&lt;ref name=pmid11598136&gt;{{cite journal |last=Vaiskunaite |first=R |authorlink= |coauthors=Kozasa T, Voyno-Yasenetskaya T A |date=December 2001 |title=Interaction between the G alpha subunit of heterotrimeric G(12) protein and Hsp90 is required for G alpha(12) signaling |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue=49 |pages=46088–93 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 11598136 |doi = 10.1074/jbc.M108711200 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; i [[TEC (gene)|TEC]].&lt;ref name=pmid12515866/&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[G12/G13 alfa podjedinice]]

== Vanjske veze ==
* {{MeshName|GNA12+protein,+human}}
{{-}}
{{PDB Galerija-lat|geneid=2768}}
{{Hidrolaze kiselinskih anhidrida-lat}}

[[Kategorija:G proteini|*]]
[[Kategorija:Periferni membranski proteini|*]]</text>
      <sha1>p898kushfpowwgu3ccrtdg713l6hf9y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EPB41L1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1352308</id>
    <revision>
      <id>42695688</id>
      <parentid>42673269</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:50:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10089" sha1="id29fa1qh4us495bm9beey5l5utwexp" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2036}}
'''EPB41L1''' (''protein 1 sličan bandu 4.1'') je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran {{Gene|EPB41L1}} [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid9570967&quot;&gt;{{cite journal | author = Kim AC, Van Huffel C, Lutchman M, Chishti AH | title = Radiation hybrid mapping of EPB41L1, a novel protein 4.1 homologue, to human chromosome 20q11.2-q12 | journal = Genomics | volume = 49 | issue = 1 | pages = 165–6 |date=Jun 1998 | pmid = 9570967 | pmc =  | doi = 10.1006/geno.1998.5212 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9828140&quot;&gt;{{cite journal | author = Peters LL, Weier HU, Walensky LD, Snyder SH, Parra M, Mohandas N, Conboy JG | title = Four paralogous protein 4.1 genes map to distinct chromosomes in mouse and human | journal = Genomics | volume = 54 | issue = 2 | pages = 348–50 |date=Jan 1999 | pmid = 9828140 | pmc =  | doi = 10.1006/geno.1998.5537 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EPB41L1 erythrocyte membrane protein band 4.1-like 1| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2036| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB Summary
| section_title = 
| summary_text = Eritrocitni membranski protein band 4.1 (EPB41) je multifunkcioni protein koji posreduje interakcije između eritrocitnog citoskeletona i okružujuće ćelijske membrane. Ovaj protein je visoko zastupljen u neuronima. On je strukturno sličan sa EPB41. EPB41L1 se vezuje za i stabilizuje D2 i D3 dopaminske receptore u neuronskoj ćelijskoj membrani. Višestruke transkriptne varijante kodiraju različite izoforme. Do sada su dve izoforme ispitane.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;
}}

== Interakcije ==
Poznato je da EPB41L1 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[ITPR1]],&lt;ref name=pmid12676536&gt;{{cite journal |last=Maximov |first=Anton |authorlink= |coauthors=Tang Tie Shan, Bezprozvanny Ilya |date=February 2003 |title=Association of the type 1 inositol (1,4,5)-trisphosphate receptor with 4.1N protein in neurons |journal=Mol. Cell. Neurosci. |volume=22 |issue=2 |pages=271–83 |publisher= |location = United States| issn = 1044-7431| pmid = 12676536 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1016/S1044-7431(02)00027-1 }}&lt;/ref&gt; [[Dopaminski receptor D2|dopaminskim receptorom D2]],&lt;ref name=pmid12181426&gt;{{cite journal |last=Binda |first=Alicia V |authorlink= |coauthors=Kabbani Nadine, Lin Ridwan, Levenson Robert |date=September 2002 |title=D2 and D3 dopamine receptor cell surface localization mediated by interaction with protein 4.1N |journal=Mol. Pharmacol. |volume=62 |issue=3 |pages=507–13 |publisher= |location = United States| issn = 0026-895X| pmid = 12181426 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1124/mol.62.3.507 }}&lt;/ref&gt; [[Dopaminski receptor D3|dopaminskim receptorom D3]],&lt;ref name=pmid12181426/&gt; [[CENTG1]]&lt;ref name=pmid11136977&gt;{{cite journal |last=Ye |first=K |authorlink= |coauthors=Hurt K J, Wu F Y, Fang M, Luo H R, Hong J J, Blackshaw S, Ferris C D, Snyder S H |date=December 2000 |title=Pike. A nuclear gtpase that enhances PI3kinase activity and is regulated by protein 4.1N |journal=Cell |volume=103 |issue=6 |pages=919–30 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0092-8674| pmid = 11136977 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/cell_2000-12-08_103_6/page/919| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1016/S0092-8674(00)00195-1 }}&lt;/ref&gt; i [[Protein 1 nukleusnog mitotičkog aparata|proteinom 1 nukleusnog mitotičkog aparata]].&lt;ref name=pmid10594058&gt;{{cite journal |last=Ye |first=K |authorlink= |coauthors=Compton D A, Lai M M, Walensky L D, Snyder S H |date=December 1999 |title=Protein 4.1N binding to nuclear mitotic apparatus protein in PC12 cells mediates the antiproliferative actions of nerve growth factor |journal=J. Neurosci. |volume=19 |issue=24 |pages=10747–56 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = | pmid = 10594058 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_1999-12-15_19_24/page/10746| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Calinisan V, Gravem D, Chen RP, ''et al.'' |title=New insights into potential functions for the protein 4.1 superfamily of proteins in kidney epithelium. |journal=Front. Biosci. |volume=11 |issue=  |pages= 1646–66 |year= 2006 |pmid= 16368544 |doi=10.2741/1911  }}
*{{cite journal  | author=Nagase T, Ishikawa K, Nakajima D, ''et al.'' |title=Prediction of the coding sequences of unidentified human genes. VII. The complete sequences of 100 new cDNA clones from brain which can code for large proteins in vitro. |journal=DNA Res. |volume=4 |issue= 2 |pages= 141–50 |year= 1997 |pmid= 9205841 |doi=10.1093/dnares/4.2.141  }}
*{{cite journal  | author=Walensky LD, Blackshaw S, Liao D, ''et al.'' |title=A novel neuron-enriched homolog of the erythrocyte membrane cytoskeletal protein 4.1. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_1999-08-01_19_15/page/6456 |journal=J. Neurosci. |volume=19 |issue= 15 |pages= 6457–67 |year= 1999 |pmid= 10414974 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Ye K, Compton DA, Lai MM, ''et al.'' |title=Protein 4.1N binding to nuclear mitotic apparatus protein in PC12 cells mediates the antiproliferative actions of nerve growth factor. |journal=J. Neurosci. |volume=19 |issue= 24 |pages= 10747–56 |year= 2000 |pmid= 10594058 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Shen L, Liang F, Walensky LD, Huganir RL |title=Regulation of AMPA receptor GluR1 subunit surface expression by a 4. 1N-linked actin cytoskeletal association. |journal=J. Neurosci. |volume=20 |issue= 21 |pages= 7932–40 |year= 2001 |pmid= 11050113 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Ye K, Hurt KJ, Wu FY, ''et al.'' |title=Pike. A nuclear gtpase that enhances PI3kinase activity and is regulated by protein 4.1N. |journal=Cell |volume=103 |issue= 6 |pages= 919–30 |year= 2001 |pmid= 11136977 |doi=10.1016/S0092-8674(00)00195-1  }}
*{{cite journal  | author=Deloukas P, Matthews LH, Ashurst J, ''et al.'' |title=The DNA sequence and comparative analysis of human chromosome 20. |journal=Nature |volume=414 |issue= 6866 |pages= 865–71 |year= 2002 |pmid= 11780052 |doi= 10.1038/414865a }}
*{{cite journal  | author=Binda AV, Kabbani N, Lin R, Levenson R |title=D2 and D3 dopamine receptor cell surface localization mediated by interaction with protein 4.1N. |journal=Mol. Pharmacol. |volume=62 |issue= 3 |pages= 507–13 |year= 2002 |pmid= 12181426 |doi=10.1124/mol.62.3.507  }}
*{{cite journal  | author=Zhang S, Mizutani A, Hisatsune C, ''et al.'' |title=Protein 4.1N is required for translocation of inositol 1,4,5-trisphosphate receptor type 1 to the basolateral membrane domain in polarized Madin-Darby canine kidney cells. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2003-02-07_278_6/page/4048 |journal=J. Biol. Chem. |volume=278 |issue= 6 |pages= 4048–56 |year= 2003 |pmid= 12444087 |doi= 10.1074/jbc.M209960200  | pmc=2366074 }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Coleman SK, Cai C, Mottershead DG, ''et al.'' |title=Surface expression of GluR-D AMPA receptor is dependent on an interaction between its C-terminal domain and a 4.1 protein. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_2003-02-01_23_3/page/798 |journal=J. Neurosci. |volume=23 |issue= 3 |pages= 798–806 |year= 2003 |pmid= 12574408 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Maximov A, Tang TS, Bezprozvanny I |title=Association of the type 1 inositol (1,4,5)-trisphosphate receptor with 4.1N protein in neurons. |journal=Mol. Cell. Neurosci. |volume=22 |issue= 2 |pages= 271–83 |year= 2003 |pmid= 12676536 |doi=10.1016/S1044-7431(02)00027-1  }}
*{{cite journal  | author=Nagaraja GM, Kandpal RP |title=Chromosome 13q12 encoded Rho GTPase activating protein suppresses growth of breast carcinoma cells, and yeast two-hybrid screen shows its interaction with several proteins. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2004-01-16_313_3/page/654 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=313 |issue= 3 |pages= 654–65 |year= 2004 |pmid= 14697242 |doi=10.1016/j.bbrc.2003.12.001  }}
*{{cite journal  | author=Ota T, Suzuki Y, Nishikawa T, ''et al.'' |title=Complete sequencing and characterization of 21,243 full-length human cDNAs. |journal=Nat. Genet. |volume=36 |issue= 1 |pages= 40–5 |year= 2004 |pmid= 14702039 |doi= 10.1038/ng1285 }}
*{{cite journal  | author=Ballif BA, Villén J, Beausoleil SA, ''et al.'' |title=Phosphoproteomic analysis of the developing mouse brain. |journal=Mol. Cell Proteomics |volume=3 |issue= 11 |pages= 1093–101 |year= 2005 |pmid= 15345747 |doi= 10.1074/mcp.M400085-MCP200 }}
*{{cite journal  | author=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, ''et al.'' |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC). |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928 }}
*{{cite journal  | author=Beausoleil SA, Villén J, Gerber SA, ''et al.'' |title=A probability-based approach for high-throughput protein phosphorylation analysis and site localization. | url=https://archive.org/details/sim_nature-biotechnology_2006-10_24_10/page/1285 |journal=Nat. Biotechnol. |volume=24 |issue= 10 |pages= 1285–92 |year= 2006 |pmid= 16964243 |doi= 10.1038/nbt1240 }}

{{refend}}</text>
      <sha1>id29fa1qh4us495bm9beey5l5utwexp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GABRG2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1352348</id>
    <revision>
      <id>42696010</id>
      <parentid>42673415</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:34:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10898" sha1="pqw4rzgdkc41isy7kdv2ozserintliv" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2566}}
'''Receptor gama-aminobuterne kiseline, podjedinica gama-2''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran {{Gene|GABRG2}} [[gen]]om.

[[Gama-aminobuterna kiselina]] (GABA) je inhibitorni neurotransmiter u mozgu, koji posreduje neuronsku inhibiciju vezivanjem za GABA receptore. Tip A GABA receptori su pentamerni hloridni kanali koji mogu da budu formirani od više genetičkih varijanti GABA(A) podjedinica. Ovaj gen kodira gama 2 podjedinicu GABA(A) receptora. Mutacije ovog gena su vezane za [[epilepsija|epilepsiju]] i febrilne konvulzije. [[Alternativno splajsovanje]] ovog gena proizvodi transkriptne varijante koje kodiraju različite izoforme.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GABRG2 gamma-aminobutyric acid (GABA) A receptor, gamma 2| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2566| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20100307192652/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2566| archive-date = 2010-03-07| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==
Pokazano je da GABRG2 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[GABARAP]]&lt;ref name=pmid11948245&gt;{{cite journal |last=Nymann-Andersen |first=Jesper |authorlink= |coauthors=Wang Hongbing, Chen Li, Kittler Josef T, Moss Stephen J, Olsen Richard W |date=March 2002 |title=Subunit specificity and interaction domain between GABA(A) receptor-associated protein (GABARAP) and GABA(A) receptors |journal=J. Neurochem. |volume=80 |issue=5 |pages=815–23 |publisher= |location = England| issn = 0022-3042| pmid = 11948245 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1046/j.0022-3042.2002.00762.x }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid11779480&gt;{{cite journal |last=Coyle |first=Joseph E |authorlink= |coauthors=Qamar Seema, Rajashankar Kanagalaghatta R, Nikolov Dimitar B |date=January 2002 |title=Structure of GABARAP in two conformations: implications for GABA(A) receptor localization and tubulin binding |journal=Neuron |volume=33 |issue=1 |pages=63–74 |publisher= |location = United States| issn = 0896-6273| pmid = 11779480 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1016/S0896-6273(01)00558-X }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid9892355&gt;{{cite journal |last=Wang |first=H |authorlink= |coauthors=Bedford F K, Brandon N J, Moss S J, Olsen R W |date=January 1999 |title=GABA(A)-receptor-associated protein links GABA(A) receptors and the cytoskeleton |journal=Nature |volume=397 |issue=6714 |pages=69–72 |publisher= |location = ENGLAND| issn = 0028-0836| pmid = 9892355 |doi = 10.1038/16264 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_1999-01-07_397_6714/page/68| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; i [[Dopaminski receptor D5|dopaminskim receptorom D5]].&lt;ref name=pmid10659839&gt;{{cite journal |last=Liu |first=F |authorlink= |coauthors=Wan Q, Pristupa Z B, Yu X M, Wang Y T, Niznik H B |date=January 2000 |title=Direct protein-protein coupling enables cross-talk between dopamine D5 and gamma-aminobutyric acid A receptors |journal=Nature |volume=403 |issue=6767 |pages=274–80 |publisher= |location = ENGLAND| issn = 0028-0836| pmid = 10659839 |doi = 10.1038/35002014 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-01-20_403_6767/page/274| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Moss SJ, Doherty CA, Huganir RL |title=Identification of the cAMP-dependent protein kinase and protein kinase C phosphorylation sites within the major intracellular domains of the beta 1, gamma 2S, and gamma 2L subunits of the gamma-aminobutyric acid type A receptor. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1992-07-15_267_20/page/14470 |journal=J. Biol. Chem. |volume=267 |issue= 20 |pages= 14470–6 |year= 1992 |pmid= 1321150 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Wilcox AS, Warrington JA, Gardiner K, ''et al.'' |title=Human chromosomal localization of genes encoding the gamma 1 and gamma 2 subunits of the gamma-aminobutyric acid receptor indicates that members of this gene family are often clustered in the genome. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1992-07-01_89_13/page/5857 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=89 |issue= 13 |pages= 5857–61 |year= 1992 |pmid= 1321425 |doi=10.1073/pnas.89.13.5857  | pmc=49396  }}
*{{cite journal  | author=Pritchett DB, Sontheimer H, Shivers BD, ''et al.'' |title=Importance of a novel GABAA receptor subunit for benzodiazepine pharmacology. | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1989-04-13_338_6216/page/582 |journal=Nature |volume=338 |issue= 6216 |pages= 582–5 |year= 1989 |pmid= 2538761 |doi= 10.1038/338582a0 }}
*{{cite journal  | author=Russek SJ, Farb DH |title=Mapping of the beta 2 subunit gene (GABRB2) to microdissected human chromosome 5q34-q35 defines a gene cluster for the most abundant GABAA receptor isoform. |journal=Genomics |volume=23 |issue= 3 |pages= 528–33 |year= 1995 |pmid= 7851879 |doi= 10.1006/geno.1994.1539 }}
*{{cite journal  | author=Kostrzewa M, Köhler A, Eppelt K, ''et al.'' |title=Assignment of genes encoding GABAA receptor subunits alpha 1, alpha 6, beta 2, and gamma 2 to a YAC contig of 5q33. |journal=Eur. J. Hum. Genet. |volume=4 |issue= 4 |pages= 199–204 |year= 1997 |pmid= 8875185 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Wang H, Bedford FK, Brandon NJ, ''et al.'' |title=GABA(A)-receptor-associated protein links GABA(A) receptors and the cytoskeleton. | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1999-01-07_397_6714/page/68 |journal=Nature |volume=397 |issue= 6714 |pages= 69–72 |year= 1999 |pmid= 9892355 |doi= 10.1038/16264 }}
*{{cite journal  | author=Bonnert TP, McKernan RM, Farrar S, ''et al.'' |title=theta, a novel gamma-aminobutyric acid type A receptor subunit. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1999-08-17_96_17/page/9891 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=96 |issue= 17 |pages= 9891–6 |year= 1999 |pmid= 10449790 |doi=10.1073/pnas.96.17.9891  | pmc=22306  }}
*{{cite journal  | author=Liu F, Wan Q, Pristupa ZB, ''et al.'' |title=Direct protein-protein coupling enables cross-talk between dopamine D5 and gamma-aminobutyric acid A receptors. | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-01-20_403_6767/page/274 |journal=Nature |volume=403 |issue= 6767 |pages= 274–80 |year= 2000 |pmid= 10659839 |doi= 10.1038/35002014 }}
*{{cite journal  | author=Baulac S, Huberfeld G, Gourfinkel-An I, ''et al.'' |title=First genetic evidence of GABA(A) receptor dysfunction in epilepsy: a mutation in the gamma2-subunit gene. |journal=Nat. Genet. |volume=28 |issue= 1 |pages= 46–8 |year= 2001 |pmid= 11326274 |doi= 10.1038/88254 }}
*{{cite journal  | author=Wallace RH, Marini C, Petrou S, ''et al.'' |title=Mutant GABA(A) receptor gamma2-subunit in childhood absence epilepsy and febrile seizures. |journal=Nat. Genet. |volume=28 |issue= 1 |pages= 49–52 |year= 2001 |pmid= 11326275 |doi= 10.1038/88259 }}
*{{cite journal  | author=Jiang S, Yu J, Wang J, ''et al.'' |title=Complete genomic sequence of 195 Kb of human DNA containing the gene GABRG2. |journal=DNA Seq. |volume=11 |issue= 5 |pages= 373–82 |year= 2001 |pmid= 11328646 |doi=10.3109/10425170009033988  }}
*{{cite journal  | author=Harkin LA, Bowser DN, Dibbens LM, ''et al.'' |title=Truncation of the GABA(A)-receptor gamma2 subunit in a family with generalized epilepsy with febrile seizures plus. | url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_2002-02_70_2/page/530 |journal=Am. J. Hum. Genet. |volume=70 |issue= 2 |pages= 530–6 |year= 2002 |pmid= 11748509 |doi=10.1086/338710  | pmc=384926  }}
*{{cite journal  | author=Nymann-Andersen J, Wang H, Chen L, ''et al.'' |title=Subunit specificity and interaction domain between GABA(A) receptor-associated protein (GABARAP) and GABA(A) receptors. |journal=J. Neurochem. |volume=80 |issue= 5 |pages= 815–23 |year= 2002 |pmid= 11948245 |doi=10.1046/j.0022-3042.2002.00762.x  }}
*{{cite journal  | author=Kananura C, Haug K, Sander T, ''et al.'' |title=A splice-site mutation in GABRG2 associated with childhood absence epilepsy and febrile convulsions. |journal=Arch. Neurol. |volume=59 |issue= 7 |pages= 1137–41 |year= 2002 |pmid= 12117362 |doi=10.1001/archneur.59.7.1137  }}
*{{cite journal  | author=Trudell J |title=Unique assignment of inter-subunit association in GABA(A) alpha 1 beta 3 gamma 2 receptors determined by molecular modeling. |journal=Biochim. Biophys. Acta |volume=1565 |issue= 1 |pages= 91–6 |year= 2002 |pmid= 12225856 |doi=10.1016/S0005-2736(02)00512-6  }}
*{{cite journal  | author=Nymann-Andersen J, Wang H, Olsen RW |title=Biochemical identification of the binding domain in the GABA(A) receptor-associated protein (GABARAP) mediating dimer formation. | url=https://archive.org/details/sim_neuropharmacology_2002-09_43_4/page/476 |journal=Neuropharmacology |volume=43 |issue= 4 |pages= 476–81 |year= 2002 |pmid= 12367594 |doi=10.1016/S0028-3908(02)00165-X  }}
*{{cite journal  | author=Sarto I, Wabnegger L, Dögl E, Sieghart W |title=Homologous sites of GABA(A) receptor alpha(1), beta(3) and gamma(2) subunits are important for assembly. | url=https://archive.org/details/sim_neuropharmacology_2002-09_43_4/page/482 |journal=Neuropharmacology |volume=43 |issue= 4 |pages= 482–91 |year= 2002 |pmid= 12367595 |doi=10.1016/S0028-3908(02)00160-0  }}
*{{cite journal  | author=Lu J, Chen Y, Zhang Y, ''et al.'' |title=Mutation screen of the GABA(A) receptor gamma 2 subunit gene in Chinese patients with childhood absence epilepsy. | url=https://archive.org/details/sim_neuroscience-letters_2002-10-31_332_2/page/n3 |journal=Neurosci. Lett. |volume=332 |issue= 2 |pages= 75–8 |year= 2002 |pmid= 12384214 |doi=10.1016/S0304-3940(02)00805-4  }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Wang J, Liu S, Haditsch U, ''et al.'' |title=Interaction of calcineurin and type-A GABA receptor gamma 2 subunits produces long-term depression at CA1 inhibitory synapses. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_2003-02-01_23_3/page/826 |journal=J. Neurosci. |volume=23 |issue= 3 |pages= 826–36 |year= 2003 |pmid= 12574411 |doi=  }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[GABAA receptor]]

[[Kategorija:Jonski kanali]]</text>
      <sha1>pqw4rzgdkc41isy7kdv2ozserintliv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Formil peptidni receptor 2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1352554</id>
    <revision>
      <id>42695959</id>
      <parentid>42675917</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:16:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9136" sha1="memojy5xi9kel3gzj7x0bo9oqwvj059" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2358}}
'''N-formil peptidni receptor 2''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''FPR2'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid9054386&quot;&gt;{{cite journal | author = Maddox JF, Hachicha M, Takano T, Petasis NA, Fokin VV, Serhan CN | title = Lipoxin A4 stable analogs are potent mimetics that stimulate human monocytes and THP-1 cells via a G-protein-linked lipoxin A4 receptor | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-03-14_272_11/page/6972 | journal = J Biol Chem | volume = 272 | issue = 11 | pages = 6972–8 |date=Apr 1997 | pmid = 9054386 | pmc =  | doi =  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FPRL1 Formyl peptide receptor-like 1| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2358| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20250421121012/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2358| archive-date = 2025-04-21| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Eikozanoidni receptor]]
* [[Formil peptidni receptor]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Murphy PM, Ozçelik T, Kenney RT, ''et al.'' |title=A structural homologue of the N-formyl peptide receptor. Characterization and chromosome mapping of a peptide chemoattractant receptor family. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1992-04-15_267_11/page/7636 |journal=J. Biol. Chem. |volume=267 |issue= 11 |pages= 7637–43 |year= 1992 |pmid= 1373134 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Ye RD, Cavanagh SL, Quehenberger O, ''et al.'' |title=Isolation of a cDNA that encodes a novel granulocyte N-formyl peptide receptor. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1992-04-30_184_2/page/582 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=184 |issue= 2 |pages= 582–9 |year= 1992 |pmid= 1374236 |doi=10.1016/0006-291X(92)90629-Y  }}
*{{cite journal  | author=Perez HD, Holmes R, Kelly E, ''et al.'' |title=Cloning of a cDNA encoding a receptor related to the formyl peptide receptor of human neutrophils. | url=https://archive.org/details/sim_gene_1992_118_2/page/303 |journal=Gene |volume=118 |issue= 2 |pages= 303–4 |year= 1992 |pmid= 1511907 |doi=10.1016/0378-1119(92)90208-7  }}
*{{cite journal  | author=Bao L, Gerard NP, Eddy RL, ''et al.'' |title=Mapping of genes for the human C5a receptor (C5AR), human FMLP receptor (FPR), and two FMLP receptor homologue orphan receptors (FPRH1, FPRH2) to chromosome 19. |journal=Genomics |volume=13 |issue= 2 |pages= 437–40 |year= 1992 |pmid= 1612600 |doi=10.1016/0888-7543(92)90265-T  }}
*{{cite journal  | author=Nomura H, Nielsen BW, Matsushima K |title=Molecular cloning of cDNAs encoding a LD78 receptor and putative leukocyte chemotactic peptide receptors. |journal=Int. Immunol. |volume=5 |issue= 10 |pages= 1239–49 |year= 1994 |pmid= 7505609 |doi=10.1093/intimm/5.10.1239  }}
*{{cite journal  | author=Durstin M, Gao JL, Tiffany HL, ''et al.'' |title=Differential expression of members of the N-formylpeptide receptor gene cluster in human phagocytes. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1994-05-30_201_1/page/174 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=201 |issue= 1 |pages= 174–9 |year= 1994 |pmid= 8198572 |doi= 10.1006/bbrc.1994.1685 }}
*{{cite journal  | author=Takano T, Fiore S, Maddox JF, ''et al.'' |title=Aspirin-triggered 15-epi-lipoxin A4 (LXA4) and LXA4 stable analogues are potent inhibitors of acute inflammation: evidence for anti-inflammatory receptors. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-experimental-medicine_1997-05-05_185_9/page/n178 |journal=J. Exp. Med. |volume=185 |issue= 9 |pages= 1693–704 |year= 1997 |pmid= 9151906 |doi=10.1084/jem.185.9.1693  }}
*{{cite journal  | author=Gronert K, Gewirtz A, Madara JL, Serhan CN |title=Identification of a human enterocyte lipoxin A4 receptor that is regulated by interleukin (IL)-13 and interferon gamma and inhibits tumor necrosis factor alpha-induced IL-8 release. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-experimental-medicine_1998-04-20_187_8/page/n134 |journal=J. Exp. Med. |volume=187 |issue= 8 |pages= 1285–94 |year= 1998 |pmid= 9547339 |doi=10.1084/jem.187.8.1285  }}
*{{cite journal  | author=Deng X, Ueda H, Su SB, ''et al.'' |title=A synthetic peptide derived from human immunodeficiency virus type 1 gp120 downregulates the expression and function of chemokine receptors CCR5 and CXCR4 in monocytes by activating the 7-transmembrane G-protein-coupled receptor FPRL1/LXA4R. | url=https://archive.org/details/sim_blood_1999-08-15_94_4/page/1164 |journal=Blood |volume=94 |issue= 4 |pages= 1165–73 |year= 1999 |pmid= 10438703 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Chiang N, Fierro IM, Gronert K, Serhan CN |title=Activation of lipoxin A(4) receptors by aspirin-triggered lipoxins and select peptides evokes ligand-specific responses in inflammation. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-experimental-medicine_2000-04-03_191_7/page/n124 |journal=J. Exp. Med. |volume=191 |issue= 7 |pages= 1197–208 |year= 2000 |pmid= 10748237 |doi=10.1084/jem.191.7.1197  }}
*{{cite journal  | author=Shen W, Proost P, Li B, ''et al.'' |title=Activation of the chemotactic peptide receptor FPRL1 in monocytes phosphorylates the chemokine receptor CCR5 and attenuates cell responses to selected chemokines. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2000-05-27_272_1/page/276 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=272 |issue= 1 |pages= 276–83 |year= 2000 |pmid= 10872839 |doi= 10.1006/bbrc.2000.2770 }}
*{{cite journal  | author=Le Y, Jiang S, Hu J, ''et al.'' |title=N36, a synthetic N-terminal heptad repeat domain of the HIV-1 envelope protein gp41, is an activator of human phagocytes. |journal=Clin. Immunol. |volume=96 |issue= 3 |pages= 236–42 |year= 2000 |pmid= 10964542 |doi= 10.1006/clim.2000.4896 }}
*{{cite journal  | author=De Yang , Chen Q, Schmidt AP, ''et al.'' |title=LL-37, the neutrophil granule- and epithelial cell-derived cathelicidin, utilizes formyl peptide receptor-like 1 (FPRL1) as a receptor to chemoattract human peripheral blood neutrophils, monocytes, and T cells. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-experimental-medicine_2000-10-02_192_7/page/n160 |journal=J. Exp. Med. |volume=192 |issue= 7 |pages= 1069–74 |year= 2000 |pmid= 11015447 |doi=10.1084/jem.192.7.1069  }}
*{{cite journal  | author=Kang Y, Taddeo B, Varai G, ''et al.'' |title=Mutations of serine 236-237 and tyrosine 302 residues in the human lipoxin A4 receptor intracellular domains result in sustained signaling. |journal=Biochemistry |volume=39 |issue= 44 |pages= 13551–7 |year= 2000 |pmid= 11063592 |doi=10.1021/bi001196i  }}
*{{cite journal  | author=Svensson L, Dahlgren C, Wennerås C |title=The chemoattractant Trp-Lys-Tyr-Met-Val-D-Met activates eosinophils through the formyl peptide receptor and one of its homologues, formyl peptide receptor-like 1. |journal=J. Leukoc. Biol. |volume=72 |issue= 4 |pages= 810–8 |year= 2002 |pmid= 12377951 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=He R, Sang H, Ye RD |title=Serum amyloid A induces IL-8 secretion through a G protein-coupled receptor, FPRL1/LXA4R. | url=https://archive.org/details/sim_blood_2003-02-15_101_4/page/1572 |journal=Blood |volume=101 |issue= 4 |pages= 1572–81 |year= 2003 |pmid= 12393391 |doi= 10.1182/blood-2002-05-1431 }}
*{{cite journal  | author=Christophe T, Karlsson A, Rabiet MJ, ''et al.'' |title=Phagocyte activation by Trp-Lys-Tyr-Met-Val-Met, acting through FPRL1/LXA4R, is not affected by lipoxin A4. |journal=Scand. J. Immunol. |volume=56 |issue= 5 |pages= 470–6 |year= 2002 |pmid= 12410796 |doi=10.1046/j.1365-3083.2002.01149.x  }}
*{{cite journal  | author=Kucharzik T, Gewirtz AT, Merlin D, ''et al.'' |title=Lateral membrane LXA4 receptors mediate LXA4's anti-inflammatory actions on intestinal epithelium. |journal=Am. J. Physiol., Cell Physiol. |volume=284 |issue= 4 |pages= C888–96 |year= 2003 |pmid= 12456400 |doi= 10.1152/ajpcell.00507.2001 }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899 }}
}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3052 | title = Formylpeptide Receptors: FPRL1 | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20150518085905/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3052 | archivedate = 2015-05-18 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>memojy5xi9kel3gzj7x0bo9oqwvj059</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EP1 receptor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1352563</id>
    <revision>
      <id>42695686</id>
      <parentid>42675830</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:50:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8806" sha1="apzkxaxbdjbd3pr74c6kenodf2tc1w4" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=5731}}
'''Prostaglandinski E receptor 1 (podtip EP&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;)''' je [[prostaglandinski receptor]]. '''PTGER1''' je njegov ljudski [[gen]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: PTGER1 prostaglandin E receptor 1 (subtype EP1), 42kDa| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=5731| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20220517003601/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=5731| archive-date = 2022-05-17| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB Summary
| section_title = 
| summary_text = Ovaj protein je član familije [[G protein spregnuti receptor|G protein spregnutih receptora]]. On je jedan od četiri receptora identifikovana za prostaglandin E2 (PGE2). [[Gq alfa podjedinica|G&lt;sub&gt;q&lt;/sub&gt; proteini]] posreduju aktivnost ovog receptora putem sistema [[fosfatidilinozitol]]-kalcijum [[Sekundarni glasnik|sekundarnog glasnika]]. Ispitivanja na nokaut miševima sugeriraju da ovaj receptor posreduje algeziju, i učestvuje u regulaciji krvnog pritiska. Studije na miševima takođe pokazuju da ovaj gen posreduje [[adrenokortikotropni hormon]]ski respons na bakterijski endotoksin.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;
}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Coleman RA, Smith WL, Narumiya S |title=International Union of Pharmacology classification of prostanoid receptors: properties, distribution, and structure of the receptors and their subtypes. |journal=Pharmacol. Rev. |volume=46 |issue= 2 |pages= 205–29 |year= 1994 |pmid= 7938166 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Lee TY, Watanabe Y |title=A nonlinear regression model as applied to the comparison of axis-angles of electrocardiographic systems. |journal=Japanese heart journal |volume=16 |issue= 3 |pages= 243–56 |year= 1975 |pmid= 1160156 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Duncan AM, Anderson LL, Funk CD, ''et al.'' |title=Chromosomal localization of the human prostanoid receptor gene family. |journal=Genomics |volume=25 |issue= 3 |pages= 740–2 |year= 1995 |pmid= 7759114 |doi=10.1016/0888-7543(95)80022-E  }}
*{{cite journal  | author=Funk CD, Furci L, FitzGerald GA, ''et al.'' |title=Cloning and expression of a cDNA for the human prostaglandin E receptor EP1 subtype. |journal=J. Biol. Chem. |volume=268 |issue= 35 |pages= 26767–72 |year= 1994 |pmid= 8253813 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Kurihara Y, Endo H, Kondo H |title=Induction of IL-6 via the EP3 subtype of prostaglandin E receptor in rat adjuvant-arthritic synovial cells. | url=https://archive.org/details/sim_inflammation-research_2001-01_50_1/page/1 |journal=Inflamm. Res. |volume=50 |issue= 1 |pages= 1–5 |year= 2001 |pmid= 11235015 |doi=10.1007/s000110050716  }}
*{{cite journal  | author=Kyveris A, Maruscak E, Senchyna M |title=Optimization of RNA isolation from human ocular tissues and analysis of prostanoid receptor mRNA expression using RT-PCR. |journal=Mol. Vis. |volume=8 |issue=  |pages= 51–8 |year= 2002 |pmid= 11951086 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Matsuoka Y, Furuyashiki T, Bito H, ''et al.'' |title=Impaired adrenocorticotropic hormone response to bacterial endotoxin in mice deficient in prostaglandin E receptor EP1 and EP3 subtypes. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2003-04-01_100_7/page/4132 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=100 |issue= 7 |pages= 4132–7 |year= 2003 |pmid= 12642666 |doi= 10.1073/pnas.0633341100  | pmc=153060 }}
*{{cite journal  | author=Richards JA, Brueggemeier RW |title=Prostaglandin E2 regulates aromatase activity and expression in human adipose stromal cells via two distinct receptor subtypes. |journal=J. Clin. Endocrinol. Metab. |volume=88 |issue= 6 |pages= 2810–6 |year= 2003 |pmid= 12788892 |doi=10.1210/jc.2002-021475  }}
*{{cite journal  | author=Kitamura T, Itoh M, Noda T, ''et al.'' |title=Combined effects of prostaglandin E receptor subtype EP1 and subtype EP4 antagonists on intestinal tumorigenesis in adenomatous polyposis coli gene knockout mice. |journal=Cancer Sci. |volume=94 |issue= 7 |pages= 618–21 |year= 2004 |pmid= 12841871 |doi=10.1111/j.1349-7006.2003.tb01492.x  }}
*{{cite journal  | author=Moreland RB, Kim N, Nehra A, ''et al.'' |title=Functional prostaglandin E (EP) receptors in human penile corpus cavernosum. |journal=Int. J. Impot. Res. |volume=15 |issue= 5 |pages= 362–8 |year= 2004 |pmid= 14562138 |doi= 10.1038/sj.ijir.3901042 }}
*{{cite journal  | author=Su JL, Shih JY, Yen ML, ''et al.'' |title=Cyclooxygenase-2 induces EP1- and HER-2/Neu-dependent vascular endothelial growth factor-C up-regulation: a novel mechanism of lymphangiogenesis in lung adenocarcinoma. | url=https://archive.org/details/sim_cancer-research_2004-01-15_64_2/page/554 |journal=Cancer Res. |volume=64 |issue= 2 |pages= 554–64 |year= 2004 |pmid= 14744769 |doi=10.1158/0008-5472.CAN-03-1301  }}
*{{cite journal  | author=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, ''et al.'' |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC). |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928 }}
*{{cite journal  | author=Han C, Wu T |title=Cyclooxygenase-2-derived prostaglandin E2 promotes human cholangiocarcinoma cell growth and invasion through EP1 receptor-mediated activation of the epidermal growth factor receptor and Akt. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2005-06-24_280_25/page/24052 |journal=J. Biol. Chem. |volume=280 |issue= 25 |pages= 24053–63 |year= 2005 |pmid= 15855163 |doi= 10.1074/jbc.M500562200 }}
*{{cite journal  | author=Nicola C, Timoshenko AV, Dixon SJ, ''et al.'' |title=EP1 receptor-mediated migration of the first trimester human extravillous trophoblast: the role of intracellular calcium and calpain. |journal=J. Clin. Endocrinol. Metab. |volume=90 |issue= 8 |pages= 4736–46 |year= 2005 |pmid= 15886234 |doi= 10.1210/jc.2005-0413 }}
*{{cite journal  | author=Han C, Michalopoulos GK, Wu T |title=Prostaglandin E2 receptor EP1 transactivates EGFR/MET receptor tyrosine kinases and enhances invasiveness in human hepatocellular carcinoma cells. |journal=J. Cell. Physiol. |volume=207 |issue= 1 |pages= 261–70 |year= 2006 |pmid= 16331686 |doi= 10.1002/jcp.20560 }}
*{{cite journal  | author=Durrenberger PF, Facer P, Casula MA, ''et al.'' |title=Prostanoid receptor EP1 and Cox-2 in injured human nerves and a rat model of nerve injury: a time-course study. |journal=BMC neurology |volume=6|pages= 1 |year= 2006 |pmid= 16393343 |doi= 10.1186/1471-2377-6-1  | pmc=1361784 }}
*{{cite journal  | author=McGraw DW, Mihlbachler KA, Schwarb MR, ''et al.'' |title=Airway smooth muscle prostaglandin-EP1 receptors directly modulate beta2-adrenergic receptors within a unique heterodimeric complex. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-investigation_2006-05_116_5/page/1400 |journal=J. Clin. Invest. |volume=116 |issue= 5 |pages= 1400–9 |year= 2006 |pmid= 16670773 |doi= 10.1172/JCI25840  | pmc=1451203 }}
*{{cite journal  | author=Horita H, Kuroda E, Hachisuga T, ''et al.'' |title=Induction of prostaglandin E2 production by leukemia inhibitory factor promotes migration of first trimester extravillous trophoblast cell line, HTR-8/SVneo. | url=https://archive.org/details/sim_human-reproduction_2007-07_22_7/page/1801 |journal=Hum. Reprod. |volume=22 |issue= 7 |pages= 1801–9 |year= 2007 |pmid= 17525067 |doi= 10.1093/humrep/dem125 }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Eikozanoidni receptor]]

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=2416 | title = Prostanoid Receptors: EP&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160303192140/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=2416 | archivedate = 2016-03-03 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>apzkxaxbdjbd3pr74c6kenodf2tc1w4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EP4 receptor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1352570</id>
    <revision>
      <id>42695687</id>
      <parentid>42675831</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:50:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695687</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11259" sha1="qjws2fsb64i2uhl8cwg27yfkgr8jinr" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=5734}}
'''Prostaglandinski E receptor 4''' (''EP&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;'') je [[prostaglandinski receptor]] kodiran ''PTGER4'' [[gen]]om kod ljudi.

{{PBB Summary
| section_title = 
| summary_text = Protein kodiran ovim genom je član familije [[G protein spregnuti receptor|G protein spregnutih receptora]]. Ovaj protein je jedan od četiri receptora identifikovana za prostaglandin E2 (PGE2). On može da aktivira signalizaciju T-ćelijskog faktora. Pokazano je posreduje PGE2 indukovano izražavanje EGR1 faktora, reguliše nivo i stabilnost cikloksigenaze-2 iRNK, i dovodi do fosforilacije glikogen sintaze kinaze-3. Studije na nokaut miševima sugeriraju da ovaj receptor učestvuje u neonatalnoj adaptaciji [[Cirkulatorni sistem čoveka|circulatornog sistema]], [[Osteoporoza|osteoporozi]], kao i inicijaciji kožnog imunskog responsa.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: PTGER4 prostaglandin E receptor 4 (subtype EP4)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=5734| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20170212111532/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=5734| archive-date = 2017-02-12| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Duncan AM |title=Chromosomal localization of the human prostanoid receptor gene family |journal=Genomics |volume=25 |issue= 3 |pages= 740–2 |year= 1995 |pmid= 7759114 |doi=10.1016/0888-7543(95)80022-E  | author2=Anderson LL  | author3=Funk CD  | display-authors=3  | last4=Abramovitz  | first4=M.  | last5=Adam  | first5=M.  }}
*{{cite journal  | author=Regan JW |title=Cloning of a novel human prostaglandin receptor with characteristics of the pharmacologically defined EP2 subtype |journal=Mol. Pharmacol. |volume=46 |issue= 2 |pages= 213–20 |year= 1994 |pmid= 8078484 |doi=  | author2=Bailey TJ  | author3=Pepperl DJ  | display-authors=3  | last4=Pierce  | first4=KL  | last5=Bogardus  | first5=AM  | last6=Donello  | first6=JE  | last7=Fairbairn  | first7=CE  | last8=Kedzie  | first8=KM  | last9=Woodward  | first9=DF  }}
*{{cite journal  | author=Bastien L |title=Cloning, functional expression, and characterization of the human prostaglandin E2 receptor EP2 subtype | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1994-04-22_269_16/page/11872 |journal=J. Biol. Chem. |volume=269 |issue= 16 |pages= 11873–7 |year= 1994 |pmid= 8163486 |doi=  | author2=Sawyer N  | author3=Grygorczyk R  | display-authors=3  | last4=Metters  | first4=KM  | last5=Adam  | first5=M  }}
*{{cite journal  | author=An S, Yang J, Xia M, Goetzl EJ |title=Cloning and expression of the EP2 subtype of human receptors for prostaglandin E2 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=197 |issue= 1 |pages= 263–70 |year= 1994 |pmid= 8250933 |doi=10.1006/bbrc.1993.2470  }}
*{{cite journal  | author=Foord SM |title=The structure of the prostaglandin EP4 receptor gene and related pseudogenes |journal=Genomics |volume=35 |issue= 1 |pages= 182–8 |year= 1996 |pmid= 8661119 |doi= 10.1006/geno.1996.0337  | author2=Marks B  | author3=Stolz M  | display-authors=3  | last4=Bufflier  | first4=Emmanuel  | last5=Fraser  | first5=Neil J.  | last6=Lee  | first6=Melanie G. }}
*{{cite journal  | author=Fedyk ER, Phipps RP |title=Prostaglandin E2 receptors of the EP2 and EP4 subtypes regulate activation and differentiation of mouse B lymphocytes to IgE-secreting cells | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1996-10-01_93_20/page/10978 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=93 |issue= 20 |pages= 10978–83 |year= 1996 |pmid= 8855294 |doi=10.1073/pnas.93.20.10978  | pmc=38269  }}
*{{cite journal  | author=Mori K |title=Gene expression of the human prostaglandin E receptor EP4 subtype: differential regulation in monocytoid and lymphoid lineage cells by phorbol ester |journal=J. Mol. Med. |volume=74 |issue= 6 |pages= 333–6 |year= 1996 |pmid= 8862514 |doi=10.1007/BF00207510  | author2=Tanaka I  | author3=Kotani M  | display-authors=3  | last4=Miyaoka  | first4=F.  | last5=Sando  | first5=T.  | last6=Muro  | first6=S.  | last7=Sasaki  | first7=Y.  | last8=Nakagawa  | first8=O.  | last9=Ogawa  | first9=Y.  }}
*{{cite journal  | author=Mukhopadhyay P |title=Detection of EP2, EP4, and FP receptors in human ciliary epithelial and ciliary muscle cells | url=https://archive.org/details/sim_biochemical-pharmacology_1997-05-09_53_9/page/1248 |journal=Biochem. Pharmacol. |volume=53 |issue= 9 |pages= 1249–55 |year= 1997 |pmid= 9214685 |doi=10.1016/S0006-2952(97)00011-7  | author2=Geoghegan TE  | author3=Patil RV  | display-authors=3  | last4=Bhattacherjee  | first4=P  | last5=Paterson  | first5=CA  }}
*{{cite journal  | author=Cosme R |title=Prostanoids in human colonic mucosa: effects of inflammation on PGE(2) receptor expression |journal=Hum. Immunol. |volume=61 |issue= 7 |pages= 684–96 |year= 2000 |pmid= 10880739 |doi=10.1016/S0198-8859(00)00131-2  | author2=Lublin D  | author3=Takafuji V  | display-authors=3  | last4=Lynch  | first4=K  | last5=Roche  | first5=JK  }}
*{{cite journal  | author=Desai S, April H, Nwaneshiudu C, Ashby B |title=Comparison of agonist-induced internalization of the human EP2 and EP4 prostaglandin receptors: role of the carboxyl terminus in EP4 receptor sequestration |journal=Mol. Pharmacol. |volume=58 |issue= 6 |pages= 1279–86 |year= 2001 |pmid= 11093764 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Sales KJ |title=Cyclooxygenase-2 expression and prostaglandin E(2) synthesis are up-regulated in carcinomas of the cervix: a possible autocrine/paracrine regulation of neoplastic cell function via EP2/EP4 receptors |journal=J. Clin. Endocrinol. Metab. |volume=86 |issue= 5 |pages= 2243–9 |year= 2001 |pmid= 11344234 |doi=10.1210/jc.86.5.2243  | pmc=2694306  | author2=Katz AA  | author3=Davis M  | display-authors=3  | last4=Hinz  | first4=S  | last5=Soeters  | first5=RP  | last6=Hofmeyr  | first6=MD  | last7=Millar  | first7=RP  | last8=Jabbour  | first8=HN  }}
*{{cite journal  | author=Faour WH |title=Prostaglandin E(2) regulates the level and stability of cyclooxygenase-2 mRNA through activation of p38 mitogen-activated protein kinase in interleukin-1 beta-treated human synovial fibroblasts | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2001-08-24_276_34/page/31720 |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue= 34 |pages= 31720–31 |year= 2001 |pmid= 11423555 |doi= 10.1074/jbc.M104036200  | author2=He Y  | author3=He QW  | display-authors=3  | last4=De Ladurantaye  | first4=M  | last5=Quintero  | first5=M  | last6=Mancini  | first6=A  | last7=Di Battista  | first7=JA }}
*{{cite journal  | author=Desai S, Ashby B |title=Agonist-induced internalization and mitogen-activated protein kinase activation of the human prostaglandin EP4 receptor |journal=FEBS Lett. |volume=501 |issue= 2–3 |pages= 156–60 |year= 2001 |pmid= 11470276 |doi=10.1016/S0014-5793(01)02640-0  }}
*{{cite journal  | author=Slipetz D |title=Sequestration and phosphorylation of the prostaglandin E2 EP4 receptor: dependence on the C-terminal tail | url=https://archive.org/details/sim_biochemical-pharmacology_2001-10-15_62_8/page/996 |journal=Biochem. Pharmacol. |volume=62 |issue= 8 |pages= 997–1012 |year= 2001 |pmid= 11597569 |doi=10.1016/S0006-2952(01)00742-0  | author2=Buchanan S  | author3=Mackereth C  | display-authors=3  | last4=Brewer  | first4=N  | last5=Pellow  | first5=V  | last6=Hao  | first6=C  | last7=Adam  | first7=M  | last8=Abramovitz  | first8=M  | last9=Metters  | first9=KM  }}
*{{cite journal  | author=Fujino H, West KA, Regan JW |title=Phosphorylation of glycogen synthase kinase-3 and stimulation of T-cell factor signaling following activation of EP2 and EP4 prostanoid receptors by prostaglandin E2 | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2002-01-25_277_4/page/2614 |journal=J. Biol. Chem. |volume=277 |issue= 4 |pages= 2614–9 |year= 2002 |pmid= 11706038 |doi= 10.1074/jbc.M109440200 }}
*{{cite journal  | author=Mutoh M |title=Involvement of prostaglandin E receptor subtype EP(4) in colon carcinogenesis | url=https://archive.org/details/sim_cancer-research_2002-01-01_62_1/page/28 |journal=Cancer Res. |volume=62 |issue= 1 |pages= 28–32 |year= 2002 |pmid= 11782353 |doi=  | author2=Watanabe K  | author3=Kitamura T  | display-authors=3  | last4=Shoji  | first4=Y  | last5=Takahashi  | first5=M  | last6=Kawamori  | first6=T  | last7=Tani  | first7=K  | last8=Kobayashi  | first8=M  | last9=Maruyama  | first9=T  }}
*{{cite journal  | author=Kvirkvelia N |title=Placentally derived prostaglandin E2 acts via the EP4 receptor to inhibit IL-2-dependent proliferation of CTLL-2 T cells |journal=Clin. Exp. Immunol. |volume=127 |issue= 2 |pages= 263–9 |year= 2002 |pmid= 11876748 |doi=10.1046/j.1365-2249.2002.01718.x  | pmc=1906325  | author2=Vojnovic I  | author3=Warner TD  | display-authors=3  | last4=Athie-Morales  | first4=V.  | last5=Free  | first5=P.  | last6=Rayment  | first6=N.  | last7=Chain  | first7=B. M.  | last8=Rademacher  | first8=T. W.  | last9=Lund  | first9=T.  }}
*{{cite journal  | author=Asano T |title=Expressions of cyclooxygenase-2 and prostaglandin E-receptors in carcinoma of the gallbladder: crucial role of arachidonate metabolism in tumor growth and progression |journal=Clin. Cancer Res. |volume=8 |issue= 4 |pages= 1157–67 |year= 2002 |pmid= 11948128 |doi=  | author2=Shoda J  | author3=Ueda T  | display-authors=3  | last4=Kawamoto  | first4=T  | last5=Todoroki  | first5=T  | last6=Shimonishi  | first6=M  | last7=Tanabe  | first7=T  | last8=Sugimoto  | first8=Y  | last9=Ichikawa  | first9=A  }}
*{{cite journal  | author=Kyveris A, Maruscak E, Senchyna M |title=Optimization of RNA isolation from human ocular tissues and analysis of prostanoid receptor mRNA expression using RT-PCR |journal=Mol. Vis. |volume=8 |issue=  |pages= 51–8 |year= 2002 |pmid= 11951086 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Scandella E |title=Prostaglandin E2 is a key factor for CCR7 surface expression and migration of monocyte-derived dendritic cells | url=https://archive.org/details/sim_blood_2002-08-15_100_4/page/1354 |journal=Blood |volume=100 |issue= 4 |pages= 1354–61 |year= 2002 |pmid= 12149218 |doi= 10.1182/blood-2001-11-0017  | author2=Men Y  | author3=Gillessen S  | display-authors=3  | last4=Förster  | first4=R  | last5=Groettrup  | first5=M }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Eikozanoidni receptor]]

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=2422 | title = Prostanoid Receptors: EP&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160303190739/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=2422 | archivedate = 2016-03-03 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>qjws2fsb64i2uhl8cwg27yfkgr8jinr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNAI1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1352751</id>
    <revision>
      <id>42696018</id>
      <parentid>42673424</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:35:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12730" sha1="2kox30tyae5b80k8gpzfk2u46hrtp5f" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2770}}
'''GNAI1''', ''Guanin nukleotid-vezujući protein G(i), alfa-1 podjedinica'', je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GNAI1'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid3110783&quot;&gt;{{cite journal | author = Bray P, Carter A, Guo V, Puckett C, Kamholz J, Spiegel A, Nirenberg M | title = Human cDNA clones for an alpha subunit of Gi signal-transduction protein | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1987-08_84_15/page/5115 | journal = Proc Natl Acad Sci U S A | volume = 84 | issue = 15 | pages = 5115–9 |date=August 1987 | pmid = 3110783 | pmc = 298804 | doi =10.1073/pnas.84.15.5115  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GNAI1 Guanine nucleotide binding protein (G protein), alpha inhibiting activity polypeptide 1| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2770| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20181231094538/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2770| archive-date = 2018-12-31| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Interaktivna mapa signalnih puteva ==
{{NicotineDopaminergicActivity_WP1602}}

== Interakcije ==
Za GNAI1 je bilo pokazano da ostvaruje [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[GPR143]],&lt;ref name=pmid10471510&gt;{{cite journal |last=Schiaffino |first=M V |authorlink= |coauthors=d'Addio M, Alloni A, Baschirotto C, Valetti C, Cortese K, Puri C, Bassi M T, Colla C, De Luca M, Tacchetti C, Ballabio A |date=September 1999 |title=Ocular albinism: evidence for a defect in an intracellular signal transduction system |journal=Nat. Genet. |volume=23 |issue=1 |pages=108–12 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 1061-4036| pmid = 10471510 |doi = 10.1038/12715 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[RGS14]],&lt;ref name=pmid11387333&gt;{{cite journal |last=Kimple |first=R J |authorlink= |coauthors=De Vries L, Tronchère H, Behe C I, Morris R A, Gist Farquhar M, Siderovski D P |date=August 2001 |title=RGS12 and RGS14 GoLoco motifs are G alpha(i) interaction sites with guanine nucleotide dissociation inhibitor Activity |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue=31 |pages=29275–81 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 11387333 |doi = 10.1074/jbc.M103208200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2001-08-03_276_31/page/29274| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid11976690&gt;{{cite journal |last=Kimple |first=Randall J |authorlink= |coauthors=Kimple Michelle E, Betts Laurie, Sondek John, Siderovski David P |date=April 2002 |title=Structural determinants for GoLoco-induced inhibition of nucleotide release by Galpha subunits |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |volume=416 |issue=6883 |pages=878–81 |publisher= |location = England| issn = 0028-0836| pmid = 11976690 |doi = 10.1038/416878a | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_2002-04-25_416_6883/page/878| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[RIC8A]],&lt;ref name=pmid12509430&gt;{{cite journal |last=Tall |first=Gregory G |authorlink= |coauthors=Krumins Andrejs M, Gilman Alfred G |date=March 2003 |title=Mammalian Ric-8A (synembryn) is a heterotrimeric Galpha protein guanine nucleotide exchange factor |journal=J. Biol. Chem. |volume=278 |issue=10 |pages=8356–62 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 12509430 |doi = 10.1074/jbc.M211862200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2003-03-07_278_10/page/8355| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[S1PR1]],&lt;ref name=pmid8626678&gt;{{cite journal |last=Lee |first=M J |authorlink= |coauthors=Evans M, Hla T |date=May 1996 |title=The inducible G protein-coupled receptor edg-1 signals via the G(i)/mitogen-activated protein kinase pathway |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue=19 |pages=11272–9 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 8626678 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-05-10_271_19/page/11272| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1074/jbc.271.19.11272 }}&lt;/ref&gt; [[RGS12]]&lt;ref name=pmid11387333/&gt; i [[RGS19]].&lt;ref name=pmid10364213&gt;{{cite journal |last=Woulfe |first=D S |authorlink= |coauthors=Stadel J M |date=June 1999 |title=Structural basis for the selectivity of the RGS protein, GAIP, for Galphai family members. Identification of a single amino acid determinant for selective interaction of Galphai subunits with GAIP |journal=J. Biol. Chem. |volume=274 |issue=25 |pages=17718–24 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 10364213 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1999-06-18_274_25/page/17718| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1074/jbc.274.25.17718 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid8986788&gt;{{cite journal |last=De Vries |first=L |authorlink= |coauthors=Elenko E, Hubler L, Jones T L, Farquhar M G |date=December 1996 |title=GAIP is membrane-anchored by palmitoylation and interacts with the activated (GTP-bound) form of G alpha i subunits |journal=[[PNAS|Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.]] |volume=93 |issue=26 |pages=15203–8 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0027-8424| pmid = 8986788 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1996-12-24_93_26/page/15203| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1073/pnas.93.26.15203 |pmc=26381 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Sidhu A, Niznik HB |title=Coupling of dopamine receptor subtypes to multiple and diverse G proteins. | url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-developmental-neuroscience_2000-11_18_7/page/669 |journal=Int. J. Dev. Neurosci. |volume=18 |issue= 7 |pages= 669–77 |year= 2000 |pmid= 10978845 |doi=10.1016/S0736-5748(00)00033-2  }}
*{{cite journal  | author=Brown EJ, Frazier WA |title=Integrin-associated protein (CD47) and its ligands. |journal=Trends Cell Biol. |volume=11 |issue= 3 |pages= 130–5 |year= 2001 |pmid= 11306274 |doi=10.1016/S0962-8924(00)01906-1  }}
*{{cite journal  | author=Raymond JR, Mukhin YV, Gelasco A, ''et al.'' |title=Multiplicity of mechanisms of serotonin receptor signal transduction. |journal=Pharmacol. Ther. |volume=92 |issue= 2-3 |pages= 179–212 |year= 2002 |pmid= 11916537 |doi=10.1016/S0163-7258(01)00169-3  }}
*{{cite journal  | author=Jiang M, Pandey S, Tran VT, Fong HK |title=Guanine nucleotide-binding regulatory proteins in retinal pigment epithelial cells. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1991-05-01_88_9/page/3907 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=88 |issue= 9 |pages= 3907–11 |year= 1991 |pmid= 1902575 |doi=10.1073/pnas.88.9.3907  | pmc=51562  }}
*{{cite journal  | author=Gennity JM, Siess W |title=Thrombin inhibits the pertussis-toxin-dependent ADP-ribosylation of a novel soluble Gi-protein in human platelets. |journal=Biochem. J. |volume=279 ( Pt 3) |issue=  |pages= 643–50 |year= 1991 |pmid= 1953657 |doi=  | pmc=1151493  }}
*{{cite journal  | author=Itoh H, Toyama R, Kozasa T, ''et al.'' |title=Presence of three distinct molecular species of Gi protein alpha subunit. Structure of rat cDNAs and human genomic DNAs. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1988-05-15_263_14/page/6656 |journal=J. Biol. Chem. |volume=263 |issue= 14 |pages= 6656–64 |year= 1988 |pmid= 2834384 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Bloch DB, Bloch KD, Iannuzzi M, ''et al.'' |title=The gene for the alpha i1 subunit of human guanine nucleotide binding protein maps near the cystic fibrosis locus. | url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_1988-06_42_6/page/884 |journal=Am. J. Hum. Genet. |volume=42 |issue= 6 |pages= 884–8 |year= 1988 |pmid= 3130752 |doi=  | pmc=1715192  }}
*{{cite journal  | author=Nagata K, Katada T, Tohkin M, ''et al.'' |title=GTP-binding proteins in human platelet membranes serving as the specific substrate of islet-activating protein, pertussis toxin. | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_1988-09-12_237_1-2/page/112 |journal=FEBS Lett. |volume=237 |issue= 1-2 |pages= 113–7 |year= 1988 |pmid= 3139448 |doi=10.1016/0014-5793(88)80182-0  }}
*{{cite journal  | author=Kagimoto S, Yamada Y, Kubota A, ''et al.'' |title=Human somatostatin receptor, SSTR2, is coupled to adenylyl cyclase in the presence of Gi alpha 1 protein. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1994-07-29_202_2/page/1188 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=202 |issue= 2 |pages= 1188–95 |year= 1994 |pmid= 7914078 |doi= 10.1006/bbrc.1994.2054 }}
*{{cite journal  | author=Nitta K, Uchida K, Kawashima A, ''et al.'' |title=Identification of GTP-binding proteins in human glomeruli. |journal=Nippon Jinzo Gakkai shi |volume=36 |issue= 1 |pages= 9–12 |year= 1994 |pmid= 8107314 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Law SF, Zaina S, Sweet R, ''et al.'' |title=Gi alpha 1 selectively couples somatostatin receptor subtype 3 to adenylyl cyclase: identification of the functional domains of this alpha subunit necessary for mediating the inhibition by somatostatin of cAMP formation. |journal=Mol. Pharmacol. |volume=45 |issue= 4 |pages= 587–90 |year= 1994 |pmid= 8183236 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Europe-Finner GN, Phaneuf S, Watson SP, López Bernal A |title=Identification and expression of G-proteins in human myometrium: up-regulation of G alpha s in pregnancy. |journal=Endocrinology |volume=132 |issue= 6 |pages= 2484–90 |year= 1993 |pmid= 8504751 |doi=10.1210/en.132.6.2484  }}
*{{cite journal  | author=Laugwitz KL, Allgeier A, Offermanns S, ''et al.'' |title=The human thyrotropin receptor: a heptahelical receptor capable of stimulating members of all four G protein families. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1996-01-09_93_1/page/116 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=93 |issue= 1 |pages= 116–20 |year= 1996 |pmid= 8552586 |doi=10.1073/pnas.93.1.116  | pmc=40189  }}
*{{cite journal  | author=Andersson B, Wentland MA, Ricafrente JY, ''et al.'' |title=A &quot;double adaptor&quot; method for improved shotgun library construction. | url=https://archive.org/details/analytical-biochemistry_1996-04-05_236_1/page/107 |journal=Anal. Biochem. |volume=236 |issue= 1 |pages= 107–13 |year= 1996 |pmid= 8619474 |doi= 10.1006/abio.1996.0138 }}
*{{cite journal  | author=Lee MJ, Evans M, Hla T |title=The inducible G protein-coupled receptor edg-1 signals via the G(i)/mitogen-activated protein kinase pathway. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-05-10_271_19/page/11272 |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue= 19 |pages= 11272–9 |year= 1996 |pmid= 8626678 |doi=10.1074/jbc.271.19.11272  }}
*{{cite journal  | author=De Vries L, Elenko E, Hubler L, ''et al.'' |title=GAIP is membrane-anchored by palmitoylation and interacts with the activated (GTP-bound) form of G alpha i subunits. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=93 |issue= 26 |pages= 15203–8 |year= 1997 |pmid= 8986788 |doi=10.1073/pnas.93.26.15203  | pmc=26381  }}
*{{cite journal  | author=Yu W, Andersson B, Worley KC, ''et al.'' |title=Large-scale concatenation cDNA sequencing. |journal=Genome Res. |volume=7 |issue= 4 |pages= 353–8 |year= 1997 |pmid= 9110174 |doi=  | pmc=139146  }}
*{{cite journal  | author=Popov S, Yu K, Kozasa T, Wilkie TM |title=The regulators of G protein signaling (RGS) domains of RGS4, RGS10, and GAIP retain GTPase activating protein activity in vitro. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1997-07-08_94_14/page/7216 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=94 |issue= 14 |pages= 7216–20 |year= 1997 |pmid= 9207071 |doi=10.1073/pnas.94.14.7216  | pmc=23796  }}
*{{cite journal  | author=Shuey DJ, Betty M, Jones PG, ''et al.'' |title=RGS7 attenuates signal transduction through the G(alpha q) family of heterotrimeric G proteins in mammalian cells. |journal=J. Neurochem. |volume=70 |issue= 5 |pages= 1964–72 |year= 1998 |pmid= 9572280 |doi=10.1046/j.1471-4159.1998.70051964.x  }}
}}
{{refend}}
{{-}}
{{PDB Galerija-lat|geneid=2770}}
{{Hidrolaze kiselinskih anhidrida-lat}}

[[Kategorija:G proteini|*]]
[[Kategorija:Periferni membranski proteini|*]]</text>
      <sha1>2kox30tyae5b80k8gpzfk2u46hrtp5f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNAI3</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1352771</id>
    <revision>
      <id>42696020</id>
      <parentid>42673426</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:35:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696020</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16203" sha1="78n2dx8qzmlvknti7j7cs8leizvpgbm" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2773}}
'''GNAI3''', ''Guanin nukleotid-vezujući protein G(i), alfa-3 podjedinica'', je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GNAI3'' [[gen]]om.{{cite journal | author = Didsbury JR, Snyderman R | title = Molecular cloning of a new human G protein. Evidence for two Gi alpha-like protein families | url = https://archive.org/details/sim_febs-letters_1987-07-13_219_1/page/259 | journal = FEBS Lett | volume = 219 | issue = 1 | pages = 259–63 |date=Aug 1987 | pmid = 3109953 | pmc =  | doi =10.1016/0014-5793(87)81228-0  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GNAI3 guanine nucleotide binding protein (G protein), alpha inhibiting activity polypeptide 3| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2773| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20220901122536/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2773| archive-date = 2022-09-01| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB Summary
| section_title = 
| summary_text = 
}}

== Interakcije ==
Za GNAI3 je bilo pokazano da ostvaruje [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[RGS14]],&lt;ref name=pmid11387333&gt;{{cite journal |last=Kimple |first=R J |authorlink= |coauthors=De Vries L, Tronchère H, Behe C I, Morris R A, Gist Farquhar M, Siderovski D P |date=August 2001 |title=RGS12 and RGS14 GoLoco motifs are G alpha(i) interaction sites with guanine nucleotide dissociation inhibitor Activity |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue=31 |pages=29275–81 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 11387333 |doi = 10.1074/jbc.M103208200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2001-08-03_276_31/page/29274| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[RIC8A]],&lt;ref name=pmid12509430&gt;{{cite journal |last=Tall |first=Gregory G |authorlink= |coauthors=Krumins Andrejs M, Gilman Alfred G |date=March 2003 |title=Mammalian Ric-8A (synembryn) is a heterotrimeric Galpha protein guanine nucleotide exchange factor |journal=J. Biol. Chem. |volume=278 |issue=10 |pages=8356–62 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 12509430 |doi = 10.1074/jbc.M211862200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2003-03-07_278_10/page/8355| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[RGS18]],&lt;ref name=pmid11563974&gt;{{cite journal |doi=10.1042/0264-6021:3590109 |last=Yowe |first=D |authorlink= |coauthors=Weich N, Prabhudas M, Poisson L, Errada P, Kapeller R, Yu K, Faron L, Shen M, Cleary J, Wilkie T M, Gutierrez-Ramos C, Hodge M R |date=October 2001 |title=RGS18 is a myeloerythroid lineage-specific regulator of G-protein-signalling molecule highly expressed in megakaryocytes |journal=Biochem. J. |volume=359 |issue=Pt 1 |pages=109–18 |publisher= |location = England| issn = 0264-6021| pmid = 11563974 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=1222126 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid11955952&gt;{{cite journal |doi=10.1016/S0898-6568(02)00012-8 |last=Gagnon |first=Alison W |authorlink= |coauthors=Murray David L, Leadley Robert J |date=July 2002 |title=Cloning and characterization of a novel regulator of G protein signalling in human platelets |journal=Cell. Signal. |volume=14 |issue=7 |pages=595–606 |publisher= |location = England| issn = 0898-6568| pmid = 11955952 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[S1PR1]],&lt;ref name=pmid8626678&gt;{{cite journal |doi=10.1074/jbc.271.19.11272 |last=Lee |first=M J |authorlink= |coauthors=Evans M, Hla T |date=May 1996 |title=The inducible G protein-coupled receptor edg-1 signals via the G(i)/mitogen-activated protein kinase pathway |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue=19 |pages=11272–9 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 8626678 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-05-10_271_19/page/11272| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[RGS12]],&lt;ref name=pmid11387333/&gt; [[RGS16]],&lt;ref name=pmid9079700&gt;{{cite journal |doi=10.1074/jbc.272.13.8679 |last=Chen |first=C |authorlink= |coauthors=Zheng B, Han J, Lin S C |date=March 1997 |title=Characterization of a novel mammalian RGS protein that binds to Galpha proteins and inhibits pheromone signaling in yeast |journal=J. Biol. Chem. |volume=272 |issue=13 |pages=8679–85 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 9079700 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-03-28_272_13/page/8678| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid10072511&gt;{{cite journal |last=Beadling |first=C |authorlink= |coauthors=Druey K M, Richter G, Kehrl J H, Smith K A |date=March 1999 |title=Regulators of G protein signaling exhibit distinct patterns of gene expression and target G protein specificity in human lymphocytes |journal=J. Immunol. |volume=162 |issue=5 |pages=2677–82 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0022-1767| pmid = 10072511 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-immunology_1999-03-01_162_5/page/2676| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[RGS19]],&lt;ref name=pmid8986788&gt;{{cite journal |doi=10.1073/pnas.93.26.15203 |last=De Vries |first=L |authorlink= |coauthors=Elenko E, Hubler L, Jones T L, Farquhar M G |date=December 1996 |title=GAIP is membrane-anchored by palmitoylation and interacts with the activated (GTP-bound) form of G alpha i subunits |journal=[[PNAS|Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.]] |volume=93 |issue=26 |pages=15203–8 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0027-8424| pmid = 8986788 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1996-12-24_93_26/page/15203| language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=26381 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid10364213&gt;{{cite journal |doi=10.1074/jbc.274.25.17718 |last=Woulfe |first=D S |authorlink= |coauthors=Stadel J M |date=June 1999 |title=Structural basis for the selectivity of the RGS protein, GAIP, for Galphai family members. Identification of a single amino acid determinant for selective interaction of Galphai subunits with GAIP |journal=J. Biol. Chem. |volume=274 |issue=25 |pages=17718–24 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 10364213 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1999-06-18_274_25/page/17718| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid8524874&gt;{{cite journal |doi=10.1073/pnas.92.25.11916 |last=De Vries |first=L |authorlink= |coauthors=Mousli M, Wurmser A, Farquhar M G |date=December 1995 |title=GAIP, a protein that specifically interacts with the trimeric G protein G alpha i3, is a member of a protein family with a highly conserved core domain |journal=[[PNAS|Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.]] |volume=92 |issue=25 |pages=11916–20 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0027-8424| pmid = 8524874 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1995-12-05_92_25/page/11916| language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=40514 }}&lt;/ref&gt; [[RGS10]]&lt;ref name=pmid8774883&gt;{{cite journal |last=Hunt |first=T W |authorlink= |coauthors=Fields T A, Casey P J, Peralta E G |date=September 1996 |title=RGS10 is a selective activator of G alpha i GTPase activity |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |volume=383 |issue=6596 |pages=175–7 |publisher= |location = ENGLAND| issn = 0028-0836| pmid = 8774883 |doi = 10.1038/383175a0 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_1996-09-12_383_6596/page/174| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; i [[RGS5]].&lt;ref name=pmid9079700/&gt;&lt;ref name=pmid11253162&gt;{{cite journal |doi=10.1016/S0024-3205(01)00939-0 |last=Zhou |first=J |authorlink= |coauthors=Moroi K, Nishiyama M, Usui H, Seki N, Ishida J, Fukamizu A, Kimura S |date=February 2001 |title=Characterization of RGS5 in regulation of G protein-coupled receptor signaling |journal=Life Sci. |volume=68 |issue=13 |pages=1457–69 |publisher= |location = England| issn = 0024-3205| pmid = 11253162 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_life-sciences_2001-02-16_68_13/page/n5| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Downes GB, Gautam N |title=The G protein subunit gene families. |journal=Genomics |volume=62 |issue= 3 |pages= 544–52 |year= 2000 |pmid= 10644457 |doi= 10.1006/geno.1999.5992 }}
*{{cite journal  | author=Sidhu A, Niznik HB |title=Coupling of dopamine receptor subtypes to multiple and diverse G proteins. | url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-developmental-neuroscience_2000-11_18_7/page/669 |journal=Int. J. Dev. Neurosci. |volume=18 |issue= 7 |pages= 669–77 |year= 2000 |pmid= 10978845 |doi=10.1016/S0736-5748(00)00033-2  }}
*{{cite journal  | author=Jiang M, Pandey S, Tran VT, Fong HK |title=Guanine nucleotide-binding regulatory proteins in retinal pigment epithelial cells. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1991-05-01_88_9/page/3907 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=88 |issue= 9 |pages= 3907–11 |year= 1991 |pmid= 1902575 |doi=10.1073/pnas.88.9.3907  | pmc=51562  }}
*{{cite journal  | author=Carty DJ, Padrell E, Codina J, ''et al.'' |title=Distinct guanine nucleotide binding and release properties of the three Gi proteins. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1990-04-15_265_11/page/6268 |journal=J. Biol. Chem. |volume=265 |issue= 11 |pages= 6268–73 |year= 1990 |pmid= 2108158 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Suki WN, Abramowitz J, Mattera R, ''et al.'' |title=The human genome encodes at least three non-allellic G proteins with alpha i-type subunits. | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_1987-08-10_220_1/page/186 |journal=FEBS Lett. |volume=220 |issue= 1 |pages= 187–92 |year= 1987 |pmid= 2440724 |doi=10.1016/0014-5793(87)80900-6  }}
*{{cite journal  | author=Codina J, Olate J, Abramowitz J, ''et al.'' |title=Alpha i-3 cDNA encodes the alpha subunit of Gk, the stimulatory G protein of receptor-regulated K+ channels. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1988-05-15_263_14/page/6746 |journal=J. Biol. Chem. |volume=263 |issue= 14 |pages= 6746–50 |year= 1988 |pmid= 2452165 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Itoh H, Toyama R, Kozasa T, ''et al.'' |title=Presence of three distinct molecular species of Gi protein alpha subunit. Structure of rat cDNAs and human genomic DNAs. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1988-05-15_263_14/page/6656 |journal=J. Biol. Chem. |volume=263 |issue= 14 |pages= 6656–64 |year= 1988 |pmid= 2834384 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Beals CR, Wilson CB, Perlmutter RM |title=A small multigene family encodes Gi signal-transduction proteins. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1987-11_84_22/page/7886 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=84 |issue= 22 |pages= 7886–90 |year= 1987 |pmid= 3120178 |doi=10.1073/pnas.84.22.7886  | pmc=299440  }}
*{{cite journal  | author=Kim SY, Ang SL, Bloch DB, ''et al.'' |title=Identification of cDNA encoding an additional alpha subunit of a human GTP-binding protein: expression of three alpha i subtypes in human tissues and cell lines. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1988-06_85_12/page/4153 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=85 |issue= 12 |pages= 4153–7 |year= 1988 |pmid= 3132707 |doi=10.1073/pnas.85.12.4153  | pmc=280384  }}
*{{cite journal  | author=Migeon JC, Thomas SL, Nathanson NM |title=Differential coupling of m2 and m4 muscarinic receptors to inhibition of adenylyl cyclase by Gi alpha and G(o)alpha subunits. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1995-07-07_270_27/page/16070 |journal=J. Biol. Chem. |volume=270 |issue= 27 |pages= 16070–4 |year= 1995 |pmid= 7608168 |doi=10.1074/jbc.270.27.16070  }}
*{{cite journal  | author=Raymond JR, Olsen CL, Gettys TW |title=Cell-specific physical and functional coupling of human 5-HT1A receptors to inhibitory G protein alpha-subunits and lack of coupling to Gs alpha. |journal=Biochemistry |volume=32 |issue= 41 |pages= 11064–73 |year= 1993 |pmid= 8218170 |doi=10.1021/bi00092a016  }}
*{{cite journal  | author=Wu D, LaRosa GJ, Simon MI |title=G protein-coupled signal transduction pathways for interleukin-8. | url=https://archive.org/details/sim_science_1993-07-02_261_5117/page/100 |journal=Science |volume=261 |issue= 5117 |pages= 101–3 |year= 1993 |pmid= 8316840 |doi=10.1126/science.8316840  }}
*{{cite journal  | author=Europe-Finner GN, Phaneuf S, Watson SP, López Bernal A |title=Identification and expression of G-proteins in human myometrium: up-regulation of G alpha s in pregnancy. |journal=Endocrinology |volume=132 |issue= 6 |pages= 2484–90 |year= 1993 |pmid= 8504751 |doi=10.1210/en.132.6.2484  }}
*{{cite journal  | author=De Vries L, Mousli M, Wurmser A, Farquhar MG |title=GAIP, a protein that specifically interacts with the trimeric G protein G alpha i3, is a member of a protein family with a highly conserved core domain. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=92 |issue= 25 |pages= 11916–20 |year= 1996 |pmid= 8524874 |doi=10.1073/pnas.92.25.11916  | pmc=40514  }}
*{{cite journal  | author=Laugwitz KL, Allgeier A, Offermanns S, ''et al.'' |title=The human thyrotropin receptor: a heptahelical receptor capable of stimulating members of all four G protein families. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1996-01-09_93_1/page/116 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=93 |issue= 1 |pages= 116–20 |year= 1996 |pmid= 8552586 |doi=10.1073/pnas.93.1.116  | pmc=40189  }}
*{{cite journal  | author=Lee MJ, Evans M, Hla T |title=The inducible G protein-coupled receptor edg-1 signals via the G(i)/mitogen-activated protein kinase pathway. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-05-10_271_19/page/11272 |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue= 19 |pages= 11272–9 |year= 1996 |pmid= 8626678 |doi=10.1074/jbc.271.19.11272  }}
*{{cite journal  | author=Solomon KR, Rudd CE, Finberg RW |title=The association between glycosylphosphatidylinositol-anchored proteins and heterotrimeric G protein alpha subunits in lymphocytes. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1996-06-11_93_12/page/6053 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=93 |issue= 12 |pages= 6053–8 |year= 1996 |pmid= 8650218 |doi=10.1073/pnas.93.12.6053  | pmc=39187  }}
*{{cite journal  | author=Zhang J, Pratt RE |title=The AT2 receptor selectively associates with Gialpha2 and Gialpha3 in the rat fetus. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-06-21_271_25/page/15026 |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue= 25 |pages= 15026–33 |year= 1996 |pmid= 8663053 |doi=10.1074/jbc.271.25.15026  }}
*{{cite journal  | author=Hunt TW, Fields TA, Casey PJ, Peralta EG |title=RGS10 is a selective activator of G alpha i GTPase activity. | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1996-09-12_383_6596/page/174 |journal=Nature |volume=383 |issue= 6596 |pages= 175–7 |year= 1996 |pmid= 8774883 |doi= 10.1038/383175a0 }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Gi alfa podjedinica]]
{{-}}
{{PDB Galerija-lat|geneid=2773}}
{{Hidrolaze kiselinskih anhidrida-lat}}

[[Kategorija:G proteini|*]]
[[Kategorija:Periferni membranski proteini|*]]</text>
      <sha1>78n2dx8qzmlvknti7j7cs8leizvpgbm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>F2RL1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353371</id>
    <revision>
      <id>42695867</id>
      <parentid>42675880</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:56:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695867</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10888" sha1="pbewf5qkuddb4nirkfa2mevxpdeab92" xml:space="preserve">__NOTC__
{{PBB|geneid=2150}}
'''Proteazom-aktivirani receptor 2''' (''PAR2'') ili ''Receptoru koagulacionog faktora II (trombina) sličan 1'', je [[protein]] kodiran {{gene|F2RL1}} [[gen]]om kod ljudi.

PAR2 je član velike familije [[G protein spregnuti receptori|G-protein spregnutih receptora]] koji interaguju sa guanozin-nukleotid-vezujućim proteinima. PAR2 je takođe član familije [[Proteazom-aktivirani receptor|proteazom aktiviranih receptora]]. On je aktiviran [[tripsin]]om, umesto [[trombin]]a. Do aktivacije dolazi proteolitičkim odsecanjem njegovog ekstracelularnog amino terminusa. Novo-formirani [[N-terminus|amino terminus]] dejstvuje kao vezani ligand i aktivira receptor. Ovi receptori isto tako mogu biti aktivirani egzogenim proteazama, kao što je protein Der P9 kućnog [[krpelj]]a.&lt;ref name=&quot;pmid11441110&quot;&gt;{{cite journal |author=Sun G, Stacey MA, Schmidt M, Mori L, Mattoli S |title=Interaction of mite allergens Der p3 and Der p9 with protease-activated receptor-2 expressed by lung epithelial cells |journal=J. Immunol. |volume=167 |issue=2 |pages=1014–21 |date=July 2001 |pmid=11441110 |doi= |url=http://www.jimmunol.org/cgi/content/abstract/167/2/1014}}&lt;/ref&gt; Ovi receptori mogu takođe biti aktiviran ne-proteolitički, egzogenim peptidima koji oponašaju finalnu [[aminokiselina|aminokiselinsku]] sekvencu vezanog liganda.&lt;ref name=&quot;pmid14976227&quot;&gt;{{cite journal |author=Kawabata A, Kanke T, Yonezawa D, ''et al.'' |title=Potent and metabolically stable agonists for protease-activated receptor-2: evaluation of activity in multiple assay systems in vitro and in vivo |journal=J. Pharmacol. Exp. Ther. |volume=309 |issue=3 |pages=1098–107 |date=June 2004 |pmid=14976227 |doi=10.1124/jpet.103.061010 |url=}}&lt;/ref&gt; Nedavno su otkriveni potentni i selektivni mali-molekul agonisti ovih receptora.&lt;ref name=&quot;pmid18768780&quot;&gt;{{cite journal |author=Gardell LR, Ma JN, Seitzberg JG, ''et al.'' |title=Identification and characterization of novel small-molecule protease-activated receptor 2 agonists |journal=J. Pharmacol. Exp. Ther. |volume=327 |issue=3 |pages=799–808 |date=December 2008 |pmid=18768780 |doi=10.1124/jpet.108.142570 |url=}}&lt;/ref&gt;

F2RL1 gen se sastoji od dva eksona. On je široko je izražen u ljudskim tkivima. F2RL1 proteinska sekvenca je 83% identična sa sekvencom mišjeg receptora.&lt;ref&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: F2RL1 coagulation factor II (thrombin) receptor-like 1| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2150| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20200625010314/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2150| archive-date = 2020-06-25| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Proteazom-aktivirani receptor]]

== Literatura ==
{{reflist|2}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Kunzelmann K, Schreiber R, König J, Mall M |title=Ion transport induced by proteinase-activated receptors (PAR2) in colon and airways. |journal=Cell Biochem. Biophys. |volume=36 |issue= 2-3 |pages= 209–14 |year= 2003 |pmid= 12139406 |doi=10.1385/CBB:36:2-3:209  }}
*{{cite journal  | author=Kawabata A |title=PAR-2: structure, function and relevance to human diseases of the gastric mucosa. |journal=Expert reviews in molecular medicine |volume=4 |issue= 16 |pages= 1–17 |year= 2004 |pmid= 14585156 |doi= 10.1017/S1462399402004799 }}
*{{cite journal  | author=Bushell T |title=The emergence of proteinase-activated receptor-2 as a novel target for the treatment of inflammation-related CNS disorders. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-physiology_2007-05-15_581_1/page/7 |journal=J. Physiol. (Lond.) |volume=581 |issue= Pt 1 |pages= 7–16 |year= 2007 |pmid= 17347265 |doi= 10.1113/jphysiol.2007.129577  | pmc=2075212 }}
*{{cite journal  | author=Nystedt S, Emilsson K, Larsson AK, ''et al.'' |title=Molecular cloning and functional expression of the gene encoding the human proteinase-activated receptor 2. |journal=Eur. J. Biochem. |volume=232 |issue= 1 |pages= 84–9 |year= 1995 |pmid= 7556175 |doi=10.1111/j.1432-1033.1995.tb20784.x  }}
*{{cite journal  | author=Santulli RJ, Derian CK, Darrow AL, ''et al.'' |title=Evidence for the presence of a protease-activated receptor distinct from the thrombin receptor in human keratinocytes. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1995-09-26_92_20/page/9151 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=92 |issue= 20 |pages= 9151–5 |year= 1995 |pmid= 7568091 |doi=10.1073/pnas.92.20.9151  | pmc=40942  }}
*{{cite journal  | author=Nystedt S, Emilsson K, Wahlestedt C, Sundelin J |title=Molecular cloning of a potential proteinase activated receptor. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1994-09-27_91_20/page/9208 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=91 |issue= 20 |pages= 9208–12 |year= 1994 |pmid= 7937743 |doi=10.1073/pnas.91.20.9208  | pmc=44781  }}
*{{cite journal  | author=Mirza H, Yatsula V, Bahou WF |title=The proteinase activated receptor-2 (PAR-2) mediates mitogenic responses in human vascular endothelial cells. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-investigation_1996-04-01_97_7/page/1704 |journal=J. Clin. Invest. |volume=97 |issue= 7 |pages= 1705–14 |year= 1996 |pmid= 8601636 |doi=10.1172/JCI118597  | pmc=507235  }}
*{{cite journal  | author=Bohm SK, Kong W, Bromme D, ''et al.'' |title=Molecular cloning, expression and potential functions of the human proteinase-activated receptor-2. |journal=Biochem. J. |volume=314 ( Pt 3) |issue=  |pages= 1009–16 |year= 1996 |pmid= 8615752 |doi=  | pmc=1217107  }}
*{{cite journal  | author=Böhm SK, Khitin LM, Grady EF, ''et al.'' |title=Mechanisms of desensitization and resensitization of proteinase-activated receptor-2. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-09-06_271_36/page/22002 |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue= 36 |pages= 22003–16 |year= 1996 |pmid= 8703006 |doi=10.1074/jbc.271.36.22003  }}
*{{cite journal  | author=Kahn M, Ishii K, Kuo WL, ''et al.'' |title=Conserved structure and adjacent location of the thrombin receptor and protease-activated receptor 2 genes define a protease-activated receptor gene cluster. |journal=Mol. Med. |volume=2 |issue= 3 |pages= 349–57 |year= 1996 |pmid= 8784787 |doi=  | pmc=2230143  }}
*{{cite journal  | author=Molino M, Barnathan ES, Numerof R, ''et al.'' |title=Interactions of mast cell tryptase with thrombin receptors and PAR-2. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-02-14_272_7/page/4042 |journal=J. Biol. Chem. |volume=272 |issue= 7 |pages= 4043–9 |year= 1997 |pmid= 9020112 |doi=10.1074/jbc.272.7.4043  }}
*{{cite journal  | author=Howells GL, Macey MG, Chinni C, ''et al.'' |title=Proteinase-activated receptor-2: expression by human neutrophils. |journal=J. Cell. Sci. |volume=110 ( Pt 7) |issue=  |pages= 881–7 |year= 1997 |pmid= 9133675 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=D'Andrea MR, Derian CK, Leturcq D, ''et al.'' |title=Characterization of protease-activated receptor-2 immunoreactivity in normal human tissues. |journal=J. Histochem. Cytochem. |volume=46 |issue= 2 |pages= 157–64 |year= 1998 |pmid= 9446822 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Guyonnet Dupérat V, Jacquelin B, Boisseau P, ''et al.'' |title=Protease-activated receptor genes are clustered on 5q13. | url=https://archive.org/details/sim_blood_1998-07-01_92_1/page/24 |journal=Blood |volume=92 |issue= 1 |pages= 25–31 |year= 1998 |pmid= 9639495 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Steinhoff M, Corvera CU, Thoma MS, ''et al.'' |title=Proteinase-activated receptor-2 in human skin: tissue distribution and activation of keratinocytes by mast cell tryptase. |journal=Exp. Dermatol. |volume=8 |issue= 4 |pages= 282–94 |year= 1999 |pmid= 10439226 |doi=10.1111/j.1600-0625.1999.tb00383.x  }}
*{{cite journal  | author=Takeuchi T, Harris JL, Huang W, ''et al.'' |title=Cellular localization of membrane-type serine protease 1 and identification of protease-activated receptor-2 and single-chain urokinase-type plasminogen activator as substrates. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-08-25_275_34/page/26332 |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue= 34 |pages= 26333–42 |year= 2000 |pmid= 10831593 |doi= 10.1074/jbc.M002941200 }}
*{{cite journal  | author=Loew D, Perrault C, Morales M, ''et al.'' |title=Proteolysis of the exodomain of recombinant protease-activated receptors: prediction of receptor activation or inactivation by MALDI mass spectrometry. |journal=Biochemistry |volume=39 |issue= 35 |pages= 10812–22 |year= 2000 |pmid= 10978167 |doi=10.1021/bi0003341  }}
*{{cite journal |author= Knight DA, Lim S, Scaffidi AK, ''et al.'' |title= Protease-activated receptors in human airways: upregulation of PAR-2 in respiratory epithelium from patients with asthma. |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-allergy-and-clinical-immunology_2001-11_108_5/page/797 |journal= J. Allergy Clin. Immunol. |volume= 108 |issue= 5 |pages= 797–803 |year= 2001 |pmid= 11692107 |doi= 10.1067/mai.2001.119025 }}
*{{cite journal  | author=Miike S, McWilliam AS, Kita H |title=Trypsin induces activation and inflammatory mediator release from human eosinophils through protease-activated receptor-2. |journal=J. Immunol. |volume=167 |issue= 11 |pages= 6615–22 |year= 2002 |pmid= 11714832 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Asokananthan N, Graham PT, Fink J, ''et al.'' |title=Activation of protease-activated receptor (PAR)-1, PAR-2, and PAR-4 stimulates IL-6, IL-8, and prostaglandin E2 release from human respiratory epithelial cells. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-immunology_2002-04-01_168_7/page/3576 |journal=J. Immunol. |volume=168 |issue= 7 |pages= 3577–85 |year= 2002 |pmid= 11907122 |doi=  }}
*{{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3020 | title = Protease-Activated Receptors: PAR2 | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160303170948/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3020 | archivedate = 2016-03-03 | quote =  | dead-url = yes }}
}}
{{refend}}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

&lt;!-- The PBB_Controls template provides controls for Protein Box Bot, please see Template:PBB_Controls for details.
{{PBB_Controls
| update_page = yes 
| require_manual_inspection = no 
| update_protein_box = yes
| update_summary = no
| update_citations = yes
}} --&gt;

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>pbewf5qkuddb4nirkfa2mevxpdeab92</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>F2RL2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353372</id>
    <revision>
      <id>42695868</id>
      <parentid>42675881</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:57:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695868</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9055" sha1="jzwaqce5z2pkyyc4pj9ceo7typih576" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2151}}
'''Proteazom-aktivirani receptor 3''' (''PAR3''), ili ''Receptoru koagulacionog faktora II (trombina) sličan 2'', je [[protein]] kodiran {{gene|F2RL2}} [[gen]]om kod ljudi.

&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB Summary
| section_title = 
| summary_text = F2RL2 je član velike familije [[G protein spregnuti receptori|G-protein spregnutih receptora]] koji interaguju sa guanozin-nukleotid-vezujućim proteinima. PAR3 je takođe član familije [[Proteazom-aktivirani receptor|proteazom aktiviranih receptora]]. On je aktiviran [[trombin]]om. Do aktivacije dolazi proteolitičkim odsecanjem njegovog ekstracelularnog amino terminusa. Novo-formirani [[N-terminus|amino terminus]] dejstvuje kao vezani ligand i aktivira receptor. F2RL2 je kofaktor za F2RL3 aktivaciju trombinom. On posreduje trombinom-podstaknutu fosfoinozitid hidrolizu. F2RL2 je izražen u nizu tkiva.&lt;ref&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: F2RL2 coagulation factor II (thrombin) receptor-like 2| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2151| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
}}

== Povezano ==
* [[Proteazom-aktivirani receptor]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Hollenberg MD, Compton SJ |title=International Union of Pharmacology. XXVIII. Proteinase-activated receptors. |journal=Pharmacol. Rev. |volume=54 |issue= 2 |pages= 203–17 |year= 2002 |pmid= 12037136 |doi=10.1124/pr.54.2.203  }}
*{{cite journal  | author=Ishihara H, Connolly AJ, Zeng D, ''et al.'' |title=Protease-activated receptor 3 is a second thrombin receptor in humans. | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1997-04-03_386_6624/page/502 |journal=Nature |volume=386 |issue= 6624 |pages= 502–6 |year= 1997 |pmid= 9087410 |doi= 10.1038/386502a0 }}
*{{cite journal  | author=Schmidt VA, Nierman WC, Maglott DR, ''et al.'' |title=The human proteinase-activated receptor-3 (PAR-3) gene. Identification within a Par gene cluster and characterization in vascular endothelial cells and platelets. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1998-06-12_273_24/page/15060 |journal=J. Biol. Chem. |volume=273 |issue= 24 |pages= 15061–8 |year= 1998 |pmid= 9614115 |doi=10.1074/jbc.273.24.15061  }}
*{{cite journal  | author=Xu WF, Andersen H, Whitmore TE, ''et al.'' |title=Cloning and characterization of human protease-activated receptor 4. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-06-09_95_12/page/6642 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=95 |issue= 12 |pages= 6642–6 |year= 1998 |pmid= 9618465 |doi=10.1073/pnas.95.12.6642  | pmc=22580  }}
*{{cite journal  | author=Guyonnet Dupérat V, Jacquelin B, Boisseau P, ''et al.'' |title=Protease-activated receptor genes are clustered on 5q13. | url=https://archive.org/details/sim_blood_1998-07-01_92_1/page/n77 |journal=Blood |volume=92 |issue= 1 |pages= 25–31 |year= 1998 |pmid= 9639495 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Kahn ML, Zheng YW, Huang W, ''et al.'' |title=A dual thrombin receptor system for platelet activation. | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-08-13_394_6694/page/690 |journal=Nature |volume=394 |issue= 6694 |pages= 690–4 |year= 1998 |pmid= 9716134 |doi= 10.1038/29325 }}
*{{cite journal  | author=Kahn ML, Hammes SR, Botka C, Coughlin SR |title=Gene and locus structure and chromosomal localization of the protease-activated receptor gene family. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1998-09-04_273_36/page/23290 |journal=J. Biol. Chem. |volume=273 |issue= 36 |pages= 23290–6 |year= 1998 |pmid= 9722561 |doi=10.1074/jbc.273.36.23290  }}
*{{cite journal |author= Kahn ML, Nakanishi-Matsui M, Shapiro MJ, ''et al.'' |title= Protease-activated receptors 1 and 4 mediate activation of human platelets by thrombin. |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-investigation_1999-03_103_6/page/879 |journal= J. Clin. Invest. |volume= 103 |issue= 6 |pages= 879–87 |year= 1999 |pmid= 10079109 |doi= 10.1172/JCI6042 |pmc= 408153 }}
*{{cite journal  | author=Hauck RW, Schulz C, Schömig A, ''et al.'' |title=alpha-Thrombin stimulates contraction of human bronchial rings by activation of protease-activated receptors. |journal=Am. J. Physiol. |volume=277 |issue= 1 Pt 1 |pages= L22–9 |year= 1999 |pmid= 10409227 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Nakanishi-Matsui M, Zheng YW, Sulciner DJ, ''et al.'' |title=PAR3 is a cofactor for PAR4 activation by thrombin. | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-04-06_404_6778/page/608 |journal=Nature |volume=404 |issue= 6778 |pages= 609–13 |year= 2000 |pmid= 10766244 |doi= 10.1038/35007085 }}
*{{cite journal  | author=O'Brien PJ, Prevost N, Molino M, ''et al.'' |title=Thrombin responses in human endothelial cells. Contributions from receptors other than PAR1 include the transactivation of PAR2 by thrombin-cleaved PAR1. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-05-05_275_18/page/13502 |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue= 18 |pages= 13502–9 |year= 2000 |pmid= 10788464 |doi=10.1074/jbc.275.18.13502  }}
*{{cite journal  | author=Cumashi A, Ansuini H, Celli N, ''et al.'' |title=Neutrophil proteases can inactivate human PAR3 and abolish the co-receptor function of PAR3 on murine platelets. |journal=Thromb. Haemost. |volume=85 |issue= 3 |pages= 533–8 |year= 2001 |pmid= 11307827 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Sambrano GR, Weiss EJ, Zheng YW, ''et al.'' |title=Role of thrombin signalling in platelets in haemostasis and thrombosis. | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2001-09-06_413_6851/page/74 |journal=Nature |volume=413 |issue= 6851 |pages= 74–8 |year= 2001 |pmid= 11544528 |doi= 10.1038/35092573 }}
*{{cite journal  | author=Miike S, McWilliam AS, Kita H |title=Trypsin induces activation and inflammatory mediator release from human eosinophils through protease-activated receptor-2. |journal=J. Immunol. |volume=167 |issue= 11 |pages= 6615–22 |year= 2002 |pmid= 11714832 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Uehara A, Sugawara S, Muramoto K, Takada H |title=Activation of human oral epithelial cells by neutrophil proteinase 3 through protease-activated receptor-2. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-immunology_2002-10-15_169_8/page/4594 |journal=J. Immunol. |volume=169 |issue= 8 |pages= 4594–603 |year= 2002 |pmid= 12370398 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal |author= Even-Ram SC, Grisaru-Granovsky S, Pruss D, ''et al.'' |title= The pattern of expression of protease-activated receptors (PARs) during early trophoblast development. |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-pathology_2003-09_201_1/page/47 |journal= J. Pathol. |volume= 200 |issue= 1 |pages= 47–52 |year= 2003 |pmid= 12692840 |doi= 10.1002/path.1338 }}
*{{cite journal  | author=Owen WG |title=PAR-3 is a low-affinity substrate, high affinity effector of thrombin. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2003-05-23_305_1/page/166 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=305 |issue= 1 |pages= 166–8 |year= 2003 |pmid= 12732212 |doi=10.1016/S0006-291X(03)00732-0  }}
*{{cite journal  | author=Tanaka N, Morita T, Nezu A, ''et al.'' |title=Thrombin-induced Ca2+ mobilization in human gingival fibroblasts is mediated by protease-activated receptor-1 (PAR-1). | url=https://archive.org/details/sim_life-sciences_2003-06-06_73_3/page/n54 |journal=Life Sci. |volume=73 |issue= 3 |pages= 301–10 |year= 2003 |pmid= 12757837 |doi=10.1016/S0024-3205(03)00269-8  }}
*{{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3021 | title = Protease-Activated Receptors: PAR3 | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160304221023/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3021 | archivedate = 2016-03-04 | quote =  | dead-url = yes }}
}}
{{refend}}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

&lt;!-- The PBB_Controls template provides controls for Protein Box Bot, please see Template:PBB_Controls for details.
{{PBB_Controls
| update_page = yes 
| require_manual_inspection = no 
| update_protein_box = yes
| update_summary = no
| update_citations = yes
}} --&gt;

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>jzwaqce5z2pkyyc4pj9ceo7typih576</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>F2RL3</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353373</id>
    <revision>
      <id>42695869</id>
      <parentid>42675882</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:57:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695869</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8975" sha1="24uy3g1rlsnmjm7iueeu7lehdd54v4z" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=9002}}
'''Proteazom-aktivirani receptor 4''' ('''PAR4'''), ili ''Receptoru koagulacionog faktora II (trombina) sličan 3'', je [[protein]] kodiran {{gene|F2RL3}} [[gen]]om kod ljudi.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: F2RL3 coagulation factor II (thrombin) receptor-like 3| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=9002| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB Summary
| section_title = 
| summary_text = F2RL3 je član velike familije [[G protein spregnuti receptori|G-protein spregnutih receptora]] koji interaguju sa guanozin-nukleotid-vezujućim proteinima. PAR4 je takođe član familije [[Proteazom-aktivirani receptor|proteazom aktiviranih receptora]]. On je aktiviran [[trombin]]om i [[tripsin]]om. Do aktivacije dolazi proteolitičkim odsecanjem njegovog ekstracelularnog amino terminusa. Novo-formirani [[N-terminus|amino terminus]] dejstvuje kao vezani ligand i aktivira receptor.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;
}}

== Povezano ==
* [[Proteazom-aktivirani receptor]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Leger AJ, Covic L, Kuliopulos A |title=Protease-activated receptors in cardiovascular diseases. | url=https://archive.org/details/sim_circulation_2006-09-05_114_10/page/1070 |journal=Circulation |volume=114 |issue= 10 |pages= 1070–7 |year= 2006 |pmid= 16952995 |doi= 10.1161/CIRCULATIONAHA.105.574830 }}
*{{cite journal  | author=Xu WF, Andersen H, Whitmore TE, ''et al.'' |title=Cloning and characterization of human protease-activated receptor 4. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-06-09_95_12/page/6642 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=95 |issue= 12 |pages= 6642–6 |year= 1998 |pmid= 9618465 |doi=10.1073/pnas.95.12.6642  | pmc=22580  }}
*{{cite journal  | author=Kahn ML, Zheng YW, Huang W, ''et al.'' |title=A dual thrombin receptor system for platelet activation. | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-08-13_394_6694/page/690 |journal=Nature |volume=394 |issue= 6694 |pages= 690–4 |year= 1998 |pmid= 9716134 |doi= 10.1038/29325 }}
*{{cite journal  | author=Kahn ML, Hammes SR, Botka C, Coughlin SR |title=Gene and locus structure and chromosomal localization of the protease-activated receptor gene family. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1998-09-04_273_36/page/23290 |journal=J. Biol. Chem. |volume=273 |issue= 36 |pages= 23290–6 |year= 1998 |pmid= 9722561 |doi=10.1074/jbc.273.36.23290  }}
*{{cite journal |author= Kahn ML, Nakanishi-Matsui M, Shapiro MJ, ''et al.'' |title= Protease-activated receptors 1 and 4 mediate activation of human platelets by thrombin. |url= https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-investigation_1999-03_103_6/page/879 |journal= J. Clin. Invest. |volume= 103 |issue= 6 |pages= 879–87 |year= 1999 |pmid= 10079109 |doi= 10.1172/JCI6042 |pmc= 408153 }}
*{{cite journal  | author=Andersen H, Greenberg DL, Fujikawa K, ''et al.'' |title=Protease-activated receptor 1 is the primary mediator of thrombin-stimulated platelet procoagulant activity. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1999-09-28_96_20/page/11189 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=96 |issue= 20 |pages= 11189–93 |year= 1999 |pmid= 10500152 |doi=10.1073/pnas.96.20.11189  | pmc=18009  }}
*{{cite journal  | author=Sambrano GR, Huang W, Faruqi T, ''et al.'' |title=Cathepsin G activates protease-activated receptor-4 in human platelets. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-03-10_275_10/page/6818 |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue= 10 |pages= 6819–23 |year= 2000 |pmid= 10702240 |doi=10.1074/jbc.275.10.6819  }}
*{{cite journal  | author=Nakanishi-Matsui M, Zheng YW, Sulciner DJ, ''et al.'' |title=PAR3 is a cofactor for PAR4 activation by thrombin. | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-04-06_404_6778/page/608 |journal=Nature |volume=404 |issue= 6778 |pages= 609–13 |year= 2000 |pmid= 10766244 |doi= 10.1038/35007085 }}
*{{cite journal  | author=Miike S, McWilliam AS, Kita H |title=Trypsin induces activation and inflammatory mediator release from human eosinophils through protease-activated receptor-2. |journal=J. Immunol. |volume=167 |issue= 11 |pages= 6615–22 |year= 2002 |pmid= 11714832 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Asokananthan N, Graham PT, Fink J, ''et al.'' |title=Activation of protease-activated receptor (PAR)-1, PAR-2, and PAR-4 stimulates IL-6, IL-8, and prostaglandin E2 release from human respiratory epithelial cells. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-immunology_2002-04-01_168_7/page/3576 |journal=J. Immunol. |volume=168 |issue= 7 |pages= 3577–85 |year= 2002 |pmid= 11907122 |doi=  }}
*{{cite journal |author= Henriksen RA, Hanks VK |title= PAR-4 agonist AYPGKF stimulates thromboxane production by human platelets. |url= https://archive.org/details/sim_arteriosclerosis-thrombosis-and-vascular-biology_2002-05_22_5/page/861 |journal= Arterioscler. Thromb. Vasc. Biol. |volume= 22 |issue= 5 |pages= 861–6 |year= 2002 |pmid= 12006403 |doi= 10.1161/01.ATV.0000014742.56572.25 }}
*{{cite journal  | author=Covic L, Singh C, Smith H, Kuliopulos A |title=Role of the PAR4 thrombin receptor in stabilizing platelet-platelet aggregates as revealed by a patient with Hermansky-Pudlak syndrome. |journal=Thromb. Haemost. |volume=87 |issue= 4 |pages= 722–7 |year= 2003 |pmid= 12008957 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Owen WG |title=PAR-3 is a low-affinity substrate, high affinity effector of thrombin. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2003-05-23_305_1/page/166 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=305 |issue= 1 |pages= 166–8 |year= 2003 |pmid= 12732212 |doi=10.1016/S0006-291X(03)00732-0  }}
*{{cite journal  | author=Adam F, Verbeuren TJ, Fauchère JL, ''et al.'' |title=Thrombin-induced platelet PAR4 activation: role of glycoprotein Ib and ADP. |journal=J. Thromb. Haemost. |volume=1 |issue= 4 |pages= 798–804 |year= 2003 |pmid= 12871418 |doi=10.1046/j.1538-7836.2003.00138.x  }}
*{{cite journal  | author=Wu CC, Hwang TL, Liao CH, ''et al.'' |title=The role of PAR4 in thrombin-induced thromboxane production in human platelets. |journal=Thromb. Haemost. |volume=90 |issue= 2 |pages= 299–308 |year= 2004 |pmid= 12888878 |doi= 10.1267/THRO03020299 }}
*{{cite journal |author= Kawai T, Akira S, Reed JC |title= ZIP kinase triggers apoptosis from nuclear PML oncogenic domains. |url= https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biology_2003-09_23_17/page/6174 |journal= Mol. Cell. Biol. |volume= 23 |issue= 17 |pages= 6174–86 |year= 2003 |pmid= 12917339 |doi= 10.1128/MCB.23.17.6174-6186.2003 |pmc= 180930 }}
*{{cite journal  | author=Jacques SL, Kuliopulos A |title=Protease-activated receptor-4 uses dual prolines and an anionic retention motif for thrombin recognition and cleavage. |journal=Biochem. J. |volume=376 |issue= Pt 3 |pages= 733–40 |year= 2004 |pmid= 13678420 |doi= 10.1042/BJ20030954  | pmc=1223816 }}
*{{cite journal  | author=Han Y, Nurden A, Combrié R, Pasquet JM |title=Redistribution of glycoprotein Ib within platelets in response to protease-activated receptors 1 and 4: roles of cytoskeleton and calcium. |journal=J. Thromb. Haemost. |volume=1 |issue= 10 |pages= 2206–15 |year= 2004 |pmid= 14521606 |doi=10.1046/j.1538-7836.2003.00436.x  }}
*{{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3036 | title = Protease-Activated Receptors: PAR4 | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120402213020/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3036 | archivedate = 2012-04-02 | quote =  | dead-url = yes }}
}}
{{refend}}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

&lt;!-- The PBB_Controls template provides controls for Protein Box Bot, please see Template:PBB_Controls for details.
{{PBB_Controls
| update_page = yes 
| require_manual_inspection = no 
| update_protein_box = yes
| update_summary = no
| update_citations = yes
}} --&gt;

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>24uy3g1rlsnmjm7iueeu7lehdd54v4z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Formil peptidni receptor 3</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353377</id>
    <revision>
      <id>42695960</id>
      <parentid>42675918</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:16:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5764" sha1="87uma1pq99xzp15ack84384wx80iak6" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2359}}
'''N-formil peptidni receptor 3''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran {{Gene|FPR3}} [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid1612600&quot;&gt;{{cite journal | author = Bao L, Gerard NP, Eddy RL Jr, Shows TB, Gerard C | title = Mapping of genes for the human C5a receptor (C5AR), human FMLP receptor (FPR), and two FMLP receptor homologue orphan receptors (FPRH1, FPRH2) to chromosome 19 | journal = Genomics | volume = 13 | issue = 2 | pages = 437–40 |date=Jul 1992 | pmid = 1612600 | pmc =  | doi =10.1016/0888-7543(92)90265-T  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid8198572&quot;&gt;{{cite journal | author = Durstin M, Gao JL, Tiffany HL, McDermott D, Murphy PM | title = Differential expression of members of the N-formylpeptide receptor gene cluster in human phagocytes | url = https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1994-05-30_201_1/page/174 | journal = Biochem Biophys Res Commun | volume = 201 | issue = 1 | pages = 174–9 |date=Jun 1994 | pmid = 8198572 | pmc =  | doi = 10.1006/bbrc.1994.1685 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FPRL2 formyl peptide receptor-like 2| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2359| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20250125112612/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2359| archive-date = 2025-01-25| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Formil peptidni receptor]]

== Literatura ==
{{reflist|2}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Christophe T, Karlsson A, Dugave C, ''et al.'' |title=The synthetic peptide Trp-Lys-Tyr-Met-Val-Met-NH2 specifically activates neutrophils through FPRL1/lipoxin A4 receptors and is an agonist for the orphan monocyte-expressed chemoattractant receptor FPRL2. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2001-06-15_276_24/page/21584 |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue= 24 |pages= 21585–93 |year= 2001 |pmid= 11285256 |doi= 10.1074/jbc.M007769200 }}
*{{cite journal  | author=Yang D, Chen Q, Gertz B, ''et al.'' |title=Human dendritic cells express functional formyl peptide receptor-like-2 (FPRL2) throughout maturation. |journal=J. Leukoc. Biol. |volume=72 |issue= 3 |pages= 598–607 |year= 2002 |pmid= 12223529 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Christophe T, Karlsson A, Rabiet MJ, ''et al.'' |title=Phagocyte activation by Trp-Lys-Tyr-Met-Val-Met, acting through FPRL1/LXA4R, is not affected by lipoxin A4. |journal=Scand. J. Immunol. |volume=56 |issue= 5 |pages= 470–6 |year= 2002 |pmid= 12410796 |doi=10.1046/j.1365-3083.2002.01149.x  }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932  | pmc=139241 |doi= 10.1073/pnas.242603899 }}
*{{cite journal  | author=Ota T, Suzuki Y, Nishikawa T, ''et al.'' |title=Complete sequencing and characterization of 21,243 full-length human cDNAs. |journal=Nat. Genet. |volume=36 |issue= 1 |pages= 40–5 |year= 2004 |pmid= 14702039 |doi= 10.1038/ng1285 }}
*{{cite journal  | author=Ernst S, Lange C, Wilbers A, ''et al.'' |title=An annexin 1 N-terminal peptide activates leukocytes by triggering different members of the formyl peptide receptor family. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-immunology_2004-06-15_172_12/page/7668 |journal=J. Immunol. |volume=172 |issue= 12 |pages= 7669–76 |year= 2004 |pmid= 15187149 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Harada M, Habata Y, Hosoya M, ''et al.'' |title=N-Formylated humanin activates both formyl peptide receptor-like 1 and 2. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2004-11-05_324_1/page/255 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=324 |issue= 1 |pages= 255–61 |year= 2004 |pmid= 15465011 |doi= 10.1016/j.bbrc.2004.09.046 }}
*{{cite journal  | author=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, ''et al.'' |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC). |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334  | pmc=528928 |doi= 10.1101/gr.2596504 }}
*{{cite journal  | author=Kang HK, Lee HY, Kim MK, ''et al.'' |title=The synthetic peptide Trp-Lys-Tyr-Met-Val-D-Met inhibits human monocyte-derived dendritic cell maturation via formyl peptide receptor and formyl peptide receptor-like 2. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-immunology_2005-07-15_175_2/page/684 |journal=J. Immunol. |volume=175 |issue= 2 |pages= 685–92 |year= 2005 |pmid= 16002663 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Lee HY, Lee SY, Shin EH, ''et al.'' |title=F2L, a peptide derived from heme-binding protein, inhibits formyl peptide receptor-mediated signaling. |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=359 |issue= 4 |pages= 985–90 |year= 2007 |pmid= 17577578 |doi= 10.1016/j.bbrc.2007.06.001 }}
}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3052 | title = Formylpeptide Receptors: FPRL2 | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20150518085905/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3052 | archivedate = 2015-05-18 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>87uma1pq99xzp15ack84384wx80iak6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Formil peptidni receptor 1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353378</id>
    <revision>
      <id>42695958</id>
      <parentid>42673376</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:16:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695958</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8821" sha1="as7yyz6v0ovbhxw9s05tvbrnl08w52l" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2357}}
'''fMet-Leu-Phe receptor''' ili ''N-formil peptidni receptor'' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran {{Gene|FPR1}} [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid2161213&quot;&gt;{{cite journal | author = Boulay F, Tardif M, Brouchon L, Vignais P | title = Synthesis and use of a novel N-formyl peptide derivative to isolate a human N-formyl peptide receptor cDNA | url = https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1990-05-16_168_3/page/1103 | journal = Biochem Biophys Res Commun | volume = 168 | issue = 3 | pages = 1103–9 |date=Jul 1990 | pmid = 2161213 | pmc =  | doi =10.1016/0006-291X(90)91143-G  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid12595898&quot;&gt;{{cite journal | author = Zhang Y, Syed R, Uygar C, Pallos D, Gorry MC, Firatli E, Cortelli JR, VanDyke TE, Hart PS, Feingold E, Hart TC | title = Evaluation of human leukocyte N-formylpeptide receptor (FPR1) SNPs in aggressive periodontitis patients | journal = Genes Immun | volume = 4 | issue = 1 | pages = 22–9 |date=Feb 2003 | pmid = 12595898 | pmc =  | doi = 10.1038/sj.gene.6363900 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FPR1 formyl peptide receptor 1| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2357| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20250121080753/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2357| archive-date = 2025-01-21| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Formil peptidni receptor]]

== Literatura ==
{{reflist|2}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Graves V, Gabig T, McCarthy L, ''et al.'' |title=Simultaneous mobilization of Mac-1 (CD11b/CD18) and formyl peptide chemoattractant receptors in human neutrophils. | url=https://archive.org/details/sim_blood_1992-08-01_80_3/page/776 |journal=Blood |volume=80 |issue= 3 |pages= 776–87 |year= 1992 |pmid= 1322204 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Murphy PM, Ozçelik T, Kenney RT, ''et al.'' |title=A structural homologue of the N-formyl peptide receptor. Characterization and chromosome mapping of a peptide chemoattractant receptor family. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1992-04-15_267_11/page/7636 |journal=J. Biol. Chem. |volume=267 |issue= 11 |pages= 7637–43 |year= 1992 |pmid= 1373134 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Perez HD, Holmes R, Kelly E, ''et al.'' |title=Cloning of the gene coding for a human receptor for formyl peptides. Characterization of a promoter region and evidence for polymorphic expression. |journal=Biochemistry |volume=31 |issue= 46 |pages= 11595–9 |year= 1992 |pmid= 1445895 |doi=10.1021/bi00161a044  }}
*{{cite journal  | author=Bao L, Gerard NP, Eddy RL, ''et al.'' |title=Mapping of genes for the human C5a receptor (C5AR), human FMLP receptor (FPR), and two FMLP receptor homologue orphan receptors (FPRH1, FPRH2) to chromosome 19. |journal=Genomics |volume=13 |issue= 2 |pages= 437–40 |year= 1992 |pmid= 1612600 |doi=10.1016/0888-7543(92)90265-T  }}
*{{cite journal  | author=Murphy PM, McDermott D |title=Functional expression of the human formyl peptide receptor in Xenopus oocytes requires a complementary human factor. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1991-07-05_266_19/page/12560 |journal=J. Biol. Chem. |volume=266 |issue= 19 |pages= 12560–7 |year= 1991 |pmid= 1712023 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Boulay F, Tardif M, Brouchon L, Vignais P |title=The human N-formylpeptide receptor. Characterization of two cDNA isolates and evidence for a new subfamily of G-protein-coupled receptors. |journal=Biochemistry |volume=29 |issue= 50 |pages= 11123–33 |year= 1991 |pmid= 2176894 |doi=10.1021/bi00502a016  }}
*{{cite journal  | author=Wahl SM, Allen JB, Gartner S, ''et al.'' |title=HIV-1 and its envelope glycoprotein down-regulate chemotactic ligand receptors and chemotactic function of peripheral blood monocytes. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-immunology_1989-05-15_142_10/page/n222 |journal=J. Immunol. |volume=142 |issue= 10 |pages= 3553–9 |year= 1989 |pmid= 2541200 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Jesaitis AJ, Naemura JR, Painter RG, ''et al.'' |title=Intracellular localization of N-formyl chemotactic receptor and Mg2+ dependent ATPase in human granulocytes. |journal=Biochim. Biophys. Acta |volume=719 |issue= 3 |pages= 556–68 |year= 1983 |pmid= 6129903 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Prossnitz ER, Kim CM, Benovic JL, Ye RD |title=Phosphorylation of the N-formyl peptide receptor carboxyl terminus by the G protein-coupled receptor kinase, GRK2. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1995-01-20_270_3/page/1130 |journal=J. Biol. Chem. |volume=270 |issue= 3 |pages= 1130–7 |year= 1995 |pmid= 7836371 |doi=10.1074/jbc.270.3.1130  }}
*{{cite journal  | author=Klotz KN, Jesaitis AJ |title=Physical coupling of N-formyl peptide chemoattractant receptors to G protein is unaffected by desensitization. | url=https://archive.org/details/sim_biochemical-pharmacology_1994-09-15_48_6/page/n244 |journal=Biochem. Pharmacol. |volume=48 |issue= 6 |pages= 1297–300 |year= 1994 |pmid= 7945424 |doi=10.1016/0006-2952(94)90168-6  }}
*{{cite journal  | author=Bommakanti RK, Dratz EA, Siemsen DW, Jesaitis AJ |title=Characterization of complex formation between Gi2 and octyl glucoside solubilized neutrophil N-formyl peptide chemoattractant receptor by sedimentation velocity. |journal=Biochim. Biophys. Acta |volume=1209 |issue= 1 |pages= 69–76 |year= 1994 |pmid= 7947984 |doi=10.1016/0167-4838(94)90138-4  }}
*{{cite journal  | author=Murphy PM, Tiffany HL, McDermott D, Ahuja SK |title=Sequence and organization of the human N-formyl peptide receptor-encoding gene. | url=https://archive.org/details/sim_gene_1993_133_2/page/285 |journal=Gene |volume=133 |issue= 2 |pages= 285–90 |year= 1993 |pmid= 8224916 |doi=10.1016/0378-1119(93)90653-K  }}
*{{cite journal  | author=Jesaitis AJ, Erickson RW, Klotz KN, ''et al.'' |title=Functional molecular complexes of human N-formyl chemoattractant receptors and actin. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-immunology_1993-11-15_151_10/page/5652 |journal=J. Immunol. |volume=151 |issue= 10 |pages= 5653–65 |year= 1993 |pmid= 8228254 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Särndahl E, Bokoch GM, Boulay F, ''et al.'' |title=Direct or C5a-induced activation of heterotrimeric Gi2 proteins in human neutrophils is associated with interaction between formyl peptide receptors and the cytoskeleton. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-06-21_271_25/page/15266 |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue= 25 |pages= 15267–71 |year= 1996 |pmid= 8663057 |doi=10.1074/jbc.271.25.15267  }}
*{{cite journal  | author=Maestes DC, Potter RM, Prossnitz ER |title=Differential phosphorylation paradigms dictate desensitization and internalization of the N-formyl peptide receptor. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1999-10-15_274_42/page/29790 |journal=J. Biol. Chem. |volume=274 |issue= 42 |pages= 29791–5 |year= 1999 |pmid= 10514456 |doi=10.1074/jbc.274.42.29791  }}
*{{cite journal  | author=Liang TS, Wang JM, Murphy PM, Gao JL |title=Serum amyloid A is a chemotactic agonist at FPR2, a low-affinity N-formylpeptide receptor on mouse neutrophils. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2000-04-13_270_2/page/331 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=270 |issue= 2 |pages= 331–5 |year= 2000 |pmid= 10753626 |doi= 10.1006/bbrc.2000.2416 }}
*{{cite journal  | author=Luu NT, Rainger GE, Nash GB |title=Differential ability of exogenous chemotactic agents to disrupt transendothelial migration of flowing neutrophils. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-immunology_2000-06-01_164_11/page/5960 |journal=J. Immunol. |volume=164 |issue= 11 |pages= 5961–9 |year= 2000 |pmid= 10820279 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Bennett TA, Maestas DC, Prossnitz ER |title=Arrestin binding to the G protein-coupled N-formyl peptide receptor is regulated by the conserved &quot;DRY&quot; sequence. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-08-11_275_32/page/24590 |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue= 32 |pages= 24590–4 |year= 2000 |pmid= 10823817 |doi= 10.1074/jbc.C000314200 }}
*{{cite journal  | author=Ayala JM, Goyal S, Liverton NJ, ''et al.'' |title=Serum-induced monocyte differentiation and monocyte chemotaxis are regulated by the p38 MAP kinase signal transduction pathway. |journal=J. Leukoc. Biol. |volume=67 |issue= 6 |pages= 869–75 |year= 2000 |pmid= 10857861 |doi=  }}
}}
{{refend}}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>as7yyz6v0ovbhxw9s05tvbrnl08w52l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Endotelinski receptor tip B</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353379</id>
    <revision>
      <id>42695815</id>
      <parentid>42675856</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:31:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695815</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8833" sha1="2u5n7f6ei6gwkkngszftszd1xm1xpuz" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=1910}}
'''Endotelinski receptor tip B''', ili ''ET&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;'' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran {{Gene|EDNRB}} [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid1659806&quot;&gt;{{cite journal | author = Cyr C, Huebner K, Druck T, Kris R | title = Cloning and chromosomal localization of a human endothelin ETA receptor | journal = Biochem. Biophys. Res. Commun. | volume = 181 | issue = 1 | pages = 184–90 | date=November 1991| pmid = 1659806 | doi = 10.1016/S0006-291X(05)81399-3| url =https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1991-11-27_181_1/page/184| issn = }}&lt;/ref&gt;

== Funkcija ==

Endotelinski receptor tip B je [[G protein spregnuti receptori|G protein spregnuti receptor]] koji aktivira sistem [[fosfatidilinozitol]]-[[kalcijum]]skih sekundarnih glasnika. Njegov ligand, [[endotelin]], se sastoji od familije sa tri potentna vazoaktivna peptida: ET&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, ET&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;, i ET&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;. [[Alternativno splajsovanje|Splajsna varijanta]], imenovana SVR, je poznata; sekvenca ETB-SVR receptora je identična sa ETRB izuzev intracelularnog C-terminalnog domena. Dok obe splajsne varijante vezuju ET&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;, one imaju različite response nakon vezivana, što sugerira da one različito funkcionišu.&lt;ref&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EDNRB endothelin receptor type B| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=1910| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20100307023543/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=1910| archive-date = 2010-03-07| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
{{reflist|2}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading
| citations =
*{{cite journal  | author=Hofstra RM, Osinga J, Buys CH |title=Mutations in Hirschsprung disease: when does a mutation contribute to the phenotype. |journal=Eur. J. Hum. Genet. |volume=5 |issue= 4 |pages= 180–5 |year= 1998 |pmid= 9359036 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Haendler B, Hechler U, Schleuning WD |title=Molecular cloning of human endothelin (ET) receptors ETA and ETB. |journal=J. Cardiovasc. Pharmacol. |volume=20 Suppl 12 |issue=  |pages= S1–4 |year= 1993 |pmid= 1282938 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Arai H, Nakao K, Hosoda K, ''et al.'' |title=[Molecular cloning of human endothelin receptors and their expression in vascular endothelial cells and smooth muscle cells] |journal=Jpn. Circ. J. |volume=56 Suppl 5 |issue=  |pages= 1303–7 |year= 1993 |pmid= 1291713 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Ogawa Y, Nakao K, Arai H, ''et al.'' |title=Molecular cloning of a non-isopeptide-selective human endothelin receptor. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1991-07-15_178_1/page/248 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=178 |issue= 1 |pages= 248–55 |year= 1991 |pmid= 1648908 |doi=10.1016/0006-291X(91)91806-N  }}
*{{cite journal  | author=Cyr C, Huebner K, Druck T, Kris R |title=Cloning and chromosomal localization of a human endothelin ETA receptor. |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=181 |issue= 1 |pages= 184–90 |year= 1992 |pmid= 1659806 |doi=10.1016/S0006-291X(05)81399-3  }}
*{{cite journal  | author=Nakamuta M, Takayanagi R, Sakai Y, ''et al.'' |title=Cloning and sequence analysis of a cDNA encoding human non-selective type of endothelin receptor. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1991-05-31_177_1/page/34 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=177 |issue= 1 |pages= 34–9 |year= 1991 |pmid= 1710450 |doi=10.1016/0006-291X(91)91944-8  }}
*{{cite journal  | author=Sakamoto A, Yanagisawa M, Sakurai T, ''et al.'' |title=Cloning and functional expression of human cDNA for the ETB endothelin receptor. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1991-07-31_178_2/page/656 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=178 |issue= 2 |pages= 656–63 |year= 1991 |pmid= 1713452 |doi=10.1016/0006-291X(91)90158-4  }}
*{{cite journal  | author=Vane J |title=Endothelins come home to roost. |journal=Nature |volume=348 |issue= 6303 |pages= 673 |year= 1991 |pmid= 2175394 |doi= 10.1038/348673a0 }}
*{{cite journal  | author=Puffenberger EG, Kauffman ER, Bolk S, ''et al.'' |title=Identity-by-descent and association mapping of a recessive gene for Hirschsprung disease on human chromosome 13q22. |journal=Hum. Mol. Genet. |volume=3 |issue= 8 |pages= 1217–25 |year= 1995 |pmid= 7987295 |doi=10.1093/hmg/3.8.1217  }}
*{{cite journal  | author=Puffenberger EG, Hosoda K, Washington SS, ''et al.'' |title=A missense mutation of the endothelin-B receptor gene in multigenic Hirschsprung's disease. |journal=Cell |volume=79 |issue= 7 |pages= 1257–66 |year= 1995 |pmid= 8001158 |doi=10.1016/0092-8674(94)90016-7  }}
*{{cite journal  | author=Baynash AG, Hosoda K, Giaid A, ''et al.'' |title=Interaction of endothelin-3 with endothelin-B receptor is essential for development of epidermal melanocytes and enteric neurons. |journal=Cell |volume=79 |issue= 7 |pages= 1277–85 |year= 1995 |pmid= 8001160 |doi=10.1016/0092-8674(94)90018-3  }}
*{{cite journal  | author=Arai H, Nakao K, Takaya K, ''et al.'' |title=The human endothelin-B receptor gene. Structural organization and chromosomal assignment. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1993-02-15_268_5/page/3462 |journal=J. Biol. Chem. |volume=268 |issue= 5 |pages= 3463–70 |year= 1993 |pmid= 8429023 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Elshourbagy NA, Korman DR, Wu HL, ''et al.'' |title=Molecular characterization and regulation of the human endothelin receptors. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1993-02-25_268_6/page/3872 |journal=J. Biol. Chem. |volume=268 |issue= 6 |pages= 3873–9 |year= 1993 |pmid= 8440682 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Hofstra RM, Osinga J, Tan-Sindhunata G, ''et al.'' |title=A homozygous mutation in the endothelin-3 gene associated with a combined Waardenburg type 2 and Hirschsprung phenotype (Shah-Waardenburg syndrome). |journal=Nat. Genet. |volume=12 |issue= 4 |pages= 445–7 |year= 1996 |pmid= 8630503 |doi= 10.1038/ng0496-445 }}
*{{cite journal  | author=Attié T, Till M, Pelet A, ''et al.'' |title=Mutation of the endothelin-receptor B gene in Waardenburg-Hirschsprung disease. |journal=Hum. Mol. Genet. |volume=4 |issue= 12 |pages= 2407–9 |year= 1996 |pmid= 8634719 |doi=10.1093/hmg/4.12.2407  }}
*{{cite journal  | author=Elshourbagy NA, Adamou JE, Gagnon AW, ''et al.'' |title=Molecular characterization of a novel human endothelin receptor splice variant. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-10-11_271_41/page/25300 |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue= 41 |pages= 25300–7 |year= 1996 |pmid= 8810293 |doi=10.1074/jbc.271.41.25300  }}
*{{cite journal  | author=Kusafuka T, Wang Y, Puri P |title=Novel mutations of the endothelin-B receptor gene in isolated patients with Hirschsprung's disease. |journal=Hum. Mol. Genet. |volume=5 |issue= 3 |pages= 347–9 |year= 1997 |pmid= 8852658 |doi=10.1093/hmg/5.3.347  }}
*{{cite journal  | author=Auricchio A, Casari G, Staiano A, Ballabio A |title=Endothelin-B receptor mutations in patients with isolated Hirschsprung disease from a non-inbred population. |journal=Hum. Mol. Genet. |volume=5 |issue= 3 |pages= 351–4 |year= 1997 |pmid= 8852659 |doi=10.1093/hmg/5.3.351  }}
*{{cite journal  | author=Amiel J, Attié T, Jan D, ''et al.'' |title=Heterozygous endothelin receptor B (EDNRB) mutations in isolated Hirschsprung disease. |journal=Hum. Mol. Genet. |volume=5 |issue= 3 |pages= 355–7 |year= 1997 |pmid= 8852660 |doi=10.1093/hmg/5.3.355  }}
*{{cite journal  | author=Freedman NJ, Ament AS, Oppermann M, ''et al.'' |title=Phosphorylation and desensitization of human endothelin A and B receptors. Evidence for G protein-coupled receptor kinase specificity. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-07-11_272_28/page/17734 |journal=J. Biol. Chem. |volume=272 |issue= 28 |pages= 17734–43 |year= 1997 |pmid= 9211925 |doi=10.1074/jbc.272.28.17734  }}
}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=2265 | title = Endothelin Receptors:  ET&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt; | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20211025104329/https://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=2265 | archivedate = 2021-10-25 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>2u5n7f6ei6gwkkngszftszd1xm1xpuz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GABBR1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353381</id>
    <revision>
      <id>42696008</id>
      <parentid>42675950</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:34:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10302" sha1="rft1t93mfw8hwnvqxn0mihn3wwk5i7k" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2550}}
'''Receptor 1 gama-aminobuterne kiseline B''' (''GABA&lt;sub&gt;B1&lt;/sub&gt;'') je podjedinica [[G protein spregnuti receptor|G protein spregnutog receptora]] koja je kodirana {{Gene|GABBR1}} [[gen]]om.

&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB Summary
| section_title = 
| summary_text = [[Gama-aminobuterna kiselina]] (GABA) je inhibitorni [[neurotransmiter]] u [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]] sisara. GABA deluje na jonotropne GABA(A/C) receptore čime se proizvodi brza sinaptička inhibicija, kao i na metabotropne GABA(B) receptore, čime nastaju dugotrajniji inhibitorni signali. GABA(B) receptor se sastoji od heterodimera sa dva srodna 7-transmembranska receptora, GABA(B) receptor 1 i GABA(B) receptor 2. Gen GABA(B) receptora 1 se nalazi na hromozomu 6p21.3 u regionu HLA klase I, blizo HLA-F gena. Lokusi [[predispozicije]] za [[multipla skleroza|maltiplu sklerozu]], [[epilepsija|epilepsiju]], i [[šizofrenija|šizofreniju]] su mapirani u ovaj region. [[Alternativno splajsovanje]] ovog gena generiše 4 transkriptne varijante.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GABBR1 gamma-aminobutyric acid (GABA) B receptor, 1| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2550| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20181108230131/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2550| archive-date = 2018-11-08| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
}}

== Interakcije ==
Pokazano je da GABBR1 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[ATF4]]&lt;ref name=pmid11087824&gt;{{cite journal |last=White |first=J H |authorlink= |coauthors=McIllhinney R A, Wise A, Ciruela F, Chan W Y, Emson P C, Billinton A, Marshall F H |date=December 2000 |title=The GABAB receptor interacts directly with the related transcription factors CREB2 and ATFx |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=97 |issue=25 |pages=13967–72 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0027-8424| pmid = 11087824 |doi = 10.1073/pnas.240452197 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2000-12-05_97_25/page/13967| language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=17684 }}&lt;/ref&gt; i [[GABBR2]].&lt;ref name=pmid9872316&gt;{{cite journal |last=White |first=J H |authorlink= |coauthors=Wise A, Main M J, Green A, Fraser N J, Disney G H, Barnes A A, Emson P, Foord S M, Marshall F H |date=December 1998 |title=Heterodimerization is required for the formation of a functional GABA(B) receptor |journal=Nature |volume=396 |issue=6712 |pages=679–82 |publisher= |location = ENGLAND| issn = 0028-0836| pmid = 9872316 |doi = 10.1038/25354 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-12-17_396_6712/page/678| language = | format = | accessdate = | quote = | pmid = 9872307 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Fraser DD, Mudrick-Donnon LA, MacVicar BA |title=Astrocytic GABA receptors. |journal=Glia |volume=11 |issue= 2 |pages= 83–93 |year= 1994 |pmid= 7927650 |doi= 10.1002/glia.440110203 }}
*{{cite journal  | author=Maruyama K, Sugano S |title=Oligo-capping: a simple method to replace the cap structure of eukaryotic mRNAs with oligoribonucleotides. | url=https://archive.org/details/sim_gene_1994-01-28_138_1-2/page/171 |journal=Gene |volume=138 |issue= 1–2 |pages= 171–4 |year= 1994 |pmid= 8125298 |doi=10.1016/0378-1119(94)90802-8  }}
*{{cite journal  | author=Kaupmann K, Huggel K, Heid J, ''et al.'' |title=Expression cloning of GABA(B) receptors uncovers similarity to metabotropic glutamate receptors | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1997-03-20_386_6622/page/238 |journal=Nature |volume=386 |issue= 6622 |pages= 239–46 |year= 1997 |pmid= 9069281 |doi= 10.1038/386239a0 }}
*{{cite journal  | author=Suzuki Y, Yoshitomo-Nakagawa K, Maruyama K, ''et al.'' |title=Construction and characterization of a full length-enriched and a 5'-end-enriched cDNA library | url=https://archive.org/details/sim_gene_1997-10-24_200_1-2/page/149 |journal=Gene |volume=200 |issue= 1–2 |pages= 149–56 |year= 1997 |pmid= 9373149 |doi=10.1016/S0378-1119(97)00411-3  }}
*{{cite journal  | author=Grifa A, Totaro A, Rommens JM, ''et al.'' |title=GABA (gamma-amino-butyric acid) neurotransmission: identification and fine mapping of the human GABAB receptor gene | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1998-09-18_250_2/page/240 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=250 |issue= 2 |pages= 240–5 |year= 1998 |pmid= 9753614 |doi= 10.1006/bbrc.1998.9296 }}
*{{cite journal  | author=Goei VL, Choi J, Ahn J, ''et al.'' |title=Human gamma-aminobutyric acid B receptor gene: complementary DNA cloning, expression, chromosomal location, and genomic organization |journal=Biol. Psychiatry |volume=44 |issue= 8 |pages= 659–66 |year= 1999 |pmid= 9798068 |doi=10.1016/S0006-3223(98)00244-3  }}
*{{cite journal  | author=Kaupmann K, Schuler V, Mosbacher J, ''et al.'' |title=Human gamma-aminobutyric acid type B receptors are differentially expressed and regulate inwardly rectifying K+ channels |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=95 |issue= 25 |pages= 14991–6 |year= 1999 |pmid= 9844003 |doi=10.1073/pnas.95.25.14991  | pmc=24563  }}
*{{cite journal  | author=White JH, Wise A, Main MJ, ''et al.'' |title=Heterodimerization is required for the formation of a functional GABA(B) receptor |journal=Nature |volume=396 |issue= 6712 |pages= 679–82 |year= 1999 |pmid= 9872316 |doi= 10.1038/25354 }}
*{{cite journal  | author=Kuner R, Köhr G, Grünewald S, ''et al.'' |title=Role of heteromer formation in GABAB receptor function | url=https://archive.org/details/sim_science_1999-01-01_283_5398/page/74 |journal=Science |volume=283 |issue= 5398 |pages= 74–7 |year= 1999 |pmid= 9872744 |doi=10.1126/science.283.5398.74  }}
*{{cite journal  | author=Makoff A |title=Molecular cloning of human GABABR1 and its tissue distribution | url=https://archive.org/details/sim_molecular-brain-research_1999-01-22_64_1/page/n148 |journal=Brain Res. Mol. Brain Res. |volume=64 |issue= 1 |pages= 137–40 |year= 1999 |pmid= 9889352 |doi=10.1016/S0169-328X(98)00316-7  }}
*{{cite journal  | author=Peters HC, Kämmer G, Volz A, ''et al.'' |title=Mapping, genomic structure, and polymorphisms of the human GABABR1 receptor gene: evaluation of its involvement in idiopathic generalized epilepsy |journal=Neurogenetics |volume=2 |issue= 1 |pages= 47–54 |year= 2000 |pmid= 9933300 |doi=10.1007/s100480050051  }}
*{{cite journal  | author=Ng GY, Clark J, Coulombe N, ''et al.'' |title=Identification of a GABAB receptor subunit, gb2, required for functional GABAB receptor activity | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1999-03-19_274_12/page/7606 |journal=J. Biol. Chem. |volume=274 |issue= 12 |pages= 7607–10 |year= 1999 |pmid= 10075644 |doi=10.1074/jbc.274.12.7607  }}
*{{cite journal  | author=Sander T, Peters C, Kämmer G, ''et al.'' |title=Association analysis of exonic variants of the gene encoding the GABAB receptor and idiopathic generalized epilepsy |journal=Am. J. Med. Genet. |volume=88 |issue= 4 |pages= 305–10 |year= 1999 |pmid= 10402495 |doi=10.1002/(SICI)1096-8628(19990820)88:4&lt;305::AID-AJMG5&gt;3.0.CO;2-X  }}
*{{cite journal  | author=Wise A, Green A, Main MJ, ''et al.'' |title=Calcium sensing properties of the GABA(B) receptor | url=https://archive.org/details/sim_neuropharmacology_1999-11_38_11/page/1647 |journal=Neuropharmacology |volume=38 |issue= 11 |pages= 1647–56 |year= 1999 |pmid= 10587080 |doi=10.1016/S0028-3908(99)00119-7  }}
*{{cite journal  | author=Sullivan R, Chateauneuf A, Coulombe N, ''et al.'' |title=Coexpression of full-length gamma-aminobutyric acid(B) (GABA(B)) receptors with truncated receptors and metabotropic glutamate receptor 4 supports the GABA(B) heterodimer as the functional receptor |journal=J. Pharmacol. Exp. Ther. |volume=293 |issue= 2 |pages= 460–7 |year= 2000 |pmid= 10773016 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Schwarz DA, Barry G, Eliasof SD, ''et al.'' |title=Characterization of gamma-aminobutyric acid receptor GABAB(1e), a GABAB(1) splice variant encoding a truncated receptor | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-10-13_275_41/page/32174 |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue= 41 |pages= 32174–81 |year= 2000 |pmid= 10906333 |doi= 10.1074/jbc.M005333200 }}
*{{cite journal  | author=White JH, McIllhinney RA, Wise A, ''et al.'' |title=The GABAB receptor interacts directly with the related transcription factors CREB2 and ATFx |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=97 |issue= 25 |pages= 13967–72 |year= 2001 |pmid= 11087824 |doi= 10.1073/pnas.240452197  | pmc=17684 }}
*{{cite journal  | author=Couve A, Kittler JT, Uren JM, ''et al.'' |title=Association of GABA(B) receptors and members of the 14-3-3 family of signaling proteins |journal=Mol. Cell. Neurosci. |volume=17 |issue= 2 |pages= 317–28 |year= 2001 |pmid= 11178869 |doi= 10.1006/mcne.2000.0938 }}
*{{cite journal  | author=Muñoz A, Arellano JI, DeFelipe J |title=GABABR1 receptor protein expression in human mesial temporal cortex: changes in temporal lobe epilepsy |journal=J. Comp. Neurol. |volume=449 |issue= 2 |pages= 166–79 |year= 2002 |pmid= 12115687 |doi= 10.1002/cne.10287 }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[GABAB receptor]]

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=2197 | title = GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt; Receptors: GABA&lt;sub&gt;B1&lt;/sub&gt; | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160303170056/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=2197 | archivedate = 2016-03-03 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{PDB Galerija-lat|geneid=2550}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>rft1t93mfw8hwnvqxn0mihn3wwk5i7k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GABBR2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353382</id>
    <revision>
      <id>42696009</id>
      <parentid>42675951</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:34:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12680" sha1="rcnte8z976wfymxs7m8g5jdt6xxw46e" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=9568}}
'''Receptor 2 gama-aminobuterne kiseline B''' (''GABA&lt;sub&gt;B1&lt;/sub&gt;'') je podjedinica [[G protein spregnuti receptor|G protein spregnutog receptora]] koja je kod ljudi kodirana {{Gene|GABBR2}} [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GABBR2 gamma-aminobutyric acid (GABA) B receptor, 2| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=9568| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20100308080655/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=9568| archive-date = 2010-03-08| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB Summary
| section_title = 
| summary_text = B-tip receptora za [[neurotransmiter]] GABA ([[gama-aminobuterna kiselina]]) inhibira neuronsku aktivnost putem G protein spregnutog sistema sekundarnih glasnika, koji reguliše oslobađanje neurotransmiter, aktivnost jonskih kanala i [[adenilil ciklaza|adenilil ciklaze]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;
}}

== Interakcije ==
Poznato je da GABBR2 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[GABBR1]].&lt;ref name=pmid9872316&gt;{{cite journal |last=White |first=J H |authorlink= |coauthors=Wise A, Main M J, Green A, Fraser N J, Disney G H, Barnes A A, Emson P, Foord S M, Marshall F H |date=December 1998 |title=Heterodimerization is required for the formation of a functional GABA(B) receptor |journal=Nature |volume=396 |issue=6712 |pages=679–82 |publisher= |location = ENGLAND| issn = 0028-0836| pmid = 9872316 |doi = 10.1038/25354 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_1998-12-17_396_6712/page/678| language = | format = | accessdate = | quote = |pmid = 9872307 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=White JH |title=Heterodimerization is required for the formation of a functional GABA(B) receptor |journal=Nature |volume=396 |issue= 6712 |pages= 679–82 |year= 1999 |pmid= 9872316 |doi= 10.1038/25354  | author2=Wise A  | author3=Main MJ  | display-authors=3  | last4=Main  | first4=Martin J.  | last5=Green  | first5=Andrew  | last6=Fraser  | first6=Neil J.  | last7=Disney  | first7=Graham H.  | last8=Barnes  | first8=Ashley A.  | last9=Emson  | first9=Piers }}
*{{cite journal  | author=Ng GY |title=Identification of a GABAB receptor subunit, gb2, required for functional GABAB receptor activity | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1999-03-19_274_12/page/7606 |journal=J. Biol. Chem. |volume=274 |issue= 12 |pages= 7607–10 |year= 1999 |pmid= 10075644 |doi=10.1074/jbc.274.12.7607  | author2=Clark J  | author3=Coulombe N  | display-authors=3  | last4=Ethier  | first4=N  | last5=Hebert  | first5=TE  | last6=Sullivan  | first6=R  | last7=Kargman  | first7=S  | last8=Chateauneuf  | first8=A  | last9=Tsukamoto  | first9=N  }}
*{{cite journal  | author=Ng GY |title=Cloning of a novel G-protein-coupled receptor GPR 51 resembling GABAB receptors expressed predominantly in nervous tissues and mapped proximal to the hereditary sensory neuropathy type 1 locus on chromosome 9 |journal=Genomics |volume=56 |issue= 3 |pages= 288–95 |year= 1999 |pmid= 10087195 |doi= 10.1006/geno.1998.5706  | author2=McDonald T  | author3=Bonnert T  | display-authors=3  | last4=Rigby  | first4=Michael  | last5=Heavens  | first5=Robert  | last6=Whiting  | first6=Paul  | last7=Chateauneuf  | first7=Anne  | last8=Coulombe  | first8=Nathalie  | last9=Kargman  | first9=Stacia }}
*{{cite journal  | author=Martin SC, Russek SJ, Farb DH |title=Molecular identification of the human GABABR2: cell surface expression and coupling to adenylyl cyclase in the absence of GABABR1 |journal=Mol. Cell. Neurosci. |volume=13 |issue= 3 |pages= 180–91 |year= 1999 |pmid= 10328880 |doi= 10.1006/mcne.1999.0741 }}
*{{cite journal  | author=Clark JA, Mezey E, Lam AS, Bonner TI |title=Distribution of the GABA(B) receptor subunit gb2 in rat CNS | url=https://archive.org/details/sim_brain-research_2000-03-31_860_1-2/page/41 |journal=Brain Res. |volume=860 |issue= 1–2 |pages= 41–52 |year= 2000 |pmid= 10727622 |doi=10.1016/S0006-8993(00)01958-2  }}
*{{cite journal  | author=Sullivan R |title=Coexpression of full-length gamma-aminobutyric acid(B) (GABA(B)) receptors with truncated receptors and metabotropic glutamate receptor 4 supports the GABA(B) heterodimer as the functional receptor |journal=J. Pharmacol. Exp. Ther. |volume=293 |issue= 2 |pages= 460–7 |year= 2000 |pmid= 10773016 |doi=  | author2=Chateauneuf A  | author3=Coulombe N  | display-authors=3  | last4=Kolakowski Jr  | first4=LF  | last5=Johnson  | first5=MP  | last6=Hebert  | first6=TE  | last7=Ethier  | first7=N  | last8=Belley  | first8=M  | last9=Metters  | first9=K  }}
*{{cite journal  | author=White JH |title=The GABAB receptor interacts directly with the related transcription factors CREB2 and ATFx |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=97 |issue= 25 |pages= 13967–72 |year= 2001 |pmid= 11087824 |doi= 10.1073/pnas.240452197  | pmc=17684  | author2=McIllhinney RA  | author3=Wise A  | display-authors=3  | last4=Ciruela  | first4=F  | last5=Chan  | first5=WY  | last6=Emson  | first6=PC  | last7=Billinton  | first7=A  | last8=Marshall  | first8=FH }}
*{{cite journal  | author=Kitano J |title=Tamalin, a PDZ domain-containing protein, links a protein complex formation of group 1 metabotropic glutamate receptors and the guanine nucleotide exchange factor cytohesins | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_2002-02-15_22_4/page/n99 |journal=J. Neurosci. |volume=22 |issue= 4 |pages= 1280–9 |year= 2002 |pmid= 11850456 |doi=  | author2=Kimura K  | author3=Yamazaki Y  | display-authors=3  | last4=Soda  | first4=T  | last5=Shigemoto  | first5=R  | last6=Nakajima  | first6=Y  | last7=Nakanishi  | first7=S  }}
*{{cite journal  | author=Salim K |title=Oligomerization of G-protein-coupled receptors shown by selective co-immunoprecipitation | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2002-05-03_277_18/page/15482 |journal=J. Biol. Chem. |volume=277 |issue= 18 |pages= 15482–5 |year= 2002 |pmid= 11854302 |doi= 10.1074/jbc.M201539200  | author2=Fenton T  | author3=Bacha J  | display-authors=3  | last4=Urien-Rodriguez  | first4=H  | last5=Bonnert  | first5=T  | last6=Skynner  | first6=HA  | last7=Watts  | first7=E  | last8=Kerby  | first8=J  | last9=Heald  | first9=A }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241  | author2=Feingold EA  | author3=Grouse LH  | display-authors=3  | last4=Derge  | first4=JG  | last5=Klausner  | first5=RD  | last6=Collins  | first6=FS  | last7=Wagner  | first7=L  | last8=Shenmen  | first8=CM  | last9=Schuler  | first9=GD }}
*{{cite journal  | author=Furtinger S |title=Increased expression of gamma-aminobutyric acid type B receptors in the hippocampus of patients with temporal lobe epilepsy |journal=Neurosci. Lett. |volume=352 |issue= 2 |pages= 141–5 |year= 2004 |pmid= 14625043 |doi=10.1016/j.neulet.2003.08.046  | author2=Pirker S  | author3=Czech T  | display-authors=3  | last4=Baumgartner  | first4=C  | last5=Sperk  | first5=G  }}
*{{cite journal  | author=Waldvogel HJ |title=Comparative cellular distribution of GABAA and GABAB receptors in the human basal ganglia: immunohistochemical colocalization of the alpha 1 subunit of the GABAA receptor, and the GABABR1 and GABABR2 receptor subunits |journal=J. Comp. Neurol. |volume=470 |issue= 4 |pages= 339–56 |year= 2004 |pmid= 14961561 |doi= 10.1002/cne.20005  | author2=Billinton A  | author3=White JH  | display-authors=3  | last4=Emson  | first4=Piers C.  | last5=Faull  | first5=Richard L.M. }}
*{{cite journal  | author=Balasubramanian S, Teissére JA, Raju DV, Hall RA |title=Hetero-oligomerization between GABAA and GABAB receptors regulates GABAB receptor trafficking | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2004-04-30_279_18/page/18840 |journal=J. Biol. Chem. |volume=279 |issue= 18 |pages= 18840–50 |year= 2004 |pmid= 14966130 |doi= 10.1074/jbc.M313470200 }}
*{{cite journal  | author=Uezono Y |title=Characterization of GABAB receptor in the human colon |journal=J. Pharmacol. Sci. |volume=94 |issue= 2 |pages= 211–3 |year= 2004 |pmid= 14978362 |doi=10.1254/jphs.94.211  | author2=Kaibara M  | author3=Hayashi H  | display-authors=3  | last4=Kawakami  | first4=Shunsuke  | last5=Enjoji  | first5=Akihito  | last6=Kanematsu  | first6=Takashi  | last7=Taniyama  | first7=Kohtaro  }}
*{{cite journal  | author=Humphray SJ |title=DNA sequence and analysis of human chromosome 9 | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2004-05-27_429_6990/page/368 |journal=Nature |volume=429 |issue= 6990 |pages= 369–74 |year= 2004 |pmid= 15164053 |doi= 10.1038/nature02465  | pmc=2734081  | author2=Oliver K  | author3=Hunt AR  | display-authors=3  | last4=Plumb  | first4=R. W.  | last5=Loveland  | first5=J. E.  | last6=Howe  | first6=K. L.  | last7=Andrews  | first7=T. D.  | last8=Searle  | first8=S.  | last9=Hunt  | first9=S. E. }}
*{{cite journal  | author=Gerhard DS |title=The Status, Quality, and Expansion of the NIH Full-Length cDNA Project: The Mammalian Gene Collection (MGC) |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928  | author2=Wagner L  | author3=Feingold EA  | display-authors=3  | last4=Shenmen  | first4=CM  | last5=Grouse  | first5=LH  | last6=Schuler  | first6=G  | last7=Klein  | first7=SL  | last8=Old  | first8=S  | last9=Rasooly  | first9=R }}
*{{cite journal  | author=Hlavackova V |title=Evidence for a single heptahelical domain being turned on upon activation of a dimeric GPCR |journal=EMBO J. |volume=24 |issue= 3 |pages= 499–509 |year= 2005 |pmid= 15660124 |doi= 10.1038/sj.emboj.7600557  | pmc=548662  | author2=Goudet C  | author3=Kniazeff J  | display-authors=3  | last4=Zikova  | first4=Alice  | last5=Maurel  | first5=Damien  | last6=Vol  | first6=Claire  | last7=Trojanova  | first7=Johana  | last8=Prézeau  | first8=Laurent  | last9=Pin  | first9=Jean-Philippe }}
*{{cite journal  | author=DeGiorgis JA |title=Phosphoproteomic analysis of synaptosomes from human cerebral cortex |journal=J. Proteome Res. |volume=4 |issue= 2 |pages= 306–15 |year= 2005 |pmid= 15822905 |doi= 10.1021/pr0498436  | author2=Jaffe H  | author3=Moreira JE  | display-authors=3  | last4=Carlotti  | first4=Carlos G.  | last5=Leite  | first5=João P.  | last6=Pant  | first6=Harish C.  | last7=Dosemeci  | first7=Ayse }}
*{{cite journal  | author=Rual JF |title=Towards a proteome-scale map of the human protein-protein interaction network | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-10-20_437_7062/page/1172 |journal=Nature |volume=437 |issue= 7062 |pages= 1173–8 |year= 2005 |pmid= 16189514 |doi= 10.1038/nature04209  | author2=Venkatesan K  | author3=Hao T  | display-authors=3  | last4=Hirozane-Kishikawa  | first4=Tomoko  | last5=Dricot  | first5=Amélie  | last6=Li  | first6=Ning  | last7=Berriz  | first7=Gabriel F.  | last8=Gibbons  | first8=Francis D.  | last9=Dreze  | first9=Matija }}
*{{cite journal  | author=Osawa Y |title=Functional expression of the GABAB receptor in human airway smooth muscle |journal=Am. J. Physiol. Lung Cell Mol. Physiol. |volume=291 |issue= 5 |pages= L923–31 |year= 2006 |pmid= 16829628 |doi= 10.1152/ajplung.00185.2006  | author2=Xu D  | author3=Sternberg D  | display-authors=3  | last4=Sonett  | first4=J. R.  | last5=d'Armiento  | first5=J.  | last6=Panettieri  | first6=R. A.  | last7=Emala  | first7=C. W. }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[GABAB receptor]]

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=2933 | title = GABA&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt; Receptors: GABA&lt;sub&gt;B2&lt;/sub&gt; | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140808051222/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=2933 | archivedate = 2014-08-08 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>rcnte8z976wfymxs7m8g5jdt6xxw46e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EMR1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353390</id>
    <revision>
      <id>42695683</id>
      <parentid>42673265</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:48:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695683</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4208" sha1="er0osy2pdgjf611liez4m7k1vqej2u8" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2015}}
'''EGF modul sadržavajući, mucinu sličan, hormonski receptor 1''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''EMR1'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid7601460&quot;&gt;{{cite journal | author = Baud V, Chissoe SL, Viegas-Pequignot E, Diriong S, N'Guyen VC, Roe BA, Lipinski M | title = EMR1, an unusual member in the family of hormone receptors with seven transmembrane segments | journal = Genomics | volume = 26 | issue = 2 | pages = 334–44 |date=Aug 1995 | pmid = 7601460 | pmc =  | doi =10.1016/0888-7543(95)80218-B  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9500513&quot;&gt;{{cite journal | author = McKnight AJ, Gordon S | title = The EGF-TM7 family: unusual structures at the leukocyte surface | journal = J Leukoc Biol | volume = 63 | issue = 3 | pages = 271–80 |date=Mar 1998 | pmid = 9500513 | pmc =  | doi =  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EMR1 egf-like module containing, mucin-like, hormone receptor-like 1| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2015| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20190103055810/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2015| archive-date = 2019-01-03| url-status = dead }}&lt;/ref&gt; Mišji homolog je poznat kao '''F4/80'''.&lt;ref name=&quot;pmid8083537&quot;&gt;{{cite journal | author = Leenen PJ, de Bruijn MF, Voerman JS, Campbell PA, van Ewijk W | title = Markers of mouse macrophage development detected by monoclonal antibodies | journal = J. Immunol. Methods | volume = 174 | issue = 1-2 | pages = 5–19 |date=September 1994 | pmid = 8083537 | doi = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-immunological-methods_1994-09-14_174_1-2/page/n12}}&lt;/ref&gt;

== Funkcija ==
Ovaj protein je član adhezione GPCR familije&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Yona|first=Stacey|title=Adhesion-GPCRs|year=2011|publisher=Springer|isbn=978-1-4419-7912-4|pages=1-200}}&lt;/ref&gt;. Članovi ove familije imaju karakteristične dugačke ekstracelularne regione sa promenljivim brojem proteinskih domaina koji su vezani za TM7 domenom putem mucinu sličnog regiona. U slučaju EMR1 ti domeni su slični epidermalnom faktoru rasta.

EMR1 je transmembranski protein koji je prisutan na ćelijskoj površini ljudskih [[makrofag]]a, koji su izvedeni iz [[mijeloid|mijeloidne vrste]]. On ima aproksimativnu masu od 125 kDa, i asociran je sa maturisanim makrofagovima.

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal  | author=McKnight AJ, Macfarlane AJ, Seldin MF, Gordon S |title=Chromosome mapping of the Emr1 gene |journal=Mamm. Genome |volume=8 |issue= 12 |pages= 946 |year= 1998 |pmid= 9383301 |doi=10.1007/s003359900633  }}
* {{cite journal  | author=Carver EA, Hamann J, Olsen AS, Stubbs L |title=Physical mapping of EMR1 and CD97 in human Chromosome 19 and assignment of Cd97 to mouse Chromosome 8 suggest an ancient genomic duplication |journal=Mamm. Genome |volume=10 |issue= 10 |pages= 1039–40 |year= 2000 |pmid= 10501980 |doi=10.1007/s003359901157  }}
* {{cite journal  | author=Lin HH, Stacey M, Hamann J, ''et al.'' |title=Human EMR2, a novel EGF-TM7 molecule on chromosome 19p13.1, is closely related to CD97 |journal=Genomics |volume=67 |issue= 2 |pages= 188–200 |year= 2000 |pmid= 10903844 |doi= 10.1006/geno.2000.6238 }}
* {{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
* {{cite journal  | author=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, ''et al.'' |title=The Status, Quality, and Expansion of the NIH Full-Length cDNA Project: The Mammalian Gene Collection (MGC) |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928 }}
* {{Cite book |ref= harv|last=Yona|first=Stacey|title=Adhesion-GPCRs|year=2011|publisher=Springer|isbn=978-1-4419-7912-4|pages=1-200}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[EMR receptor]]
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>er0osy2pdgjf611liez4m7k1vqej2u8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EMR2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353391</id>
    <revision>
      <id>42695684</id>
      <parentid>42645754</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:48:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695684</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6106" sha1="83h0fpei5xhnx7e8ffh1xl5yfx6qu2v" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=30817}}
'''EGF modul sadržavajući, mucinu sličan, hormonski receptor 2''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''EMR2'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt; EMR2 je isto tako poznat kao ''CD312'' ([[klaster diferencijacije]] 312).

Ovaj protein je član adhezinske familije GPCR receptora&lt;ref name=&quot;http://www.springer.com/biomed/book/978-1-4419-7912-4&quot;&gt;{{Cite book|last=Yona|first=Stacey|title=Adhesion-GPCR|year=2011|publisher=Springer|isbn=978-1-4419-7912-4|pages=1-200}}&lt;/ref&gt; izražene predominantno u ćelijama imunskog sistema. Ti proteini imaju karakteristični dugački ekstracelularni region sa promenljivim brojem N-terminalnih domena sličnih epidermalnom faktoru rasta (EGF), koji je spregnut sa TM7 domenom putem domena sličnog mucinu. Ovaj gen je blisko srodan sa genom na [[Hromozom 19 (čovek)|hromozomu 19]] koji kodira molekul EMR3. EMR2 protein ne formira interakcije sa komplementnim regulatornim proteinom, ubrzavajućim faktorom razvoja (CD55), za razliku od srodnog [[CD97]] antigena, iz čega sledi da ovi veoma slični proteini imaju nepreklapajuće funkcije. Poznato je više trankriptnih izoformi.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EMR2 egf-like module containing, mucin-like, hormone receptor-like 2| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=30817| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20240622144429/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=30817| archive-date = 2024-06-22| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Suzuki Y, Yoshitomo-Nakagawa K, Maruyama K, ''et al.'' |title=Construction and characterization of a full length-enriched and a 5'-end-enriched cDNA library | url=https://archive.org/details/sim_gene_1997-10-24_200_1-2/page/149 |journal=Gene |volume=200 |issue= 1–2 |pages= 149–56 |year= 1997 |pmid= 9373149 |doi=10.1016/S0378-1119(97)00411-3  }}
*{{cite journal  | author=Lin HH, Stacey M, Hamann J, ''et al.'' |title=Human EMR2, a novel EGF-TM7 molecule on chromosome 19p13.1, is closely related to CD97 |journal=Genomics |volume=67 |issue= 2 |pages= 188–200 |year= 2000 |pmid= 10903844 |doi= 10.1006/geno.2000.6238 }}
*{{cite journal  | author=Lin HH, Stacey M, Saxby C, ''et al.'' |title=Molecular analysis of the epidermal growth factor-like short consensus repeat domain-mediated protein-protein interactions: dissection of the CD97-CD55 complex | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2001-06-29_276_26/page/24160 |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue= 26 |pages= 24160–9 |year= 2001 |pmid= 11297558 |doi= 10.1074/jbc.M101770200 }}
*{{cite journal  | author=Kwakkenbos MJ, Chang GW, Lin HH, ''et al.'' |title=The human EGF-TM7 family member EMR2 is a heterodimeric receptor expressed on myeloid cells |journal=J. Leukoc. Biol. |volume=71 |issue= 5 |pages= 854–62 |year= 2002 |pmid= 11994511 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Stacey M, Chang GW, Davies JQ, ''et al.'' |title=The epidermal growth factor-like domains of the human EMR2 receptor mediate cell attachment through chondroitin sulfate glycosaminoglycans | url=https://archive.org/details/sim_blood_2003-10-15_102_8/page/2916 |journal=Blood |volume=102 |issue= 8 |pages= 2916–24 |year= 2003 |pmid= 12829604 |doi= 10.1182/blood-2002-11-3540 }}
*{{cite journal  | author=Chang GW, Stacey M, Kwakkenbos MJ, ''et al.'' |title=Proteolytic cleavage of the EMR2 receptor requires both the extracellular stalk and the GPS motif |journal=FEBS Lett. |volume=547 |issue= 1–3 |pages= 145–50 |year= 2003 |pmid= 12860403 |doi=10.1016/S0014-5793(03)00695-1  }}
*{{cite journal  | author=Ota T, Suzuki Y, Nishikawa T, ''et al.'' |title=Complete sequencing and characterization of 21,243 full-length human cDNAs |journal=Nat. Genet. |volume=36 |issue= 1 |pages= 40–5 |year= 2004 |pmid= 14702039 |doi= 10.1038/ng1285 }}
*{{cite journal  | author=Grimwood J, Gordon LA, Olsen A, ''et al.'' |title=The DNA sequence and biology of human chromosome 19 | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2004-04-01_428_6982/page/528 |journal=Nature |volume=428 |issue= 6982 |pages= 529–35 |year= 2004 |pmid= 15057824 |doi= 10.1038/nature02399 }}
*{{cite journal  | author=Lin HH, Chang GW, Davies JQ, ''et al.'' |title=Autocatalytic cleavage of the EMR2 receptor occurs at a conserved G protein-coupled receptor proteolytic site motif | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2004-07-23_279_30/page/31822 |journal=J. Biol. Chem. |volume=279 |issue= 30 |pages= 31823–32 |year= 2004 |pmid= 15150276 |doi= 10.1074/jbc.M402974200 }}
*{{cite journal  | author=Bjarnadóttir TK, Fredriksson R, Höglund PJ, ''et al.'' |title=The human and mouse repertoire of the adhesion family of G-protein-coupled receptors |journal=Genomics |volume=84 |issue= 1 |pages= 23–33 |year= 2005 |pmid= 15203201 |doi= 10.1016/j.ygeno.2003.12.004 }}
*{{cite journal  | author=Chang GW, Davies JQ, Stacey M, ''et al.'' |title=CD312, the human adhesion-GPCR EMR2, is differentially expressed during differentiation, maturation, and activation of myeloid cells |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=353 |issue= 1 |pages= 133–8 |year= 2007 |pmid= 17174274 |doi= 10.1016/j.bbrc.2006.11.148 }}
}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Yona|first=Stacey|title=Adhesion-GPCR|year=2011|publisher=Springer|isbn=978-1-4419-7912-4|pages=1-200}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[EMR receptor]]
{{-}}
{{PDB Galerija-lat|geneid=30817}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}
{{Klasteri diferencijacije-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]
[[Kategorija:Klasteri diferencijacije]]</text>
      <sha1>83h0fpei5xhnx7e8ffh1xl5yfx6qu2v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EMR3</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353393</id>
    <revision>
      <id>42695685</id>
      <parentid>42673266</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:48:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695685</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3866" sha1="jhht7el8s23elwjeuxlcykat3skjya1" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=84658}}
'''EGF modul sadržavajući, mucinu sličan, hormonski receptor 3''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''EMR3'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid11279179&quot;&gt;{{cite journal | author = Stacey M, Lin HH, Hilyard KL, Gordon S, McKnight AJ | title = Human epidermal growth factor (EGF) module-containing mucin-like hormone receptor 3 is a new member of the EGF-TM7 family that recognizes a ligand on human macrophages and activated neutrophils | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2001-06-01_276_22/page/18863 | journal = J Biol Chem | volume = 276 | issue = 22 | pages = 18863–70 |date=May 2001 | pmid = 11279179 | pmc =  | doi = 10.1074/jbc.M101147200 }}&lt;/ref&gt;

== Funkcija ==
Ovaj protein je član adhezinske familije GPCR receptora&lt;ref&gt;{{Cite book|last=Yona|first=Stacey|title=Adhesion-GPCRs|year=2011|publisher=Springer|isbn=978-1-4419-7912-4|pages=1-200}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Yona|first=S|coauthors=Lin, HH; Siu, WO; Gordon, S; Stacey, M.|title=Adhesion-GPCRs: emerging roles for novel receptors.|url=https://archive.org/details/sim_trends-in-biochemical-sciences_2008-10_33_10/page/491|journal=Trends in biochemical sciences|date=2008 |volume=33|issue=10|pages=491-500|pmid=18789697}}&lt;/ref&gt; izražene predominantno u ćelijama imunskog sistema. Ti proteini imaju karakteristični dugački ekstracelularni region sa promenljivim brojem N-terminalnih domena sličnih epidermalnom faktoru rasta (EGF), koji je spregnut sa TM7 domenom putem domena sličnog mucinu. U slučaju EMR3, taj proteinski domen se sastoji od dva N-terminalna proteina slična epidermalnom faktoru rasta. Ovaj gen je blisko srodan sa genom na [[Hromozom 19 (čovek)|hromozomu 19]] koji kodira molekul EMR3. EMR2 učestvuje u [[mijeloid]]-mijeloid interakcijama tokom imunskih i inflamatornih responsa.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EMR3 egf-like module containing, mucin-like, hormone receptor-like 3| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=84658| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20190104184241/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=84658| archive-date = 2019-01-04| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal  | author=Bjarnadóttir TK, Fredriksson R, Höglund PJ, ''et al.'' |title=The human and mouse repertoire of the adhesion family of G-protein-coupled receptors |journal=Genomics |volume=84 |issue= 1 |pages= 23–33 |year= 2005 |pmid= 15203201 |doi= 10.1016/j.ygeno.2003.12.004 }}
* {{cite journal  | author=Olsen JV, Blagoev B, Gnad F, ''et al.'' |title=Global, in vivo, and site-specific phosphorylation dynamics in signaling networks | url=https://archive.org/details/cell_2006-11-03_127_3/page/635 |journal=Cell |volume=127 |issue= 3 |pages= 635–48 |year= 2006 |pmid= 17081983 |doi= 10.1016/j.cell.2006.09.026 }}
* {{cite journal  | author=Matmati M, Pouwels W, van Bruggen R, ''et al.'' |title=The human EGF-TM7 receptor EMR3 is a marker for mature granulocytes |journal=J. Leukoc. Biol. |volume=81 |issue= 2 |pages= 440–8 |year= 2007 |pmid= 17108056 |doi= 10.1189/jlb.0406276 }}
* {{cite journal | author = Kane AJ, Sughrue ME, Rutkowski MJ, Phillips JJ, Parsa AT | title = EMR3: A Potential Mediator of Invasive Phenotypic Variation in Glioblastoma and Novel Therapeutic Target | journal = Neuroreport | volume = 21 | issue = 16 | pages = 1018–22 |date=November 2010 | pmid = 20827226 | pmc = 3064464 | doi = 10.1097/WNR.0b013e32833f19f2 }}
* {{Cite book |ref= harv|last=Yona|first=Stacey|title=Adhesion-GPCRs|year=2011|publisher=Springer|isbn=978-1-4419-7912-4|pages=1-200}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[EMR receptor]]
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>jhht7el8s23elwjeuxlcykat3skjya1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ELTD1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353394</id>
    <revision>
      <id>42695682</id>
      <parentid>42673264</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:48:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4858" sha1="iq82ahk09crgkkjcz3a0yj6n4zr69id" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=64123}}
'''EGF, atrofilin i sedam transmembranski domen 1''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''ELTD1'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid11050079&quot;&gt;{{cite journal | author = Nechiporuk T, Urness LD, Keating MT | title = ETL, a novel seven-transmembrane receptor that is developmentally regulated in the heart. ETL is a member of the secretin family and belongs to the epidermal growth factor-seven-transmembrane subfamily | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2001-02-09_276_6/page/4150 | journal = J Biol Chem | volume = 276 | issue = 6 | pages = 4150–4157 |date=May 2001 | pmid = 11050079 | pmc =  | doi = 10.1074/jbc.M004814200 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: ELTD1 EGF, latrophilin and seven transmembrane domain containing 1| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=64123| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Venter JC |title=The sequence of the human genome | url=https://archive.org/details/sim_science_2001-02-16_291_5507/page/1304 |journal=Science |volume=291 |issue= 5507 |pages= 1304–1351 |year= 2001 |pmid= 11181995 |doi= 10.1126/science.1058040  | author2=Adams MD  | author3=Myers EW  | display-authors=3  | last4=Li  | first4=PW  | last5=Mural  | first5=RJ  | last6=Sutton  | first6=GG  | last7=Smith  | first7=HO  | last8=Yandell  | first8=M  | last9=Evans  | first9=CA }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–16903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241  | author2=Feingold EA  | author3=Grouse LH  | display-authors=3  | last4=Derge  | first4=JG  | last5=Klausner  | first5=RD  | last6=Collins  | first6=FS  | last7=Wagner  | first7=L  | last8=Shenmen  | first8=CM  | last9=Schuler  | first9=GD }}
*{{cite journal  | author=Clark HF |title=The secreted protein discovery initiative (SPDI), a large-scale effort to identify novel human secreted and transmembrane proteins: a bioinformatics assessment |journal=Genome Res. |volume=13 |issue= 10 |pages= 2265–2270 |year= 2003 |pmid= 12975309 |doi= 10.1101/gr.1293003  | pmc=403697  | author2=Gurney AL  | author3=Abaya E  | display-authors=3  | last4=Baker  | first4=K  | last5=Baldwin  | first5=D  | last6=Brush  | first6=J  | last7=Chen  | first7=J  | last8=Chow  | first8=B  | last9=Chui  | first9=C }}
*{{cite journal  | author=Bjarnadóttir TK |title=The human and mouse repertoire of the adhesion family of G-protein-coupled receptors |journal=Genomics |volume=84 |issue= 1 |pages= 23–33 |year= 2005 |pmid= 15203201 |doi= 10.1016/j.ygeno.2003.12.004  | author2=Fredriksson R  | author3=Höglund PJ  | display-authors=3  | last4=Gloriam  | first4=David E.  | last5=Lagerström  | first5=Malin C.  | last6=Schiöth  | first6=Helgi B. }}
*{{cite journal  | author=Gerhard DS |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC) |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–2127 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928  | author2=Wagner L  | author3=Feingold EA  | display-authors=3  | last4=Shenmen  | first4=CM  | last5=Grouse  | first5=LH  | last6=Schuler  | first6=G  | last7=Klein  | first7=SL  | last8=Old  | first8=S  | last9=Rasooly  | first9=R }}
*{{cite journal  | author=Liu T |title=Human plasma N-glycoproteome analysis by immunoaffinity subtraction, hydrazide chemistry, and mass spectrometry |journal=J. Proteome Res. |volume=4 |issue= 6 |pages= 2070–2080 |year= 2006 |pmid= 16335952 |doi= 10.1021/pr0502065  | pmc=1850943  | author2=Qian WJ  | author3=Gritsenko MA  | display-authors=3  | last4=Camp  | first4=David G.  | last5=Monroe  | first5=Matthew E.  | last6=Moore  | first6=Ronald J.  | last7=Smith  | first7=Richard D. }}
*{{cite journal  | author=Kimura K |title=Diversification of transcriptional modulation: large-scale identification and characterization of putative alternative promoters of human genes |journal=Genome Res. |volume=16 |issue= 1 |pages= 55–65 |year= 2006 |pmid= 16344560 |doi= 10.1101/gr.4039406  | pmc=1356129  | author2=Wakamatsu A  | author3=Suzuki Y  | display-authors=3  | last4=Ota  | first4=T  | last5=Nishikawa  | first5=T  | last6=Yamashita  | first6=R  | last7=Yamamoto  | first7=J  | last8=Sekine  | first8=M  | last9=Tsuritani  | first9=K }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Latrofilinski receptor]]
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>iq82ahk09crgkkjcz3a0yj6n4zr69id</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FZD1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353395</id>
    <revision>
      <id>42695882</id>
      <parentid>42675884</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:06:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695882</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6208" sha1="ibur0yrhayy90leh8ku1382tuxn18jv" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=8321}}
'''Uvojiti-1''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''FZD1'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid9813155&quot;&gt;{{cite journal | author = Sagara N, Toda G, Hirai M, Terada M, Katoh M | title = Molecular cloning, differential expression, and chromosomal localization of human frizzled-1, frizzled-2, and frizzled-7 | url = https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1998-11-09_252_1/page/117 | journal = Biochem Biophys Res Commun | volume = 252 | issue = 1 | pages = 117–22 |date=Dec 1998 | pmid = 9813155 | pmc =  | doi = 10.1006/bbrc.1998.9607 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FZD1 frizzled homolog 1 (Drosophila)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=8321| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20181228083158/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=8321| archive-date = 2018-12-28| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Članovi familije 'uvojitih' proteina su 7-transmembranski receptori za Wnt signalne proteine. FZD1 protein sadrži signalni peptid, [[cistein]]om bogati domen u [[N-terminus|N-terminalnom]] ekstracelularnom regionu, 7 transmembranski domen, i [[C-terminus|C-terminalni]] PDZ vezujući motiv. FZD1 transkript je izražen u različitim tkivima.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Tanaka S, Akiyoshi T, Mori M, ''et al.'' |title=A novel frizzled gene identified in human esophageal carcinoma mediates APC/beta-catenin signals. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-08-18_95_17/page/10164 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=95 |issue= 17 |pages= 10164–9 |year= 1998 |pmid= 9707618 |doi=10.1073/pnas.95.17.10164  | pmc=21479  }}
*{{cite journal  | author=Gazit A, Yaniv A, Bafico A, ''et al.'' |title=Human frizzled 1 interacts with transforming Wnts to transduce a TCF dependent transcriptional response. |journal=Oncogene |volume=18 |issue= 44 |pages= 5959–66 |year= 1999 |pmid= 10557084 |doi= 10.1038/sj.onc.1202985 }}
*{{cite journal  | author=DeCostanzo AJ, Huang XP, Wang HY, Malbon CC |title=The Frizzled-1/(beta(2))-adrenergic receptor chimera: pharmacological properties of a unique G protein-linked receptor. |journal=Naunyn Schmiedebergs Arch. Pharmacol. |volume=365 |issue= 5 |pages= 341–8 |year= 2002 |pmid= 12012019 |doi= 10.1007/s00210-002-0540-3 }}
*{{cite journal  | author=Hering H, Sheng M |title=Direct interaction of Frizzled-1, -2, -4, and -7 with PDZ domains of PSD-95. |journal=FEBS Lett. |volume=521 |issue= 1–3 |pages= 185–9 |year= 2002 |pmid= 12067714 |doi=10.1016/S0014-5793(02)02831-4  }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Scherer SW, Cheung J, MacDonald JR, ''et al.'' |title=Human chromosome 7: DNA sequence and biology | url=https://archive.org/details/sim_science_2003-05-02_300_5620/page/766 |journal=Science |volume=300 |issue= 5620 |pages= 767–72 |year= 2003 |pmid= 12690205  | pmc=2882961 |doi= 10.1126/science.1083423 }}
*{{cite journal  | author=Hillier LW, Fulton RS, Fulton LA, ''et al.'' |title=The DNA sequence of human chromosome 7 | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2003-07-10_424_6945/page/156 |journal=Nature |volume=424 |issue= 6945 |pages= 157–64 |year= 2003 |pmid= 12853948 |doi= 10.1038/nature01782 }}
*{{cite journal  | author=Zilberberg A, Yaniv A, Gazit A |title=The low density lipoprotein receptor-1, LRP1, interacts with the human frizzled-1 (HFz1) and down-regulates the canonical Wnt signaling pathway | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2004-04-23_279_17/page/17534 |journal=J. Biol. Chem. |volume=279 |issue= 17 |pages= 17535–42 |year= 2004 |pmid= 14739301 |doi= 10.1074/jbc.M311292200 }}
*{{cite journal  | author=Wu J, Klein TJ, Mlodzik M |title=Subcellular localization of frizzled receptors, mediated by their cytoplasmic tails, regulates signaling pathway specificity |journal=PLoS Biol. |volume=2 |issue= 7 |pages= E158 |year= 2006 |pmid= 15252441 |doi= 10.1371/journal.pbio.0020158  | pmc=449784 }}
*{{cite journal  | author=Omoto S, Hayashi T, Kitahara K, ''et al.'' |title=Autosomal dominant familial exudative vitreoretinopathy in two Japanese families with FZD4 mutations (H69Y and C181R) |journal=Ophthalmic Genet. |volume=25 |issue= 2 |pages= 81–90 |year= 2004 |pmid= 15370539 |doi= 10.1080/13816810490514270 }}
*{{cite journal  | author=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, ''et al.'' |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC) |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928 }}
*{{cite journal  | author=Yang L, Yamasaki K, Shirakata Y, ''et al.'' |title=Bone morphogenetic protein-2 modulates Wnt and frizzled expression and enhances the canonical pathway of Wnt signaling in normal keratinocytes |journal=J. Dermatol. Sci. |volume=42 |issue= 2 |pages= 111–9 |year= 2006 |pmid= 16442268 |doi= 10.1016/j.jdermsci.2005.12.011 }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Uvojiti receptori]]

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3059 | title = Frizzled Receptors: FZD&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160303203744/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3059 | archivedate = 2016-03-03 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>ibur0yrhayy90leh8ku1382tuxn18jv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FZD2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353396</id>
    <revision>
      <id>42695884</id>
      <parentid>42675886</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:06:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695884</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5208" sha1="j91mdcgw807pwmpet3hk12sbv64jpnd" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2535}}
'''Uvojiti-2''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''FZD2'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid7558010&quot;&gt;{{cite journal | author = Zhao Z, Lee CC, Baldini A, Caskey CT | title = A human homologue of the Drosophila polarity gene frizzled has been identified and mapped to 17q21.1 | journal = Genomics | volume = 27 | issue = 2 | pages = 370–3 |date=Nov 1995 | pmid = 7558010 | pmc =  | doi = 10.1006/geno.1995.1060 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9813155&quot;&gt;{{cite journal | author = Sagara N, Toda G, Hirai M, Terada M, Katoh M | title = Molecular cloning, differential expression, and chromosomal localization of human frizzled-1, frizzled-2, and frizzled-7 | url = https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1998-11-09_252_1/page/117 | journal = Biochem Biophys Res Commun | volume = 252 | issue = 1 | pages = 117–22 |date=Dec 1998 | pmid = 9813155 | pmc =  | doi = 10.1006/bbrc.1998.9607 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FZD2 frizzled homolog 2 (Drosophila)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2535| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20181228083323/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2535| archive-date = 2018-12-28| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Članovi familije 'uvojitih' proteina su 7-transmembranski receptori za Wnt signalne proteine. Izražavanje FZD2 gena je razvojno regulisano, sa visokim nivoima izraženim u bubrezima i plučima fetusa, i u crevima i jajnicima odraslih osoba.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Wang Y, Macke JP, Abella BS, ''et al.'' |title=A large family of putative transmembrane receptors homologous to the product of the Drosophila tissue polarity gene frizzled. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-02-23_271_8/page/4468 |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue= 8 |pages= 4468–76 |year= 1996 |pmid= 8626800 |doi=10.1074/jbc.271.8.4468  }}
*{{cite journal  | author=Finch PW, He X, Kelley MJ, ''et al.'' |title=Purification and molecular cloning of a secreted, Frizzled-related antagonist of Wnt action. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1997-06-24_94_13/page/6770 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=94 |issue= 13 |pages= 6770–5 |year= 1997 |pmid= 9192640 |doi=10.1073/pnas.94.13.6770  | pmc=21233  }}
*{{cite journal  | author=Tanaka S, Akiyoshi T, Mori M, ''et al.'' |title=A novel frizzled gene identified in human esophageal carcinoma mediates APC/beta-catenin signals. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-08-18_95_17/page/10164 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=95 |issue= 17 |pages= 10164–9 |year= 1998 |pmid= 9707618 |doi=10.1073/pnas.95.17.10164  | pmc=21479  }}
*{{cite journal  | author=Hering H, Sheng M |title=Direct interaction of Frizzled-1, -2, -4, and -7 with PDZ domains of PSD-95. |journal=FEBS Lett. |volume=521 |issue= 1–3 |pages= 185–9 |year= 2002 |pmid= 12067714 |doi=10.1016/S0014-5793(02)02831-4  }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Oishi I, Suzuki H, Onishi N, ''et al.'' |title=The receptor tyrosine kinase Ror2 is involved in non-canonical Wnt5a/JNK signalling pathway |journal=Genes Cells |volume=8 |issue= 7 |pages= 645–54 |year= 2004 |pmid= 12839624 |doi=10.1046/j.1365-2443.2003.00662.x  }}
*{{cite journal  | author=Omoto S, Hayashi T, Kitahara K, ''et al.'' |title=Autosomal dominant familial exudative vitreoretinopathy in two Japanese families with FZD4 mutations (H69Y and C181R) |journal=Ophthalmic Genet. |volume=25 |issue= 2 |pages= 81–90 |year= 2004 |pmid= 15370539 |doi= 10.1080/13816810490514270 }}
*{{cite journal  | author=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, ''et al.'' |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC) |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928 }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Uvojiti receptori]]

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3060 | title = Frizzled Receptors: FZD&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160303204756/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3060 | archivedate = 2016-03-03 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>j91mdcgw807pwmpet3hk12sbv64jpnd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FZD3</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353397</id>
    <revision>
      <id>42695885</id>
      <parentid>42675887</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:06:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695885</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6100" sha1="7wh8m7buaaeqoo8ys7rrj82auvbmwrn" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=7976}}
'''Uvojiti-3''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''FZD3'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid10777673&quot;&gt;{{cite journal | author = Kirikoshi H, Koike J, Sagara N, Saitoh T, Tokuhara M, Tanaka K, Sekihara H, Hirai M, Katoh M | title = Molecular cloning and genomic structure of human frizzled-3 at chromosome 8p21 | url = https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2000-04-29_271_1/page/8 | journal = Biochem Biophys Res Commun | volume = 271 | issue = 1 | pages = 8–14 |date=Jun 2000 | pmid = 10777673 | pmc =  | doi = 10.1006/bbrc.2000.2578 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10873558&quot;&gt;{{cite journal | author = Sala CF, Formenti E, Terstappen GC, Caricasole A | title = Identification, gene structure, and expression of human frizzled-3 (FZD3) | url = https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2000-06-24_273_1/page/27 | journal = Biochem Biophys Res Commun | volume = 273 | issue = 1 | pages = 27–34 |date=Jul 2000 | pmid = 10873558 | pmc =  | doi = 10.1006/bbrc.2000.2882 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FZD3 frizzled homolog 3 (Drosophila)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=7976| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20181228132435/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=7976| archive-date = 2018-12-28| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Članovi familije 'uvojitih' proteina su 7-transmembranski receptori za Wnt signalne proteine. FZD3 protein sadrži signalni peptid, [[cistein]]om bogati domen u [[N-terminus|N-terminalnom]] ekstracelularnom regionu, 7 transmembranski domen, i [[C-terminus|C-terminalni]] PDZ vezujući motiv. FZD3 transkript je izražen u različitim tkivima. Funkcija ovog proteina nije poznata. Postoje izvesne indikacije da učestvuje u razvoju folikula dlake kod sisara.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Katoh M |title=GIPC gene family (Review). |journal=Int. J. Mol. Med. |volume=9 |issue= 6 |pages= 585–9 |year= 2002 |pmid= 12011974 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Finch PW, He X, Kelley MJ, ''et al.'' |title=Purification and molecular cloning of a secreted, Frizzled-related antagonist of Wnt action. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1997-06-24_94_13/page/6770 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=94 |issue= 13 |pages= 6770–5 |year= 1997 |pmid= 9192640 |doi=10.1073/pnas.94.13.6770  | pmc=21233  }}
*{{cite journal  | author=Wright M, Aikawa M, Szeto W, Papkoff J |title=Identification of a Wnt-responsive signal transduction pathway in primary endothelial cells. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1999-09-24_263_2/page/384 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=263 |issue= 2 |pages= 384–8 |year= 1999 |pmid= 10491302 |doi= 10.1006/bbrc.1999.1344 }}
*{{cite journal  | author=Hung BS, Wang XQ, Cam GR, Rothnagel JA |title=Characterization of mouse Frizzled-3 expression in hair follicle development and identification of the human homolog in keratinocytes. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-investigative-dermatology_2001-06_116_6/page/940 |journal=J. Invest. Dermatol. |volume=116 |issue= 6 |pages= 940–6 |year= 2001 |pmid= 11407985 |doi= 10.1046/j.1523-1747.2001.01336.x }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Katsu T, Ujike H, Nakano T, ''et al.'' |title=The human frizzled-3 (FZD3) gene on chromosome 8p21, a receptor gene for Wnt ligands, is associated with the susceptibility to schizophrenia. |journal=Neurosci. Lett. |volume=353 |issue= 1 |pages= 53–6 |year= 2004 |pmid= 14642436 |doi=10.1016/j.neulet.2003.09.017  }}
*{{cite journal  | author=Zhang Y, Yu X, Yuan Y, ''et al.'' |title=Positive association of the human frizzled 3 (FZD3) gene haplotype with schizophrenia in Chinese Han population. |journal=Am. J. Med. Genet. B Neuropsychiatr. Genet. |volume=129 |issue= 1 |pages= 16–9 |year= 2005 |pmid= 15274031 |doi= 10.1002/ajmg.b.30076 }}
*{{cite journal  | author=Zhang Z, Henzel WJ |title=Signal peptide prediction based on analysis of experimentally verified cleavage sites. |journal=Protein Sci. |volume=13 |issue= 10 |pages= 2819–24 |year= 2005 |pmid= 15340161 |doi= 10.1110/ps.04682504  | pmc=2286551 }}
*{{cite journal  | author=Omoto S, Hayashi T, Kitahara K, ''et al.'' |title=Autosomal dominant familial exudative vitreoretinopathy in two Japanese families with FZD4 mutations (H69Y and C181R). |journal=Ophthalmic Genet. |volume=25 |issue= 2 |pages= 81–90 |year= 2004 |pmid= 15370539 |doi= 10.1080/13816810490514270 }}
*{{cite journal  | author=Hashimoto R, Suzuki T, Iwata N, ''et al.'' |title=Association study of the frizzled-3 (FZD3) gene with schizophrenia and mood disorders. |journal=Journal of neural transmission (Vienna, Austria : 1996) |volume=112 |issue= 2 |pages= 303–7 |year= 2005 |pmid= 15657645 |doi= 10.1007/s00702-004-0264-2 }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Uvojiti receptori]]

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3061 | title = Frizzled Receptors: FZD&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140903142704/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3061 | archivedate = 2014-09-03 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>7wh8m7buaaeqoo8ys7rrj82auvbmwrn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FZD4</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353398</id>
    <revision>
      <id>42695886</id>
      <parentid>42675888</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:06:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695886</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11501" sha1="2quj0v86h8or27gb5tp3ackqv5in6ry" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=8322}}
'''Uvojiti-4''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''FZD4'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid10544037&quot;&gt;{{cite journal | author = Kirikoshi H, Sagara N, Koike J, Tanaka K, Sekihara H, Hirai M, Katoh M | title = Molecular cloning and characterization of human Frizzled-4 on chromosome 11q14-q21 | url = https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1999-11-02_264_3/page/955 | journal = Biochem Biophys Res Commun | volume = 264 | issue = 3 | pages = 955–61 |date=Dec 1999 | pmid = 10544037 | pmc =  | doi = 10.1006/bbrc.1999.1612 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid15024691&quot;&gt;{{cite journal | author = Toomes C, Bottomley HM, Jackson RM, Towns KV, Scott S, Mackey DA, Craig JE, Jiang L, Yang Z, Trembath R, Woodruff G, Gregory-Evans CY, Gregory-Evans K, Parker MJ, Black GC, Downey LM, Zhang K, Inglehearn CF | title = Mutations in LRP5 or FZD4 Underlie the Common Familial Exudative Vitreoretinopathy Locus on Chromosome 11q | url = https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_2004-04_74_4/page/721 | journal = Am J Hum Genet | volume = 74 | issue = 4 | pages = 721–30 |date=Mar 2004 | pmid = 15024691 | pmc = 1181948 | doi = 10.1086/383202 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FZD4 frizzled homolog 4 (Drosophila)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=8322| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20100306040613/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=8322| archive-date = 2010-03-06| url-status = dead }}&lt;/ref&gt; FZD4 je takođe označen sa ''CD344'' ([[klaster diferencijacije]] 344).

Članovi familije „uvojitih“ proteina su 7-transmembranski receptori za Wnt signalne proteine. FZD4 protein sadrži signalni peptid, [[cistein]]om bogati domen u [[N-terminus|N-terminalnom]] ekstracelularnom regionu, 7 transmembranski domen, i [[C-terminus|C-terminalni]] PDZ vezujući motiv. Uvojiti-4 je jedini predstavnik family „frizzeled“ receptora koji se potentno vezuje za ligand [[norin]]. Taj ligand je funkcionalno sličan sa strukturno različitim ''Wingless'' tipom proteina. FZD4 signalizacija indukovana norinom reguliše vaskularni razvoj retine kičmenjaka i kontroliše krvne sudove uva. Većina uvojitih receptora je spregnuta sa beta-kateninskim kanoničkim signalnim putem. Ovaj protein potencijalno učestvuje kao pozitivni regulator signalnog puta Wingless tipa MMTV mesta integracije.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Li Y |title=The gene for autosomal dominant familial exudative vitreoretinopathy (Criswick-Schepens) on the long arm of chromosome 11 | url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-ophthalmology_1992-06-15_113_6/page/712 |journal=Am. J. Ophthalmol. |volume=113 |issue= 6 |pages= 712–3 |year= 1992 |pmid= 1598965 |doi=  | author2=Fuhrmann C  | author3=Schwinger E  | display-authors=3  | last4=Gal  | first4=A  | last5=Laqua  | first5=H  }}
*{{cite journal  | author=Tanaka S |title=A novel frizzled gene identified in human esophageal carcinoma mediates APC/β-catenin signals | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-08-18_95_17/page/10164 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=95 |issue= 17 |pages= 10164–9 |year= 1998 |pmid= 9707618 |doi=10.1073/pnas.95.17.10164  | pmc=21479  | author2=Akiyoshi T  | author3=Mori M  | display-authors=3  | last4=Wands  | first4=JR  | last5=Sugimachi  | first5=K  }}
*{{cite journal  | author=Sagara N |title=FZD4S, a splicing variant of frizzled-4, encodes a soluble-type positive regulator of the WNT signaling pathway | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2001-04-06_282_3/page/750 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=282 |issue= 3 |pages= 750–6 |year= 2001 |pmid= 11401527 |doi= 10.1006/bbrc.2001.4634  | author2=Kirikoshi H  | author3=Terasaki H  | display-authors=3  | last4=Yasuhiko  | first4=Yukuto  | last5=Toda  | first5=Gotaro  | last6=Shiokawa  | first6=Koichiro  | last7=Katoh  | first7=Masaru }}
*{{cite journal  | author=Takeda S |title=Identification of G protein-coupled receptor genes from the human genome sequence |journal=FEBS Lett. |volume=520 |issue= 1–3 |pages= 97–101 |year= 2002 |pmid= 12044878 |doi=10.1016/S0014-5793(02)02775-8  | author2=Kadowaki S  | author3=Haga T  | display-authors=3  | last4=Takaesu  | first4=H  | last5=Mitaku  | first5=S  }}
*{{cite journal  | author=Hering H, Sheng M |title=Direct interaction of Frizzled-1, -2, -4, and -7 with PDZ domains of PSD-95 |journal=FEBS Lett. |volume=521 |issue= 1–3 |pages= 185–9 |year= 2002 |pmid= 12067714 |doi=10.1016/S0014-5793(02)02831-4  }}
*{{cite journal  | author=Robitaille J |title=Mutant frizzled-4 disrupts retinal angiogenesis in familial exudative vitreoretinopathy |journal=Nat. Genet. |volume=32 |issue= 2 |pages= 326–30 |year= 2002 |pmid= 12172548 |doi= 10.1038/ng957  | author2=MacDonald ML  | author3=Kaykas A  | display-authors=3  | last4=Sheldahl  | first4=Laird C.  | last5=Zeisler  | first5=Jutta  | last6=Dubé  | first6=Marie-Pierre  | last7=Zhang  | first7=Lin-Hua  | last8=Singaraja  | first8=Roshni R.  | last9=Guernsey  | first9=Duane L. }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241  | author2=Feingold EA  | author3=Grouse LH  | display-authors=3  | last4=Derge  | first4=JG  | last5=Klausner  | first5=RD  | last6=Collins  | first6=FS  | last7=Wagner  | first7=L  | last8=Shenmen  | first8=CM  | last9=Schuler  | first9=GD }}
*{{cite journal  | author=Chen W |title=Dishevelled 2 recruits beta-arrestin 2 to mediate Wnt5A-stimulated endocytosis of Frizzled 4 | url=https://archive.org/details/sim_science_2003-09-05_301_5638/page/1390 |journal=Science |volume=301 |issue= 5638 |pages= 1391–4 |year= 2003 |pmid= 12958364 |doi= 10.1126/science.1082808  | author2=ten Berge D  | author3=Brown J  | display-authors=3  | last4=Ahn  | first4=S  | last5=Hu  | first5=LA  | last6=Miller  | first6=WE  | last7=Caron  | first7=MG  | last8=Barak  | first8=LS  | last9=Nusse  | first9=R }}
*{{cite journal  | author=Toomes C |title=Identification of a fourth locus (EVR4) for familial exudative vitreoretinopathy (FEVR) |journal=Mol. Vis. |volume=10 |issue=  |pages= 37–42 |year= 2004 |pmid= 14737064 |doi=  | author2=Downey LM  | author3=Bottomley HM  | display-authors=3  | last4=Scott  | first4=S  | last5=Woodruff  | first5=G  | last6=Trembath  | first6=RC  | last7=Inglehearn  | first7=CF  }}
*{{cite journal  | author=Yao R, Natsume Y, Noda T |title=MAGI-3 is involved in the regulation of the JNK signaling pathway as a scaffold protein for frizzled and Ltap |journal=Oncogene |volume=23 |issue= 36 |pages= 6023–30 |year= 2005 |pmid= 15195140 |doi= 10.1038/sj.onc.1207817 }}
*{{cite journal  | author=Toomes C |title=Spectrum and frequency of FZD4 mutations in familial exudative vitreoretinopathy | url=https://archive.org/details/sim_investigative-ophthalmology-visual-science_2004-07_45_7/page/2083 |journal=Invest. Ophthalmol. Vis. Sci. |volume=45 |issue= 7 |pages= 2083–90 |year= 2004 |pmid= 15223780 |doi=10.1167/iovs.03-1044  | author2=Bottomley HM  | author3=Scott S  | display-authors=3  | last4=MacKey  | first4=DA  | last5=Craig  | first5=JE  | last6=Appukuttan  | first6=B  | last7=Stout  | first7=JT  | last8=Flaxel  | first8=CJ  | last9=Zhang  | first9=K  }}
*{{cite journal  | author=Omoto S |title=Autosomal dominant familial exudative vitreoretinopathy in two Japanese families with FZD4 mutations (H69Y and C181R) |journal=Ophthalmic Genet. |volume=25 |issue= 2 |pages= 81–90 |year= 2004 |pmid= 15370539 |doi= 10.1080/13816810490514270  | author2=Hayashi T  | author3=Kitahara K  | display-authors=3  | last4=Takeuchi  | first4=Tomokazu  | last5=Ueoka  | first5=Yasuo }}
*{{cite journal  | author=Yoshida S |title=Novel mutation in FZD4 gene in a Japanese pedigree with familial exudative vitreoretinopathy | url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-ophthalmology_2004-10_138_4/page/670 |journal=Am. J. Ophthalmol. |volume=138 |issue= 4 |pages= 670–1 |year= 2004 |pmid= 15488808 |doi= 10.1016/j.ajo.2004.05.001  | author2=Arita R  | author3=Yoshida A  | display-authors=3  | last4=Tada  | first4=Hanayo  | last5=Emori  | first5=Aki  | last6=Noda  | first6=Yoshihiro  | last7=Nakao  | first7=Shintaro  | last8=Fujisawa  | first8=Kimihiko  | last9=Ishibashi  | first9=Tatsuro }}
*{{cite journal  | author=Gerhard DS |title=The Status, Quality, and Expansion of the NIH Full-Length cDNA Project: The Mammalian Gene Collection (MGC) |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928  | author2=Wagner L  | author3=Feingold EA  | display-authors=3  | last4=Shenmen  | first4=CM  | last5=Grouse  | first5=LH  | last6=Schuler  | first6=G  | last7=Klein  | first7=SL  | last8=Old  | first8=S  | last9=Rasooly  | first9=R }}
*{{cite journal  | author=Qin M |title=Complexity of the genotype-phenotype correlation in familial exudative vitreoretinopathy with mutations in the LRP5 and/or FZD4 genes |journal=Hum. Mutat. |volume=26 |issue= 2 |pages= 104–12 |year= 2006 |pmid= 15981244 |doi= 10.1002/humu.20191  | author2=Hayashi H  | author3=Oshima K  | display-authors=3  | last4=Tahira  | first4=Tomoko  | last5=Hayashi  | first5=Kenshi  | last6=Kondo  | first6=Hiroyuki }}
*{{cite journal  | author=Nallathambi J |title=Identification of novel FZD4 mutations in Indian patients with familial exudative vitreoretinopathy |journal=Mol. Vis. |volume=12 |issue=  |pages= 1086–92 |year= 2006 |pmid= 17093393 |doi=  | author2=Shukla D  | author3=Rajendran A  | display-authors=3  | last4=Namperumalsamy  | first4=P  | last5=Muthulakshmi  | first5=R  | last6=Sundaresan  | first6=P  }}
*{{cite journal  | author=Planutis K |title=Regulation of norrin receptor frizzled-4 by Wnt2 in colon-derived cells |journal=BMC Cell Biol. |volume=8|pages= 12 |year= 2007 |pmid= 17386109 |doi= 10.1186/1471-2121-8-12  | pmc=1847812  | author2=Planutiene M  | author3=Moyer MP  | display-authors=3  | last4=Nguyen  | first4=Anthony V  | last5=Pérez  | first5=Cherlyn A  | last6=Holcombe  | first6=Randall F }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Uvojiti receptori]]

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3062 | title = Frizzled Receptors: FZD&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt; | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160303203357/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3062 | archivedate = 2016-03-03 | quote =  | dead-url = yes }}]
* [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1147/ GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Familial Exudative Vitreoretinopathy, Autosomal Dominant]
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}
{{Klasteri diferencijacije-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]
[[Kategorija:Klasteri diferencijacije]]</text>
      <sha1>2quj0v86h8or27gb5tp3ackqv5in6ry</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FZD5</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353399</id>
    <revision>
      <id>42695887</id>
      <parentid>42675889</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:06:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695887</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7282" sha1="lq2uwbfw385c42ow1046v872dw4onbv" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=7855}}
'''Uvojiti-5''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''FZD5'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid8626800&quot;&gt;{{cite journal | author = Wang Y, Macke JP, Abella BS, Andreasson K, Worley P, Gilbert DJ, Copeland NG, Jenkins NA, Nathans J | title = A large family of putative transmembrane receptors homologous to the product of the Drosophila tissue polarity gene frizzled | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-02-23_271_8/page/4468 | journal = J Biol Chem | volume = 271 | issue = 8 | pages = 4468–76 |date=Jun 1996 | pmid = 8626800 | pmc =  | doi =10.1074/jbc.271.8.4468  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11408929&quot;&gt;{{cite journal | author = Saitoh T, Hirai M, Katoh M | title = Molecular cloning and characterization of human Frizzled-5 gene on chromosome 2q33.3-q34 region | journal = Int J Oncol | volume = 19 | issue = 1 | pages = 105–10 |date=Jun 2001 | pmid = 11408929 | pmc =  | doi =  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FZD5 frizzled homolog 5 (Drosophila)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=7855| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20181228130843/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=7855| archive-date = 2018-12-28| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==

{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=He X, Saint-Jeannet JP, Wang Y, ''et al.'' |title=A member of the Frizzled protein family mediating axis induction by Wnt-5A. | url=https://archive.org/details/sim_science_1997-03-14_275_5306/page/1652 |journal=Science |volume=275 |issue= 5306 |pages= 1652–4 |year= 1997 |pmid= 9054360 |doi=10.1126/science.275.5306.1652  }}
*{{cite journal  | author=Finch PW, He X, Kelley MJ, ''et al.'' |title=Purification and molecular cloning of a secreted, Frizzled-related antagonist of Wnt action. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1997-06-24_94_13/page/6770 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=94 |issue= 13 |pages= 6770–5 |year= 1997 |pmid= 9192640 |doi=10.1073/pnas.94.13.6770  | pmc=21233  }}
*{{cite journal  | author=Tanaka S, Akiyoshi T, Mori M, ''et al.'' |title=A novel frizzled gene identified in human esophageal carcinoma mediates APC/beta-catenin signals. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-08-18_95_17/page/10164 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=95 |issue= 17 |pages= 10164–9 |year= 1998 |pmid= 9707618 |doi=10.1073/pnas.95.17.10164  | pmc=21479  }}
*{{cite journal  | author=Tamai K, Semenov M, Kato Y, ''et al.'' |title=LDL-receptor-related proteins in Wnt signal transduction. | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-09-28_407_6803/page/530 |journal=Nature |volume=407 |issue= 6803 |pages= 530–5 |year= 2000 |pmid= 11029007 |doi= 10.1038/35035117 }}
*{{cite journal  | author=Wiemann S, Weil B, Wellenreuther R, ''et al.'' |title=Toward a catalog of human genes and proteins: sequencing and analysis of 500 novel complete protein coding human cDNAs. | url=https://archive.org/details/genome-research_2001-03_11_3/page/422 |journal=Genome Res. |volume=11 |issue= 3 |pages= 422–35 |year= 2001 |pmid= 11230166 |doi= 10.1101/gr.GR1547R  | pmc=311072 }}
*{{cite journal  | author=Yao R, Maeda T, Takada S, Noda T |title=Identification of a PDZ domain containing Golgi protein, GOPC, as an interaction partner of frizzled. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2001-08-31_286_4/page/771 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=286 |issue= 4 |pages= 771–8 |year= 2001 |pmid= 11520064 |doi= 10.1006/bbrc.2001.5430 }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Weidler C, Schaumburger J, Miller LE, ''et al.'' |title=Synovial density of frizzled 5-positive cells does not differ between patients with RA and OA and is independent of inflammation. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-rheumatology_2004-09_31_9/page/1874 |journal=J. Rheumatol. |volume=31 |issue= 9 |pages= 1874–5 |year= 2004 |pmid= 15338479 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Omoto S, Hayashi T, Kitahara K, ''et al.'' |title=Autosomal dominant familial exudative vitreoretinopathy in two Japanese families with FZD4 mutations (H69Y and C181R). |journal=Ophthalmic Genet. |volume=25 |issue= 2 |pages= 81–90 |year= 2004 |pmid= 15370539 |doi= 10.1080/13816810490514270 }}
*{{cite journal  | author=Holmen SL, Robertson SA, Zylstra CR, Williams BO |title=Wnt-independent activation of beta-catenin mediated by a Dkk1-Fz5 fusion protein. |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=328 |issue= 2 |pages= 533–9 |year= 2005 |pmid= 15694380 |doi= 10.1016/j.bbrc.2005.01.009 }}
*{{cite journal  | author=Hillier LW, Graves TA, Fulton RS, ''et al.'' |title=Generation and annotation of the DNA sequences of human chromosomes 2 and 4. | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-04-07_434_7034/page/724 |journal=Nature |volume=434 |issue= 7034 |pages= 724–31 |year= 2005 |pmid= 15815621 |doi= 10.1038/nature03466 }}
*{{cite journal  | author=Blumenthal A, Ehlers S, Lauber J, ''et al.'' |title=The Wingless homolog WNT5A and its receptor Frizzled-5 regulate inflammatory responses of human mononuclear cells induced by microbial stimulation. | url=https://archive.org/details/sim_blood_2006-08-01_108_3/page/964 |journal=Blood |volume=108 |issue= 3 |pages= 965–73 |year= 2006 |pmid= 16601243 |doi= 10.1182/blood-2005-12-5046 }}
*{{cite journal  | author=Yamamoto H, Komekado H, Kikuchi A |title=Caveolin is necessary for Wnt-3a-dependent internalization of LRP6 and accumulation of beta-catenin. |journal=Dev. Cell |volume=11 |issue= 2 |pages= 213–23 |year= 2006 |pmid= 16890161 |doi= 10.1016/j.devcel.2006.07.003 }}
*{{cite journal  | author=Katoh Y, Katoh M |title=Conserved POU-binding site linked to SP1-binding site within FZD5 promoter: Transcriptional mechanisms of FZD5 in undifferentiated human ES cells, fetal liver/spleen, adult colon, pancreatic islet, and diffuse-type gastric cancer. |journal=Int. J. Oncol. |volume=30 |issue= 3 |pages= 751–5 |year= 2007 |pmid= 17273778 |doi=  }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Uvojiti receptori]]

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3063 | title = Frizzled Receptors: FZD&lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt; | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160625040950/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3063 | archivedate = 2016-06-25 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>lq2uwbfw385c42ow1046v872dw4onbv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FZD6</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353400</id>
    <revision>
      <id>42695888</id>
      <parentid>42675890</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:06:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695888</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6841" sha1="t8pg9blji2iq4geyuks33ot1l1l7p7c" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=8323}}
'''Uvojiti-6''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''FZD6'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid9480858&quot;&gt;{{cite journal | author = Tokuhara M, Hirai M, Atomi Y, Terada M, Katoh M | title = Molecular cloning of human Frizzled-6 | url = https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1998-02-13_243_2/page/622 | journal = Biochem Biophys Res Commun | volume = 243 | issue = 2 | pages = 622–7 |date=Mar 1998 | pmid = 9480858 | pmc =  | doi = 10.1006/bbrc.1998.8143 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid14747478&quot;&gt;{{cite journal | author = Golan T, Yaniv A, Bafico A, Liu G, Gazit A | title = The human Frizzled 6 (HFz6) acts as a negative regulator of the canonical Wnt. beta-catenin signaling cascade | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2004-04-09_279_15/page/14878 | journal = J Biol Chem | volume = 279 | issue = 15 | pages = 14879–88 |date=Apr 2004 | pmid = 14747478 | pmc =  | doi = 10.1074/jbc.M306421200 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FZD6 frizzled homolog 6 (Drosophila)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=8323| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20181228174613/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=8323| archive-date = 2018-12-28| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Članovi familije „uvojitih“ proteina su 7-transmembranski receptori za Wnt signalne proteine. FZD6 protein sadrži signalni peptid, [[cistein]]om bogati domen u [[N-terminus|N-terminalnom]] ekstracelularnom regionu i 7 transmembranski domen. Za razliku od mnogih drugih članova FZD familije, FDZ6 ne sadrži C-terminalni PDZ vezujući motif.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt; Postoje indikacije da je FZD6 protein receptor za WNT4 ligand.&lt;ref name=&quot;pmid15265686&quot;&gt;{{cite journal | author = Lyons JP, Mueller UW, Ji H, Everett C, Fang X, Hsieh JC, Barth AM, McCrea PD. | title = WNT4 activates the canonical beta-catenin-mediated WNT pathway and binds FZD6 CRD: functional implications of Wnt/beta-catenin activity in kidney epithelial cells. | url = https://archive.org/details/experimental-cell-research_2004-08-15_298_2/page/369 | journal = Experimental Cell Research | volume = 298 | issue = 2 | pages = 369–387 |date=Aug 2004 | pmid = 15265686| pmc =  | doi = 10.1016/j.yexcr.2004.04.036 }}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==
FZD6 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[SFRP1]].&lt;ref name=pmid10347172&gt;{{cite journal |last=Bafico |first=A |authorlink= |coauthors=Gazit A, Pramila T, Finch P W, Yaniv A, Aaronson S A |date=June 1999 |title=Interaction of frizzled related protein (FRP) with WNT ligands and the frizzled receptor suggests alternative mechanisms for FRP inhibition of WNT signaling |journal=J. Biol. Chem. |volume=274 |issue=23 |pages=16180–7 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 10347172 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1999-06-04_274_23/page/16180| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1074/jbc.274.23.16180 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Wang Y, Macke JP, Abella BS, ''et al.'' |title=A large family of putative transmembrane receptors homologous to the product of the Drosophila tissue polarity gene frizzled. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-02-23_271_8/page/4468 |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue= 8 |pages= 4468–76 |year= 1996 |pmid= 8626800 |doi=10.1074/jbc.271.8.4468  }}
*{{cite journal  | author=Finch PW, He X, Kelley MJ, ''et al.'' |title=Purification and molecular cloning of a secreted, Frizzled-related antagonist of Wnt action. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1997-06-24_94_13/page/6770 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=94 |issue= 13 |pages= 6770–5 |year= 1997 |pmid= 9192640 |doi=10.1073/pnas.94.13.6770  | pmc=21233  }}
*{{cite journal  | author=Bafico A, Gazit A, Pramila T, ''et al.'' |title=Interaction of frizzled related protein (FRP) with WNT ligands and the frizzled receptor suggests alternative mechanisms for FRP inhibition of Wnt signaling. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1999-06-04_274_23/page/16180 |journal=J. Biol. Chem. |volume=274 |issue= 23 |pages= 16180–7 |year= 1999 |pmid= 10347172 |doi=10.1074/jbc.274.23.16180  }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Omoto S, Hayashi T, Kitahara K, ''et al.'' |title=Autosomal dominant familial exudative vitreoretinopathy in two Japanese families with FZD4 mutations (H69Y and C181R). |journal=Ophthalmic Genet. |volume=25 |issue= 2 |pages= 81–90 |year= 2004 |pmid= 15370539 |doi= 10.1080/13816810490514270 }}
*{{cite journal  | author=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, ''et al.'' |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC). |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928 }}
*{{cite journal  | author=Kimura K, Wakamatsu A, Suzuki Y, ''et al.'' |title=Diversification of transcriptional modulation: large-scale identification and characterization of putative alternative promoters of human genes. |journal=Genome Res. |volume=16 |issue= 1 |pages= 55–65 |year= 2006 |pmid= 16344560 |doi= 10.1101/gr.4039406  | pmc=1356129 }}
*{{cite journal  | author=Sirchia R, Luparello C |title=Mid-region parathyroid hormone-related protein (PTHrP) and gene expression of MDA-MB231 breast cancer cells. |journal=Biol. Chem. |volume=388 |issue= 5 |pages= 457–65 |year= 2007 |pmid= 17516841 |doi= 10.1515/BC.2007.059 }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Uvojiti receptori]]

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3064 | title = Frizzled Receptors: FZD&lt;sub&gt;6&lt;/sub&gt; | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160124230245/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3064 | archivedate = 2016-01-24 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>t8pg9blji2iq4geyuks33ot1l1l7p7c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FZD7</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353401</id>
    <revision>
      <id>42695889</id>
      <parentid>42675891</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:06:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695889</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6912" sha1="0c4edqnd3ju4nla2zxkoyy3sizrjo7f" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=8324}}
'''Uvojiti-7''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''FZD7'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid9707618&quot;&gt;{{cite journal | author = Tanaka S, Akiyoshi T, Mori M, Wands JR, Sugimachi K | title = A novel frizzled gene identified in human esophageal carcinoma mediates APC/beta-catenin signals | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-08-18_95_17/page/10164 | journal = Proc Natl Acad Sci U S A | volume = 95 | issue = 17 | pages = 10164–9 | date=September 1998| pmid = 9707618 | pmc = 21479 | doi =10.1073/pnas.95.17.10164  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9813155&quot;&gt;{{cite journal | author = Sagara N, Toda G, Hirai M, Terada M, Katoh M | title = Molecular cloning, differential expression, and chromosomal localization of human frizzled-1, frizzled-2, and frizzled-7 | url = https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1998-11-09_252_1/page/117 | journal = Biochem Biophys Res Commun | volume = 252 | issue = 1 | pages = 117–22 | date=December 1998| pmid = 9813155 | pmc =  | doi = 10.1006/bbrc.1998.9607 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FZD7 frizzled homolog 7 (Drosophila)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=8324| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20090511064841/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=8324| archive-date = 2009-05-11| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Članovi familije „uvojitih“ proteina su 7-transmembranski receptori za Wnt signalne proteine. FZD7 protein sadrži signalni peptid, [[cistein]]om bogati domen u [[N-terminus|N-terminalnom]] ekstracelularnom regionu, 7 transmembranski domen, i [[C-terminus|C-terminalni]] PDZ vezujući motiv. Izražavanje FZD7 gena može da umanji APC funkciju i pojača beta-katenin-posredovane signale u slabo diferenciranom ljudskim [[karcinom]]ima [[jednjak]]a.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt;

== Interakcije ==
FZD7 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[DLG4]].&lt;ref name=pmid12067714&gt;{{cite journal |last=Hering |first=Heike |authorlink= |coauthors=Sheng Morgan |date=June 2002|title=Direct interaction of Frizzled-1, -2, -4, and -7 with PDZ domains of PSD-95 |journal=FEBS Lett. |volume=521 |issue=1–3 |pages=185–9 |publisher= |location = Netherlands| issn = 0014-5793| pmid = 12067714 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1016/S0014-5793(02)02831-4 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading
| citations =
*{{cite journal  | author=Finch PW, He X, Kelley MJ, ''et al.'' |title=Purification and molecular cloning of a secreted, Frizzled-related antagonist of Wnt action | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1997-06-24_94_13/page/6770 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=94 |issue= 13 |pages= 6770–5 |year= 1997 |pmid= 9192640 |doi=10.1073/pnas.94.13.6770  | pmc=21233  }}
*{{cite journal  | author=Hering H, Sheng M |title=Direct interaction of Frizzled-1, -2, -4, and -7 with PDZ domains of PSD-95 |journal=FEBS Lett. |volume=521 |issue= 1–3 |pages= 185–9 |year= 2002 |pmid= 12067714 |doi=10.1016/S0014-5793(02)02831-4  }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Yao R, Natsume Y, Noda T |title=MAGI-3 is involved in the regulation of the JNK signaling pathway as a scaffold protein for frizzled and Ltap |journal=Oncogene |volume=23 |issue= 36 |pages= 6023–30 |year= 2005 |pmid= 15195140 |doi= 10.1038/sj.onc.1207817 }}
*{{cite journal  | author=Omoto S, Hayashi T, Kitahara K, ''et al.'' |title=Autosomal dominant familial exudative vitreoretinopathy in two Japanese families with FZD4 mutations (H69Y and C181R) |journal=Ophthalmic Genet. |volume=25 |issue= 2 |pages= 81–90 |year= 2004 |pmid= 15370539 |doi= 10.1080/13816810490514270 }}
*{{cite journal  | author=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, ''et al.'' |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC) |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928 }}
*{{cite journal  | author=Vincan E, Darcy PK, Smyth MJ, ''et al.'' |title=Frizzled-7 receptor ectodomain expression in a colon cancer cell line induces morphological change and attenuates tumor growth |journal=Differentiation |volume=73 |issue= 4 |pages= 142–53 |year= 2005 |pmid= 15901282 |doi= 10.1111/j.1432-0436.2005.00015.x }}
*{{cite journal  | author=Rual JF, Venkatesan K, Hao T, ''et al.'' |title=Towards a proteome-scale map of the human protein-protein interaction network | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-10-20_437_7062/page/1172 |journal=Nature |volume=437 |issue= 7062 |pages= 1173–8 |year= 2005 |pmid= 16189514 |doi= 10.1038/nature04209 }}
*{{cite journal  | author=Lim J, Hao T, Shaw C, ''et al.'' |title=A protein-protein interaction network for human inherited ataxias and disorders of Purkinje cell degeneration | url=https://archive.org/details/cell_2006-05-19_125_4/page/801 |journal=Cell |volume=125 |issue= 4 |pages= 801–14 |year= 2006 |pmid= 16713569 |doi= 10.1016/j.cell.2006.03.032 }}
*{{cite journal  | author=Vincan E, Darcy PK, Farrelly CA, ''et al.'' |title=Frizzled-7 dictates three-dimensional organization of colorectal cancer cell carcinoids |journal=Oncogene |volume=26 |issue= 16 |pages= 2340–52 |year= 2007 |pmid= 17016432 |doi= 10.1038/sj.onc.1210026 }}
*{{cite journal  | author=Struewing IT, Barnett CD, Zhang W, ''et al.'' |title=Frizzled-7 turnover at the plasma membrane is regulated by cell density and the Ca(2+) -dependent protease calpain-1 |journal=Exp. Cell Res. |volume=313 |issue= 16 |pages= 3526–41 |year= 2007 |pmid= 17716656 |doi= 10.1016/j.yexcr.2007.07.012 }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Uvojiti receptori]]

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3065 | title = Frizzled Receptors: FZD&lt;sub&gt;7&lt;/sub&gt; | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160303205141/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3065 | archivedate = 2016-03-03 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>0c4edqnd3ju4nla2zxkoyy3sizrjo7f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FZD8</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353402</id>
    <revision>
      <id>42695890</id>
      <parentid>42675892</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:06:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695890</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7314" sha1="6bgtmi8u1q5vw5e0sosgdayhdgl4tei" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=8325}}
'''Uvojiti-8''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''FZD8'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid11295046&quot;&gt;{{cite journal | author = Saitoh T, Hirai M, Katoh M | title = Molecular cloning and characterization of human Frizzled-8 gene on chromosome 10p11.2 | journal = Int J Oncol | volume = 18 | issue = 5 | pages = 991–6 |date=Apr 2001 | pmid = 11295046 | pmc =  | doi =  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FZD8 frizzled homolog 8 (Drosophila)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=8325| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20181228130918/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=8325| archive-date = 2018-12-28| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Članovi familije „uvojitih“ proteina su 7-transmembranski receptori za Wnt signalne proteine. FZD8 protein sadrži signalni peptid, [[cistein]]om bogati domen u [[N-terminus|N-terminalnom]] ekstracelularnom regionu, 7 transmembranski domen, i [[C-terminus|C-terminalni]] PDZ vezujući motiv. Ovaj gen je visoko izražen u dva tipa ćelija ljudskog kancera. Kristalna struktura ekstracelularnog, cisteinom-bogatog domena, srodnog mišjeg proteina je određena.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Wang Y |title=A large family of putative transmembrane receptors homologous to the product of the Drosophila tissue polarity gene frizzled | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-02-23_271_8/page/4468 |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue= 8 |pages= 4468–4476 |year= 1996 |pmid= 8626800 |doi=10.1074/jbc.271.8.4468  | author2=Macke JP  | author3=Abella BS  | display-authors=3  | last4=Andreasson  | first4=K  | last5=Worley  | first5=P  | last6=Gilbert  | first6=DJ  | last7=Copeland  | first7=NG  | last8=Jenkins  | first8=NA  | last9=Nathans  | first9=J  }}
*{{cite journal  | author=Finch PW |title=Purification and molecular cloning of a secreted, Frizzled-related antagonist of Wnt action | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1997-06-24_94_13/page/6770 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=94 |issue= 13 |pages= 6770–6775 |year= 1997 |pmid= 9192640 |doi=10.1073/pnas.94.13.6770  | pmc=21233  | author2=He X  | author3=Kelley MJ  | display-authors=3  | last4=Uren  | first4=A  | last5=Schaudies  | first5=RP  | last6=Popescu  | first6=NC  | last7=Rudikoff  | first7=S  | last8=Aaronson  | first8=SA  | last9=Varmus  | first9=HE  }}
*{{cite journal  | author=Tamai K |title=LDL-receptor-related proteins in Wnt signal transduction | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2000-09-28_407_6803/page/530 |journal=Nature |volume=407 |issue= 6803 |pages= 530–535 |year= 2000 |pmid= 11029007 |doi= 10.1038/35035117  | author2=Semenov M  | author3=Kato Y  | display-authors=3  | last4=Kato  | first4=Yoichi  | last5=Spokony  | first5=Rebecca  | last6=Liu  | first6=Chunming  | last7=Katsuyama  | first7=Yu  | last8=Hess  | first8=Fred  | last9=Saint-Jeannet  | first9=Jean-Pierre }}
*{{cite journal  | author=Hartley JL, Temple GF, Brasch MA |title=DNA cloning using in vitro site-specific recombination |journal=Genome Res. |volume=10 |issue= 11 |pages= 1788–1795 |year= 2001 |pmid= 11076863 |doi=10.1101/gr.143000  | pmc=310948  }}
*{{cite journal  | author=Semënov MV |title=Head inducer Dickkopf-1 is a ligand for Wnt coreceptor LRP6 |journal=Curr. Biol. |volume=11 |issue= 12 |pages= 951–961 |year= 2001 |pmid= 11448771 |doi=10.1016/S0960-9822(01)00290-1  | author2=Tamai K  | author3=Brott BK  | display-authors=3  | last4=Kühl  | first4=Michael  | last5=Sokol  | first5=Sergei  | last6=He  | first6=Xi  }}
*{{cite journal  | author=Dann CE |title=Insights into Wnt binding and signalling from the structures of two Frizzled cysteine-rich domains | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2001-07-05_412_6842/page/86 |journal=Nature |volume=412 |issue= 6842 |pages= 86–90 |year= 2001 |pmid= 11452312 |doi= 10.1038/35083601  | author2=Hsieh JC  | author3=Rattner A  | display-authors=3  | last4=Sharma  | first4=Divya  | last5=Nathans  | first5=Jeremy  | last6=Leahy  | first6=Daniel J. }}
*{{cite journal  | author=Yao R, Maeda T, Takada S, Noda T |title=Identification of a PDZ domain containing Golgi protein, GOPC, as an interaction partner of frizzled | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2001-08-31_286_4/page/771 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=286 |issue= 4 |pages= 771–778 |year= 2001 |pmid= 11520064 |doi= 10.1006/bbrc.2001.5430 }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–16903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241  | author2=Feingold EA  | author3=Grouse LH  | display-authors=3  | last4=Derge  | first4=JG  | last5=Klausner  | first5=RD  | last6=Collins  | first6=FS  | last7=Wagner  | first7=L  | last8=Shenmen  | first8=CM  | last9=Schuler  | first9=GD }}
*{{cite journal  | author=Deloukas P |title=The DNA sequence and comparative analysis of human chromosome 10 | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2004-05-27_429_6990/page/n81 |journal=Nature |volume=429 |issue= 6990 |pages= 375–381 |year= 2004 |pmid= 15164054 |doi= 10.1038/nature02462  | author2=Earthrowl ME  | author3=Grafham DV  | display-authors=3  | last4=Rubenfield  | first4=M.  | last5=French  | first5=L.  | last6=Steward  | first6=C. A.  | last7=Sims  | first7=S. K.  | last8=Jones  | first8=M. C.  | last9=Searle  | first9=S. }}
*{{cite journal  | author=Omoto S |title=Autosomal dominant familial exudative vitreoretinopathy in two Japanese families with FZD4 mutations (H69Y and C181R) |journal=Ophthalmic Genet. |volume=25 |issue= 2 |pages= 81–90 |year= 2004 |pmid= 15370539 |doi= 10.1080/13816810490514270  | author2=Hayashi T  | author3=Kitahara K  | display-authors=3  | last4=Takeuchi  | first4=Tomokazu  | last5=Ueoka  | first5=Yasuo }}
*{{cite journal  | author=Lu W, Yamamoto V, Ortega B, Baltimore D |title=Mammalian Ryk is a Wnt coreceptor required for stimulation of neurite outgrowth | url=https://archive.org/details/cell_2004-10-01_119_1/page/97 |journal=Cell |volume=119 |issue= 1 |pages= 97–108 |year= 2004 |pmid= 15454084 |doi= 10.1016/j.cell.2004.09.019 }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Uvojiti receptori]]

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3066 | title = Frizzled Receptors: FZD&lt;sub&gt;8&lt;/sub&gt; | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20140903142749/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3066 | archivedate = 2014-09-03 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{PDB Galerija-lat|geneid=8325}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>6bgtmi8u1q5vw5e0sosgdayhdgl4tei</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FZD9</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353403</id>
    <revision>
      <id>42695891</id>
      <parentid>42675893</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:07:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695891</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6536" sha1="9vjfm235ddd9j6t25gyipo483x2s99r" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=8326}}
'''Uvojiti-9''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''FZD9'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid9147651&quot;&gt;{{cite journal | author = Wang YK, Samos CH, Peoples R, Perez-Jurado LA, Nusse R, Francke U | title = A novel human homologue of the Drosophila frizzled wnt receptor gene binds wingless protein and is in the Williams syndrome deletion at 7q11.23 | journal = Hum Mol Genet | volume = 6 | issue = 3 | pages = 465–72 |date=May 1997 | pmid = 9147651 | pmc =  | doi =10.1093/hmg/6.3.465  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10198163&quot;&gt;{{cite journal | author = Wang YK, Sporle R, Paperna T, Schughart K, Francke U | title = Characterization and expression pattern of the frizzled gene Fzd9, the mouse homolog of FZD9 which is deleted in Williams-Beuren syndrome | journal = Genomics | volume = 57 | issue = 2 | pages = 235–48 |date=May 1999 | pmid = 10198163 | pmc =  | doi = 10.1006/geno.1999.5773 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FZD9 frizzled homolog 9 (Drosophila)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=8326| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; FZD9 se takođe označava kao ''CD349'' ([[klaster diferencijacije]] 349).

Članovi familije „uvojitih“ proteina su 7-transmembranski receptori za Wnt signalne proteine. FZD4 protein sadrži signalni peptid, [[cistein]]om bogati domen u [[N-terminus|N-terminalnom]] ekstracelularnom regionu, 7 transmembranski domen, i [[C-terminus|C-terminalni]] PDZ vezujući motiv. FZD9 gen je lociran unutar regiona na [[hromozom 7 (čovek)|hromozomu 7]] čije brisanje proizvodi [[Vilijamsonov sindrom]]. Heterozigotno brisanje FZD9 gena može da doprinese fenotipu Vilijamsovog sindroma. FZD9 je predominantno izražen u mozgu, testisima, očima, skeletalnim mišićima, i bubrezima.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Datta DV |title=Viral hepatitis (Chandigarh study) |journal=The Journal of the Association of Physicians of India |volume=25 |issue= 5 |pages= 325–30 |year= 1977 |pmid= 914765 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Finch PW, He X, Kelley MJ, ''et al.'' |title=Purification and molecular cloning of a secreted, Frizzled-related antagonist of Wnt action | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1997-06-24_94_13/page/6770 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=94 |issue= 13 |pages= 6770–5 |year= 1997 |pmid= 9192640 |doi=10.1073/pnas.94.13.6770  | pmc=21233  }}
*{{cite journal  | author=Tanaka S, Akiyoshi T, Mori M, ''et al.'' |title=A novel frizzled gene identified in human esophageal carcinoma mediates APC/β-catenin signals | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-08-18_95_17/page/10164 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=95 |issue= 17 |pages= 10164–9 |year= 1998 |pmid= 9707618 |doi=10.1073/pnas.95.17.10164  | pmc=21479  }}
*{{cite journal  | author=Karasawa T, Yokokura H, Kitajewski J, Lombroso PJ |title=Frizzled-9 is activated by Wnt-2 and functions in Wnt/beta -catenin signaling | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2002-10-04_277_40/page/37478 |journal=J. Biol. Chem. |volume=277 |issue= 40 |pages= 37479–86 |year= 2002 |pmid= 12138115 |doi= 10.1074/jbc.M205658200 }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Hillier LW, Fulton RS, Fulton LA, ''et al.'' |title=The DNA sequence of human chromosome 7 | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2003-07-10_424_6945/page/156 |journal=Nature |volume=424 |issue= 6945 |pages= 157–64 |year= 2003 |pmid= 12853948 |doi= 10.1038/nature01782 }}
*{{cite journal  | author=Omoto S, Hayashi T, Kitahara K, ''et al.'' |title=Autosomal dominant familial exudative vitreoretinopathy in two Japanese families with FZD4 mutations (H69Y and C181R) |journal=Ophthalmic Genet. |volume=25 |issue= 2 |pages= 81–90 |year= 2004 |pmid= 15370539 |doi= 10.1080/13816810490514270 }}
*{{cite journal  | author=Winn RA, Marek L, Han SY, ''et al.'' |title=Restoration of Wnt-7a expression reverses non-small cell lung cancer cellular transformation through frizzled-9-mediated growth inhibition and promotion of cell differentiation | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2005-05-20_280_20/page/19624 |journal=J. Biol. Chem. |volume=280 |issue= 20 |pages= 19625–34 |year= 2005 |pmid= 15705594 |doi= 10.1074/jbc.M409392200 }}
*{{cite journal  | author=Rual JF, Venkatesan K, Hao T, ''et al.'' |title=Towards a proteome-scale map of the human protein-protein interaction network | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-10-20_437_7062/page/1172 |journal=Nature |volume=437 |issue= 7062 |pages= 1173–8 |year= 2005 |pmid= 16189514 |doi= 10.1038/nature04209 }}
*{{cite journal  | author=Winn RA, Van Scoyk M, Hammond M, ''et al.'' |title=Antitumorigenic effect of Wnt 7a and Fzd 9 in non-small cell lung cancer cells is mediated through ERK-5-dependent activation of peroxisome proliferator-activated receptor gamma | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2006-09-15_281_37/page/26942 |journal=J. Biol. Chem. |volume=281 |issue= 37 |pages= 26943–50 |year= 2006 |pmid= 16835228 |doi= 10.1074/jbc.M604145200 }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Uvojiti receptori]]

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3067 | title = Frizzled Receptors: FZD&lt;sub&gt;9&lt;/sub&gt; | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120319220800/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3067 | archivedate = 2012-03-19 | quote =  | dead-url = yes }}
* {{MeshName|FZD9+protein,+human}}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}
{{Klasteri diferencijacije-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]
[[Kategorija:Klasteri diferencijacije]]</text>
      <sha1>9vjfm235ddd9j6t25gyipo483x2s99r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FZD10</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353404</id>
    <revision>
      <id>42695883</id>
      <parentid>42675885</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:06:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695883</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4929" sha1="0ayzoeafrnc9g4yynmrr3oh9n2htvcc" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=11211}}
'''Uvojiti-10''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''FZD10'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid10448064&quot;&gt;{{cite journal | author = Koike J, Takagi A, Miwa T, Hirai M, Terada M, Katoh M | title = Molecular cloning of Frizzled-10, a novel member of the Frizzled gene family | url = https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1999-08-19_262_1/page/39 | journal = Biochem Biophys Res Commun | volume = 262 | issue = 1 | pages = 39–43 |date=Sep 1999 | pmid = 10448064 | pmc =  | doi = 10.1006/bbrc.1999.1161 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FZD10 frizzled homolog 10 (Drosophila)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=11211| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20220523170209/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=11211| archive-date = 2022-05-23| url-status = dead }}&lt;/ref&gt; FZD10 se takođe označava ''CD350'' ([[klaster diferencijacije]] 350).

Članovi familije „uvojitih“ proteina su 7-transmembranski receptori za Wnt signalne proteine. FZD10 protein sadrži signalni peptid, [[cistein]]om bogati domen u [[N-terminus|N-terminalnom]] ekstracelularnom regionu, 7 transmembranski domen, i [[C-terminus|C-terminalni]] PDZ vezujući motiv. Većina uvojitih receptora je spregnuta sa beta-kateninskim kanoničkim signalnim putem. Izražavanje ovog gena je znatno povećano ćelijama raka debelog creva.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Finch PW, He X, Kelley MJ, ''et al.'' |title=Purification and molecular cloning of a secreted, Frizzled-related antagonist of Wnt action | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1997-06-24_94_13/page/6770 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=94 |issue= 13 |pages= 6770–5 |year= 1997 |pmid= 9192640 |doi=10.1073/pnas.94.13.6770  | pmc=21233  }}
*{{cite journal  | author=Tanaka S, Akiyoshi T, Mori M, ''et al.'' |title=A novel frizzled gene identified in human esophageal carcinoma mediates APC/beta-catenin signals | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-08-18_95_17/page/10164 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=95 |issue= 17 |pages= 10164–9 |year= 1998 |pmid= 9707618 |doi=10.1073/pnas.95.17.10164  | pmc=21479  }}
*{{cite journal  | author=Kumar S, Connor JR, Dodds RA, ''et al.'' |title=Identification and initial characterization of 5000 expressed sequenced tags (ESTs) each from adult human normal and osteoarthritic cartilage cDNA libraries |journal=Osteoarthr. Cartil. |volume=9 |issue= 7 |pages= 641–53 |year= 2001 |pmid= 11597177 |doi= 10.1053/joca.2001.0421 }}
*{{cite journal  | author=Terasaki H, Saitoh T, Shiokawa K, Katoh M |title=Frizzled-10, up-regulated in primary colorectal cancer, is a positive regulator of the WNT - beta-catenin - TCF signaling pathway |journal=Int. J. Mol. Med. |volume=9 |issue= 2 |pages= 107–12 |year= 2002 |pmid= 11786918 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Omoto S, Hayashi T, Kitahara K, ''et al.'' |title=Autosomal dominant familial exudative vitreoretinopathy in two Japanese families with FZD4 mutations (H69Y and C181R) |journal=Ophthalmic Genet. |volume=25 |issue= 2 |pages= 81–90 |year= 2004 |pmid= 15370539 |doi= 10.1080/13816810490514270 }}
*{{cite journal  | author=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, ''et al.'' |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC) |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928 }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Uvojiti receptori]]

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3068 | title = Frizzled Receptors: FZD&lt;sub&gt;10&lt;/sub&gt; | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160303202556/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3068 | archivedate = 2016-03-03 | quote =  | dead-url = yes }}
* {{MeshName|FZD10+protein,+human}}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}
{{Klasteri diferencijacije-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]
[[Kategorija:Klasteri diferencijacije]]</text>
      <sha1>0ayzoeafrnc9g4yynmrr3oh9n2htvcc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNRHR2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353426</id>
    <revision>
      <id>42696029</id>
      <parentid>42675953</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:36:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5353" sha1="llp2fn1f8ans3069sx3a5qdnqbfz8n8" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=114814}}
'''GNRHR2''', ''gonadotropin-oslobađajući hormonski receptor II'', je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GNRHR2'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid11707068&quot;&gt;{{cite journal | author = Faurholm B, Millar RP, Katz AA | title = The genes encoding the type II gonadotropin-releasing hormone receptor and the ribonucleoprotein RBM8A in humans overlap in two genomic loci | journal = Genomics | volume = 78 | issue = 1–2 | pages = 15–8 |date=Nov 2001 | pmid = 11707068 | pmc =  | doi = 10.1006/geno.2001.6650 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GNRHR2 gonadotropin-releasing hormone (type 2) receptor 2| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=114814| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB Summary
| section_title = 
| summary_text = Receptor gonadotropin oslobađajućeg hormona 2 (GnRH2) je [[G protein spregnuti receptori|G protein spregnuti receptor]], koji je kodiran GnRHR2 genom kod ne-hominoidnih primata i ne-sisarskih kičmenjaka. Kod ljudi, [[N-terminus]] protein ima pomeranje okvira čitanja sekvence i prerani stop kodon. Mada dolazi do [[Transkripcija (genetika)|transkripcije]], još uvek nije potpuno razjašnjeno da li je receptor funkcionalan. [[Alternativno splajsovanje|Alternativne splajsne]] varijante su poznate. Nentranskribovani GnRHR2 pseudogen takođe postoji na [[Hromozom 14 (čovek)|hromozomu 14]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;
}}
== Povezano ==
* [[Gonadotropin-oslobađajući hormon]]
* [[Gonadotropin-oslobađajući hormon receptor]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Neill JD |title=GnRH and GnRH receptor genes in the human genome |journal=Endocrinology |volume=143 |issue= 3 |pages= 737–43 |year= 2002 |pmid= 11861490 |doi=10.1210/en.143.3.737  }}
*{{cite journal  | author=Millar R, Conklin D, Lofton-Day C, ''et al.'' |title=A novel human GnRH receptor homolog gene: abundant and wide tissue distribution of the antisense transcript |journal=J. Endocrinol. |volume=162 |issue= 1 |pages= 117–26 |year= 1999 |pmid= 10396028 |doi=10.1677/joe.0.1620117  }}
*{{cite journal  | author=Neill JD, Duck LW, Sellers JC, Musgrove LC |title=A gonadotropin-releasing hormone (GnRH) receptor specific for GnRH II in primates | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2001-04-13_282_4/page/1012 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=282 |issue= 4 |pages= 1012–8 |year= 2001 |pmid= 11352653 |doi= 10.1006/bbrc.2001.4678 }}
*{{cite journal  | author=van Biljon W, Wykes S, Scherer S, ''et al.'' |title=Type II gonadotropin-releasing hormone receptor transcripts in human sperm |journal=Biol. Reprod. |volume=67 |issue= 6 |pages= 1741–9 |year= 2003 |pmid= 12444048 |doi=10.1095/biolreprod.101.002808  }}
*{{cite journal  | author=Morgan K, Conklin D, Pawson AJ, ''et al.'' |title=A transcriptionally active human type II gonadotropin-releasing hormone receptor gene homolog overlaps two genes in the antisense orientation on chromosome 1q.12 |journal=Endocrinology |volume=144 |issue= 2 |pages= 423–36 |year= 2003 |pmid= 12538601 |doi=10.1210/en.2002-220622  }}
*{{cite journal  | author=Pawson AJ, Maudsley S, Morgan K, ''et al.'' |title=Inhibition of human type i gonadotropin-releasing hormone receptor (GnRHR) function by expression of a human type II GnRHR gene fragment |journal=Endocrinology |volume=146 |issue= 6 |pages= 2639–49 |year= 2005 |pmid= 15761034 |doi= 10.1210/en.2005-0133 }}
*{{cite journal  | author=Eicke N, Günthert AR, Viereck V, ''et al.'' |title=GnRH-II receptor-like antigenicity in human placenta and in cancers of the human reproductive organs |journal=Eur. J. Endocrinol. |volume=153 |issue= 4 |pages= 605–12 |year= 2005 |pmid= 16189182 |doi= 10.1530/eje.1.02005 }}
*{{cite journal  | author=Ikemoto T, Park MK |title=Comparative genomics of the endocrine systems in humans and chimpanzees with special reference to GNRH2 and UCN2 and their receptors |journal=Genomics |volume=87 |issue= 4 |pages= 459–62 |year= 2006 |pmid= 16406723 |doi= 10.1016/j.ygeno.2005.11.005 }}
*{{cite journal  | author=Parker JD, Malik M, Catherino WH |title=Human myometrium and leiomyomas express gonadotropin-releasing hormone 2 and gonadotropin-releasing hormone 2 receptor |journal=Fertil. Steril. |volume=88 |issue= 1 |pages= 39–46 |year= 2007 |pmid= 17296196 |doi= 10.1016/j.fertnstert.2006.11.098 }}
}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3212 | title = Gonadotrophin-Releasing Hormone Receptors: GnRH2 Receptor | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160303200629/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3212 | archivedate = 2016-03-03 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]</text>
      <sha1>llp2fn1f8ans3069sx3a5qdnqbfz8n8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNRHR</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1353427</id>
    <revision>
      <id>42696028</id>
      <parentid>42675952</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:36:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8880" sha1="041rgbfwsxt94p9vlemvow53ccg7ick" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2798}}
'''GNRHR''', ''Gonadotropin-oslobađajući hormonski receptor'' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GNRHR'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid8386108&quot;&gt;{{cite journal | author = Chi L, Zhou W, Prikhozhan A, Flanagan C, Davidson JS, Golembo M, Illing N, Millar RP, Sealfon SC | title = Cloning and characterization of the human GnRH receptor | journal = Mol Cell Endocrinol | volume = 91 | issue = 1-2 | pages = R1–6 |date=May 1993 | pmid = 8386108 | pmc =  | doi =10.1016/0303-7207(93)90278-R  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GNRHR gonadotropin-releasing hormone receptor| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2798| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20231030165552/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2798| archive-date = 2023-10-30| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB Summary
| section_title = 
| summary_text = Ovaj gen kodira tip 1 receptora gonadotropin oslobađajućeg hormona. Ovaj receptor je član familije sedam transmembranskih, [[G protein spregnuti receptori|G protein spregnutih receptora]] (GPCR). On je izražen na površini [[hipofiza|hipofiznih]] gonadotropnih ćelija kao i [[limfocit]]a, dojki, jajnika, i prostate. Nakon vezivanja [[gonadotropin oslobađajući hormon|gonadotropin-oslobađajućeg hormona]], receptor vezuje [[G-protein]]e koji aktiviraju sistem [[fosfatidilinozitol]]-[[kalcijum]]skih [[Sekundarni glasnik|sekundarnih glasnika]]. Aktivacija receptora uzrokuje oslobađanje gonadotropnog [[Luteinizirajući hormon|luteinizirajućeg hormona]] (LH) i [[Folikulostimulišući hormon|folikulostimulišućeg hormona]] (FSH). Defekti ovog gena uzrokuju [[Kalmanov sindrom|hipogonadotropni hipogonadizam]] (HH). Alternativno splajsovanje rezultuje u višestrukim transkriptnim varijantama koje kodiraju različite izoforme. Više od 18 mesta inicijacije transkripcije u 5' regioni i više polyA signala u 3' regionu je identifikovano za ovaj gen.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;
}}

== Povezano ==
* [[Gonadotropin-oslobađajući hormon]]
* [[Gonadotropin-oslobađajući hormon receptor]]

== Literatura ==
{{reflist|2}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Michel U, Farnworth P, Findlay JK |title=Follistatins: more than follicle-stimulating hormone suppressing proteins. | url=https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-endocrinology_1993-02_91_1-2/page/1 |journal=Mol. Cell. Endocrinol. |volume=91 |issue= 1-2 |pages= 1–11 |year= 1993 |pmid= 8472841 |doi=10.1016/0303-7207(93)90248-I  }}
*{{cite journal  | author=Flanagan CA, Millar RP, Illing N |title=Advances in understanding gonadotrophin-releasing hormone receptor structure and ligand interactions. |journal=Rev. Reprod. |volume=2 |issue= 2 |pages= 113–20 |year= 1998 |pmid= 9414473 |doi=10.1530/ror.0.0020113  }}
*{{cite journal  | author=Limonta P, Moretti RM, Marelli MM, Motta M |title=The biology of gonadotropin hormone-releasing hormone: role in the control of tumor growth and progression in humans. |journal=Frontiers in neuroendocrinology |volume=24 |issue= 4 |pages= 279–95 |year= 2004 |pmid= 14726258 |doi=10.1016/j.yfrne.2003.10.003  }}
*{{cite journal  | author=Bédécarrats GY, Kaiser UB |title=Mutations in the human gonadotropin-releasing hormone receptor: insights into receptor biology and function. | url=https://archive.org/details/sim_seminars-in-reproductive-medicine_2007-09_25_5/page/368 |journal=Semin. Reprod. Med. |volume=25 |issue= 5 |pages= 368–78 |year= 2007 |pmid= 17710733 |doi= 10.1055/s-2007-984743 }}
*{{cite journal  | author=Kakar SS, Musgrove LC, Devor DC, ''et al.'' |title=Cloning, sequencing, and expression of human gonadotropin releasing hormone (GnRH) receptor. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1992-11-30_189_1/page/289 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=189 |issue= 1 |pages= 289–95 |year= 1992 |pmid= 1333190 |doi=10.1016/0006-291X(92)91556-6  }}
*{{cite journal  | author=Kakar SS, Grizzle WE, Neill JD |title=The nucleotide sequences of human GnRH receptors in breast and ovarian tumors are identical with that found in pituitary. |journal=Mol. Cell. Endocrinol. |volume=106 |issue= 1-2 |pages= 145–9 |year= 1995 |pmid= 7534732 |doi=10.1016/0303-7207(94)90196-1  }}
*{{cite journal  | author=Leung PC, Squire J, Peng C, ''et al.'' |title=Mapping of the gonadotropin-releasing hormone (GnRH) receptor gene to human chromosome 4q21.2 by fluorescence in situ hybridization. |journal=Mamm. Genome |volume=6 |issue= 4 |pages= 309–10 |year= 1995 |pmid= 7613048 |doi=10.1007/BF00352431  }}
*{{cite journal  | author=Fan NC, Peng C, Krisinger J, Leung PC |title=The human gonadotropin-releasing hormone receptor gene: complete structure including multiple promoters, transcription initiation sites, and polyadenylation signals. |journal=Mol. Cell. Endocrinol. |volume=107 |issue= 2 |pages= R1–8 |year= 1995 |pmid= 7768323 |doi=10.1016/0303-7207(94)03460-B  }}
*{{cite journal  | author=Fan NC, Jeung EB, Peng C, ''et al.'' |title=The human gonadotropin-releasing hormone (GnRH) receptor gene: cloning, genomic organization and chromosomal assignment. |journal=Mol. Cell. Endocrinol. |volume=103 |issue= 1-2 |pages= R1–6 |year= 1994 |pmid= 7958384 |doi=10.1016/0303-7207(94)90087-6  }}
*{{cite journal  | author=Grosse R, Schöneberg T, Schultz G, Gudermann T |title=Inhibition of gonadotropin-releasing hormone receptor signaling by expression of a splice variant of the human receptor. |journal=Mol. Endocrinol. |volume=11 |issue= 9 |pages= 1305–18 |year= 1997 |pmid= 9259321 |doi=10.1210/me.11.9.1305  }}
*{{cite journal  | author=Kakar SS |title=Molecular structure of the human gonadotropin-releasing hormone receptor gene. |journal=Eur. J. Endocrinol. |volume=137 |issue= 2 |pages= 183–92 |year= 1997 |pmid= 9272108 |doi=10.1530/eje.0.1370183  }}
*{{cite journal  | author=de Roux N, Young J, Misrahi M, ''et al.'' |title=A family with hypogonadotropic hypogonadism and mutations in the gonadotropin-releasing hormone receptor. | url=https://archive.org/details/sim_new-england-journal-of-medicine_1997-11-27_337_22/page/1596 |journal=N. Engl. J. Med. |volume=337 |issue= 22 |pages= 1597–602 |year= 1997 |pmid= 9371856 |doi=10.1056/NEJM199711273372205  }}
*{{cite journal  | author=Layman LC, Cohen DP, Jin M, ''et al.'' |title=Mutations in gonadotropin-releasing hormone receptor gene cause hypogonadotropic hypogonadism. |journal=Nat. Genet. |volume=18 |issue= 1 |pages= 14–5 |year= 1998 |pmid= 9425890 |doi= 10.1038/ng0198-14 }}
*{{cite journal  | author=de Roux N, Young J, Brailly-Tabard S, ''et al.'' |title=The same molecular defects of the gonadotropin-releasing hormone receptor determine a variable degree of hypogonadism in affected kindred. |journal=J. Clin. Endocrinol. Metab. |volume=84 |issue= 2 |pages= 567–72 |year= 1999 |pmid= 10022417 |doi=10.1210/jc.84.2.567  }}
*{{cite journal  | author=Caron P, Chauvin S, Christin-Maitre S, ''et al.'' |title=Resistance of hypogonadic patients with mutated GnRH receptor genes to pulsatile GnRH administration. |journal=J. Clin. Endocrinol. Metab. |volume=84 |issue= 3 |pages= 990–6 |year= 1999 |pmid= 10084584 |doi=10.1210/jc.84.3.990  }}
*{{cite journal  | author=Kottler ML, Bergametti F, Carrë MC, ''et al.'' |title=Tissue-specific pattern of variant transcripts of the human gonadotropin-releasing hormone receptor gene. |journal=Eur. J. Endocrinol. |volume=140 |issue= 6 |pages= 561–9 |year= 1999 |pmid= 10366411 |doi=10.1530/eje.0.1400561  }}
*{{cite journal  | author=Pralong FP, Gomez F, Castillo E, ''et al.'' |title=Complete hypogonadotropic hypogonadism associated with a novel inactivating mutation of the gonadotropin-releasing hormone receptor. |journal=J. Clin. Endocrinol. Metab. |volume=84 |issue= 10 |pages= 3811–6 |year= 1999 |pmid= 10523035 |doi=10.1210/jc.84.10.3811  }}
}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* {{cite web | url = http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3035 | title = Gonadotrophin-Releasing Hormone Receptors: GnRH receptor | accessdate =  | author =  | authorlink =  | date =  | format =  | work = IUPHAR Database of Receptors and Ion Channels | publisher = International Union of Basic and Clinical Pharmacology | pages =  | language =  | archiveurl = https://web.archive.org/web/20160303181711/http://www.iuphar-db.org/GPCR/ReceptorDisplayForward?receptorID=3035 | archivedate = 2016-03-03 | quote =  | dead-url = yes }}
{{-}}
{{G protein spregnuti receptori-lat}}

[[Kategorija:G protein spregnuti receptori]]
[[Kategorija:Gonadotropin-oslobađajući hormon i gonadotropini]]</text>
      <sha1>041rgbfwsxt94p9vlemvow53ccg7ick</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNAI2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1355187</id>
    <revision>
      <id>42696019</id>
      <parentid>42673425</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:35:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696019</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14757" sha1="miqdkbu4sni019a05m8de6446bu0p9g" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2771}}
'''GNAI2''', ''Guanin nukleotid-vezujući protein G(i), alfa-2 podjedinica'', je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GNAI2'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid3100330&quot;&gt;{{cite journal | author = Didsbury JR, Ho YS, Snyderman R | title = Human Gi protein alpha-subunit: deduction of amino acid structure from a cloned cDNA | url = https://archive.org/details/sim_febs-letters_1987-01-26_211_2/page/160 | journal = FEBS Lett | volume = 211 | issue = 2 | pages = 160–4 |date=Mar 1987 | pmid = 3100330 | pmc =  | doi =10.1016/0014-5793(87)81428-X  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid1733849&quot;&gt;{{cite journal | author = Magovcevic I, Ang SL, Seidman JG, Tolman CJ, Neer EJ, Morton CC | title = Regional localization of the human G protein alpha i2 (GNAI2) gene: assignment to 3p21 and a related sequence (GNAI2L) to 12p12-p13 | journal = Genomics | volume = 12 | issue = 1 | pages = 125–9 |date=Mar 1992 | pmid = 1733849 | pmc =  | doi =10.1016/0888-7543(92)90414-N  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GNAI2 Guanine nucleotide binding protein (G protein), alpha inhibiting activity polypeptide 2| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2771| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB Summary
| section_title = 
| summary_text = 
}}

== Interakcije ==
Za GNAI2 je bilo pokazano da formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[GPSM2]],&lt;ref name=pmid12748287&gt;{{cite journal |last=Marty |first=Caroline |authorlink= |coauthors=Browning Darren D, Ye Richard D |date=June 2003 |title=Identification of tetratricopeptide repeat 1 as an adaptor protein that interacts with heterotrimeric G proteins and the small GTPase Ras |journal=Mol. Cell. Biol. |volume=23 |issue=11 |pages=3847–58 |publisher= |location = United States| issn = 0270-7306| pmid = 12748287 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biology_2003-06_23_11/page/3847| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1128/MCB.23.11.3847-3858.2003 |pmc=155206 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid8973305&gt;{{cite journal |last=Mochizuki |first=N |authorlink= |coauthors=Cho G, Wen B, Insel P A |date=November 1996 |title=Identification and cDNA cloning of a novel human mosaic protein, LGN, based on interaction with G alpha i2 |journal=Gene |volume=181 |issue=1-2 |pages=39–43 |publisher= |location = NETHERLANDS| issn = 0378-1119| pmid = 8973305 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_gene_1996-11-28_181_1-2/page/38| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1016/S0378-1119(96)00456-8 }}&lt;/ref&gt; [[RIC8A]],&lt;ref name=pmid12509430&gt;{{cite journal |last=Tall |first=Gregory G |authorlink= |coauthors=Krumins Andrejs M, Gilman Alfred G |date=March 2003 |title=Mammalian Ric-8A (synembryn) is a heterotrimeric Galpha protein guanine nucleotide exchange factor |journal=J. Biol. Chem. |volume=278 |issue=10 |pages=8356–62 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 12509430 |doi = 10.1074/jbc.M211862200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2003-03-07_278_10/page/8355| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[Interleukin 8 receptor, alpha]],&lt;ref name=pmid8903513&gt;{{cite journal |last=Damaj |first=B B |authorlink= |coauthors=McColl S R, Neote K, Songqing N, Ogborn K T, Hébert C A, Naccache P H |date=October 1996 |title=Identification of G-protein binding sites of the human interleukin-8 receptors by functional mapping of the intracellular loops |journal=FASEB J. |volume=10 |issue=12 |pages=1426–34 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0892-6638| pmid = 8903513 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_faseb-journal_1996-10_10_12/page/1426| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid8662698&gt;{{cite journal |last=Damaj |first=B B |authorlink= |coauthors=McColl S R, Mahana W, Crouch M F, Naccache P H |date=May 1996 |title=Physical association of Gi2alpha with interleukin-8 receptors |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue=22 |pages=12783–9 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 8662698 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-05-31_271_22/page/12782| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1074/jbc.271.22.12783 }}&lt;/ref&gt; [[EYA2]],&lt;ref name=pmid10906137&gt;{{cite journal |last=Fan |first=X |authorlink= |coauthors=Brass L F, Poncz M, Spitz F, Maire P, Manning D R |date=October 2000 |title=The alpha subunits of Gz and Gi interact with the eyes absent transcription cofactor Eya2, preventing its interaction with the six class of homeodomain-containing proteins |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue=41 |pages=32129–34 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 10906137 |doi = 10.1074/jbc.M004577200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-10-13_275_41/page/32128| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[RGS5]]&lt;ref name=pmid9079700&gt;{{cite journal |last=Chen |first=C |authorlink= |coauthors=Zheng B, Han J, Lin S C |date=March 1997 |title=Characterization of a novel mammalian RGS protein that binds to Galpha proteins and inhibits pheromone signaling in yeast |journal=J. Biol. Chem. |volume=272 |issue=13 |pages=8679–85 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 9079700 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-03-28_272_13/page/8678| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1074/jbc.272.13.8679 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid11253162&gt;{{cite journal |last=Zhou |first=J |authorlink= |coauthors=Moroi K, Nishiyama M, Usui H, Seki N, Ishida J, Fukamizu A, Kimura S |date=February 2001 |title=Characterization of RGS5 in regulation of G protein-coupled receptor signaling |journal=Life Sci. |volume=68 |issue=13 |pages=1457–69 |publisher= |location = England| issn = 0024-3205| pmid = 11253162 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_life-sciences_2001-02-16_68_13/page/n5| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1016/S0024-3205(01)00939-0 }}&lt;/ref&gt; i [[MDFI]].&lt;ref name=pmid16189514&gt;{{cite journal |last=Rual |first=Jean-François |authorlink= |coauthors=Venkatesan Kavitha, Hao Tong, Hirozane-Kishikawa Tomoko, Dricot Amélie, Li Ning, Berriz Gabriel F, Gibbons Francis D, Dreze Matija, Ayivi-Guedehoussou Nono, Klitgord Niels, Simon Christophe, Boxem Mike, Milstein Stuart, Rosenberg Jennifer, Goldberg Debra S, Zhang Lan V, Wong Sharyl L, Franklin Giovanni, Li Siming, Albala Joanna S, Lim Janghoo, Fraughton Carlene, Llamosas Estelle, Cevik Sebiha, Bex Camille, Lamesch Philippe, Sikorski Robert S, Vandenhaute Jean, Zoghbi Huda Y, Smolyar Alex, Bosak Stephanie, Sequerra Reynaldo, Doucette-Stamm Lynn, Cusick Michael E, Hill David E, Roth Frederick P, Vidal Marc |date=October 2005 |title=Towards a proteome-scale map of the human protein-protein interaction network |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |volume=437 |issue=7062 |pages=1173–8 |publisher= |location = England| issn = | pmid = 16189514 |doi = 10.1038/nature04209 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_2005-10-20_437_7062/page/1172| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
{{reflist|2}}

== Dodatna literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Sidhu A, Niznik HB |title=Coupling of dopamine receptor subtypes to multiple and diverse G proteins. | url=https://archive.org/details/sim_international-journal-of-developmental-neuroscience_2000-11_18_7/page/669 |journal=Int. J. Dev. Neurosci. |volume=18 |issue= 7 |pages= 669–77 |year= 2000 |pmid= 10978845 |doi=10.1016/S0736-5748(00)00033-2  }}
*{{cite journal  | author=Offermanns S, Schultz G, Rosenthal W |title=Evidence for opioid receptor-mediated activation of the G-proteins, Go and Gi2, in membranes of neuroblastoma x glioma (NG108-15) hybrid cells. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1991-02-25_266_6/page/3364 |journal=J. Biol. Chem. |volume=266 |issue= 6 |pages= 3365–8 |year= 1991 |pmid= 1671672 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Cormont M, Le Marchand-Brustel Y, Van Obberghen E, ''et al.'' |title=Identification of G protein alpha-subunits in RINm5F cells and their selective interaction with galanin receptor. | url=https://archive.org/details/sim_diabetes_1991-09_40_9/page/1170 |journal=Diabetes |volume=40 |issue= 9 |pages= 1170–6 |year= 1991 |pmid= 1718802 |doi=10.2337/diabetes.40.9.1170  }}
*{{cite journal  | author=Bushfield M, Murphy GJ, Lavan BE, ''et al.'' |title=Hormonal regulation of Gi2 alpha-subunit phosphorylation in intact hepatocytes. | url=https://archive.org/details/sim_biochemical-journal_1990-06-01_268_2/page/448 |journal=Biochem. J. |volume=268 |issue= 2 |pages= 449–57 |year= 1990 |pmid= 2114093 |doi=  | pmc=1131453  }}
*{{cite journal  | author=Lyons J, Landis CA, Harsh G, ''et al.'' |title=Two G protein oncogenes in human endocrine tumors. | url=https://archive.org/details/sim_science_1990-08-10_249_4969/page/654 |journal=Science |volume=249 |issue= 4969 |pages= 655–9 |year= 1990 |pmid= 2116665 |doi=10.1126/science.2116665  }}
*{{cite journal  | author=Osawa S, Dhanasekaran N, Woon CW, Johnson GL |title=G alpha i-G alpha s chimeras define the function of alpha chain domains in control of G protein activation and beta gamma subunit complex interactions. | url=https://archive.org/details/cell_1990-11-16_63_4/page/697 |journal=Cell |volume=63 |issue= 4 |pages= 697–706 |year= 1990 |pmid= 2121366 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=McClue SJ, Milligan G |title=The alpha 2B adrenergic receptor of undifferentiated neuroblastoma x glioma hybrid NG108-15 cells, interacts directly with the guanine nucleotide binding protein, Gi2. | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_1990-09-03_269_2/page/430 |journal=FEBS Lett. |volume=269 |issue= 2 |pages= 430–4 |year= 1990 |pmid= 2169434 |doi=10.1016/0014-5793(90)81209-7  }}
*{{cite journal  | author=Rudolph U, Koesling D, Hinsch KD, ''et al.'' |title=G-protein alpha-subunits in cytosolic and membranous fractions of human neutrophils. | url=https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-endocrinology_1989-05_63_1-2/page/143 |journal=Mol. Cell. Endocrinol. |volume=63 |issue= 1-2 |pages= 143–53 |year= 1989 |pmid= 2502457 |doi=10.1016/0303-7207(89)90090-7  }}
*{{cite journal  | author=Lang JC, Costa T |title=Distribution of the alpha-subunit of the guanine nucleotide-binding protein Gi2 and its comparison to G alpha o. |journal=J. Recept. Res. |volume=9 |issue= 4-5 |pages= 313–29 |year= 1990 |pmid= 2512386 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Itoh H, Toyama R, Kozasa T, ''et al.'' |title=Presence of three distinct molecular species of Gi protein alpha subunit. Structure of rat cDNAs and human genomic DNAs. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1988-05-15_263_14/page/6656 |journal=J. Biol. Chem. |volume=263 |issue= 14 |pages= 6656–64 |year= 1988 |pmid= 2834384 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Weinstein LS, Spiegel AM, Carter AD |title=Cloning and characterization of the human gene for the alpha-subunit of Gi2, a GTP-binding signal transduction protein. | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_1988-05-23_232_2/page/n78 |journal=FEBS Lett. |volume=232 |issue= 2 |pages= 333–40 |year= 1988 |pmid= 2837412 |doi=10.1016/0014-5793(88)80764-6  }}
*{{cite journal  | author=Beals CR, Wilson CB, Perlmutter RM |title=A small multigene family encodes Gi signal-transduction proteins. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1987-11_84_22/page/7886 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=84 |issue= 22 |pages= 7886–90 |year= 1987 |pmid= 3120178 |doi=10.1073/pnas.84.22.7886  | pmc=299440  }}
*{{cite journal  | author=Williamson EA, Ince PG, Harrison D, ''et al.'' |title=G-protein mutations in human pituitary adrenocorticotrophic hormone-secreting adenomas. | url=https://archive.org/details/sim_european-journal-of-clinical-investigation_1995-02_25_2/page/128 |journal=Eur. J. Clin. Invest. |volume=25 |issue= 2 |pages= 128–31 |year= 1995 |pmid= 7737262 |doi=10.1111/j.1365-2362.1995.tb01537.x  }}
*{{cite journal  | author=Takigawa M, Sakurai T, Kasuya Y, ''et al.'' |title=Molecular identification of guanine-nucleotide-binding regulatory proteins which couple to endothelin receptors. |journal=Eur. J. Biochem. |volume=228 |issue= 1 |pages= 102–8 |year= 1995 |pmid= 7882989 |doi=10.1111/j.1432-1033.1995.tb20236.x  }}
*{{cite journal  | author=Grassie MA, Milligan G |title=Analysis of the relative interactions between the alpha 2C10 adrenoceptor and the guanine-nucleotide-binding proteins G(o)1 alpha and Gi 2 alpha following co-expression of these polypeptides in rat 1 fibroblasts. |journal=Biochem. J. |volume=306 (Pt 2) |issue=  |pages= 525–30 |year= 1995 |pmid= 7887906 |doi=  | pmc=1136549  }}
*{{cite journal  | author=Migeon JC, Thomas SL, Nathanson NM |title=Regulation of cAMP-mediated gene transcription by wild type and mutated G-protein alpha subunits. Inhibition of adenylyl cyclase activity by muscarinic receptor-activated and constitutively activated G(o) alpha. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1994-11-18_269_46/page/29146 |journal=J. Biol. Chem. |volume=269 |issue= 46 |pages= 29146–52 |year= 1994 |pmid= 7961880 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Wennogle LP, Conder L, Winter C, ''et al.'' |title=Stabilization of C5a receptor--G-protein interactions through ligand binding. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-cellular-biochemistry_1994-07_55_3/page/380 |journal=J. Cell. Biochem. |volume=55 |issue= 3 |pages= 380–8 |year= 1994 |pmid= 7962171 |doi= 10.1002/jcb.240550316 }}
*{{cite journal  | author=Valet P, Senard JM, Devedjian JC, ''et al.'' |title=Characterization and distribution of alpha 2-adrenergic receptors in the human intestinal mucosa. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-clinical-investigation_1993-05_91_5/page/2049 |journal=J. Clin. Invest. |volume=91 |issue= 5 |pages= 2049–57 |year= 1993 |pmid= 8098045 |doi=10.1172/JCI116427  | pmc=288203  }}
}}
{{refend}}
{{-}}
{{Hidrolaze kiselinskih anhidrida-lat}}

[[Kategorija:G proteini|*]]
[[Kategorija:Periferni membranski proteini|*]]</text>
      <sha1>miqdkbu4sni019a05m8de6446bu0p9g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GIPC1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1355921</id>
    <revision>
      <id>42696012</id>
      <parentid>42673417</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:34:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696012</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15507" sha1="sgjh1f8mdwsnvd1ow570i48jbcexwqq" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=10755}}
'''GIPC1''' (''GIPC familija koja sadrži PDZ domen, član 1'') je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GIPC1'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid9770488&quot;&gt;{{cite journal | author = De Vries L, Lou X, Zhao G, Zheng B, Farquhar MG | title = GIPC, a PDZ domain containing protein, interacts specifically with the C terminus of RGS-GAIP | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-10-13_95_21/page/12340 | journal = Proc Natl Acad Sci U S A | volume = 95 | issue = 21 | pages = 12340–5 |date=November 1998 | pmid = 9770488 | pmc = 22833 | doi =10.1073/pnas.95.21.12340  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid9482110&quot;&gt;{{cite journal | author = Rousset R, Fabre S, Desbois C, Bantignies F, Jalinot P | title = The C-terminus of the HTLV-1 Tax oncoprotein mediates interaction with the PDZ domain of cellular proteins | journal = Oncogene | volume = 16 | issue = 5 | pages = 643–54 |date=March 1998 | pmid = 9482110 | pmc =  | doi = 10.1038/sj.onc.1201567 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GIPC1 GIPC PDZ domain containing family, member 1| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=10755| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20241217130432/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=10755| archive-date = 2024-12-17| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==
GIPC1 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[Beta-1 adrenergički receptor|Beta-1 adrenergičkim receptorom]],&lt;ref name=pmid12724327&gt;{{cite journal |last=Hu |first=Liaoyuan A |authorlink= |coauthors=Chen Wei, Martin Negin P, Whalen Erin J, Premont Richard T, Lefkowitz Robert J |date=July 2003 |title=GIPC interacts with the beta1-adrenergic receptor and regulates beta1-adrenergic receptor-mediated ERK activation |journal=J. Biol. Chem. |volume=278 |issue=28 |pages=26295–301 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 12724327 |doi = 10.1074/jbc.M212352200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2003-07-11_278_28/page/26294| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[ITGA5]],&lt;ref name=pmid11479315&gt;{{cite journal |last=Tani |first=T T |authorlink= |coauthors=Mercurio A M |date=September 2001 |title=PDZ interaction sites in integrin alpha subunits. T14853, TIP/GIPC binds to a type I recognition sequence in alpha 6A/alpha 5 and a novel sequence in alpha 6B |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue=39 |pages=36535–42 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 11479315 |doi = 10.1074/jbc.M105785200 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[ITGA6]],&lt;ref name=pmid11479315/&gt; [[TPBG]],&lt;ref name=pmid11798178&gt;{{cite journal |last=Awan |first=Abida |authorlink= |coauthors=Lucic Melinda R, Shaw David M, Sheppard Freda, Westwater Caroline, Lyons Steve A, Stern Peter L |date=January 2002 |title=5T4 interacts with TIP-2/GIPC, a PDZ protein, with implications for metastasis |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=290 |issue=3 |pages=1030–6 |publisher= |location = United States| issn = 0006-291X| pmid = 11798178 |doi = 10.1006/bbrc.2001.6288 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2002-01-25_290_3/page/1030| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[RGS19]],&lt;ref name=pmid11251075&gt;{{cite journal |last=Lou |first=X |authorlink= |coauthors=Yano H, Lee F, Chao M V, Farquhar M G |date=March 2001 |title=GIPC and GAIP form a complex with TrkA: a putative link between G protein and receptor tyrosine kinase pathways |journal=Mol. Biol. Cell |volume=12 |issue=3 |pages=615–27 |publisher= |location = United States| issn = 1059-1524| pmid = 11251075 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=30968 }}&lt;/ref&gt; [[TYRP1]],&lt;ref name=pmid11441007&gt;{{cite journal |last=Liu |first=T F |authorlink= |coauthors=Kandala G, Setaluri V |date=September 2001 |title=PDZ domain protein GIPC interacts with the cytoplasmic tail of melanosomal membrane protein gp75 (tyrosinase-related protein-1) |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue=38 |pages=35768–77 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 11441007 |doi = 10.1074/jbc.M103585200 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[GLUT1]],&lt;ref name=pmid10198040&gt;{{cite journal |last=Bunn |first=R C |authorlink= |coauthors=Jensen M A, Reed B C |date=April 1999 |title=Protein interactions with the glucose transporter binding protein GLUT1CBP that provide a link between GLUT1 and the cytoskeleton |journal=Mol. Biol. Cell |volume=10 |issue=4 |pages=819–32 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 1059-1524| pmid = 10198040 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=25204 }}&lt;/ref&gt; [[Aktinin, alfa 1]],&lt;ref name=pmid10198040/&gt; [[KIF1B]],&lt;ref name=pmid10198040/&gt; [[LRP2]],&lt;ref name=pmid10827173&gt;{{cite journal |last=Gotthardt |first=M |authorlink= |coauthors=Trommsdorff M, Nevitt M F, Shelton J, Richardson J A, Stockinger W, Nimpf J, Herz J |date=August 2000 |title=Interactions of the low density lipoprotein receptor gene family with cytosolic adaptor and scaffold proteins suggest diverse biological functions in cellular communication and signal transduction |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue=33 |pages=25616–24 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 10827173 |doi = 10.1074/jbc.M000955200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-08-18_275_33/page/25616| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid12508107&gt;{{cite journal |doi=10.1242/jcs.00243 |last=Petersen |first=Helle Heibroch |authorlink= |coauthors=Hilpert Jan, Militz Daniel, Zandler Valerie, Jacobsen Christian, Roebroek Anton J M, Willnow Thomas E |date=February 2003 |title=Functional interaction of megalin with the megalinbinding protein (MegBP), a novel tetratrico peptide repeat-containing adaptor molecule |journal=J. Cell. Sci. |volume=116 |issue=Pt 3 |pages=453–61 |publisher= |location = England| issn = 0021-9533| pmid = 12508107 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid11912251&gt;{{cite journal |last=Lou |first=Xiaojing |authorlink= |coauthors=McQuistan Tammie, Orlando Robert A, Farquhar Marilyn Gist |date=April 2002 |title=GAIP, GIPC and Galphai3 are concentrated in endocytic compartments of proximal tubule cells: putative role in regulating megalin's function |journal=J. Am. Soc. Nephrol. |volume=13 |issue=4 |pages=918–27 |publisher= |location = United States| issn = 1046-6673| pmid = 11912251 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[LHCGR]],&lt;ref name=pmid14507927&gt;{{cite journal |last=Hirakawa |first=Takashi |authorlink= |coauthors=Galet Colette, Kishi Mikiko, Ascoli Mario |date=December 2003 |title=GIPC binds to the human lutropin receptor (hLHR) through an unusual PDZ domain binding motif, and it regulates the sorting of the internalized human choriogonadotropin and the density of cell surface hLHR |journal=J. Biol. Chem. |volume=278 |issue=49 |pages=49348–57 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 14507927 |doi = 10.1074/jbc.M306557200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2003-12-05_278_49/page/49348| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[LRP1]]&lt;ref name=pmid10827173/&gt; i [[MYO6]].&lt;ref name=pmid17353931&gt;{{cite journal |last=Ewing |first=Rob M |authorlink= |coauthors=Chu Peter, Elisma Fred, Li Hongyan, Taylor Paul, Climie Shane, McBroom-Cerajewski Linda, Robinson Mark D, O'Connor Liam, Li Michael, Taylor Rod, Dharsee Moyez, Ho Yuen, Heilbut Adrian, Moore Lynda, Zhang Shudong, Ornatsky Olga, Bukhman Yury V, Ethier Martin, Sheng Yinglun, Vasilescu Julian, Abu-Farha Mohamed, Lambert Jean-Philippe, Duewel Henry S, Stewart Ian I, Kuehl Bonnie, Hogue Kelly, Colwill Karen, Gladwish Katharine, Muskat Brenda, Kinach Robert, Adams Sally-Lin, Moran Michael F, Morin Gregg B, Topaloglou Thodoros, Figeys Daniel |year=2007|title=Large-scale mapping of human protein-protein interactions by mass spectrometry |journal=Mol. Syst. Biol. |volume=3 |issue= 1|pages=89 |publisher= |location = England| issn = | pmid = 17353931 |doi = 10.1038/msb4100134 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=1847948 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid12857860&gt;{{cite journal |last=Aschenbrenner |first=Laura |authorlink= |coauthors=Lee TinThu, Hasson Tama |date=July 2003 |title=Myo6 facilitates the translocation of endocytic vesicles from cell peripheries |journal=Mol. Biol. Cell |volume=14 |issue=7 |pages=2728–43 |publisher= |location = United States| issn = 1059-1524| pmid = 12857860 |doi = 10.1091/mbc.E02-11-0767 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=165672 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Katoh M |title=GIPC gene family (Review). |journal=Int. J. Mol. Med. |volume=9 |issue= 6 |pages= 585–9 |year= 2002 |pmid= 12011974 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Hasson T |title=Myosin VI: two distinct roles in endocytosis. |journal=J. Cell. Sci. |volume=116 |issue= Pt 17 |pages= 3453–61 |year= 2004 |pmid= 12893809 |doi= 10.1242/jcs.00669 }}
*{{cite journal  | author=Gress TM, Müller-Pillasch F, Geng M, ''et al.'' |title=A pancreatic cancer-specific expression profile. |journal=Oncogene |volume=13 |issue= 8 |pages= 1819–30 |year= 1996 |pmid= 8895530 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=De Vries L, Elenko E, Hubler L, ''et al.'' |title=GAIP is membrane-anchored by palmitoylation and interacts with the activated (GTP-bound) form of G alpha i subunits. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=93 |issue= 26 |pages= 15203–8 |year= 1997 |pmid= 8986788 |doi=10.1073/pnas.93.26.15203  | pmc=26381  }}
*{{cite journal  | author=Bunn RC, Jensen MA, Reed BC |title=Protein interactions with the glucose transporter binding protein GLUT1CBP that provide a link between GLUT1 and the cytoskeleton. |journal=Mol. Biol. Cell |volume=10 |issue= 4 |pages= 819–32 |year= 1999 |pmid= 10198040 |doi=  | pmc=25204  }}
*{{cite journal  | author=Wang LH, Kalb RG, Strittmatter SM |title=A PDZ protein regulates the distribution of the transmembrane semaphorin, M-SemF. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1999-05-14_274_20/page/14136 |journal=J. Biol. Chem. |volume=274 |issue= 20 |pages= 14137–46 |year= 1999 |pmid= 10318831 |doi=10.1074/jbc.274.20.14137  }}
*{{cite journal  | author=Cai H, Reed RR |title=Cloning and characterization of neuropilin-1-interacting protein: a PSD-95/Dlg/ZO-1 domain-containing protein that interacts with the cytoplasmic domain of neuropilin-1. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_1999-08-01_19_15/page/6518 |journal=J. Neurosci. |volume=19 |issue= 15 |pages= 6519–27 |year= 1999 |pmid= 10414980 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Gotthardt M, Trommsdorff M, Nevitt MF, ''et al.'' |title=Interactions of the low density lipoprotein receptor gene family with cytosolic adaptor and scaffold proteins suggest diverse biological functions in cellular communication and signal transduction. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-08-18_275_33/page/25616 |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue= 33 |pages= 25616–24 |year= 2000 |pmid= 10827173 |doi= 10.1074/jbc.M000955200 }}
*{{cite journal  | author=Gao Y, Li M, Chen W, Simons M |title=Synectin, syndecan-4 cytoplasmic domain binding PDZ protein, inhibits cell migration. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-cellular-physiology_2000-09_184_3/page/373 |journal=J. Cell. Physiol. |volume=184 |issue= 3 |pages= 373–9 |year= 2000 |pmid= 10911369 |doi= 10.1002/1097-4652(200009)184:3&lt;373::AID-JCP12&gt;3.0.CO;2-I }}
*{{cite journal  | author=Von Kap-Herr C, Kandala G, Mann SS, ''et al.'' |title=Assignment of PDZ domain-containing protein GIPC gene (C19orf3) to human chromosome band 19p13.1 by in situ hybridization and radiation hybrid mapping. |journal=Cytogenet. Cell Genet. |volume=89 |issue= 3-4 |pages= 234–5 |year= 2000 |pmid= 10965131 |doi=10.1159/000015621  }}
*{{cite journal  | author=Lou X, Yano H, Lee F, ''et al.'' |title=GIPC and GAIP form a complex with TrkA: a putative link between G protein and receptor tyrosine kinase pathways. |journal=Mol. Biol. Cell |volume=12 |issue= 3 |pages= 615–27 |year= 2001 |pmid= 11251075 |doi=  | pmc=30968  }}
*{{cite journal  | author=Liu TF, Kandala G, Setaluri V |title=PDZ domain protein GIPC interacts with the cytoplasmic tail of melanosomal membrane protein gp75 (tyrosinase-related protein-1). |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue= 38 |pages= 35768–77 |year= 2001 |pmid= 11441007 |doi= 10.1074/jbc.M103585200 }}
*{{cite journal  | author=Ligensa T, Krauss S, Demuth D, ''et al.'' |title=A PDZ domain protein interacts with the C-terminal tail of the insulin-like growth factor-1 receptor but not with the insulin receptor. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2001-09-07_276_36/page/33418 |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue= 36 |pages= 33419–27 |year= 2001 |pmid= 11445579 |doi= 10.1074/jbc.M104509200 }}
*{{cite journal  | author=Tani TT, Mercurio AM |title=PDZ interaction sites in integrin alpha subunits. T14853, TIP/GIPC binds to a type I recognition sequence in alpha 6A/alpha 5 and a novel sequence in alpha 6B. |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue= 39 |pages= 36535–42 |year= 2001 |pmid= 11479315 |doi= 10.1074/jbc.M105785200 }}
*{{cite journal  | author=Blobe GC, Liu X, Fang SJ, ''et al.'' |title=A novel mechanism for regulating transforming growth factor beta (TGF-beta) signaling. Functional modulation of type III TGF-beta receptor expression through interaction with the PDZ domain protein, GIPC. |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue= 43 |pages= 39608–17 |year= 2001 |pmid= 11546783 |doi= 10.1074/jbc.M106831200 }}
*{{cite journal  | author=Awan A, Lucic MR, Shaw DM, ''et al.'' |title=5T4 interacts with TIP-2/GIPC, a PDZ protein, with implications for metastasis. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2002-01-25_290_3/page/1030 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=290 |issue= 3 |pages= 1030–6 |year= 2002 |pmid= 11798178 |doi= 10.1006/bbrc.2001.6288 }}
*{{cite journal  | author=El Mourabit H, Poinat P, Koster J, ''et al.'' |title=The PDZ domain of TIP-2/GIPC interacts with the C-terminus of the integrin alpha5 and alpha6 subunits. |journal=Matrix Biol. |volume=21 |issue= 2 |pages= 207–14 |year= 2002 |pmid= 11852236 |doi=10.1016/S0945-053X(01)00198-6  }}
*{{cite journal  | author=Lou X, McQuistan T, Orlando RA, Farquhar MG |title=GAIP, GIPC and Galphai3 are concentrated in endocytic compartments of proximal tubule cells: putative role in regulating megalin's function. |journal=J. Am. Soc. Nephrol. |volume=13 |issue= 4 |pages= 918–27 |year= 2002 |pmid= 11912251 |doi=  }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[GIPC2]]
* [[GIPC3]]</text>
      <sha1>sgjh1f8mdwsnvd1ow570i48jbcexwqq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNAQ</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1357827</id>
    <revision>
      <id>42696022</id>
      <parentid>42673428</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:35:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696022</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13674" sha1="hv83mqplup4xbkku46t4m80pmclpw5j" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2776}}
'''GNAQ''', ''Guanin nukleotid-vezujući protein G(q), podjedinica alfa'', je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GNAQ'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid8825633&quot;&gt;{{cite journal | author = Dong Q, Shenker A, Way J, Haddad BR, Lin K, Hughes MR, McBride OW, Spiegel AM, Battey J | title = Molecular cloning of human G alpha q cDNA and chromosomal localization of the G alpha q gene (GNAQ) and a processed pseudogene | journal = Genomics | volume = 30 | issue = 3 | pages = 470–75 |date=Feb 1997 | pmid = 8825633 | pmc =  | doi = 10.1006/geno.1995.1267 }}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB Summary
| section_title = 
| summary_text = Guanin nukleotid-vezujući proteini su familija heterotrimernih proteina koji se uparuju sa proteinima ćelijske površine, 7-TM domenskim receptorima, i posreduju intracelularnu signalizaciju. Aktivacija receptora [[katalizator|katalizuje]] izmenu [[GDP]] za [[GTP]]. GDP je vezan za neaktivnu [[G protein]] alfa podedinicu. Vezivanje [[Agonist (farmakologija)|agonista]] dovodi do konformacione promene i disocijacije kompleksa. G protein alfa i beta-gama podjedinice imaju sposobnost regulacije niza celularnih efektora. Aktivacija se okončava GTPazom specifičnom za G-alfa podjedinicu. G-alfa-q podjedinica je jedan od heterotrimernih GTP-vezujućih proteina koji posreduje stimulaciju fosfolipaze C-beta (MIM 600230).&lt;ref&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GNAQ guanine nucleotide binding protein (G protein), q polypeptide| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2776| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
}}

== Interakcije ==

Za GNAQ je bilo pokazano da [[Protein-protein interakcija|interaguje]] sa [[Natrijum-vodonik antiporter 3 regulator 1|natrijum-vodonik antiporterom 3, regulator 1]],&lt;ref name=pmid12193606&gt;{{cite journal |last=Rochdi |first=Moulay Driss |authorlink= |coauthors=Watier Valérie, La Madeleine Carole, Nakata Hiroko, Kozasa Tohru, Parent Jean-Luc |date=October 2002 |title=Regulation of GTP-binding protein alpha q (Galpha q) signaling by the ezrin-radixin-moesin-binding phosphoprotein-50 (EBP50) |journal=J. Biol. Chem. |volume=277 |issue=43 |pages=40751–9 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 12193606 |doi = 10.1074/jbc.M207910200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2002-10-25_277_43/page/40750| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[RIC8A]],&lt;ref name=pmid12652642&gt;{{cite journal |last=Klattenhoff |first=Carla |authorlink= |coauthors=Montecino Martín, Soto Ximena, Guzmán Leonardo, Romo Ximena, García María Angeles, Mellstrom Britt, Naranjo José Ramón, Hinrichs María Victoria, Olate Juan |date=May 2003 |title=Human brain synembryn interacts with Gsalpha and Gqalpha and is translocated to the plasma membrane in response to isoproterenol and carbachol |journal=J. Cell. Physiol. |volume=195 |issue=2 |pages=151–7 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9541| pmid = 12652642 |doi = 10.1002/jcp.10300 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid12509430&gt;{{cite journal |last=Tall |first=Gregory G |authorlink= |coauthors=Krumins Andrejs M, Gilman Alfred G |date=March 2003 |title=Mammalian Ric-8A (synembryn) is a heterotrimeric Galpha protein guanine nucleotide exchange factor |journal=J. Biol. Chem. |volume=278 |issue=10 |pages=8356–62 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 12509430 |doi = 10.1074/jbc.M211862200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2003-03-07_278_10/page/8355| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[RGS16]],&lt;ref name=pmid14634662&gt;&lt;!-- Generated with pubmed2wiki.xsl Author: Pierre Lindenbaum PhD. plindenbaum@yahoo.fr http://en.wikipedia.org/wiki/User:Plindenbaum --&gt; &lt;div class='references-small'&gt; &lt;/div&gt;&lt;/ref&gt; [[Beta adrenergički receptor kinaza|beta adrenergički receptor kinazom]],&lt;ref name=pmid12885252&gt;{{cite journal |last=Day |first=Peter W |authorlink= |coauthors=Carman Christopher V, Sterne-Marr Rachel, Benovic Jeffrey L, Wedegaertner Philip B |date=August 2003 |title=Differential interaction of GRK2 with members of the G alpha q family |journal=Biochemistry |volume=42 |issue=30 |pages=9176–84 |publisher= |location = United States| issn = 0006-2960| pmid = 12885252 |doi = 10.1021/bi034442 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[RGS4]]&lt;ref name=pmid14634662/&gt;&lt;ref name=pmid9660808&gt;{{cite journal |doi=10.1074/jbc.273.29.18405 |last=Druey |first=K M |authorlink= |coauthors=Sullivan B M, Brown D, Fischer E R, Watson N, Blumer K J, Gerfen C R, Scheschonka A, Kehrl J H |date=July 1998 |title=Expression of GTPase-deficient Gialpha2 results in translocation of cytoplasmic RGS4 to the plasma membrane |journal=J. Biol. Chem. |volume=273 |issue=29 |pages=18405–10 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 9660808 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1998-07-17_273_29/page/18404| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; i [[Brutonova tirozinska kinaza|Brutonovom tirozinskom kinazom]].&lt;ref name=pmid9770463&gt;{{cite journal |doi=10.1073/pnas.95.21.12197 |last=Ma |first=Y C |authorlink= |coauthors=Huang X Y |date=October 1998 |title=Identification of the binding site for Gqalpha on its effector Bruton's tyrosine kinase |journal=[[PNAS|Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.]] |volume=95 |issue=21 |pages=12197–201 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0027-8424| pmid = 9770463 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-10-13_95_21/page/12197| language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=22808 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Raymond JR, Mukhin YV, Gelasco A, ''et al.'' |title=Multiplicity of mechanisms of serotonin receptor signal transduction. |journal=Pharmacol. Ther. |volume=92 |issue= 2-3 |pages= 179–212 |year= 2002 |pmid= 11916537 |doi=10.1016/S0163-7258(01)00169-3  }}
*{{cite journal  | author=Van Oekelen D, Luyten WH, Leysen JE |title=5-HT2A and 5-HT2C receptors and their atypical regulation properties. | url=https://archive.org/details/sim_life-sciences_2003-04-18_72_22/page/n5 |journal=Life Sci. |volume=72 |issue= 22 |pages= 2429–49 |year= 2003 |pmid= 12650852 |doi=10.1016/S0024-3205(03)00141-3  }}
*{{cite journal  | author=Lesch KP, Manji HK |title=Signal-transducing G proteins and antidepressant drugs: evidence for modulation of alpha subunit gene expression in rat brain. | url=https://archive.org/details/sim_biological-psychiatry_1992-10-01_32_7/page/n3 |journal=Biol. Psychiatry |volume=32 |issue= 7 |pages= 549–79 |year= 1992 |pmid= 1333286 |doi=10.1016/0006-3223(92)90070-G  }}
*{{cite journal  | author=Thomas CP, Dunn MJ, Mattera R |title=Ca2+ signalling in K562 human erythroleukaemia cells: effect of dimethyl sulphoxide and role of G-proteins in thrombin- and thromboxane A2-activated pathways. |journal=Biochem. J. |volume=312 ( Pt 1) |issue=  |pages= 151–8 |year= 1996 |pmid= 7492305 |doi=  | pmc=1136238  }}
*{{cite journal  | author=Blin N, Yun J, Wess J |title=Mapping of single amino acid residues required for selective activation of Gq/11 by the m3 muscarinic acetylcholine receptor. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1995-07-28_270_30/page/17740 |journal=J. Biol. Chem. |volume=270 |issue= 30 |pages= 17741–8 |year= 1995 |pmid= 7629074 |doi=10.1074/jbc.270.30.17741  }}
*{{cite journal  | author=Kabouridis PS, Waters ST, Escobar S, ''et al.'' |title=Expression of GTP-binding protein alpha subunits in human thymocytes. | url=https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biochemistry_1995-03-09_144_1/page/n49 |journal=Mol. Cell. Biochem. |volume=144 |issue= 1 |pages= 45–51 |year= 1995 |pmid= 7791744 |doi=10.1007/BF00926739  }}
*{{cite journal  | author=Allgeier A, Offermanns S, Van Sande J, ''et al.'' |title=The human thyrotropin receptor activates G-proteins Gs and Gq/11. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1994-05-13_269_19/page/13732 |journal=J. Biol. Chem. |volume=269 |issue= 19 |pages= 13733–5 |year= 1994 |pmid= 8188646 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Wedegaertner PB, Chu DH, Wilson PT, ''et al.'' |title=Palmitoylation is required for signaling functions and membrane attachment of Gq alpha and Gs alpha. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1993-11-25_268_33/page/25000 |journal=J. Biol. Chem. |volume=268 |issue= 33 |pages= 25001–8 |year= 1993 |pmid= 8227063 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Europe-Finner GN, Phaneuf S, Watson SP, López Bernal A |title=Identification and expression of G-proteins in human myometrium: up-regulation of G alpha s in pregnancy. |journal=Endocrinology |volume=132 |issue= 6 |pages= 2484–90 |year= 1993 |pmid= 8504751 |doi=10.1210/en.132.6.2484  }}
*{{cite journal  | author=Laugwitz KL, Allgeier A, Offermanns S, ''et al.'' |title=The human thyrotropin receptor: a heptahelical receptor capable of stimulating members of all four G protein families. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1996-01-09_93_1/page/116 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=93 |issue= 1 |pages= 116–20 |year= 1996 |pmid= 8552586 |doi=10.1073/pnas.93.1.116  | pmc=40189  }}
*{{cite journal  | author=Denker SP, McCaffery JM, Palade GE, ''et al.'' |title=Differential distribution of alpha subunits and beta gamma subunits of heterotrimeric G proteins on Golgi membranes of the exocrine pancreas. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-cell-biology_1996-06_133_5/page/1027 |journal=J. Cell Biol. |volume=133 |issue= 5 |pages= 1027–40 |year= 1996 |pmid= 8655576 |doi=10.1083/jcb.133.5.1027  | pmc=2120853  }}
*{{cite journal  | author=Chen B, Leverette RD, Schwinn DA, Kwatra MM |title=Human G(alpha q): cDNA and tissue distribution. | url=https://archive.org/details/sim_biomembranes_1996-06-11_1281_2/page/125 |journal=Biochim. Biophys. Acta |volume=1281 |issue= 2 |pages= 125–8 |year= 1996 |pmid= 8664309 |doi=10.1016/0005-2736(96)00039-9  }}
*{{cite journal  | author=Johnson GJ, Leis LA, Dunlop PC |title=Specificity of G alpha q and G alpha 11 gene expression in platelets and erythrocytes. Expressions of cellular differentiation and species differences. |journal=Biochem. J. |volume=318 ( Pt 3) |issue=  |pages= 1023–31 |year= 1996 |pmid= 8836152 |doi=  | pmc=1217719  }}
*{{cite journal  | author=Gomeza J, Mary S, Brabet I, ''et al.'' |title=Coupling of metabotropic glutamate receptors 2 and 4 to G alpha 15, G alpha 16, and chimeric G alpha q/i proteins: characterization of new antagonists. |journal=Mol. Pharmacol. |volume=50 |issue= 4 |pages= 923–30 |year= 1996 |pmid= 8863838 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Petit A, Geoffroy P, Bélisle S |title=Expression of angiotensin II type-I receptor and phospholipase C-linked G alpha q/11 protein in the human placenta. |journal=J. Soc. Gynecol. Investig. |volume=3 |issue= 6 |pages= 316–21 |year= 1997 |pmid= 8923415 |doi=10.1016/S1071-5576(96)00035-4  }}
*{{cite journal  | author=Petit A, Geoffroy P, Bélisle S |title=Expression of G proteins in human placentas from pregnancies complicated by gestational hypertension. | url=https://archive.org/details/sim_life-sciences_1997_60_12/page/953 |journal=Life Sci. |volume=60 |issue= 12 |pages= 953–60 |year= 1997 |pmid= 9061052 |doi=10.1016/S0024-3205(96)00654-6  }}
*{{cite journal  | author=Kinsella BT, O'Mahony DJ, Fitzgerald GA |title=The human thromboxane A2 receptor alpha isoform (TP alpha) functionally couples to the G proteins Gq and G11 in vivo and is activated by the isoprostane 8-epi prostaglandin F2 alpha. |journal=J. Pharmacol. Exp. Ther. |volume=281 |issue= 2 |pages= 957–64 |year= 1997 |pmid= 9152406 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Wise A, Parenti M, Milligan G |title=Interaction of the G-protein G11alpha with receptors and phosphoinositidase C: the contribution of G-protein palmitoylation and membrane association. | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_1997-05-05_407_3/page/256 |journal=FEBS Lett. |volume=407 |issue= 3 |pages= 257–60 |year= 1997 |pmid= 9175863 |doi=10.1016/S0014-5793(97)00300-1  }}
*{{cite journal  | author=Gabbeta J, Yang X, Kowalska MA, ''et al.'' |title=Platelet signal transduction defect with Galpha subunit dysfunction and diminished Galphaq in a patient with abnormal platelet responses. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1997-08-05_94_16/page/8750 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=94 |issue= 16 |pages= 8750–5 |year= 1997 |pmid= 9238049 |doi=10.1073/pnas.94.16.8750  | pmc=23110  }}
}}
{{refend}}
{{-}}
{{PDB Galerija-lat|geneid=2776}}
{{Hidrolaze kiselinskih anhidrida-lat}}

&lt;!-- The PBB_Controls template provides controls for Protein Box Bot, please see Template:PBB_Controls for details. 
{{PBB_Controls
| update_page = yes 
| require_manual_inspection = no 
| update_protein_box = yes
| update_summary = yes
| update_citations = yes
}}-&gt;

[[Kategorija:G proteini|*]]
[[Kategorija:Periferni membranski proteini|*]]</text>
      <sha1>hv83mqplup4xbkku46t4m80pmclpw5j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Düngenheim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1365983</id>
    <revision>
      <id>42695674</id>
      <parentid>42529518</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:24:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695674</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3037" sha1="8rivuwt4q8h6ib4f5kippdqk9j72oun" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Dingenhajm
 | izvorni_naziv       = ''Düngenheim''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Dingenhajm
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Düngenheim COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Rajna-Palatinat]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 1.302&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 140
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 9,3
 | gšir                = 50.25861
 | gduž                = 7.16944
 | nadmorska_visina    = 430
 | registarska_oznaka  = COC
 | pozivni_broj        = 02653
 | poštanski_kod       = 56761
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.duengenheim.de/ www.duengenheim.de]
 | gradonačelnik       = ''Manfred Bons''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Dingenhajm''' ({{jez-nem|Düngenheim}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 92 opštinska središta okruga [[Okrug Kohem-Cel|Kohem-Cel]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.302 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7135023.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Düngenheim in COC.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Kohem-Cel]]
Dingenhajm se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Kohem-Cel. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 430 metara. Površina opštine iznosi 9,3&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.302 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 140 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Düngenheim}}

* [https://web.archive.org/web/20161005202837/http://duengenheim.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Kohem-Cel}}</text>
      <sha1>8rivuwt4q8h6ib4f5kippdqk9j72oun</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kaden</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1366167</id>
    <revision>
      <id>42695725</id>
      <parentid>42516207</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:32:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SteveK</username>
        <id>111758</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen Kaden.svg]] → [[File:DEU Kaden COA.svg]] Renamed (Uploaders request)</comment>
      <origin>42695725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2964" sha1="t0lxrci7uxile0e0m2g56md7aop7qf9" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Kaden
 | izvorni_naziv       = ''Kaden''
 | slika               = KadenWWPanorama4.jpg
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Kaden COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Rajna-Palatinat]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 607&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 270
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 2,2
 | gšir                = 50.54806
 | gduž                = 7.915
 | nadmorska_visina    = 375
 | registarska_oznaka  = WW
 | pozivni_broj        = 02663
 | poštanski_kod       = 56459
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.kaden-ww.de/ www.kaden-ww.de]
 | gradonačelnik       = ''Kurt Hastrich''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Kaden''' ({{jez-nem|Kaden}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 192 opštinska središta okruga [[Okrug Vestervald|Vestervald]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 607 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7143247.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Kaden im Westerwaldkreis.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Vestervald]]
Kaden se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Vestervald. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 375 metara. Površina opštine iznosi 2,2&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 607 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 270 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Kaden}}

* [http://www.kaden-ww.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Vestervald}}</text>
      <sha1>t0lxrci7uxile0e0m2g56md7aop7qf9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kammerforst (Westerwald)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1366179</id>
    <revision>
      <id>42696059</id>
      <parentid>42516282</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T09:03:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SteveK</username>
        <id>111758</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen Kammerforst (Westerwald).svg]] → [[File:DEU Kammerforst (Westerwald) COA.svg]] Renamed (Uploaders request)</comment>
      <origin>42696059</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3138" sha1="gpo8pbbzmhtwfampko7so0s6m4ntglb" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Kamerforst}}
{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Kamerforst
 | izvorni_naziv       = ''Kammerforst''
 | slika               = KammerforstWesterwald2.jpg
 | opis_slike          = Kamerforst
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Kammerforst (Westerwald) COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Rajna-Palatinat]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 258&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 194
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 1,3
 | gšir                = 50.46389
 | gduž                = 7.67722
 | nadmorska_visina    = 280
 | registarska_oznaka  = WW
 | pozivni_broj        = 02624
 | poštanski_kod       = 56206
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = &lt;small&gt;[http://www.hoehr-grenzhausen.de/ www.hoehr-grenzhausen.de]&lt;/small&gt;
 | gradonačelnik       = ''Marianne Karthaus''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Kamerforst''' ({{jez-nem|Kammerforst}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 192 opštinska središta okruga [[Okrug Vestervald|Vestervald]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 258 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7143040.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Kammerforst im Westerwaldkreis.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Vestervald]]
Kamerforst se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Vestervald. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 280 metara. Površina opštine iznosi 1,3&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 258 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 194 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Kammerforst (Westerwald)}}

* &lt;small&gt;[http://www.hoehr-grenzhausen.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Vestervald}}</text>
      <sha1>gpo8pbbzmhtwfampko7so0s6m4ntglb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kirburg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1366230</id>
    <revision>
      <id>42696065</id>
      <parentid>42516476</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T09:58:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SteveK</username>
        <id>111758</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen Kirburg.svg]] → [[File:DEU Kirburg COA.svg]] Renamed (Uploaders request)</comment>
      <origin>42696065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3583" sha1="8zlg7rsbb7yn8cqe6lwbphr17sw2w91" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Kirburg
 | izvorni_naziv       = ''Kirburg''
 | slika               = Kirburg2.jpg
 | opis_slike          = 
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Kirburg COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Rajna-Palatinat]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 611&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 151
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 4,0
 | gšir                = 50.6775
 | gduž                = 7.92333
 | nadmorska_visina    = 482
 | registarska_oznaka  = WW
 | pozivni_broj        = 02661
 | poštanski_kod       = 57629
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = &lt;small&gt;[http://www.bad-marienberg.de/ www.bad-marienberg.de]&lt;/small&gt;
 | gradonačelnik       = ''Hans-Alfred Graics''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Kirburg''' ({{jez-nem|Kirburg}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 192 opštinska središta okruga [[Okrug Vestervald|Vestervald]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 611 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7143248.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Kirburg im Westerwaldkreis.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Vestervald]]
Kirburg se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Vestervald. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 482 metra. Površina opštine iznosi 4,0&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 611 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 151 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Fénétrange Moselle]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1974]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Kirburg&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Kirburg}}

* &lt;small&gt;[http://www.bad-marienberg.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Vestervald}}</text>
      <sha1>8zlg7rsbb7yn8cqe6lwbphr17sw2w91</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hundsdorf</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1367211</id>
    <revision>
      <id>42695706</id>
      <parentid>42532093</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:04:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SteveK</username>
        <id>111758</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen Hundsdorf.svg]] → [[File:DEU Hundsdorf (Westerwald) COA.svg]] Rename (Uploaders request</comment>
      <origin>42695706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3627" sha1="n1qjeanidu4k13dyqgnqwgw87xdk8ed" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Hundsdorf}}
{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Hundsdorf
 | izvorni_naziv       = ''Hundsdorf''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Hundsdorf
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Hundsdorf (Westerwald) COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Rajna-Palatinat]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 437&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 312
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 1,4
 | gšir                = 50.47222
 | gduž                = 7.70389
 | nadmorska_visina    = 290
 | registarska_oznaka  = WW
 | pozivni_broj        = 02623
 | poštanski_kod       = 56235
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.ransbach-baumbach.de/ ransbach-baumbach.de]
 | gradonačelnik       = ''Eckhard Niebisch''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Hundsdorf''' ({{jez-nem|Hundsdorf}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 192 opštinska središta okruga [[Okrug Vestervald|Vestervald]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 437 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7143038.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Hundsdorf im Westerwaldkreis.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Vestervald]]
Hundsdorf se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Vestervald. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 290 metara. Površina opštine iznosi 1,4&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 437 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 312 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Pleurtuit]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1985]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Hundsdorf&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal Nemačka}}
{{Commonscat|Hundsdorf (Westerwald)}}

* [http://www.ransbach-baumbach.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Vestervald}}</text>
      <sha1>n1qjeanidu4k13dyqgnqwgw87xdk8ed</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hagen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1398485</id>
    <revision>
      <id>42696053</id>
      <parentid>42538217</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T08:32:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4744" sha1="9auyyts9j0b94iuihc07hgjofu2cetq" xml:space="preserve">{{druga upotreba|naseljeno mesto u Francuskoj|Hagen (Mozel)}}
{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Hagen
 | izvorni_naziv       = ''Hagen''
 | slika               = Hagen-Friedrich-Ebert-Platz.jpg
 | opis_slike          = Trg Fridriha Eberta u Hagenu
 | gradska_zastava     = Flagge der Stadt Hagen.svg
 | grb                 = Stadtwappen der Stadt Hagen.svg
 | država              = [[Nemačka|NJemačka]]
 | pokrajina           = [[Severna Rajna-Vestfalija]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 190.121&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 1.186
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 160,4
 | gšir                = 51.35944
 | gduž                = 7.475
 | nadmorska_visina    = 106
 | registarska_oznaka  = HA
 | pozivni_broj        = 02331,02334,02337,02304
 | poštanski_kod       = 58095
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.hagen.de/ www.hagen.de]
 | gradonačelnik       = ''[[Jörg Dehm]], [[Christlich Demokratische Union Deutschlands|CDU]]''
 | stranka             = 
 | ije                 = da
 }}

'''Hagen''' ({{jez-nem|Hagen}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Severna Rajna-Vestfalija]]. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 5914000, ''[[NUTS]]'' (DEA53) i ''[[UN/LOCODE|LOCODE]]'' (DE HAG) kod.

Nalazi se u jugoistočnom delu [[Rurska oblast|Rurske oblasti]], 15 kilometara južno od [[Dortmund]]a, na prostoru gde se reke [[Lene]], [[Volme]] i [[Enepe]] ulivaju u [[rur (reka)|reku Rur]].

Hagen se prvi put pominje oko 1200. Razvio se u 19. veku kada je u Rurskoj oblasti počela eksploatacija [[Ugalj|uglja]] i proizvodnja [[čelik]]a.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:North rhine w HA.svg|mini|levo|Položaj Hagena u Severnoj Rajni-Vestfaliji]]
Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 106 metara. Površina opštine iznosi 160,4&amp;nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 190.121 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 1.186 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Jenčang]]|[[Kina]]|kontakt|[[2005]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Hajning]]|[[Kina]]|kontakt|[[2005]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Modin-Makabim-Rojt]]|[[Izrael]]|partnerstvo|[[1997]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Smolensk]]|[[Rusija]]|partnerstvo|[[1985]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Kouvola]]|[[Finska]]|partnerstvo|[[1963]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Montlucon]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1965]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Lijeven]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1960]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Bruk na Muri]]|[[Austrija]]|partnerstvo|[[1974]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Palma di Montechiaro]]|[[Italija]]|partnerstvo|[[2011]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Hagen&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal Nemačka}}
{{Commonscat|Hagen}}
* [https://web.archive.org/web/20061104001530/http://www.hagen.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=51.35944&amp;longitude=7.475&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]

{{Severna Rajna-Vestfalija}}

[[Kategorija:Gradovi u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji]]</text>
      <sha1>9auyyts9j0b94iuihc07hgjofu2cetq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNB1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1404728</id>
    <revision>
      <id>42696026</id>
      <parentid>42673430</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:36:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696026</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10789" sha1="ndxhir7dkmv1s4c64puk0vzlil9zw2r" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2782}}
'''Vezujući protein guaninskog nukleotida G(I)/G(S)/G(T) podjedinica beta-1''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GNB1'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GNB1 guanine nucleotide binding protein (G protein), beta polypeptide 1| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2782| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20220708033010/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2782| archive-date = 2022-07-08| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Heterotrimerni vezujući protein guaninskog nukleotida ([[G protein]]a), koji integrišu signale između receptora i efektorskih proteina, se sastoje od alfa, beta, i gama podjedinice. Te podjedinice su kodirane familijama srodnih gena. Ovaj gen kodira beta podjedinicu, koja je regulator alfa podjedinica, kao i pojedinih receptora i efektora. Ovaj gen koristi alternativne signale poliadenilacije.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;

== Interakcije ==
GNB1 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[GNG4]].&lt;ref name=pmid7665596&gt;{{cite journal |last=Ray |first=K |authorlink= |coauthors=Kunsch C, Bonner L M, Robishaw J D |date=September 1995 |title=Isolation of cDNA clones encoding eight different human G protein gamma subunits, including three novel forms designated the gamma 4, gamma 10, and gamma 11 subunits |journal=J. Biol. Chem. |volume=270 |issue=37 |pages=21765–71 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 7665596 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1995-09-15_270_37/page/21764| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1074/jbc.270.37.21765 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid8636150&gt;{{cite journal |last=Yan |first=K |authorlink= |coauthors=Kalyanaraman V, Gautam N |date=March 1996 |title=Differential ability to form the G protein betagamma complex among members of the beta and gamma subunit families |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue=12 |pages=7141–6 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 8636150 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-03-22_271_12/page/7140| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1074/jbc.271.12.7141 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Downes GB, Gautam N |title=The G protein subunit gene families |journal=Genomics |volume=62 |issue= 3 |pages= 544–52 |year= 2000 |pmid= 10644457 |doi= 10.1006/geno.1999.5992 }}
*{{cite journal  | author=Levine MA, Modi WS, O'Brien SJ |title=Chromosomal localization of the genes encoding two forms of the G protein beta polypeptide, beta 1 and beta 3, in man |journal=Genomics |volume=8 |issue= 2 |pages= 380–6 |year= 1991 |pmid= 1979057 |doi=10.1016/0888-7543(90)90296-7  }}
*{{cite journal  | author=Codina J, Stengel D, Woo SL, Birnbaumer L |title=Beta-subunits of the human liver Gs/Gi signal-transducing proteins and those of bovine retinal rod cell transducin are identical | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_1986-10-27_207_2/page/n1 |journal=FEBS Lett. |volume=207 |issue= 2 |pages= 187–92 |year= 1986 |pmid= 3095147 |doi=10.1016/0014-5793(86)81486-7  }}
*{{cite journal  | author=Buhl AM, Osawa S, Johnson GL |title=Mitogen-activated protein kinase activation requires two signal inputs from the human anaphylatoxin C5a receptor | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1995-08-25_270_34/page/19828 |journal=J. Biol. Chem. |volume=270 |issue= 34 |pages= 19828–32 |year= 1995 |pmid= 7649993 |doi=10.1074/jbc.270.34.19828  }}
*{{cite journal  | author=Ray K, Kunsch C, Bonner LM, Robishaw JD |title=Isolation of cDNA clones encoding eight different human G protein gamma subunits, including three novel forms designated the gamma 4, gamma 10, and gamma 11 subunits | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1995-09-15_270_37/page/21764 |journal=J. Biol. Chem. |volume=270 |issue= 37 |pages= 21765–71 |year= 1995 |pmid= 7665596 |doi=10.1074/jbc.270.37.21765  }}
*{{cite journal  | author=Kozasa T, Gilman AG |title=Purification of recombinant G proteins from Sf9 cells by hexahistidine tagging of associated subunits. Characterization of alpha 12 and inhibition of adenylyl cyclase by alpha z | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1995-01-27_270_4/page/1734 |journal=J. Biol. Chem. |volume=270 |issue= 4 |pages= 1734–41 |year= 1995 |pmid= 7829508 |doi=  10.1074/jbc.270.4.1734}}
*{{cite journal  | author=Tsukada S, Simon MI, Witte ON, Katz A |title=Binding of beta gamma subunits of heterotrimeric G proteins to the PH domain of Bruton tyrosine kinase | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1994-11-08_91_23/page/11256 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=91 |issue= 23 |pages= 11256–60 |year= 1994 |pmid= 7972043 |doi=10.1073/pnas.91.23.11256  | pmc=45206  }}
*{{cite journal  | author=Ueda N |title=G protein beta gamma subunits. Simplified purification and properties of novel isoforms | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1994-02-11_269_6/page/4388 |journal=J. Biol. Chem. |volume=269 |issue= 6 |pages= 4388–95 |year= 1994 |pmid= 8308009 |doi=  | author2=Iñiguez-Lluhi JA  | author3=Lee E  | display-authors=3  | last4=Smrcka  | first4=AV  | last5=Robishaw  | first5=JD  | last6=Gilman  | first6=AG  }}
*{{cite journal  | author=Wall MA |title=The structure of the G protein heterotrimer Gi alpha 1 beta 1 gamma 2 |journal=Cell |volume=83 |issue= 6 |pages= 1047–58 |year= 1996 |pmid= 8521505 |doi= 10.1016/0092-8674(95)90220-1 | author2=Coleman DE  | author3=Lee E  | display-authors=3  | last4=Iñiguez-Lluhi  | first4=JA  | last5=Posner  | first5=BA  | last6=Gilman  | first6=AG  | last7=Sprang  | first7=SR  }}
*{{cite journal  | author=Sondek J |title=Crystal structure of a G-protein beta gamma dimer at 2.1A resolution | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1996-01-25_379_6563/page/368 |journal=Nature |volume=379 |issue= 6563 |pages= 369–74 |year= 1996 |pmid= 8552196 |doi= 10.1038/379369a0  | author2=Bohm A  | author3=Lambright DG  | display-authors=3  | last4=Hamm  | first4=Heidi E.  | last5=Sigler  | first5=Paul B. }}
*{{cite journal  | author=Andersson B |title=A &quot;double adaptor&quot; method for improved shotgun library construction | url=https://archive.org/details/analytical-biochemistry_1996-04-05_236_1/page/107 |journal=Anal. Biochem. |volume=236 |issue= 1 |pages= 107–13 |year= 1996 |pmid= 8619474 |doi= 10.1006/abio.1996.0138  | author2=Wentland MA  | author3=Ricafrente JY  | display-authors=3  | last4=Liu  | first4=W  | last5=Gibbs  | first5=RA }}
*{{cite journal  | author=Mattingly RR, Macara IG |title=Phosphorylation-dependent activation of the Ras-GRF/CDC25Mm exchange factor by muscarinic receptors and G-protein beta gamma subunits | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1996-07-18_382_6588/page/268 |journal=Nature |volume=382 |issue= 6588 |pages= 268–72 |year= 1996 |pmid= 8717044 |doi= 10.1038/382268a0 }}
*{{cite journal  | author=De Waard M |title=Direct binding of G-protein betagamma complex to voltage-dependent calcium channels | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1997-01-30_385_6615/page/446 |journal=Nature |volume=385 |issue= 6615 |pages= 446–50 |year= 1997 |pmid= 9009193 |doi= 10.1038/385446a0  | author2=Liu H  | author3=Walker D  | display-authors=3  | last4=Scott  | first4=Victoria E. S.  | last5=Gurnett  | first5=Christina A.  | last6=Campbell  | first6=Kevin P. }}
*{{cite journal  | author=Huang CL, Jan YN, Jan LY |title=Binding of the G protein betagamma subunit to multiple regions of G protein-gated inward-rectifying K+ channels | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_1997-03-31_405_3/page/n46 |journal=FEBS Lett. |volume=405 |issue= 3 |pages= 291–8 |year= 1997 |pmid= 9108307 |doi=10.1016/S0014-5793(97)00197-X  }}
*{{cite journal  | author=Yu W |title=Large-scale concatenation cDNA sequencing | url=https://archive.org/details/genome-research_1997-04_7_4/page/353 |journal=Genome Res. |volume=7 |issue= 4 |pages= 353–8 |year= 1997 |pmid= 9110174 |doi=  10.1101/gr.7.4.353| pmc=139146  | author2=Andersson B  | author3=Worley KC  | display-authors=3  | last4=Muzny  | first4=DM  | last5=Ding  | first5=Y  | last6=Liu  | first6=W  | last7=Ricafrente  | first7=JY  | last8=Wentland  | first8=MA  | last9=Lennon  | first9=G  }}
*{{cite journal  | author=Qin N |title=Direct interaction of gbetagamma with a C-terminal gbetagamma-binding domain of the Ca2+ channel alpha1 subunit is responsible for channel inhibition by G protein-coupled receptors | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1997-08-05_94_16/page/8866 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=94 |issue= 16 |pages= 8866–71 |year= 1997 |pmid= 9238069 |doi=10.1073/pnas.94.16.8866  | pmc=23172  | author2=Platano D  | author3=Olcese R  | display-authors=3  | last4=Stefani  | first4=E  | last5=Birnbaumer  | first5=L  }}
*{{cite journal  | author=Nishida K, Kaziro Y, Satoh T |title=Association of the proto-oncogene product dbl with G protein betagamma subunits | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_1999-10-08_459_2/page/n41 |journal=FEBS Lett. |volume=459 |issue= 2 |pages= 186–90 |year= 1999 |pmid= 10518015 |doi=10.1016/S0014-5793(99)01244-2  }}
*{{cite journal  | author=Huang L |title=Ggamma13 colocalizes with gustducin in taste receptor cells and mediates IP3 responses to bitter denatonium |journal=Nat. Neurosci. |volume=2 |issue= 12 |pages= 1055–62 |year= 2000 |pmid= 10570481 |doi= 10.1038/15981  | author2=Shanker YG  | author3=Dubauskaite J  | display-authors=3  | last4=Dubauskaite  | first4=Jolanta  | last5=Zheng  | first5=Jenny Z.  | last6=Yan  | first6=Wentao  | last7=Rosenzweig  | first7=Sophia  | last8=Spielman  | first8=Andrew I.  | last9=Max  | first9=Marianna }}
*{{cite journal  | author=Carman CV |title=Mutational analysis of Gbetagamma and phospholipid interaction with G protein-coupled receptor kinase 2 | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-04-07_275_14/page/10442 |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue= 14 |pages= 10443–52 |year= 2000 |pmid= 10744734 |doi=10.1074/jbc.275.14.10443  | author2=Barak LS  | author3=Chen C  | display-authors=3  | last4=Liu-Chen  | first4=LY  | last5=Onorato  | first5=JJ  | last6=Kennedy  | first6=SP  | last7=Caron  | first7=MG  | last8=Benovic  | first8=JL  }}
}}
{{refend}}
{{PDB Galerija-lat|geneid=2782}}

[[Kategorija:G proteini]]</text>
      <sha1>ndxhir7dkmv1s4c64puk0vzlil9zw2r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Faktor rasta hepatocita</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1405736</id>
    <revision>
      <id>42695898</id>
      <parentid>42673332</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:21:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695898</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5996" sha1="7vx0v1rxsu8jvodzpbl4d8se07m48sa" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=3082}}
'''Faktor rasta hepatocita''' (HGF/SF) je [[morfogen|morfogeni faktor]] koji utiče na [[Parakrina signalizacija|parakrini]] ćelijski rast i motilitet. Njega izlučuju [[Mezenhimalna stem ćelija|mezenhimalne ćelije]]. On prvenstveno deluje na [[Epitelsko tkivo|epitelne]] i [[endotel|endotelne ćelije]], ali i na [[Hematopoeza|hematopoietske progenitorne ćelije]]. Pokazano je da ima značajnu ulogu u embrionskom razvoju organa, u regeneraciji organa kod odraslih osoba i zarastanju rana.&lt;ref&gt;{{Cite book | title=Proteoglycans: structure, biology and molecular interactions | author=Gallagher, J.T., Lyon, M. | chapter=Molecular structure of Heparan Sulfate and interactions with growth factors and morphogens | editor=Iozzo, M, V. | year=2000 | publisher=Marcel Dekker Inc. New York, New York | pages=27–59}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB Summary
| section_title = 
| summary_text = Faktor rasta hepatocita reguliše ćelijski rast, ćelijsku mobilnost i morfogenezu putem aktiviranja signalne kaskade tirozinskih kinaza nakon vezivanja za proto-onkogeni [[c-Met]] receptor. Faktor rasta hepatocita izlučen iz mezenhimalnih stem ćelija dejstvuje kao multi-funkcionalni [[citokin]]. Njegova sposobnost da stimuliše mitogenezu i ćelijsku motilnost daje mu centralnu ulogu u angiogenezi, tumorogenezi, i regeneraciji tkiva. On se izlučuje kao neaktivni polipeptid, koga presecaju serinske proteaze u 69-[[kDa]] alfa-lanac i 34-[[kDa]] beta-lanac. [[Disulfidna veza]] između alfa i beta lanaca proizvodi aktivni, heterodimerni molekul. Ovaj protein pripada plazminogen potfamiliji S1 peptidaza, ali nema primetnu proteaznu aktivnost. [[Alternativno splajsovanje]] ovog gene proizvodi višestruke transkriptne varijante koje kodiraju razne izoforme.&lt;ref&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: HGF hepatocyte growth factor (hepapoietin A; scatter factor)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=3082| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20100308054232/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=3082| archive-date = 2010-03-08| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
}}

== Interakcije ==
Za faktor rasta hepatocita je pokazano da [[Protein-protein interakcija|interaguje]] sa [[C-Met]].&lt;ref name=pmid8380735&gt;{{cite journal |last=Comoglio |first=P M |authorlink= |year= 1993 |title=Structure, biosynthesis and biochemical properties of the HGF receptor in normal and malignant cells |journal=EXS |volume=65 |issue= |pages=131–65 |publisher= |location = SWITZERLAND| issn = 1023-294X| pmid = 8380735 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid1655405&gt;{{cite journal |last=Naldini |first=L |authorlink= |coauthors=Weidner K M, Vigna E, Gaudino G, Bardelli A, Ponzetto C, Narsimhan R P, Hartmann G, Zarnegar R, Michalopoulos G K |date=October 1991 |title=Scatter factor and hepatocyte growth factor are indistinguishable ligands for the MET receptor |journal=EMBO J. |volume=10 |issue=10 |pages=2867–78 |publisher= |location = ENGLAND| issn = 0261-4189| pmid = 1655405 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_embo-journal_1991-10_10_10/page/2867| language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=452997 }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Faktor rasta]]
* Receptor faktora rasta hepatocita ([[HGFR]])

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Nakamura T |title=Structure and function of hepatocyte growth factor. |journal=Prog. Growth Factor Res. |volume=3 |issue= 1 |pages= 67–85 |year= 1992 |pmid= 1838014 |doi=10.1016/0955-2235(91)90014-U  }}
*{{cite journal  | author=Ware LB, Matthay MA |title=Keratinocyte and hepatocyte growth factors in the lung: roles in lung development, inflammation, and repair. |journal=Am. J. Physiol. Lung Cell Mol. Physiol. |volume=282 |issue= 5 |pages= L924–40 |year= 2002 |pmid= 11943656 |doi= 10.1152/ajplung.00439.2001 }}
*{{cite journal  | author=Funakoshi H, Nakamura T |title=Hepatocyte growth factor: from diagnosis to clinical applications. |journal=Clin. Chim. Acta |volume=327 |issue= 1-2 |pages= 1–23 |year= 2003 |pmid= 12482615 |doi=10.1016/S0009-8981(02)00302-9  }}
*{{cite journal  | author=Skibinski G |title=The role of hepatocyte growth factor/c-met interactions in the immune system. |journal=Arch. Immunol. Ther. Exp. (Warsz.) |volume=51 |issue= 5 |pages= 277–82 |year= 2004 |pmid= 14626426 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Kalluri R, Neilson EG |title=Epithelial-mesenchymal transition and its implications for fibrosis. |journal=J. Clin. Invest. |volume=112 |issue= 12 |pages= 1776–84 |year= 2004 |pmid= 14679171 |doi= 10.1172/JCI200320530  | pmc=297008 }}
*{{cite journal  | author=Hurle RA, Davies G, Parr C, ''et al.'' |title=Hepatocyte growth factor/scatter factor and prostate cancer: a review. |journal=Histol. Histopathol. |volume=20 |issue= 4 |pages= 1339–49 |year= 2006 |pmid= 16136515 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Kemp LE, Mulloy B, Gherardi E |title=Signalling by HGF/SF and Met: the role of heparan sulphate co-receptors. |journal=Biochem. Soc. Trans. |volume=34 |issue= Pt 3 |pages= 414–7 |year= 2006 |pmid= 16709175 |doi= 10.1042/BST0340414 }}
}}
* {{Cite book |ref= harv|title=Proteoglycans: structure, biology and molecular interactions | author=Gallagher, J.T., Lyon, M. | chapter=Molecular structure of Heparan Sulfate and interactions with growth factors and morphogens | editor=Iozzo, M, V. | year=2000 | publisher=Marcel Dekker Inc. New York, New York | pages=27–59}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* {{MeshName|Hepatocyte+growth+factor}}
{{-}}
{{PDB Galerija-lat|geneid=3082}}
{{Faktori rasta-lat}}

[[Kategorija:Citokini]]
[[Kategorija:Faktori rasta]]
[[Kategorija:Geni i proteini razvića]]</text>
      <sha1>7vx0v1rxsu8jvodzpbl4d8se07m48sa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GGT1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1405845</id>
    <revision>
      <id>42696011</id>
      <parentid>42646651</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:34:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9462" sha1="8vo7x5jk5fczd69e79wp2aq5r3vbws9" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2678}}
'''Gama-glutamiltransferaze 1''', ('''GGT1''') koja je takođe poznata kao '''CD224''' ('''K'''laster '''D'''iferencijacije 224 ), je ljudski [[gen]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GGT1 gamma-glutamyltransferase 1| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2678| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20180919171657/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2678| archive-date = 2018-09-19| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

{{PBB_Summary
| section_title = 
| summary_text = Ljudska gama-glutamiltransferaza katališe transfer [[glutamin]]skog dela [[glutation]]a na niz [[aminokiselina]] i [[dipeptid]]a. Ovaj heterodupleksni [[enzim]] se sastoji od teškog i lakog lanca, koji su izvedeni iz zajedničkog proteinskog prekursora. On je prisutan u tkivima koja učestvuju u apsorpciji i sekreciji. Ovaj enzim je član proteinske familije [[gama-glutamiltransferaza]], u kojoj mnogi članovi nisu još bili potpuno karakterisani. Ovaj [[gen]] kodira nekoliko transkriptnih varijanti. Studije nagoveštavaju da su mnogi transkripti gena ove familije nisu funkcionalni ili da predstavljaju pseudogene. Funkcionalni transkripti koji su bili potpuno karakterizovani su groupisani i klasifikovani kao tip I gama-glutamiltransferaze. Do splajsovanja kompleksa može doći u tkivo-specifičnom maniru, što rezultuje u primetnom odsustvu 5' UTR sličnosti. Nekoliko 5' UTR transkriptnih varijanti tip-I gena je bilo identifikovano u različitim tkivima i ćelijama [[rak (bolest)|raka]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt;
}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Chikhi N, Holic N, Guellaen G, Laperche Y |title=Gamma-glutamyl transpeptidase gene organization and expression: a comparative analysis in rat, mouse, pig and human species. | url=https://archive.org/details/sim_comparative-biochemistry-and-physiology-part-b_1999-04_122b_4/page/367 |journal=Comp. Biochem. Physiol. B, Biochem. Mol. Biol. |volume=122 |issue= 4 |pages= 367–80 |year= 1999 |pmid= 10392451 |doi=10.1016/S0305-0491(99)00013-9  }}
*{{cite journal  | author=Indirani N, Hill PG |title=Partial purification and some properties of gamma-glutamyl transpeptidase from human bile. |journal=Biochim. Biophys. Acta |volume=483 |issue= 1 |pages= 57–62 |year= 1977 |pmid= 18198 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Tate SS, Ross ME |title=Human kidney gamma-glutamyl transpeptidase. Catalytic properties, subunit structure, and localization of the gamma-glutamyl binding site on the light subunit. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1977-09-10_252_17/page/6042 |journal=J. Biol. Chem. |volume=252 |issue= 17 |pages= 6042–5 |year= 1977 |pmid= 19463 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Welbourne TC |title=Cytoplasmic gamma-glutamyltransferase: isolation, product formation and physiological role. |journal=Current problems in clinical biochemistry |volume=8 |issue=  |pages= 201–15 |year= 1978 |pmid= 28899 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Courtay C, Oster T, Michelet F, ''et al.'' |title=Gamma-glutamyltransferase: nucleotide sequence of the human pancreatic cDNA. Evidence for a ubiquitous gamma-glutamyltransferase polypeptide in human tissues. | url=https://archive.org/details/sim_biochemical-pharmacology_1992-06-23_43_12/page/2526 |journal=Biochem. Pharmacol. |volume=43 |issue= 12 |pages= 2527–33 |year= 1992 |pmid= 1378736 |doi=10.1016/0006-2952(92)90140-E  }}
*{{cite journal  | author=Pawlak A, Cohen EH, Octave JN, ''et al.'' |title=An alternatively processed mRNA specific for gamma-glutamyl transpeptidase in human tissues. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1990-02-25_265_6/page/3256 |journal=J. Biol. Chem. |volume=265 |issue= 6 |pages= 3256–62 |year= 1990 |pmid= 1968061 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Pitot HC, Goodspeed D, Dunn T, ''et al.'' |title=Regulation of the expression of some genes for enzymes of glutathione metabolism in hepatotoxicity and hepatocarcinogenesis. | url=https://archive.org/details/toxicology-and-applied-pharmacology_1989-01_97_1/page/23 |journal=Toxicol. Appl. Pharmacol. |volume=97 |issue= 1 |pages= 23–34 |year= 1989 |pmid= 2563599 |doi=10.1016/0041-008X(89)90052-5  }}
*{{cite journal  | author=Goodspeed DC, Dunn TJ, Miller CD, Pitot HC |title=Human gamma-glutamyl transpeptidase cDNA: comparison of hepatoma and kidney mRNA in the human and rat. | url=https://archive.org/details/sim_gene_1989_76_1/page/1 |journal=Gene |volume=76 |issue= 1 |pages= 1–9 |year= 1989 |pmid= 2568315 |doi=10.1016/0378-1119(89)90002-4  }}
*{{cite journal  | author=Pawlak A, Wu SJ, Bulle F, ''et al.'' |title=Different gamma-glutamyl transpeptidase mRNAs are expressed in human liver and kidney. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1989-10-31_164_2/page/912 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=164 |issue= 2 |pages= 912–8 |year= 1989 |pmid= 2573352 |doi=10.1016/0006-291X(89)91545-3  }}
*{{cite journal  | author=Laperche Y, Bulle F, Aissani T, ''et al.'' |title=Molecular cloning and nucleotide sequence of rat kidney gamma-glutamyl transpeptidase cDNA. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1986-02_83_4/page/937 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=83 |issue= 4 |pages= 937–41 |year= 1986 |pmid= 2869484 |doi=10.1073/pnas.83.4.937  | pmc=322985  }}
*{{cite journal  | author=Bulle F, Mattei MG, Siegrist S, ''et al.'' |title=Assignment of the human gamma-glutamyl transferase gene to the long arm of chromosome 22. | url=https://archive.org/details/sim_human-genetics_1987-07_76_3/page/283 |journal=Hum. Genet. |volume=76 |issue= 3 |pages= 283–6 |year= 1987 |pmid= 2885259 |doi=10.1007/BF00283624  }}
*{{cite journal  | author=Tate SS, Khadse V, Wellner D |title=Renal gamma-glutamyl transpeptidases: structural and immunological studies. | url=https://archive.org/details/archives-of-biochemistry-and-biophysics_1988-05-01_262_2/page/397 |journal=Arch. Biochem. Biophys. |volume=262 |issue= 2 |pages= 397–408 |year= 1988 |pmid= 2896486 |doi=10.1016/0003-9861(88)90390-6  }}
*{{cite journal  | author=Tate SS, Galbraith RA |title=In vitro translation and processing of human hepatoma cell (Hep G2) gamma-glutamyl transpeptidase. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1988-08-15_154_3/page/1167 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=154 |issue= 3 |pages= 1167–73 |year= 1988 |pmid= 2900635 |doi=10.1016/0006-291X(88)90263-X  }}
*{{cite journal  | author=Rajpert-De Meyts E, Heisterkamp N, Groffen J |title=Cloning and nucleotide sequence of human gamma-glutamyl transpeptidase. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1988-12_85_23/page/8840 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=85 |issue= 23 |pages= 8840–4 |year= 1988 |pmid= 2904146 |doi=10.1073/pnas.85.23.8840  | pmc=282602  }}
*{{cite journal  | author=Sakamuro D, Yamazoe M, Matsuda Y, ''et al.'' |title=The primary structure of human gamma-glutamyl transpeptidase. |journal=Gene |volume=73 |issue= 1 |pages= 1–9 |year= 1989 |pmid= 2907498 |doi=10.1016/0378-1119(88)90307-1  }}
*{{cite journal  | author=Ikeda Y, Fujii J, Anderson ME, ''et al.'' |title=Involvement of Ser-451 and Ser-452 in the catalysis of human gamma-glutamyl transpeptidase. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1995-09-22_270_38/page/22222 |journal=J. Biol. Chem. |volume=270 |issue= 38 |pages= 22223–8 |year= 1995 |pmid= 7673200 |doi=10.1074/jbc.270.38.22223  }}
*{{cite journal  | author=Wetmore LA, Gerard C, Drazen JM |title=Human lung expresses unique gamma-glutamyl transpeptidase transcripts. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1993-08-15_90_16/page/7461 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=90 |issue= 16 |pages= 7461–5 |year= 1993 |pmid= 7689219 |doi=10.1073/pnas.90.16.7461  | pmc=47161  }}
*{{cite journal  | author=Ikeda Y, Fujii J, Taniguchi N, Meister A |title=Human gamma-glutamyl transpeptidase mutants involving conserved aspartate residues and the unique cysteine residue of the light subunit. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1995-05-26_270_21/page/12470 |journal=J. Biol. Chem. |volume=270 |issue= 21 |pages= 12471–5 |year= 1995 |pmid= 7759490 |doi=10.1074/jbc.270.21.12471  }}
*{{cite journal  | author=Courtay C, Heisterkamp N, Siest G, Groffen J |title=Expression of multiple gamma-glutamyltransferase genes in man. |journal=Biochem. J. |volume=297 (Pt 3) |issue=  |pages= 503–8 |year= 1994 |pmid= 7906515 |doi=  | pmc=1137862  }}
*{{cite journal  | author=Ikeda Y, Fujii J, Taniguchi N |title=Significance of Arg-107 and Glu-108 in the catalytic mechanism of human gamma-glutamyl transpeptidase. Identification by site-directed mutagenesis. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1993-02-25_268_6/page/3980 |journal=J. Biol. Chem. |volume=268 |issue= 6 |pages= 3980–5 |year= 1993 |pmid= 8095045 |doi=  }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Klaster diferencijacije]]

== Vanjske veze ==
* {{MeshName| GGT1 +protein,+human}}
{{-}}
{{Klasteri diferencijacije-lat‎}}

[[Kategorija:Klasteri diferencijacije]]</text>
      <sha1>8vo7x5jk5fczd69e79wp2aq5r3vbws9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GABA transporter</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1410754</id>
    <revision>
      <id>42696006</id>
      <parentid>42673410</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:34:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1438" sha1="87qkwrrk504q0asv2ossakqr315vv8h" xml:space="preserve">'''GABA transporteri''' su [[neurotransmiterski transporter]]i.&lt;ref name=Iversen&gt;{{cite journal |author=Iversen L |title=Neurotransmitter transporters: fruitful targets for CNS drug discovery |journal=Mol. Psychiatry |volume=5 |issue=4 |pages=357–62 |date=July 2000 |pmid=10889545 |url=http://www.biopsychiatry.com/transporters.htm |doi=10.1038/sj.mp.4000728}}&lt;/ref&gt; Sledeći proteini pripadaju toj grupi:
** [[GABA transporter tip 1]] (GAT1)&lt;ref name=&quot;pmid8530094&quot;&gt;{{cite journal | author = Huang F, Shi Lj, Heng HH, Fei J, Guo LH | title = Assignment of the human GABA transporter gene (GABATHG) locus to chromosome 3p24-p25 | journal = Genomics | volume = 29 | issue = 1 | pages = 302–4 |date=February 1996 | pmid = 8530094 | pmc =  | doi = 10.1006/geno.1995.1253 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: SLC6A1 solute carrier family 6 (neurotransmitter transporter, GABA), member 1| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=6529| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20220411030249/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=6529| archive-date = 2022-04-11| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;
** [[GABA transporter tip 2]] (GAT2)
** [[GABA transporter tip 3]] (GAT3)
** [[Betainski transporter]] (BGT1)
** [[Vesikularni GABA transporter]] (VGAT)

== Reference ==
{{reflist|2}}

[[Kategorija:Transporteri neurotransmitera]]</text>
      <sha1>87qkwrrk504q0asv2ossakqr315vv8h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GIPC3</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1410956</id>
    <revision>
      <id>42696014</id>
      <parentid>42673419</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:34:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2535" sha1="fevg3g9k02pqp7v26z73fiz71tipdzs" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=126326}}
'''GIPC1''' (''GIPC familija koja sadrži PDZ domen, član 3'') je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GIPC3'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GIPC PDZ domain containing family| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=126326| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20231030095737/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=126326| archive-date = 2023-10-30| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid11836571&quot;&gt;{{cite journal | author = Saitoh T, Mine T, Katoh M | title = Molecular cloning and characterization of human GIPC3, a novel gene homologous to human GIPC1 and GIPC2 | journal = Int. J. Oncol. | volume = 20 | issue = 3 | pages = 577–82 |date=March 2002 | pmid = 11836571 | doi = | url = | issn = }}&lt;/ref&gt; GIPC3 je član GIPC genske familije, koja takođe obuhvata [[GIPC1]] i [[GIPC2]].&lt;ref name=&quot;pmid12011974&quot;&gt;{{cite journal | author = Katoh M | title = GIPC gene family (Review) | journal = Int. J. Mol. Med. | volume = 9 | issue = 6 | pages = 585–9 |date=June 2002 | pmid = 12011974 | doi = | url = | issn = }}&lt;/ref&gt; GIPC3 protein sadrži centralno locirani [[PDZ domen]], sa obe strane koga su GIPC-homologni domeni.&lt;ref&gt;{{cite pmid|12011974}}&lt;/ref&gt;

== Funkcija ==
GIPC3 učestvuje u prijemu i propagaciji akustičkog signala u [[ćelija dlake|ćelijama dlake]] sisarske [[Puž (uvo)|cochlea]].

== Interakcije ==
[[PDZ domen]] GIPC familije proteina formira interakcije sa:&lt;ref name=&quot;pmid12011974&quot;/&gt; [[FZD3]], [[Receptor insulinu sličnog faktora rasta|IGF1R]], [[TrkA receptor|TrkA]], [[TGFBR3|TGF-beta RIII]], [[ITGA6]], [[TPBG]], i [[RGS19]]/RGS-GAIP.

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal  |author=Vega A, Salas A, Milne RL, ''et al.'' |title=Evaluating new candidate SNPs as low penetrance risk factors in sporadic breast cancer: a two-stage Spanish case-control study. |journal=Gynecol. Oncol. |volume=112 |issue= 1 |pages= 210–4 |year= 2009 |pmid= 18950845 |doi= 10.1016/j.ygyno.2008.09.012 }}
* {{cite journal  |author=Matsuoka S, Ballif BA, Smogorzewska A, ''et al.'' |title=ATM and ATR substrate analysis reveals extensive protein networks responsive to DNA damage. |url=https://archive.org/details/sim_science_2007-05-25_316_5828/page/1160 |journal=Science |volume=316 |issue= 5828 |pages= 1160–6 |year= 2007 |pmid= 17525332 |doi= 10.1126/science.1140321 }}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[GIPC2]]
* GIPC3</text>
      <sha1>fevg3g9k02pqp7v26z73fiz71tipdzs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GIPC2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1410958</id>
    <revision>
      <id>42696013</id>
      <parentid>42673418</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:34:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3179" sha1="6l6la3cqiwcije0hds81qqpcrtad2ln" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=54810}}
'''GIPC1''' (''GIPC familija koja sadrži PDZ domen, član 2'') je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GIPC2'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid11836570&quot;&gt;{{cite journal | author = Kirikoshi H, Katoh M | title = Molecular cloning and characterization of human GIPC2, a novel gene homologous to human GIPC1 and Xenopus Kermit | journal = Int J Oncol | volume = 20 | issue = 3 | pages = 571–6 |date=Feb 2002 | pmid = 11836570 | pmc =  | doi =  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GIPC2 GIPC PDZ domain containing family, member 2| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=54810| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20250603181414/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=54810| archive-date = 2025-06-03| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Katoh M |title=GIPC gene family (Review). |journal=Int. J. Mol. Med. |volume=9 |issue= 6 |pages= 585–9 |year= 2002 |pmid= 12011974 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Stelzl U, Worm U, Lalowski M, ''et al.'' |title=A human protein-protein interaction network: a resource for annotating the proteome. | url=https://archive.org/details/cell_2005-09-23_122_6/page/957 |journal=Cell |volume=122 |issue= 6 |pages= 957–68 |year= 2005 |pmid= 16169070 |doi= 10.1016/j.cell.2005.08.029 }}
*{{cite journal  | author=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, ''et al.'' |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC). |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928 }}
*{{cite journal  | author=Ota T, Suzuki Y, Nishikawa T, ''et al.'' |title=Complete sequencing and characterization of 21,243 full-length human cDNAs. |journal=Nat. Genet. |volume=36 |issue= 1 |pages= 40–5 |year= 2004 |pmid= 14702039 |doi= 10.1038/ng1285 }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Suzuki Y, Yoshitomo-Nakagawa K, Maruyama K, ''et al.'' |title=Construction and characterization of a full length-enriched and a 5'-end-enriched cDNA library. | url=https://archive.org/details/sim_gene_1997-10-24_200_1-2/page/149 |journal=Gene |volume=200 |issue= 1–2 |pages= 149–56 |year= 1997 |pmid= 9373149 |doi=10.1016/S0378-1119(97)00411-3  }}
*{{cite journal  | author=Maruyama K, Sugano S |title=Oligo-capping: a simple method to replace the cap structure of eukaryotic mRNAs with oligoribonucleotides | url=https://archive.org/details/sim_gene_1994-01-28_138_1-2/page/171 |journal=Gene |volume=138 |issue= 1–2 |pages= 171–4 |year= 1994 |pmid= 8125298 |doi=10.1016/0378-1119(94)90802-8  }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[GIPC1]]
* [[GIPC3]]</text>
      <sha1>6l6la3cqiwcije0hds81qqpcrtad2ln</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNG13</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1410978</id>
    <revision>
      <id>42696027</id>
      <parentid>42673431</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:36:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5401" sha1="n7961fejsyn26tusrndmqwn1nvi4i4a" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=51764}}
'''Vezujući protein guaninskog nukleotida G(I)/G(S)/G(O) podjedinica gama-13''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GNG13'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid10570481&quot;&gt;{{cite journal | author = Huang L, Shanker YG, Dubauskaite J, Zheng JZ, Yan W, Rosenzweig S, Spielman AI, Max M, Margolskee RF | title = Ggamma13 colocalizes with gustducin in taste receptor cells and mediates IP3 responses to bitter denatonium | journal = Nat Neurosci | volume = 2 | issue = 12 | pages = 1055–62 |date=January 2000 | pmid = 10570481 | pmc =  | doi = 10.1038/15981 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GNG13 guanine nucleotide binding protein (G protein), gamma 13| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=51764| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20220707191555/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=51764| archive-date = 2022-07-07| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==
GNG13 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[GNB5]].&lt;ref name=pmid11675383&gt;{{cite journal |last=Blake |first=B L |authorlink= |coauthors=Wing M R, Zhou J Y, Lei Q, Hillmann J R, Behe C I, Morris R A, Harden T K, Bayliss D A, Miller R J, Siderovski D P |date=December 2001 |title=G beta association and effector interaction selectivities of the divergent G gamma subunit G gamma(13) |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue=52 |pages=49267–74 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 11675383 |doi = 10.1074/jbc.M106565200 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Bonaldo MF, Lennon G, Soares MB |title=Normalization and subtraction: two approaches to facilitate gene discovery. |journal=Genome Res. |volume=6 |issue= 9 |pages= 791–806 |year= 1997 |pmid= 8889548 |doi=10.1101/gr.6.9.791  }}
*{{cite journal  | author=Daniels RJ, Peden JF, Lloyd C, ''et al.'' |title=Sequence, structure and pathology of the fully annotated terminal 2 Mb of the short arm of human chromosome 16. |journal=Hum. Mol. Genet. |volume=10 |issue= 4 |pages= 339–52 |year= 2001 |pmid= 11157797 |doi=10.1093/hmg/10.4.339  }}
*{{cite journal  | author=Blake BL, Wing MR, Zhou JY, ''et al.'' |title=G beta association and effector interaction selectivities of the divergent G gamma subunit G gamma(13). |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue= 52 |pages= 49267–74 |year= 2002 |pmid= 11675383 |doi= 10.1074/jbc.M106565200 }}
*{{cite journal  | author=Huang L, Max M, Margolskee RF, ''et al.'' |title=G protein subunit G gamma 13 is coexpressed with G alpha o, G beta 3, and G beta 4 in retinal ON bipolar cells. |journal=J. Comp. Neurol. |volume=455 |issue= 1 |pages= 1–10 |year= 2003 |pmid= 12454992 |doi= 10.1002/cne.10396 }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Cuello F, Schulze RA, Heemeyer F, ''et al.'' |title=Activation of heterotrimeric G proteins by a high energy phosphate transfer via nucleoside diphosphate kinase (NDPK) B and Gbeta subunits. Complex formation of NDPK B with Gbeta gamma dimers and phosphorylation of His-266 IN Gbeta. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2003-02-28_278_9/page/7220 |journal=J. Biol. Chem. |volume=278 |issue= 9 |pages= 7220–6 |year= 2003 |pmid= 12486123 |doi= 10.1074/jbc.M210304200 }}
*{{cite journal  | author=Kato C, Mizutani T, Tamaki H, ''et al.'' |title=Characterization of heterotrimeric G protein complexes in rice plasma membrane. |journal=Plant J. |volume=38 |issue= 2 |pages= 320–31 |year= 2004 |pmid= 15078334 |doi= 10.1111/j.1365-313X.2004.02046.x }}
*{{cite journal  | author=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, ''et al.'' |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC). |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928 }}
*{{cite journal  | author=Martin J, Han C, Gordon LA, ''et al.'' |title=The sequence and analysis of duplication-rich human chromosome 16. |journal=Nature |volume=432 |issue= 7020 |pages= 988–94 |year= 2005 |pmid= 15616553 |doi= 10.1038/nature03187 }}
*{{cite journal  | author=Kimura K, Wakamatsu A, Suzuki Y, ''et al.'' |title=Diversification of transcriptional modulation: large-scale identification and characterization of putative alternative promoters of human genes. |journal=Genome Res. |volume=16 |issue= 1 |pages= 55–65 |year= 2006 |pmid= 16344560 |doi= 10.1101/gr.4039406  | pmc=1356129 }}
*{{cite journal  | author=Li Z, Benard O, Margolskee RF |title=Ggamma13 interacts with PDZ domain-containing proteins. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2006-04-21_281_16/page/11066 |journal=J. Biol. Chem. |volume=281 |issue= 16 |pages= 11066–73 |year= 2006 |pmid= 16473877 |doi= 10.1074/jbc.M600113200 }}
}}
{{refend}}

[[Kategorija:G proteini]]</text>
      <sha1>n7961fejsyn26tusrndmqwn1nvi4i4a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNAT3</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1410980</id>
    <revision>
      <id>42696025</id>
      <parentid>42646343</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:36:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5415" sha1="fgazdty8gwdx8rihqly4ly2saalyy7a" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=346562}}
'''Vezujući protein guaninskog nukleotida G(t), alfa jedinica 3''' (''gustducin alfa-3 lanac'') je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GNAT3'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: guanine nucleotide binding protein| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=346562| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20241217131126/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=346562| archive-date = 2024-12-17| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Gustducin alfa-3 lanac je podjedinica heterotrimerinog proteina [[gustducin]]a koji je odgovoran za [[ukus|osnovne ukuse]].

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal  |author=Oldham WM, Van Eps N, Preininger AM, ''et al.'' |title=Mechanism of the receptor-catalyzed activation of heterotrimeric G proteins. |journal=Nat. Struct. Mol. Biol. |volume=13 |issue= 9 |pages= 772–7 |year= 2006 |pmid= 16892066 |doi= 10.1038/nsmb1129 }}
* {{cite journal  |author=Scherer SW, Cheung J, MacDonald JR, ''et al.'' |title=Human chromosome 7: DNA sequence and biology. |url=https://archive.org/details/sim_science_2003-05-02_300_5620/page/766 |journal=Science |volume=300 |issue= 5620 |pages= 767–72 |year= 2003 |pmid= 12690205 |doi= 10.1126/science.1083423 |pmc=2882961}}
* {{cite journal  |author=Rozengurt N, Wu SV, Chen MC, ''et al.'' |title=Colocalization of the alpha-subunit of gustducin with PYY and GLP-1 in L cells of human colon. |journal=Am. J. Physiol. Gastrointest. Liver Physiol. |volume=291 |issue= 5 |pages= G792-802 |year= 2006 |pmid= 16728727 |doi= 10.1152/ajpgi.00074.2006 }}
* {{cite journal  |author=Huang L, Shanker YG, Dubauskaite J, ''et al.'' |title=Ggamma13 colocalizes with gustducin in taste receptor cells and mediates IP3 responses to bitter denatonium. |journal=Nat. Neurosci. |volume=2 |issue= 12 |pages= 1055–62 |year= 1999 |pmid= 10570481 |doi= 10.1038/15981 }}
* {{cite journal  |author=Hillier LW, Fulton RS, Fulton LA, ''et al.'' |title=The DNA sequence of human chromosome 7. |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2003-07-10_424_6945/page/156 |journal=Nature |volume=424 |issue= 6945 |pages= 157–64 |year= 2003 |pmid= 12853948 |doi= 10.1038/nature01782 }}
* {{cite journal  |author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2002-12-24_99_26/page/16899 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2002 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899 |pmc=139241}}
* {{cite journal  |author=Luttrell LM |title=Reviews in molecular biology and biotechnology: transmembrane signaling by G protein-coupled receptors. |journal=Mol. Biotechnol. |volume=39 |issue= 3 |pages= 239–64 |year= 2008 |pmid= 18240029 |doi= 10.1007/s12033-008-9031-1 }}
* {{cite journal  |author=Margolskee RF, Dyer J, Kokrashvili Z, ''et al.'' |title=T1R3 and gustducin in gut sense sugars to regulate expression of Na+-glucose cotransporter 1. |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2007-09-18_104_38/page/15075 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=104 |issue= 38 |pages= 15075–80 |year= 2007 |pmid= 17724332 |doi= 10.1073/pnas.0706678104 }}
* {{cite journal  |author=Takami S, Getchell TV, McLaughlin SK, ''et al.'' |title=Human taste cells express the G protein alpha-gustducin and neuron-specific enolase. |url=https://archive.org/details/sim_molecular-brain-research_1994-03_22_1-4/page/193 |journal=Brain Res. Mol. Brain Res. |volume=22 |issue= 1-4 |pages= 193–203 |year= 1994 |pmid= 8015379 |doi= 10.1016/0169-328X(94)90047-7 }}
* {{cite journal  |author=Jang HJ, Kokrashvili Z, Theodorakis MJ, ''et al.'' |title=Gut-expressed gustducin and taste receptors regulate secretion of glucagon-like peptide-1. |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2007-09-18_104_38/page/15069 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=104 |issue= 38 |pages= 15069–74 |year= 2007 |pmid= 17724330 |doi= 10.1073/pnas.0706890104 |bibcode=2007PNAS..10415069J}}
* {{cite journal  |author=Li X, Staszewski L, Xu H, ''et al.'' |title=Human receptors for sweet and umami taste. |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2002-04-02_99_7/page/4692 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 7 |pages= 4692–6 |year= 2002 |pmid= 11917125 |doi= 10.1073/pnas.072090199 |pmc=123709}}
* {{cite journal  |author=Fehr J, Meyer D, Widmayer P, ''et al.'' |title=Expression of the G-protein alpha-subunit gustducin in mammalian spermatozoa. |journal=J. Comp. Physiol. A Neuroethol. Sens. Neural. Behav. Physiol. |volume=193 |issue= 1 |pages= 21–34 |year= 2007 |pmid= 17021831 |doi= 10.1007/s00359-006-0168-8 }}
* {{cite journal  |author=Lambright DG, Noel JP, Hamm HE, Sigler PB |title=Structural determinants for activation of the alpha-subunit of a heterotrimeric G protein. |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1994-06-23_369_6482/page/620 |journal=Nature |volume=369 |issue= 6482 |pages= 621–8 |year= 1994 |pmid= 8208289 |doi= 10.1038/369621a0 }}
{{refend}}

[[Kategorija:G proteini]]</text>
      <sha1>fgazdty8gwdx8rihqly4ly2saalyy7a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fridrih Mišer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1411122</id>
    <revision>
      <id>42695990</id>
      <parentid>42673399</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:50:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5608" sha1="8q0ehup5rup7wdq23wa88obscbkjq5v" xml:space="preserve">{{Infobox scientist-lat
|name              = Fridrih Mišer
|image             = Friedrich Miescher.jpg
|image_size       = 150px
|caption           = Fridrih Mišer
|birth_date        = [[13. avgust]] [[1844]].
|birth_place       = [[Bazel]]
|death_date        = [[26. avgust]] [[1895]].
|death_place       = [[Davos]]
|nationality       = [[Švajcarska]]
|field             = [[Biologija]]
|work_institutions = 
|alma_mater        = 
|doctoral_advisor  = 
|doctoral_students = 
|known_for         = Otkriće [[nukleinska kiselina|nukleinskih kiselina]]
|prizes            = &lt;math&gt;252/5&lt;/math&gt;
}}

'''Johan Fridrih Mišer''' ({{jez-nem|Friedrich Miescher}}; [[13. avgust]] [[1844]], [[Bazel]] – [[26. avgust]] [[1895]], [[Davos]]) je bio švajcarski lekar i biolog. On je prvi izolovao i identifikovao [[nukleinska kiselina|nukleinsku kiselinu]].

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{cite journal |pmid=17901982 |date=Jan 2008 |author=Dahm, R |title=Discovering DNA: Friedrich Miescher and the early years of nucleic acid research |volume=122 |issue=6 |pages=565–81 |issn=0340-6717 |doi=10.1007/s00439-007-0433-0 |journal=Human Genetics}}
* {{cite journal |pmid=15680349 |date=Feb 2005 |author=Dahm, R |title=Friedrich Miescher and the discovery of DNA |volume=278 |issue=2 |pages=274–88 |issn=0012-1606 |doi=10.1016/j.ydbio.2004.11.028 |journal=Developmental biology}}
* {{cite journal |pmid=15296772 |date=Aug 2004 |author=Maderspacher, F |title=Rags before the riches: Friedrich Miescher and the discovery of DNA |volume=14 |issue=15 |pages=R608 |issn=0960-9822 |doi=10.1016/j.cub.2004.07.039 |journal=Current biology}}
* {{cite journal |pmid=8500212 |date=May 1993 |author=Knill, Rl |title=Practical CO2 monitoring in anaesthesia |volume=40 |issue=5 Pt 2 |pages=R40–9 |issn=0832-610X |journal=Canadian Journal of Anesthesia |url=http://toxnet.nlm.nih.gov/cgi-bin/sis/search/r?dbs+hsdb:@term+@rn+124-38-9 |doi=10.1007/BF03020684 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111022213802/http://toxnet.nlm.nih.gov/cgi-bin/sis/search/r?dbs+hsdb:@term+@rn+124-38-9 |archive-date=2011-10-22 |access-date=2014-06-20 |url-status=dead}}
* {{cite journal |pmid=4581278 |date=Jan 1973 |author=Merke, F |title=Forgotten fundamental physiological studies of migrating salmon by Basel's physiologist, Friedrich Miescher |volume=30 |issue=1-2 |pages=47–52 |issn=0016-9161 |journal=Gesnerus}}
* {{cite journal |doi=10.1177/18.3.217 |pmid=4908150 |date=Mar 1970 |author=James, J |title=Miescher's discoveries of 1869. A centenary of nuclear chemistry |volume=18 |issue=3 |pages=217–9 |issn=0022-1554 |journal=The journal of histochemistry and cytochemistry : official journal of the Histochemistry Society |url=http://www.jhc.org/cgi/pmidlookup?view=long&amp;pmid=4908150 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{cite journal |pmid=4921671 |year=1970 |author=Ostrowski, W |title=From nucleic acids to DNA. On the 100th anniversary of the discovery of nucleic acids by Friedrich Miescher |volume=16 |issue=4 |pages=581–7 |issn=0032-5422 |journal=Postepy biochemii |url=http://toxnet.nlm.nih.gov/cgi-bin/sis/search/r?dbs+hsdb:@term+@rn+9012-00-4 }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* {{cite journal |pmid=4910336 |date=Jan 1970 |author=De, Meuron-Landolt, M |title=Johannes Friedrich Miescher: his personality and the importance of his work |volume=25 |issue=1-2 |pages=9–24 |issn=0036-7494 |journal=Bulletin der Schweizerischen Akademie der Medizinischen Wissenschaften}}
* {{cite journal |pmid=4908661 |date=Jan 1970 |author=Bernhard, K |title=Jonhannes Friedrich Miescher Symposium. 100th anniversary of the discovery of nucleic acids. Welcome |volume=25 |issue=1-2 |pages=32–4 |issn=0036-7494 |journal=Bulletin der Schweizerischen Akademie der Medizinischen Wissenschaften}}
* {{cite journal |pmid=4903604 |date=Oct 1969 |author=Harbers, E |title=On the discovery of DNA by Friedrich Miescher 100 years ago |volume=14 |issue=10 |pages=517–8 |issn=0016-8785 |journal=German medical monthly}}
* {{cite journal |pmid=4897532 |date=Sep 1969 |author=Harbers, E |title=On the discovery of DNA by Friedrich Miescher 100 years ago |volume=94 |issue=38 |pages=1948–9 |issn=0012-0472 |journal=Deutsche Medizinische Wochenschrift}}
* {{cite journal |pmid=13049881 |date=Feb 1953 |author=Buess, H |title=Joh. Friedrich Miescher and the contribution of Basle physicians to the biology of the nineteenth century |url=https://archive.org/details/sim_the-yale-journal-of-biology-and-medicine_1953-02_25_4/page/250 |volume=25 |issue=4 |pages=250–61 |issn=0044-0086 |pmc=2599305 |journal=The Yale journal of biology and medicine}}
* {{cite journal
 | author = Miescher, Friedrich
 | title = Ueber die chemische Zusammensetzung der Eiterzellen
 | journal = Medicinisch-chemische Untersuchungen
 | year = 1871
 | volume = 4
 | issue =
 | pages = 441–460 
 | doi = 
 | url =
}}
* {{cite journal
 |author = Greenstein JP
 | title = Friedrich Miescher, 1844-1895 
 | journal = The Scientific Monthly
 | year = 1943
 | volume = 57
 | issue = 5
 | pages = 523–532
 | doi = 
 | jstor =18231
}}
* Meyer Friedman] and Gerald W. Friedland, ''Medicine's 10 Greatest Discoveries'', {{ISBN|0-300-08278-9}}, pp.&amp;nbsp;194–196.
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* [http://vlp.mpiwg-berlin.mpg.de/people/data?id=per340 Kratka biografija i bibliografija]
* [http://www.fmi.ch/ FMI – Institut Fridrih Mišer]

{{Lifetime|1844|1895|Mišer, Fridrih}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Švicarski biolozi]]
[[Kategorija:Švicarski biohemičari]]</text>
      <sha1>8q0ehup5rup7wdq23wa88obscbkjq5v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ERCC2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1411228</id>
    <revision>
      <id>42695703</id>
      <parentid>42673270</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:52:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7792" sha1="m4ofn5loetzqdeiqwrls4q4luakc556" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2068}}
'''ERCC2''' (''XPD'') je protein koji učestvuje u [[Transkripciono spregnuta popravka|transkripciono spregnutoj]] [[Popravka isecanjem nukleotida|popravci isecanjem nukleotida]].

{{Gene|XPD}} gen kodira 2.3-kb dugu iRNK koja sadrži 22 [[ekson]]a i 21 [[intron]]a. XPD protein je polipeptid da 760 [[aminokiselina]] i masom od 87 kDa. Defekti ovog gena mogu da proizvedu tri različita poremećaja: [[kancer]]u skloni sindrom [[Kseroderma pigmentozum]] komplementacije grupe D, [[IBIDS sindrom|trihotiodistrofiju]], i [[Kokejnov sindrom]].&lt;ref&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: ERCC2 excision repair cross-complementing rodent repair deficiency, complementation group 2 (xeroderma pigmentosum D)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2068| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20090510093719/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2068| archive-date = 2009-05-10| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==
ERCC2 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[GTF2H2]],&lt;ref name=pmid9771713&gt;{{cite journal |last=Coin |first=F |authorlink= |coauthors=Marinoni J C, Rodolfo C, Fribourg S, Pedrini A M, Egly J M |date=October 1998 |title=Mutations in the XPD helicase gene result in XP and TTD phenotypes, preventing interaction between XPD and the p44 subunit of TFIIH |journal=Nat. Genet. |volume=20 |issue=2 |pages=184–8 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 1061-4036| pmid = 9771713 |doi = 10.1038/2491 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid11062469&gt;{{cite journal |last=Vermeulen |first=W |authorlink= |coauthors=Bergmann E, Auriol J, Rademakers S, Frit P, Appeldoorn E, Hoeijmakers J H, Egly J M |date=November 2000 |title=Sublimiting concentration of TFIIH transcription/DNA repair factor causes TTD-A trichothiodystrophy disorder |journal=Nat. Genet. |volume=26 |issue=3 |pages=307–13 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 1061-4036| pmid = 11062469 |doi = 10.1038/81603 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[GTF2H1]],&lt;ref name=pmid8152490&gt;{{cite journal |last=Drapkin |first=R |authorlink= |coauthors=Reardon J T, Ansari A, Huang J C, Zawel L, Ahn K, Sancar A, Reinberg D |date=April 1994 |title=Dual role of TFIIH in DNA excision repair and in transcription by RNA polymerase II |journal= Nature |volume=368 |issue=6473 |pages=769–72 |publisher= |location = ENGLAND| issn = 0028-0836| pmid = 8152490 |doi = 10.1038/368769a0 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_nature-uk_1994-04-21_368_6473/page/768| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid9130708&gt;{{cite journal |last=Rossignol |first=M |authorlink= |coauthors=Kolb-Cheynel I, Egly J M |date=April 1997 |title=Substrate specificity of the cdk-activating kinase (CAK) is altered upon association with TFIIH |journal=EMBO J. |volume=16 |issue=7 |pages=1628–37 |publisher= |location = ENGLAND| issn = 0261-4189| pmid = 9130708 |doi = 10.1093/emboj/16.7.1628 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_embo-journal_1997-04-01_16_7/page/1628| language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=1169767 }}&lt;/ref&gt; [[ERCC5]]&lt;ref name=pmid8652557&gt;{{cite journal |last=Iyer |first=N |authorlink= |coauthors=Reagan M S, Wu K J, Canagarajah B, Friedberg E C |date=February 1996 |title=Interactions involving the human RNA polymerase II transcription/nucleotide excision repair complex TFIIH, the nucleotide excision repair protein XPG, and Cockayne syndrome group B (CSB) protein |journal=Biochemistry |volume=35 |issue=7 |pages=2157–67 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0006-2960| pmid = 8652557 |doi = 10.1021/bi9524124 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; i [[XPB]].&lt;ref name=pmid8152490/&gt;&lt;ref name=pmid8652557/&gt;&lt;ref name=pmid15220921&gt;{{cite journal |last=Giglia-Mari |first=Giuseppina |authorlink= |coauthors=Coin Frederic, Ranish Jeffrey A, Hoogstraten Deborah, Theil Arjan, Wijgers Nils, Jaspers Nicolaas G J, Raams Anja, Argentini Manuela, van der Spek P J, Botta Elena, Stefanini Miria, Egly Jean-Marc, Aebersold Ruedi, Hoeijmakers Jan H J, Vermeulen Wim |date=July 2004 |title=A new, tenth subunit of TFIIH is responsible for the DNA repair syndrome trichothiodystrophy group A |journal=Nat. Genet. |volume=36 |issue=7 |pages=714–9 |publisher= |location = United States| issn = 1061-4036| pmid = 15220921 |doi = 10.1038/ng1387 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid9118947&gt;{{cite journal |last=Marinoni |first=J C |authorlink= |coauthors=Roy R, Vermeulen W, Miniou P, Lutz Y, Weeda G, Seroz T, Gomez D M, Hoeijmakers J H, Egly J M |date=March 1997 |title=Cloning and characterization of p52, the fifth subunit of the core of the transcription/DNA repair factor TFIIH |journal=EMBO J. |volume=16 |issue=5 |pages=1093–102 |publisher= |location = ENGLAND| issn = 0261-4189| pmid = 9118947 |doi = 10.1093/emboj/16.5.1093 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_embo-journal_1997-03-03_16_5/page/1092| language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=1169708 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading
| citations =
*{{cite journal  | author=Broughton BC, Thompson AF, Harcourt SA, ''et al.'' |title=Molecular and cellular analysis of the DNA repair defect in a patient in xeroderma pigmentosum complementation group D who has the clinical features of xeroderma pigmentosum and Cockayne syndrome. | url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_1995-01_56_1/page/167 |journal=Am. J. Hum. Genet. |volume=56 |issue= 1 |pages= 167–74 |year= 1995 |pmid= 7825573 |doi=  | pmc=1801309  }}
*{{cite journal  | author=Jeang KT |title=Tat, Tat-associated kinase, and transcription. |journal=J. Biomed. Sci. |volume=5 |issue= 1 |pages= 24–7 |year= 1998 |pmid= 9570510 |doi=10.1007/BF02253352  }}
*{{cite journal  | author=Yankulov K, Bentley D |title=Transcriptional control: Tat cofactors and transcriptional elongation. |journal=Curr. Biol. |volume=8 |issue= 13 |pages= R447–9 |year= 1998 |pmid= 9651670 |doi=10.1016/S0960-9822(98)70289-1  }}
*{{cite journal  | author=Cleaver JE, Thompson LH, Richardson AS, States JC |title=A summary of mutations in the UV-sensitive disorders: xeroderma pigmentosum, Cockayne syndrome, and trichothiodystrophy. |journal=Hum. Mutat. |volume=14 |issue= 1 |pages= 9–22 |year= 1999 |pmid= 10447254 |doi= 10.1002/(SICI)1098-1004(1999)14:1&lt;9::AID-HUMU2&gt;3.0.CO;2-6 }}
*{{cite journal  | author=Lehmann AR |title=The xeroderma pigmentosum group D (XPD) gene: one gene, two functions, three diseases. | url=https://archive.org/details/sim_genes-development_2001-01-01_15_1/page/14 |journal=Genes Dev. |volume=15 |issue= 1 |pages= 15–23 |year= 2001 |pmid= 11156600 |doi=10.1101/gad.859501  }}
*{{cite journal  | author=Benhamou S, Sarasin A |title=ERCC2/XPD gene polymorphisms and cancer risk. |journal=Mutagenesis |volume=17 |issue= 6 |pages= 463–9 |year= 2003 |pmid= 12435843 |doi=10.1093/mutage/17.6.463  }}
*{{cite journal  | author=Clarkson SG, Wood RD |title=Polymorphisms in the human XPD (ERCC2) gene, DNA repair capacity and cancer susceptibility: an appraisal. |journal=DNA Repair (Amst.) |volume=4 |issue= 10 |pages= 1068–74 |year= 2006 |pmid= 16054878 |doi= 10.1016/j.dnarep.2005.07.001 }}
}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/bookshelf/br.fcgi?book=gene&amp;part=xp Xeroderma Pigmentosum]
* {{MeshName|ERCC2+Protein}}

[[Kategorija:Popravka DNK]]</text>
      <sha1>m4ofn5loetzqdeiqwrls4q4luakc556</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNAT2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1412217</id>
    <revision>
      <id>42696024</id>
      <parentid>42673429</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:36:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7676" sha1="7wvkcd1h5i3o646crkw23ur7nbku9lq" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2780}}
'''GNAT2''', ''Guanin nukleotid-vezujući protein G(t), alfa-2 podjedinica'', je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GNAT2'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid8406495&quot;&gt;{{cite journal | author = Morris TA, Fong SL | title = Characterization of the gene encoding human cone transducin alpha-subunit (GNAT2) | journal = Genomics | volume = 17 | issue = 2 | pages = 442–8 |date=Oct 1993 | pmid = 8406495 | pmc =  | doi = 10.1006/geno.1993.1345 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GNAT2 guanine nucleotide binding protein (G protein), alpha transducing activity polypeptide 2| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2780| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB Summary
| section_title = 
| summary_text = [[Transducin]] je tri komponentni [[guanin]] [[nukleotid]] vezujući protein ([[G protein]]), koji stimuliše spregu [[rodopsin]]a i cGMP-fosfodiesteraze tokom vizuelnih impulsa. Transducin alfa podjedinice u štapićima i kupama oka su kodirane zasebnim genima. Ti geni kodiraju alfa podjedinice štapića. [[Alternativno splajsovanje]] tih gena rezultuje u dve transkriptne varijante.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;
}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Wilkie TM, Gilbert DJ, Olsen AS, ''et al.'' |title=Evolution of the mammalian G protein alpha subunit multigene family. |journal=Nat. Genet. |volume=1 |issue= 2 |pages= 85–91 |year= 1993 |pmid= 1302014 |doi= 10.1038/ng0592-85 }}
*{{cite journal  | author=Arshavsky VYu, Gray-Keller MP, Bownds MD |title=cGMP suppresses GTPase activity of a portion of transducin equimolar to phosphodiesterase in frog rod outer segments. Light-induced cGMP decreases as a putative feedback mechanism of the photoresponse. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1991-10-05_266_28/page/18530 |journal=J. Biol. Chem. |volume=266 |issue= 28 |pages= 18530–7 |year= 1991 |pmid= 1655754 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Mazzoni MR, Malinski JA, Hamm HE |title=Structural analysis of rod GTP-binding protein, Gt. Limited proteolytic digestion pattern of Gt with four proteases defines monoclonal antibody epitope. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1991-07-25_266_21/page/14072 |journal=J. Biol. Chem. |volume=266 |issue= 21 |pages= 14072–81 |year= 1991 |pmid= 1713215 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Fawzi AB, Fay DS, Murphy EA, ''et al.'' |title=Rhodopsin and the retinal G-protein distinguish among G-protein beta gamma subunit forms. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1991-07-05_266_19/page/12194 |journal=J. Biol. Chem. |volume=266 |issue= 19 |pages= 12194–200 |year= 1991 |pmid= 1905716 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Kubo M, Hirano T, Kakinuma M |title=Molecular cloning and sequence analysis of cDNA and genomic DNA for the human cone transducin alpha subunit. | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_1991-10-21_291_2/page/244 |journal=FEBS Lett. |volume=291 |issue= 2 |pages= 245–8 |year= 1991 |pmid= 1936270 |doi=10.1016/0014-5793(91)81294-I  }}
*{{cite journal  | author=Lerea CL, Bunt-Milam AH, Hurley JB |title=Alpha transducin is present in blue-, green-, and red-sensitive cone photoreceptors in the human retina. |journal=Neuron |volume=3 |issue= 3 |pages= 367–76 |year= 1990 |pmid= 2534964 |doi=10.1016/0896-6273(89)90261-4  }}
*{{cite journal  | author=Blatt C, Eversole-Cire P, Cohn VH, ''et al.'' |title=Chromosomal localization of genes encoding guanine nucleotide-binding protein subunits in mouse and human. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1988-10_85_20/page/7642 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=85 |issue= 20 |pages= 7642–6 |year= 1988 |pmid= 2902634 |doi=10.1073/pnas.85.20.7642  | pmc=282248  }}
*{{cite journal  | author=Buss JE, Mumby SM, Casey PJ, ''et al.'' |title=Myristoylated alpha subunits of guanine nucleotide-binding regulatory proteins. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1987-11_84_21/page/7493 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=84 |issue= 21 |pages= 7493–7 |year= 1987 |pmid= 3118369 |doi=10.1073/pnas.84.21.7493  | pmc=299322  }}
*{{cite journal  | author=Hirano T |title=[Analysis of cell specific transcription of the human cone transducin alpha subunit gene] |journal=Hokkaido Igaku Zasshi |volume=68 |issue= 6 |pages= 885–93 |year= 1994 |pmid= 8112713 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Morris TA, Fong WB, Ward MJ, ''et al.'' |title=Localization of upstream silencer elements involved in the expression of cone transducin alpha-subunit (GNAT2). | url=https://archive.org/details/sim_investigative-ophthalmology-visual-science_1997-01_38_1/page/196 |journal=Invest. Ophthalmol. Vis. Sci. |volume=38 |issue= 1 |pages= 196–206 |year= 1997 |pmid= 9008644 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Kohl S, Baumann B, Rosenberg T, ''et al.'' |title=Mutations in the cone photoreceptor G-protein alpha-subunit gene GNAT2 in patients with achromatopsia. | url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_2002-08_71_2/page/422 |journal=Am. J. Hum. Genet. |volume=71 |issue= 2 |pages= 422–5 |year= 2002 |pmid= 12077706 |doi=10.1086/341835  | pmc=379175  }}
*{{cite journal  | author=Aligianis IA, Forshew T, Johnson S, ''et al.'' |title=Mapping of a novel locus for achromatopsia (ACHM4) to 1p and identification of a germline mutation in the alpha subunit of cone transducin (GNAT2). | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-medical-genetics_2002-09_39_9/page/656 |journal=J. Med. Genet. |volume=39 |issue= 9 |pages= 656–60 |year= 2002 |pmid= 12205108 |doi=10.1136/jmg.39.9.656  | pmc=1735242  }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Piña AL, Baumert U, Loyer M, Koenekoop RK |title=A three base pair deletion encoding the amino acid (lysine-270) in the alpha-cone transducin gene. |journal=Mol. Vis. |volume=10 |issue=  |pages= 265–71 |year= 2004 |pmid= 15094710 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, ''et al.'' |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC). |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928 }}
*{{cite journal  | author=Rosenberg T, Baumann B, Kohl S, ''et al.'' |title=Variant phenotypes of incomplete achromatopsia in two cousins with GNAT2 gene mutations. |journal=Invest. Ophthalmol. Vis. Sci. |volume=45 |issue= 12 |pages= 4256–62 |year= 2005 |pmid= 15557429 |doi= 10.1167/iovs.04-0317 }}
}}
{{refend}}
{{-}}
{{Hidrolaze kiselinskih anhidrida-lat}}

&lt;!-- The PBB_Controls template provides controls for Protein Box Bot, please see Template:PBB_Controls for details. 
{{PBB_Controls
| update_page = yes 
| require_manual_inspection = no 
| update_protein_box = yes
| update_summary = yes
| update_citations = yes
}}-&gt;

[[Kategorija:G proteini|*]]
[[Kategorija:Periferni membranski proteini|*]]</text>
      <sha1>7wvkcd1h5i3o646crkw23ur7nbku9lq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNAT1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1412219</id>
    <revision>
      <id>42696023</id>
      <parentid>42645381</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:35:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7278" sha1="snkshbqipi88x2w5yls7esw7idzse5p" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2779}}
'''GNAT1''', ''Guanin nukleotid-vezujući protein G(t), alfa-1 podjedinica'', je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GNAT1'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GNAT1 guanine nucleotide binding protein (G protein), alpha transducing activity polypeptide 1| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2779| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20100307145901/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2779| archive-date = 2010-03-07| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB_Summary
| section_title = 
| summary_text = [[Transducin]] je tri komponentni [[guanin]] [[nukleotid]] vezujući protein ([[G protein]]), koji stimuliše spregu [[rodopsin]]a i cGMP-fosfodiesteraze tokom vizuelnih impulsa. Transducin alfa podjedinice u štapićima i kupama oka su kodirane zasebnim genima. Ti geni kodiraju alfa podjedinice štapića. [[Alternativno splajsovanje]] tih gena rezultuje u dve transkriptne varijante.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;
}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Wilkie TM, Gilbert DJ, Olsen AS, ''et al.'' |title=Evolution of the mammalian G protein alpha subunit multigene family. |journal=Nat. Genet. |volume=1 |issue= 2 |pages= 85–91 |year= 1993 |pmid= 1302014 |doi= 10.1038/ng0592-85 }}
*{{cite journal  | author=Bourne HR, Sanders DA, McCormick F |title=The GTPase superfamily: conserved structure and molecular mechanism. | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1991-01-10_349_6305/page/116 |journal=Nature |volume=349 |issue= 6305 |pages= 117–27 |year= 1991 |pmid= 1898771 |doi= 10.1038/349117a0 }}
*{{cite journal  | author=Fong SL |title=Characterization of the human rod transducin alpha-subunit gene. | url=https://archive.org/details/sim_nucleic-acids-research_1992-06-11_20_11/page/2864 |journal=Nucleic Acids Res. |volume=20 |issue= 11 |pages= 2865–70 |year= 1992 |pmid= 1614872 |doi=10.1093/nar/20.11.2865  | pmc=336934  }}
*{{cite journal  | author=Lerea CL, Bunt-Milam AH, Hurley JB |title=Alpha transducin is present in blue-, green-, and red-sensitive cone photoreceptors in the human retina. |journal=Neuron |volume=3 |issue= 3 |pages= 367–76 |year= 1990 |pmid= 2534964 |doi=10.1016/0896-6273(89)90261-4  }}
*{{cite journal  | author=Van Dop C, Medynski DC, Apone LM |title=Nucleotide sequence for a cDNA encoding the alpha subunit of retinal transducin (GNAT1) isolated from the human eye. | url=https://archive.org/details/sim_nucleic-acids-research_1989-06-26_17_12/page/4886 |journal=Nucleic Acids Res. |volume=17 |issue= 12 |pages= 4887 |year= 1989 |pmid= 2748346 |doi=10.1093/nar/17.12.4887  | pmc=318051  }}
*{{cite journal  | author=Blatt C, Eversole-Cire P, Cohn VH, ''et al.'' |title=Chromosomal localization of genes encoding guanine nucleotide-binding protein subunits in mouse and human. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1988-10_85_20/page/7642 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=85 |issue= 20 |pages= 7642–6 |year= 1988 |pmid= 2902634 |doi=10.1073/pnas.85.20.7642  | pmc=282248  }}
*{{cite journal  | author=Ngo JT, Bateman JB, Klisak I, ''et al.'' |title=Regional mapping of a human rod alpha-transducin (GNAT1) gene to chromosome 3p22. |journal=Genomics |volume=18 |issue= 3 |pages= 724–5 |year= 1994 |pmid= 8307584 |doi=10.1016/S0888-7543(05)80384-2  }}
*{{cite journal  | author=Dryja TP, Hahn LB, Reboul T, Arnaud B |title=Missense mutation in the gene encoding the alpha subunit of rod transducin in the Nougaret form of congenital stationary night blindness. |journal=Nat. Genet. |volume=13 |issue= 3 |pages= 358–60 |year= 1996 |pmid= 8673138 |doi= 10.1038/ng0796-358 }}
*{{cite journal  | author=Chen CK, Wieland T, Simon MI |title=RGS-r, a retinal specific RGS protein, binds an intermediate conformation of transducin and enhances recycling. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1996-11-12_93_23/page/12885 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=93 |issue= 23 |pages= 12885–9 |year= 1996 |pmid= 8917514 |doi=10.1073/pnas.93.23.12885  | pmc=24015  }}
*{{cite journal  | author=Seibert C, Harteneck C, Ernst OP, ''et al.'' |title=Activation of the rod G-protein Gt by the thrombin receptor (PAR1) expressed in Sf9 cells. |journal=Eur. J. Biochem. |volume=266 |issue= 3 |pages= 911–6 |year= 2000 |pmid= 10583385 |doi=10.1046/j.1432-1327.1999.00927.x  }}
*{{cite journal  | author=Wieland T, Bahtijari N, Zhou XB, ''et al.'' |title=Polarity exchange at the interface of regulators of G protein signaling with G protein alpha-subunits. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-09-15_275_37/page/28500 |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue= 37 |pages= 28500–6 |year= 2000 |pmid= 10878019 |doi= 10.1074/jbc.M004187200 }}
*{{cite journal  | author=Bell MW, Desai N, Guo XX, Ghalayini AJ |title=Tyrosine phosphorylation of the alpha subunit of transducin and its association with Src in photoreceptor rod outer segments. |journal=J. Neurochem. |volume=75 |issue= 5 |pages= 2006–19 |year= 2000 |pmid= 11032890 |doi=10.1046/j.1471-4159.2000.0752006.x  }}
*{{cite journal  | author=Hu G, Wensel TG |title=R9AP, a membrane anchor for the photoreceptor GTPase accelerating protein, RGS9-1. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2002-07-23_99_15/page/9755 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 15 |pages= 9755–60 |year= 2002 |pmid= 12119397 |doi= 10.1073/pnas.152094799  | pmc=125004 }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, ''et al.'' |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC). |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928 }}
*{{cite journal  | author=Muzny DM, Scherer SE, Kaul R, ''et al.'' |title=The DNA sequence, annotation and analysis of human chromosome 3. | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2006-04-27_440_7088/page/1194 |journal=Nature |volume=440 |issue= 7088 |pages= 1194–8 |year= 2006 |pmid= 16641997 |doi= 10.1038/nature04728 }}
}}
{{refend}}
{{-}}
{{PDB Galerija-lat|geneid=2779}}
{{Hidrolaze kiselinskih anhidrida-lat}}

&lt;!-- The PBB_Controls template provides controls for Protein Box Bot, please see Template:PBB_Controls for details. 
{{PBB_Controls
| update_page = yes 
| require_manual_inspection = no 
| update_protein_box = yes
| update_summary = yes
| update_citations = yes
}-&gt;

[[Kategorija:G proteini|*]]
[[Kategorija:Periferni membranski proteini|*]]</text>
      <sha1>snkshbqipi88x2w5yls7esw7idzse5p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNA11</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1412221</id>
    <revision>
      <id>42696015</id>
      <parentid>42673421</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:35:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8049" sha1="tjbdfoiiy1fqsl032g679c5ldqui1zf" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2767}}
'''GNA11''', ''Guanin nukleotid-vezujući protein alfa 11'', je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GNA11'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid1302014&quot;&gt;{{cite journal | author = Wilkie TM, Gilbert DJ, Olsen AS, Chen XN, Amatruda TT, Korenberg JR, Trask BJ, de Jong P, Reed RR, Simon MI, et al. | title = Evolution of the mammalian G protein alpha subunit multigene family | journal = Nat Genet | volume = 1 | issue = 2 | pages = 85–91 |date=Jun 1993 | pmid = 1302014 | pmc =  | doi = 10.1038/ng0592-85 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GNA11 guanine nucleotide binding protein (G protein), alpha 11 (Gq class)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2767| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20240513071936/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2767| archive-date = 2024-05-13| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB Summary
| section_title = 
| summary_text = 
}}

== Povezano ==
* [[Gq alfa podjedinica]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Raymond JR, Mukhin YV, Gelasco A, ''et al.'' |title=Multiplicity of mechanisms of serotonin receptor signal transduction. |journal=Pharmacol. Ther. |volume=92 |issue= 2-3 |pages= 179–212 |year= 2002 |pmid= 11916537 |doi=10.1016/S0163-7258(01)00169-3  }}
*{{cite journal  | author=Jiang M, Pandey S, Tran VT, Fong HK |title=Guanine nucleotide-binding regulatory proteins in retinal pigment epithelial cells. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1991-05-01_88_9/page/3907 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=88 |issue= 9 |pages= 3907–11 |year= 1991 |pmid= 1902575 |doi=10.1073/pnas.88.9.3907  | pmc=51562  }}
*{{cite journal  | author=Thomas CP, Dunn MJ, Mattera R |title=Ca2+ signalling in K562 human erythroleukaemia cells: effect of dimethyl sulphoxide and role of G-proteins in thrombin- and thromboxane A2-activated pathways. |journal=Biochem. J. |volume=312 ( Pt 1) |issue=  |pages= 151–8 |year= 1996 |pmid= 7492305 |doi=  | pmc=1136238  }}
*{{cite journal  | author=Offermanns S, Simon MI |title=G alpha 15 and G alpha 16 couple a wide variety of receptors to phospholipase C. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1995-06-23_270_25/page/15174 |journal=J. Biol. Chem. |volume=270 |issue= 25 |pages= 15175–80 |year= 1995 |pmid= 7797501 |doi=10.1074/jbc.270.25.15175  }}
*{{cite journal  | author=Stanners J, Kabouridis PS, McGuire KL, Tsoukas CD |title=Interaction between G proteins and tyrosine kinases upon T cell receptor.CD3-mediated signaling. |journal=J. Biol. Chem. |volume=270 |issue= 51 |pages= 30635–42 |year= 1996 |pmid= 8530500 |doi=10.1074/jbc.270.51.30635  }}
*{{cite journal  | author=Laugwitz KL, Allgeier A, Offermanns S, ''et al.'' |title=The human thyrotropin receptor: a heptahelical receptor capable of stimulating members of all four G protein families. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1996-01-09_93_1/page/116 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=93 |issue= 1 |pages= 116–20 |year= 1996 |pmid= 8552586 |doi=10.1073/pnas.93.1.116  | pmc=40189  }}
*{{cite journal  | author=Launay JM, Birraux G, Bondoux D, ''et al.'' |title=Ras involvement in signal transduction by the serotonin 5-HT2B receptor. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-02-09_271_6/page/3140 |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue= 6 |pages= 3141–7 |year= 1996 |pmid= 8621713 |doi=10.1074/jbc.271.6.3141  }}
*{{cite journal  | author=Johnson GJ, Leis LA, Dunlop PC |title=Specificity of G alpha q and G alpha 11 gene expression in platelets and erythrocytes. Expressions of cellular differentiation and species differences. |journal=Biochem. J. |volume=318 ( Pt 3) |issue=  |pages= 1023–31 |year= 1996 |pmid= 8836152 |doi=  | pmc=1217719  }}
*{{cite journal  | author=Kinsella BT, O'Mahony DJ, Fitzgerald GA |title=The human thromboxane A2 receptor alpha isoform (TP alpha) functionally couples to the G proteins Gq and G11 in vivo and is activated by the isoprostane 8-epi prostaglandin F2 alpha. |journal=J. Pharmacol. Exp. Ther. |volume=281 |issue= 2 |pages= 957–64 |year= 1997 |pmid= 9152406 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Wise A, Parenti M, Milligan G |title=Interaction of the G-protein G11alpha with receptors and phosphoinositidase C: the contribution of G-protein palmitoylation and membrane association. | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_1997-05-05_407_3/page/n12 |journal=FEBS Lett. |volume=407 |issue= 3 |pages= 257–60 |year= 1997 |pmid= 9175863 |doi=10.1016/S0014-5793(97)00300-1  }}
*{{cite journal  | author=Carrasco MP, Asbóth G, Phaneuf S, López Bernal A |title=Activation of the prostaglandin FP receptor in human granulosa cells. |journal=J. Reprod. Fertil. |volume=111 |issue= 2 |pages= 309–17 |year= 1998 |pmid= 9462300 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Qian A, Wang W, Sanborn BM |title=Evidence for the involvement of several intracellular domains in the coupling of oxytocin receptor to G alpha(q/11). |journal=Cell. Signal. |volume=10 |issue= 2 |pages= 101–5 |year= 1998 |pmid= 9481484 |doi=10.1016/S0898-6568(97)00097-1  }}
*{{cite journal  | author=Dulin NO, Sorokin A, Reed E, ''et al.'' |title=RGS3 inhibits G protein-mediated signaling via translocation to the membrane and binding to Galpha11. | url=https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biology_1999-01_19_1/page/714 |journal=Mol. Cell. Biol. |volume=19 |issue= 1 |pages= 714–23 |year= 1999 |pmid= 9858594 |doi=  | pmc=83928  }}
*{{cite journal  | author=Hayes JS, Lawler OA, Walsh MT, Kinsella BT |title=The prostacyclin receptor is isoprenylated. Isoprenylation is required for efficient receptor-effector coupling. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1999-08-20_274_34/page/23706 |journal=J. Biol. Chem. |volume=274 |issue= 34 |pages= 23707–18 |year= 1999 |pmid= 10446129 |doi=10.1074/jbc.274.34.23707  }}
*{{cite journal  | author=Brydon L, Roka F, Petit L, ''et al.'' |title=Dual signaling of human Mel1a melatonin receptors via G(i2), G(i3), and G(q/11) proteins. |journal=Mol. Endocrinol. |volume=13 |issue= 12 |pages= 2025–38 |year= 2000 |pmid= 10598579 |doi=10.1210/me.13.12.2025  }}
*{{cite journal  | author=Corbetta S, Mantovani G, Lania A, ''et al.'' |title=Calcium-sensing receptor expression and signalling in human parathyroid adenomas and primary hyperplasia. | url=https://archive.org/details/sim_clinical-endocrinology_2000-03_52_3/page/339 |journal=Clin. Endocrinol. (Oxf) |volume=52 |issue= 3 |pages= 339–48 |year= 2000 |pmid= 10718832 |doi=10.1046/j.1365-2265.2000.00933.x  }}
*{{cite journal  | author=Shraga-Levine Z, Sokolovsky M |title=Functional coupling of G proteins to endothelin receptors is ligand and receptor subtype specific. | url=https://archive.org/details/cellular-and-molecular-neurobiology_2000-06_20_3/page/305 |journal=Cell. Mol. Neurobiol. |volume=20 |issue= 3 |pages= 305–17 |year= 2000 |pmid= 10789830 |doi=10.1023/A:1007010125316  }}
*{{cite journal  | author=AbdAlla S, Lother H, Abdel-tawab AM, Quitterer U |title=The angiotensin II AT2 receptor is an AT1 receptor antagonist. |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue= 43 |pages= 39721–6 |year= 2001 |pmid= 11507095 |doi= 10.1074/jbc.M105253200 }}
}}
{{refend}}
{{-}}
{{Hidrolaze kiselinskih anhidrida-lat}}

&lt;!-- The PBB_Controls template provides controls for Protein Box Bot, please see Template:PBB_Controls for details. 
{{PBB Controls
| update_page = yes 
| require_manual_inspection = no 
| update_protein_box = yes
| update_summary = yes
| update_citations = yes
}}-&gt;

[[Kategorija:G proteini|*]]
[[Kategorija:Periferni membranski proteini|*]]</text>
      <sha1>tjbdfoiiy1fqsl032g679c5ldqui1zf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>GNA13</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1412223</id>
    <revision>
      <id>42696017</id>
      <parentid>42673423</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:35:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696017</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13234" sha1="arvi1u0rkunuz3t4fctt1q5gcs0b27l" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=10672}}
'''GNA13''', ''Guanin nukleotid-vezujući protein alfa 13'' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''GNA13'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid7791744&quot;&gt;{{cite journal | author = Kabouridis PS, Waters ST, Escobar S, Stanners J, Tsoukas CD | title = Expression of GTP-binding protein alpha subunits in human thymocytes | url = https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biochemistry_1995-03-09_144_1/page/45 | journal = Mol Cell Biochem | volume = 144 | issue = 1 | pages = 45–51 |date=Jul 1995 | pmid = 7791744 | pmc =  | doi =10.1007/BF00926739  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: GNA13 guanine nucleotide binding protein (G protein), alpha 13| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=10672| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20211026120934/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=10672| archive-date = 2021-10-26| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Interactions ==
Za GNA12 je bilo pokazano da [[Protein-protein interakcija|interaguje]] sa [[ARHGEF1]],&lt;ref name=pmid12681510&gt;{{cite journal |last=Bhattacharyya |first=Raja |authorlink= |coauthors=Wedegaertner Philip B |date=April 2003 |title=Mutation of an N-terminal acidic-rich region of p115-RhoGEF dissociates alpha13 binding and alpha13-promoted plasma membrane recruitment |journal=FEBS Lett. |volume=540 |issue=1-3 |pages=211–6 |publisher= |location = Netherlands| issn = 0014-5793| pmid = 12681510 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1016/S0014-5793(03)00267-9 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid9641916&gt;{{cite journal |last=Hart |first=M J |authorlink= |coauthors=Jiang X, Kozasa T, Roscoe W, Singer W D, Gilman A G, Sternweis P C, Bollag G |date=June 1998 |title=Direct stimulation of the guanine nucleotide exchange activity of p115 RhoGEF by Galpha13 |journal=[[Science (journal)|Science]] |volume=280 |issue=5372 |pages=2112–4 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0036-8075| pmid = 9641916 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_science_1998-06-26_280_5372/page/2112| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1126/science.280.5372.2112 }}&lt;/ref&gt; [[AKAP3]],&lt;ref name=pmid11696326&gt;{{cite journal |last=Niu |first=J |authorlink= |coauthors=Vaiskunaite R, Suzuki N, Kozasa T, Carr D W, Dulin N, Voyno-Yasenetskaya T A |date=October 2001 |title=Interaction of heterotrimeric G13 protein with an A-kinase-anchoring protein 110 (AKAP110) mediates cAMP-independent PKA activation |journal=Curr. Biol. |volume=11 |issue=21 |pages=1686–90 |publisher= |location = England| issn = 0960-9822| pmid = 11696326 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1016/S0960-9822(01)00530-9 }}&lt;/ref&gt; [[RIC8A]],&lt;ref name=pmid12509430&gt;{{cite journal |last=Tall |first=Gregory G |authorlink= |coauthors=Krumins Andrejs M, Gilman Alfred G |date=March 2003 |title=Mammalian Ric-8A (synembryn) is a heterotrimeric Galpha protein guanine nucleotide exchange factor |journal=J. Biol. Chem. |volume=278 |issue=10 |pages=8356–62 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 12509430 |doi = 10.1074/jbc.M211862200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2003-03-07_278_10/page/8355| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[Radixin]]&lt;ref name=pmid10816569&gt;{{cite journal |last=Vaiskunaite |first=R |authorlink= |coauthors=Adarichev V, Furthmayr H, Kozasa T, Gudkov A, Voyno-Yasenetskaya T A |date=August 2000 |title=Conformational activation of radixin by G13 protein alpha subunit |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue=34 |pages=26206–12 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 10816569 |doi = 10.1074/jbc.M001863200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-08-25_275_34/page/26206| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; i [[ARHGEF12]].&lt;ref name=pmid11094164&gt;{{cite journal |last=Fukuhara |first=S |authorlink= |coauthors=Chikumi H, Gutkind J S |date=November 2000 |title=Leukemia-associated Rho guanine nucleotide exchange factor (LARG) links heterotrimeric G proteins of the G(12) family to Rho |journal=FEBS Lett. |volume=485 |issue=2-3 |pages=183–8 |publisher= |location = NETHERLANDS| issn = 0014-5793| pmid = 11094164 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_febs-letters_2000-11-24_485_2-3/page/182| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1016/S0014-5793(00)02224-9 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid12515866&gt;{{cite journal |last=Suzuki |first=Nobuchika |authorlink= |coauthors=Nakamura Susumu, Mano Hiroyuki, Kozasa Tohru |date=January 2003 |title=Galpha 12 activates Rho GTPase through tyrosine-phosphorylated leukemia-associated RhoGEF |journal=[[PNAS|Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.]] |volume=100 |issue=2 |pages=733–8 |publisher= |location = United States| issn = 0027-8424| pmid = 12515866 |doi = 10.1073/pnas.0234057100 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2003-01-21_100_2/page/733| language = | format = | accessdate = | quote = |pmc=141065 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
* {{cite journal  | author=Ruppel KM, Willison D, Kataoka H, Wang A, Zheng YW, Cornelissen I, Liya Yin, Xu SM, and Coughlin SR |title=Essential role for Galpha 13 in endothelial cells during embryonic development. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=102 |issue= 22 |pages= 8281–8286 |year= 2005 |pmid= 15919816 |doi= 10.1073/pnas.0503326102  | pmc=1149452 }}
{{PBB Further reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Downes GB, Gautam N |title=The G protein subunit gene families. |journal=Genomics |volume=62 |issue= 3 |pages= 544–52 |year= 2000 |pmid= 10644457 |doi= 10.1006/geno.1999.5992 }}
*{{cite journal  | author=Offermanns S, Laugwitz KL, Spicher K, Schultz G |title=G proteins of the G12 family are activated via thromboxane A2 and thrombin receptors in human platelets. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1994-01-18_91_2/page/504 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=91 |issue= 2 |pages= 504–8 |year= 1994 |pmid= 8290554 |doi=10.1073/pnas.91.2.504  | pmc=42977  }}
*{{cite journal  | author=Laugwitz KL, Allgeier A, Offermanns S, ''et al.'' |title=The human thyrotropin receptor: a heptahelical receptor capable of stimulating members of all four G protein families. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1996-01-09_93_1/page/116 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=93 |issue= 1 |pages= 116–20 |year= 1996 |pmid= 8552586 |doi=10.1073/pnas.93.1.116  | pmc=40189  }}
*{{cite journal  | author=Offermanns S, Hu YH, Simon MI |title=Galpha12 and galpha13 are phosphorylated during platelet activation. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-10-18_271_42/page/26044 |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue= 42 |pages= 26044–8 |year= 1996 |pmid= 8824244 |doi=10.1074/jbc.271.42.26044  }}
*{{cite journal  | author=Offermanns S, Mancino V, Revel JP, Simon MI |title=Vascular system defects and impaired cell chemokinesis as a result of Galpha13 deficiency. | url=https://archive.org/details/sim_science_1997-01-24_275_5299/page/532 |journal=Science |volume=275 |issue= 5299 |pages= 533–6 |year= 1997 |pmid= 8999798 |doi=10.1126/science.275.5299.533  }}
*{{cite journal  | author=Macrez-Leprêtre N, Kalkbrenner F, Morel JL, ''et al.'' |title=G protein heterotrimer Galpha13beta1gamma3 couples the angiotensin AT1A receptor to increases in cytoplasmic Ca2+ in rat portal vein myocytes. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-04-11_272_15/page/10094 |journal=J. Biol. Chem. |volume=272 |issue= 15 |pages= 10095–102 |year= 1997 |pmid= 9092554 |doi=10.1074/jbc.272.15.10095  }}
*{{cite journal  | author=Hart MJ, Jiang X, Kozasa T, ''et al.'' |title=Direct stimulation of the guanine nucleotide exchange activity of p115 RhoGEF by Galpha13. | url=https://archive.org/details/sim_science_1998-06-26_280_5372/page/2112 |journal=Science |volume=280 |issue= 5372 |pages= 2112–4 |year= 1998 |pmid= 9641916 |doi=10.1126/science.280.5372.2112  }}
*{{cite journal  | author=Fukuhara S, Murga C, Zohar M, ''et al.'' |title=A novel PDZ domain containing guanine nucleotide exchange factor links heterotrimeric G proteins to Rho. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1999-02-26_274_9/page/5868 |journal=J. Biol. Chem. |volume=274 |issue= 9 |pages= 5868–79 |year= 1999 |pmid= 10026210 |doi=10.1074/jbc.274.9.5868  }}
*{{cite journal  | author=Becker KP, Garnovskaya M, Gettys T, Halushka PV |title=Coupling of thromboxane A2 receptor isoforms to Galpha13: effects on ligand binding and signalling. | url=https://archive.org/details/sim_molecular-cell-research_1999-07-08_1450_3/page/288 |journal=Biochim. Biophys. Acta |volume=1450 |issue= 3 |pages= 288–96 |year= 1999 |pmid= 10395940 |doi=10.1016/S0167-4889(99)00068-3  }}
*{{cite journal  | author=Windh RT, Lee MJ, Hla T, ''et al.'' |title=Differential coupling of the sphingosine 1-phosphate receptors Edg-1, Edg-3, and H218/Edg-5 to the G(i), G(q), and G(12) families of heterotrimeric G proteins. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1999-09-24_274_39/page/27350 |journal=J. Biol. Chem. |volume=274 |issue= 39 |pages= 27351–8 |year= 1999 |pmid= 10488065 |doi=10.1074/jbc.274.39.27351  }}
*{{cite journal  | author=Brydon L, Roka F, Petit L, ''et al.'' |title=Dual signaling of human Mel1a melatonin receptors via G(i2), G(i3), and G(q/11) proteins. |journal=Mol. Endocrinol. |volume=13 |issue= 12 |pages= 2025–38 |year= 2000 |pmid= 10598579 |doi=10.1210/me.13.12.2025  }}
*{{cite journal  | author=Bhattacharyya R, Wedegaertner PB |title=Galpha 13 requires palmitoylation for plasma membrane localization, Rho-dependent signaling, and promotion of p115-RhoGEF membrane binding. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-05-19_275_20/page/14992 |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue= 20 |pages= 14992–9 |year= 2000 |pmid= 10747909 |doi= 10.1074/jbc.M000415200 }}
*{{cite journal  | author=Vaiskunaite R, Adarichev V, Furthmayr H, ''et al.'' |title=Conformational activation of radixin by G13 protein alpha subunit. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-08-25_275_34/page/26206 |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue= 34 |pages= 26206–12 |year= 2000 |pmid= 10816569 |doi= 10.1074/jbc.M001863200 }}
*{{cite journal  | author=Shi CS, Sinnarajah S, Cho H, ''et al.'' |title=G13alpha-mediated PYK2 activation. PYK2 is a mediator of G13alpha -induced serum response element-dependent transcription. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-08-11_275_32/page/24470 |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue= 32 |pages= 24470–6 |year= 2000 |pmid= 10821841 |doi= 10.1074/jbc.M908449199 }}
*{{cite journal  | author=Ponimaskin E, Behn H, Adarichev V, ''et al.'' |title=Acylation of Galpha(13) is important for its interaction with thrombin receptor, transforming activity and actin stress fiber formation. | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_2000-07-28_478_1-2/page/n176 |journal=FEBS Lett. |volume=478 |issue= 1-2 |pages= 173–7 |year= 2000 |pmid= 10922491 |doi=10.1016/S0014-5793(00)01845-7  }}
*{{cite journal  | author=Jin S, Exton JH |title=Activation of RhoA by association of Galpha(13) with Dbl. |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=277 |issue= 3 |pages= 718–21 |year= 2000 |pmid= 11062019 |doi= 10.1006/bbrc.2000.3744 }}
*{{cite journal  | author=Fukuhara S, Chikumi H, Gutkind JS |title=Leukemia-associated Rho guanine nucleotide exchange factor (LARG) links heterotrimeric G proteins of the G(12) family to Rho. | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_2000-11-24_485_2-3/page/182 |journal=FEBS Lett. |volume=485 |issue= 2-3 |pages= 183–8 |year= 2000 |pmid= 11094164 |doi=10.1016/S0014-5793(00)02224-9  }}
*{{cite journal  | author=Meigs TE, Fields TA, McKee DD, Casey PJ |title=Interaction of Galpha 12 and Galpha 13 with the cytoplasmic domain of cadherin provides a mechanism for beta -catenin release. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2001-01-16_98_2/page/519 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=98 |issue= 2 |pages= 519–24 |year= 2001 |pmid= 11136230 |doi= 10.1073/pnas.021350998  | pmc=14619 }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[G protein]]
{{-}}
{{PDB Galerija-lat|geneid=10672}}
{{Hidrolaze kiselinskih anhidrida-lat}}

&lt;!-- The PBB_Controls template provides controls for Protein Box Bot, please see Template:PBB_Controls for details. 
{{PBB Controls
| update_page = yes 
| require_manual_inspection = no 
| update_protein_box = yes
| update_summary = yes
| update_citations = yes
}}-&gt;

[[Kategorija:G proteini|*]]
[[Kategorija:Periferni membranski proteini|*]]</text>
      <sha1>arvi1u0rkunuz3t4fctt1q5gcs0b27l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fosducin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1412239</id>
    <revision>
      <id>42695965</id>
      <parentid>42645711</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:32:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695965</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8621" sha1="ee1dui986vjqb8h59zry5eonl4uk88u" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=5132}}
'''Fosducin''', takođe poznat kao '''PDC''', je ljudski [[protein]] i [[gen]].&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: PDC phosducin| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=5132| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; On pripada [[fosducin familija|fosducin familiji]] of proteina.

&lt;!-- The PBB_Summary template is automatically maintained by Protein Box Bot.  See Template:PBB_Controls to Stop updates. --&gt;
{{PBB_Summary
| section_title = 
| summary_text = Ovaj gen kodira fosfoprotein, koji je lociran u vanjski i unutarnji segmentima štapićastih ćelija [[mrežnjača|mrežnjače]]. Ovaj protein može da sudeluje u regulaciji vizuelne fototransdukcije  ili u integraciji fotoreceptorskog metabolizama. On modulira fototransdukcionu kaskadu putem interakcije sa beta i gama podjedinicama retinalnog G-proteina [[transducin]]a. Vezivanjem za te dve podjedinice transducin će ostati vezan za alfa podjedinicu duže. To produžava trajanje vizuelne pobude.

Ovaj gen je potencijalni kandidat za retinitis pigmentosa i Ušerov sindrom tipa II. Alternativno splajsovane transkriptne varijante koje kodiraju različite izoforme su bile identifikovane.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;
}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Abe T, Nakabayashi H, Tamada H, ''et al.'' |title=Analysis of the human, bovine and rat 33-kDa proteins and cDNA in retina and pineal gland. | url=https://archive.org/details/sim_gene_1990_91_2/page/209 |journal=Gene |volume=91 |issue= 2 |pages= 209–15 |year= 1990 |pmid= 2210381 |doi=10.1016/0378-1119(90)90090-E  }}
*{{cite journal  | author=Watanabe Y, Kawasaki K, Miki N, Kuo CH |title=Isolation and analysis of the human MEKA gene encoding a retina-specific protein. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1990-07-31_170_2/page/951 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=170 |issue= 2 |pages= 951–6 |year= 1990 |pmid= 2383274 |doi=10.1016/0006-291X(90)92183-Z  }}
*{{cite journal  | author=Lee RH, Brown BM, Lolley RN |title=Protein kinase A phosphorylates retinal phosducin on serine 73 in situ. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1990-09-15_265_26/page/15860 |journal=J. Biol. Chem. |volume=265 |issue= 26 |pages= 15860–6 |year= 1990 |pmid= 2394752 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Hawes BE, Touhara K, Kurose H, ''et al.'' |title=Determination of the G beta gamma-binding domain of phosducin. A regulatable modulator of G beta gamma signaling. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1994-11-25_269_47/page/29824 |journal=J. Biol. Chem. |volume=269 |issue= 47 |pages= 29825–30 |year= 1994 |pmid= 7961975 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Abe T, Kikuchi T, Shinohara T |title=The sequence of the human phosducin gene (PDC) and its 5'-flanking region. |journal=Genomics |volume=19 |issue= 2 |pages= 369–72 |year= 1994 |pmid= 8188267 |doi= 10.1006/geno.1994.1072 }}
*{{cite journal  | author=Sparkes RS, Lee RH, Shinohara T, ''et al.'' |title=Assignment of the phosducin (PDC) gene to human chromosome 1q25-1q32.1 by somatic cell hybridization and in situ hybridization. |journal=Genomics |volume=18 |issue= 2 |pages= 426–8 |year= 1994 |pmid= 8288249 |doi= 10.1006/geno.1993.1490 }}
*{{cite journal  | author=Ding C, Li X, Griffin CA, ''et al.'' |title=The gene for human phosducin (PDC), a soluble protein that binds G-protein beta gamma dimers, maps to 1q25-q31.1. |journal=Genomics |volume=18 |issue= 2 |pages= 457–9 |year= 1994 |pmid= 8288259 |doi= 10.1006/geno.1993.1501 }}
*{{cite journal  | author=Boekhoff I, Touhara K, Danner S, ''et al.'' |title=Phosducin, potential role in modulation of olfactory signaling. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-02-14_272_7/page/4606 |journal=J. Biol. Chem. |volume=272 |issue= 7 |pages= 4606–12 |year= 1997 |pmid= 9020189 |doi=10.1074/jbc.272.7.4606  }}
*{{cite journal  | author=Barhite S, Thibault C, Miles MF |title=Phosducin-like protein (PhLP), a regulator of G beta gamma function, interacts with the proteasomal protein SUG1. | url=https://archive.org/details/sim_molecular-cell-research_1998-03-12_1402_1/page/95 |journal=Biochim. Biophys. Acta |volume=1402 |issue= 1 |pages= 95–101 |year= 1998 |pmid= 9551090 |doi=10.1016/S0167-4889(97)00141-9  }}
*{{cite journal  | author=Zhu X, Craft CM |title=Interaction of phosducin and phosducin isoforms with a 26S proteasomal subunit, SUG1. |journal=Mol. Vis. |volume=4 |issue=  |pages= 13 |year= 1998 |pmid= 9701609 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Craft CM, Xu J, Slepak VZ, ''et al.'' |title=PhLPs and PhLOPs in the phosducin family of G beta gamma binding proteins. |journal=Biochemistry |volume=37 |issue= 45 |pages= 15758–72 |year= 1998 |pmid= 9843381 |doi= 10.1021/bi980921a }}
*{{cite journal  | author=Carpten JD, Makalowska I, Robbins CM, ''et al.'' |title=A 6-Mb high-resolution physical and transcription map encompassing the hereditary prostate cancer 1 (HPC1) region. |journal=Genomics |volume=64 |issue= 1 |pages= 1–14 |year= 2000 |pmid= 10708513 |doi= 10.1006/geno.1999.6051 }}
*{{cite journal  | author=Zhu X, Craft CM |title=The carboxyl terminal domain of phosducin functions as a transcriptional activator. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2000-04-13_270_2/page/504 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=270 |issue= 2 |pages= 504–9 |year= 2000 |pmid= 10753654 |doi= 10.1006/bbrc.2000.2414 }}
*{{cite journal  | author=Zhu X, Craft CM |title=Modulation of CRX transactivation activity by phosducin isoforms. | url=https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biology_2000-07_20_14/page/5216 |journal=Mol. Cell. Biol. |volume=20 |issue= 14 |pages= 5216–26 |year= 2000 |pmid= 10866677 |doi=10.1128/MCB.20.14.5216-5226.2000  | pmc=85970  }}
*{{cite journal  | author=Ruiz-Gómez A, Humrich J, Murga C, ''et al.'' |title=Phosphorylation of phosducin and phosducin-like protein by G protein-coupled receptor kinase 2. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-09-22_275_38/page/29724 |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue= 38 |pages= 29724–30 |year= 2000 |pmid= 10884381 |doi= 10.1074/jbc.M001864200 }}
*{{cite journal  | author=Nakano K, Chen J, Tarr GE, ''et al.'' |title=Rethinking the role of phosducin: light-regulated binding of phosducin to 14-3-3 in rod inner segments. | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2001-04-10_98_8/page/4693 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=98 |issue= 8 |pages= 4693–8 |year= 2001 |pmid= 11287646 |doi= 10.1073/pnas.071067198  | pmc=31896 }}
*{{cite journal  | author=Thulin CD, Savage JR, McLaughlin JN, ''et al.'' |title=Modulation of the G protein regulator phosducin by Ca2+/calmodulin-dependent protein kinase II phosphorylation and 14-3-3 protein binding. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2001-06-29_276_26/page/23804 |journal=J. Biol. Chem. |volume=276 |issue= 26 |pages= 23805–15 |year= 2001 |pmid= 11331285 |doi= 10.1074/jbc.M101482200 }}
*{{cite journal  | author=Wistow G, Bernstein SL, Wyatt MK, ''et al.'' |title=Expressed sequence tag analysis of human retina for the NEIBank Project: retbindin, an abundant, novel retinal cDNA and alternative splicing of other retina-preferred gene transcripts. |journal=Mol. Vis. |volume=8 |issue=  |pages= 196–204 |year= 2002 |pmid= 12107411 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Margulis A, Dang L, Pulukuri S, ''et al.'' |title=Presence of phosducin in the nuclei of bovine retinal cells. |journal=Mol. Vis. |volume=8 |issue=  |pages= 477–82 |year= 2002 |pmid= 12500174 |doi=  }}
}}
{{refend}}

== Povezano ==
* [[Fosdukinska familija]]
{{-}}
{{PDB Galerija|geneid=5132}}

&lt;!-- The PBB_Controls template provides controls for Protein Box Bot, please see Template:PBB_Controls for details. 
{{PBB_Controls
| update_page = yes 
| require_manual_inspection = no 
| update_protein_box = yes
| update_summary = yes
| update_citations = yes
}}-&gt;</text>
      <sha1>ee1dui986vjqb8h59zry5eonl4uk88u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fotometrija (optika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1412584</id>
    <revision>
      <id>42695968</id>
      <parentid>42456943</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:40:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695968</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10832" sha1="lekdhxc35nxov8jixqv0heed41bbbz5" xml:space="preserve">[[datoteka:Fotometer.jpg|mini|desno|[[Fotometar]] ili [[svetlomer]]]]

[[datoteka:Luminosity.png|mini|desno|Funkcija osjetljivosti [[oko|oka]] prikazana je na dijagramu kojemu se na apscisi nalaze [[valna duljina|valne duljine]] približno je simetrična krivulja s oštrim maksimumom jednakim jedinici na valnoj duljini 555 [[metar|nm]] za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0.]]

[[datoteka:Linear visible spectrum.svg|mini|desno]]

[[datoteka:V-LIGHT A314.JPG|mini|desno|Standardna [[LED]] svjetiljka električne [[snaga|snage]] 7 [[vat|W]] i [[Svjetlosni tok|svjetlosne snage]] 470 [[lumen]]a.]]

[[datoteka:Gluehlampe 01 KMJ.jpg|mini|desno|[[Električna žarulja]] električne [[snaga|snage]] 40 [[vat|W]] i [[Svjetlosni tok|svjetlosne snage]] 325 [[lumen]]a.]]

'''Fotometrija''' je nauka o [[merenje|merenju]] [[svetlost]]i, u smislu njenog ''doživljenog'' sjaja u ljudskom oku.&lt;ref name=&quot;isbn0-07-047974-7&quot;&gt;{{Cite book |last=Bass|first=Michael| title = Handbook of optics | publisher = McGraw-Hill | location = New York |year=1995|pages=| isbn = 0-07-047974-7 | oclc = | doi = | accessdate = }}&lt;/ref&gt; Ona se razlikuje od [[radiometrija|radiometrije]], koja se bavi merenjem svojstava cjelokupnoga [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] (uključujući svetlost).&lt;ref&gt;'''fotometrija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20266] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160503201653/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20266 |date=2016-05-03 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

Povijesna fotometrijska mjerenja obavljana su s pomoću [[Oko|ljudskoga oka]], a suvremena fotometrijska mjerenja, iako koriste [[elektronika|elektroničke]] fotometre, prilagođena su osjetljivosti ljudskoga oka. Obuhvaćaju samo onaj dio [[Spektar (fizika)|spektra elektromagnetskih valova]] koji zamjećuje ljudsko oko, to jest ograničena su na [[valna duljina|valne duljine]] od približno 380 do 780 [[metar|nm]]. Kako ljudsko oko nije jednako osjetljivo na sve valne duljine vidljive svjetlosti, za svaku se valnu duljinu s pomoću fotometrijskoga ekvivalenta i funkcije osjetljivosti vida određuje ekvivalentna vrijednost standardnog promatrača (prema [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|Međunarodnoj organizaciji za normizaciju ISO]]).

== Fotometar ==
{{Glavni|Fotometar}}

'''Fotometar''' je [[mjerni instrument]] za mjerenje [[Svjetlosna jakost|jakosti svjetlosti]]. Temelji se na uspoređivanju osvijetljenosti neke površine poznatim izvorom svjetlosti i osvijetljenosti koja potječe od nepoznatog izvora. Stariji tipovi fotometara mjere zatamnjenje, udaljavanje ili primicanje izvora koje je potrebno da bi se izjednačila osvijetljenost dviju površina; mjeri se pomoću vizualnog uspoređivanja (''vizualni fotometar''). Danas su u primjeni samo ''fotoelektrični fotometri'' s [[Fotomultiplikator|fotoćelijama]] osjetljivima na [[zračenje]]. Za pouzdana mjerenja važno je točno poznavati ovisnosti osjetljivosti fotoćelije (fotoelementa) o [[valna duljina|valnoj duljini]] zračenja. Linearna ovisnost postiže se uporabom prikladnih filtara. Kod fotometrije vrlo slabih izvora koriste se fotoćelije s dodatnim elektronskim sklopom za umnožavanje sekundarnih [[elektron]]a kako bi se dobila struja mjerljive veličine. Fotoelektrični fotometri primjenjuju se u [[Astronomski instrumenti|astronomskim]] i [[meteorologija|meteorološkim]] ispitivanjima (na primjer u [[aktinometrija|aktinometriji]]), u kemijskim i fizičkim istraživanjima i analizama (na primjer u [[kolorimetrija|kolorimetriji]] i [[Spektrometar|spektrofotometriji]]) i drugo. Postoje i fotometri za uspoređivanje svjetlosti različitih boja (''heterokromni fotometar'').&lt;ref&gt;'''fotometar''', [http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=20263] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140819084231/http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=20263 |date=2014-08-19 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;

=== Fotometrijski ekvivalent ===
{{Glavni|Fotometrijski ekvivalent}}

'''Fotometrijski ekvivalent''' je [[standard|normirani]] odnos između [[tok zračenja|toka zračenja]] i [[svjetlosni tok|svjetlosnoga toka]] [[Monokromator|monokromatskoga]] izvora [[svjetlost]]i [[valna duljina|valne duljine]] 555 [[metar|nm]], to jest normirani odnos između radiometrijske i fotometrijske fizikalne mjerne jedinice, 1 [[vat|W]]/[[Steradijan|sr]] = 683 [[Lumen|lm]]/sr. Za valne duljine pri kojima [[Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti|svjetlosna učinkovitost]] nije maksimalna, ekvivalentna se vrijednost dobiva množenjem normiranoga fotometrijskog ekvivalenta vrijednošću funkcije osjetljivosti oka o valnoj duljini (od 0 do 1).

Funkcija osjetljivosti oka prikazana je na dijagramu kojemu se na apscisi nalaze valne duljine približno je simetrična krivulja s oštrim maksimumom jednakim jedinici na valnoj duljini 555&amp;nbsp;nm za dnevnu osjetljivost i 507&amp;nbsp;nm za noćnu osjetljivost. Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600&amp;nbsp;nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780&amp;nbsp;nm iznosi 0.&lt;ref&gt;'''fotometrijski ekvivalent''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69691] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201028231336/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69691 |date=2020-10-28 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

== Fotometrijske veličine i mjerne jedinice ==

Sedam osnovnih fotometrijskih [[fizikalna veličina|veličina]] opisuje svojstva svjetlosti:

{| class=&quot;wikitable float-right&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Veličina
! colspan=&quot;2&quot; | [[Mjerna jedinica]]
|-
| [[Svjetlosna energija|Energija]] ili [[količina svjetlosti]] || ''Q&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;'' || lumen sekunda || lm⋅s
|-
| [[Svjetlosni tok]] ili [[luminacijski fluks|fluks]] || ''Φ&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;'' || lumen (cd⋅[[Steradijan|sr]]) || lm
|-
| [[Intenzitet svjetlosti|Intenzitet]] ili [[jačina svetla]] || ''I&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;'' || [[kandela]] (lm/sr) || cd 
|-
| [[Svjetloća]] ili [[luminancija]] || ''L&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;'' || kandela po [[Četvorni metar|četvornom metru]] || cd/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
| [[Osvetljenost]] ili [[iluminacija]] || ''E&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;'' || [[luks]] (lm/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) || lx
|-
| [[Ekspozicija]] ili [[izloženost svjetlosti]] || ''H&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;'' || luks sekunda || lx⋅s
|-
| [[Svjetlosna učinkovitost]] ili [[luminacijska efektnost|efektnost]] || ''η'' || lumen po [[vat]]u || lm/W
|}

=== Objašnjenje ===
[[Količina svjetlosti]] koju točkasti izvor [[svjetlost]]i šalje (emitira) u prostor u svim pravcima u jednoj [[sekunda|sekundi]], naziva se [[svjetlosni tok]] ili [[luminacijski fluks]]. Opkolimo li točkasti izvor svjetlosti jakosti 1 [[kandela|kandele]] (cd) [[kugla|kuglom]] [[promjer]]a 1 [[metar]] (m), onda je količina svjetlosti što prolazi kroz 1 [[Četvorni metar|m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]] kugle [[mjerna jedinica]] za [[svjetlosni tok]] i zove se 1 [[lumen]] (lm). [[Prostorni kut]] koji pripada [[ploština|ploštini]] od 1 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; je jedinični prostorni kut i zove se [[steradijan]] (sr). Budući da je ploština kugle 4r&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;π, to je ploština jedinične kugle (r = 1 m) jednaka 4π ili 12,57 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Znači kugla polumjera 1 m ima 12,57 steradijana. Prema tome možemo reći: '''1 lumen je onaj svjetlosni tok koji daje točkasti izvor svjetlosti od 1 kandele u prostorni kut od 1 steradijana'''.

Ako izvor svjetlosti šalje svjetlost ''t'' sekunda, onda je ukupna količina svjetlosti koju on daje jednaka umnošku vremena:

:&lt;math&gt;Q_s=  \Phi_s \cdot t&lt;/math&gt;

Svjetlosna energija mjeri se lumensekundama ili lumen sekundama (lm∙s) ili lumensatima (lm∙ h). Kako izvor [[Svjetlosna jakost|svjetlosti jakosti]] 1 [[kandela]] šalje u 1 steradijan tok svjetlosti od 1 lumen, to će kroz ploštinu od 4π = 12,57 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; slati svjetlosni tok 12,57 lm. Općenito, izvor svjetlosti jakosti ([[svjetlosna jakost]]) ''I&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;'' (u kandelama) dati će svjetlosni tok (u lumenima):

:&lt;math&gt; \Phi_s=  4 \cdot \pi \cdot I_s &lt;/math&gt;

a odatle je [[svjetlosna jakost]] (u [[kandela]]ma):&lt;ref&gt;Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt; I_s = \frac{4 \cdot \pi}{\Phi_s}\ &lt;/math&gt;

=== Primjeri ===

{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:500px;&quot;
|+ '''Usporedna tablica svjetlosnog toka nekih izvora svjetlosti'''&lt;ref&gt;{{Cite book
|title=Introduction to Architectural Science: The Basis of Sustainable Design
|last= Szokolay
|first=S. V. 
|authorlink=
|last2=
|first2=
|editorn-last=
|editorn-first=
|edition=Second
|volume=
|year=2008
|origyear=
|page=143
|pages=
|publisher=Routledge
|place=
|url=http://books.google.com/books?id=jfISC1m3FqUC&amp;lpg=PA143
|accessdate=
|isbn=9780750687041
|oclc=
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book
|title=BeLight
|last=
|first=
|authorlink=
|last2=
|first2=
|editorn-last=
|editorn-first=
|edition=
|volume=3
|year=2010
|origyear=
|page=
|pages=10–12
|publisher=Trendforce
|place=
|url=http://books.google.com/books?id=Mgrd6ecnBnwC&amp;lpg=PA12
|accessdate=
|oclc=
}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite book
|title=Practical Handbook on Image Processing for Scientific and Technical Applications
|last=Jahne
|first=Bernd 
|authorlink=
|last2=
|first2=
|editorn-last=
|editorn-first=
|edition=Second
|volume=
|year=2004
|origyear=
|page=111
|pages=
|publisher=CRC
|place=
|url=http://books.google.com/books?id=HcGBWtPF0PUC&amp;lpg=PA111
|accessdate=
|isbn=9780849390302
|oclc=
}}&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;| Izvor
! scope=&quot;col&quot; | [[Svjetlosni tok]] ([[lumen]])
|-
|align=&quot;left&quot;| 37 [[vat|mW]] bijela [[LED]] ([[svijetleća dioda]]) ||align=&quot;center&quot;|0,20
|-
|align=&quot;left&quot;| 15&amp;nbsp;mW zeleni [[laser]] (532 [[metar|nm]] [[valna duljina]] ||align=&quot;center&quot;|8,4
|-
|align=&quot;left&quot;| 1 W bijela LED svjetiljka ||align=&quot;center&quot;|25 – 120
|-
|align=&quot;left&quot;| Petrolejka ||align=&quot;center&quot;|100
|-
|align=&quot;left&quot;| 40 W [[električna žarulja]] ||align=&quot;center&quot;|325
|-
|align=&quot;left&quot;| 7 W bijela LED svjetiljka ||align=&quot;center&quot;|450
|-
|align=&quot;left&quot;| 18 W [[fluorescentna cijev]] ||align=&quot;center&quot;|1 250
|-
|align=&quot;left&quot;| 100 W električna žarulja ||align=&quot;center&quot;|1 750
|-
|align=&quot;left&quot;| 40 W fluorescentna cijev ||align=&quot;center&quot;|2 800
|-
|align=&quot;left&quot;| 35 W [[elektrolučna svjetiljka]] ([[ksenon]]) ||align=&quot;center&quot;| 2 200 – 3 200
|-
|align=&quot;left&quot;| 100 W fluorescentna cijev ||align=&quot;center&quot;|8 000
|-
|align=&quot;left&quot;| 127 W [[natrijska svjetiljka]] ||align=&quot;center&quot;|25 000
|-
|align=&quot;left&quot;| 400 W  halogena žarulja||align=&quot;center&quot;|40 000
|}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Svetlost]]

[[Kategorija:Fotometrija| ]]</text>
      <sha1>lekdhxc35nxov8jixqv0heed41bbbz5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suhareka (općina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1451552</id>
    <revision>
      <id>42695919</id>
      <parentid>42586198</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:59:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52136-00</username>
        <id>396564</id>
      </contributor>
      <origin>42695919</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11655" sha1="iroo6bjr18pdx13be4slp3f1nu0x4vf" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Suhareka 
| drugo_ime                   = Opština Suva Reka / Општина Сува Река
| službeno_ime                = Komuna e Suharekës
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = &lt;!-- ISO 639-2 kod, npr. &quot;fr&quot; za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --&gt;
| tip_naselja                 = [[Općine Kosova|Općina]]
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| transkripcija_jezik1_vrsta1 = 
| transkripcija_jezik1_info1  = 
| transkripcija_jezik1_vrsta2 = 
| transkripcija_jezik1_info2  = &lt;!-- itd, sve do transkripcija_jezik1_vrsta6 / transkripcija_jezik1_info6 --&gt;
| transkripcija_jezik2        = 
| transkripcija_jezik2_vrsta  = 
| transkripcija_jezik2_info   = 
| transkripcija_jezik2_vrsta1 = 
| transkripcija_jezik2_info1  = 
| transkripcija_jezik2_vrsta2 = 
| transkripcija_jezik2_info2  = &lt;!-- itd, sve do transkripcija_jezik2_vrsta6 / transkripcija_jezik2_info6 --&gt;
| slika_horizont              = 
| slika_veličina              =
| slika_alt                   = 
| slika_opis                  = 
| slika_zastava               = Flag of Suhareka, Kosovo.svg
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| zastava_link                =
| slika_grb                   = Stema e Komunës Suharekë.svg
| grb_alt                     = 
| grb_veličina                =
| grb_link                    =
| grb_vrsta                   =
| slika_štit                  = 
| štit_alt                    = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = Suharekë in Kosovo 2018.svg
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = Općina Suhareka na karti Kosova
| marker_mapa                 = 
| marker_mapa_alt             = 
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_veličina        =
| marker_oznaka_pozicija      = 
| marker_reljef               = &lt;!-- uneti „1” (bez navodnika) za prikaz reljefne mape umesto administrativne. Za neke države je moguće uneti i druge brojeve za prikaze drugačijih mapa --&gt;
| koordinate                  = &lt;!-- {{coord|uneti latitudu|uneti longitudu|region:uneti dvoslovni kod države|display=inline,title}} --&gt;
| koordinate_vrsta            = 
| koordinate_napomene         = 
| podjela_vrsta               = Država
| podjela_ime                 = {{flag|Kosovo}}
| podjela_vrsta1              = [[Okruzi Kosova|Okrug]]
| podjela_ime1                = [[Prizreni (okrug)|Prizreni]]
| osnivanje_naslov            = 
| osnivanje_datum             = 
| osnivanje_naslov1           = &lt;!-- parametri idu do osnivanje_naslov7 --&gt;
| osnivanje_datum1            = &lt;!-- parametri idu do osnivanje_datum7 --&gt;
| ugašen_naslov               = &lt;!-- za bivše gradove --&gt;
| ugašen_datum                = 
| osnivač                     = 
| sjedište_vrsta              = 
| sjedište                    = [[Suhareka]]
| vlada_napomene              = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = [[Demokratski savez Kosova|LDK]]
| vođa_titula                 = Načelnik 
| vođa_ime                    = [[Bali Muharremaj]]
| vođa_titula1                = &lt;!-- parametri idu do vođa_titula4 --&gt;
| vođa_ime1                   = &lt;!-- parametri idu do vođa_ime4 --&gt;
| površina_ukupno             = 361,04
| površina_zemlje             = 
| površina_vode               = 
| površina_urban              = 
| površina_rural              = 
| površina_metro              = 
| površina_vode_procenat      = 
| površina_rang               = 
| površina_blank1_naslov      = 
| površina_blank1             = 
| površina_blank2_naslov      =
| površina_blank2             = 
| površina_napomene           = 
| površina_urban_napomene     = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_rural_napomene     = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_metro_napomene     = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_napomena           = 
| dužina_km                   = 
| širina_km                   = 
| dimenzije_napomene          = 
| nadmorska_visina            = 
| visina_napomene             = 
| stanovništvo_datum          = [[2021.]]
| stanovništvo_ukupno         = 58195
| stanovništvo_urban          = 
| stanovništvo_rural          = 
| stanovništvo_metro          = 
| stanovništvo_blank1         = 
| stanovništvo_blank2         = 
| stanovništvo_napomena       = 
| stanovništvo_demonim        = 
| stanovništvo_napomene       = 
| vremenska_zona              = [[CET]]
| vremenska_zona_DST          = [[CEST]]
| utc_pomak                   = +1
| utc_pomak_DST               = +2
| utc_pomak2                  = &lt;!-- parametri idu do utc_pomak5 --&gt;
| utc_pomak2_DST              = &lt;!-- parametri idu do utc_pomak5_DST --&gt;
| poštanski_broj_vrsta        = 
| poštanski_broj              = 23000
| pozivni_broj_vrsta          = 
| pozivni_broj                = &lt;!-- ili |pozivni_brojevi --&gt;
| registarska_oznaka_vrsta    = 
| registarska_oznaka          = 04
| iso_kod                     = 
| veb-sajt                    = {{URL|https://kk.rks-gov.net/suhareke/|kk.rks-gov.net}}
| napomene                    = 
}}
'''Suhareka''' ({{jez-al|Komuna e Suharekës}}; {{jez-sh|Suva Reka}}, Општина Сува Река), znana još i kao '''Theranda''' ({{jez-al|Komuna e Therandës}}), [[općine Kosova|općina]] na [[Kosovo|Kosovu]] koja se nalazi u sklopu [[Prizreni (okrug)|Prizrenskog okruga]]. Sjedište općine [[Suhareka|istoimeni]] je grad. Površina općine je 361.04 km². U općini, po rezultatima popisa stanovništva iz [[2011.]] godine na Kosovu, žive 59,722 stanovnika.

== Naselja ==

U sklopu općine Suhareka nalaze se sljedeća naselja:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; width=45%
!rowspan=2| Naselje 
!colspan=2| [[Srpskohrvatski]] naziv 
!rowspan=2| Broj stanovnika&lt;br&gt;{{small|([[2011.]])}}
|-
! [[Latinica]] 
! [[Ćirilica]]
|-
! [[Bllaca]]
| {{center|Blace}}
| {{center|Блаце}}
| {{center|3,357}}
|-
! [[Budakova]]
| {{center|Budakovo}}
| {{center|Будаково}}
| {{center|1,774}}
|-
! [[Bukoshi (Suhareka)|Bukoshi]]
| {{center|Bukoš}}
| {{center|Букош}}
| {{center|1,195}}
|-
! [[Buzhala (Kosovo)|Buzhala]]
| {{center|Bužalja}}
| {{center|Бужаља}}
| {{center|400}}
|-
! [[Çadraku]]
| {{center|Čajdrak}}
| {{center|Чајдрак}}
| {{center|162}}
|-
! [[Delloci]]
| {{center|Delovce}}
| {{center|Деловце}}
| {{center|160}}
|-
! [[Dobërdelani]]
| {{center|Dobrodeljane}}
| {{center|Добродељане}}
| {{center|1205}}
|-
! [[Dubrava (Suhareka)|Dubrava]]
| {{center|Dubrava}}
| {{center|Дубрава}}
| {{center|753}}
|-
! [[Duhla]]
| {{center|Dulje}}
| {{center|Дуље}}
| {{center|1,688}}
|- 
! [[Dvorani]]
| {{center|Dvorane}}
| {{center|Дворане}}
| {{center|140}}
|-
! [[Gelanca]]
| {{center|Geljance}}
| {{center|Гељанце}}
| {{center|1,116}}
|-
! [[Gjinoci]]
| {{center|Đinovce}}
| {{center|Ђиновце}}
| {{center|2,221}}
|-
! [[Greiçeci]]
| {{center|Grejčevce}}
| {{center|Грејчевце}}
| {{center|554}}
|-
! [[Javori]]
| {{center|Javor}}
| {{center|Јавор}}
| {{center|457}}
|-
! [[Kastërca]]
| {{center|Kostrce}}
| {{center|Кострце}}
| {{center|442}}
|-
! [[Krushica e Epërme]]
| {{center|Gornja Krušica}}
| {{center|Горња Крушица}}
| {{center|200}}
|-
! [[Krushica e Poshtme]]
| {{center|Donja Krušica}}
| {{center|Доња Крушица}}
| {{center|515}}
|-
! [[Leshani (Suhareka)|Leshani]]
| {{center|Lešane}}
| {{center|Лешане}}
| {{center|1,607}}
|-
! [[Luzhnica]]
| {{center|Lužnica}}
| {{center|Лужница}}
| {{center|172}}
|-
! [[Maçiteva]]
| {{center|Mačitevo}}
| {{center|Мачитево}}
| {{center|424}}
|-
! [[Mohlani]]
| {{center|Movljane}}
| {{center|Мовљане}}
| {{center|436}}
|-
! [[Mushtishti]]
| {{center|Mušutište}}
| {{center|Мушутиште}}
| {{center|3,394}}
|-
! [[Nepërbishti]]
| {{center|Neprebište}}
| {{center|Непребиште}}
| {{center|792}}
|-
! [[Nishori]]
| {{center|Nišor}}
| {{center|Нишор}}
| {{center|1,203}}
|-
! [[Papazi (Suhareka)|Papazi]]
| {{center|Papaz}}
| {{center|Папаз}}
| {{center|311}}
|-
! [[Peqani]]
| {{center|Pećane}}
| {{center|Пећане}}
| {{center|2,151}}
|-
! [[Popolani]]
| {{center|Popovljane}}
| {{center|Поповљане}}
| {{center|274}}
|-
! [[Reçani (Suhareka)|Reçani]]
| {{center|Rečane}}
| {{center|Речане}}
| {{center|1,130}}
|-
! [[Reshtani]]
| {{center|Raštane}}
| {{center|Раштане}}
| {{center|1,136}}
|-
! [[Sallagrazhda]]
| {{center|Selogražde}}
| {{center|Селогражде}}
| {{center|1,388}}
|-
! [[Samadrexha (Suhareka)|Samadrexha]]
| {{center|Samodraža}}
| {{center|Самодража}}
| {{center|3,249}}
|-
! [[Savrova]]
| {{center|Savrovo}}
| {{center|Саврово}}
| {{center|1,051}}
|-
! [[Semetishti]]
| {{center|Semetište}}
| {{center|Семетиште}}
| {{center|1,443}}
|-
! [[Sllapuzhani]]
| {{center|Slapužane}}
| {{center|Слапужане}}
| {{center|1,019}}
|-
! [[Sopia]]
| {{center|Sopina}}
| {{center|Сопина}}
| {{center|3,017}}
|-
! [[Stravuçina]]
| {{center|Stara Vučina}}
| {{center|Стара Вучина}}
| {{center|238}}
|-
! [[Studençani]]
| {{center|Studenčane}}
| {{center|Студенчане}}
| {{center|3,311}}
|-
! [[Suhareka]]
| {{center|Suva Reka}}
| {{center|Сува Река}}
| {{center|10,422}}
|-
! [[Tërnja]]
| {{center|Trnje}}
| {{center|Трње}}
| {{center|871}}
|-
! [[Vërsheci (Suhareka)|Vërsheci]]
| {{center|Vrševce}}
| {{center|Вршевце}}
| {{center|159}}
|-
! [[Vraniqi]]
| {{center|Vranić}}
| {{center|Вранић}}
| {{center|2051}}
|}

== Stanovništvo ==
{{Populacije kroz historiju
|footnote = Izvori:&lt;ref name=&quot;einwohner&quot;&gt;{{cite web|url=http://pop-stat.mashke.org/kosovo-census-ks.htm|title=Kosovo censuses|work=pop-stat.mashke.org|access-date=2017-10-09|language=en|archive-date=2015-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20150505232018/http://pop-stat.mashke.org/kosovo-census-ks.htm}}&lt;/ref&gt; 
|title       = Populacija&lt;br&gt;kroz historiju
|percentages =	
|[[1948.]]|22893
|[[1953.]]|25572
|[[1961.]]|29417
|[[1971.]]|38388
|[[1981.]]|50444
|[[1991.]]|64530
|[[2011.]]|59722
|[[2021.]]|58195
}}
Prema službenom popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Suhareka imala je 57,605 stanovnika. Procjenjuje se kako je [[2021.]] godine brojka porasla na 57,928 stanovnika. Etnički sastav je sljedeći:&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pop-stat.mashke.org/kosovo-ethnic-loc2011.htm |title=Etnička struktura nakon popisa 2011. |access-date=2025-04-29 |archive-date=2013-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203001314/http://pop-stat.mashke.org/kosovo-ethnic-loc2011.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{{Grafikon postoci
|izvor=
|širina=400px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[2011.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|red|59,076|98.92}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Aškalije]]|green|493|0.83}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|purple|15|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Goranci]]|purple|15|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Egipćani (Balkan)|Egipćani]]|orange|5|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Turci]]|orange|4|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|blue|2|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|Ostalo|grey|64|0.11}}
}}

== Reference ==
{{reflist}}

{{Općina Suhareka}}
{{Okrug Prizreni}}
{{Općine Kosova}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Općine Kosova|Suhareka]]
[[Kategorija:Prizrenski okrug]]</text>
      <sha1>iroo6bjr18pdx13be4slp3f1nu0x4vf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695931</id>
      <parentid>42695919</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T20:48:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-52136-00|~2026-52136-00]] ([[User talk:~2026-52136-00|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>42586198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11650" sha1="b3ojq9w2gxl1xtd5af3jlugbef56xyo" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Suhareka 
| drugo_ime                   = Opština SUva Reka / Општина Сува Река
| službeno_ime                = Komuna e Suharekës
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = &lt;!-- ISO 639-2 kod, npr. &quot;fr&quot; za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --&gt;
| tip_naselja                 = [[Općine Kosova|Općina]]
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| transkripcija_jezik1_vrsta1 = 
| transkripcija_jezik1_info1  = 
| transkripcija_jezik1_vrsta2 = 
| transkripcija_jezik1_info2  = &lt;!-- itd, sve do transkripcija_jezik1_vrsta6 / transkripcija_jezik1_info6 --&gt;
| transkripcija_jezik2        = 
| transkripcija_jezik2_vrsta  = 
| transkripcija_jezik2_info   = 
| transkripcija_jezik2_vrsta1 = 
| transkripcija_jezik2_info1  = 
| transkripcija_jezik2_vrsta2 = 
| transkripcija_jezik2_info2  = &lt;!-- itd, sve do transkripcija_jezik2_vrsta6 / transkripcija_jezik2_info6 --&gt;
| slika_horizont              = 
| slika_veličina              =
| slika_alt                   = 
| slika_opis                  = 
| slika_zastava               = Flag of Suhareka, Kosovo.svg
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| zastava_link                =
| slika_grb                   = Stema e Komunës Suharekë.svg
| grb_alt                     = 
| grb_veličina                =
| grb_link                    =
| grb_vrsta                   =
| slika_štit                  = 
| štit_alt                    = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = Suharekë in Kosovo 2018.svg
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = Općina Suhareka na karti Kosova
| marker_mapa                 = 
| marker_mapa_alt             = 
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_veličina        =
| marker_oznaka_pozicija      = 
| marker_reljef               = &lt;!-- uneti „1” (bez navodnika) za prikaz reljefne mape umesto administrativne. Za neke države je moguće uneti i druge brojeve za prikaze drugačijih mapa --&gt;
| koordinate                  = &lt;!-- {{coord|uneti latitudu|uneti longitudu|region:uneti dvoslovni kod države|display=inline,title}} --&gt;
| koordinate_vrsta            = 
| koordinate_napomene         = 
| podjela_vrsta               = Država
| podjela_ime                 = {{flag|Kosovo}}
| podjela_vrsta1              = [[Okruzi Kosova|Okrug]]
| podjela_ime1                = [[Prizreni (okrug)|Prizreni]]
| osnivanje_naslov            = 
| osnivanje_datum             = 
| osnivanje_naslov1           = &lt;!-- parametri idu do osnivanje_naslov7 --&gt;
| osnivanje_datum1            = &lt;!-- parametri idu do osnivanje_datum7 --&gt;
| ugašen_naslov               = &lt;!-- za bivše gradove --&gt;
| ugašen_datum                = 
| osnivač                     = 
| sjedište_vrsta              = 
| sjedište                    = [[Suhareka]]
| vlada_napomene              = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = [[Demokratski savez Kosova|LDK]]
| vođa_titula                 = Načelnik 
| vođa_ime                    = [[Bali Muharremaj]]
| vođa_titula1                = &lt;!-- parametri idu do vođa_titula4 --&gt;
| vođa_ime1                   = &lt;!-- parametri idu do vođa_ime4 --&gt;
| površina_ukupno             = 361,04
| površina_zemlje             = 
| površina_vode               = 
| površina_urban              = 
| površina_rural              = 
| površina_metro              = 
| površina_vode_procenat      = 
| površina_rang               = 
| površina_blank1_naslov      = 
| površina_blank1             = 
| površina_blank2_naslov      =
| površina_blank2             = 
| površina_napomene           = 
| površina_urban_napomene     = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_rural_napomene     = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_metro_napomene     = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_napomena           = 
| dužina_km                   = 
| širina_km                   = 
| dimenzije_napomene          = 
| nadmorska_visina            = 
| visina_napomene             = 
| stanovništvo_datum          = [[2021.]]
| stanovništvo_ukupno         = 58195
| stanovništvo_urban          = 
| stanovništvo_rural          = 
| stanovništvo_metro          = 
| stanovništvo_blank1         = 
| stanovništvo_blank2         = 
| stanovništvo_napomena       = 
| stanovništvo_demonim        = 
| stanovništvo_napomene       = 
| vremenska_zona              = [[CET]]
| vremenska_zona_DST          = [[CEST]]
| utc_pomak                   = +1
| utc_pomak_DST               = +2
| utc_pomak2                  = &lt;!-- parametri idu do utc_pomak5 --&gt;
| utc_pomak2_DST              = &lt;!-- parametri idu do utc_pomak5_DST --&gt;
| poštanski_broj_vrsta        = 
| poštanski_broj              = 23000
| pozivni_broj_vrsta          = 
| pozivni_broj                = &lt;!-- ili |pozivni_brojevi --&gt;
| registarska_oznaka_vrsta    = 
| registarska_oznaka          = 04
| iso_kod                     = 
| veb-sajt                    = {{URL|https://kk.rks-gov.net/suhareke/|kk.rks-gov.net}}
| napomene                    = 
}}
'''Suhareka''' ({{jez-al|Komuna e Suharekës}}; {{jez-sh|Suva Reka}}, Општина Сува Река), znana još i kao '''Theranda''' ({{jez-al|Komuna e Therandës}}), [[općine Kosova|općina]] na [[Kosovo|Kosovu]] koja se nalazi u sklopu [[Prizreni (okrug)|Prizrenskog okruga]]. Sjedište općine [[Suhareka|istoimeni]] je grad. Površina općine je 361.04 km². U općini, po rezultatima popisa stanovništva iz [[2011.]] godine na Kosovu, žive 59,722 stanovnika.

== Naselja ==

U sklopu općine Suhareka nalaze se sljedeća naselja:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; width=45%
!rowspan=2| Naselje 
!colspan=2| [[Srpskohrvatski]] naziv 
!rowspan=2| Broj stanovnika&lt;br&gt;{{small|([[2011.]])}}
|-
! [[Latinica]] 
! [[Ćirilica]]
|-
! [[Bllaca]]
| {{center|Blace}}
| {{center|Блаце}}
| {{center|3,357}}
|-
! [[Budakova]]
| {{center|Budakovo}}
| {{center|Будаково}}
| {{center|1,774}}
|-
! [[Bukoshi (Suhareka)|Bukoshi]]
| {{center|Bukoš}}
| {{center|Букош}}
| {{center|1,195}}
|-
! [[Buzhala (Kosovo)|Buzhala]]
| {{center|Bužalja}}
| {{center|Бужаља}}
| {{center|400}}
|-
! [[Çadraku]]
| {{center|Čajdrak}}
| {{center|Чајдрак}}
| {{center|162}}
|-
! [[Delloci]]
| {{center|Delovce}}
| {{center|Деловце}}
| {{center|160}}
|-
! [[Dobërdelani]]
| {{center|Dobrodeljane}}
| {{center|Добродељане}}
| {{center|1205}}
|-
! [[Dubrava (Suhareka)|Dubrava]]
| {{center|Dubrava}}
| {{center|Дубрава}}
| {{center|753}}
|-
! [[Duhla]]
| {{center|Dulje}}
| {{center|Дуље}}
| {{center|1,688}}
|- 
! [[Dvorani]]
| {{center|Dvorane}}
| {{center|Дворане}}
| {{center|140}}
|-
! [[Gelanca]]
| {{center|Geljance}}
| {{center|Гељанце}}
| {{center|1,116}}
|-
! [[Gjinoci]]
| {{center|Đinovce}}
| {{center|Ђиновце}}
| {{center|2,221}}
|-
! [[Greiçeci]]
| {{center|Grejčevce}}
| {{center|Грејчевце}}
| {{center|554}}
|-
! [[Javori]]
| {{center|Javor}}
| {{center|Јавор}}
| {{center|457}}
|-
! [[Kastërca]]
| {{center|Kostrce}}
| {{center|Кострце}}
| {{center|442}}
|-
! [[Krushica e Epërme]]
| {{center|Gornja Krušica}}
| {{center|Горња Крушица}}
| {{center|200}}
|-
! [[Krushica e Poshtme]]
| {{center|Donja Krušica}}
| {{center|Доња Крушица}}
| {{center|515}}
|-
! [[Leshani (Suhareka)|Leshani]]
| {{center|Lešane}}
| {{center|Лешане}}
| {{center|1,607}}
|-
! [[Luzhnica]]
| {{center|Lužnica}}
| {{center|Лужница}}
| {{center|172}}
|-
! [[Maçiteva]]
| {{center|Mačitevo}}
| {{center|Мачитево}}
| {{center|424}}
|-
! [[Mohlani]]
| {{center|Movljane}}
| {{center|Мовљане}}
| {{center|436}}
|-
! [[Mushtishti]]
| {{center|Mušutište}}
| {{center|Мушутиште}}
| {{center|3,394}}
|-
! [[Nepërbishti]]
| {{center|Neprebište}}
| {{center|Непребиште}}
| {{center|792}}
|-
! [[Nishori]]
| {{center|Nišor}}
| {{center|Нишор}}
| {{center|1,203}}
|-
! [[Papazi (Suhareka)|Papazi]]
| {{center|Papaz}}
| {{center|Папаз}}
| {{center|311}}
|-
! [[Peqani]]
| {{center|Pećane}}
| {{center|Пећане}}
| {{center|2,151}}
|-
! [[Popolani]]
| {{center|Popovljane}}
| {{center|Поповљане}}
| {{center|274}}
|-
! [[Reçani (Suhareka)|Reçani]]
| {{center|Rečane}}
| {{center|Rečane}}
| {{center|1,130}}
|-
! [[Reshtani]]
| {{center|Raštane}}
| {{center|Раштане}}
| {{center|1,136}}
|-
! [[Sallagrazhda]]
| {{center|Selogražde}}
| {{center|Селогражде}}
| {{center|1,388}}
|-
! [[Samadrexha (Suhareka)|Samadrexha]]
| {{center|Samodraža}}
| {{center|Самодража}}
| {{center|3,249}}
|-
! [[Savrova]]
| {{center|Savrovo}}
| {{center|Саврово}}
| {{center|1,051}}
|-
! [[Semetishti]]
| {{center|Semetište}}
| {{center|Семетиште}}
| {{center|1,443}}
|-
! [[Sllapuzhani]]
| {{center|Slapužane}}
| {{center|Слапужане}}
| {{center|1,019}}
|-
! [[Sopia]]
| {{center|Sopina}}
| {{center|Сопина}}
| {{center|3,017}}
|-
! [[Stravuçina]]
| {{center|Stara Vučina}}
| {{center|Стара Вучина}}
| {{center|238}}
|-
! [[Studençani]]
| {{center|Studenčane}}
| {{center|Студенчане}}
| {{center|3,311}}
|-
! [[Suhareka]]
| {{center|Suva Reka}}
| {{center|Сува Река}}
| {{center|10,422}}
|-
! [[Tërnja]]
| {{center|Trnje}}
| {{center|Трње}}
| {{center|871}}
|-
! [[Vërsheci (Suhareka)|Vërsheci]]
| {{center|Vrševce}}
| {{center|Вршевце}}
| {{center|159}}
|-
! [[Vraniqi]]
| {{center|Vranić}}
| {{center|Вранић}}
| {{center|2051}}
|}

== Stanovništvo ==
{{Populacije kroz historiju
|footnote = Izvori:&lt;ref name=&quot;einwohner&quot;&gt;{{cite web|url=http://pop-stat.mashke.org/kosovo-census-ks.htm|title=Kosovo censuses|work=pop-stat.mashke.org|access-date=2017-10-09|language=en|archive-date=2015-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20150505232018/http://pop-stat.mashke.org/kosovo-census-ks.htm}}&lt;/ref&gt; 
|title       = Populacija&lt;br&gt;kroz historiju
|percentages =	
|[[1948.]]|22893
|[[1953.]]|25572
|[[1961.]]|29417
|[[1971.]]|38388
|[[1981.]]|50444
|[[1991.]]|64530
|[[2011.]]|59722
|[[2021.]]|58195
}}
Prema službenom popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Suhareka imala je 57,605 stanovnika. Procjenjuje se kako je [[2021.]] godine brojka porasla na 57,928 stanovnika. Etnički sastav je sljedeći:&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pop-stat.mashke.org/kosovo-ethnic-loc2011.htm |title=Etnička struktura nakon popisa 2011. |access-date=2025-04-29 |archive-date=2013-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203001314/http://pop-stat.mashke.org/kosovo-ethnic-loc2011.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{{Grafikon postoci
|izvor=
|širina=400px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[2011.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|red|59,076|98.92}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Aškalije]]|green|493|0.83}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|purple|15|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Goranci]]|purple|15|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Egipćani (Balkan)|Egipćani]]|orange|5|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Turci]]|orange|4|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|blue|2|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|Ostalo|grey|64|0.11}}
}}

== Reference ==
{{reflist}}

{{Općina Suhareka}}
{{Okrug Prizreni}}
{{Općine Kosova}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Općine Kosova|Suhareka]]
[[Kategorija:Prizrenski okrug]]</text>
      <sha1>b3ojq9w2gxl1xtd5af3jlugbef56xyo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695932</id>
      <parentid>42695931</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T20:49:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>popravak</comment>
      <origin>42695932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11650" sha1="j6pymea7rni7z1yk8sf327ohljrplv4" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Suhareka 
| drugo_ime                   = Opština Suva Reka / Општина Сува Река
| službeno_ime                = Komuna e Suharekës
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = &lt;!-- ISO 639-2 kod, npr. &quot;fr&quot; za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --&gt;
| tip_naselja                 = [[Općine Kosova|Općina]]
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| transkripcija_jezik1_vrsta1 = 
| transkripcija_jezik1_info1  = 
| transkripcija_jezik1_vrsta2 = 
| transkripcija_jezik1_info2  = &lt;!-- itd, sve do transkripcija_jezik1_vrsta6 / transkripcija_jezik1_info6 --&gt;
| transkripcija_jezik2        = 
| transkripcija_jezik2_vrsta  = 
| transkripcija_jezik2_info   = 
| transkripcija_jezik2_vrsta1 = 
| transkripcija_jezik2_info1  = 
| transkripcija_jezik2_vrsta2 = 
| transkripcija_jezik2_info2  = &lt;!-- itd, sve do transkripcija_jezik2_vrsta6 / transkripcija_jezik2_info6 --&gt;
| slika_horizont              = 
| slika_veličina              =
| slika_alt                   = 
| slika_opis                  = 
| slika_zastava               = Flag of Suhareka, Kosovo.svg
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| zastava_link                =
| slika_grb                   = Stema e Komunës Suharekë.svg
| grb_alt                     = 
| grb_veličina                =
| grb_link                    =
| grb_vrsta                   =
| slika_štit                  = 
| štit_alt                    = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = Suharekë in Kosovo 2018.svg
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = Općina Suhareka na karti Kosova
| marker_mapa                 = 
| marker_mapa_alt             = 
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_veličina        =
| marker_oznaka_pozicija      = 
| marker_reljef               = &lt;!-- uneti „1” (bez navodnika) za prikaz reljefne mape umesto administrativne. Za neke države je moguće uneti i druge brojeve za prikaze drugačijih mapa --&gt;
| koordinate                  = &lt;!-- {{coord|uneti latitudu|uneti longitudu|region:uneti dvoslovni kod države|display=inline,title}} --&gt;
| koordinate_vrsta            = 
| koordinate_napomene         = 
| podjela_vrsta               = Država
| podjela_ime                 = {{flag|Kosovo}}
| podjela_vrsta1              = [[Okruzi Kosova|Okrug]]
| podjela_ime1                = [[Prizreni (okrug)|Prizreni]]
| osnivanje_naslov            = 
| osnivanje_datum             = 
| osnivanje_naslov1           = &lt;!-- parametri idu do osnivanje_naslov7 --&gt;
| osnivanje_datum1            = &lt;!-- parametri idu do osnivanje_datum7 --&gt;
| ugašen_naslov               = &lt;!-- za bivše gradove --&gt;
| ugašen_datum                = 
| osnivač                     = 
| sjedište_vrsta              = 
| sjedište                    = [[Suhareka]]
| vlada_napomene              = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = [[Demokratski savez Kosova|LDK]]
| vođa_titula                 = Načelnik 
| vođa_ime                    = [[Bali Muharremaj]]
| vođa_titula1                = &lt;!-- parametri idu do vođa_titula4 --&gt;
| vođa_ime1                   = &lt;!-- parametri idu do vođa_ime4 --&gt;
| površina_ukupno             = 361,04
| površina_zemlje             = 
| površina_vode               = 
| površina_urban              = 
| površina_rural              = 
| površina_metro              = 
| površina_vode_procenat      = 
| površina_rang               = 
| površina_blank1_naslov      = 
| površina_blank1             = 
| površina_blank2_naslov      =
| površina_blank2             = 
| površina_napomene           = 
| površina_urban_napomene     = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_rural_napomene     = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_metro_napomene     = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_napomena           = 
| dužina_km                   = 
| širina_km                   = 
| dimenzije_napomene          = 
| nadmorska_visina            = 
| visina_napomene             = 
| stanovništvo_datum          = [[2021.]]
| stanovništvo_ukupno         = 58195
| stanovništvo_urban          = 
| stanovništvo_rural          = 
| stanovništvo_metro          = 
| stanovništvo_blank1         = 
| stanovništvo_blank2         = 
| stanovništvo_napomena       = 
| stanovništvo_demonim        = 
| stanovništvo_napomene       = 
| vremenska_zona              = [[CET]]
| vremenska_zona_DST          = [[CEST]]
| utc_pomak                   = +1
| utc_pomak_DST               = +2
| utc_pomak2                  = &lt;!-- parametri idu do utc_pomak5 --&gt;
| utc_pomak2_DST              = &lt;!-- parametri idu do utc_pomak5_DST --&gt;
| poštanski_broj_vrsta        = 
| poštanski_broj              = 23000
| pozivni_broj_vrsta          = 
| pozivni_broj                = &lt;!-- ili |pozivni_brojevi --&gt;
| registarska_oznaka_vrsta    = 
| registarska_oznaka          = 04
| iso_kod                     = 
| veb-sajt                    = {{URL|https://kk.rks-gov.net/suhareke/|kk.rks-gov.net}}
| napomene                    = 
}}
'''Suhareka''' ({{jez-al|Komuna e Suharekës}}; {{jez-sh|Suva Reka}}, Општина Сува Река), znana još i kao '''Theranda''' ({{jez-al|Komuna e Therandës}}), [[općine Kosova|općina]] na [[Kosovo|Kosovu]] koja se nalazi u sklopu [[Prizreni (okrug)|Prizrenskog okruga]]. Sjedište općine [[Suhareka|istoimeni]] je grad. Površina općine je 361.04 km². U općini, po rezultatima popisa stanovništva iz [[2011.]] godine na Kosovu, žive 59,722 stanovnika.

== Naselja ==

U sklopu općine Suhareka nalaze se sljedeća naselja:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; width=45%
!rowspan=2| Naselje 
!colspan=2| [[Srpskohrvatski]] naziv 
!rowspan=2| Broj stanovnika&lt;br&gt;{{small|([[2011.]])}}
|-
! [[Latinica]] 
! [[Ćirilica]]
|-
! [[Bllaca]]
| {{center|Blace}}
| {{center|Блаце}}
| {{center|3,357}}
|-
! [[Budakova]]
| {{center|Budakovo}}
| {{center|Будаково}}
| {{center|1,774}}
|-
! [[Bukoshi (Suhareka)|Bukoshi]]
| {{center|Bukoš}}
| {{center|Букош}}
| {{center|1,195}}
|-
! [[Buzhala (Kosovo)|Buzhala]]
| {{center|Bužalja}}
| {{center|Бужаља}}
| {{center|400}}
|-
! [[Çadraku]]
| {{center|Čajdrak}}
| {{center|Чајдрак}}
| {{center|162}}
|-
! [[Delloci]]
| {{center|Delovce}}
| {{center|Деловце}}
| {{center|160}}
|-
! [[Dobërdelani]]
| {{center|Dobrodeljane}}
| {{center|Добродељане}}
| {{center|1205}}
|-
! [[Dubrava (Suhareka)|Dubrava]]
| {{center|Dubrava}}
| {{center|Дубрава}}
| {{center|753}}
|-
! [[Duhla]]
| {{center|Dulje}}
| {{center|Дуље}}
| {{center|1,688}}
|- 
! [[Dvorani]]
| {{center|Dvorane}}
| {{center|Дворане}}
| {{center|140}}
|-
! [[Gelanca]]
| {{center|Geljance}}
| {{center|Гељанце}}
| {{center|1,116}}
|-
! [[Gjinoci]]
| {{center|Đinovce}}
| {{center|Ђиновце}}
| {{center|2,221}}
|-
! [[Greiçeci]]
| {{center|Grejčevce}}
| {{center|Грејчевце}}
| {{center|554}}
|-
! [[Javori]]
| {{center|Javor}}
| {{center|Јавор}}
| {{center|457}}
|-
! [[Kastërca]]
| {{center|Kostrce}}
| {{center|Кострце}}
| {{center|442}}
|-
! [[Krushica e Epërme]]
| {{center|Gornja Krušica}}
| {{center|Горња Крушица}}
| {{center|200}}
|-
! [[Krushica e Poshtme]]
| {{center|Donja Krušica}}
| {{center|Доња Крушица}}
| {{center|515}}
|-
! [[Leshani (Suhareka)|Leshani]]
| {{center|Lešane}}
| {{center|Лешане}}
| {{center|1,607}}
|-
! [[Luzhnica]]
| {{center|Lužnica}}
| {{center|Лужница}}
| {{center|172}}
|-
! [[Maçiteva]]
| {{center|Mačitevo}}
| {{center|Мачитево}}
| {{center|424}}
|-
! [[Mohlani]]
| {{center|Movljane}}
| {{center|Мовљане}}
| {{center|436}}
|-
! [[Mushtishti]]
| {{center|Mušutište}}
| {{center|Мушутиште}}
| {{center|3,394}}
|-
! [[Nepërbishti]]
| {{center|Neprebište}}
| {{center|Непребиште}}
| {{center|792}}
|-
! [[Nishori]]
| {{center|Nišor}}
| {{center|Нишор}}
| {{center|1,203}}
|-
! [[Papazi (Suhareka)|Papazi]]
| {{center|Papaz}}
| {{center|Папаз}}
| {{center|311}}
|-
! [[Peqani]]
| {{center|Pećane}}
| {{center|Пећане}}
| {{center|2,151}}
|-
! [[Popolani]]
| {{center|Popovljane}}
| {{center|Поповљане}}
| {{center|274}}
|-
! [[Reçani (Suhareka)|Reçani]]
| {{center|Rečane}}
| {{center|Rečane}}
| {{center|1,130}}
|-
! [[Reshtani]]
| {{center|Raštane}}
| {{center|Раштане}}
| {{center|1,136}}
|-
! [[Sallagrazhda]]
| {{center|Selogražde}}
| {{center|Селогражде}}
| {{center|1,388}}
|-
! [[Samadrexha (Suhareka)|Samadrexha]]
| {{center|Samodraža}}
| {{center|Самодража}}
| {{center|3,249}}
|-
! [[Savrova]]
| {{center|Savrovo}}
| {{center|Саврово}}
| {{center|1,051}}
|-
! [[Semetishti]]
| {{center|Semetište}}
| {{center|Семетиште}}
| {{center|1,443}}
|-
! [[Sllapuzhani]]
| {{center|Slapužane}}
| {{center|Слапужане}}
| {{center|1,019}}
|-
! [[Sopia]]
| {{center|Sopina}}
| {{center|Сопина}}
| {{center|3,017}}
|-
! [[Stravuçina]]
| {{center|Stara Vučina}}
| {{center|Стара Вучина}}
| {{center|238}}
|-
! [[Studençani]]
| {{center|Studenčane}}
| {{center|Студенчане}}
| {{center|3,311}}
|-
! [[Suhareka]]
| {{center|Suva Reka}}
| {{center|Сува Река}}
| {{center|10,422}}
|-
! [[Tërnja]]
| {{center|Trnje}}
| {{center|Трње}}
| {{center|871}}
|-
! [[Vërsheci (Suhareka)|Vërsheci]]
| {{center|Vrševce}}
| {{center|Вршевце}}
| {{center|159}}
|-
! [[Vraniqi]]
| {{center|Vranić}}
| {{center|Вранић}}
| {{center|2051}}
|}

== Stanovništvo ==
{{Populacije kroz historiju
|footnote = Izvori:&lt;ref name=&quot;einwohner&quot;&gt;{{cite web|url=http://pop-stat.mashke.org/kosovo-census-ks.htm|title=Kosovo censuses|work=pop-stat.mashke.org|access-date=2017-10-09|language=en|archive-date=2015-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20150505232018/http://pop-stat.mashke.org/kosovo-census-ks.htm}}&lt;/ref&gt; 
|title       = Populacija&lt;br&gt;kroz historiju
|percentages =	
|[[1948.]]|22893
|[[1953.]]|25572
|[[1961.]]|29417
|[[1971.]]|38388
|[[1981.]]|50444
|[[1991.]]|64530
|[[2011.]]|59722
|[[2021.]]|58195
}}
Prema službenom popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Suhareka imala je 57,605 stanovnika. Procjenjuje se kako je [[2021.]] godine brojka porasla na 57,928 stanovnika. Etnički sastav je sljedeći:&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://pop-stat.mashke.org/kosovo-ethnic-loc2011.htm |title=Etnička struktura nakon popisa 2011. |access-date=2025-04-29 |archive-date=2013-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203001314/http://pop-stat.mashke.org/kosovo-ethnic-loc2011.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
{{Grafikon postoci
|izvor=
|širina=400px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[2011.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|red|59,076|98.92}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Aškalije]]|green|493|0.83}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|orange|41|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|purple|15|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Goranci]]|purple|15|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Egipćani (Balkan)|Egipćani]]|orange|5|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Turci]]|orange|4|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|blue|2|0.00}}
{{Vrsta sa postotkom|Ostalo|grey|64|0.11}}
}}

== Reference ==
{{reflist}}

{{Općina Suhareka}}
{{Okrug Prizreni}}
{{Općine Kosova}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Općine Kosova|Suhareka]]
[[Kategorija:Prizrenski okrug]]</text>
      <sha1>j6pymea7rni7z1yk8sf327ohljrplv4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Žilina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461795</id>
    <revision>
      <id>42695879</id>
      <parentid>42605273</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:04:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695879</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8682" sha1="qfzusa374dangy5hvvr7gcb44xae86t" xml:space="preserve">{{Fudbalski klub |
  ime       = '''FK Žilina'''&lt;br /&gt; ''MŠK Žilina''|
  slika     =  |
  puno ime  = ''MŠK Žilina, a.s.'' &lt;br /&gt; [[Žilina]] {{zas|SVK}}|
  nadimak   = Šošoni|
  osnovan   = [[1908]]. ([[20. jun]] [[1909]]) |
  stadion   = [[Stadion pod Dubnom]],&lt;br /&gt;[[Žilina]], [[Slovačka]] |
  kapacitet = 11.258 | 
  direktor  = Jozef Antošík {{zas|SVK}} |
  menadžer  = |
  liga      = [[Prva liga Slovačke u fudbalu|Nike liga]] |
  sezona    = 2025./26. |
  plasman   = 4. mjesto |
  pattern_la1=|pattern_b1=_Nike black transparent|pattern_ra1=|pattern_sh1=_nike_plain_black_stripe|
  leftarm1=CEFF00|body1=CEFF00|rightarm1=CEFF00|shorts1=CEFF00|socks1=CEFF00|
  pattern_la2=|pattern_b2=_white squares gradient|pattern_ra2=|pattern_sh2=|
  leftarm2=009e4f|body2=009e4f|rightarm2=009e4f|shorts2=009e4f|socks2=009e4f|
}}
'''FK Žilina''' ({{jez-svk|MŠK Žilina}}) je [[Slovačka|slovački]] [[fudbal]]ski klub iz grada [[Žilina|Žiline]], na [[severozapad]]u zemlje. Drugi najuspešniji je klub u državi, od njenog osamostaljenja [[1993]]. godine i aktuelni je prvak države, za sezonu 2016/2017, a u sezoni [[UEFA Liga Šampiona 2017/18.|2017/2018]] će nastupati u [[Liga Šampiona|Ligi Šampiona]].

== Istorijat kluba ==

FK Žilina je osnovana [[1908]]. godine od strane radnika fabrike tekstila ''„Slovena“'' i hemijskih proizvoda ''„Považje“'', a zvanično je formirana na sastanku održanom [[20.06.]][[1909]]. godine.&lt;ref&gt;Klub je praktično osnovan [[1908]]. godine i ona se pojavljuje na njegovom [http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/e/e5/MSK_Zilina_logo.png grbu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120826203525/http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/e/e5/MSK_Zilina_logo.png |date=2012-08-26 }}, dok je [[20. jun]]a [[1909]]. godine zvanično osnovan pod imenom ''Zsolnai Testgyakorlók Köre''&lt;/ref&gt; Tokom svoje istorije, deset puta je menjao ime, a najznačajniji uspesi na međunarodnoj sceni su četvrtfinale [[Kup pobednika kupova u fudbalu|Kupa pobednika kupova]] u [[Kup pobednika kupova u fudbalu 1961/62.|sezoni 1961/1962]]. kada su ispali od [[FK Fiorentina|Fiorentine]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.uefa.com/competitions/ecwc/history/season=1961/round=756/index.html|title=uefa.com - UEFA Cup Winners' Cup: ''Season 1961 - 1962 Quarter-finals''|accessdate=23. 6. 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090913103412/http://www.uefa.com/competitions/ecwc/history/season=1961/round=756/index.html|archive-date=2009-09-13|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; i finale [[Mitropa kup]]a u [[Mitropa kup 1974.|sezoni 1973/1974]], kada su izgubili od [[FK Tatabanja|FK Tatabanje]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rsssf.com/tablesm/mit74.html|title=''Mitropa Cup 1973-74''|accessdate = 23. 6. 2009}}&lt;/ref&gt; Na domaćem planu, klub je bio dva puta — [[1928]]. i [[1929]]. prvak Slovačke&lt;ref&gt;Na prostoru Slovačke je između [[1925]]. i [[1933]]. godine igrana odvojena liga.&lt;/ref&gt; između dva svetska rata. Nakon raspada Čehoslovačke [[1993]]. godine, FK Žilina je sedam puta bila [[Prva liga Slovačke u fudbalu|prvak države]] ([[2002]], [[2003]], [[2004]], [[2007]], [[2010]], [[2012]]. i [[2017]]), četiri puta drugoplasirana ([[2005]], [[2008]], [[2009]]. i [[2015]]) i četiri puta je osvajala [[Super Kup Slovačke]] ([[2003]], [[2004]], [[2007]]. i [[2010]]), što je čini drugim najuspešnijom ekipom u Slovačkoj po broju osvojenih titula ([[FK Slovan (Bratislava)|FK Slovan]] iz [[Bratislava|Bratislave]] je osvojio osam titula) i drugim najuspešnijom ekipom po broju osvojenih bodova.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://en.wikipedia.org/wiki/Slovak_Super_Liga#All-Time_Table|title=''Slovak Super Liga All-Time Table''|accessdate = 24. 7. 2017}}&lt;/ref&gt;.

== Raniji nazivi ==
* 1909 - Osnovan kao ''ZsTK Zsolna''
* 1910 - Preimenovan u ''ZsTS Zsolna''
* 1919 - Preimenovan u ''SK Žilina''
* 1948 - Preimenovan u ''Sokol Slovena Žilina''
* 1953 - Preimenovan u ''Jiskra Slovena Žilina''
* 1956 - Preimenovan u ''DSO Dynamo Žilina''
* 1963 - Preimenovan u ''Jednota Žilina''
* 1967 - Preimenovan u ''TJ ZVL Žilina''
* 1990 - Preimenovan u ''ŠK Žilina''
* 1995 - Preimenovan u ''MŠK Žilina''

== Uspesi ==
* '''[[Superliga Slovačke u fudbalu|Korgonj liga]]''' (od [[1993]])
** ''Šampioni (7):'' 2002, 2003, 2004, 2007, 2010, 2012, 2017
** ''Vicešampioni (4):'' 2005, 2008, 2009, 2015.
* '''Slovačka liga''' ([[1925]] — [[1933]])
** ''Šampioni (2):'' 1928, 1929
* '''Slovački super kup'''
** ''Osvajači (4):'' 2003, 2004, 2007, 2010.

=== Nastupi u evrokupovima ===
* '''[[Kup pobednika kupova u fudbalu|Kup pobednika kupova]]'''
** ''Četvrtfinale (1):'' 1961
* '''[[Mitropa kup]]'''
** ''Finalisti (2):'' 1974, 1983

== FK Žilina u evropskim takmičenjima ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Sezona
! Takmičenje
! Rang
! Zemlja
! Klub
! Rezultat
|-
|[[Kup pobednika kupova u fudbalu 1961/62.|1961/62]]
|[[Kup pobednika kupova u fudbalu|Kup pobednika kupova]]
|osminafinala
| {{zas|Kraljevina Grčka}}
|[[FK Olimpijakos|Olimpijakos]]
|1-1, 4-3
|-
|
|
|četvrtfinale
|{{zas|ITA}}
|[[FK Fiorentina]]
|3-2, 0-2
|-
|[[Mitropa kup 1973.|1973]]
|[[Mitropa kup]]
|grupa
|{{zas|MAĐ}}
|[[FK Fehervar|Videoton]]
|1-3, 5-1
|-
|
|
|grupa
|{{zas|SFRJ}}
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]]
|4-0, 3-3
|-
|
|
|Finale
|{{zas|MAĐ}}
|[[FK Tatabanja|Tatabanja Banjaš]]
|2-3, 0-2
|-
|[[Mitropa kup 1983.|1983]]
|Mitropa kup
|grupa
|{{zas|MAĐ}}
|[[FK Vašaš|Vašaš]]
|2-0, 1-3
|-
|
|
|grupa
|{{zas|SFRJ}}
|[[FK Zemun|FK Galenika Zemun]]
|2-0, 0-2
|-
|
|
|grupa
|{{zas|ITA}}
|[[FK Verona|Verona]]
|4-0, 1-1
|-
|[[Intertoto kup 1997.|1997]]
|[[Intertoto kup]]
|grupa
|{{zas|AUT}}
|[[FK Austrija Beč|Austrija]]
|3-1
|-
|
|
|grupa
|{{zas|RUM}}
|[[FK Rapid Bukurešt|Rapid Bukurešt]]
|0-2
|-
|
|
|grupa
|{{zas|FRA}}
|[[FK Olimpik Lion|Olimpik Lion]]
|0-5
|-
|
|
|grupa
|{{zas|POLj}}
|[[FK Odra|Odra]]
|0-0
|-
|[[Intertoto kup 1999.|1999]]
|Intertoto kup
|1 kolo
|{{zas|DAN}}
|[[FK Herfolge|Herfolge]]
|2-0, 2-0
|-
|
|
|2 kolo
|{{zas|FRA}}
|[[FK Mec|Mec]]
|2-1, 0-3
|-
|[[Liga šampiona 2002/03.|2002/03]]
|[[Liga šampiona]]
|2 kolo kv.
|{{zas|ŠVA}}
|[[FK Bazel|Bazel]]
|1-1, 0-3 
|-
|[[Liga šampiona 2003/04.|2003/04]]
|Liga šampiona
|2 kolo kv.
|{{zas|IZR}}
|[[FK Makabi Tel Aviv|Makabi]]
|1-0, 1-1 
|-
|
|
|3 kolo kv.
|{{zas|ENG}}
|[[FK Čelsi|Čelsi]]
|0-2, 0-3 
|-
|[[UEFA kup 2003/04.|2003/04]]
|UEFA kup
|1 kolo
|{{zas|HOL}}
|[[FK Utreht|Utreht]]
|0-2, 0-4
|-
|[[Liga šampiona 2004/05.|2004/05]]
| Liga šampiona
|2 kolo kv.
|{{zas|RUM}}
|[[FK Dinamo Bukurešt|Dinamo Bukurešt]]
|0-1, 0-1 
|-
|[[UEFA kup 2005/06.|2005/06]]
|UEFA kup
|1 kolo kv
|{{zas|AZE}}
|[[FK Baku|Baku]]
|0-1, 3-1 
|-
|
|
|2 kolo kv.
|{{zas|AUT}}
|[[FK Austrija Beč|Austrija]]
|1-1, 0-0 
|-
|-
|[[Liga šampiona 2007/08.|2007/08]]
| Liga šampiona
|1 kolo kv.
|{{zas|LUKS}}
|[[FK Didelanž|Didelanž]]
|2-1, 5-4
|-
|
|
|2 kolo kv.
|{{zas|ČEŠ}}
|[[FK Slavija Prag|Slavija Prag]] 
|0-0, 0-0 pen. (3-4)
|-
|[[UEFA kup 2008/09.|2008/09]]
|UEFA kup
|1 kolo kv.
|{{zas|BLR}}
|[[FZ MTZ-RIPO|MTZ RIPO]]
|2-2, 1-0
|-
|
|
|2 kolo
|{{zas|ČEŠ}}
|[[FK Slovan Liberec|Slovan Liberec]]
|2-1, 2-1
|-
|
|
|1 kolo
|{{zas|BUG}}
|[[FK Levski Sofija|Levski]]
|1-1, 1-0
|-
|
|
|grupa
|{{zas|NEM}}
|[[FK Hamburger|Hamburger]]
|1-2
|-
|
|
|grupa
|{{zas|HOL}}
|[[FK Ajaks|Ajaks]]
|0-1
|-
|
|
|grupa
|{{zas|ČEŠ}}
|[[FK Slavija Prag|Slavija Prag]]
|0-0
|-
|
|
|grupa
|{{zas|ENG}}
|[[FK Aston Vila|Aston Vila]]
|2-1
|-
|[[UEFA Liga Evrope 2009/10.|2009/10]] || [[UEFA kup|UEFA Liga Evrope]] || 2 kolo kv.
|{{zas|MOL}} || [[FK Dačija Kišinjev|Dačija]] || 2-0, 1-0
|-
| || || 3 kolo kv. || {{zas|HRV}} || [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] || 1:1, 1:0
|-
| || || 4 kolo kv. || {{zas|SRB}} || [[FK Partizan|Partizan]] || 1-1, 0-2
|-
|[[UEFA Liga Šampiona 2010/11.|2010/11]] || [[Liga Šampiona|UEFA Liga Šampiona]] || 2 kolo kv.
|{{zas|MLT}} || [[FK Birkirkara|Kirkirkara]] || 3-0, 0-1
|-
| || || 3 kolo kv. || {{zas|BUG}} || [[FK Liteks Loveč|Liteks Loveč]] || 3:1, 1:1
|-
| || || plej-of || {{zas|ČEŠ}} || [[FK Sparta Prag|Sparta Prag]] || 1-0, 2-0
|-
| || || Grupa F || {{zas|ENG}} || [[FK Čelsi|Čelsi]] || 1-4, 1-2
|-
| || || Grupa F || {{zas|RUS}} || [[FK Spartak Moskva|Spartak]] || 0-1, 0-7
|-
| || || Grupa F || {{zas|FRA}} || [[FK Olimpik Marsej|Olimpik]] ||0-3, 1-2
|}

== Povezano ==
* [[Žilina]]
* [[Fortuna liga]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|MŠK Žilina}}
* [http://www.mskzilina.sk/ Zvanična prezentacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080615172201/http://www.mskzilina.sk/ |date=2008-06-15 }}

{{DEFAULTSORT:Žilina}}
[[Kategorija:Fudbalski klubovi u Slovačkoj|ZŽilina]]
[[Kategorija:Žilina|FK]]</text>
      <sha1>qfzusa374dangy5hvvr7gcb44xae86t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frano Kuko Bobaljević stariji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1467546</id>
    <revision>
      <id>42695983</id>
      <parentid>41818822</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:25:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1225" sha1="cvois88r5p0xdnlgotp2495fii0c4qu" xml:space="preserve">'''Frano Kuko Bobaljević stariji'''  (Dubrovnik, ? – [[Dubrovnik]], [[6. travnja]] [[1667.]]) je bio [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[pjesnik]] [[hrvatski latinisti|latinist]] i visoki politički dužnosnik iz [[Dubrovnik]]a, iz pučanskog ogranka obitelji [[Bobaljević]]a. Pisao je na hrvatskom (epove o [[Troja|Troji]]) i na talijanskom (sonete, objavljene u [[Ivan Bunić Vučić|Bunićevim]] izdanjima). Djela mu je skupio [[Ignjat Đurđević]].&lt;ref&gt;Prema [[Francesco Maria Appendini|Appendiniju]].&lt;/ref&gt;

Obnašao je dužnost [[tajnik Dubrovačke Republike|tajnika]] [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]].

== Izvori ==
*[https://web.archive.org/web/20160304194545/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8260 Bobaljević], Hrvatska enciklopedija
*[http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=8262 Bobaljević, Frano Kuko st.], Hrvatska enciklopedija
*[[Hrvatski leksikon]], str. 111, Naklada leksikon d.o.o., Zagreb, 1996.
{{izvori}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Bobaljević, Frano Kuko st.}}
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici 17. stoljeća]]
[[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Dubrovačka Republika]]
[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]</text>
      <sha1>cvois88r5p0xdnlgotp2495fii0c4qu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dživo Gundulić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1467576</id>
    <revision>
      <id>42695678</id>
      <parentid>42357921</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:39:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695678</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21792" sha1="p1lacdskt1d073lhccv87vjnl48li3n" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime            = Dživo (Ivan) Šiškov Gundulić
| slika          =
| veličina       =
| opis_slike     =
| pseudonim      =
| datum_rođenja        = [[13. veljače]] [[1678.]]
| datum_smrti           = [[23. prosinca]]  [[1721.]]
| nacionalnost   = [[Hrvat]]
| poznat_po      =
| zanimanje      =
}}
'''Dživo (Ivan) Šiškov Gundulić''' ([[13. veljače]] [[1678.]] &amp;ndash; [[23. prosinca]]  [[1721.]]) bio je [[hrvatska književnost|hrvatski]] [[pjesnik]] i dramatičar, dubrovački plemić. Sin je [[Šiško Gundulić|Šiška (Šišmunda) Gundulića]] i Katarine Nalješković (Nale). Unuk [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]]. Nećak austrijskog generala [[Fran Gundulić|Frana Gundulića]].

 
==Obilježja književnog vremena u kojem je živio==
Prijelaz 17. u 18. stoljeće, u kojem je živio Šiškov Gundulić,  može se opisati kao vrijeme u kojem je književni život bio vrlo živ: osnivaju se književna društva, u Dubrovniku je vrlo živ kazališni život, pojačana je književna proizvodnja, pojavljuju se eruditi,  javlja se interes za pitanje jezika, pravopisa, metrike, za kulturnu i političku povijest zemlje. Želi se oživjeti književnost, očistiti je od pretjeranog sentencijalizma, gajiti i čistiti narodni jezik, sakupljati vlastito gradivo za rječnike. U kazališnom životu otkiva se Moliere koji će za kratko vrijeme potpuno ovladati dubrovačkim pozornicama koja je do tada nadahnuće tražila u talijanskim uzorima. Ipak ta je ''frančezarija'' ostala na prevođenju (prerađivanju), nije prodrla duboku u književnost, nije otvorila nove puteve.  Prevodioci: [[Dživo Bunić Sarov]], [[Petar Bošković]], poslije [[Ivan Franatica Sorkočević]], [[Marin Tudišević]], [[Josip Betonić]]. Likovi su smješteni u naše prostore i imaju naša imena – obično je Džono ljubavnik, Anica ljubavnica, a Ilija smiješni lik.  Po uzoru na talijansku akademiju Arkadiju (osn. 1690.) u našim se primorskim gradovima osnivaju akademije: u Zadru akademija ''degli Incaloriti'' (1694.), Splitu [[Ilirska akademija|akademija ''illyrica ilitivam slovinska'']] (1704.), Dubrovniku [[Akademija ispraznih]] (''Academia Otiosorum, degli Oziosi'') koja je, s prekidima, trajala više od tri desetljeća. Članovi Akademije ispraznih bili su gotovo svi znatniji književnici toga razdoblja, te eruditi, ljubitelji knjige, sakupljači starina. Jednom od svojih glavnih zadaća smatrali su izdavanje latinsko-talijansko-hrvatskoga rječnika i slovnice. Građu za rječnik skupljali su iz djela hrvatskih pisaca, ali ga nisu uspjeli objaviti.  Dopuštali su raspravljanje i čitanje u tri jezika: latinski, talijanski i hrvatski. Zanimljivo je da su [[1711.]] davali prednost hrvatskom nad talijanskim koji su smatrali ''lingua bastarda'',  a slovinski za ''lingua madre'' kojim se služi pola svijeta i koji je u rimskoj crkvi ravan grčkom i latinskom. Godinu dana kasnije dali su hrvatskom prednost i pred latinskim. Književni žar koji se javio na prijelazu stoljeća značajan je jer je zahvatio i zamrle primorske gradove pod Mletcima. Stvara se u književnim rodovima i vrstama u kojima se stvaralo i u prethodnom razdoblju (tragedije, komedije, tragikomedije, religiozne poeme, pastorale, melodrame). Neki od pisaca toga vremena su: na Visu pop [[Andrija Vitaljić]], u Splitu [[Jerolim Kavanjin]], u Korčulu [[Petar Kanavelić]], Dubrovniku [[Antun Gleđević]], [[Dživo Šiškov Gundulić]],  [[Šiško Menčetić]],  [[Petar Bošković]], [[Ignjat Gradić]], [[Ignjat Đurđević]].
===Pastorala u 18. stoljeću===
U 18. stoljeću pastorala doživljava svoje posljednje razdoblje. Još uvijek vitalnost i raznovrsnost pokazuje u primjeni i inspiraciji. Njezini novi poticaji i motivi povezani su uz tendenciju učenosti i klasicizma 18. stoljeća. Udaljuje se od prvotnoga čistog idiličnog predjela, klasični „locus amoenus“  sve više blijedi, gubi svoja bitna obilježja – nekad su pjesnici u pastorali dočaravali osobiti svijet i prirodan, zdrav život u kojem je vladala ljubav, sreća, ples, pjesma, opisujući vrlo lijepe, svijetle i osunčane prostore, potočić koji žubori, rascvjetanu i mirisnu prirodu, vesele stanovnike. Sada se oblik pastorale koristi da bi se progovorilo o prigodnim stvarima i događajima ili o nekim stručnim znanstvenim temama. Nestali su antički i humanističko-renesansni uvjeti za pastoralu, a nastupili su učeno odmjereni i pomodni arkadijski odnosi. Ta se promjena događala polako. Pogodovao joj je cjelokupni pastoralni razvoj u 17. st. Poslije pastorala Ivana Gundulića, Dživa Bunića Vučića i Julija Palmotića pastorala sve očitije (p)ostaje konvencionalni okvir jedne škole, rezultat nastojanja da se ide dobro poznatim i provjerenim putem, ali koji više ne otkriva posebne, čarobne, nepoznate predjele i ugođaje, niti je rezultat posebnog oduševljenja.
Posljednji predstavnici starog, domaćeg teatra, pisci stare drame koja se nadahnjivala i razvijala na tragu domaće pastorale, melodrame, tragedije i tragikomedije bili su Dživo (Ivan) Šiškov Gundulić i Antun Gleđević. S njima nestaje domaća dramska inspiracija, zaključuje se stara, duga i bogata domaća dramska i kazališna tradicija. Oni pastoralom, jednom od bitnih osnova te tradicije, završavaju jednu epohu. U uvjetima novih dramskih i kazališnih potreba što ih je donosilo i diktiralo 18. stoljeće kao da je nestalo snage i inspiracije za uključenje u to novo vrijeme.  Novi kazališni oblici: tragedija, komedija i opera neće u čitavom nizu godina poznavati domaći tekst i domaće autore. Uz složenija Gundulićeva i Gleđevićeva pastralno-scenska ostvarenja, u 18. stoljeću pišu se i ekloge (kraća idilična pjesma kojom je pastorala i započela svoj razvoj). Postaje iznimno popularan oblik te se njome koriste mnogi, manje poznati, pjesnici-prigodničari, bez naglašene pjesničke fizionomije. Posljednji veći pjesnik dubrovačke tradicije jest Ignjat Đurđević čije se ekloge vremenski nastavljaju na  pastoralno djelovanje Šiškov Gundulića i Gleđevića.  Ekloga je poslužila u raznim svrhama: religijozno-odgojnim (Josip Betondić ''Razgovor pastijerskih za Božića'', Anica Bošković '' Razgovor pastijerskih vrhu porođenja Gospodinova jedne djevojčice Dubrovkinje'', Lukrecija Bogašinović '' Razgovor pastirski''), znanstvenim ([[Ruđer Bošković]] ''Pastirski razgovori o polarnoj svjetlosti''; Bošković je svoje pjesničke ambicije objasnio u ''Ekloga o. Ruđera Boškovića među arkadijevcima''). Treba spomenuti prevodioce ekloga: [[Rajmund Kunić|Rajmunda Kunića]] ( 1719. – 1794.) i [[Brne Džamanjić|Brne Zamanje]] (1735. – 1820.) koji su prevodili pastoralne idile pionira tog književnog oblika: Toekrita, Biona i Mosha. Iako nisu pisali narodnim jezikom, niti su prevodili na hrvatski već na latinski jezik, njihovo se djelo ne može izostaviti kada je riječ o povijesti hrvatske pastorale u 18. stoljeću. Osim pobožnog i znanstvenog usmjerenja, javljaju se i pastirski oblici s običnim, svakodnevnim usmjerenjem: tri pastirska razgovora [[Matija Petar Katančić|Matije Petra Katančića]] (1750. – 1825.)  o životu, ugođaju Slavonije s narodnim frazama, imenima. Kako se približava kraj stoljeća, pastorala gubi sve više svojih obilježja, tako da se pojavljuju sve lošiji derivati, potpuno osiromašenje tog oblika. Dva primjera: [[Urban Appendini]] pri posjeti austrijskog cara Franje I. Dubrovniku neposredno nakon pada Dubrovačke Republike – pastiri se u dubravi raduju novom gospodaru. Isto čini i [[Anđel Maslać]] deseteračkom pastoralnom pjesmom veliča novog gospodara i to ustima mladih pastira i starog Ljubmira kojeg je u 15. stoljeću u pastoralu uveo [[Džore Držić]], život mu produžili Ivan Gundulić i drugi: sve djeluje zastarjelo, neprimjereno i pomalo zloupotrebljivo.

==Književna djela==
Do sada (2014.) nisu objavljena sabrana djela Ivana Šiškova Gundulića. Upravo zbog izostanka primjerenoga izdanja njegovih tekstova, njegov je rad i život ostao nedovoljno poznat i neadekvatno vrednovan.
===Radmio===

- Pastorala, prepjev Tassove ''Aminte''.

- Napisana 1700.; prikazana 1701., izvodi je družina „Smeteni“ u Orsanu (kazalište otvoreno 1682.).

- Nije objavljena, čuva se u rkp. N. pri Arhiv HAZU-a.

- Najstariji dosada poznati prijepis je iz 1734. (Cekinić)

- Iako  elementima melodrame te scensko-kazališnim zahvatima osjetno napušta tradicionalne pastoralne uzor(k)e i pastoralni idilični ugođaj uopće, po svim važnijim strukturnim i motivacijskim elementima odgovara pastorali.

- Pisana je na tragu starih staza, tj. Šiškov Gundulić se zadržao na planu domaće pastoralne tradicije. Poput svojih prethodnika (Domika Zlatarića i Savka Gučetića Bendeviševića), za predložak svoje drame uzeo je ''Amintu'' [[Torquato Tasso|Torquata Tassa]].

- Ne drži se Tassova reda i rasporeda zbivanja, već događaje organizira na svoj način. Ono što kod Tassa trebamo zamisliti, što doznajemo iz pripovijedanja, kod Šiškova Gundulića vidimo na pozornici – time organizira svoj upravni i neupravni govor, uvodi nova lica, sve prati svojim didaskalijama. Tasso mu je služio kao predložak da napiše vlastitu pastoralu pa sukladno tome ima puno izmjena i dopuna u odnosu na Tassov tekst.

- Novost se osjeća i u barokno-protureformacijskom racionalnom, moralizatorskom principu. Unosi notu odbojnosti prema ženama uopće, prema gospoji koja svojim postupkom ne zaslužuje takvu pažnju i beskrajno obožavanje. Zaključuje da od žene treba bježati pa kaže da je veliko zlo „doći ženi u ruke“. Tako je blago renesansno upozorenje dobilo oblik prodike i pouke.

- Šiškov Gundulić je ''Amintu'' želio preraditi za suvremeno kazalište, za suvremeni Dubrovnik pa je naraciju, gdje god je to bilo moguće, pretvarao u vizualno  zbivanje. To je činio u suvremenoj, novoj dubrovačkoj verifikaciji – u osmercima. Umjesto starog nizanja neograničenog broja dvanaesteračkih distiha, Šiškov Gundulić tekst piše u osmeračkim katrenama koje po svojoj prirodi zahtijevaju novu organizaciju iznošenja misli. Strofa nije mogla trpjeti 12-eračko nizanje i odugovlačenje jer je morala teći brže i zaokružiti misao. Trebalo se odlučiti za metar koji će bolje dočarati akciju drame. Prešao je iz narativnog tassovskog postupka u scensku očiglednost zbivanja.

===Suze i tužbe Radmilove===

- Idila, ciklus od deset ljubavnih pjesama (tj. prvih sedam pjesama su ljubavni plačevi, Radmilo uzdiše za Raklicom, osma pjesma je opis dva ljubavna boja – jednog u snu, drugog na javi, a posljednje dvije pjesme tematiziraju prolaznost ženske ljepote); prepjev baroknog spjeva Gambatista Marina ''Sospiri d' Ergasto'', nastala 1702 .

- Prvi i do 2001. jedini ju je objavio [[Mirko Bogović]] 1853. kada je preuzeo uređivanje [[Matica hrvatska|Matičina]] ''Kola'' (Kolo 9 (1853) pp.&amp;nbsp;1– 35). To je izdanje priređeno prema nepotpunom prijepisu u vlasništvu [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]]; tekst idile dopunjen je dvjema kratkim Bogovićevim  dopjevima u ''Pjesni šestoj'' i ''Pjesni osmoj''; te su izostavljeni stihovi 25 – 28 u ''Pjesni trećoj''. U to su vrijeme postojala dva cjelovita i izvrsna prijepisa – oba u Arhivu Male braće u Dubrovniku iz pera dvojice franjevaca – Cekinićev iz 1731. i Rajčevićev iz 1810. Postoji više  prijepisa idile (Zlatarić, Radolović, Rajčević, Tamarić, Bogović, Tomašević, anonimni prepisivači...) Koristeći se tim prijepisima Ivica Martinović je u časopisu Dubrovnik 2001. iz rukopisa 934 u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku prepisao i kritički razmotrio idilu (č. Dubrovnik 2001. 2, str. 5 – 129).

- Idila započinje posvetom gospoji („Moja Božice nebeska!“) koja (posveta) završava „ljubežljivi sluga Đivo Gondola (na 15. agosta 1701.)&quot;; pretpostavlja se svojoj budućoj supruzi Lukreciji Bunić.

===Oton===

- Tragikomedija

- Do sada pronađeno trinaest rukopisa (samo jedan nije potpisan, svi drugi nose ime Dživa Šiška Gundulića, vlastelina dubrovačkoga).

- Na većini rukopisa zapisana je godina 1707. kada je ''Oton'' prikazan i podatak da ga izvela družina Sjedinjeni u Orsanu.

- Pisana osmercima.

- Nema mnogo blještavih, izvanjskih efekata, nema korskih dijelova na kraju činova; natprirodni čudesni elementi na sceni se pojavljuju samo jednom u slučaju dokazivanja krivice pomoću vatre; izvodi se ples ratnika u stilu moreške da bi se prikazali i veličali bojni uspjesi Otonovih vitezova (to piše u didaskalijama nekoliko različitih rukopisa: ''Udaraju strumenti, čini se batalja, pak se forma jedan balet'' (pohranjen u Arhivu Male braće u Dubrovniku); ''Udaraju svirale, čini se boj, zatijem veseli igraju'' (Naučna biblioteka u Dubrovniku); ''Udaraju razlike svirale, čini se boj od igre pak se zameće tanac'' (Mala braća, Dubrovnik)

- U pisanju ''Otona'' ugledao se na talijanski izvornik – glazbenu tragediju ''Ottone'' kazališnog pisaca Girolama Frigimelica Robertija koji prikazuje nekoliko prizora iz života Ottona III., rimsko-njemačkog cara i njegove supruge Marije Aragonske. Od te glazbene drame Šiškov Gundulić je načinio dramu s nešto malo glazbe i ,pretpostavlja se, pjevanja. Raskošna scenografija i broj likova prilagođeni su mogućnostima Orsana, te je radnja koja se događa na nekoliko kolosijeka  pojednostavljena. Neke su epizode izostavljene, dok su neki detalji  koji su samo naznačeni u tal. izvorniku kod Šiškova Gundulića puno više naglašeni. U Robertijevoj drami u prvom su planu Oton i njegova supruga, u drami, Eleonora, u drugom planu Oton i njegova ljubavnica, Lukrecija, a u trećem Otonov nestali sin Fausto i njegova zaručnica Matilda. U Šiškova Gundulića pokretači radnje su Oton i supruga Sunčica, te Vladimir i Ljubica.

- Kraljica Sunčica zaljubljena je u mladog i lijepog „stražnika“ Vladimira, pokušava ga zavesti, kada ne uspijeva traži od Otona da ga otjera s dvora (sličnost s biblijskom pričom o  Putifarovoj ženi i Josipu). Oton je potresen zbog kraljičina zahtjeva, ali jer joj je prije obećao da će „svaka tva će biti požuda/harlo od mene ispunjena“ jer „sve dostoji lijepost tvoja“ , suprotno svojim uvjerenjima odluči ispuniti njezin zahtjev: „sve tve želje ispunit ću/i isti život njegov pače/u tve ruke postavit ću.“ Sunčica se svim silama trudi osvojiti Vladimira, a kada ne uspijeva ispija otrov. Poslije se saznaje da je Vladimir Otonov sin kojega je Sunčica kada je bio dijete pokušala ubiti.

- Šiškov Gundulić je ''Otonom'' pokušao oživjeti već istrošenu, degradiranu i ishlapjelu tragikomediju te joj produžiti trajanje i u 18. stoljeću.

===Filomena===
[[Image:Österreichische Nationalbibliothek 2.jpg|thumb|širinapx|Austrijska nacionalna biblioteka u Beču u kojoj se nalazi ''Filomena'']]
- Jedno je vrijeme bila zagubljena u Austrijskoj nacionalnoj biblioteci u Beču &lt;ref name=&quot;Vijenac&quot;&gt;[http://www.matica.hr/vijenac/474/Filomena%20ponovno%20prona%C4%91ena/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140204011148/http://www.matica.hr/vijenac/474/Filomena%20ponovno%20prona%C4%91ena/ |date=2014-02-04 }} U Vijencu br. 474, 2012. Slobodan Prosperov Novak tumači kako je Filomena (i)z(a)gubljena i ponovno nađena.&lt;/ref&gt;; također se neko vrijeme nagađalo tko ju je napisao.

- Tragedija, rađena po talijanskoj noveli ''Gianfiore e Filomena'' koja je tiskana nekoliko puta u 16. st.
- netipična je za ondašnje hrvatsko kazalište - vrlo mračna, nema ni odgođenog ni sretnog završetka kako su propisivali isusovački poetičari i što je bilo uobičajeno u tom žanru - &quot;žalostiva barokna drama&quot; (Walter Benjamin).

- Glavni likovi su ljubavnici Filomena i Vladislav. Kralj Lauš, Filomenin otac, je protiv njihove ljubavi. Vladislav noću ulazi u Filomeninu kuću, čuju ga njezina braća i ubijaju ga. Prije nesreće Filomena sanja zloslutni san, koji je u funkciji upozoravanja Vladimira da ne ide u Filomeninu kuću.  Umrli ljubavnik su u snu javlja svojoj ljubljenoj i poziva je da mu se pridruži na drugom svijetu što ona i čini - ubija se njegovim bodežom.

==Iz pjesnikova života==

===Zapis s krštenja===

Na latinskom jeziku sačuvan je zapis s krštenja Džive Šiškova Gundulića u Državnom arhivu u Dubrovniku u Knjizi krštenih župe Grad 5 (1671. – 1687.) f. 130v:

„Godine Gospodnje 1678. dne 20. veljače

Ja, Marin Karlov, sakristan krstio sam djetešce rođeno 13. veljače u nedjelju o 17. uri od supružnika gospodina Šiška Ivanova Gundule i gospođe Kate Jeronimove Nale, kojem je  djetešcu nadjenuto ime Ivan. Krsni su kumovi bili gospodin Petar Franov Sorgo i gospođa Frana, supruga gospodina Mata Bone, umjesto gospođe Ane gospodina Marina Natalija. (prepisao i s lat. preveo Ivica Martinović)“

===Ranjavanje pjesnika===

Šiškov Gundulić bio je zaručen s Marijom Bosdari. Ona se kasnije udala u obitelj Caboga dva mjeseca nakon što je Šiškov razvrgnuo zaruke (1695.).  Šiškov Gundulić, nakon što mu je prošnja prihvaćena, odlazi u Beč u posjet stricu (maršal Frano Ivanov Gundulić; prvorođenac Ivana Franova Gundulića, stariji brat Šiška Ivanova Gundulića) koji je u vojsci cara Leopolda bio vrhovni zapovjednik. Nakon povratka u domovinu ne zna se zašto se nije oženio zaručnicom. Tu je njegovu odluku obitelj Bosdari teško primila, a posebno Marijin brat Miho koji je obuzet srdžbom navalio na Šiškov Gundulića i više ga puta probo bodežom i ostavio polumrtva na tlu. Šiškov Gundulić se, potpomognut [[Franjo Ksaverski|svetim Franjom Ksaverskim]], oporavio i svecu donio zavjetni dar od srebra. (Sveti Franjo Ksaverski je jednoglasnom odlukom na sjednici Vijeća umoljenih 5. 12. 1678. proglašen suzaštitnikom Republike.) Taj je zločin zgrozio cijelu Dubrovačku Republiku pa je senat (odlukom Vijeća umoljenih, 13. 1. 1696.) kaznio cijelu obitelj Bosdari lišavanjem plemstva i izgonom iz domovine. (Posredovanjem Karla VI. rimskog cara i naporima Miha Anđela Bosdarija, vrhovnoga upravitelja kapucina, nakon 22 godine, dopušten im je povratak u domovinu i vraćen im je plemićki stalež.)

===Suđenje pjesniku===

Godine 1698. našao se na osuđeničkoj klupi.  Proglašen je krivim 13. ožujka 1699. Iz zapisnika sjednice Vijeća umoljenih saznaje se da  Luni Židovki mora isplatiti miraz od 500 dukata. Za sada nije pronađen zapisnik istražnog postupka, koji je prethodio presudi, pa nije sigurno što se dogodilo između to dvoje ljudi: strastvena ljubav nedopuštena prema propisima dubrovačke vlastele, zavođenje mlade djevojke lažnim obećanjima o ženidbi, silovanje ili što drugo, ali sigurno je da je u odnosu prema mladoj Židovki prekršio neka ili moralna ili društvena, pisana ili nepisana pravila i da je zbog toga bio kažnjen.  Osim 500 dukata, Vijeće umoljenih stavilo je Lunu pod zaštitu rizničara  koji su joj mjesečno davali osam dukata za uzdržavanje + novac potreban za izradu odjeće, a uz to i novčani doprinosi koji su se skupljali da bi se djevojci uvećao miraz. Tako da se po odluci Vijeća umoljenih šteta koju je prouzročio Šiškov Gundulić nije mogla nadoknaditi samo kažnjavanjem krivca već je trebalo uspostaviti cijeli sustav zaštite  mlade djevojke do udaje.

===Državne službe===

Kao i ostali dubrovački plemići vršio je različite državne službe. Dana 26. 3. 1696. (s 18 godina) ušao je u Veliko vijeće. Iste godine 7. svibnja izabran je za državnog odvjetnika; 22. lipnja za zapovjednika tvrđave Revelin u trajanju od 2 mjeseca. Dana 2. 12. 1697.  prvi je put izabran za privatnog odvjetnika.

Dana 25. lipnja 1698. njegovo se ime nalazi među potpisanima molbe poslane Vijeću umoljenih u kojoj se predlaže obročni način otplate duga pekarice Marije Pokrivač, a koji bi otplaćivala trojica potpisanih vlastelina.

U ožujku 1699. je pritvoren, 13. 3. osuđen, a nakon uplate 500 dukata pušten. Od osude više puta se kandidirao za razna mjesta, ali nije primljen (za nadglednika utega i mjera, suca građanskog suda, za privatnog odvjetnika…). Prigodom obnove Akademije ispraznih 3. 4. 1699. nije pozvan u njezino članstvo.

Dana 8. ožujka 1700. izabran je za procjenitelja Velike carine (time je prekinut niz od osam uzastopnih izbornih neuspjeha). Pod kraj 1770. (25. listopada) bit će izabran za privatnog odvjetnika. Službu je obnašao s Bernardom Marinovim Cabogom (suprugom svoje bivše zaručnice).  Poslije je sudjelovao u izboru suca kaznenoga suda, građanskog suca, nadzornika državnih računa, carinika ali ni jednom nije bio izabran. Član senata postao je 1717. i na toj će funkciji ostati do smrti.

== Literatura ==
* Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Mihovih Kombol, MH, 1961.
* Otkrića iz arhiva, Nada Beritić, Knjiženi krug, Split, 2000.
* Dani Hvarskog kazališta; XVIII. stoljeće: eseji i građa o hrvatskoj drami i teatru, knj. 5, 1978. Split, Čakavski sabor
* Časopis Dubrovnik, 12/2 (2001), &quot;Kritički aparat&quot;, u: Ivan Šiškov Gundulić, »Suze i tužbe Radmilove«, Dubrovnik 12/2 (2001), kritičko izdanje priredio  Ivica Martinović, 5-129
* Časopis Dubrovnik, 12/3 (2001), tematski broj: Ivan Šiškov Gundulić, pripremio Ivica Martinović

== Izvori ==
{{Izvori}}

*  https://web.archive.org/web/20140116081852/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=23796

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Gundulić, Dživo}}
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici 17. stoljeća]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici 18. stoljeća]]
[[Kategorija:Hrvatski dramski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Dubrovačka Republika]]
[[Kategorija:Hrvatski političari]]</text>
      <sha1>p1lacdskt1d073lhccv87vjnl48li3n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frano Supilo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1467700</id>
    <revision>
      <id>42695984</id>
      <parentid>42675925</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:25:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17990" sha1="sh66z5wklg84g81mobx2cb0ypyfj1fx" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
|ime             = Frano Supilo
|slika           = Frano Supilo rat.jpg
|veličina        = 
|opis slike      = Frano Supilo.
|malaslika       = 
|opis male slike = 
|datum rođenja   = [[30. studenoga]] [[1870.]] 
|datum smrti     = [[25. rujna]] [[1917.]]

|položaj         = 
|mandat_start    = 
|mandat_kraj     = 
|podpredsjednik  = 
|podpremijer     = 
|zamjenik        = 
|premijer1       = 
|predsjednik1    = 
|prethodnik      = 
|nasljednik      =

|čin2            = zastupnik u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]]
|mandat_start2   = [[1906.]]
|mandat_kraj2    = ?
|podpredsjednik2 = 
|podpremijer2    = 
|zamjenik2       = 
|premijer2       = 
|predsjednik     =
|prethodnik2     = 
|nasljednik2     =

|čin3            = 
|mandat_start3   = 
|mandat_kraj3    = 
|podpredsjednik3 = 
|podpremijer3    = 
|zamjenik3       = 
|premijer3       = 
|predsjednik3    = 
|prethodnik3     = 
|nasljednik3     =

|čin4            = 
|mandat_start4   = 
|mandat_kraj4    = 
|podpredsjednik4 = 
|podpremijer4    = 
|zamjenik4       = 
|premijer4       = 
|predsjednik4    = 
|nasljednik4     = 
|prethodnik4     =

|čin5            = 
|mandat_start5   = 
|mandat_kraj5    = 
|podpredsjednik5 = 
|podpremijer5    = 
|zamjenik5       = 
|premijer5       = 
|predsjednik5    = 
|prethodnik5     = 
|nasljednik5     =

|stranka         = [[Stranka prava]]
|supruga         = 
|suprug          = 
|zanimanje       = [[novinar]], [[publicist]], [[političar]]
|fusnote         = 
}}

'''Frano Supilo''' ([[Cavtat]], [[30. studenoga]] [[1870.]] - [[London]], [[25. rujna]] [[1917.]]), bio je [[hrvatski]] [[novinar]], [[političar]] i [[publicistika|publicist]]. Izabran je u vodstvo [[Stranka prava (Dalmacija)|Stranke prava]] [[1895.]] godine. Nakon raskola u stranci istupa protiv [[Josip Frank|Josipa Franka]] i zagovara „domovinašku“ struju. Pokrenuo je časopis [[Crvena Hrvatska (časopis)|Crvena Hrvatska]] i bio njegov glavni urednik do [[1899.]] godine. U njemu je razvijao političku ideju sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom i ubrzo uz [[Ante Trumbić|Antu Trumbića]] postaje najistaknutiji predstavnik dalmatinskog liberalnog pravaštva.&lt;ref name=&quot;proleksis&quot;&gt;[http://proleksis.lzmk.hr/59683/ Proleksis enciklopedija: Frano Supilo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130508081954/http://proleksis.lzmk.hr/59683/ |date=2013-05-08 }}, pristupljeno 17. studenog 2013.&lt;/ref&gt;

Jedan je od pokretača [[Politika novog kursa|politike novog kursa]] i među najzaslužnijim političarima za donošenje [[Riječka rezolucija|Riječke]] i [[Zadarska rezolucija|Zadarske rezolucije]]. Zajedno sa [[Svetozar Pribičević|Svetozarom Pribićevićem]] [[1905.]] osniva [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpsku koaliciju]] koja sljedeće godine pobjeđuje na izborima te je Supilo izabran u [[Hrvatski sabor]]. Iz stranke je istupio [[1909.]] zbog neslaganja s oportunističkim vodstvom. Zbog sukoba s centralističkim koncepcijama većine, [[1916.]] napušta [[Jugoslavenski odbor]] i samostalno nastavlja akciju za oslobođenje i ujedinjenje južnoslavenskih naroda na federalističkoj osnovi.&lt;ref&gt;[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=38265 Enciklopedija LZMK: Frano Supilo], pristupljeno 17. studenog 2013.&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Rani život, školovanje, ulazak u politički život ===
Frano Supilo rodio se u Cavtatu [[1870.]] godine u obitelji Ive i Mare (rođ. Guljemović).&lt;ref&gt;[http://www.moljac.hr/biografije/supilo.htm moljac.hr: Frano Supilo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130415083840/http://www.moljac.hr/biografije/supilo.htm |date=2013-04-15 }}, pristupljeno 6. veljače 2013.&lt;/ref&gt; Podrijetlom je iz težačke obitelji.&lt;ref name=&quot;proleksis&quot;/&gt; Školovao se u [[Dubrovnik]]u i već je kao srednjoškolac sudjelovao u demonstracijama protiv austrijske politike i to prigodom dolaska prijestolonasljednika Rudolfa u Dubrovnik [[1885.]] godine.&lt;ref name=&quot;proleksis&quot;/&gt; Poljodjelsku školu u završio je u [[Gruž]]u a nakon toga zaposlio se kao putujući učitelj.&lt;ref&gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58835 Hrvatska enciklopedija: Supilo, Frano] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210123133635/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=58835 |date=2021-01-23 }}, pristupljeno 14. studenoga 2013.&lt;/ref&gt; U politički život ulazi kao osnivač i glavni urednik dubrovačke ''[[Crvena Hrvatska (časopis)|Crvene Hrvatske]]'' (1890.-1899.), društvenopolitičkoga lista [[Pravaštvo|pravaške]] koncepcije i bori se za sjedinjenje [[Dalmacija|Dalmacije]] s [[Hrvatska|Hrvatskom]].&lt;ref name=&quot;proleksis&quot;/&gt; Supilo je odigrao glavnu ulogu u promjeni javnoga mnijenja, što je, u nizu izbora, dovelo do pada talijanaško-srpske koalicije koja je mješavinom izbornih manipulacija, favoritizma bečkoga dvora i paralizom hrvatskih stranaka došla na vlast u dubrovačkoj općini u osamdesetim godinama [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. U vodstvo [[Stranka prava|Stranke prava]] izabran je [[1895.]] godine. Nakon raskola u stranci istupa protiv [[Josip Frank|Josipa Franka]], a od [[1900.]] djeluje u [[Rijeka|Rijeci]] kao povjerenik [[Stranka prava (Dalmacija)|dalmatinskih pravaša]], nastojeći putem novina koje je uređivao (''[[Novi list]]'', od 1907. ''[[Riječki novi list]]'') utjecati na hrvatsku politiku, orijentirajući ju prema političkoj suradnji [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] i sporazumu s ostalim narodima Austro-Ugarske ugroženim germanizacijom, u skladu s ''[[politika novoga kursa|politikom novoga kursa]]'', prema čemu je usmjerio i novoosnovanu [[Hrvatska stranka prava (1903.)|Hrvatsku stranku prava]].

=== Hrvatsko-srpska koalicija ===
Uz [[Ante Trumbić|Trumbića]] i [[Josip Smodlaka|Josipa Smodlaku]] jedan je od pokretača politike ''novog kursa'' i među najzaslužnijim političarima za donošenje ''[[Riječka rezolucija|Riječke rezolucije]]'' [[1905.]] godine (zapravo je njezin idejni začetnik) i za stvaranje [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]], te za njen dolazak na vlast. Supilova riječka i zagrebačka faza su povjesničarski ozbiljno i nepristrano obrađeni tek u studijama i knjigama koje su se pojavile nakon raspada [[SFRJ]] - naime, dotad je to razdoblje njegove djelatnosti šablonski tretirano kao vizionarska aktivnost usmjerena prema žuđenom, i u Jugoslaviji (pogotovo komunističkoj), ozbiljenom snu o stvaranju zajedničke države Hrvata i Srba. Dobar primjer novijega vrjednovanja Supilove političke djelatnosti je niz kraćih tekstova objavljenih u časopisu ''Kolo'', 1998., br. 8. Ukratko - Supilo je od tradicionalne pravaške politike napravio radikalan zaokret u dvjema točkama: ideološkom i pragmatičko-političkom.

Na idejnom planu, Supilo postaje pristašom omekšanoga jugoslavenskoga unitarizma (zbog čega je, usput, najčešće stigmatiziran, pa i demoniziran u hrvatskim nacionalnim krugovima). Supilovo mišljenje (koje je dijelio i nemali dio ondašnje hrvatske, pa i srpske inteligencije) bijaše da su [[Hrvati]] i [[Srbi]] (kojima su kasnije pridruženi i [[Slovenci]]) jedan ''troplemeni'' narod - dakle, ne tri naroda, a kamoli tri nacije, nego jedan jugoslavenski narod s tri imena. Ta, iz suvremenoga motrišta neobična ideja, bila je znakom zakašnjelosti nacionalne kristalizacije kod Hrvata (manjim dijelom i Srba i Slovenaca - o [[Makedonci]]ma, [[Bošnjaci (narod)|Bošnjacima]] - muslimanima i [[Crnogorci]]ma da se i ne govori), te teritorijalne izmiješanosti Srba i Hrvata, kao i činjenice da su hrvatski i srpski književni jezici izuzetno bliski i međusobno razumljivi na razgovornoj razini. Na praktičnom planu, to je značilo stvaranje Hrvatsko-srpske koalicije, kreacijom koje su Srbi priznati, ''de facto'', kao politički narod u Hrvatskoj - prvi put u povijesti.

Još su snažniji zaokret označili pregovori koalicije i Supila s mađarskim i talijanskim političarima iz [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. ''Post festum'', taj se potez može označiti kao izuzetno hrabar, inovativan i - potpuno promašen. Supilo je pokušao tradicionalne hrvatske protivnike koji su pretendirali na hrvatske zemlje (talijanske iredentiste i mađarske nacionaliste), koristeći njihovo privremeno zaoštravanje s Bečkim dvorom, pretvoriti u hrvatske saveznike u borbi za opću demokratizaciju monarhije u kojoj bi - takvo je bilo njegovo mišljenje - svi narodi bili dobitnici. No pogriješio je u procjeni: talijanski i mađarski imperijalizam bio je tako duboko ukorijenjen u svijest nacionalnih [[elita]] tih naroda da su bili potrebni svjetski ratovi da ih sruše kao realnu prijetnju.
 
[[Datoteka:Portraiti iz hrvatskog sabora (serija prva) 1907 Hrvatska smotra.png|mini|200px|Frano Supilo u [[Karikatura|karikaturi]] (''Portraiti iz hrvatskog sabora. Serija prva.'', ''Hrvatska smotra za politiku, književnost, znanost, umjetnost i kritiku'', sv. 2, Zagreb, 1907.)]]

Glede srpskoga nacionalizma, Supilo nije u tom razdoblju realistično ocijenio tvrdokornost i nepopustljivost srpskih teritorijalnih pretenzija na praktički cijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] i [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Na izborima [[1906.]] godine, na kojima je pobijedila Koalicija, Supilo je bio izabran za zastupnika u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]]&lt;ref name=&quot;proleksis&quot;/&gt; i postao vodeća osoba Koalicije. Kada je ugarski parlament u proljeće [[1907.]] godine izglasao ''Željezničarsku pragmatiku'', kojom se [[mađarski jezik]] ozakonjuje kao službeni jezik na željeznicama u Hrvatskoj, Supilo predvodi hrvatsku oporbu u ugarskom parlamentu u akcijama opstruiranja i vodi oštru kampanju protiv mađaronskoga bana [[Pavao Rauch|Pavla Raucha]] te pokreće temeljna ustavna pitanja o položaju Hrvatske. Njegov radikalni stav dovodi ga u sukob s vodstvom Koalicije, koja je bila za oprezniju politiku, kako ne bi izgubila mogućnost vraćanja na vlast.

Supilo je nastojao da Hrvatska svojom politikom stane na čelo Južnih Slavena Austro-Ugarske u borbi za njihovo ujedinjenje - dok je srpski dio Koalicije, a i dio nagodbenjački nastrojenih hrvatskih članova, bio za usklađivanje hrvatske politike s onom kraljevine [[Srbija|Srbije]], što je u praksi značilo pretvaranje Hrvatske u politički prirepak Srbije. U vrijeme ''[[Veleizdajnički proces|veleizdajničkog procesa]]'', [[1909.]] godine, političkoga procesa srpskim javnim djelatnicima u Monarhiji, koji je inicirao Bečki dvor s ciljem reteriranja [[Aneksijska kriza|aneksijske krize]] oko Bosne i Hercegovine [[1908.]] godine, Supilo se zalaže za odlučnu potporu Hrvata ugroženim Srbima, kako bi se sačuvala hrvatsko-srpska sloga, na načelima dogovorenima u ''[[Riječka rezolucija|Riječkoj]]'' i ''[[Zadarska rezolucija|Zadarskoj rezoluciji]]''.

Njegov stav izaziva oštru reakciju austrijskih krugova i oni na ''[[Friedjungov proces|Friedjungovom procesu]]'', koji je pokrenula Koalicija, nastoje Supila kompromitirati i politički onemogućiti. Iako su klevete, iznijete protiv njega, bile na procesu raskrinkane, Supilo je istupio iz Koalicije kako bi olakšao njen položaj; Koalicija je zatim pristala na kompromisno rješenje procesa, što je dovelo do pada bana Raucha, ali i do pakta Koalicije s novoimenovanim banom [[Nikola Tomašić|Nikolom Tomašićem]]. Koalicija je od tada, pa do [[Raspad Austro-Ugarske|raspada monarhije]] i [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]] (1918.), svedena na oruđe u rukama najutjecajnijeg i najagilnijeg hrvatskog pragmatičkog političara u to doba, unitaristički nastrojenoga [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]], kojem je primarni cilj bio čekanje raspada KuK Monarhije i ujedinjenje sa Srbijom pod svaku cijenu. Supilo je osuđivao oportunističku politiku vodstva Koalicije jer je smatrao da ona kompromitira Hrvatsku i onemogućuje joj da u borbi za ujedinjenje postane ravnopravan čimbenik sa Srbijom. U tom je bio posve u pravu - no, cilj Pribićevića i nije bio da Hrvatska bude ikakav, a kamoli ravnopravan čimbenik u budućoj zamišljenoj južnoslavenskoj državi.

=== Jugoslavenski odbor ===
Prebjegavši nakon [[Sarajevski atentat|Sarajevskoga atentata]] u Italiju, Supilo pokreće, zajedno s Trumbićem i [[Ivan Meštrović|Meštrovićem]], akciju za oslobođenje Hrvata, Srba i Slovenaca od Austro-Ugarske i njihovo ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom te sudjeluje u pokretanju [[Jugoslavenski odbor|Jugoslavenskog odbora]]. On nastoji pridobiti vlade sila Trojnog sporazuma za stvaranje jugoslavenske države, koja bi imala obuhvatiti sve krajeve nastanjene južnim Slavenima. Na svojim misijama u [[Bordeaux]]u, [[London]]u i [[Petrograd]]u 1914-1915. Supilo ustaje protiv imperijalističkih težnji [[Italija|Italije]] na [[Jadran]]u i zalaže se za kompromisno rješenje jadranskog pitanja. Otkrivši tajne pregovore što su ih [[Centralne sile]] vodile s Italijom poveo je snažnu akciju protiv žrtvovanja hrvatskih i slovenskih krajeva na Jadranu Italiji. Supilo se zalagao za demokratski način ujedinjenja južno-slavenskih naroda i za njihovu nacionalnu ravnopravnost te je predlagao uvođenje federativnoga uređenja u budućoj jugoslavenskoj državi. Zbog svojih gledišta došao je u sukob s predsjednikom vlade Srbije [[Nikola Pašić|Nikolom Pašićem]], glavnim realpolitičkim protagonistom zamisli [[Velika Srbija|Velike Srbije]], a i s kompromiserskom i politički nezrelom većinom u Jugoslavenskom odboru. Istupivši zbog toga iz Odbora u lipnju [[1916.]] godine, Supilo je u svom daljnjem radu nastojao zainteresirati sile [[Antanta|Antante]] za položaj Hrvata i za cjelovito rješenje jugoslavenskog pitanja na temelju nacionalne ravnopravnosti (poznate su njegove predstavke i memorandumi britanskim, talijanskim i ruskim političarima [[Edward Grey|Greyu]], [[Sidney Sonnino|Sonninu]] i [[Sergey Sazonov|Sazonovu]]).

=== Smrt ===
[[Datoteka:Frano Supilo Rijeka 2007.jpg|mini|Spomenik Franu Supilu ispred zgrade ''[[Novi list|Novog lista.]]'']]
Težak i besperspektivan položaj u kojem se Hrvatska našla, u kolonijalističkim makinacijama i tajnim planovima ([[Londonski sporazum]]) već podijeljena između talijanskoga i srpskog imperijalizma, kao i nenarodna politika proaustrijskih klerikalaca koji su svim sredstvima napadali Supilov rad &lt;ref&gt;{{Cite book|last= Tolja|first= Nikola  |authorlink= |title= Dubrovački Srbi katolici, istine i zablude, pp.527 |year=2011|url= |publisher= |location= Dubrovnik |id=}}&lt;/ref&gt;, bio je prevelik teret za Supila koji je doživio živčani slom i kasnije umro u londonskoj umobolnici, od moždane kapi,&lt;ref name=&quot;S.R.&quot;&gt;[http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=58-59&amp;C=5 Igor Žic, ''Povijest jedne iluzije''], ''[[Sušačka revija]]'', br. 58/59, 2008., preuzeto 16. veljače 2013.&lt;/ref&gt; 25. rujna 1917. godine. Nakon što je urna s njegovim pepelom ostala nekoliko godina zaboravljena u londonskome [[krematorij]]u, preuzeo ju je njegov prijatelj, bankar Pavle Mitrović. Kod njega je ostala do [[1927.]] godine, kada je, [[parobrod]]om ''Srđ'', prenesena od Londona do Sušaka i gdje je bila svečano izložena na odru [[29. prosinca]] a potom je parobrodom ''Zagreb''&lt;ref&gt;[http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=45&amp;C=21 Saša Dmitrović, ''Prenos pepela Frana Supila''], ''Sušačka revija'', br. 45, 2005., preuzeto 16. veljače 2013.&lt;/ref&gt; prenijeta u Dubrovnik gdje je pohranjena u gradskoj vijećnici.&lt;ref name=&quot;S.R.&quot;/&gt;

== Publicist ==
Kao publicist, Frano Supilo doprinio je modernizaciji političkih shvaćanja u Hrvatskoj i snažno djelovao na suvremenike, ostavivši značajan politički trag u novijoj hrvatskoj političkoj povijesti.&lt;ref name=&quot;proleksis&quot;/&gt; Suvremena hrvatska historiografija uglavnom dijeli njegovu aktivnost na tri razdoblja: u prvom se kao urednik ''Crvene Hrvatske'' zalagao protiv [[Velika Srbija|srpskog iredentizma]], u drugom je glavni protagonist Hrvatsko-srpske koalicije, dok se u trećem bori protiv inercije Jugoslavenskog odbora. Samo je prvo Supilovo razdoblje dobilo visoku ocjenu historiografa.

== Djela ==
* ''Proces Friedjung-&quot;Reichpost&quot; i hrvatsko-srpske koalicije. Otvoreno pismo Frana Supila, narodnog zastupnika delničko-čabarskog kotara, svojim izbornicima'', Tisak Riečke Dioničke tiskare, Rieka, 1910.
* ''Politika u Hrvatskoj'', Tisak Riečke Dioničke tiskare, Rieka, 1911.
* ''Politika u Hrvatskoj'', (pretisak), Kultura, Zagreb, 1953. (ur. i uvod, [[Vaso Bogdanov]])
* ''Supilova pisma Ferrerovima: prilozi našoj suvremenoj političkoj povijesti'', [[Hrvatska revija]], Buenos Aires, 1957., (prir. [[Bogdan Radica]])
* ''Pisma i memorandumi Frana Supila: (1914-1917)'', Izd. ustanova Nauč. Delo, Beograd, 1967. (prir. [[Dragovan Šepić]])
* ''Politički spisi, članci, govori'', Znanje, Zagreb, 1970. (prir. Dragovan Šepić)
* ''Izabrani politički spisi'', Golden Marketing-Narodne novine, Zagreb, 2000. (izbor i uvodna studija, [[Ivo Petrinović]])

== Literatura ==
* [[Ivo Perić]], ''Mladi Supilo'', [[Školska knjiga]], Zagreb 1996.

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{wikicitat}}
* [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2169 Krležijana: Supilo, Frano] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150614053912/http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2169 |date=2015-06-14 }}
* [http://www.novilist.hr/NL/Frano-Supilo-Reformator-hrvatskog-novinarstva Neven Šantić, ''Frano Supilo - Reformator hrvatskog novinarstva''], ''Novi list'', 1. siječnja 2011.
* [http://www.historiografija.hr/hz/1972/HZ_25-26_20_GANZA-ARAS.pdf Tereza Ganza-Aras, ''Frano Supilo u svjetlu najnovijih istraživanja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304192536/http://www.historiografija.hr/hz/1972/HZ_25-26_20_GANZA-ARAS.pdf |date=2016-03-04 }}

{{Hrvatska u Prvom svjetskom ratu}}

{{DEFAULTSORT:Supilo, Frano}}
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.|Supilo, Frano]]
[[Kategorija:Hrvatski pravaški pokret|Supilo, Frano]]
[[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]]</text>
      <sha1>sh66z5wklg84g81mobx2cb0ypyfj1fx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frane Katalinić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1470863</id>
    <revision>
      <id>42695975</id>
      <parentid>42263743</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:05:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1276" sha1="81kqeut7hxrt5agg8p82sftjws1u90h" xml:space="preserve">{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[Veslanje]] - osmerac}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje bronca| [[OI 1924.|Pariz 1924.]]|[[Kraljevina Italija]]}}
{{Medalje dno}}

'''Frane Katalinić''' ([[Zadar]], [[4. listopada]] [[1891]]. – [[3. travnja]] [[1976]].), u službenim statistikama [[Međunarodni olimpijski odbor|Međunarodnog olimpijskog odbora]] vodi se pod talijaniziranim imenom '''Francesco Cattalinich''', hrvatski veslač koji je za tadašnju [[Kraljevina Italija|Kraljevinu Italiju]] osvojio brončanu medalju u osmercu na [[OI 1924.|Olimpijskim igrama u Parizu 1924. godine]].

Posada koja je osvojila brončanu medalju imala je u sastavu tri brata Katalinić: Franu, [[Ante Katalinić|Antu]] i [[Šimun Katalinić|Šimuna]], a uz njih veslala su još tri Hrvata: [[Viktor Ljubić]], [[Petar Ivanov]] i [[Bruno Sorić]], te tri Talijana: [[Carlo Toniatti]], [[Latino Galasso]] i [[Giuseppe Grivelli]].

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20070216051031/http://www.databaseolympics.com/players/playerpage.htm?ilkid=CATTAFRA01 Osobni profil]
* [http://www.abc.net.au/olympics/2008/results/historical/events/389.htm Posada]

{{mrva-biog-veslanje}}

{{DEFAULTSORT:Katalinić, Frane}}
[[Kategorija:Hrvatski veslači]]
[[Kategorija:Biografije, Zadar]]</text>
      <sha1>81kqeut7hxrt5agg8p82sftjws1u90h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eduard Peričić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1470873</id>
    <revision>
      <id>42695722</id>
      <parentid>41336110</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:26:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2880" sha1="16f49gkiye6f42ndusem8vrh50mas3n" xml:space="preserve">Mons. dr. '''Eduard Peričić''' ([[Sukošan]], [[31. prosinca]] [[1935]] - [[Zadar]], [[8. ožujka]] [[2018]]) - [[Hrvatska|hrvatski]] [[crkvena povijest|crkveni povjesničar]], [[svećenik]], doktor humanističkih znanosti.

Crkveni povjesničar mons. dr. Eduard Peričić, rođen je u [[Sukošan]]u [[31. prosinca]] [[1935.]], od oca Branimira i majke Anke rođene Dijan. Zaređen je u [[Zadar|Zadru]] [[29. lipnja]] [[1963.]] godine, mladu misu održao je u matičnoj [[Crkva Svetog Kasijana u Sukošanu|crkvi sv. Kasijana]]. Godine [[1965.]] diplomirao je povijest na [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu u Zadru]], [[1979.]] doktorirao humanističke znanosti iz područja povijesti na Filozofskom fakultetu u Zadru.

Sukošanskom župniku don Andriji Raspoviću prvotno je dvije godine bio pomoćnik. Potom je tri godine poslužitelj [[Murvica|Murvice]]. U međuvremenu je i profesor društvenih nauka u Nadbiskupskoj srednjoj školi u Zadru. Čak je 29 godina upravitelj [[Petrčane|Petrčana]], od [[1968.]] do [[1997.]] godine. Godine [[1972.]] postaje članom Međunarodnog društva skotista; [[1985.]] godine redoviti član [[Papinska međunarodna marijanska akademija|Međunarodne papinske Marijanske akademije]]; 1985. pročelnik Dijecezanskog vijeća za kulturu; [[1999.]] iz zdravstvenih razloga umirovljen. Od [[1992.]] do [[2009.]] predavač crkvene povijesti na [[Visoka teološko katehetska škola u Zadru|Visokoj teološko katehetskoj školi u Zadru]]; [[2002.]] kapelan [[Papa|Svetog Oca]].&lt;ref&gt;[http://www.zadarskilist.hr/clanci/22072013/desetljeca-brige-za-vjernike Desetljeća brige za vjernike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170420221713/http://www.zadarskilist.hr/clanci/22072013/desetljeca-brige-za-vjernike |date=2017-04-20 }}, Zadarski list&lt;/ref&gt;

== Značajnija djela ==
* ''Sclavorum regnum Grgura Barskog (Ljetopis popa Dukljanina)'' (1991)
* ''Starohrvatski grad Nin'' (1994)
* ''Hrvatski kraljevi: zlatno doba hrvatske povijesti'' (1999)
* ''Čudesnost marijanskih hodočašća: povijesni i liturgijski vodič kroz hrvatska marijanska svetišta'' (koautor B. Škunca, 2001)
* ''U Međugorju Gospa: uz 20. obljetnicu ukazanja'' (2002)
* ''Pape i Hrvati'' (2003)
* ''Povijest i vjera roda moga hrvatskoga'' (2003)
* ''Gospina prisutnost u Međugorju'' (2004)
* ''Sveta Stošija: uz 1700. godišnjicu njezina mučeništva'' (2005)
* ''Crkveni pastiri o Međugorju'' (2007)&lt;ref&gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47583 Peričić, Eduard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220429175518/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47583 |date=2022-04-29 }}, Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Lifetime|1935||Peričić, Eduard}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Biografije, Zadar]]
[[Kategorija:Crkvena historija]]</text>
      <sha1>16f49gkiye6f42ndusem8vrh50mas3n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franjo Arapović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1471521</id>
    <revision>
      <id>42695977</id>
      <parentid>42552517</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:10:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4591" sha1="74xmgnb9j38j0ujkyqbfbtz9lz5phm3" xml:space="preserve">{{izvor}}
{{Ažuriranje}}
{{Košarkaš
|ime            = Franjo Arapović
| slika          = 
|slika_širina   = 
|slika_opis     = 
|država         = 
|nadimak        = 
| datum_rođenja  = 2. 6. 1965
| mjesto_rođenja = [[Mostar]]
|datum_smrti    = 
|mjesto_smrti   = 
|pozicija       = [[centar (košarka)|centar]]
|visina         = 2.15
|težina         = 
|sveučilište    = 
|draft          = 
|karijera       = 
|liga           = 
|klub           =
|broj           = 
|bivši_klubovi  =[[KK Cibona Zagreb]] (1983-1993) &lt;br&gt; [[KK Split]]   (1993-1994) &lt;br&gt; [[KK Zrinjevac]] (1994-1995) &lt;br&gt; Basket Trapani (1995-1996) &lt;br&gt; [[Žalgiris Kaunas]] (1996-1998) &lt;br&gt; Antalya Büyükşehir ( 1998-1999) &lt;br&gt; [[KK Olimpija Osijek]] (1999-2000) &lt;br&gt; [[Hapoel Jeruzalem BC|Hapoel Jeruzalem]] (2000) &lt;br&gt; [[KK Krka Novo Mesto]] (2000-2001) &lt;br&gt; [[KK Kvarner Novi Resort|KK Rijeka]]  (2001-2002) 
|nagrade        = 
|medalje        = 
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje srebro | [[Košarka na OI 1988.|Seoul 1988.]] | {{flag|JUG}} [[Jugoslavenska košarkaška reprezentacija|Jugoslavija]]}}
{{Medalje srebro | [[Košarka na OI 1992.|Barcelona 1992.]] | {{flag|HRV}} [[Hrvatska košarkaška reprezentacija|Hrvatska]]}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}}
{{Medalje bronca | [[Svjetsko košarkaško prvenstvo - Španjolska 1986.|Madrid 1986.]] | Jugoslavija}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva}}
{{Medalje bronca | [[Europsko prvenstvo u košarci - Njemačka 1993.|Njemačka 1993.]] | {{flag|HRV}} [[Hrvatska košarkaška reprezentacija|Hrvatska]]}}
}}

'''Franjo Arapović''' ([[Slipčići]] kod [[Mostar]]a ([[BIH]]), [[2. lipnja]] [[1965]].), bivši [[Hrvatska|hrvatski]] košarkaš, reprezentativac [[Hrvatska košarkaška reprezentacija|hrvatske]] i [[Jugoslavenska košarkaška reprezentacija|jugoslavenske]] košarkaške reprezentacije.

Igrao je na položaju centra. Visina: 215&amp;nbsp;cm

Igrao je '80-ih i '90-ih.

Bio je poznatim veseljakom na terenu, a gledalište je oduševljavao svojim pokušajima i pogađanjima trica.

Strijelac je slavnog koša kojim je Hrvatska preokrenula vodstvo SAD-a na OI 1992.

Kao član reprezentacije [[1992]]. godine dobitnik je [[Nagrada Franjo Bučar|Državne nagrade za šport &quot;Franjo Bučar&quot;]].

Kao član [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatske demokratske zajednice]] bio je zastupnik u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] od prosinca [[2003]]. do siječnja [[2008]].&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://savjest.com/osobe/zivotopis.php?zivotopisi_osoba_id=2898&amp;franjo-arapovic |title=Biografija |access-date=2023-05-04 |archive-date=2023-05-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230504223925/https://savjest.com/osobe/zivotopis.php?zivotopisi_osoba_id=2898&amp;franjo-arapovic |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Klupska kerijera ===

U karijeri je igrao za [[KK Cibona|Cibonu]], [[KK Split|Split]], [[KK Zrinjevac|Zrinjevac]], talijanski [[Trapani]], u Grčkoj i za [[Žalgiris Kaunas, KK|Žalgiris]] iz [[Kaunas]]a...

== Klupski uspjesi ==

*Prvenstvo Jugoslavije:
:[[KK Cibona]]: 1984., 1985.
*Kup Jugoslavije:
:[[KK Cibona]]: 1985., 1986., 1988.
*[[Kup Krešimira Ćosića]]:
:[[KK Split]]: 1994.
*[[Euroliga]]:
:[[KK Cibona]]: 1985., 1986.
*[[Kup Raymonda Saporte]]:
:[[KK Cibona]]: 1987.
:[[Žalgiris Kaunas]]: 1998.

=== Reprezentativna karijera ===

== Trenerska karijera ==

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20071205095438/http://www.databaseolympics.com/players/playerpage.htm?ilkid=ARAPOFRA01 databaseOlympics]
* [http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ar/franjo-arapovic-1.html sports-reference] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100216161532/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ar/franjo-arapovic-1.html |date=2010-02-16 }}

{{mrva-biog-košarka-hrvatska}}

{{Cibona Zagreb}}
{{Sastav Jugoslavija Košarka 1988 OI}}
{{Sastav Hrvatska Košarka 1992 OI}}
{{Sastav Hrvatska Košarka 1993 EP}}
{{Sastav KK Cibona 1984./85.}}
{{Sastav KK Cibona 1985./86.}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1965||Arapović, Franjo}}

[[Kategorija:Jugoslavenski košarkaši]]
[[Kategorija:Hrvatski košarkaši]]
[[Kategorija:Košarkaši KK Cibone]]
[[Kategorija:Košarkaški centri]]
[[Kategorija:Pobjednici EuroLige (igrači)]]
[[Kategorija:Jugoslavenski olimpijci]]
[[Kategorija:Hrvatski olimpijci]]
[[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Osvajači olimpijskih medalja u košarci (igrači)]]
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]]</text>
      <sha1>74xmgnb9j38j0ujkyqbfbtz9lz5phm3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrea Zlatar Violić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1472196</id>
    <revision>
      <id>42695752</id>
      <parentid>41358217</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:29:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42695752</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4082" sha1="3agxnzshq8a73gafgzwxyh13qbnaa1y" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
|ime             = Andrea Zlatar Violić
|slika           = A zlatar.jpg
|veličina        = 180px
|opis slike      = 
|malaslika       = 
|opis male slike = 
|datum rođenja   = 13. travnja 1961.
|datum smrti     = 28. rujna 2026.

|položaj         = [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|ministrica kulture]]
|mandat_start    = [[23. prosinca]] [[2011]].
|mandat_kraj     = [[15. ožujka]] [[2015]].
|prethodnik      = [[Jasen Mesić]]
|nasljednik      =

|stranka         = [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS]]
|suprug          = 
|zanimanje       = 
|fusnote         = 
}}
'''Andrea Zlatar Violić''' ([[Zagreb]], [[13. travnja]] [[1961]]. – [[Zagreb]], [[28. rujna]] [[2026.]])&lt;ref&gt;http://www.ffzg.hr/kompk/zlatar.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100131154857/http://www.ffzg.hr/kompk/zlatar.html |date=2010-01-31 }} pristupljeno 9. travnja 2011.&lt;/ref&gt; [[Hrvati|hrvatska]] teoretičarka [[književnost]]i i političarka, ministrica kulture od [[2011]]. do [[2015]]. godine.

== Biografija ==
Rođena je 13. travnja 1961. godine u Zagrebu, gdje je polazila 1976. osnovnu školu &quot;7 sekretara SKOJ-a&quot; i 1980. srednju školu, (Klasična gimnazija). Godine 1984. diplomirala je studij komparativne književnosti i filozofije na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Dobitnica je Rektorove nagrade i boravila je na kraćim stručnim stipendijama u inozemstvu. Godine 1988. magistrirala je iz područja književnosti (tema [[Marko Marulić|Marulićeva]] “Davidijada”), Humanističke znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1992. obranila doktorsku disertaciju (tema Modeli srednjovjekovne autobiografije: ispovijest i životopis), Humanističke znanosti, također na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Od 1984. godine radila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za komparativnu književnost, sada u svojstvu redovitog profesora, gdje je uključena u nastavnu i znanstvenu djelatnost (projekti istraživanja suvremene hrvatske književnosti u europskom kontekstu). Redovito je sudjelovala u radu znanstvenih skupova iz područja povijesti i teorije književnosti.

Usporedo sa znanstveno-nastavnom djelatnošću bavi se publicistikom, izdavačkom i uredničkom djelatnošću: prvo kao urednica kulture u Studentskom listu i na Omladinskom radiju ([[Radio 101]]), a zatim kao urednica u časopisima [[Gordogan]], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] i [[Zarez (časopis)|Zarez]]. Bila je članica Društva hrvatskih pisaca i Hrvatskog P.E.N. Aktivno govori [[engleski]] i [[francuski]], pasivno [[njemački]] i [[talijanski]]. Bila je udana i majka jednog djeteta.

Preminula je [[28. rujna]] [[2026.]] godine u Zagrebu.
 
== Politička karijera ==
* 2005. potpredsjednica GO HNS Zagreb
* 2001. - 2005. članica Gradskog poglavarstva grada Zagreba, zadužena za područje kulture
* predsjednica Interesnog odbora za kulturu HNS-a
* članica [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS]]-a od 2005.

== Nagrade i priznanja ==
* Orden viteza književnosti i umjetnosti Francuske vlade 2004.

== Djela ==
* objavljene stručne publikacije – više desetaka radova
* objavljene knjige – 10 (od kojih 6 znanstvenih, 3 eseja i 1 poezija)

=== Nepotpun popis djela ===
* Autobiografija u Hrvatskoj: nacrt povijesti žanra i tipologija narativnih oblika, Matica hrvatska, Zagreb, 1998., {{ISBN|953-150-124-6}}
* Ispovijest i životopis: srednjovjekovna autobiografija, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-6160-34-X}}
* Neparne ljubavi, Meandar, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-206-054-5}}
* Tekst, tijelo, trauma: ogledi o suvremenoj ženskoj književnosti, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004., {{ISBN|953-178-629-1}}

== Izvori ==
* http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=10 
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}
{{Dvanaesta Vlada RH}}
{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|1961|2026|Zlatar Violić, Andrea}}

[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Ministri u Vladi Republike Hrvatske]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]</text>
      <sha1>3agxnzshq8a73gafgzwxyh13qbnaa1y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695753</id>
      <parentid>42695752</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:31:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42695753</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4409" sha1="h9tgukdntazwjb434kuzny1rh4b1lz3" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
|ime             = Andrea Zlatar Violić
|slika           = A zlatar.jpg
|veličina        = 180px
|opis slike      = 
|malaslika       = 
|opis male slike = 
|datum rođenja   = 13. travnja 1961.
|datum smrti     = 28. rujna 2026.

|položaj         = [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|ministrica kulture]]
|mandat_start    = [[23. prosinca]] [[2011]].
|mandat_kraj     = [[15. ožujka]] [[2015]].
|prethodnik      = [[Jasen Mesić]]
|nasljednik      =

|stranka         = [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS]]
|suprug          = 
|zanimanje       = 
|fusnote         = 
}}
'''Andrea Zlatar Violić''' ([[Zagreb]], [[13. travnja]] [[1961]]. – [[Zagreb]], [[28. rujna]] [[2026.]])&lt;ref&gt;http://www.ffzg.hr/kompk/zlatar.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100131154857/http://www.ffzg.hr/kompk/zlatar.html |date=2010-01-31 }} pristupljeno 9. travnja 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |date=2026-09-28 |title=Umrla je bivša ministrica Andrea Zlatar Violić |url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/umrla-je-bivsa-ministrica-andrea-zlatar-violic/2839574.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d_0 |url-status=live |access-date=2026-09-28 |website=[[Index.hr]]}}&lt;/ref&gt; [[Hrvati|hrvatska]] teoretičarka [[književnost]]i i političarka, ministrica kulture od [[2011]]. do [[2015]]. godine.

== Biografija ==
Rođena je 13. travnja 1961. godine u Zagrebu, gdje je polazila 1976. osnovnu školu &quot;7 sekretara SKOJ-a&quot; i 1980. srednju školu, (Klasična gimnazija). Godine 1984. diplomirala je studij komparativne književnosti i filozofije na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Dobitnica je Rektorove nagrade i boravila je na kraćim stručnim stipendijama u inozemstvu. Godine 1988. magistrirala je iz područja književnosti (tema [[Marko Marulić|Marulićeva]] “Davidijada”), Humanističke znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1992. obranila doktorsku disertaciju (tema Modeli srednjovjekovne autobiografije: ispovijest i životopis), Humanističke znanosti, također na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Od 1984. godine radila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za komparativnu književnost, sada u svojstvu redovitog profesora, gdje je uključena u nastavnu i znanstvenu djelatnost (projekti istraživanja suvremene hrvatske književnosti u europskom kontekstu). Redovito je sudjelovala u radu znanstvenih skupova iz područja povijesti i teorije književnosti.

Usporedo sa znanstveno-nastavnom djelatnošću bavi se publicistikom, izdavačkom i uredničkom djelatnošću: prvo kao urednica kulture u Studentskom listu i na Omladinskom radiju ([[Radio 101]]), a zatim kao urednica u časopisima [[Gordogan]], [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] i [[Zarez (časopis)|Zarez]]. Bila je članica Društva hrvatskih pisaca i Hrvatskog P.E.N. Aktivno govori [[engleski]] i [[francuski]], pasivno [[njemački]] i [[talijanski]]. Bila je udana i majka jednog djeteta.

Preminula je [[28. rujna]] [[2026.]] godine u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;
 
== Politička karijera ==
* 2005. potpredsjednica GO HNS Zagreb
* 2001. - 2005. članica Gradskog poglavarstva grada Zagreba, zadužena za područje kulture
* predsjednica Interesnog odbora za kulturu HNS-a
* članica [[Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati|HNS]]-a od 2005.

== Nagrade i priznanja ==
* Orden viteza književnosti i umjetnosti Francuske vlade 2004.

== Djela ==
* objavljene stručne publikacije – više desetaka radova
* objavljene knjige – 10 (od kojih 6 znanstvenih, 3 eseja i 1 poezija)

=== Nepotpun popis djela ===
* Autobiografija u Hrvatskoj: nacrt povijesti žanra i tipologija narativnih oblika, Matica hrvatska, Zagreb, 1998., {{ISBN|953-150-124-6}}
* Ispovijest i životopis: srednjovjekovna autobiografija, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2000., {{ISBN|953-6160-34-X}}
* Neparne ljubavi, Meandar, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-206-054-5}}
* Tekst, tijelo, trauma: ogledi o suvremenoj ženskoj književnosti, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004., {{ISBN|953-178-629-1}}

== Izvori ==
* http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=10 
{{izvori}}

{{Ministarstvo kulture}}
{{Dvanaesta Vlada RH}}
{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|1961|2026|Zlatar Violić, Andrea}}

[[Kategorija:Hrvatski političari]]
[[Kategorija:Ministri u Vladi Republike Hrvatske]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]</text>
      <sha1>h9tgukdntazwjb434kuzny1rh4b1lz3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FGD2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1867673</id>
    <revision>
      <id>42695871</id>
      <parentid>42645474</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:59:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695871</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4660" sha1="9athy8hnpe4wqechqebtbgzbznlc0ln" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=221472}}
'''Protein 2 koji sadrži FYVE, RhoGEF i PH domene''' (FGD2), takođe poznat kao '''protein 4 koji sadrži zinkov prst FYVE doein''' (ZFYVE4), je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''FGD2'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FYVE| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=221472| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20250413193917/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=221472| archive-date = 2025-04-13| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

On je član familije [[Proteini koji sadrži FYVE, RhoGEF i PH domene|proteina koji sadrže FYVE, RhoGEF i PH domene]] .

==Reference==
{{reflist}}

==Literatura==
{{refbegin | 2}}
*{{cite journal  |author=Salehi AH, Xanthoudakis S, Barker PA |title=NRAGE, a p75 neurotrophin receptor-interacting protein, induces caspase activation and cell death through a JNK-dependent mitochondrial pathway. |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2002-12-13_277_50/page/48042 |journal=J. Biol. Chem. |volume=277 |issue= 50 |pages= 48043–50 |year= 2002 |pmid= 12376548 |doi= 10.1074/jbc.M205324200 }}
*{{cite journal  |author=Mungall AJ, Palmer SA, Sims SK, ''et al.'' |title=The DNA sequence and analysis of human chromosome 6. |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2003-10-23_425_6960/page/804 |journal=Nature |volume=425 |issue= 6960 |pages= 805–11 |year= 2003 |pmid= 14574404 |doi= 10.1038/nature02055 }}
*{{cite journal  |author=Hattori A, Okumura K, Nagase T, ''et al.'' |title=Characterization of long cDNA clones from human adult spleen. |journal=DNA Res. |volume=7 |issue= 6 |pages= 357–66 |year= 2000 |pmid= 11214971 |doi=  10.1093/dnares/7.6.357}}
*{{cite journal  |author=Pasteris NG, Gorski JL |title=Isolation, characterization, and mapping of the mouse and human Fgd2 genes, faciogenital dysplasia (FGD1; Aarskog syndrome) gene homologues. |journal=Genomics |volume=60 |issue= 1 |pages= 57–66 |year= 1999 |pmid= 10458911 |doi= 10.1006/geno.1999.5903 }}
*{{cite journal  |author=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, ''et al.'' |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC). |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504 |pmc=528928}}
*{{cite journal  |author=Ota T, Suzuki Y, Nishikawa T, ''et al.'' |title=Complete sequencing and characterization of 21,243 full-length human cDNAs. |journal=Nat. Genet. |volume=36 |issue= 1 |pages= 40–5 |year= 2004 |pmid= 14702039 |doi= 10.1038/ng1285 }}
*{{cite journal  |author=Harrington AW, Kim JY, Yoon SO |title=Activation of Rac GTPase by p75 is necessary for c-jun N-terminal kinase-mediated apoptosis. |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_2002-01-01_22_1/page/156 |journal=J. Neurosci. |volume=22 |issue= 1 |pages= 156–66 |year= 2002 |pmid= 11756498 |doi=  }}
*{{cite journal  |author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences. |url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2002-12-24_99_26/page/16899 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2002 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899 |pmc=139241}}
*{{cite journal  |author=Rabizadeh S, Bredesen DE |title=Ten years on: mediation of cell death by the common neurotrophin receptor p75(NTR). |journal=Cytokine Growth Factor Rev. |volume=14 |issue= 3-4 |pages= 225–39 |year=  2003|pmid= 12787561 |doi=  10.1016/S1359-6101(03)00018-2}}
*{{cite journal  |author=Huber C, MÃ¥rtensson A, Bokoch GM, ''et al.'' |title=FGD2, a CDC42-specific exchange factor expressed by antigen-presenting cells, localizes to early endosomes and active membrane ruffles. |url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2008-12-05_283_49/page/34002 |journal=J. Biol. Chem. |volume=283 |issue= 49 |pages= 34002–12 |year= 2008 |pmid= 18838382 |doi= 10.1074/jbc.M803957200 |pmc=2590680}}
*{{cite journal  |author=Delague V, Jacquier A, Hamadouche T, ''et al.'' |title=Mutations in FGD4 encoding the Rho GDP/GTP exchange factor FRABIN cause autosomal recessive Charcot-Marie-Tooth type 4H. |url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_2007-07_81_1/page/1 |journal=Am. J. Hum. Genet. |volume=81 |issue= 1 |pages= 1–16 |year= 2007 |pmid= 17564959 |doi= 10.1086/518428 |pmc=1950914}}
{{refend}}

{{Regulatori GTP-vezujućih proteina-lat}}</text>
      <sha1>9athy8hnpe4wqechqebtbgzbznlc0ln</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektromagnetska sila</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2073268</id>
    <revision>
      <id>42695791</id>
      <parentid>42410017</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:51:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695791</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7301" sha1="4hsjm5moclgnctjdp28at8ea8orbn6v" xml:space="preserve">[[datoteka:CoulombsLaw.svg|mini|desno|290px|Istoimeni [[električni naboj]]i se djelovanjem elektrostatičke sile ([[Coulombov zakon]]) odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače.]]

[[datoteka:Induction experiment.png|mini|desno|290px|[[Michael Faraday|Faradayev]] [[pokus]] koji dokazuje [[Elektromagnetska indukcija|elektromagnetsku indukciju]]: [[baterija]] ''(desno)'' stvara [[električna struja|električnu struju]] koja prolazi kroz malu [[električna zavojnica|električnu zavojnicu]] ''(A)'', stvarajući [[magnetsko polje]]. Kada zavojnica miruje ne inducira se nikakav napon. Ali ako se mala zavojnica kreće unutar velike zavojnice ''(B)'', [[magnetski tok]] unutar velike zavojnice se mijenja, stvarajući (inducirajući) električnu struju koja se može opaziti na [[Galvanometar|galvanometru]] ''(G)''.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=JzBAAAAAYAAJ&amp;pg=PA285 Poyser, Arthur William (1892), ''Magnetism and electricity: A manual for students in advanced classes'']. London and New York; Longmans, Green, &amp; Co., p. 285, fig. 248. Retrieved 2009-08-06.&lt;/ref&gt;]]

[[datoteka:Induction2.jpg|290px|desno|mini|[[Lenzovo pravilo]]: smjer [[Elektromagnetska indukcija|inducirane struje]] se određuje pomoću [[Pravilo desne ruke|pravila desne ruke]].]]

'''Elektromagnetska sila''' (kratica EMS) ili '''elektromagnetsko međudjelovanje''' jedno od [[Fundamentalne interakcije|temeljnih međudjelovanja elementarnih čestica]], opisano [[James Clerk Maxwell|Maxwellovim]] objedinjenjem električne i magnetske [[sila|sile]]. Primjer je elektrostatička sila između [[Električni naboj|nabijenih čestica]] koja proizlazi od izmjene virtualnih [[foton]]a. Jakost te sile karakterizirana je bezdimenzionalnom [[Konstanta fine strukture|konstantom fine strukture]], ''α'' = 1/137. Ta je jakost, a time i brzina [[elektromagnetizam|elektromagnetskih procesa]], smještena između [[Jaka nuklearna sila|jakih]] i [[Slaba sila|slabih međudjelovanja]]. Na fundamentalnijoj ljestvici energija, dostupnoj modernim [[Akcelerator čestica|ubrzivačima čestica]], elektromagnetska sila objedinjena je sa [[Slaba sila|slabom silom]] u [[slaba sila|elektroslabu silu]]. Pritom je [[kvantna elektrodinamika]], kao uspješna teorija elektromagnetskoga međudjelovanja, bila uzorom formulaciji [[elektroslaba teorija|elektroslabe teorije]].&lt;ref&gt;'''elektromagnetska sila''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17629] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160910135112/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17629 |date=2016-09-10 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt; Elektromagnetska sila je sila kojom [[elektromagnetsko polje]] djeluje na [[Električni naboj|električno nabijene čestice]]. Elektromagnetska sila drži zajedno [[elektron]]e i [[proton]]e u [[atom]]ima, te atome u  [[molekula]]ma.

== Historija ==
[[Elektricitet]] i [[magnetizam]] su smatrani dvijema različtim silama. To se razmišljanje promijenilo nakon što je [[James Clerk Maxwell]] 1873. objavio ''Treatise on Electricity and Magnetism'' u kojem je pokazao da je međudjelovanje pozitivnog i negativnog naboja jedna [[sila]]. Iz tih međudjelovanja proizlaze četiri glavna učinka koja su bila jasno pokazana [[pokus]]ima:

# [[Električni naboj]]i se međusobno privlače ili odbijaju silom obrnuto proporcionalnom kvadratu udaljenosti među njima: naboji suprotnog predznaka se privlače a naboji istog predznaka se odbijaju. 
# Magnetski polovi se privlače ili odbijaju na sličan način i uvijek se nalaze u paru: svaki sjeverni pol je vezan južnim polom. 
# [[Električna struja]] u žici stvara kružno [[magnetsko polje]] oko žice. Smjer polja ovisi o smjeru [[električna struja|električne struje]]. 
# Električna struja je [[Elektromagnetska indukcija|inducirana]] u petlji žice kad se žica pomiče prema ili od magnetskog polja, ili se magnet pomiče prema ili od žice. Smjer struje ovisi o smjeru pomicanja.

== Pregled ==
Elektromagnetska sila je jedna od četiri [[osnovne sile]]. Ostale fundamentalne sile su: [[jaka sila|jaka nuklearna sila]] (koja drži zajedno [[kvark]]ove, zajedno sa ostatkom jake sile,[[rezidualna jaka nuklearna sila|rezidualnom jakom nuklearnom silom]] koja na okupu drži [[nukleon]]e) i tako tvori [[atomska jezgra|atomsku jezgru]], [[slaba sila|slaba nuklearna sila]] (koja uzrokuje neke oblike [[radioaktivnost|radioaktivnog raspada]]) i [[gravitacija|sila gravitacije]]. Sve su ostale sile potječu od ove četiri osnovne sile.

Elektromagnetska sila je odgovorna za praktički sve događaje koji se zbivaju u svakodnevnom životu uz jednu iznimku, gravitaciju. Ugrubo govoreći, sve sile uključene u međudjelovanja između [[atom]]a možemo pratiti do elektromagnetske sile koja djeluje na [[proton]]e i [[elektron]]e unutar atoma. To uključuje sile koje smo iskusili &quot;gurajući&quot; ili &quot;vukući&quot; uobičajene materijalne stvari, koje dolaze od unutarmolekularnih sila između pojedinačnih [[molekula]] u našim tijelima i onih u objektima. Tu također spadaju [[kemija|kemijski fenomeni]], koji nastaju u međudjelovanjima između [[elektron|elektronskih orbitala]].

== Konstanta fine strukture ==
{{Glavni|Konstanta fine strukture}}

'''Konstanta fine strukture''' (oznaka ''α'') je [[Fizikalne konstante|prirodna konstanta]], bezdimenzionalna veličina u [[Fizika elementarnih čestica|fizici elementarnih čestica]] koja opisuje jakost međudjelovanja između [[Električni naboj|električkih nabijenih čestica]] i [[foton]]a. Ona je [[konstanta]] vezanja u [[elektromagnetizam|elektromagnetskim djelovanjima]], a određuje finu strukturu (cijepanje [[spin]]–staza) u atomskim [[Spektar (fizika)|spektrima]]. Njezina su definicija i vrijednost:

:&lt;math&gt; \alpha = \frac{e^2}{\hbar \cdot c \cdot \ 4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0} = 7,297\,352\,5376(50) \times 10^{-3} = \frac{1}{137,035\,999\,679(94)}&lt;/math&gt;

gdje je:
* ''e'' - [[elementarni naboj]];
* ''ħ'' = ''h''/2π - reducirana [[Planckova konstanta]];
* ''c'' - [[brzina svjetlosti]] u vakuumu;
* ''ε''&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt; - [[dielektrična permitivnost vakuuma]].

Konstantu fine strukture u fiziku je uveo [[Arnold Sommerfeld|A. Sommerfeld]], proširujući [[Bohrov model atoma]] uključivanjem [[Teorija relativnosti|relativističkih pojava]] i [[elipsa|eliptičnih]] staza gibanja [[elektron]]a, te [[kvant]]izirajući energiju, linearnu i [[Kutna količina gibanja|kutnu količinu gibanja]]. Konstanta fine strukture je važna u teorijskim proračunima i razumijevanju elektromagnetskih međudjelovanja i [[zračenje|zračenja]] te ulazi u matrične elemente različitih elektromagnetskih procesa, određujući njihove udarne presjeke i raspade.&lt;ref&gt;'''konstanta fine strukture''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32873] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170806024215/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32873 |date=2017-08-06 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Povezano ==
* [[Elektromagnetizam]]
* [[Kvantna elektrodinamika]]

{{fundamentalne interakcije}}

[[Kategorija:Fizika elementarnih čestica]]
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]
[[Kategorija:Osnovne interakcije]]</text>
      <sha1>4hsjm5moclgnctjdp28at8ea8orbn6v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hirijej</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2524246</id>
    <revision>
      <id>42696069</id>
      <parentid>6908486</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T11:56:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5172" sha1="oiz7uwk8w2devtx4s1g2gxtqryb4j2q" xml:space="preserve">'''Hirijej''' ({{lang-grc|Ὑριεύς}}) bio je, u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], sin [[Posejdon]]a i [[Plejade (mitologija)|Plejade]] [[Alkiona (Plejada)|Alkione]], brat [[Hipenor]]ov i [[Etusa|Etusin]], osnivač i vladar grada [[Hirija (Beotija)|Hirije]] u [[Beotija|Beotiji]].{{sfn|Srejović|Cermanović-Kuzmanović|1989|loc=s.v. Hirijej}} 

== Mitologija ==
[[Nimfe|Nimfa]] [[Klonija (mitologija)|Klonija]] rodila je Hirijeju [[Niktej]]a i [[Lik (Niktejev brat)|Lika]].&lt;ref&gt;[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:3.10.1 III, 10, 1]; cf. [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:3.5.5 III, 5, 5] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, gde se kao Niktejev i Likov otac navodi [[Htonije]] ([[Htonska božanstva|&quot;od zemlje potekao&quot;]]), jedan od [[Sparti|Sparta]].&lt;/ref&gt; Jedan izvor navodi Hirijeja i kao [[Krinak (mitologija)|Krinakovog]] oca.&lt;ref&gt;[[Sholija]] uz [[Homer]]ovu ''[[Ilijada|Ilijadu]]'', XXIV, 544.&lt;/ref&gt; Većina izvora o Hirijeju govori kao o kralju,{{sfn|Schmitz|1867|loc=s.v. Hyrieus}} no [[Ovidije]] i [[Nono]] opisuju ga kao običnog seljaka.&lt;ref&gt;[[Ovidije]], ''[[Fasti (Ovidije)|Fasti]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi007.perseus-lat1:5 V, 499].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Nono]], ''Ep o Dionisu'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg2045.tlg001.perseus-grc1:13 XIII, 97].&lt;/ref&gt;

Hirijej je bio [[eponim]]ni osnivač grada [[Hirija (Beotija)|Hirije]] u Beotiji, u kome je i živeo i u kome je rođen i [[Orion (mitologija)|Orion]], koji se u kasnijem predanju takođe spominje kao njegov sin;&lt;ref&gt;[[Strabon]], ''Geografija'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0099.tlg001.perseus-grc1:9.2.12 IX, 2, 12].&lt;/ref&gt; ipak, ima i autora koji ga smeštaju u [[Trakija|Trakiju]] ili na ostrvo [[Hios]].&lt;ref name=hig195&gt;[[Higin]], ''Fabulae'', [http://www.theoi.com/Text/HyginusFabulae4.html#195 195].&lt;/ref&gt; Pričalo se da je Hirijej isterao [[Euonim (mitologija)|Euonima]] iz [[Apolon]]ovog hrama.&lt;ref&gt;[[Korina]], fr. 1 (ed. Page).&lt;/ref&gt;

Hirijej je uposlio [[Trofonije|Trofonija]] i [[Agamed]]a da mu sagrade [[Riznica|riznicu]], ali su oni u nju ugradili i jedan tajni ulaz, pa se u riznicu lako moglo ući micanjem samo jednog kamena. Uz pomoć tog tajnog ulaza njih dvojica su lako ulazili i odnosili Hirijejevo blago. On je bio zbunjen činjenicom da mu se bogatstvo smanjuje i pored toga što su lokoti i pečati na vratima ostajali netaknuti; da bi uhvatio lopova, postavio je zamku. Agamed se u nju uhvatio, pa je Trofonije odrubio bratu glavu kako Hirijej ne bi saznao za identitet lopova, nakon čega je Trofonija progutao ponor koji se otvorio u zemlji.&lt;ref&gt;[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:9.37.5 IX, 37, 5]–[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:9.37.6 6].&lt;/ref&gt;

Prema kasnijem predanju, Hirijej je bio i [[Orion (mitologija)|Orionov]] otac. Neki kažu da je on bio Orionov pravi otac,&lt;ref&gt;[[Antonin Liberal]], ''Metamorfoze'', 25.&lt;/ref&gt; a drugi da je Hirijej bio udovac i da nije imao dece, a da je Oriona usvojio. Naime, jednom prilikom Oriona su posetili [[Zevs]] i [[Hermes]] (neki dodaju i [[Posejdon]]a), koji su bili srdačno primljeni i potom obećali da će mu u znak zahvalnosti ispuniti jednu želju. Hirijej ih je zamolio da mu podare decu. Bogovi su krzno žrtvenog bika napunili svojim urinom (ili spermom) i rekli Hirijeju da tu kožu zakopa. Devet meseci kasnije Hirijej je u koži pronašao novorođenče i dao mu ime Orion. [[Rimska književnost|Rimski pisci]] Orionovo su ime dovodili u vezu s [[Latinski jezik|latinskom]] imenicom ''urina'' (= &quot;urin&quot;), premda to ime očito nije latinskog porekla.&lt;ref name=hig195/&gt;&lt;ref&gt;[[Higin]], ''Astronomica'', [http://thelatinlibrary.com/hyginus/hyginus2.shtml II, 34].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Ovidije]], ''[[Fasti (Ovidije)|Fasti]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi007.perseus-lat1:5 V, 493–536].&lt;/ref&gt; Na temelju ove priče [[Nono]] kaže da je Orion &quot;imao tri oca&quot; i majku [[Geja|Geju]].&lt;ref&gt;[[Nono]], ''Ep o Dionisu'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg2045.tlg001.perseus-grc1:13 XIII, 96–105].&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
*{{Citation  | last = Schmitz  | first = Leonhard  | author-link =  | contribution = Hyrieus | editor-last = Smith  | editor-first = William  | title = [[Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology]]  | volume =  | pages =  | publisher =   | place = Boston  | year = 1867  | contribution-url = http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aentry%3Dhyrieus-bio-1}}
*{{cite book|last1= Srejović|first1= Dragoslav|last2= Cermanović-Kuzmanović|first2= Aleksandrina|title= Rečnik grčke i rimske mitologije|location= Beograd|publisher= Srpska književna zadruga|year=1989|ref=harv}}

[[Kategorija:Kraljevi u grčkoj mitologiji]]</text>
      <sha1>oiz7uwk8w2devtx4s1g2gxtqryb4j2q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Friendly Persuasion</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2580765</id>
    <revision>
      <id>42695993</id>
      <parentid>42263329</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:51:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6445" sha1="p1kpi2evobgs6ibcrx1xuw0j2odbqws" xml:space="preserve">{{other uses}}

{{Infokutija film
| naslov = Friendly Persuasion
| slika = Poster - Friendly Persuasion 01.jpg
| opis = poster 
| režija = [[William Wyler]]
| producent = [[Robert Wyler]]&lt;br&gt;William Wyler
| scenario = [[Michael Wilson (pisac)|Michael Wilson]]
| based on       = {{Based on|''[[The Friendly Persuasion]]''|[[Jessamyn West (pisac)|Jessamyn West]]}} 
| uloge = [[Gary Cooper]]&lt;br&gt;[[Dorothy McGuire]]&lt;br&gt;[[Anthony Perkins]]&lt;br&gt;[[Richard Eyer]]&lt;br&gt;[[Robert Middleton]]&lt;br&gt;[[Phyllis Love]]&lt;br&gt;[[Peter Mark Richman]]&lt;br&gt;[[Marjorie Main]]&lt;br&gt;[[John Smith (actor)|John Smith]]
| cinematography = 
| muzika = [[Dimitri Tiomkin]]
| montaža = Robert Belcher&lt;br /&gt;[[Edward A. Biery]]&lt;br /&gt;[[Robert Swink]]
| studio         = [[Allied Artists Pictures Corporation]]
| distributer    = Allied Artists (SAD)&lt;br&gt;[[Metro-Goldwyn-Mayer]] (međunarodni)
| premijera = {{Film date|1956|11|25|df=y}}
| trajanje = 137 min.
| zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}}
| jezik = engleski
| budžet         = 3 mil. $&lt;ref name=&quot;variety&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Ballio, Tino (1987). ''United Artists: the company that changed the film industry'', page 164. [[The University of Wisconsin Press]], [[Madison, Wisconsin]]. {{ISBN|0-299-11440-6}}. pristup 21. IV 2011.&lt;/ref&gt;
| bruto = 8 mil. $ (do 1960. godine)&lt;ref name=&quot;tcm&quot;/&gt;
}}

'''Prijateljsko uvjeravanje''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Friendly Persuasion'') je [[SAD|američki]] [[film]] o [[Američki građanski rat|Američkom građanskom ratu]] iz [[1956.]] godine u kojem su glavne uloge ostvarili [[Gary Cooper]], [[Dorothy McGuire]], [[Anthony Perkins]], [[Richard Eyer]], [[Robert Middleton]] i [[Phyllis Love]]. Scenarij je napisao [[Michael Wilson]], a temeljen je na istoimenoj [[knjiga|knjizi]] iz [[1945.]] godine autora Jessamyna Westa. Film je režirao [[William Wyler]]. Radnja filma vrti se oko miroljubive obitelji [[Kvekeri|Kvekera]] u južnoj [[Indijana|Indijani]] tijekom Američkog građanskog rata. Glava obitelji tijekom filma znantno se promijeni i započne podržavati [[rat]].

U kino distribuciju film je krenuo bez potpisnika scenarija&lt;ref name=&quot;variety&quot;/&gt; zbog toga što je Wilson stavljen na [[Hollywood|holivudsku]] crnu listu. Priznanje za napisani scenarij vraćeno mu je [[1996.]] godine.

== Radnja ==

Jess Birdwell ([[Gary Cooper]]) je farmer i patrijarh obitelji Birdwell čiji je svjetonazor gotovo u konstantnom sukobu s ostatkom svijeta budući se radi o [[Kvekeri]]ma. Jessejeva supruga Eliza ([[Dorothy McGuire]]) je duboko [[Religija|religiozna]] žena i odlučna je u svom odupiranju bilo kakvom obliku nasilja. Jessejeva kćerka Mattie ([[Phyllis Love]]) želi ostati Kvekerica, ali se zaljubila u kavalirskog oficira Garda Jordana ([[Peter Mark Richman]]) iako se tome oštro protivi njezina majka. Jessejevo najmlađe dijete je &quot;Little&quot; Jess ([[Richard Eyer]]), živahni sin čiji komični sukob s kućnim ljubimcem njegove majke (guskom) Elizi izaziva konstantnu glavobolju. Najstariji Jessejev sin je Josh ([[Anthony Perkins]]), mladić rastrgan između svoje mržnje prema nasilju i uvjerenju da se, kako bi zaštitio svoju obitelj, mora pridružiti rezervnim snagama dobrovoljaca i boriti se protiv neprijatelja.

Publiku s obitelji upoznaje njezin najmlađi član, &quot;Little&quot; Jess koji vodi vječni rat s guskom - majčinim kućnim ljubimcem. Priča započinje kao lepršava i humoristična bajka o Kvekerima koji pokušavaju održati svoju vjeru i koji se pripremaju za sastanak Prvog dana. Cijeli sastanak poprimi izrazito depresivni ton kada vojnik Unije dođe u njihovu [[crkva|crkvu]] i upita kako muškarci Kvekeri mogu mirno sjediti dok pljačkaši (pripadnici [[Konfederativne Države Amerike|Konfederacije]]) pustoše njihove kuće i teroriziraju njihove obitelji. Posebno to pitanje usmjeri prema nekoliko mladića, sumnjajući u njihovu hrabrost i govoreći da se iza religije skrivaju isključivo zbog osobnog straha. Kada to isto pitanje usmjeri i prema mladom Joshu Birdwellu, ovaj mu priznaje da je to vjerojatno istina. Zbog njegove iskrenosti ostarjeli Kveker Purdy se naljuti budući smatra da onaj tko ne misli kao on zapravo nema pravo.

Radnja [[film]]a uskoro se vraća svom veselijem tonu dok pratimo Kvekere koji obavljaju svakodnevne zadatke iako je publika non-stop svjesna nadolazeće prijetnje Konfederacije. Kada njezini konjanici napokon dođu, situacija postaje smrtno ozbiljna. Jess radi na svojim poljima kada na horizontu vidi veliki oblak crnog dima; očigledno je netko zapalio nečiju kuću. Josh uskoro dolazi kući i govori svojoj obitelji da je njihova zajednica svedena na zemlju pepela i leševa. Josh vjeruje da mora krenuti u bitku, uvjerenje koje bi moglo uništiti cijelu obitelj. Eliza mu govori da ne smije okrenuti leđa religiji, jer bi to značilo da okreće leđa i njoj, ali otac Jess na stvari gleda drugačije i pokušava joj objasniti: &quot;Čovjekov život ne vrijedi pišljivog boba ako ne drži do svojih uvjerenja i savjesti.&quot;

Pripadnici vojske Konfederacije uskoro dolaze i opljačkaju njihovu farmu u trenutku dok su u kući prisutne samo Eliza i djeca. Kada Birdwellovog susjeda Sama Jordana ([[Robert Middleton]]) napadnu pobunjenici, Jess je primoran suočiti se s njegovim ubojicom. Za to vrijeme Josh se nađe u bitki kojom pokušavaju zaustaviti daljnji prodor pobunjenika. Kako se približava vrhunac filma, svaki član obitelji primoran je suočiti se s pitanjem je li [[Kršćani]]nu dopušteno u bilo kojem trenutku krenuti u nasilje.

== Izvori ==
{{reflist|refs=
&lt;ref name=&quot;tcm&quot;&gt;{{cite web | title= Friendly Persuasion (1956) | url= http://www.tcm.com/this-month/article/373965%7c88150/Friendly-Persuasion.html | work= 150th Anniversary of the Civil War | first= Rob | last= Nixon | publisher= Turner Classic Movies | accessdate= 6. X 2011 | archive-url= https://web.archive.org/web/20181005012924/http://www.tcm.com/this-month/article/373965%7C88150/Friendly-Persuasion.html | archive-date= 2018-10-05 | url-status= dead}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;variety&quot;&gt;{{cite web| title= Friendly Persuasion | url= http://www.variety.com/review/VE1117791127/| year = 1956  | publisher= Variety | accessdate= 6. X 2011}}&lt;/ref&gt; T

}}

== Vanjske veze ==
*{{imdb naslov|id=0049233|naslov=Prijateljsko uvjeravanje}}

{{William Wyler}}
{{Palm d'Or}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Historijski filmovi]]
[[Kategorija:Hrišćanski ili kršćanski filmovi]]</text>
      <sha1>p1kpi2evobgs6ibcrx1xuw0j2odbqws</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija izbori</title>
    <ns>10</ns>
    <id>2644887</id>
    <revision>
      <id>42695751</id>
      <parentid>42580459</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:25:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>ovo ionako treba prevesti</comment>
      <origin>42695751</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27862" sha1="ep5z93vhn7n3j6qbxmz7sihpdhmwkpz" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{#invoke:infobox|infoboxTemplate
| templatestyles = Infobox election/styles.css
| child templatestyles = Screen reader-only/styles.css&lt;!-- for /row template --&gt;
| child     = {{if empty|{{{child|}}}|{{{embed|}}}}}
| bodyclass = ib-election infobox-table {{#if:{{{election_date|}}}|vevent|}}
| bodystyle = {{#if:&lt;!--
 --&gt;{{{map_image|}}}{{{map|}}}{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}&lt;!--
 --&gt;|width:{{#invoke:Math|min
| 1=300
| 2={{#invoke:Math|max
| 1 = {{#if:{{{map_image|}}}{{{map|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
| 2 = {{#if:{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map2_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
| 3 = {{#if:{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map3_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
| 4 = {{#if:{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map4_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
}}}}px}}
| titleclass = summary
| title = {{#ifeq:{{if empty|{{{child|}}}|{{{embed|}}}}}|yes|{{#if:{{{election_name|}}}|&lt;div style=&quot;background-color:#ddd; color:inherit; font-size:120%; font-weight:bold&quot;&gt;{{{election_name}}}&lt;/div&gt;}}|{{if empty|{{{election_name|}}}|{{PAGENAME}}}}}}

| subheader1 = {{#if:{{{flag_image|}}}
  |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{flag_image|}}}|size=50px|alt=|link=}}&lt;hr /&gt;
  |{{#ifexist:Template:Country data {{#invoke:if empty|main|{{{country|}}}|¬}}|{{#invoke:flag|deco|{{{country}}}|variant={{{flag_year|}}}|size=50px|noredlink={{#ifeq:{{NAMESPACE}}|{{ns:0}}||yes}}|frameonly=true}}&lt;hr /&gt;}}
 }}
| subheader2 =  {{#if:{{{previous_year|}}}{{{election_date|}}}{{{next_year|}}}| 
 {{succession links|leftstyle=width:20%;|centerstyle = width:60%;|rightstyle=width:20%;
   | left ={{#if:{{{previous_year|}}}|{{#ifexist:{{{previous_election|}}}|[[{{{previous_election}}}|{{{previous_year}}}]]|{{{previous_year}}}}}}}
   | center = {{#if:{{{election_date|}}}|'''{{{election_date}}}'''}}
   | right = {{#if:{{{next_year|}}}|{{#ifexist:{{{next_election|}}}|[[{{{next_election}}}|{{{next_year}}}]]|{{{next_year}}}}}}}
   }}
}}
| subheader3 =  {{#if:{{{previous_seat_year|}}}{{{seat_class|}}}{{{next_seat_year|}}}| 
 {{succession links|leftstyle=width:35%; text-align:center;|centerstyle = width:30%;|rightstyle=width:35%; text-align:center;
   | left ={{#if:{{{previous_seat_year|}}}|{{#ifexist:{{{previous_seat_election|}}}|[[{{{previous_seat_election}}}|{{{previous_seat_year}}}]]|{{{previous_seat_year}}}}}}}
   | center = {{#if:{{{seat_class|}}}|'''{{{seat_class}}}'''}}
   | right = {{#if:{{{next_seat_year|}}}|{{#ifexist:{{{next_seat_election|}}}|[[{{{next_seat_election}}}|{{{next_seat_year}}}]]|{{{next_seat_year}}}}}}}
   }}
}}
| subheader4 = 
{{#if:{{{outgoing_members|}}}{{{previous_mps|}}}{{{elected_members|}}}{{{elected_mps|}}}| 
{{succession links|leftstyle=width:40%; text-align:center;|rightstyle=width:40%; text-align:center;
 | left = {{#if:{{{outgoing_members|}}}{{{previous_mps|}}}|{{#ifexist:{{if empty|{{{outgoing_members|}}}|{{{previous_mps|}}}}}|[[{{if empty|{{{outgoing_members|}}}|{{{previous_mps|}}}}}|outgoing members]]|{{if empty|{{{outgoing_members|}}}|{{{previous_mps|}}}}}}}}}
 | right = {{#if:{{{elected_members|}}}{{{elected_mps|}}}|{{#ifexist:{{if empty|{{{elected_members|}}}|{{{elected_mps|}}}}}|[[{{if empty|{{{elected_members|}}}|{{{elected_mps|}}}}}|elected members]]|{{if empty|{{{elected_members|}}}|{{{elected_mps|}}}}}}}|}}
 }}
}}

| header1 = 
{{#switch:{{lc:{{{type|}}}}}
| primary
| presidential = {{#if:{{{votes_for_election|}}}|&lt;hr /&gt;{{{votes_for_election}}}{{#if:{{{needed_votes|}}}|&lt;br /&gt;{{{needed_votes}}} votes needed to win}}
}}
| parliamentary
| legislative
| by-election   = {{#if:{{{seats_for_election|}}}|&lt;hr /&gt;{{{seats_for_election}}}{{#if:{{{majority_seats|}}}|&lt;br /&gt;{{{majority_seats}}} seats needed for a majority}}
}}
| #default      = 
}}
| data2 = {{#if:{{{opinion_polls|}}}| [[{{{opinion_polls}}}|Opinion&amp;nbsp;polls]] }}

| label3 = Registered
| data3 = {{{registered|}}}

| label4 = Turnout
| data4 = {{{turnout|}}}

| label5 = Votes&amp;nbsp;counted
| data5 = {{#if:{{{votes_counted|}}}|&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto;margin-left:auto;margin-right:auto;&quot;&gt;{{Percentage bar|{{{votes_counted}}}|{{{votes_counted}}}%|1BCE0E}}&lt;/div&gt;as of '''{{{last_update}}} {{{time_zone}}}''' }}

| label6 = Reporting
| data6 = {{#if:{{{reporting|}}}|&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto;margin-left:auto;margin-right:auto;&quot;&gt;{{Percentage bar|{{{reporting}}}|{{{reporting}}}%|1BCE0E}}&lt;/div&gt;as of '''{{{last_update}}} {{{time_zone}}}''' }}

| label7 = Declared
| data7 = {{#if:{{{declared|}}}|&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto;margin-left:auto;margin-right:auto;&quot;&gt;{{Percentage bar|{{{declared}}}|{{{declared}}}%|1BCE0E}}&lt;/div&gt;as of '''{{{last_update}}} {{{time_zone}}}''' }}

| data10 =  &lt;nowiki /&gt;
{{(!}} style=&quot;background:transparent; color: inherit; width:100%;&quot;
{{!}}-
{{#invoke:Infobox election|row
| row = 1&lt;!-- For debugging --&gt;
| type = {{{type|}}}
| divider = &lt;!-- none --&gt;
| filler = {{{filler|}}}
| col3 = {{#if:{{{color3|}}}{{{colour3|}}}{{{image3|}}}{{{nominee3|}}}{{{candidate3|}}}{{{leader3|}}}{{{party3|}}}{{{alliance3|}}}{{{home_state3|}}}{{{running_mate3|}}}{{{electoral_vote3|}}}{{{delegate_count3|}}}{{{states_carried3|}}}{{{leader_since3|}}}{{{leaders_seat3|}}}{{{last_election3|}}}{{{seats_before3|}}}{{{seats_needed3|}}}{{{seats3|}}}{{{seats_after3|}}}{{{seat_change3|}}}{{{popular_vote3|}}}{{{percentage3|}}}{{{swing3|}}}{{{1data3|}}}{{{2data3|}}}{{{3data3|}}}{{{4data3|}}}{{{5data3|}}}{{{6data3|}}}|yes}}
| ongoing = {{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}
| final_round_label = {{{final_round_label|}}}
| header1 = {{#switch:{{{type|}}}|parliamentary|Parliamentary=First party|#default=Majority party}}
| header2 = {{#switch:{{{type|}}}|parliamentary|Parliamentary=Second party|#default=Minority party}}
| header3 = {{#switch:{{{type|}}}|parliamentary|Parliamentary=Third party|#default=Third party}}
| party_color = {{#invoke:if empty|main| {{{party_colour|}}} | {{{party_color|}}} | yes }}
| color1 = {{#invoke:if empty|main| {{{color1|}}} | {{{colour1|}}} }}
| color2 = {{#invoke:if empty|main| {{{color2|}}} | {{{colour2|}}} }}
| color3 = {{#invoke:if empty|main| {{{color3|}}} | {{{colour3|}}} }}
| image_size = {{if empty|{{{image_size|}}}|150x150px}}
| image_upright = {{{image_upright|}}}
| image1 = {{{image1|}}}
| image1_size = {{{image1_size|}}}
| image1_upright = {{{image1_upright|}}}
| image2 = {{{image2|}}}
| image2_size = {{{image2_size|}}}
| image2_upright = {{{image2_upright|}}}
| image3 = {{{image3|}}}
| image3_size = {{{image3_size|}}}
| image3_upright = {{{image3_upright|}}}
| pageimage1 = {{{pageimage1|}}}
| pageimage2 = {{{pageimage2|}}}
| pageimage3 = {{{pageimage3|}}}
| nominee1 = {{{nominee1|}}}
| nominee2 = {{{nominee2|}}}
| nominee3 = {{{nominee3|}}}
| candidate1 = {{{candidate1|}}}
| candidate2 = {{{candidate2|}}}
| candidate3 = {{{candidate3|}}}
| leader1 = {{{leader1|}}}
| leader2 = {{{leader2|}}}
| leader3 = {{{leader3|}}}
| party_label = {{if empty|{{{party_label|}}}|Party}}
| party1_name = {{if empty|{{{party1_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party2_name = {{if empty|{{{party2_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party3_name = {{if empty|{{{party3_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party1 = {{{party1|}}}
| party2 = {{{party2|}}}
| party3 = {{{party3|}}}
| alliance1_name = {{if empty|{{{alliance1_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance2_name = {{if empty|{{{alliance2_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance3_name = {{if empty|{{{alliance3_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance1 = {{{alliance1|}}}
| alliance2 = {{{alliance2|}}}
| alliance3 = {{{alliance3|}}}
| home_state1 = {{{home_state1|}}}
| home_state2 = {{{home_state2|}}}
| home_state3 = {{{home_state3|}}}
| running_mate1 = {{{running_mate1|}}}
| running_mate2 = {{{running_mate2|}}}
| running_mate3 = {{{running_mate3|}}}
| college_voted = {{{college_voted|}}}
| electoral_vote1 = {{{electoral_vote1|}}}
| electoral_vote2 = {{{electoral_vote2|}}}
| electoral_vote3 = {{{electoral_vote3|}}}
| delegate_count1 = {{{delegate_count1|}}}
| delegate_count2 = {{{delegate_count2|}}}
| delegate_count3 = {{{delegate_count3|}}}
| states_carried1 = {{{states_carried1|}}}
| states_carried2 = {{{states_carried2|}}}
| states_carried3 = {{{states_carried3|}}}
| leader_since1 = {{{leader_since1|}}}
| leader_since2 = {{{leader_since2|}}}
| leader_since3 = {{{leader_since3|}}}
| leaders_seat1 = {{{leaders_seat1|}}}
| leaders_seat2 = {{{leaders_seat2|}}}
| leaders_seat3 = {{{leaders_seat3|}}}
| last_election1 = {{{last_election1|}}}
| last_election2 = {{{last_election2|}}}
| last_election3 = {{{last_election3|}}}
| seats_before1 = {{{seats_before1|}}}
| seats_before2 = {{{seats_before2|}}}
| seats_before3 = {{{seats_before3|}}}
| seats_needed1 = {{{seats_needed1|}}}
| seats_needed2 = {{{seats_needed2|}}}
| seats_needed3 = {{{seats_needed3|}}}
| seats1 = {{{seats1|}}}
| seats2 = {{{seats2|}}}
| seats3 = {{{seats3|}}}
| seats_after1 = {{{seats_after1|}}}
| seats_after2 = {{{seats_after2|}}}
| seats_after3 = {{{seats_after3|}}}
| seat_change1 = {{{seat_change1|}}}
| seat_change2 = {{{seat_change2|}}}
| seat_change3 = {{{seat_change3|}}}
| vote_type = {{if empty|{{{vote_type|}}}|Popular}}
| popular_vote1 = {{{popular_vote1|}}}
| popular_vote2 = {{{popular_vote2|}}}
| popular_vote3 = {{{popular_vote3|}}}
| percentage1 = {{{percentage1|}}}
| percentage2 = {{{percentage2|}}}
| percentage3 = {{{percentage3|}}}
| first_round1 = {{{first_round1|}}}
| first_round2 = {{{first_round2|}}}
| first_round3 = {{{first_round3|}}}
| final_round1 = {{{final_round1|}}}
| final_round2 = {{{final_round2|}}}
| final_round3 = {{{final_round3|}}}
| counties_won1 = {{{counties_won1|}}}
| counties_won2 = {{{counties_won2|}}}
| counties_won3 = {{{counties_won3|}}}
| counties_threshold1 = {{{counties_threshold1|}}}
| counties_threshold2 = {{{counties_threshold2|}}}
| counties_threshold3 = {{{counties_threshold3|}}}
| swing1 = {{{swing1|}}}
| swing2 = {{{swing2|}}}
| swing3 = {{{swing3|}}}
| opinion_polls = {{{opinion_polls|}}}

| 1blank = {{{1blank|}}}| 1data1 = {{{1data1|}}}| 1data2 = {{{1data2|}}}| 1data3 = {{{1data3|}}}
| 2blank = {{{2blank|}}}| 2data1 = {{{2data1|}}}| 2data2 = {{{2data2|}}}| 2data3 = {{{2data3|}}}
| 3blank = {{{3blank|}}}| 3data1 = {{{3data1|}}}| 3data2 = {{{3data2|}}}| 3data3 = {{{3data3|}}}
| 4blank = {{{4blank|}}}| 4data1 = {{{4data1|}}}| 4data2 = {{{4data2|}}}| 4data3 = {{{4data3|}}}
| 5blank = {{{5blank|}}}| 5data1 = {{{5data1|}}}| 5data2 = {{{5data2|}}}| 5data3 = {{{5data3|}}}
| 6blank = {{{6blank|}}}| 6data1 = {{{6data1|}}}| 6data2 = {{{6data2|}}}| 6data3 = {{{6data3|}}}
}}
{{!}}-
{{#invoke:Infobox election|row
| row = 2&lt;!-- For debugging --&gt;
| type = {{{type|}}}
| divider = &lt;hr /&gt;
| col3 = {{#if:{{{color6|}}}{{{colour6|}}}{{{image6|}}}{{{nominee6|}}}{{{candidate6|}}}{{{leader6|}}}{{{party6|}}}{{{alliance6|}}}{{{home_state6|}}}{{{running_mate6|}}}{{{electoral_vote6|}}}{{{delegate_count6|}}}{{{states_carried6|}}}{{{leader_since6|}}}{{{leaders_seat6|}}}{{{last_election6|}}}{{{seats_before6|}}}{{{seats_needed6|}}}{{{seats6|}}}{{{seats_after6|}}}{{{seat_change6|}}}{{{popular_vote6|}}}{{{percentage6|}}}{{{swing6|}}}{{{1data6|}}}{{{2data6|}}}{{{3data6|}}}{{{4data6|}}}{{{5data6|}}}{{{6data6|}}}|yes}}
| ongoing = {{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}
| final_round_label = {{{final_round_label|}}}
| header1 = {{#if:{{{party3|}}}|Fourth party|Third party}}
| header2 = {{#if:{{{party3|}}}|Fifth party|Fourth party}}
| header3 = {{#if:{{{party3|}}}|Sixth party|Fifth party}}
| party_color = {{#invoke:if empty|main| {{{party_colour|}}} | {{{party_color|}}} | yes }}
| color1 = {{#invoke:if empty|main| {{{color4|}}} | {{{colour4|}}} }}
| color2 = {{#invoke:if empty|main| {{{color5|}}} | {{{colour5|}}} }}
| color3 = {{#invoke:if empty|main| {{{color6|}}} | {{{colour6|}}} }}
| image_size = {{if empty|{{{image_size|}}}|150x150px}}
| image_upright = {{{image_upright|}}}
| image1 = {{{image4|}}}
| image1_size = {{{image4_size|}}}
| image1_upright = {{{image4_upright|}}}
| image2 = {{{image5|}}}
| image2_size = {{{image5_size|}}}
| image2_upright = {{{image5_upright|}}}
| image3 = {{{image6|}}}
| image3_size = {{{image6_size|}}}
| image3_upright = {{{image6_upright|}}}
| pageimage1 = {{{pageimage4|}}}
| pageimage2 = {{{pageimage5|}}}
| pageimage3 = {{{pageimage6|}}}
| nominee1 = {{{nominee4|}}}
| nominee2 = {{{nominee5|}}}
| nominee3 = {{{nominee6|}}}
| candidate1 = {{{candidate4|}}}
| candidate2 = {{{candidate5|}}}
| candidate3 = {{{candidate6|}}}
| leader1 = {{{leader4|}}}
| leader2 = {{{leader5|}}}
| leader3 = {{{leader6|}}}
| party_label = {{if empty|{{{party_label|}}}|Party}}
| party1_name = {{if empty|{{{party4_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party2_name = {{if empty|{{{party5_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party3_name = {{if empty|{{{party6_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party1 = {{{party4|}}}
| party2 = {{{party5|}}}
| party3 = {{{party6|}}}
| alliance1_name = {{if empty|{{{alliance4_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance2_name = {{if empty|{{{alliance5_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance3_name = {{if empty|{{{alliance6_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance1 = {{{alliance4|}}}
| alliance2 = {{{alliance5|}}}
| alliance3 = {{{alliance6|}}}
| home_state1 = {{{home_state4|}}}
| home_state2 = {{{home_state5|}}}
| home_state3 = {{{home_state6|}}}
| running_mate1 = {{{running_mate4|}}}
| running_mate2 = {{{running_mate5|}}}
| running_mate3 = {{{running_mate6|}}}
| college_voted = {{{college_voted|}}}
| electoral_vote1 = {{{electoral_vote4|}}}
| electoral_vote2 = {{{electoral_vote5|}}}
| electoral_vote3 = {{{electoral_vote6|}}}
| delegate_count1 = {{{delegate_count4|}}}
| delegate_count2 = {{{delegate_count5|}}}
| delegate_count3 = {{{delegate_count6|}}}
| states_carried1 = {{{states_carried4|}}}
| states_carried2 = {{{states_carried5|}}}
| states_carried3 = {{{states_carried6|}}}
| leader_since1 = {{{leader_since4|}}}
| leader_since2 = {{{leader_since5|}}}
| leader_since3 = {{{leader_since6|}}}
| leaders_seat1 = {{{leaders_seat4|}}}
| leaders_seat2 = {{{leaders_seat5|}}}
| leaders_seat3 = {{{leaders_seat6|}}}
| last_election1 = {{{last_election4|}}}
| last_election2 = {{{last_election5|}}}
| last_election3 = {{{last_election6|}}}
| seats_before1 = {{{seats_before4|}}}
| seats_before2 = {{{seats_before5|}}}
| seats_before3 = {{{seats_before6|}}}
| seats_needed1 = {{{seats_needed4|}}}
| seats_needed2 = {{{seats_needed5|}}}
| seats_needed3 = {{{seats_needed6|}}}
| seats1 = {{{seats4|}}}
| seats2 = {{{seats5|}}}
| seats3 = {{{seats6|}}}
| seats_after1 = {{{seats_after4|}}}
| seats_after2 = {{{seats_after5|}}}
| seats_after3 = {{{seats_after6|}}}
| seat_change1 = {{{seat_change4|}}}
| seat_change2 = {{{seat_change5|}}}
| seat_change3 = {{{seat_change6|}}}
| vote_type = {{if empty|{{{vote_type|}}}|Popular}}
| popular_vote1 = {{{popular_vote4|}}}
| popular_vote2 = {{{popular_vote5|}}}
| popular_vote3 = {{{popular_vote6|}}}
| percentage1 = {{{percentage4|}}}
| percentage2 = {{{percentage5|}}}
| percentage3 = {{{percentage6|}}}
| first_round1 = {{{first_round4|}}}
| first_round2 = {{{first_round5|}}}
| first_round3 = {{{first_round6|}}}
| final_round1 = {{{final_round4|}}}
| final_round2 = {{{final_round5|}}}
| final_round3 = {{{final_round6|}}}
| swing1 = {{{swing4|}}}
| swing2 = {{{swing5|}}}
| swing3 = {{{swing6|}}}
| opinion_polls = {{{opinion_polls|}}}

| 1blank = {{{1blank|}}}| 1data1 = {{{1data4|}}}| 1data2 = {{{1data5|}}}| 1data3 = {{{1data6|}}}
| 2blank = {{{2blank|}}}| 2data1 = {{{2data4|}}}| 2data2 = {{{2data5|}}}| 2data3 = {{{2data6|}}}
| 3blank = {{{3blank|}}}| 3data1 = {{{3data4|}}}| 3data2 = {{{3data5|}}}| 3data3 = {{{3data6|}}}
| 4blank = {{{4blank|}}}| 4data1 = {{{4data4|}}}| 4data2 = {{{4data5|}}}| 4data3 = {{{4data6|}}}
| 5blank = {{{5blank|}}}| 5data1 = {{{5data4|}}}| 5data2 = {{{5data5|}}}| 5data3 = {{{5data6|}}}
| 6blank = {{{6blank|}}}| 6data1 = {{{6data4|}}}| 6data2 = {{{6data5|}}}| 6data3 = {{{6data6|}}}
}}
{{!}}-
{{#invoke:Infobox election|row
| row = 3&lt;!-- For debugging --&gt;
| type = {{{type|}}}
| divider = &lt;hr /&gt;
| ongoing = {{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}
| final_round_label = {{{final_round_label|}}}
| col3 = {{#if:{{{color9|}}}{{{colour9|}}}{{{image9|}}}{{{nominee9|}}}{{{candidate9|}}}{{{leader9|}}}{{{party9|}}}{{{alliance9|}}}{{{home_state9|}}}{{{running_mate9|}}}{{{electoral_vote9|}}}{{{delegate_count9|}}}{{{states_carried9|}}}{{{leader_since9|}}}{{{leaders_seat9|}}}{{{last_election9|}}}{{{seats_before9|}}}{{{seats_needed9|}}}{{{seats9|}}}{{{seats_after9|}}}{{{seat_change9|}}}{{{popular_vote9|}}}{{{percentage9|}}}{{{counties_won9|}}}{{{counties_threshold9|}}}{{{swing9|}}}{{{1data9|}}}{{{2data9|}}}{{{3data9|}}}{{{4data9|}}}{{{5data9|}}}{{{6data9|}}}|yes}}
| header1 = {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Fifth party|1=Sixth party|2=Seventh party}}
| header2 = {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Sixth party|1=Seventh party|2=Eighth party}}
| header3 = {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Seventh party|1=Eighth party|2=Ninth party}}
| party_color = {{#invoke:if empty|main| {{{party_colour|}}} | {{{party_color|}}} | yes }}
| color1 = {{#invoke:if empty|main| {{{color7|}}} | {{{colour7|}}} }}
| color2 = {{#invoke:if empty|main| {{{color8|}}} | {{{colour8|}}} }}
| color3 = {{#invoke:if empty|main| {{{color9|}}} | {{{colour9|}}} }}
| image_size = {{if empty|{{{image_size|}}}|150x150px}}
| image_upright = {{{image_upright|}}}
| image1 = {{{image7|}}}
| image1_size = {{{image7_size|}}}
| image1_upright = {{{image7_upright|}}}
| image2 = {{{image8|}}}
| image2_size = {{{image8_size|}}}
| image2_upright = {{{image8_upright|}}}
| image3 = {{{image9|}}}
| image3_size = {{{image9_size|}}}
| image3_upright = {{{image9_upright|}}}
| pageimage1 = {{{pageimage7|}}}
| pageimage2 = {{{pageimage8|}}}
| pageimage3 = {{{pageimage9|}}}
| nominee1 = {{{nominee7|}}}
| nominee2 = {{{nominee8|}}}
| nominee3 = {{{nominee9|}}}
| candidate1 = {{{candidate7|}}}
| candidate2 = {{{candidate8|}}}
| candidate3 = {{{candidate9|}}}
| leader1 = {{{leader7|}}}
| leader2 = {{{leader8|}}}
| leader3 = {{{leader9|}}}
| party_label = {{if empty|{{{party_label|}}}|Party}}
| party1_name = {{if empty|{{{party7_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party2_name = {{if empty|{{{party8_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party3_name = {{if empty|{{{party9_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party1 = {{{party7|}}}
| party2 = {{{party8|}}}
| party3 = {{{party9|}}}
| alliance1_name = {{if empty|{{{alliance7_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance2_name = {{if empty|{{{alliance8_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance3_name = {{if empty|{{{alliance9_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance1 = {{{alliance7|}}}
| alliance2 = {{{alliance8|}}}
| alliance3 = {{{alliance9|}}}
| home_state1 = {{{home_state7|}}}
| home_state2 = {{{home_state8|}}}
| home_state3 = {{{home_state9|}}}
| running_mate1 = {{{running_mate7|}}}
| running_mate2 = {{{running_mate8|}}}
| running_mate3 = {{{running_mate9|}}}
| college_voted = {{{college_voted|}}}
| electoral_vote1 = {{{electoral_vote7|}}}
| electoral_vote2 = {{{electoral_vote8|}}}
| electoral_vote3 = {{{electoral_vote9|}}}
| delegate_count1 = {{{delegate_count7|}}}
| delegate_count2 = {{{delegate_count8|}}}
| delegate_count3 = {{{delegate_count9|}}}
| states_carried1 = {{{states_carried7|}}}
| states_carried2 = {{{states_carried8|}}}
| states_carried3 = {{{states_carried9|}}}
| leader_since1 = {{{leader_since7|}}}
| leader_since2 = {{{leader_since8|}}}
| leader_since3 = {{{leader_since9|}}}
| leaders_seat1 = {{{leaders_seat7|}}}
| leaders_seat2 = {{{leaders_seat8|}}}
| leaders_seat3 = {{{leaders_seat9|}}}
| last_election1 = {{{last_election7|}}}
| last_election2 = {{{last_election8|}}}
| last_election3 = {{{last_election9|}}}
| seats_before1 = {{{seats_before7|}}}
| seats_before2 = {{{seats_before8|}}}
| seats_before3 = {{{seats_before9|}}}
| seats_needed1 = {{{seats_needed7|}}}
| seats_needed2 = {{{seats_needed8|}}}
| seats_needed3 = {{{seats_needed9|}}}
| seats1 = {{{seats7|}}}
| seats2 = {{{seats8|}}}
| seats3 = {{{seats9|}}}
| seats_after1 = {{{seats_after7|}}}
| seats_after2 = {{{seats_after8|}}}
| seats_after3 = {{{seats_after9|}}}
| seat_change1 = {{{seat_change7|}}}
| seat_change2 = {{{seat_change8|}}}
| seat_change3 = {{{seat_change9|}}}
| vote_type = {{if empty|{{{vote_type|}}}|Popular}}
| popular_vote1 = {{{popular_vote7|}}}
| popular_vote2 = {{{popular_vote8|}}}
| popular_vote3 = {{{popular_vote9|}}}
| percentage1 = {{{percentage7|}}}
| percentage2 = {{{percentage8|}}}
| percentage3 = {{{percentage9|}}}
| first_round1 = {{{first_round7|}}}
| first_round2 = {{{first_round8|}}}
| first_round3 = {{{first_round9|}}}
| final_round1 = {{{final_round7|}}}
| final_round2 = {{{final_round8|}}}
| final_round3 = {{{final_round9|}}}
| swing1 = {{{swing7|}}}
| swing2 = {{{swing8|}}}
| swing3 = {{{swing9|}}}
| opinion_polls = {{{opinion_polls|}}}

| 1blank = {{{1blank|}}}| 1data1 = {{{1data7|}}}| 1data2 = {{{1data8|}}}| 1data3 = {{{1data9|}}}
| 2blank = {{{2blank|}}}| 2data1 = {{{2data7|}}}| 2data2 = {{{2data8|}}}| 2data3 = {{{2data9|}}}
| 3blank = {{{3blank|}}}| 3data1 = {{{3data7|}}}| 3data2 = {{{3data8|}}}| 3data3 = {{{3data9|}}}
| 4blank = {{{4blank|}}}| 4data1 = {{{4data7|}}}| 4data2 = {{{4data8|}}}| 4data3 = {{{4data9|}}}
| 5blank = {{{5blank|}}}| 5data1 = {{{5data7|}}}| 5data2 = {{{5data8|}}}| 5data3 = {{{5data9|}}}
| 6blank = {{{6blank|}}}| 6data1 = {{{6data7|}}}| 6data2 = {{{6data8|}}}| 6data3 = {{{6data9|}}}
}}
{{!)}}
| data11 = 

{{#if:{{{map_image|}}}{{{map|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map_alt|}}}}}
 |{{{map}}}
 }}{{#if:{{{map_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
| data12 = 
{{#if:{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map2_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map2_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map2_alt|}}}}}
 |{{{map2}}}
 }}{{#if:{{{map2_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map2_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
|data13 =
{{#if:{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map3_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map3_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map3_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map3_alt|}}}}}
 |{{{map3}}}
 }}{{#if:{{{map3_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map3_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
|data14 =
{{#if:{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map4_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map4_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map4_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map4_alt|}}}}}
 |{{{map4}}}
 }}{{#if:{{{map4_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map4_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
| data15 = {{#if:{{{title|}}}|&lt;hr /&gt;
{{{!}} role=&quot;presentation&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;background:transparent; color: inherit; width:100%;&quot;
{{!}} style=&quot;width:50%; text-align:left;&quot; {{!}}{{#if:{{{before_election|}}}{{{before_party|}}}|'''{{#ifeq:{{{type}}}|primary|Previous {{{title}}}|{{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes|Incumbent {{#ifeq:{{lc:{{{title}}}}}|u.s. senator|[[List of United States senators from {{#ifeq:{{{country}}}|Georgia (U.S. state)|Georgia|{{{country}}}}}|U.S. senator]]|{{{title}}}}}|{{#ifeq:{{lc:{{{title}}}}}|u.s. senator|[[List of United States senators from {{#ifeq:{{{country}}}|Georgia (U.S. state)|Georgia|{{{country}}}}}|U.S. senator]]|{{{title}}}}} before election}}}}'''&lt;br /&gt;
{{{before_election}}}&lt;br /&gt;
{{#if:{{{before_party|}}}|{{#invoke:Infobox election|shortname|link={{if empty|{{{before_party_link|}}}|{{{party_name}}}}}|name={{{before_party}}}}} }} }}
{{!}} style=&quot;width:50%; text-align:right;&quot; {{!}} {{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes|{{#ifeq:{{{type}}}|primary|{{#if:{{{after_election|}}}|'''Presumptive {{if empty|{{{posttitle|}}}|{{{title}}}}}'''|}}|}} |'''{{#if:{{{posttitle|}}}|{{{posttitle}}}|{{#ifeq:{{{type}}}|primary||Elected}} {{#ifeq:{{{title|}}}|Mayor|mayor|{{{title}}}}}}}'''}} &lt;br /&gt;
{{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes|{{#ifeq:{{{type}}}|primary|{{if empty|{{{after_election|}}}|}}}}}}
{{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes||{{if empty|{{{after_election|}}}|}}{{#if:{{{after_election|}}}{{{after_party|}}}||TBD}}&lt;br /&gt;
{{#if:{{{after_party|}}}|{{#invoke:Infobox election|shortname|link={{if empty|{{{after_party_link|}}}|{{{party_name|}}}}}|name={{{after_party}}}}}}} }}
{{!}}} }}
|name = {{#if:{{{template_name|}}}|{{{template_name}}}}}
| data16 = {{{module|}}}
}}&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;{{documentation}}
[[Kategorija:Politički šabloni]]
[[Kategorija:Standardne infokutije|Izbori]]
&lt;!-- Add categories to the /doc subpage, not here!&lt;/noinclude&gt;{{#if:{{{electoral_vote1|}}}|{{Main other|[[Category:Elections using electoral votes]]}}}}&lt;!-- temporary tracking of elections using an electoral college {{#invoke:Check for unknown parameters|check|unknown={{main other|[[Category:Pages using infobox election with unknown parameters|_VALUE_{{PAGENAME}}]]}}|preview=Page using [[Template:Infobox election]] with unknown parameter &quot;_VALUE_&quot;|ignoreblank=y| regexp1 = [%d]blank | regexp2 = [%d]data[%d] | after_election | after_party | after_party_link | regexp3 = alliance[%d]_name | alliance_name | regexp4 = alliance[%d] | before_election | before_party | before_party_link | regexp5 = candidate[%d] | child | college_voted | regexp6 = colou?r[%d] | counties_threshold1 | counties_threshold2 | counties_threshold3 | counties_threshold9 | counties_won1 | counties_won2 | counties_won3 | counties_won9 | country | declared | regexp7 = delegate_count[%d] | elected_members | elected_mps | election_date | election_name | regexp8 = electoral_vote[%d] | embed | filler | final_round_label | flag_image | flag_year | regexp9 = home_state[%d] | image_size | image_upright | regexp10 = image[%d] | regexp11 = image[%d]_size | regexp12 = image[%d]_upright | regexp13 = last_election[%d] | last_update | regexp14 = leader_since[%d] | regexp15 = leader[%d] | regexp16 = leaders_seat[%d] | majority_seats | map | map_alt | map_caption | map_image | map_size | map2 | map2_alt | map2_caption | map2_image | map2_size | map3 | map3_alt | map3_caption | map3_image | map3_size | map4 | map4_alt | map4_caption | map4_image | map4_size | module | needed_votes | next_election | next_seat_election | next_seat_year | next_year | regexp17 = nominee[%d] | ongoing | opinion_polls | outgoing_members | party_color | party_colour | party_label | regexp18 = party[%d]_name | party_name | regexp19 = party[%d] | regexp20 = percentage[%d] | regexp21 = popular_vote[%d] | posttitle | previous_election | previous_mps | previous_seat_election | previous_seat_year | previous_year | registered | reporting | regexp22 = running_mate[%d] | regexp23 = seat_change[%d] | regexp24 = seats_after[%d] | regexp25 = seats_before[%d] | seats_for_election | regexp26 = seats_needed[%d] | regexp27 = seats[%d] | regexp28 = states_carried[%d] | regexp29 = swing[%d] | seat_class | template_name | time_zone | title | turnout | type | vote_type | votes_counted | votes_for_election | regexp30 = first_round[%d] | regexp31 = final_round[%d] }}{{#invoke:Check for conflicting parameters|check
| template = [[Template:Infobox election]]
| cat = {{main other|Category:Pages using infobox election with conflicting parameters}}
| child; embed 
| outgoing_members; previous_mps 
| elected_members; elected_mps 
| party1_name; party_name 
| alliance1_name; alliance_name 
}}--&gt;</text>
      <sha1>ep5z93vhn7n3j6qbxmz7sihpdhmwkpz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695755</id>
      <parentid>42695751</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:32:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42695755</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27868" sha1="rulx8peoz9a29iakr7zc4tjvfric5oe" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{#invoke:infobox|infoboxTemplate
| templatestyles = Infokutija izbori/styles.css
| child templatestyles = Screen reader-only/styles.css&lt;!-- for /row template --&gt;
| child     = {{if empty|{{{child|}}}|{{{embed|}}}}}
| bodyclass = ib-election infobox-table {{#if:{{{election_date|}}}|vevent|}}
| bodystyle = {{#if:&lt;!--
 --&gt;{{{map_image|}}}{{{map|}}}{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}&lt;!--
 --&gt;|width:{{#invoke:Math|min
| 1=300
| 2={{#invoke:Math|max
| 1 = {{#if:{{{map_image|}}}{{{map|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
| 2 = {{#if:{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map2_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
| 3 = {{#if:{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map3_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
| 4 = {{#if:{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map4_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
}}}}px}}
| titleclass = summary
| title = {{#ifeq:{{if empty|{{{child|}}}|{{{embed|}}}}}|yes|{{#if:{{{election_name|}}}|&lt;div style=&quot;background-color:#ddd; color:inherit; font-size:120%; font-weight:bold&quot;&gt;{{{election_name}}}&lt;/div&gt;}}|{{if empty|{{{election_name|}}}|{{PAGENAME}}}}}}

| subheader1 = {{#if:{{{flag_image|}}}
  |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{flag_image|}}}|size=50px|alt=|link=}}&lt;hr /&gt;
  |{{#ifexist:Template:Country data {{#invoke:if empty|main|{{{country|}}}|¬}}|{{#invoke:flag|deco|{{{country}}}|variant={{{flag_year|}}}|size=50px|noredlink={{#ifeq:{{NAMESPACE}}|{{ns:0}}||yes}}|frameonly=true}}&lt;hr /&gt;}}
 }}
| subheader2 =  {{#if:{{{previous_year|}}}{{{election_date|}}}{{{next_year|}}}| 
 {{succession links|leftstyle=width:20%;|centerstyle = width:60%;|rightstyle=width:20%;
   | left ={{#if:{{{previous_year|}}}|{{#ifexist:{{{previous_election|}}}|[[{{{previous_election}}}|{{{previous_year}}}]]|{{{previous_year}}}}}}}
   | center = {{#if:{{{election_date|}}}|'''{{{election_date}}}'''}}
   | right = {{#if:{{{next_year|}}}|{{#ifexist:{{{next_election|}}}|[[{{{next_election}}}|{{{next_year}}}]]|{{{next_year}}}}}}}
   }}
}}
| subheader3 =  {{#if:{{{previous_seat_year|}}}{{{seat_class|}}}{{{next_seat_year|}}}| 
 {{succession links|leftstyle=width:35%; text-align:center;|centerstyle = width:30%;|rightstyle=width:35%; text-align:center;
   | left ={{#if:{{{previous_seat_year|}}}|{{#ifexist:{{{previous_seat_election|}}}|[[{{{previous_seat_election}}}|{{{previous_seat_year}}}]]|{{{previous_seat_year}}}}}}}
   | center = {{#if:{{{seat_class|}}}|'''{{{seat_class}}}'''}}
   | right = {{#if:{{{next_seat_year|}}}|{{#ifexist:{{{next_seat_election|}}}|[[{{{next_seat_election}}}|{{{next_seat_year}}}]]|{{{next_seat_year}}}}}}}
   }}
}}
| subheader4 = 
{{#if:{{{outgoing_members|}}}{{{previous_mps|}}}{{{elected_members|}}}{{{elected_mps|}}}| 
{{succession links|leftstyle=width:40%; text-align:center;|rightstyle=width:40%; text-align:center;
 | left = {{#if:{{{outgoing_members|}}}{{{previous_mps|}}}|{{#ifexist:{{if empty|{{{outgoing_members|}}}|{{{previous_mps|}}}}}|[[{{if empty|{{{outgoing_members|}}}|{{{previous_mps|}}}}}|outgoing members]]|{{if empty|{{{outgoing_members|}}}|{{{previous_mps|}}}}}}}}}
 | right = {{#if:{{{elected_members|}}}{{{elected_mps|}}}|{{#ifexist:{{if empty|{{{elected_members|}}}|{{{elected_mps|}}}}}|[[{{if empty|{{{elected_members|}}}|{{{elected_mps|}}}}}|elected members]]|{{if empty|{{{elected_members|}}}|{{{elected_mps|}}}}}}}|}}
 }}
}}

| header1 = 
{{#switch:{{lc:{{{type|}}}}}
| primary
| presidential = {{#if:{{{votes_for_election|}}}|&lt;hr /&gt;{{{votes_for_election}}}{{#if:{{{needed_votes|}}}|&lt;br /&gt;{{{needed_votes}}} votes needed to win}}
}}
| parliamentary
| legislative
| by-election   = {{#if:{{{seats_for_election|}}}|&lt;hr /&gt;{{{seats_for_election}}}{{#if:{{{majority_seats|}}}|&lt;br /&gt;{{{majority_seats}}} seats needed for a majority}}
}}
| #default      = 
}}
| data2 = {{#if:{{{opinion_polls|}}}| [[{{{opinion_polls}}}|Opinion&amp;nbsp;polls]] }}

| label3 = Registered
| data3 = {{{registered|}}}

| label4 = Turnout
| data4 = {{{turnout|}}}

| label5 = Votes&amp;nbsp;counted
| data5 = {{#if:{{{votes_counted|}}}|&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto;margin-left:auto;margin-right:auto;&quot;&gt;{{Percentage bar|{{{votes_counted}}}|{{{votes_counted}}}%|1BCE0E}}&lt;/div&gt;as of '''{{{last_update}}} {{{time_zone}}}''' }}

| label6 = Reporting
| data6 = {{#if:{{{reporting|}}}|&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto;margin-left:auto;margin-right:auto;&quot;&gt;{{Percentage bar|{{{reporting}}}|{{{reporting}}}%|1BCE0E}}&lt;/div&gt;as of '''{{{last_update}}} {{{time_zone}}}''' }}

| label7 = Declared
| data7 = {{#if:{{{declared|}}}|&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto;margin-left:auto;margin-right:auto;&quot;&gt;{{Percentage bar|{{{declared}}}|{{{declared}}}%|1BCE0E}}&lt;/div&gt;as of '''{{{last_update}}} {{{time_zone}}}''' }}

| data10 =  &lt;nowiki /&gt;
{{(!}} style=&quot;background:transparent; color: inherit; width:100%;&quot;
{{!}}-
{{#invoke:Infokutija izbori|row
| row = 1&lt;!-- For debugging --&gt;
| type = {{{type|}}}
| divider = &lt;!-- none --&gt;
| filler = {{{filler|}}}
| col3 = {{#if:{{{color3|}}}{{{colour3|}}}{{{image3|}}}{{{nominee3|}}}{{{candidate3|}}}{{{leader3|}}}{{{party3|}}}{{{alliance3|}}}{{{home_state3|}}}{{{running_mate3|}}}{{{electoral_vote3|}}}{{{delegate_count3|}}}{{{states_carried3|}}}{{{leader_since3|}}}{{{leaders_seat3|}}}{{{last_election3|}}}{{{seats_before3|}}}{{{seats_needed3|}}}{{{seats3|}}}{{{seats_after3|}}}{{{seat_change3|}}}{{{popular_vote3|}}}{{{percentage3|}}}{{{swing3|}}}{{{1data3|}}}{{{2data3|}}}{{{3data3|}}}{{{4data3|}}}{{{5data3|}}}{{{6data3|}}}|yes}}
| ongoing = {{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}
| final_round_label = {{{final_round_label|}}}
| header1 = {{#switch:{{{type|}}}|parliamentary|Parliamentary=First party|#default=Majority party}}
| header2 = {{#switch:{{{type|}}}|parliamentary|Parliamentary=Second party|#default=Minority party}}
| header3 = {{#switch:{{{type|}}}|parliamentary|Parliamentary=Third party|#default=Third party}}
| party_color = {{#invoke:if empty|main| {{{party_colour|}}} | {{{party_color|}}} | yes }}
| color1 = {{#invoke:if empty|main| {{{color1|}}} | {{{colour1|}}} }}
| color2 = {{#invoke:if empty|main| {{{color2|}}} | {{{colour2|}}} }}
| color3 = {{#invoke:if empty|main| {{{color3|}}} | {{{colour3|}}} }}
| image_size = {{if empty|{{{image_size|}}}|150x150px}}
| image_upright = {{{image_upright|}}}
| image1 = {{{image1|}}}
| image1_size = {{{image1_size|}}}
| image1_upright = {{{image1_upright|}}}
| image2 = {{{image2|}}}
| image2_size = {{{image2_size|}}}
| image2_upright = {{{image2_upright|}}}
| image3 = {{{image3|}}}
| image3_size = {{{image3_size|}}}
| image3_upright = {{{image3_upright|}}}
| pageimage1 = {{{pageimage1|}}}
| pageimage2 = {{{pageimage2|}}}
| pageimage3 = {{{pageimage3|}}}
| nominee1 = {{{nominee1|}}}
| nominee2 = {{{nominee2|}}}
| nominee3 = {{{nominee3|}}}
| candidate1 = {{{candidate1|}}}
| candidate2 = {{{candidate2|}}}
| candidate3 = {{{candidate3|}}}
| leader1 = {{{leader1|}}}
| leader2 = {{{leader2|}}}
| leader3 = {{{leader3|}}}
| party_label = {{if empty|{{{party_label|}}}|Party}}
| party1_name = {{if empty|{{{party1_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party2_name = {{if empty|{{{party2_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party3_name = {{if empty|{{{party3_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party1 = {{{party1|}}}
| party2 = {{{party2|}}}
| party3 = {{{party3|}}}
| alliance1_name = {{if empty|{{{alliance1_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance2_name = {{if empty|{{{alliance2_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance3_name = {{if empty|{{{alliance3_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance1 = {{{alliance1|}}}
| alliance2 = {{{alliance2|}}}
| alliance3 = {{{alliance3|}}}
| home_state1 = {{{home_state1|}}}
| home_state2 = {{{home_state2|}}}
| home_state3 = {{{home_state3|}}}
| running_mate1 = {{{running_mate1|}}}
| running_mate2 = {{{running_mate2|}}}
| running_mate3 = {{{running_mate3|}}}
| college_voted = {{{college_voted|}}}
| electoral_vote1 = {{{electoral_vote1|}}}
| electoral_vote2 = {{{electoral_vote2|}}}
| electoral_vote3 = {{{electoral_vote3|}}}
| delegate_count1 = {{{delegate_count1|}}}
| delegate_count2 = {{{delegate_count2|}}}
| delegate_count3 = {{{delegate_count3|}}}
| states_carried1 = {{{states_carried1|}}}
| states_carried2 = {{{states_carried2|}}}
| states_carried3 = {{{states_carried3|}}}
| leader_since1 = {{{leader_since1|}}}
| leader_since2 = {{{leader_since2|}}}
| leader_since3 = {{{leader_since3|}}}
| leaders_seat1 = {{{leaders_seat1|}}}
| leaders_seat2 = {{{leaders_seat2|}}}
| leaders_seat3 = {{{leaders_seat3|}}}
| last_election1 = {{{last_election1|}}}
| last_election2 = {{{last_election2|}}}
| last_election3 = {{{last_election3|}}}
| seats_before1 = {{{seats_before1|}}}
| seats_before2 = {{{seats_before2|}}}
| seats_before3 = {{{seats_before3|}}}
| seats_needed1 = {{{seats_needed1|}}}
| seats_needed2 = {{{seats_needed2|}}}
| seats_needed3 = {{{seats_needed3|}}}
| seats1 = {{{seats1|}}}
| seats2 = {{{seats2|}}}
| seats3 = {{{seats3|}}}
| seats_after1 = {{{seats_after1|}}}
| seats_after2 = {{{seats_after2|}}}
| seats_after3 = {{{seats_after3|}}}
| seat_change1 = {{{seat_change1|}}}
| seat_change2 = {{{seat_change2|}}}
| seat_change3 = {{{seat_change3|}}}
| vote_type = {{if empty|{{{vote_type|}}}|Popular}}
| popular_vote1 = {{{popular_vote1|}}}
| popular_vote2 = {{{popular_vote2|}}}
| popular_vote3 = {{{popular_vote3|}}}
| percentage1 = {{{percentage1|}}}
| percentage2 = {{{percentage2|}}}
| percentage3 = {{{percentage3|}}}
| first_round1 = {{{first_round1|}}}
| first_round2 = {{{first_round2|}}}
| first_round3 = {{{first_round3|}}}
| final_round1 = {{{final_round1|}}}
| final_round2 = {{{final_round2|}}}
| final_round3 = {{{final_round3|}}}
| counties_won1 = {{{counties_won1|}}}
| counties_won2 = {{{counties_won2|}}}
| counties_won3 = {{{counties_won3|}}}
| counties_threshold1 = {{{counties_threshold1|}}}
| counties_threshold2 = {{{counties_threshold2|}}}
| counties_threshold3 = {{{counties_threshold3|}}}
| swing1 = {{{swing1|}}}
| swing2 = {{{swing2|}}}
| swing3 = {{{swing3|}}}
| opinion_polls = {{{opinion_polls|}}}

| 1blank = {{{1blank|}}}| 1data1 = {{{1data1|}}}| 1data2 = {{{1data2|}}}| 1data3 = {{{1data3|}}}
| 2blank = {{{2blank|}}}| 2data1 = {{{2data1|}}}| 2data2 = {{{2data2|}}}| 2data3 = {{{2data3|}}}
| 3blank = {{{3blank|}}}| 3data1 = {{{3data1|}}}| 3data2 = {{{3data2|}}}| 3data3 = {{{3data3|}}}
| 4blank = {{{4blank|}}}| 4data1 = {{{4data1|}}}| 4data2 = {{{4data2|}}}| 4data3 = {{{4data3|}}}
| 5blank = {{{5blank|}}}| 5data1 = {{{5data1|}}}| 5data2 = {{{5data2|}}}| 5data3 = {{{5data3|}}}
| 6blank = {{{6blank|}}}| 6data1 = {{{6data1|}}}| 6data2 = {{{6data2|}}}| 6data3 = {{{6data3|}}}
}}
{{!}}-
{{#invoke:Infokutija izbori|row
| row = 2&lt;!-- For debugging --&gt;
| type = {{{type|}}}
| divider = &lt;hr /&gt;
| col3 = {{#if:{{{color6|}}}{{{colour6|}}}{{{image6|}}}{{{nominee6|}}}{{{candidate6|}}}{{{leader6|}}}{{{party6|}}}{{{alliance6|}}}{{{home_state6|}}}{{{running_mate6|}}}{{{electoral_vote6|}}}{{{delegate_count6|}}}{{{states_carried6|}}}{{{leader_since6|}}}{{{leaders_seat6|}}}{{{last_election6|}}}{{{seats_before6|}}}{{{seats_needed6|}}}{{{seats6|}}}{{{seats_after6|}}}{{{seat_change6|}}}{{{popular_vote6|}}}{{{percentage6|}}}{{{swing6|}}}{{{1data6|}}}{{{2data6|}}}{{{3data6|}}}{{{4data6|}}}{{{5data6|}}}{{{6data6|}}}|yes}}
| ongoing = {{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}
| final_round_label = {{{final_round_label|}}}
| header1 = {{#if:{{{party3|}}}|Fourth party|Third party}}
| header2 = {{#if:{{{party3|}}}|Fifth party|Fourth party}}
| header3 = {{#if:{{{party3|}}}|Sixth party|Fifth party}}
| party_color = {{#invoke:if empty|main| {{{party_colour|}}} | {{{party_color|}}} | yes }}
| color1 = {{#invoke:if empty|main| {{{color4|}}} | {{{colour4|}}} }}
| color2 = {{#invoke:if empty|main| {{{color5|}}} | {{{colour5|}}} }}
| color3 = {{#invoke:if empty|main| {{{color6|}}} | {{{colour6|}}} }}
| image_size = {{if empty|{{{image_size|}}}|150x150px}}
| image_upright = {{{image_upright|}}}
| image1 = {{{image4|}}}
| image1_size = {{{image4_size|}}}
| image1_upright = {{{image4_upright|}}}
| image2 = {{{image5|}}}
| image2_size = {{{image5_size|}}}
| image2_upright = {{{image5_upright|}}}
| image3 = {{{image6|}}}
| image3_size = {{{image6_size|}}}
| image3_upright = {{{image6_upright|}}}
| pageimage1 = {{{pageimage4|}}}
| pageimage2 = {{{pageimage5|}}}
| pageimage3 = {{{pageimage6|}}}
| nominee1 = {{{nominee4|}}}
| nominee2 = {{{nominee5|}}}
| nominee3 = {{{nominee6|}}}
| candidate1 = {{{candidate4|}}}
| candidate2 = {{{candidate5|}}}
| candidate3 = {{{candidate6|}}}
| leader1 = {{{leader4|}}}
| leader2 = {{{leader5|}}}
| leader3 = {{{leader6|}}}
| party_label = {{if empty|{{{party_label|}}}|Party}}
| party1_name = {{if empty|{{{party4_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party2_name = {{if empty|{{{party5_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party3_name = {{if empty|{{{party6_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party1 = {{{party4|}}}
| party2 = {{{party5|}}}
| party3 = {{{party6|}}}
| alliance1_name = {{if empty|{{{alliance4_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance2_name = {{if empty|{{{alliance5_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance3_name = {{if empty|{{{alliance6_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance1 = {{{alliance4|}}}
| alliance2 = {{{alliance5|}}}
| alliance3 = {{{alliance6|}}}
| home_state1 = {{{home_state4|}}}
| home_state2 = {{{home_state5|}}}
| home_state3 = {{{home_state6|}}}
| running_mate1 = {{{running_mate4|}}}
| running_mate2 = {{{running_mate5|}}}
| running_mate3 = {{{running_mate6|}}}
| college_voted = {{{college_voted|}}}
| electoral_vote1 = {{{electoral_vote4|}}}
| electoral_vote2 = {{{electoral_vote5|}}}
| electoral_vote3 = {{{electoral_vote6|}}}
| delegate_count1 = {{{delegate_count4|}}}
| delegate_count2 = {{{delegate_count5|}}}
| delegate_count3 = {{{delegate_count6|}}}
| states_carried1 = {{{states_carried4|}}}
| states_carried2 = {{{states_carried5|}}}
| states_carried3 = {{{states_carried6|}}}
| leader_since1 = {{{leader_since4|}}}
| leader_since2 = {{{leader_since5|}}}
| leader_since3 = {{{leader_since6|}}}
| leaders_seat1 = {{{leaders_seat4|}}}
| leaders_seat2 = {{{leaders_seat5|}}}
| leaders_seat3 = {{{leaders_seat6|}}}
| last_election1 = {{{last_election4|}}}
| last_election2 = {{{last_election5|}}}
| last_election3 = {{{last_election6|}}}
| seats_before1 = {{{seats_before4|}}}
| seats_before2 = {{{seats_before5|}}}
| seats_before3 = {{{seats_before6|}}}
| seats_needed1 = {{{seats_needed4|}}}
| seats_needed2 = {{{seats_needed5|}}}
| seats_needed3 = {{{seats_needed6|}}}
| seats1 = {{{seats4|}}}
| seats2 = {{{seats5|}}}
| seats3 = {{{seats6|}}}
| seats_after1 = {{{seats_after4|}}}
| seats_after2 = {{{seats_after5|}}}
| seats_after3 = {{{seats_after6|}}}
| seat_change1 = {{{seat_change4|}}}
| seat_change2 = {{{seat_change5|}}}
| seat_change3 = {{{seat_change6|}}}
| vote_type = {{if empty|{{{vote_type|}}}|Popular}}
| popular_vote1 = {{{popular_vote4|}}}
| popular_vote2 = {{{popular_vote5|}}}
| popular_vote3 = {{{popular_vote6|}}}
| percentage1 = {{{percentage4|}}}
| percentage2 = {{{percentage5|}}}
| percentage3 = {{{percentage6|}}}
| first_round1 = {{{first_round4|}}}
| first_round2 = {{{first_round5|}}}
| first_round3 = {{{first_round6|}}}
| final_round1 = {{{final_round4|}}}
| final_round2 = {{{final_round5|}}}
| final_round3 = {{{final_round6|}}}
| swing1 = {{{swing4|}}}
| swing2 = {{{swing5|}}}
| swing3 = {{{swing6|}}}
| opinion_polls = {{{opinion_polls|}}}

| 1blank = {{{1blank|}}}| 1data1 = {{{1data4|}}}| 1data2 = {{{1data5|}}}| 1data3 = {{{1data6|}}}
| 2blank = {{{2blank|}}}| 2data1 = {{{2data4|}}}| 2data2 = {{{2data5|}}}| 2data3 = {{{2data6|}}}
| 3blank = {{{3blank|}}}| 3data1 = {{{3data4|}}}| 3data2 = {{{3data5|}}}| 3data3 = {{{3data6|}}}
| 4blank = {{{4blank|}}}| 4data1 = {{{4data4|}}}| 4data2 = {{{4data5|}}}| 4data3 = {{{4data6|}}}
| 5blank = {{{5blank|}}}| 5data1 = {{{5data4|}}}| 5data2 = {{{5data5|}}}| 5data3 = {{{5data6|}}}
| 6blank = {{{6blank|}}}| 6data1 = {{{6data4|}}}| 6data2 = {{{6data5|}}}| 6data3 = {{{6data6|}}}
}}
{{!}}-
{{#invoke:Infokutija izbori|row
| row = 3&lt;!-- For debugging --&gt;
| type = {{{type|}}}
| divider = &lt;hr /&gt;
| ongoing = {{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}
| final_round_label = {{{final_round_label|}}}
| col3 = {{#if:{{{color9|}}}{{{colour9|}}}{{{image9|}}}{{{nominee9|}}}{{{candidate9|}}}{{{leader9|}}}{{{party9|}}}{{{alliance9|}}}{{{home_state9|}}}{{{running_mate9|}}}{{{electoral_vote9|}}}{{{delegate_count9|}}}{{{states_carried9|}}}{{{leader_since9|}}}{{{leaders_seat9|}}}{{{last_election9|}}}{{{seats_before9|}}}{{{seats_needed9|}}}{{{seats9|}}}{{{seats_after9|}}}{{{seat_change9|}}}{{{popular_vote9|}}}{{{percentage9|}}}{{{counties_won9|}}}{{{counties_threshold9|}}}{{{swing9|}}}{{{1data9|}}}{{{2data9|}}}{{{3data9|}}}{{{4data9|}}}{{{5data9|}}}{{{6data9|}}}|yes}}
| header1 = {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Fifth party|1=Sixth party|2=Seventh party}}
| header2 = {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Sixth party|1=Seventh party|2=Eighth party}}
| header3 = {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Seventh party|1=Eighth party|2=Ninth party}}
| party_color = {{#invoke:if empty|main| {{{party_colour|}}} | {{{party_color|}}} | yes }}
| color1 = {{#invoke:if empty|main| {{{color7|}}} | {{{colour7|}}} }}
| color2 = {{#invoke:if empty|main| {{{color8|}}} | {{{colour8|}}} }}
| color3 = {{#invoke:if empty|main| {{{color9|}}} | {{{colour9|}}} }}
| image_size = {{if empty|{{{image_size|}}}|150x150px}}
| image_upright = {{{image_upright|}}}
| image1 = {{{image7|}}}
| image1_size = {{{image7_size|}}}
| image1_upright = {{{image7_upright|}}}
| image2 = {{{image8|}}}
| image2_size = {{{image8_size|}}}
| image2_upright = {{{image8_upright|}}}
| image3 = {{{image9|}}}
| image3_size = {{{image9_size|}}}
| image3_upright = {{{image9_upright|}}}
| pageimage1 = {{{pageimage7|}}}
| pageimage2 = {{{pageimage8|}}}
| pageimage3 = {{{pageimage9|}}}
| nominee1 = {{{nominee7|}}}
| nominee2 = {{{nominee8|}}}
| nominee3 = {{{nominee9|}}}
| candidate1 = {{{candidate7|}}}
| candidate2 = {{{candidate8|}}}
| candidate3 = {{{candidate9|}}}
| leader1 = {{{leader7|}}}
| leader2 = {{{leader8|}}}
| leader3 = {{{leader9|}}}
| party_label = {{if empty|{{{party_label|}}}|Party}}
| party1_name = {{if empty|{{{party7_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party2_name = {{if empty|{{{party8_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party3_name = {{if empty|{{{party9_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party1 = {{{party7|}}}
| party2 = {{{party8|}}}
| party3 = {{{party9|}}}
| alliance1_name = {{if empty|{{{alliance7_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance2_name = {{if empty|{{{alliance8_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance3_name = {{if empty|{{{alliance9_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance1 = {{{alliance7|}}}
| alliance2 = {{{alliance8|}}}
| alliance3 = {{{alliance9|}}}
| home_state1 = {{{home_state7|}}}
| home_state2 = {{{home_state8|}}}
| home_state3 = {{{home_state9|}}}
| running_mate1 = {{{running_mate7|}}}
| running_mate2 = {{{running_mate8|}}}
| running_mate3 = {{{running_mate9|}}}
| college_voted = {{{college_voted|}}}
| electoral_vote1 = {{{electoral_vote7|}}}
| electoral_vote2 = {{{electoral_vote8|}}}
| electoral_vote3 = {{{electoral_vote9|}}}
| delegate_count1 = {{{delegate_count7|}}}
| delegate_count2 = {{{delegate_count8|}}}
| delegate_count3 = {{{delegate_count9|}}}
| states_carried1 = {{{states_carried7|}}}
| states_carried2 = {{{states_carried8|}}}
| states_carried3 = {{{states_carried9|}}}
| leader_since1 = {{{leader_since7|}}}
| leader_since2 = {{{leader_since8|}}}
| leader_since3 = {{{leader_since9|}}}
| leaders_seat1 = {{{leaders_seat7|}}}
| leaders_seat2 = {{{leaders_seat8|}}}
| leaders_seat3 = {{{leaders_seat9|}}}
| last_election1 = {{{last_election7|}}}
| last_election2 = {{{last_election8|}}}
| last_election3 = {{{last_election9|}}}
| seats_before1 = {{{seats_before7|}}}
| seats_before2 = {{{seats_before8|}}}
| seats_before3 = {{{seats_before9|}}}
| seats_needed1 = {{{seats_needed7|}}}
| seats_needed2 = {{{seats_needed8|}}}
| seats_needed3 = {{{seats_needed9|}}}
| seats1 = {{{seats7|}}}
| seats2 = {{{seats8|}}}
| seats3 = {{{seats9|}}}
| seats_after1 = {{{seats_after7|}}}
| seats_after2 = {{{seats_after8|}}}
| seats_after3 = {{{seats_after9|}}}
| seat_change1 = {{{seat_change7|}}}
| seat_change2 = {{{seat_change8|}}}
| seat_change3 = {{{seat_change9|}}}
| vote_type = {{if empty|{{{vote_type|}}}|Popular}}
| popular_vote1 = {{{popular_vote7|}}}
| popular_vote2 = {{{popular_vote8|}}}
| popular_vote3 = {{{popular_vote9|}}}
| percentage1 = {{{percentage7|}}}
| percentage2 = {{{percentage8|}}}
| percentage3 = {{{percentage9|}}}
| first_round1 = {{{first_round7|}}}
| first_round2 = {{{first_round8|}}}
| first_round3 = {{{first_round9|}}}
| final_round1 = {{{final_round7|}}}
| final_round2 = {{{final_round8|}}}
| final_round3 = {{{final_round9|}}}
| swing1 = {{{swing7|}}}
| swing2 = {{{swing8|}}}
| swing3 = {{{swing9|}}}
| opinion_polls = {{{opinion_polls|}}}

| 1blank = {{{1blank|}}}| 1data1 = {{{1data7|}}}| 1data2 = {{{1data8|}}}| 1data3 = {{{1data9|}}}
| 2blank = {{{2blank|}}}| 2data1 = {{{2data7|}}}| 2data2 = {{{2data8|}}}| 2data3 = {{{2data9|}}}
| 3blank = {{{3blank|}}}| 3data1 = {{{3data7|}}}| 3data2 = {{{3data8|}}}| 3data3 = {{{3data9|}}}
| 4blank = {{{4blank|}}}| 4data1 = {{{4data7|}}}| 4data2 = {{{4data8|}}}| 4data3 = {{{4data9|}}}
| 5blank = {{{5blank|}}}| 5data1 = {{{5data7|}}}| 5data2 = {{{5data8|}}}| 5data3 = {{{5data9|}}}
| 6blank = {{{6blank|}}}| 6data1 = {{{6data7|}}}| 6data2 = {{{6data8|}}}| 6data3 = {{{6data9|}}}
}}
{{!)}}
| data11 = 

{{#if:{{{map_image|}}}{{{map|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map_alt|}}}}}
 |{{{map}}}
 }}{{#if:{{{map_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
| data12 = 
{{#if:{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map2_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map2_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map2_alt|}}}}}
 |{{{map2}}}
 }}{{#if:{{{map2_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map2_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
|data13 =
{{#if:{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map3_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map3_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map3_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map3_alt|}}}}}
 |{{{map3}}}
 }}{{#if:{{{map3_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map3_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
|data14 =
{{#if:{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map4_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map4_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map4_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map4_alt|}}}}}
 |{{{map4}}}
 }}{{#if:{{{map4_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map4_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
| data15 = {{#if:{{{title|}}}|&lt;hr /&gt;
{{{!}} role=&quot;presentation&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;background:transparent; color: inherit; width:100%;&quot;
{{!}} style=&quot;width:50%; text-align:left;&quot; {{!}}{{#if:{{{before_election|}}}{{{before_party|}}}|'''{{#ifeq:{{{type}}}|primary|Previous {{{title}}}|{{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes|Incumbent {{#ifeq:{{lc:{{{title}}}}}|u.s. senator|[[List of United States senators from {{#ifeq:{{{country}}}|Georgia (U.S. state)|Georgia|{{{country}}}}}|U.S. senator]]|{{{title}}}}}|{{#ifeq:{{lc:{{{title}}}}}|u.s. senator|[[List of United States senators from {{#ifeq:{{{country}}}|Georgia (U.S. state)|Georgia|{{{country}}}}}|U.S. senator]]|{{{title}}}}} before election}}}}'''&lt;br /&gt;
{{{before_election}}}&lt;br /&gt;
{{#if:{{{before_party|}}}|{{#invoke:Infokutija izbori|shortname|link={{if empty|{{{before_party_link|}}}|{{{party_name}}}}}|name={{{before_party}}}}} }} }}
{{!}} style=&quot;width:50%; text-align:right;&quot; {{!}} {{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes|{{#ifeq:{{{type}}}|primary|{{#if:{{{after_election|}}}|'''Presumptive {{if empty|{{{posttitle|}}}|{{{title}}}}}'''|}}|}} |'''{{#if:{{{posttitle|}}}|{{{posttitle}}}|{{#ifeq:{{{type}}}|primary||Elected}} {{#ifeq:{{{title|}}}|Mayor|mayor|{{{title}}}}}}}'''}} &lt;br /&gt;
{{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes|{{#ifeq:{{{type}}}|primary|{{if empty|{{{after_election|}}}|}}}}}}
{{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes||{{if empty|{{{after_election|}}}|}}{{#if:{{{after_election|}}}{{{after_party|}}}||TBD}}&lt;br /&gt;
{{#if:{{{after_party|}}}|{{#invoke:Infokutija izbori|shortname|link={{if empty|{{{after_party_link|}}}|{{{party_name|}}}}}|name={{{after_party}}}}}}} }}
{{!}}} }}
|name = {{#if:{{{template_name|}}}|{{{template_name}}}}}
| data16 = {{{module|}}}
}}&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;{{documentation}}
[[Kategorija:Politički šabloni]]
[[Kategorija:Standardne infokutije|Izbori]]
&lt;!-- Add categories to the /doc subpage, not here!&lt;/noinclude&gt;{{#if:{{{electoral_vote1|}}}|{{Main other|[[Category:Elections using electoral votes]]}}}}&lt;!-- temporary tracking of elections using an electoral college {{#invoke:Check for unknown parameters|check|unknown={{main other|[[Category:Pages using infobox election with unknown parameters|_VALUE_{{PAGENAME}}]]}}|preview=Page using [[Template:Infobox election]] with unknown parameter &quot;_VALUE_&quot;|ignoreblank=y| regexp1 = [%d]blank | regexp2 = [%d]data[%d] | after_election | after_party | after_party_link | regexp3 = alliance[%d]_name | alliance_name | regexp4 = alliance[%d] | before_election | before_party | before_party_link | regexp5 = candidate[%d] | child | college_voted | regexp6 = colou?r[%d] | counties_threshold1 | counties_threshold2 | counties_threshold3 | counties_threshold9 | counties_won1 | counties_won2 | counties_won3 | counties_won9 | country | declared | regexp7 = delegate_count[%d] | elected_members | elected_mps | election_date | election_name | regexp8 = electoral_vote[%d] | embed | filler | final_round_label | flag_image | flag_year | regexp9 = home_state[%d] | image_size | image_upright | regexp10 = image[%d] | regexp11 = image[%d]_size | regexp12 = image[%d]_upright | regexp13 = last_election[%d] | last_update | regexp14 = leader_since[%d] | regexp15 = leader[%d] | regexp16 = leaders_seat[%d] | majority_seats | map | map_alt | map_caption | map_image | map_size | map2 | map2_alt | map2_caption | map2_image | map2_size | map3 | map3_alt | map3_caption | map3_image | map3_size | map4 | map4_alt | map4_caption | map4_image | map4_size | module | needed_votes | next_election | next_seat_election | next_seat_year | next_year | regexp17 = nominee[%d] | ongoing | opinion_polls | outgoing_members | party_color | party_colour | party_label | regexp18 = party[%d]_name | party_name | regexp19 = party[%d] | regexp20 = percentage[%d] | regexp21 = popular_vote[%d] | posttitle | previous_election | previous_mps | previous_seat_election | previous_seat_year | previous_year | registered | reporting | regexp22 = running_mate[%d] | regexp23 = seat_change[%d] | regexp24 = seats_after[%d] | regexp25 = seats_before[%d] | seats_for_election | regexp26 = seats_needed[%d] | regexp27 = seats[%d] | regexp28 = states_carried[%d] | regexp29 = swing[%d] | seat_class | template_name | time_zone | title | turnout | type | vote_type | votes_counted | votes_for_election | regexp30 = first_round[%d] | regexp31 = final_round[%d] }}{{#invoke:Check for conflicting parameters|check
| template = [[Template:Infobox election]]
| cat = {{main other|Category:Pages using infobox election with conflicting parameters}}
| child; embed 
| outgoing_members; previous_mps 
| elected_members; elected_mps 
| party1_name; party_name 
| alliance1_name; alliance_name 
}}--&gt;</text>
      <sha1>rulx8peoz9a29iakr7zc4tjvfric5oe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695760</id>
      <parentid>42695755</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:35:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>test</comment>
      <origin>42695760</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27864" sha1="mpqencn06x0qq59ot8y8sqebfa30hf9" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{#invoke:infobox|infoboxTemplate
| templatestyles = Infokutija izbori/styles.css
| child templatestyles = Screen reader-only/styles.css&lt;!-- for /row template --&gt;
| child     = {{if empty|{{{child|}}}|{{{embed|}}}}}
| bodyclass = ib-election infobox-table {{#if:{{{election_date|}}}|vevent|}}
| bodystyle = {{#if:&lt;!--
 --&gt;{{{map_image|}}}{{{map|}}}{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}&lt;!--
 --&gt;|width:{{#invoke:Math|min
| 1=300
| 2={{#invoke:Math|max
| 1 = {{#if:{{{map_image|}}}{{{map|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
| 2 = {{#if:{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map2_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
| 3 = {{#if:{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map3_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
| 4 = {{#if:{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map4_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
}}}}px}}
| titleclass = summary
| title = {{#ifeq:{{if empty|{{{child|}}}|{{{embed|}}}}}|yes|{{#if:{{{election_name|}}}|&lt;div style=&quot;background-color:#ddd; color:inherit; font-size:120%; font-weight:bold&quot;&gt;{{{election_name}}}&lt;/div&gt;}}|{{if empty|{{{election_name|}}}|{{PAGENAME}}}}}}

| subheader1 = {{#if:{{{flag_image|}}}
  |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{flag_image|}}}|size=50px|alt=|link=}}&lt;hr /&gt;
  |{{#ifexist:Template:Country data {{#invoke:if empty|main|{{{country|}}}|¬}}|{{flagicon|deco|{{{country}}}|variant={{{flag_year|}}}|size=50px|noredlink={{#ifeq:{{NAMESPACE}}|{{ns:0}}||yes}}|frameonly=true}}&lt;hr /&gt;}}
 }}
| subheader2 =  {{#if:{{{previous_year|}}}{{{election_date|}}}{{{next_year|}}}| 
 {{succession links|leftstyle=width:20%;|centerstyle = width:60%;|rightstyle=width:20%;
   | left ={{#if:{{{previous_year|}}}|{{#ifexist:{{{previous_election|}}}|[[{{{previous_election}}}|{{{previous_year}}}]]|{{{previous_year}}}}}}}
   | center = {{#if:{{{election_date|}}}|'''{{{election_date}}}'''}}
   | right = {{#if:{{{next_year|}}}|{{#ifexist:{{{next_election|}}}|[[{{{next_election}}}|{{{next_year}}}]]|{{{next_year}}}}}}}
   }}
}}
| subheader3 =  {{#if:{{{previous_seat_year|}}}{{{seat_class|}}}{{{next_seat_year|}}}| 
 {{succession links|leftstyle=width:35%; text-align:center;|centerstyle = width:30%;|rightstyle=width:35%; text-align:center;
   | left ={{#if:{{{previous_seat_year|}}}|{{#ifexist:{{{previous_seat_election|}}}|[[{{{previous_seat_election}}}|{{{previous_seat_year}}}]]|{{{previous_seat_year}}}}}}}
   | center = {{#if:{{{seat_class|}}}|'''{{{seat_class}}}'''}}
   | right = {{#if:{{{next_seat_year|}}}|{{#ifexist:{{{next_seat_election|}}}|[[{{{next_seat_election}}}|{{{next_seat_year}}}]]|{{{next_seat_year}}}}}}}
   }}
}}
| subheader4 = 
{{#if:{{{outgoing_members|}}}{{{previous_mps|}}}{{{elected_members|}}}{{{elected_mps|}}}| 
{{succession links|leftstyle=width:40%; text-align:center;|rightstyle=width:40%; text-align:center;
 | left = {{#if:{{{outgoing_members|}}}{{{previous_mps|}}}|{{#ifexist:{{if empty|{{{outgoing_members|}}}|{{{previous_mps|}}}}}|[[{{if empty|{{{outgoing_members|}}}|{{{previous_mps|}}}}}|outgoing members]]|{{if empty|{{{outgoing_members|}}}|{{{previous_mps|}}}}}}}}}
 | right = {{#if:{{{elected_members|}}}{{{elected_mps|}}}|{{#ifexist:{{if empty|{{{elected_members|}}}|{{{elected_mps|}}}}}|[[{{if empty|{{{elected_members|}}}|{{{elected_mps|}}}}}|elected members]]|{{if empty|{{{elected_members|}}}|{{{elected_mps|}}}}}}}|}}
 }}
}}

| header1 = 
{{#switch:{{lc:{{{type|}}}}}
| primary
| presidential = {{#if:{{{votes_for_election|}}}|&lt;hr /&gt;{{{votes_for_election}}}{{#if:{{{needed_votes|}}}|&lt;br /&gt;{{{needed_votes}}} votes needed to win}}
}}
| parliamentary
| legislative
| by-election   = {{#if:{{{seats_for_election|}}}|&lt;hr /&gt;{{{seats_for_election}}}{{#if:{{{majority_seats|}}}|&lt;br /&gt;{{{majority_seats}}} seats needed for a majority}}
}}
| #default      = 
}}
| data2 = {{#if:{{{opinion_polls|}}}| [[{{{opinion_polls}}}|Opinion&amp;nbsp;polls]] }}

| label3 = Registered
| data3 = {{{registered|}}}

| label4 = Turnout
| data4 = {{{turnout|}}}

| label5 = Votes&amp;nbsp;counted
| data5 = {{#if:{{{votes_counted|}}}|&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto;margin-left:auto;margin-right:auto;&quot;&gt;{{Percentage bar|{{{votes_counted}}}|{{{votes_counted}}}%|1BCE0E}}&lt;/div&gt;as of '''{{{last_update}}} {{{time_zone}}}''' }}

| label6 = Reporting
| data6 = {{#if:{{{reporting|}}}|&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto;margin-left:auto;margin-right:auto;&quot;&gt;{{Percentage bar|{{{reporting}}}|{{{reporting}}}%|1BCE0E}}&lt;/div&gt;as of '''{{{last_update}}} {{{time_zone}}}''' }}

| label7 = Declared
| data7 = {{#if:{{{declared|}}}|&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto;margin-left:auto;margin-right:auto;&quot;&gt;{{Percentage bar|{{{declared}}}|{{{declared}}}%|1BCE0E}}&lt;/div&gt;as of '''{{{last_update}}} {{{time_zone}}}''' }}

| data10 =  &lt;nowiki /&gt;
{{(!}} style=&quot;background:transparent; color: inherit; width:100%;&quot;
{{!}}-
{{#invoke:Infokutija izbori|row
| row = 1&lt;!-- For debugging --&gt;
| type = {{{type|}}}
| divider = &lt;!-- none --&gt;
| filler = {{{filler|}}}
| col3 = {{#if:{{{color3|}}}{{{colour3|}}}{{{image3|}}}{{{nominee3|}}}{{{candidate3|}}}{{{leader3|}}}{{{party3|}}}{{{alliance3|}}}{{{home_state3|}}}{{{running_mate3|}}}{{{electoral_vote3|}}}{{{delegate_count3|}}}{{{states_carried3|}}}{{{leader_since3|}}}{{{leaders_seat3|}}}{{{last_election3|}}}{{{seats_before3|}}}{{{seats_needed3|}}}{{{seats3|}}}{{{seats_after3|}}}{{{seat_change3|}}}{{{popular_vote3|}}}{{{percentage3|}}}{{{swing3|}}}{{{1data3|}}}{{{2data3|}}}{{{3data3|}}}{{{4data3|}}}{{{5data3|}}}{{{6data3|}}}|yes}}
| ongoing = {{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}
| final_round_label = {{{final_round_label|}}}
| header1 = {{#switch:{{{type|}}}|parliamentary|Parliamentary=First party|#default=Majority party}}
| header2 = {{#switch:{{{type|}}}|parliamentary|Parliamentary=Second party|#default=Minority party}}
| header3 = {{#switch:{{{type|}}}|parliamentary|Parliamentary=Third party|#default=Third party}}
| party_color = {{#invoke:if empty|main| {{{party_colour|}}} | {{{party_color|}}} | yes }}
| color1 = {{#invoke:if empty|main| {{{color1|}}} | {{{colour1|}}} }}
| color2 = {{#invoke:if empty|main| {{{color2|}}} | {{{colour2|}}} }}
| color3 = {{#invoke:if empty|main| {{{color3|}}} | {{{colour3|}}} }}
| image_size = {{if empty|{{{image_size|}}}|150x150px}}
| image_upright = {{{image_upright|}}}
| image1 = {{{image1|}}}
| image1_size = {{{image1_size|}}}
| image1_upright = {{{image1_upright|}}}
| image2 = {{{image2|}}}
| image2_size = {{{image2_size|}}}
| image2_upright = {{{image2_upright|}}}
| image3 = {{{image3|}}}
| image3_size = {{{image3_size|}}}
| image3_upright = {{{image3_upright|}}}
| pageimage1 = {{{pageimage1|}}}
| pageimage2 = {{{pageimage2|}}}
| pageimage3 = {{{pageimage3|}}}
| nominee1 = {{{nominee1|}}}
| nominee2 = {{{nominee2|}}}
| nominee3 = {{{nominee3|}}}
| candidate1 = {{{candidate1|}}}
| candidate2 = {{{candidate2|}}}
| candidate3 = {{{candidate3|}}}
| leader1 = {{{leader1|}}}
| leader2 = {{{leader2|}}}
| leader3 = {{{leader3|}}}
| party_label = {{if empty|{{{party_label|}}}|Party}}
| party1_name = {{if empty|{{{party1_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party2_name = {{if empty|{{{party2_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party3_name = {{if empty|{{{party3_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party1 = {{{party1|}}}
| party2 = {{{party2|}}}
| party3 = {{{party3|}}}
| alliance1_name = {{if empty|{{{alliance1_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance2_name = {{if empty|{{{alliance2_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance3_name = {{if empty|{{{alliance3_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance1 = {{{alliance1|}}}
| alliance2 = {{{alliance2|}}}
| alliance3 = {{{alliance3|}}}
| home_state1 = {{{home_state1|}}}
| home_state2 = {{{home_state2|}}}
| home_state3 = {{{home_state3|}}}
| running_mate1 = {{{running_mate1|}}}
| running_mate2 = {{{running_mate2|}}}
| running_mate3 = {{{running_mate3|}}}
| college_voted = {{{college_voted|}}}
| electoral_vote1 = {{{electoral_vote1|}}}
| electoral_vote2 = {{{electoral_vote2|}}}
| electoral_vote3 = {{{electoral_vote3|}}}
| delegate_count1 = {{{delegate_count1|}}}
| delegate_count2 = {{{delegate_count2|}}}
| delegate_count3 = {{{delegate_count3|}}}
| states_carried1 = {{{states_carried1|}}}
| states_carried2 = {{{states_carried2|}}}
| states_carried3 = {{{states_carried3|}}}
| leader_since1 = {{{leader_since1|}}}
| leader_since2 = {{{leader_since2|}}}
| leader_since3 = {{{leader_since3|}}}
| leaders_seat1 = {{{leaders_seat1|}}}
| leaders_seat2 = {{{leaders_seat2|}}}
| leaders_seat3 = {{{leaders_seat3|}}}
| last_election1 = {{{last_election1|}}}
| last_election2 = {{{last_election2|}}}
| last_election3 = {{{last_election3|}}}
| seats_before1 = {{{seats_before1|}}}
| seats_before2 = {{{seats_before2|}}}
| seats_before3 = {{{seats_before3|}}}
| seats_needed1 = {{{seats_needed1|}}}
| seats_needed2 = {{{seats_needed2|}}}
| seats_needed3 = {{{seats_needed3|}}}
| seats1 = {{{seats1|}}}
| seats2 = {{{seats2|}}}
| seats3 = {{{seats3|}}}
| seats_after1 = {{{seats_after1|}}}
| seats_after2 = {{{seats_after2|}}}
| seats_after3 = {{{seats_after3|}}}
| seat_change1 = {{{seat_change1|}}}
| seat_change2 = {{{seat_change2|}}}
| seat_change3 = {{{seat_change3|}}}
| vote_type = {{if empty|{{{vote_type|}}}|Popular}}
| popular_vote1 = {{{popular_vote1|}}}
| popular_vote2 = {{{popular_vote2|}}}
| popular_vote3 = {{{popular_vote3|}}}
| percentage1 = {{{percentage1|}}}
| percentage2 = {{{percentage2|}}}
| percentage3 = {{{percentage3|}}}
| first_round1 = {{{first_round1|}}}
| first_round2 = {{{first_round2|}}}
| first_round3 = {{{first_round3|}}}
| final_round1 = {{{final_round1|}}}
| final_round2 = {{{final_round2|}}}
| final_round3 = {{{final_round3|}}}
| counties_won1 = {{{counties_won1|}}}
| counties_won2 = {{{counties_won2|}}}
| counties_won3 = {{{counties_won3|}}}
| counties_threshold1 = {{{counties_threshold1|}}}
| counties_threshold2 = {{{counties_threshold2|}}}
| counties_threshold3 = {{{counties_threshold3|}}}
| swing1 = {{{swing1|}}}
| swing2 = {{{swing2|}}}
| swing3 = {{{swing3|}}}
| opinion_polls = {{{opinion_polls|}}}

| 1blank = {{{1blank|}}}| 1data1 = {{{1data1|}}}| 1data2 = {{{1data2|}}}| 1data3 = {{{1data3|}}}
| 2blank = {{{2blank|}}}| 2data1 = {{{2data1|}}}| 2data2 = {{{2data2|}}}| 2data3 = {{{2data3|}}}
| 3blank = {{{3blank|}}}| 3data1 = {{{3data1|}}}| 3data2 = {{{3data2|}}}| 3data3 = {{{3data3|}}}
| 4blank = {{{4blank|}}}| 4data1 = {{{4data1|}}}| 4data2 = {{{4data2|}}}| 4data3 = {{{4data3|}}}
| 5blank = {{{5blank|}}}| 5data1 = {{{5data1|}}}| 5data2 = {{{5data2|}}}| 5data3 = {{{5data3|}}}
| 6blank = {{{6blank|}}}| 6data1 = {{{6data1|}}}| 6data2 = {{{6data2|}}}| 6data3 = {{{6data3|}}}
}}
{{!}}-
{{#invoke:Infokutija izbori|row
| row = 2&lt;!-- For debugging --&gt;
| type = {{{type|}}}
| divider = &lt;hr /&gt;
| col3 = {{#if:{{{color6|}}}{{{colour6|}}}{{{image6|}}}{{{nominee6|}}}{{{candidate6|}}}{{{leader6|}}}{{{party6|}}}{{{alliance6|}}}{{{home_state6|}}}{{{running_mate6|}}}{{{electoral_vote6|}}}{{{delegate_count6|}}}{{{states_carried6|}}}{{{leader_since6|}}}{{{leaders_seat6|}}}{{{last_election6|}}}{{{seats_before6|}}}{{{seats_needed6|}}}{{{seats6|}}}{{{seats_after6|}}}{{{seat_change6|}}}{{{popular_vote6|}}}{{{percentage6|}}}{{{swing6|}}}{{{1data6|}}}{{{2data6|}}}{{{3data6|}}}{{{4data6|}}}{{{5data6|}}}{{{6data6|}}}|yes}}
| ongoing = {{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}
| final_round_label = {{{final_round_label|}}}
| header1 = {{#if:{{{party3|}}}|Fourth party|Third party}}
| header2 = {{#if:{{{party3|}}}|Fifth party|Fourth party}}
| header3 = {{#if:{{{party3|}}}|Sixth party|Fifth party}}
| party_color = {{#invoke:if empty|main| {{{party_colour|}}} | {{{party_color|}}} | yes }}
| color1 = {{#invoke:if empty|main| {{{color4|}}} | {{{colour4|}}} }}
| color2 = {{#invoke:if empty|main| {{{color5|}}} | {{{colour5|}}} }}
| color3 = {{#invoke:if empty|main| {{{color6|}}} | {{{colour6|}}} }}
| image_size = {{if empty|{{{image_size|}}}|150x150px}}
| image_upright = {{{image_upright|}}}
| image1 = {{{image4|}}}
| image1_size = {{{image4_size|}}}
| image1_upright = {{{image4_upright|}}}
| image2 = {{{image5|}}}
| image2_size = {{{image5_size|}}}
| image2_upright = {{{image5_upright|}}}
| image3 = {{{image6|}}}
| image3_size = {{{image6_size|}}}
| image3_upright = {{{image6_upright|}}}
| pageimage1 = {{{pageimage4|}}}
| pageimage2 = {{{pageimage5|}}}
| pageimage3 = {{{pageimage6|}}}
| nominee1 = {{{nominee4|}}}
| nominee2 = {{{nominee5|}}}
| nominee3 = {{{nominee6|}}}
| candidate1 = {{{candidate4|}}}
| candidate2 = {{{candidate5|}}}
| candidate3 = {{{candidate6|}}}
| leader1 = {{{leader4|}}}
| leader2 = {{{leader5|}}}
| leader3 = {{{leader6|}}}
| party_label = {{if empty|{{{party_label|}}}|Party}}
| party1_name = {{if empty|{{{party4_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party2_name = {{if empty|{{{party5_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party3_name = {{if empty|{{{party6_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party1 = {{{party4|}}}
| party2 = {{{party5|}}}
| party3 = {{{party6|}}}
| alliance1_name = {{if empty|{{{alliance4_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance2_name = {{if empty|{{{alliance5_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance3_name = {{if empty|{{{alliance6_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance1 = {{{alliance4|}}}
| alliance2 = {{{alliance5|}}}
| alliance3 = {{{alliance6|}}}
| home_state1 = {{{home_state4|}}}
| home_state2 = {{{home_state5|}}}
| home_state3 = {{{home_state6|}}}
| running_mate1 = {{{running_mate4|}}}
| running_mate2 = {{{running_mate5|}}}
| running_mate3 = {{{running_mate6|}}}
| college_voted = {{{college_voted|}}}
| electoral_vote1 = {{{electoral_vote4|}}}
| electoral_vote2 = {{{electoral_vote5|}}}
| electoral_vote3 = {{{electoral_vote6|}}}
| delegate_count1 = {{{delegate_count4|}}}
| delegate_count2 = {{{delegate_count5|}}}
| delegate_count3 = {{{delegate_count6|}}}
| states_carried1 = {{{states_carried4|}}}
| states_carried2 = {{{states_carried5|}}}
| states_carried3 = {{{states_carried6|}}}
| leader_since1 = {{{leader_since4|}}}
| leader_since2 = {{{leader_since5|}}}
| leader_since3 = {{{leader_since6|}}}
| leaders_seat1 = {{{leaders_seat4|}}}
| leaders_seat2 = {{{leaders_seat5|}}}
| leaders_seat3 = {{{leaders_seat6|}}}
| last_election1 = {{{last_election4|}}}
| last_election2 = {{{last_election5|}}}
| last_election3 = {{{last_election6|}}}
| seats_before1 = {{{seats_before4|}}}
| seats_before2 = {{{seats_before5|}}}
| seats_before3 = {{{seats_before6|}}}
| seats_needed1 = {{{seats_needed4|}}}
| seats_needed2 = {{{seats_needed5|}}}
| seats_needed3 = {{{seats_needed6|}}}
| seats1 = {{{seats4|}}}
| seats2 = {{{seats5|}}}
| seats3 = {{{seats6|}}}
| seats_after1 = {{{seats_after4|}}}
| seats_after2 = {{{seats_after5|}}}
| seats_after3 = {{{seats_after6|}}}
| seat_change1 = {{{seat_change4|}}}
| seat_change2 = {{{seat_change5|}}}
| seat_change3 = {{{seat_change6|}}}
| vote_type = {{if empty|{{{vote_type|}}}|Popular}}
| popular_vote1 = {{{popular_vote4|}}}
| popular_vote2 = {{{popular_vote5|}}}
| popular_vote3 = {{{popular_vote6|}}}
| percentage1 = {{{percentage4|}}}
| percentage2 = {{{percentage5|}}}
| percentage3 = {{{percentage6|}}}
| first_round1 = {{{first_round4|}}}
| first_round2 = {{{first_round5|}}}
| first_round3 = {{{first_round6|}}}
| final_round1 = {{{final_round4|}}}
| final_round2 = {{{final_round5|}}}
| final_round3 = {{{final_round6|}}}
| swing1 = {{{swing4|}}}
| swing2 = {{{swing5|}}}
| swing3 = {{{swing6|}}}
| opinion_polls = {{{opinion_polls|}}}

| 1blank = {{{1blank|}}}| 1data1 = {{{1data4|}}}| 1data2 = {{{1data5|}}}| 1data3 = {{{1data6|}}}
| 2blank = {{{2blank|}}}| 2data1 = {{{2data4|}}}| 2data2 = {{{2data5|}}}| 2data3 = {{{2data6|}}}
| 3blank = {{{3blank|}}}| 3data1 = {{{3data4|}}}| 3data2 = {{{3data5|}}}| 3data3 = {{{3data6|}}}
| 4blank = {{{4blank|}}}| 4data1 = {{{4data4|}}}| 4data2 = {{{4data5|}}}| 4data3 = {{{4data6|}}}
| 5blank = {{{5blank|}}}| 5data1 = {{{5data4|}}}| 5data2 = {{{5data5|}}}| 5data3 = {{{5data6|}}}
| 6blank = {{{6blank|}}}| 6data1 = {{{6data4|}}}| 6data2 = {{{6data5|}}}| 6data3 = {{{6data6|}}}
}}
{{!}}-
{{#invoke:Infokutija izbori|row
| row = 3&lt;!-- For debugging --&gt;
| type = {{{type|}}}
| divider = &lt;hr /&gt;
| ongoing = {{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}
| final_round_label = {{{final_round_label|}}}
| col3 = {{#if:{{{color9|}}}{{{colour9|}}}{{{image9|}}}{{{nominee9|}}}{{{candidate9|}}}{{{leader9|}}}{{{party9|}}}{{{alliance9|}}}{{{home_state9|}}}{{{running_mate9|}}}{{{electoral_vote9|}}}{{{delegate_count9|}}}{{{states_carried9|}}}{{{leader_since9|}}}{{{leaders_seat9|}}}{{{last_election9|}}}{{{seats_before9|}}}{{{seats_needed9|}}}{{{seats9|}}}{{{seats_after9|}}}{{{seat_change9|}}}{{{popular_vote9|}}}{{{percentage9|}}}{{{counties_won9|}}}{{{counties_threshold9|}}}{{{swing9|}}}{{{1data9|}}}{{{2data9|}}}{{{3data9|}}}{{{4data9|}}}{{{5data9|}}}{{{6data9|}}}|yes}}
| header1 = {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Fifth party|1=Sixth party|2=Seventh party}}
| header2 = {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Sixth party|1=Seventh party|2=Eighth party}}
| header3 = {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Seventh party|1=Eighth party|2=Ninth party}}
| party_color = {{#invoke:if empty|main| {{{party_colour|}}} | {{{party_color|}}} | yes }}
| color1 = {{#invoke:if empty|main| {{{color7|}}} | {{{colour7|}}} }}
| color2 = {{#invoke:if empty|main| {{{color8|}}} | {{{colour8|}}} }}
| color3 = {{#invoke:if empty|main| {{{color9|}}} | {{{colour9|}}} }}
| image_size = {{if empty|{{{image_size|}}}|150x150px}}
| image_upright = {{{image_upright|}}}
| image1 = {{{image7|}}}
| image1_size = {{{image7_size|}}}
| image1_upright = {{{image7_upright|}}}
| image2 = {{{image8|}}}
| image2_size = {{{image8_size|}}}
| image2_upright = {{{image8_upright|}}}
| image3 = {{{image9|}}}
| image3_size = {{{image9_size|}}}
| image3_upright = {{{image9_upright|}}}
| pageimage1 = {{{pageimage7|}}}
| pageimage2 = {{{pageimage8|}}}
| pageimage3 = {{{pageimage9|}}}
| nominee1 = {{{nominee7|}}}
| nominee2 = {{{nominee8|}}}
| nominee3 = {{{nominee9|}}}
| candidate1 = {{{candidate7|}}}
| candidate2 = {{{candidate8|}}}
| candidate3 = {{{candidate9|}}}
| leader1 = {{{leader7|}}}
| leader2 = {{{leader8|}}}
| leader3 = {{{leader9|}}}
| party_label = {{if empty|{{{party_label|}}}|Party}}
| party1_name = {{if empty|{{{party7_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party2_name = {{if empty|{{{party8_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party3_name = {{if empty|{{{party9_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party1 = {{{party7|}}}
| party2 = {{{party8|}}}
| party3 = {{{party9|}}}
| alliance1_name = {{if empty|{{{alliance7_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance2_name = {{if empty|{{{alliance8_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance3_name = {{if empty|{{{alliance9_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance1 = {{{alliance7|}}}
| alliance2 = {{{alliance8|}}}
| alliance3 = {{{alliance9|}}}
| home_state1 = {{{home_state7|}}}
| home_state2 = {{{home_state8|}}}
| home_state3 = {{{home_state9|}}}
| running_mate1 = {{{running_mate7|}}}
| running_mate2 = {{{running_mate8|}}}
| running_mate3 = {{{running_mate9|}}}
| college_voted = {{{college_voted|}}}
| electoral_vote1 = {{{electoral_vote7|}}}
| electoral_vote2 = {{{electoral_vote8|}}}
| electoral_vote3 = {{{electoral_vote9|}}}
| delegate_count1 = {{{delegate_count7|}}}
| delegate_count2 = {{{delegate_count8|}}}
| delegate_count3 = {{{delegate_count9|}}}
| states_carried1 = {{{states_carried7|}}}
| states_carried2 = {{{states_carried8|}}}
| states_carried3 = {{{states_carried9|}}}
| leader_since1 = {{{leader_since7|}}}
| leader_since2 = {{{leader_since8|}}}
| leader_since3 = {{{leader_since9|}}}
| leaders_seat1 = {{{leaders_seat7|}}}
| leaders_seat2 = {{{leaders_seat8|}}}
| leaders_seat3 = {{{leaders_seat9|}}}
| last_election1 = {{{last_election7|}}}
| last_election2 = {{{last_election8|}}}
| last_election3 = {{{last_election9|}}}
| seats_before1 = {{{seats_before7|}}}
| seats_before2 = {{{seats_before8|}}}
| seats_before3 = {{{seats_before9|}}}
| seats_needed1 = {{{seats_needed7|}}}
| seats_needed2 = {{{seats_needed8|}}}
| seats_needed3 = {{{seats_needed9|}}}
| seats1 = {{{seats7|}}}
| seats2 = {{{seats8|}}}
| seats3 = {{{seats9|}}}
| seats_after1 = {{{seats_after7|}}}
| seats_after2 = {{{seats_after8|}}}
| seats_after3 = {{{seats_after9|}}}
| seat_change1 = {{{seat_change7|}}}
| seat_change2 = {{{seat_change8|}}}
| seat_change3 = {{{seat_change9|}}}
| vote_type = {{if empty|{{{vote_type|}}}|Popular}}
| popular_vote1 = {{{popular_vote7|}}}
| popular_vote2 = {{{popular_vote8|}}}
| popular_vote3 = {{{popular_vote9|}}}
| percentage1 = {{{percentage7|}}}
| percentage2 = {{{percentage8|}}}
| percentage3 = {{{percentage9|}}}
| first_round1 = {{{first_round7|}}}
| first_round2 = {{{first_round8|}}}
| first_round3 = {{{first_round9|}}}
| final_round1 = {{{final_round7|}}}
| final_round2 = {{{final_round8|}}}
| final_round3 = {{{final_round9|}}}
| swing1 = {{{swing7|}}}
| swing2 = {{{swing8|}}}
| swing3 = {{{swing9|}}}
| opinion_polls = {{{opinion_polls|}}}

| 1blank = {{{1blank|}}}| 1data1 = {{{1data7|}}}| 1data2 = {{{1data8|}}}| 1data3 = {{{1data9|}}}
| 2blank = {{{2blank|}}}| 2data1 = {{{2data7|}}}| 2data2 = {{{2data8|}}}| 2data3 = {{{2data9|}}}
| 3blank = {{{3blank|}}}| 3data1 = {{{3data7|}}}| 3data2 = {{{3data8|}}}| 3data3 = {{{3data9|}}}
| 4blank = {{{4blank|}}}| 4data1 = {{{4data7|}}}| 4data2 = {{{4data8|}}}| 4data3 = {{{4data9|}}}
| 5blank = {{{5blank|}}}| 5data1 = {{{5data7|}}}| 5data2 = {{{5data8|}}}| 5data3 = {{{5data9|}}}
| 6blank = {{{6blank|}}}| 6data1 = {{{6data7|}}}| 6data2 = {{{6data8|}}}| 6data3 = {{{6data9|}}}
}}
{{!)}}
| data11 = 

{{#if:{{{map_image|}}}{{{map|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map_alt|}}}}}
 |{{{map}}}
 }}{{#if:{{{map_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
| data12 = 
{{#if:{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map2_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map2_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map2_alt|}}}}}
 |{{{map2}}}
 }}{{#if:{{{map2_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map2_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
|data13 =
{{#if:{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map3_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map3_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map3_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map3_alt|}}}}}
 |{{{map3}}}
 }}{{#if:{{{map3_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map3_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
|data14 =
{{#if:{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map4_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map4_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map4_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map4_alt|}}}}}
 |{{{map4}}}
 }}{{#if:{{{map4_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map4_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
| data15 = {{#if:{{{title|}}}|&lt;hr /&gt;
{{{!}} role=&quot;presentation&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;background:transparent; color: inherit; width:100%;&quot;
{{!}} style=&quot;width:50%; text-align:left;&quot; {{!}}{{#if:{{{before_election|}}}{{{before_party|}}}|'''{{#ifeq:{{{type}}}|primary|Previous {{{title}}}|{{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes|Incumbent {{#ifeq:{{lc:{{{title}}}}}|u.s. senator|[[List of United States senators from {{#ifeq:{{{country}}}|Georgia (U.S. state)|Georgia|{{{country}}}}}|U.S. senator]]|{{{title}}}}}|{{#ifeq:{{lc:{{{title}}}}}|u.s. senator|[[List of United States senators from {{#ifeq:{{{country}}}|Georgia (U.S. state)|Georgia|{{{country}}}}}|U.S. senator]]|{{{title}}}}} before election}}}}'''&lt;br /&gt;
{{{before_election}}}&lt;br /&gt;
{{#if:{{{before_party|}}}|{{#invoke:Infokutija izbori|shortname|link={{if empty|{{{before_party_link|}}}|{{{party_name}}}}}|name={{{before_party}}}}} }} }}
{{!}} style=&quot;width:50%; text-align:right;&quot; {{!}} {{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes|{{#ifeq:{{{type}}}|primary|{{#if:{{{after_election|}}}|'''Presumptive {{if empty|{{{posttitle|}}}|{{{title}}}}}'''|}}|}} |'''{{#if:{{{posttitle|}}}|{{{posttitle}}}|{{#ifeq:{{{type}}}|primary||Elected}} {{#ifeq:{{{title|}}}|Mayor|mayor|{{{title}}}}}}}'''}} &lt;br /&gt;
{{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes|{{#ifeq:{{{type}}}|primary|{{if empty|{{{after_election|}}}|}}}}}}
{{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes||{{if empty|{{{after_election|}}}|}}{{#if:{{{after_election|}}}{{{after_party|}}}||TBD}}&lt;br /&gt;
{{#if:{{{after_party|}}}|{{#invoke:Infokutija izbori|shortname|link={{if empty|{{{after_party_link|}}}|{{{party_name|}}}}}|name={{{after_party}}}}}}} }}
{{!}}} }}
|name = {{#if:{{{template_name|}}}|{{{template_name}}}}}
| data16 = {{{module|}}}
}}&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;{{documentation}}
[[Kategorija:Politički šabloni]]
[[Kategorija:Standardne infokutije|Izbori]]
&lt;!-- Add categories to the /doc subpage, not here!&lt;/noinclude&gt;{{#if:{{{electoral_vote1|}}}|{{Main other|[[Category:Elections using electoral votes]]}}}}&lt;!-- temporary tracking of elections using an electoral college {{#invoke:Check for unknown parameters|check|unknown={{main other|[[Category:Pages using infobox election with unknown parameters|_VALUE_{{PAGENAME}}]]}}|preview=Page using [[Template:Infobox election]] with unknown parameter &quot;_VALUE_&quot;|ignoreblank=y| regexp1 = [%d]blank | regexp2 = [%d]data[%d] | after_election | after_party | after_party_link | regexp3 = alliance[%d]_name | alliance_name | regexp4 = alliance[%d] | before_election | before_party | before_party_link | regexp5 = candidate[%d] | child | college_voted | regexp6 = colou?r[%d] | counties_threshold1 | counties_threshold2 | counties_threshold3 | counties_threshold9 | counties_won1 | counties_won2 | counties_won3 | counties_won9 | country | declared | regexp7 = delegate_count[%d] | elected_members | elected_mps | election_date | election_name | regexp8 = electoral_vote[%d] | embed | filler | final_round_label | flag_image | flag_year | regexp9 = home_state[%d] | image_size | image_upright | regexp10 = image[%d] | regexp11 = image[%d]_size | regexp12 = image[%d]_upright | regexp13 = last_election[%d] | last_update | regexp14 = leader_since[%d] | regexp15 = leader[%d] | regexp16 = leaders_seat[%d] | majority_seats | map | map_alt | map_caption | map_image | map_size | map2 | map2_alt | map2_caption | map2_image | map2_size | map3 | map3_alt | map3_caption | map3_image | map3_size | map4 | map4_alt | map4_caption | map4_image | map4_size | module | needed_votes | next_election | next_seat_election | next_seat_year | next_year | regexp17 = nominee[%d] | ongoing | opinion_polls | outgoing_members | party_color | party_colour | party_label | regexp18 = party[%d]_name | party_name | regexp19 = party[%d] | regexp20 = percentage[%d] | regexp21 = popular_vote[%d] | posttitle | previous_election | previous_mps | previous_seat_election | previous_seat_year | previous_year | registered | reporting | regexp22 = running_mate[%d] | regexp23 = seat_change[%d] | regexp24 = seats_after[%d] | regexp25 = seats_before[%d] | seats_for_election | regexp26 = seats_needed[%d] | regexp27 = seats[%d] | regexp28 = states_carried[%d] | regexp29 = swing[%d] | seat_class | template_name | time_zone | title | turnout | type | vote_type | votes_counted | votes_for_election | regexp30 = first_round[%d] | regexp31 = final_round[%d] }}{{#invoke:Check for conflicting parameters|check
| template = [[Template:Infobox election]]
| cat = {{main other|Category:Pages using infobox election with conflicting parameters}}
| child; embed 
| outgoing_members; previous_mps 
| elected_members; elected_mps 
| party1_name; party_name 
| alliance1_name; alliance_name 
}}--&gt;</text>
      <sha1>mpqencn06x0qq59ot8y8sqebfa30hf9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695761</id>
      <parentid>42695760</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:36:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42695761</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27754" sha1="4rzvyj39cwdf2npowridh7x2qn5xz77" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{#invoke:infobox|infoboxTemplate
| templatestyles = Infokutija izbori/styles.css
| child templatestyles = Screen reader-only/styles.css&lt;!-- for /row template --&gt;
| child     = {{if empty|{{{child|}}}|{{{embed|}}}}}
| bodyclass = ib-election infobox-table {{#if:{{{election_date|}}}|vevent|}}
| bodystyle = {{#if:&lt;!--
 --&gt;{{{map_image|}}}{{{map|}}}{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}&lt;!--
 --&gt;|width:{{#invoke:Math|min
| 1=300
| 2={{#invoke:Math|max
| 1 = {{#if:{{{map_image|}}}{{{map|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
| 2 = {{#if:{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map2_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
| 3 = {{#if:{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map3_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
| 4 = {{#if:{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map4_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
}}}}px}}
| titleclass = summary
| title = {{#ifeq:{{if empty|{{{child|}}}|{{{embed|}}}}}|yes|{{#if:{{{election_name|}}}|&lt;div style=&quot;background-color:#ddd; color:inherit; font-size:120%; font-weight:bold&quot;&gt;{{{election_name}}}&lt;/div&gt;}}|{{if empty|{{{election_name|}}}|{{PAGENAME}}}}}}

| subheader1 = {{#if:{{{flag_image|}}}|[[File:{{{flag_image}}}|50px|alt=|link=]]&lt;hr /&gt;|{{#if:{{{country|}}}|{{#if:{{{flag_year|}}}|{{flagicon|{{{country}}}|variant={{{flag_year|}}}|size=50px}}|{{flagicon|{{{country}}}|size=50px}}}}&lt;hr /&gt;}}}}

| subheader2 =  {{#if:{{{previous_year|}}}{{{election_date|}}}{{{next_year|}}}| 
 {{succession links|leftstyle=width:20%;|centerstyle = width:60%;|rightstyle=width:20%;
   | left ={{#if:{{{previous_year|}}}|{{#ifexist:{{{previous_election|}}}|[[{{{previous_election}}}|{{{previous_year}}}]]|{{{previous_year}}}}}}}
   | center = {{#if:{{{election_date|}}}|'''{{{election_date}}}'''}}
   | right = {{#if:{{{next_year|}}}|{{#ifexist:{{{next_election|}}}|[[{{{next_election}}}|{{{next_year}}}]]|{{{next_year}}}}}}}
   }}
}}
| subheader3 =  {{#if:{{{previous_seat_year|}}}{{{seat_class|}}}{{{next_seat_year|}}}| 
 {{succession links|leftstyle=width:35%; text-align:center;|centerstyle = width:30%;|rightstyle=width:35%; text-align:center;
   | left ={{#if:{{{previous_seat_year|}}}|{{#ifexist:{{{previous_seat_election|}}}|[[{{{previous_seat_election}}}|{{{previous_seat_year}}}]]|{{{previous_seat_year}}}}}}}
   | center = {{#if:{{{seat_class|}}}|'''{{{seat_class}}}'''}}
   | right = {{#if:{{{next_seat_year|}}}|{{#ifexist:{{{next_seat_election|}}}|[[{{{next_seat_election}}}|{{{next_seat_year}}}]]|{{{next_seat_year}}}}}}}
   }}
}}
| subheader4 = 
{{#if:{{{outgoing_members|}}}{{{previous_mps|}}}{{{elected_members|}}}{{{elected_mps|}}}| 
{{succession links|leftstyle=width:40%; text-align:center;|rightstyle=width:40%; text-align:center;
 | left = {{#if:{{{outgoing_members|}}}{{{previous_mps|}}}|{{#ifexist:{{if empty|{{{outgoing_members|}}}|{{{previous_mps|}}}}}|[[{{if empty|{{{outgoing_members|}}}|{{{previous_mps|}}}}}|outgoing members]]|{{if empty|{{{outgoing_members|}}}|{{{previous_mps|}}}}}}}}}
 | right = {{#if:{{{elected_members|}}}{{{elected_mps|}}}|{{#ifexist:{{if empty|{{{elected_members|}}}|{{{elected_mps|}}}}}|[[{{if empty|{{{elected_members|}}}|{{{elected_mps|}}}}}|elected members]]|{{if empty|{{{elected_members|}}}|{{{elected_mps|}}}}}}}|}}
 }}
}}

| header1 = 
{{#switch:{{lc:{{{type|}}}}}
| primary
| presidential = {{#if:{{{votes_for_election|}}}|&lt;hr /&gt;{{{votes_for_election}}}{{#if:{{{needed_votes|}}}|&lt;br /&gt;{{{needed_votes}}} votes needed to win}}
}}
| parliamentary
| legislative
| by-election   = {{#if:{{{seats_for_election|}}}|&lt;hr /&gt;{{{seats_for_election}}}{{#if:{{{majority_seats|}}}|&lt;br /&gt;{{{majority_seats}}} seats needed for a majority}}
}}
| #default      = 
}}
| data2 = {{#if:{{{opinion_polls|}}}| [[{{{opinion_polls}}}|Opinion&amp;nbsp;polls]] }}

| label3 = Registered
| data3 = {{{registered|}}}

| label4 = Turnout
| data4 = {{{turnout|}}}

| label5 = Votes&amp;nbsp;counted
| data5 = {{#if:{{{votes_counted|}}}|&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto;margin-left:auto;margin-right:auto;&quot;&gt;{{Percentage bar|{{{votes_counted}}}|{{{votes_counted}}}%|1BCE0E}}&lt;/div&gt;as of '''{{{last_update}}} {{{time_zone}}}''' }}

| label6 = Reporting
| data6 = {{#if:{{{reporting|}}}|&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto;margin-left:auto;margin-right:auto;&quot;&gt;{{Percentage bar|{{{reporting}}}|{{{reporting}}}%|1BCE0E}}&lt;/div&gt;as of '''{{{last_update}}} {{{time_zone}}}''' }}

| label7 = Declared
| data7 = {{#if:{{{declared|}}}|&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto;margin-left:auto;margin-right:auto;&quot;&gt;{{Percentage bar|{{{declared}}}|{{{declared}}}%|1BCE0E}}&lt;/div&gt;as of '''{{{last_update}}} {{{time_zone}}}''' }}

| data10 =  &lt;nowiki /&gt;
{{(!}} style=&quot;background:transparent; color: inherit; width:100%;&quot;
{{!}}-
{{#invoke:Infokutija izbori|row
| row = 1&lt;!-- For debugging --&gt;
| type = {{{type|}}}
| divider = &lt;!-- none --&gt;
| filler = {{{filler|}}}
| col3 = {{#if:{{{color3|}}}{{{colour3|}}}{{{image3|}}}{{{nominee3|}}}{{{candidate3|}}}{{{leader3|}}}{{{party3|}}}{{{alliance3|}}}{{{home_state3|}}}{{{running_mate3|}}}{{{electoral_vote3|}}}{{{delegate_count3|}}}{{{states_carried3|}}}{{{leader_since3|}}}{{{leaders_seat3|}}}{{{last_election3|}}}{{{seats_before3|}}}{{{seats_needed3|}}}{{{seats3|}}}{{{seats_after3|}}}{{{seat_change3|}}}{{{popular_vote3|}}}{{{percentage3|}}}{{{swing3|}}}{{{1data3|}}}{{{2data3|}}}{{{3data3|}}}{{{4data3|}}}{{{5data3|}}}{{{6data3|}}}|yes}}
| ongoing = {{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}
| final_round_label = {{{final_round_label|}}}
| header1 = {{#switch:{{{type|}}}|parliamentary|Parliamentary=First party|#default=Majority party}}
| header2 = {{#switch:{{{type|}}}|parliamentary|Parliamentary=Second party|#default=Minority party}}
| header3 = {{#switch:{{{type|}}}|parliamentary|Parliamentary=Third party|#default=Third party}}
| party_color = {{#invoke:if empty|main| {{{party_colour|}}} | {{{party_color|}}} | yes }}
| color1 = {{#invoke:if empty|main| {{{color1|}}} | {{{colour1|}}} }}
| color2 = {{#invoke:if empty|main| {{{color2|}}} | {{{colour2|}}} }}
| color3 = {{#invoke:if empty|main| {{{color3|}}} | {{{colour3|}}} }}
| image_size = {{if empty|{{{image_size|}}}|150x150px}}
| image_upright = {{{image_upright|}}}
| image1 = {{{image1|}}}
| image1_size = {{{image1_size|}}}
| image1_upright = {{{image1_upright|}}}
| image2 = {{{image2|}}}
| image2_size = {{{image2_size|}}}
| image2_upright = {{{image2_upright|}}}
| image3 = {{{image3|}}}
| image3_size = {{{image3_size|}}}
| image3_upright = {{{image3_upright|}}}
| pageimage1 = {{{pageimage1|}}}
| pageimage2 = {{{pageimage2|}}}
| pageimage3 = {{{pageimage3|}}}
| nominee1 = {{{nominee1|}}}
| nominee2 = {{{nominee2|}}}
| nominee3 = {{{nominee3|}}}
| candidate1 = {{{candidate1|}}}
| candidate2 = {{{candidate2|}}}
| candidate3 = {{{candidate3|}}}
| leader1 = {{{leader1|}}}
| leader2 = {{{leader2|}}}
| leader3 = {{{leader3|}}}
| party_label = {{if empty|{{{party_label|}}}|Party}}
| party1_name = {{if empty|{{{party1_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party2_name = {{if empty|{{{party2_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party3_name = {{if empty|{{{party3_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party1 = {{{party1|}}}
| party2 = {{{party2|}}}
| party3 = {{{party3|}}}
| alliance1_name = {{if empty|{{{alliance1_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance2_name = {{if empty|{{{alliance2_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance3_name = {{if empty|{{{alliance3_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance1 = {{{alliance1|}}}
| alliance2 = {{{alliance2|}}}
| alliance3 = {{{alliance3|}}}
| home_state1 = {{{home_state1|}}}
| home_state2 = {{{home_state2|}}}
| home_state3 = {{{home_state3|}}}
| running_mate1 = {{{running_mate1|}}}
| running_mate2 = {{{running_mate2|}}}
| running_mate3 = {{{running_mate3|}}}
| college_voted = {{{college_voted|}}}
| electoral_vote1 = {{{electoral_vote1|}}}
| electoral_vote2 = {{{electoral_vote2|}}}
| electoral_vote3 = {{{electoral_vote3|}}}
| delegate_count1 = {{{delegate_count1|}}}
| delegate_count2 = {{{delegate_count2|}}}
| delegate_count3 = {{{delegate_count3|}}}
| states_carried1 = {{{states_carried1|}}}
| states_carried2 = {{{states_carried2|}}}
| states_carried3 = {{{states_carried3|}}}
| leader_since1 = {{{leader_since1|}}}
| leader_since2 = {{{leader_since2|}}}
| leader_since3 = {{{leader_since3|}}}
| leaders_seat1 = {{{leaders_seat1|}}}
| leaders_seat2 = {{{leaders_seat2|}}}
| leaders_seat3 = {{{leaders_seat3|}}}
| last_election1 = {{{last_election1|}}}
| last_election2 = {{{last_election2|}}}
| last_election3 = {{{last_election3|}}}
| seats_before1 = {{{seats_before1|}}}
| seats_before2 = {{{seats_before2|}}}
| seats_before3 = {{{seats_before3|}}}
| seats_needed1 = {{{seats_needed1|}}}
| seats_needed2 = {{{seats_needed2|}}}
| seats_needed3 = {{{seats_needed3|}}}
| seats1 = {{{seats1|}}}
| seats2 = {{{seats2|}}}
| seats3 = {{{seats3|}}}
| seats_after1 = {{{seats_after1|}}}
| seats_after2 = {{{seats_after2|}}}
| seats_after3 = {{{seats_after3|}}}
| seat_change1 = {{{seat_change1|}}}
| seat_change2 = {{{seat_change2|}}}
| seat_change3 = {{{seat_change3|}}}
| vote_type = {{if empty|{{{vote_type|}}}|Popular}}
| popular_vote1 = {{{popular_vote1|}}}
| popular_vote2 = {{{popular_vote2|}}}
| popular_vote3 = {{{popular_vote3|}}}
| percentage1 = {{{percentage1|}}}
| percentage2 = {{{percentage2|}}}
| percentage3 = {{{percentage3|}}}
| first_round1 = {{{first_round1|}}}
| first_round2 = {{{first_round2|}}}
| first_round3 = {{{first_round3|}}}
| final_round1 = {{{final_round1|}}}
| final_round2 = {{{final_round2|}}}
| final_round3 = {{{final_round3|}}}
| counties_won1 = {{{counties_won1|}}}
| counties_won2 = {{{counties_won2|}}}
| counties_won3 = {{{counties_won3|}}}
| counties_threshold1 = {{{counties_threshold1|}}}
| counties_threshold2 = {{{counties_threshold2|}}}
| counties_threshold3 = {{{counties_threshold3|}}}
| swing1 = {{{swing1|}}}
| swing2 = {{{swing2|}}}
| swing3 = {{{swing3|}}}
| opinion_polls = {{{opinion_polls|}}}

| 1blank = {{{1blank|}}}| 1data1 = {{{1data1|}}}| 1data2 = {{{1data2|}}}| 1data3 = {{{1data3|}}}
| 2blank = {{{2blank|}}}| 2data1 = {{{2data1|}}}| 2data2 = {{{2data2|}}}| 2data3 = {{{2data3|}}}
| 3blank = {{{3blank|}}}| 3data1 = {{{3data1|}}}| 3data2 = {{{3data2|}}}| 3data3 = {{{3data3|}}}
| 4blank = {{{4blank|}}}| 4data1 = {{{4data1|}}}| 4data2 = {{{4data2|}}}| 4data3 = {{{4data3|}}}
| 5blank = {{{5blank|}}}| 5data1 = {{{5data1|}}}| 5data2 = {{{5data2|}}}| 5data3 = {{{5data3|}}}
| 6blank = {{{6blank|}}}| 6data1 = {{{6data1|}}}| 6data2 = {{{6data2|}}}| 6data3 = {{{6data3|}}}
}}
{{!}}-
{{#invoke:Infokutija izbori|row
| row = 2&lt;!-- For debugging --&gt;
| type = {{{type|}}}
| divider = &lt;hr /&gt;
| col3 = {{#if:{{{color6|}}}{{{colour6|}}}{{{image6|}}}{{{nominee6|}}}{{{candidate6|}}}{{{leader6|}}}{{{party6|}}}{{{alliance6|}}}{{{home_state6|}}}{{{running_mate6|}}}{{{electoral_vote6|}}}{{{delegate_count6|}}}{{{states_carried6|}}}{{{leader_since6|}}}{{{leaders_seat6|}}}{{{last_election6|}}}{{{seats_before6|}}}{{{seats_needed6|}}}{{{seats6|}}}{{{seats_after6|}}}{{{seat_change6|}}}{{{popular_vote6|}}}{{{percentage6|}}}{{{swing6|}}}{{{1data6|}}}{{{2data6|}}}{{{3data6|}}}{{{4data6|}}}{{{5data6|}}}{{{6data6|}}}|yes}}
| ongoing = {{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}
| final_round_label = {{{final_round_label|}}}
| header1 = {{#if:{{{party3|}}}|Fourth party|Third party}}
| header2 = {{#if:{{{party3|}}}|Fifth party|Fourth party}}
| header3 = {{#if:{{{party3|}}}|Sixth party|Fifth party}}
| party_color = {{#invoke:if empty|main| {{{party_colour|}}} | {{{party_color|}}} | yes }}
| color1 = {{#invoke:if empty|main| {{{color4|}}} | {{{colour4|}}} }}
| color2 = {{#invoke:if empty|main| {{{color5|}}} | {{{colour5|}}} }}
| color3 = {{#invoke:if empty|main| {{{color6|}}} | {{{colour6|}}} }}
| image_size = {{if empty|{{{image_size|}}}|150x150px}}
| image_upright = {{{image_upright|}}}
| image1 = {{{image4|}}}
| image1_size = {{{image4_size|}}}
| image1_upright = {{{image4_upright|}}}
| image2 = {{{image5|}}}
| image2_size = {{{image5_size|}}}
| image2_upright = {{{image5_upright|}}}
| image3 = {{{image6|}}}
| image3_size = {{{image6_size|}}}
| image3_upright = {{{image6_upright|}}}
| pageimage1 = {{{pageimage4|}}}
| pageimage2 = {{{pageimage5|}}}
| pageimage3 = {{{pageimage6|}}}
| nominee1 = {{{nominee4|}}}
| nominee2 = {{{nominee5|}}}
| nominee3 = {{{nominee6|}}}
| candidate1 = {{{candidate4|}}}
| candidate2 = {{{candidate5|}}}
| candidate3 = {{{candidate6|}}}
| leader1 = {{{leader4|}}}
| leader2 = {{{leader5|}}}
| leader3 = {{{leader6|}}}
| party_label = {{if empty|{{{party_label|}}}|Party}}
| party1_name = {{if empty|{{{party4_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party2_name = {{if empty|{{{party5_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party3_name = {{if empty|{{{party6_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party1 = {{{party4|}}}
| party2 = {{{party5|}}}
| party3 = {{{party6|}}}
| alliance1_name = {{if empty|{{{alliance4_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance2_name = {{if empty|{{{alliance5_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance3_name = {{if empty|{{{alliance6_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance1 = {{{alliance4|}}}
| alliance2 = {{{alliance5|}}}
| alliance3 = {{{alliance6|}}}
| home_state1 = {{{home_state4|}}}
| home_state2 = {{{home_state5|}}}
| home_state3 = {{{home_state6|}}}
| running_mate1 = {{{running_mate4|}}}
| running_mate2 = {{{running_mate5|}}}
| running_mate3 = {{{running_mate6|}}}
| college_voted = {{{college_voted|}}}
| electoral_vote1 = {{{electoral_vote4|}}}
| electoral_vote2 = {{{electoral_vote5|}}}
| electoral_vote3 = {{{electoral_vote6|}}}
| delegate_count1 = {{{delegate_count4|}}}
| delegate_count2 = {{{delegate_count5|}}}
| delegate_count3 = {{{delegate_count6|}}}
| states_carried1 = {{{states_carried4|}}}
| states_carried2 = {{{states_carried5|}}}
| states_carried3 = {{{states_carried6|}}}
| leader_since1 = {{{leader_since4|}}}
| leader_since2 = {{{leader_since5|}}}
| leader_since3 = {{{leader_since6|}}}
| leaders_seat1 = {{{leaders_seat4|}}}
| leaders_seat2 = {{{leaders_seat5|}}}
| leaders_seat3 = {{{leaders_seat6|}}}
| last_election1 = {{{last_election4|}}}
| last_election2 = {{{last_election5|}}}
| last_election3 = {{{last_election6|}}}
| seats_before1 = {{{seats_before4|}}}
| seats_before2 = {{{seats_before5|}}}
| seats_before3 = {{{seats_before6|}}}
| seats_needed1 = {{{seats_needed4|}}}
| seats_needed2 = {{{seats_needed5|}}}
| seats_needed3 = {{{seats_needed6|}}}
| seats1 = {{{seats4|}}}
| seats2 = {{{seats5|}}}
| seats3 = {{{seats6|}}}
| seats_after1 = {{{seats_after4|}}}
| seats_after2 = {{{seats_after5|}}}
| seats_after3 = {{{seats_after6|}}}
| seat_change1 = {{{seat_change4|}}}
| seat_change2 = {{{seat_change5|}}}
| seat_change3 = {{{seat_change6|}}}
| vote_type = {{if empty|{{{vote_type|}}}|Popular}}
| popular_vote1 = {{{popular_vote4|}}}
| popular_vote2 = {{{popular_vote5|}}}
| popular_vote3 = {{{popular_vote6|}}}
| percentage1 = {{{percentage4|}}}
| percentage2 = {{{percentage5|}}}
| percentage3 = {{{percentage6|}}}
| first_round1 = {{{first_round4|}}}
| first_round2 = {{{first_round5|}}}
| first_round3 = {{{first_round6|}}}
| final_round1 = {{{final_round4|}}}
| final_round2 = {{{final_round5|}}}
| final_round3 = {{{final_round6|}}}
| swing1 = {{{swing4|}}}
| swing2 = {{{swing5|}}}
| swing3 = {{{swing6|}}}
| opinion_polls = {{{opinion_polls|}}}

| 1blank = {{{1blank|}}}| 1data1 = {{{1data4|}}}| 1data2 = {{{1data5|}}}| 1data3 = {{{1data6|}}}
| 2blank = {{{2blank|}}}| 2data1 = {{{2data4|}}}| 2data2 = {{{2data5|}}}| 2data3 = {{{2data6|}}}
| 3blank = {{{3blank|}}}| 3data1 = {{{3data4|}}}| 3data2 = {{{3data5|}}}| 3data3 = {{{3data6|}}}
| 4blank = {{{4blank|}}}| 4data1 = {{{4data4|}}}| 4data2 = {{{4data5|}}}| 4data3 = {{{4data6|}}}
| 5blank = {{{5blank|}}}| 5data1 = {{{5data4|}}}| 5data2 = {{{5data5|}}}| 5data3 = {{{5data6|}}}
| 6blank = {{{6blank|}}}| 6data1 = {{{6data4|}}}| 6data2 = {{{6data5|}}}| 6data3 = {{{6data6|}}}
}}
{{!}}-
{{#invoke:Infokutija izbori|row
| row = 3&lt;!-- For debugging --&gt;
| type = {{{type|}}}
| divider = &lt;hr /&gt;
| ongoing = {{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}
| final_round_label = {{{final_round_label|}}}
| col3 = {{#if:{{{color9|}}}{{{colour9|}}}{{{image9|}}}{{{nominee9|}}}{{{candidate9|}}}{{{leader9|}}}{{{party9|}}}{{{alliance9|}}}{{{home_state9|}}}{{{running_mate9|}}}{{{electoral_vote9|}}}{{{delegate_count9|}}}{{{states_carried9|}}}{{{leader_since9|}}}{{{leaders_seat9|}}}{{{last_election9|}}}{{{seats_before9|}}}{{{seats_needed9|}}}{{{seats9|}}}{{{seats_after9|}}}{{{seat_change9|}}}{{{popular_vote9|}}}{{{percentage9|}}}{{{counties_won9|}}}{{{counties_threshold9|}}}{{{swing9|}}}{{{1data9|}}}{{{2data9|}}}{{{3data9|}}}{{{4data9|}}}{{{5data9|}}}{{{6data9|}}}|yes}}
| header1 = {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Fifth party|1=Sixth party|2=Seventh party}}
| header2 = {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Sixth party|1=Seventh party|2=Eighth party}}
| header3 = {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Seventh party|1=Eighth party|2=Ninth party}}
| party_color = {{#invoke:if empty|main| {{{party_colour|}}} | {{{party_color|}}} | yes }}
| color1 = {{#invoke:if empty|main| {{{color7|}}} | {{{colour7|}}} }}
| color2 = {{#invoke:if empty|main| {{{color8|}}} | {{{colour8|}}} }}
| color3 = {{#invoke:if empty|main| {{{color9|}}} | {{{colour9|}}} }}
| image_size = {{if empty|{{{image_size|}}}|150x150px}}
| image_upright = {{{image_upright|}}}
| image1 = {{{image7|}}}
| image1_size = {{{image7_size|}}}
| image1_upright = {{{image7_upright|}}}
| image2 = {{{image8|}}}
| image2_size = {{{image8_size|}}}
| image2_upright = {{{image8_upright|}}}
| image3 = {{{image9|}}}
| image3_size = {{{image9_size|}}}
| image3_upright = {{{image9_upright|}}}
| pageimage1 = {{{pageimage7|}}}
| pageimage2 = {{{pageimage8|}}}
| pageimage3 = {{{pageimage9|}}}
| nominee1 = {{{nominee7|}}}
| nominee2 = {{{nominee8|}}}
| nominee3 = {{{nominee9|}}}
| candidate1 = {{{candidate7|}}}
| candidate2 = {{{candidate8|}}}
| candidate3 = {{{candidate9|}}}
| leader1 = {{{leader7|}}}
| leader2 = {{{leader8|}}}
| leader3 = {{{leader9|}}}
| party_label = {{if empty|{{{party_label|}}}|Party}}
| party1_name = {{if empty|{{{party7_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party2_name = {{if empty|{{{party8_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party3_name = {{if empty|{{{party9_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party1 = {{{party7|}}}
| party2 = {{{party8|}}}
| party3 = {{{party9|}}}
| alliance1_name = {{if empty|{{{alliance7_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance2_name = {{if empty|{{{alliance8_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance3_name = {{if empty|{{{alliance9_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance1 = {{{alliance7|}}}
| alliance2 = {{{alliance8|}}}
| alliance3 = {{{alliance9|}}}
| home_state1 = {{{home_state7|}}}
| home_state2 = {{{home_state8|}}}
| home_state3 = {{{home_state9|}}}
| running_mate1 = {{{running_mate7|}}}
| running_mate2 = {{{running_mate8|}}}
| running_mate3 = {{{running_mate9|}}}
| college_voted = {{{college_voted|}}}
| electoral_vote1 = {{{electoral_vote7|}}}
| electoral_vote2 = {{{electoral_vote8|}}}
| electoral_vote3 = {{{electoral_vote9|}}}
| delegate_count1 = {{{delegate_count7|}}}
| delegate_count2 = {{{delegate_count8|}}}
| delegate_count3 = {{{delegate_count9|}}}
| states_carried1 = {{{states_carried7|}}}
| states_carried2 = {{{states_carried8|}}}
| states_carried3 = {{{states_carried9|}}}
| leader_since1 = {{{leader_since7|}}}
| leader_since2 = {{{leader_since8|}}}
| leader_since3 = {{{leader_since9|}}}
| leaders_seat1 = {{{leaders_seat7|}}}
| leaders_seat2 = {{{leaders_seat8|}}}
| leaders_seat3 = {{{leaders_seat9|}}}
| last_election1 = {{{last_election7|}}}
| last_election2 = {{{last_election8|}}}
| last_election3 = {{{last_election9|}}}
| seats_before1 = {{{seats_before7|}}}
| seats_before2 = {{{seats_before8|}}}
| seats_before3 = {{{seats_before9|}}}
| seats_needed1 = {{{seats_needed7|}}}
| seats_needed2 = {{{seats_needed8|}}}
| seats_needed3 = {{{seats_needed9|}}}
| seats1 = {{{seats7|}}}
| seats2 = {{{seats8|}}}
| seats3 = {{{seats9|}}}
| seats_after1 = {{{seats_after7|}}}
| seats_after2 = {{{seats_after8|}}}
| seats_after3 = {{{seats_after9|}}}
| seat_change1 = {{{seat_change7|}}}
| seat_change2 = {{{seat_change8|}}}
| seat_change3 = {{{seat_change9|}}}
| vote_type = {{if empty|{{{vote_type|}}}|Popular}}
| popular_vote1 = {{{popular_vote7|}}}
| popular_vote2 = {{{popular_vote8|}}}
| popular_vote3 = {{{popular_vote9|}}}
| percentage1 = {{{percentage7|}}}
| percentage2 = {{{percentage8|}}}
| percentage3 = {{{percentage9|}}}
| first_round1 = {{{first_round7|}}}
| first_round2 = {{{first_round8|}}}
| first_round3 = {{{first_round9|}}}
| final_round1 = {{{final_round7|}}}
| final_round2 = {{{final_round8|}}}
| final_round3 = {{{final_round9|}}}
| swing1 = {{{swing7|}}}
| swing2 = {{{swing8|}}}
| swing3 = {{{swing9|}}}
| opinion_polls = {{{opinion_polls|}}}

| 1blank = {{{1blank|}}}| 1data1 = {{{1data7|}}}| 1data2 = {{{1data8|}}}| 1data3 = {{{1data9|}}}
| 2blank = {{{2blank|}}}| 2data1 = {{{2data7|}}}| 2data2 = {{{2data8|}}}| 2data3 = {{{2data9|}}}
| 3blank = {{{3blank|}}}| 3data1 = {{{3data7|}}}| 3data2 = {{{3data8|}}}| 3data3 = {{{3data9|}}}
| 4blank = {{{4blank|}}}| 4data1 = {{{4data7|}}}| 4data2 = {{{4data8|}}}| 4data3 = {{{4data9|}}}
| 5blank = {{{5blank|}}}| 5data1 = {{{5data7|}}}| 5data2 = {{{5data8|}}}| 5data3 = {{{5data9|}}}
| 6blank = {{{6blank|}}}| 6data1 = {{{6data7|}}}| 6data2 = {{{6data8|}}}| 6data3 = {{{6data9|}}}
}}
{{!)}}
| data11 = 

{{#if:{{{map_image|}}}{{{map|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map_alt|}}}}}
 |{{{map}}}
 }}{{#if:{{{map_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
| data12 = 
{{#if:{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map2_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map2_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map2_alt|}}}}}
 |{{{map2}}}
 }}{{#if:{{{map2_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map2_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
|data13 =
{{#if:{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map3_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map3_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map3_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map3_alt|}}}}}
 |{{{map3}}}
 }}{{#if:{{{map3_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map3_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
|data14 =
{{#if:{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map4_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map4_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map4_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map4_alt|}}}}}
 |{{{map4}}}
 }}{{#if:{{{map4_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map4_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
| data15 = {{#if:{{{title|}}}|&lt;hr /&gt;
{{{!}} role=&quot;presentation&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;background:transparent; color: inherit; width:100%;&quot;
{{!}} style=&quot;width:50%; text-align:left;&quot; {{!}}{{#if:{{{before_election|}}}{{{before_party|}}}|'''{{#ifeq:{{{type}}}|primary|Previous {{{title}}}|{{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes|Incumbent {{#ifeq:{{lc:{{{title}}}}}|u.s. senator|[[List of United States senators from {{#ifeq:{{{country}}}|Georgia (U.S. state)|Georgia|{{{country}}}}}|U.S. senator]]|{{{title}}}}}|{{#ifeq:{{lc:{{{title}}}}}|u.s. senator|[[List of United States senators from {{#ifeq:{{{country}}}|Georgia (U.S. state)|Georgia|{{{country}}}}}|U.S. senator]]|{{{title}}}}} before election}}}}'''&lt;br /&gt;
{{{before_election}}}&lt;br /&gt;
{{#if:{{{before_party|}}}|{{#invoke:Infokutija izbori|shortname|link={{if empty|{{{before_party_link|}}}|{{{party_name}}}}}|name={{{before_party}}}}} }} }}
{{!}} style=&quot;width:50%; text-align:right;&quot; {{!}} {{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes|{{#ifeq:{{{type}}}|primary|{{#if:{{{after_election|}}}|'''Presumptive {{if empty|{{{posttitle|}}}|{{{title}}}}}'''|}}|}} |'''{{#if:{{{posttitle|}}}|{{{posttitle}}}|{{#ifeq:{{{type}}}|primary||Elected}} {{#ifeq:{{{title|}}}|Mayor|mayor|{{{title}}}}}}}'''}} &lt;br /&gt;
{{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes|{{#ifeq:{{{type}}}|primary|{{if empty|{{{after_election|}}}|}}}}}}
{{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes||{{if empty|{{{after_election|}}}|}}{{#if:{{{after_election|}}}{{{after_party|}}}||TBD}}&lt;br /&gt;
{{#if:{{{after_party|}}}|{{#invoke:Infokutija izbori|shortname|link={{if empty|{{{after_party_link|}}}|{{{party_name|}}}}}|name={{{after_party}}}}}}} }}
{{!}}} }}
|name = {{#if:{{{template_name|}}}|{{{template_name}}}}}
| data16 = {{{module|}}}
}}&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;{{documentation}}
[[Kategorija:Politički šabloni]]
[[Kategorija:Standardne infokutije|Izbori]]
&lt;!-- Add categories to the /doc subpage, not here!&lt;/noinclude&gt;{{#if:{{{electoral_vote1|}}}|{{Main other|[[Category:Elections using electoral votes]]}}}}&lt;!-- temporary tracking of elections using an electoral college {{#invoke:Check for unknown parameters|check|unknown={{main other|[[Category:Pages using infobox election with unknown parameters|_VALUE_{{PAGENAME}}]]}}|preview=Page using [[Template:Infobox election]] with unknown parameter &quot;_VALUE_&quot;|ignoreblank=y| regexp1 = [%d]blank | regexp2 = [%d]data[%d] | after_election | after_party | after_party_link | regexp3 = alliance[%d]_name | alliance_name | regexp4 = alliance[%d] | before_election | before_party | before_party_link | regexp5 = candidate[%d] | child | college_voted | regexp6 = colou?r[%d] | counties_threshold1 | counties_threshold2 | counties_threshold3 | counties_threshold9 | counties_won1 | counties_won2 | counties_won3 | counties_won9 | country | declared | regexp7 = delegate_count[%d] | elected_members | elected_mps | election_date | election_name | regexp8 = electoral_vote[%d] | embed | filler | final_round_label | flag_image | flag_year | regexp9 = home_state[%d] | image_size | image_upright | regexp10 = image[%d] | regexp11 = image[%d]_size | regexp12 = image[%d]_upright | regexp13 = last_election[%d] | last_update | regexp14 = leader_since[%d] | regexp15 = leader[%d] | regexp16 = leaders_seat[%d] | majority_seats | map | map_alt | map_caption | map_image | map_size | map2 | map2_alt | map2_caption | map2_image | map2_size | map3 | map3_alt | map3_caption | map3_image | map3_size | map4 | map4_alt | map4_caption | map4_image | map4_size | module | needed_votes | next_election | next_seat_election | next_seat_year | next_year | regexp17 = nominee[%d] | ongoing | opinion_polls | outgoing_members | party_color | party_colour | party_label | regexp18 = party[%d]_name | party_name | regexp19 = party[%d] | regexp20 = percentage[%d] | regexp21 = popular_vote[%d] | posttitle | previous_election | previous_mps | previous_seat_election | previous_seat_year | previous_year | registered | reporting | regexp22 = running_mate[%d] | regexp23 = seat_change[%d] | regexp24 = seats_after[%d] | regexp25 = seats_before[%d] | seats_for_election | regexp26 = seats_needed[%d] | regexp27 = seats[%d] | regexp28 = states_carried[%d] | regexp29 = swing[%d] | seat_class | template_name | time_zone | title | turnout | type | vote_type | votes_counted | votes_for_election | regexp30 = first_round[%d] | regexp31 = final_round[%d] }}{{#invoke:Check for conflicting parameters|check
| template = [[Template:Infobox election]]
| cat = {{main other|Category:Pages using infobox election with conflicting parameters}}
| child; embed 
| outgoing_members; previous_mps 
| elected_members; elected_mps 
| party1_name; party_name 
| alliance1_name; alliance_name 
}}--&gt;</text>
      <sha1>4rzvyj39cwdf2npowridh7x2qn5xz77</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695763</id>
      <parentid>42695761</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:37:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42695763</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27749" sha1="kk0984ub6zx4nnex281idgqzsttyulc" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{#invoke:infobox|infoboxTemplate
| templatestyles = Infokutija izbori/styles.css
| child templatestyles = Screen reader-only/styles.css&lt;!-- for /row template --&gt;
| child     = {{if empty|{{{child|}}}|{{{embed|}}}}}
| bodyclass = ib-election infobox-table {{#if:{{{election_date|}}}|vevent|}}
| bodystyle = {{#if:&lt;!--
 --&gt;{{{map_image|}}}{{{map|}}}{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}&lt;!--
 --&gt;|width:{{#invoke:Math|min
| 1=300
| 2={{#invoke:Math|max
| 1 = {{#if:{{{map_image|}}}{{{map|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
| 2 = {{#if:{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map2_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
| 3 = {{#if:{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map3_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
| 4 = {{#if:{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}|{{#invoke:string|replace|{{#invoke:if empty|main|{{{map4_size|}}}|300}}|px%s*$||plain=false}}}}
}}}}px}}
| titleclass = summary
| title = {{#ifeq:{{if empty|{{{child|}}}|{{{embed|}}}}}|yes|{{#if:{{{election_name|}}}|&lt;div style=&quot;background-color:#ddd; color:inherit; font-size:120%; font-weight:bold&quot;&gt;{{{election_name}}}&lt;/div&gt;}}|{{if empty|{{{election_name|}}}|{{PAGENAME}}}}}}

| subheader1 = {{#if:{{{flag_image|}}}|[[File:{{{flag_image}}}|50px|alt=|link=]]&lt;hr /&gt;|{{#if:{{{country|}}}|{{#if:{{{flag_year|}}}|{{flagicon|{{{country}}}|variant={{{flag_year|}}}|size=50px}}|{{flagicon|{{{country}}}|size=50px}}}}&lt;hr /&gt;}}}}

| subheader2 =  {{#if:{{{previous_year|}}}{{{election_date|}}}{{{next_year|}}}| 
 {{succession links|leftstyle=width:20%;|centerstyle = width:60%;|rightstyle=width:20%;
   | left ={{#if:{{{previous_year|}}}|{{#ifexist:{{{previous_election|}}}|[[{{{previous_election}}}|{{{previous_year}}}]]|{{{previous_year}}}}}}}
   | center = {{#if:{{{election_date|}}}|'''{{{election_date}}}'''}}
   | right = {{#if:{{{next_year|}}}|{{#ifexist:{{{next_election|}}}|[[{{{next_election}}}|{{{next_year}}}]]|{{{next_year}}}}}}}
   }}
}}
| subheader3 =  {{#if:{{{previous_seat_year|}}}{{{seat_class|}}}{{{next_seat_year|}}}| 
 {{succession links|leftstyle=width:35%; text-align:center;|centerstyle = width:30%;|rightstyle=width:35%; text-align:center;
   | left ={{#if:{{{previous_seat_year|}}}|{{#ifexist:{{{previous_seat_election|}}}|[[{{{previous_seat_election}}}|{{{previous_seat_year}}}]]|{{{previous_seat_year}}}}}}}
   | center = {{#if:{{{seat_class|}}}|'''{{{seat_class}}}'''}}
   | right = {{#if:{{{next_seat_year|}}}|{{#ifexist:{{{next_seat_election|}}}|[[{{{next_seat_election}}}|{{{next_seat_year}}}]]|{{{next_seat_year}}}}}}}
   }}
}}
| subheader4 = 
{{#if:{{{outgoing_members|}}}{{{previous_mps|}}}{{{elected_members|}}}{{{elected_mps|}}}| 
{{succession links|leftstyle=width:40%; text-align:center;|rightstyle=width:40%; text-align:center;
 | left = {{#if:{{{outgoing_members|}}}{{{previous_mps|}}}|{{#ifexist:{{if empty|{{{outgoing_members|}}}|{{{previous_mps|}}}}}|[[{{if empty|{{{outgoing_members|}}}|{{{previous_mps|}}}}}|outgoing members]]|{{if empty|{{{outgoing_members|}}}|{{{previous_mps|}}}}}}}}}
 | right = {{#if:{{{elected_members|}}}{{{elected_mps|}}}|{{#ifexist:{{if empty|{{{elected_members|}}}|{{{elected_mps|}}}}}|[[{{if empty|{{{elected_members|}}}|{{{elected_mps|}}}}}|elected members]]|{{if empty|{{{elected_members|}}}|{{{elected_mps|}}}}}}}|}}
 }}
}}

| header1 = 
{{#switch:{{lc:{{{type|}}}}}
| primary
| presidential = {{#if:{{{votes_for_election|}}}|&lt;hr /&gt;{{{votes_for_election}}}{{#if:{{{needed_votes|}}}|&lt;br /&gt;{{{needed_votes}}} votes needed to win}}
}}
| parliamentary
| legislative
| by-election   = {{#if:{{{seats_for_election|}}}|&lt;hr /&gt;{{{seats_for_election}}}{{#if:{{{majority_seats|}}}|&lt;br /&gt;{{{majority_seats}}} seats needed for a majority}}
}}
| #default      = 
}}
| data2 = {{#if:{{{opinion_polls|}}}| [[{{{opinion_polls}}}|Opinion&amp;nbsp;polls]] }}

| label3 = Registered
| data3 = {{{registered|}}}

| label4 = Turnout
| data4 = {{{turnout|}}}

| label5 = Votes&amp;nbsp;counted
| data5 = {{#if:{{{votes_counted|}}}|&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto;margin-left:auto;margin-right:auto;&quot;&gt;{{Percentage bar|{{{votes_counted}}}|{{{votes_counted}}}%|1BCE0E}}&lt;/div&gt;as of '''{{{last_update}}} {{{time_zone}}}''' }}

| label6 = Reporting
| data6 = {{#if:{{{reporting|}}}|&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto;margin-left:auto;margin-right:auto;&quot;&gt;{{Percentage bar|{{{reporting}}}|{{{reporting}}}%|1BCE0E}}&lt;/div&gt;as of '''{{{last_update}}} {{{time_zone}}}''' }}

| label7 = Declared
| data7 = {{#if:{{{declared|}}}|&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;width:auto;margin-left:auto;margin-right:auto;&quot;&gt;{{Percentage bar|{{{declared}}}|{{{declared}}}%|1BCE0E}}&lt;/div&gt;as of '''{{{last_update}}} {{{time_zone}}}''' }}

| data10 =  &lt;nowiki /&gt;
{{(!}} style=&quot;background:transparent; color: inherit; width:100%;&quot;
{{!}}-
{{#invoke:Infobox election|row
| row = 1&lt;!-- For debugging --&gt;
| type = {{{type|}}}
| divider = &lt;!-- none --&gt;
| filler = {{{filler|}}}
| col3 = {{#if:{{{color3|}}}{{{colour3|}}}{{{image3|}}}{{{nominee3|}}}{{{candidate3|}}}{{{leader3|}}}{{{party3|}}}{{{alliance3|}}}{{{home_state3|}}}{{{running_mate3|}}}{{{electoral_vote3|}}}{{{delegate_count3|}}}{{{states_carried3|}}}{{{leader_since3|}}}{{{leaders_seat3|}}}{{{last_election3|}}}{{{seats_before3|}}}{{{seats_needed3|}}}{{{seats3|}}}{{{seats_after3|}}}{{{seat_change3|}}}{{{popular_vote3|}}}{{{percentage3|}}}{{{swing3|}}}{{{1data3|}}}{{{2data3|}}}{{{3data3|}}}{{{4data3|}}}{{{5data3|}}}{{{6data3|}}}|yes}}
| ongoing = {{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}
| final_round_label = {{{final_round_label|}}}
| header1 = {{#switch:{{{type|}}}|parliamentary|Parliamentary=First party|#default=Majority party}}
| header2 = {{#switch:{{{type|}}}|parliamentary|Parliamentary=Second party|#default=Minority party}}
| header3 = {{#switch:{{{type|}}}|parliamentary|Parliamentary=Third party|#default=Third party}}
| party_color = {{#invoke:if empty|main| {{{party_colour|}}} | {{{party_color|}}} | yes }}
| color1 = {{#invoke:if empty|main| {{{color1|}}} | {{{colour1|}}} }}
| color2 = {{#invoke:if empty|main| {{{color2|}}} | {{{colour2|}}} }}
| color3 = {{#invoke:if empty|main| {{{color3|}}} | {{{colour3|}}} }}
| image_size = {{if empty|{{{image_size|}}}|150x150px}}
| image_upright = {{{image_upright|}}}
| image1 = {{{image1|}}}
| image1_size = {{{image1_size|}}}
| image1_upright = {{{image1_upright|}}}
| image2 = {{{image2|}}}
| image2_size = {{{image2_size|}}}
| image2_upright = {{{image2_upright|}}}
| image3 = {{{image3|}}}
| image3_size = {{{image3_size|}}}
| image3_upright = {{{image3_upright|}}}
| pageimage1 = {{{pageimage1|}}}
| pageimage2 = {{{pageimage2|}}}
| pageimage3 = {{{pageimage3|}}}
| nominee1 = {{{nominee1|}}}
| nominee2 = {{{nominee2|}}}
| nominee3 = {{{nominee3|}}}
| candidate1 = {{{candidate1|}}}
| candidate2 = {{{candidate2|}}}
| candidate3 = {{{candidate3|}}}
| leader1 = {{{leader1|}}}
| leader2 = {{{leader2|}}}
| leader3 = {{{leader3|}}}
| party_label = {{if empty|{{{party_label|}}}|Party}}
| party1_name = {{if empty|{{{party1_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party2_name = {{if empty|{{{party2_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party3_name = {{if empty|{{{party3_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party1 = {{{party1|}}}
| party2 = {{{party2|}}}
| party3 = {{{party3|}}}
| alliance1_name = {{if empty|{{{alliance1_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance2_name = {{if empty|{{{alliance2_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance3_name = {{if empty|{{{alliance3_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance1 = {{{alliance1|}}}
| alliance2 = {{{alliance2|}}}
| alliance3 = {{{alliance3|}}}
| home_state1 = {{{home_state1|}}}
| home_state2 = {{{home_state2|}}}
| home_state3 = {{{home_state3|}}}
| running_mate1 = {{{running_mate1|}}}
| running_mate2 = {{{running_mate2|}}}
| running_mate3 = {{{running_mate3|}}}
| college_voted = {{{college_voted|}}}
| electoral_vote1 = {{{electoral_vote1|}}}
| electoral_vote2 = {{{electoral_vote2|}}}
| electoral_vote3 = {{{electoral_vote3|}}}
| delegate_count1 = {{{delegate_count1|}}}
| delegate_count2 = {{{delegate_count2|}}}
| delegate_count3 = {{{delegate_count3|}}}
| states_carried1 = {{{states_carried1|}}}
| states_carried2 = {{{states_carried2|}}}
| states_carried3 = {{{states_carried3|}}}
| leader_since1 = {{{leader_since1|}}}
| leader_since2 = {{{leader_since2|}}}
| leader_since3 = {{{leader_since3|}}}
| leaders_seat1 = {{{leaders_seat1|}}}
| leaders_seat2 = {{{leaders_seat2|}}}
| leaders_seat3 = {{{leaders_seat3|}}}
| last_election1 = {{{last_election1|}}}
| last_election2 = {{{last_election2|}}}
| last_election3 = {{{last_election3|}}}
| seats_before1 = {{{seats_before1|}}}
| seats_before2 = {{{seats_before2|}}}
| seats_before3 = {{{seats_before3|}}}
| seats_needed1 = {{{seats_needed1|}}}
| seats_needed2 = {{{seats_needed2|}}}
| seats_needed3 = {{{seats_needed3|}}}
| seats1 = {{{seats1|}}}
| seats2 = {{{seats2|}}}
| seats3 = {{{seats3|}}}
| seats_after1 = {{{seats_after1|}}}
| seats_after2 = {{{seats_after2|}}}
| seats_after3 = {{{seats_after3|}}}
| seat_change1 = {{{seat_change1|}}}
| seat_change2 = {{{seat_change2|}}}
| seat_change3 = {{{seat_change3|}}}
| vote_type = {{if empty|{{{vote_type|}}}|Popular}}
| popular_vote1 = {{{popular_vote1|}}}
| popular_vote2 = {{{popular_vote2|}}}
| popular_vote3 = {{{popular_vote3|}}}
| percentage1 = {{{percentage1|}}}
| percentage2 = {{{percentage2|}}}
| percentage3 = {{{percentage3|}}}
| first_round1 = {{{first_round1|}}}
| first_round2 = {{{first_round2|}}}
| first_round3 = {{{first_round3|}}}
| final_round1 = {{{final_round1|}}}
| final_round2 = {{{final_round2|}}}
| final_round3 = {{{final_round3|}}}
| counties_won1 = {{{counties_won1|}}}
| counties_won2 = {{{counties_won2|}}}
| counties_won3 = {{{counties_won3|}}}
| counties_threshold1 = {{{counties_threshold1|}}}
| counties_threshold2 = {{{counties_threshold2|}}}
| counties_threshold3 = {{{counties_threshold3|}}}
| swing1 = {{{swing1|}}}
| swing2 = {{{swing2|}}}
| swing3 = {{{swing3|}}}
| opinion_polls = {{{opinion_polls|}}}

| 1blank = {{{1blank|}}}| 1data1 = {{{1data1|}}}| 1data2 = {{{1data2|}}}| 1data3 = {{{1data3|}}}
| 2blank = {{{2blank|}}}| 2data1 = {{{2data1|}}}| 2data2 = {{{2data2|}}}| 2data3 = {{{2data3|}}}
| 3blank = {{{3blank|}}}| 3data1 = {{{3data1|}}}| 3data2 = {{{3data2|}}}| 3data3 = {{{3data3|}}}
| 4blank = {{{4blank|}}}| 4data1 = {{{4data1|}}}| 4data2 = {{{4data2|}}}| 4data3 = {{{4data3|}}}
| 5blank = {{{5blank|}}}| 5data1 = {{{5data1|}}}| 5data2 = {{{5data2|}}}| 5data3 = {{{5data3|}}}
| 6blank = {{{6blank|}}}| 6data1 = {{{6data1|}}}| 6data2 = {{{6data2|}}}| 6data3 = {{{6data3|}}}
}}
{{!}}-
{{#invoke:Infobox election|row
| row = 2&lt;!-- For debugging --&gt;
| type = {{{type|}}}
| divider = &lt;hr /&gt;
| col3 = {{#if:{{{color6|}}}{{{colour6|}}}{{{image6|}}}{{{nominee6|}}}{{{candidate6|}}}{{{leader6|}}}{{{party6|}}}{{{alliance6|}}}{{{home_state6|}}}{{{running_mate6|}}}{{{electoral_vote6|}}}{{{delegate_count6|}}}{{{states_carried6|}}}{{{leader_since6|}}}{{{leaders_seat6|}}}{{{last_election6|}}}{{{seats_before6|}}}{{{seats_needed6|}}}{{{seats6|}}}{{{seats_after6|}}}{{{seat_change6|}}}{{{popular_vote6|}}}{{{percentage6|}}}{{{swing6|}}}{{{1data6|}}}{{{2data6|}}}{{{3data6|}}}{{{4data6|}}}{{{5data6|}}}{{{6data6|}}}|yes}}
| ongoing = {{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}
| final_round_label = {{{final_round_label|}}}
| header1 = {{#if:{{{party3|}}}|Fourth party|Third party}}
| header2 = {{#if:{{{party3|}}}|Fifth party|Fourth party}}
| header3 = {{#if:{{{party3|}}}|Sixth party|Fifth party}}
| party_color = {{#invoke:if empty|main| {{{party_colour|}}} | {{{party_color|}}} | yes }}
| color1 = {{#invoke:if empty|main| {{{color4|}}} | {{{colour4|}}} }}
| color2 = {{#invoke:if empty|main| {{{color5|}}} | {{{colour5|}}} }}
| color3 = {{#invoke:if empty|main| {{{color6|}}} | {{{colour6|}}} }}
| image_size = {{if empty|{{{image_size|}}}|150x150px}}
| image_upright = {{{image_upright|}}}
| image1 = {{{image4|}}}
| image1_size = {{{image4_size|}}}
| image1_upright = {{{image4_upright|}}}
| image2 = {{{image5|}}}
| image2_size = {{{image5_size|}}}
| image2_upright = {{{image5_upright|}}}
| image3 = {{{image6|}}}
| image3_size = {{{image6_size|}}}
| image3_upright = {{{image6_upright|}}}
| pageimage1 = {{{pageimage4|}}}
| pageimage2 = {{{pageimage5|}}}
| pageimage3 = {{{pageimage6|}}}
| nominee1 = {{{nominee4|}}}
| nominee2 = {{{nominee5|}}}
| nominee3 = {{{nominee6|}}}
| candidate1 = {{{candidate4|}}}
| candidate2 = {{{candidate5|}}}
| candidate3 = {{{candidate6|}}}
| leader1 = {{{leader4|}}}
| leader2 = {{{leader5|}}}
| leader3 = {{{leader6|}}}
| party_label = {{if empty|{{{party_label|}}}|Party}}
| party1_name = {{if empty|{{{party4_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party2_name = {{if empty|{{{party5_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party3_name = {{if empty|{{{party6_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party1 = {{{party4|}}}
| party2 = {{{party5|}}}
| party3 = {{{party6|}}}
| alliance1_name = {{if empty|{{{alliance4_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance2_name = {{if empty|{{{alliance5_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance3_name = {{if empty|{{{alliance6_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance1 = {{{alliance4|}}}
| alliance2 = {{{alliance5|}}}
| alliance3 = {{{alliance6|}}}
| home_state1 = {{{home_state4|}}}
| home_state2 = {{{home_state5|}}}
| home_state3 = {{{home_state6|}}}
| running_mate1 = {{{running_mate4|}}}
| running_mate2 = {{{running_mate5|}}}
| running_mate3 = {{{running_mate6|}}}
| college_voted = {{{college_voted|}}}
| electoral_vote1 = {{{electoral_vote4|}}}
| electoral_vote2 = {{{electoral_vote5|}}}
| electoral_vote3 = {{{electoral_vote6|}}}
| delegate_count1 = {{{delegate_count4|}}}
| delegate_count2 = {{{delegate_count5|}}}
| delegate_count3 = {{{delegate_count6|}}}
| states_carried1 = {{{states_carried4|}}}
| states_carried2 = {{{states_carried5|}}}
| states_carried3 = {{{states_carried6|}}}
| leader_since1 = {{{leader_since4|}}}
| leader_since2 = {{{leader_since5|}}}
| leader_since3 = {{{leader_since6|}}}
| leaders_seat1 = {{{leaders_seat4|}}}
| leaders_seat2 = {{{leaders_seat5|}}}
| leaders_seat3 = {{{leaders_seat6|}}}
| last_election1 = {{{last_election4|}}}
| last_election2 = {{{last_election5|}}}
| last_election3 = {{{last_election6|}}}
| seats_before1 = {{{seats_before4|}}}
| seats_before2 = {{{seats_before5|}}}
| seats_before3 = {{{seats_before6|}}}
| seats_needed1 = {{{seats_needed4|}}}
| seats_needed2 = {{{seats_needed5|}}}
| seats_needed3 = {{{seats_needed6|}}}
| seats1 = {{{seats4|}}}
| seats2 = {{{seats5|}}}
| seats3 = {{{seats6|}}}
| seats_after1 = {{{seats_after4|}}}
| seats_after2 = {{{seats_after5|}}}
| seats_after3 = {{{seats_after6|}}}
| seat_change1 = {{{seat_change4|}}}
| seat_change2 = {{{seat_change5|}}}
| seat_change3 = {{{seat_change6|}}}
| vote_type = {{if empty|{{{vote_type|}}}|Popular}}
| popular_vote1 = {{{popular_vote4|}}}
| popular_vote2 = {{{popular_vote5|}}}
| popular_vote3 = {{{popular_vote6|}}}
| percentage1 = {{{percentage4|}}}
| percentage2 = {{{percentage5|}}}
| percentage3 = {{{percentage6|}}}
| first_round1 = {{{first_round4|}}}
| first_round2 = {{{first_round5|}}}
| first_round3 = {{{first_round6|}}}
| final_round1 = {{{final_round4|}}}
| final_round2 = {{{final_round5|}}}
| final_round3 = {{{final_round6|}}}
| swing1 = {{{swing4|}}}
| swing2 = {{{swing5|}}}
| swing3 = {{{swing6|}}}
| opinion_polls = {{{opinion_polls|}}}

| 1blank = {{{1blank|}}}| 1data1 = {{{1data4|}}}| 1data2 = {{{1data5|}}}| 1data3 = {{{1data6|}}}
| 2blank = {{{2blank|}}}| 2data1 = {{{2data4|}}}| 2data2 = {{{2data5|}}}| 2data3 = {{{2data6|}}}
| 3blank = {{{3blank|}}}| 3data1 = {{{3data4|}}}| 3data2 = {{{3data5|}}}| 3data3 = {{{3data6|}}}
| 4blank = {{{4blank|}}}| 4data1 = {{{4data4|}}}| 4data2 = {{{4data5|}}}| 4data3 = {{{4data6|}}}
| 5blank = {{{5blank|}}}| 5data1 = {{{5data4|}}}| 5data2 = {{{5data5|}}}| 5data3 = {{{5data6|}}}
| 6blank = {{{6blank|}}}| 6data1 = {{{6data4|}}}| 6data2 = {{{6data5|}}}| 6data3 = {{{6data6|}}}
}}
{{!}}-
{{#invoke:Infobox election|row
| row = 3&lt;!-- For debugging --&gt;
| type = {{{type|}}}
| divider = &lt;hr /&gt;
| ongoing = {{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}
| final_round_label = {{{final_round_label|}}}
| col3 = {{#if:{{{color9|}}}{{{colour9|}}}{{{image9|}}}{{{nominee9|}}}{{{candidate9|}}}{{{leader9|}}}{{{party9|}}}{{{alliance9|}}}{{{home_state9|}}}{{{running_mate9|}}}{{{electoral_vote9|}}}{{{delegate_count9|}}}{{{states_carried9|}}}{{{leader_since9|}}}{{{leaders_seat9|}}}{{{last_election9|}}}{{{seats_before9|}}}{{{seats_needed9|}}}{{{seats9|}}}{{{seats_after9|}}}{{{seat_change9|}}}{{{popular_vote9|}}}{{{percentage9|}}}{{{counties_won9|}}}{{{counties_threshold9|}}}{{{swing9|}}}{{{1data9|}}}{{{2data9|}}}{{{3data9|}}}{{{4data9|}}}{{{5data9|}}}{{{6data9|}}}|yes}}
| header1 = {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Fifth party|1=Sixth party|2=Seventh party}}
| header2 = {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Sixth party|1=Seventh party|2=Eighth party}}
| header3 = {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Seventh party|1=Eighth party|2=Ninth party}}
| party_color = {{#invoke:if empty|main| {{{party_colour|}}} | {{{party_color|}}} | yes }}
| color1 = {{#invoke:if empty|main| {{{color7|}}} | {{{colour7|}}} }}
| color2 = {{#invoke:if empty|main| {{{color8|}}} | {{{colour8|}}} }}
| color3 = {{#invoke:if empty|main| {{{color9|}}} | {{{colour9|}}} }}
| image_size = {{if empty|{{{image_size|}}}|150x150px}}
| image_upright = {{{image_upright|}}}
| image1 = {{{image7|}}}
| image1_size = {{{image7_size|}}}
| image1_upright = {{{image7_upright|}}}
| image2 = {{{image8|}}}
| image2_size = {{{image8_size|}}}
| image2_upright = {{{image8_upright|}}}
| image3 = {{{image9|}}}
| image3_size = {{{image9_size|}}}
| image3_upright = {{{image9_upright|}}}
| pageimage1 = {{{pageimage7|}}}
| pageimage2 = {{{pageimage8|}}}
| pageimage3 = {{{pageimage9|}}}
| nominee1 = {{{nominee7|}}}
| nominee2 = {{{nominee8|}}}
| nominee3 = {{{nominee9|}}}
| candidate1 = {{{candidate7|}}}
| candidate2 = {{{candidate8|}}}
| candidate3 = {{{candidate9|}}}
| leader1 = {{{leader7|}}}
| leader2 = {{{leader8|}}}
| leader3 = {{{leader9|}}}
| party_label = {{if empty|{{{party_label|}}}|Party}}
| party1_name = {{if empty|{{{party7_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party2_name = {{if empty|{{{party8_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party3_name = {{if empty|{{{party9_name|}}}|{{{party_name|}}}}}
| party1 = {{{party7|}}}
| party2 = {{{party8|}}}
| party3 = {{{party9|}}}
| alliance1_name = {{if empty|{{{alliance7_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance2_name = {{if empty|{{{alliance8_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance3_name = {{if empty|{{{alliance9_name|}}}|{{{alliance_name|}}}}}
| alliance1 = {{{alliance7|}}}
| alliance2 = {{{alliance8|}}}
| alliance3 = {{{alliance9|}}}
| home_state1 = {{{home_state7|}}}
| home_state2 = {{{home_state8|}}}
| home_state3 = {{{home_state9|}}}
| running_mate1 = {{{running_mate7|}}}
| running_mate2 = {{{running_mate8|}}}
| running_mate3 = {{{running_mate9|}}}
| college_voted = {{{college_voted|}}}
| electoral_vote1 = {{{electoral_vote7|}}}
| electoral_vote2 = {{{electoral_vote8|}}}
| electoral_vote3 = {{{electoral_vote9|}}}
| delegate_count1 = {{{delegate_count7|}}}
| delegate_count2 = {{{delegate_count8|}}}
| delegate_count3 = {{{delegate_count9|}}}
| states_carried1 = {{{states_carried7|}}}
| states_carried2 = {{{states_carried8|}}}
| states_carried3 = {{{states_carried9|}}}
| leader_since1 = {{{leader_since7|}}}
| leader_since2 = {{{leader_since8|}}}
| leader_since3 = {{{leader_since9|}}}
| leaders_seat1 = {{{leaders_seat7|}}}
| leaders_seat2 = {{{leaders_seat8|}}}
| leaders_seat3 = {{{leaders_seat9|}}}
| last_election1 = {{{last_election7|}}}
| last_election2 = {{{last_election8|}}}
| last_election3 = {{{last_election9|}}}
| seats_before1 = {{{seats_before7|}}}
| seats_before2 = {{{seats_before8|}}}
| seats_before3 = {{{seats_before9|}}}
| seats_needed1 = {{{seats_needed7|}}}
| seats_needed2 = {{{seats_needed8|}}}
| seats_needed3 = {{{seats_needed9|}}}
| seats1 = {{{seats7|}}}
| seats2 = {{{seats8|}}}
| seats3 = {{{seats9|}}}
| seats_after1 = {{{seats_after7|}}}
| seats_after2 = {{{seats_after8|}}}
| seats_after3 = {{{seats_after9|}}}
| seat_change1 = {{{seat_change7|}}}
| seat_change2 = {{{seat_change8|}}}
| seat_change3 = {{{seat_change9|}}}
| vote_type = {{if empty|{{{vote_type|}}}|Popular}}
| popular_vote1 = {{{popular_vote7|}}}
| popular_vote2 = {{{popular_vote8|}}}
| popular_vote3 = {{{popular_vote9|}}}
| percentage1 = {{{percentage7|}}}
| percentage2 = {{{percentage8|}}}
| percentage3 = {{{percentage9|}}}
| first_round1 = {{{first_round7|}}}
| first_round2 = {{{first_round8|}}}
| first_round3 = {{{first_round9|}}}
| final_round1 = {{{final_round7|}}}
| final_round2 = {{{final_round8|}}}
| final_round3 = {{{final_round9|}}}
| swing1 = {{{swing7|}}}
| swing2 = {{{swing8|}}}
| swing3 = {{{swing9|}}}
| opinion_polls = {{{opinion_polls|}}}

| 1blank = {{{1blank|}}}| 1data1 = {{{1data7|}}}| 1data2 = {{{1data8|}}}| 1data3 = {{{1data9|}}}
| 2blank = {{{2blank|}}}| 2data1 = {{{2data7|}}}| 2data2 = {{{2data8|}}}| 2data3 = {{{2data9|}}}
| 3blank = {{{3blank|}}}| 3data1 = {{{3data7|}}}| 3data2 = {{{3data8|}}}| 3data3 = {{{3data9|}}}
| 4blank = {{{4blank|}}}| 4data1 = {{{4data7|}}}| 4data2 = {{{4data8|}}}| 4data3 = {{{4data9|}}}
| 5blank = {{{5blank|}}}| 5data1 = {{{5data7|}}}| 5data2 = {{{5data8|}}}| 5data3 = {{{5data9|}}}
| 6blank = {{{6blank|}}}| 6data1 = {{{6data7|}}}| 6data2 = {{{6data8|}}}| 6data3 = {{{6data9|}}}
}}
{{!)}}
| data11 = 

{{#if:{{{map_image|}}}{{{map|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map_alt|}}}}}
 |{{{map}}}
 }}{{#if:{{{map_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
| data12 = 
{{#if:{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map2_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map2_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map2_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map2_alt|}}}}}
 |{{{map2}}}
 }}{{#if:{{{map2_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map2_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
|data13 =
{{#if:{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map3_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map3_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map3_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map3_alt|}}}}}
 |{{{map3}}}
 }}{{#if:{{{map3_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map3_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
|data14 =
{{#if:{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}|&lt;hr /&gt;{{#if:{{{map4_image|}}}
 |{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{map4_image}}}|size={{#invoke:Math|min|1={{#invoke:string|replace|{{{map4_size|}}}|px%s*$||plain=false}}|2=300}}px|sizedefault=300px|alt={{{map4_alt|}}}}}
 |{{{map4}}}
 }}{{#if:{{{map4_caption|}}}|&lt;div&gt;{{{map4_caption|}}}&lt;/div&gt;}}
}}
| data15 = {{#if:{{{title|}}}|&lt;hr /&gt;
{{{!}} role=&quot;presentation&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;background:transparent; color: inherit; width:100%;&quot;
{{!}} style=&quot;width:50%; text-align:left;&quot; {{!}}{{#if:{{{before_election|}}}{{{before_party|}}}|'''{{#ifeq:{{{type}}}|primary|Previous {{{title}}}|{{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes|Incumbent {{#ifeq:{{lc:{{{title}}}}}|u.s. senator|[[List of United States senators from {{#ifeq:{{{country}}}|Georgia (U.S. state)|Georgia|{{{country}}}}}|U.S. senator]]|{{{title}}}}}|{{#ifeq:{{lc:{{{title}}}}}|u.s. senator|[[List of United States senators from {{#ifeq:{{{country}}}|Georgia (U.S. state)|Georgia|{{{country}}}}}|U.S. senator]]|{{{title}}}}} before election}}}}'''&lt;br /&gt;
{{{before_election}}}&lt;br /&gt;
{{#if:{{{before_party|}}}|{{#invoke:Infobox election|shortname|link={{if empty|{{{before_party_link|}}}|{{{party_name}}}}}|name={{{before_party}}}}} }} }}
{{!}} style=&quot;width:50%; text-align:right;&quot; {{!}} {{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes|{{#ifeq:{{{type}}}|primary|{{#if:{{{after_election|}}}|'''Presumptive {{if empty|{{{posttitle|}}}|{{{title}}}}}'''|}}|}} |'''{{#if:{{{posttitle|}}}|{{{posttitle}}}|{{#ifeq:{{{type}}}|primary||Elected}} {{#ifeq:{{{title|}}}|Mayor|mayor|{{{title}}}}}}}'''}} &lt;br /&gt;
{{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes|{{#ifeq:{{{type}}}|primary|{{if empty|{{{after_election|}}}|}}}}}}
{{#ifeq:{{if empty|{{{ongoing|}}}|no}}|yes||{{if empty|{{{after_election|}}}|}}{{#if:{{{after_election|}}}{{{after_party|}}}||TBD}}&lt;br /&gt;
{{#if:{{{after_party|}}}|{{#invoke:Infobox election|shortname|link={{if empty|{{{after_party_link|}}}|{{{party_name|}}}}}|name={{{after_party}}}}}}} }}
{{!}}} }}
|name = {{#if:{{{template_name|}}}|{{{template_name}}}}}
| data16 = {{{module|}}}
}}&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;{{documentation}}
[[Kategorija:Politički šabloni]]
[[Kategorija:Standardne infokutije|Izbori]]
&lt;!-- Add categories to the /doc subpage, not here!&lt;/noinclude&gt;{{#if:{{{electoral_vote1|}}}|{{Main other|[[Category:Elections using electoral votes]]}}}}&lt;!-- temporary tracking of elections using an electoral college {{#invoke:Check for unknown parameters|check|unknown={{main other|[[Category:Pages using infobox election with unknown parameters|_VALUE_{{PAGENAME}}]]}}|preview=Page using [[Template:Infobox election]] with unknown parameter &quot;_VALUE_&quot;|ignoreblank=y| regexp1 = [%d]blank | regexp2 = [%d]data[%d] | after_election | after_party | after_party_link | regexp3 = alliance[%d]_name | alliance_name | regexp4 = alliance[%d] | before_election | before_party | before_party_link | regexp5 = candidate[%d] | child | college_voted | regexp6 = colou?r[%d] | counties_threshold1 | counties_threshold2 | counties_threshold3 | counties_threshold9 | counties_won1 | counties_won2 | counties_won3 | counties_won9 | country | declared | regexp7 = delegate_count[%d] | elected_members | elected_mps | election_date | election_name | regexp8 = electoral_vote[%d] | embed | filler | final_round_label | flag_image | flag_year | regexp9 = home_state[%d] | image_size | image_upright | regexp10 = image[%d] | regexp11 = image[%d]_size | regexp12 = image[%d]_upright | regexp13 = last_election[%d] | last_update | regexp14 = leader_since[%d] | regexp15 = leader[%d] | regexp16 = leaders_seat[%d] | majority_seats | map | map_alt | map_caption | map_image | map_size | map2 | map2_alt | map2_caption | map2_image | map2_size | map3 | map3_alt | map3_caption | map3_image | map3_size | map4 | map4_alt | map4_caption | map4_image | map4_size | module | needed_votes | next_election | next_seat_election | next_seat_year | next_year | regexp17 = nominee[%d] | ongoing | opinion_polls | outgoing_members | party_color | party_colour | party_label | regexp18 = party[%d]_name | party_name | regexp19 = party[%d] | regexp20 = percentage[%d] | regexp21 = popular_vote[%d] | posttitle | previous_election | previous_mps | previous_seat_election | previous_seat_year | previous_year | registered | reporting | regexp22 = running_mate[%d] | regexp23 = seat_change[%d] | regexp24 = seats_after[%d] | regexp25 = seats_before[%d] | seats_for_election | regexp26 = seats_needed[%d] | regexp27 = seats[%d] | regexp28 = states_carried[%d] | regexp29 = swing[%d] | seat_class | template_name | time_zone | title | turnout | type | vote_type | votes_counted | votes_for_election | regexp30 = first_round[%d] | regexp31 = final_round[%d] }}{{#invoke:Check for conflicting parameters|check
| template = [[Template:Infobox election]]
| cat = {{main other|Category:Pages using infobox election with conflicting parameters}}
| child; embed 
| outgoing_members; previous_mps 
| elected_members; elected_mps 
| party1_name; party_name 
| alliance1_name; alliance_name 
}}--&gt;</text>
      <sha1>kk0984ub6zx4nnex281idgqzsttyulc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695771</id>
      <parentid>42695763</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:41:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>ništa zasad, ima previše modula</comment>
      <origin>42695771</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76084" sha1="sijkoxs4o8aozjpqd5q5zdtdokm4y9u" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{| class=&quot;infobox {{#if:{{{election_date|}}}|vevent|}}&quot; style=&quot;{{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px||width:{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}};}}}}}} font-size: 88%; line-height: 1.5em&quot;
|+ class=&quot;summary&quot; style=&quot;font-size: 125%; font-weight: bold&quot; | {{{election_name|{{PAGENAME}}}}}
{{!-}}
{{!}} colspan=4 align=center {{!}} {{#if:{{{flag_image|}}}|[[File:{{{flag_image}}}|50px|alt=|link=]]&lt;hr /&gt;|{{#if:{{{country|}}}|{{#if:{{{flag_year|}}}|{{flagicon|{{{country}}}|variant={{{flag_year|}}}|size=50px}}|{{flagicon|{{{country}}}|size=50px}}}}&lt;hr /&gt;}}}}
{{!-}}
{{!}} {{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 {{!}}
{{{!}} cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;background:transparent; width:100%;&quot;
{{!}}style=&quot;width: 25%;&quot; align=&quot;left&quot; class=&quot;noprint&quot; {{!}}{{#if:{{{previous_year|}}}|←&amp;nbsp;{{#ifexist:{{{previous_election|}}}|[[{{{previous_election}}}|{{{previous_year}}}]]|{{{previous_year}}}}}&lt;br
/&gt;}}{{#if:{{{previous_year|}}}||←&amp;nbsp;}}
{{!}}style=&quot;width: 50%;&quot; align=&quot;center&quot; {{!}}{{#if:{{{election_date|}}}|'''{{{election_date}}}'''}}{{#if:{{{elected_mps|}}}|&lt;div class=&quot;noprint&quot;&gt;{{{elected_mps}}}&lt;/div&gt;}}
{{!}}style=&quot;width: 25%;&quot; align=&quot;right&quot; class=&quot;noprint&quot; {{!}}{{#if:{{{next_year|}}}|{{#ifexist:{{{next_election|}}}|[[{{{next_election}}}|{{{next_year}}}]]|{{{next_year}}}}}&amp;nbsp;→&lt;br
/&gt;}}
{{!}}}
{{!-}}
{{!}} {{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 {{!}}
{| style=&quot;background:transparent; width:100%;&quot;
{{#if:{{{party1|}}}{{{color1|}}}{{{colour1|}}}{{{leader1|}}}|
{{!}} colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{!-}}
}}

{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = {{#if:{{{votes_for_election|}}}|
! colspan = 4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} &lt;small&gt;{{{votes_for_election}}}&lt;/small&gt;{{#if:{{{needed_votes|}}}|&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{needed_votes}}} glasova potrebno za pobjedu&lt;/small&gt;}}
{{!-}}
}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni
| dopunski
| Dopunski   = {{#if:{{{seats_for_election|}}}|
! {{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan = 4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} &lt;small&gt;{{{seats_for_election}}}&lt;/small&gt;{{#if:{{{majority_seats|}}}|&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{majority_seats}}} mjesta potrebno za većinu&lt;/small&gt;}}
{{!-}}
}}
| #default      = 
}}
{{#if:{{{opinion_polls|}}}|
{{!}} colspan=4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} [[{{{opinion_polls}}}|Ankete]]
{{!-}}
}}
{{#if:{{{turnout|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Odaziv
{{!}} colspan=3 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{turnout}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{party1|}}}|{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
! align=&quot;left&quot; {{!}} &amp;nbsp;
! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{{type|}}}|parlamentarni|Parlamentarni=Prva stranka|#default=Većinska stranka}}
{{#if:{{{party2|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{{type|}}}|parlamentarni|Parlamentarni=Druga stranka|#default=Manjinska stranka}} }}
{{#if:{{{party3|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{{type|}}}|parlamentarni|Parlamentarni=Treća stranka|#default=Treća stranka}} }}
{{!-}}
| #default      = 
}}}}}}
{{#if:{{{party1|}}}{{{color1|}}}{{{colour1|}}}|&lt;!-- Images 1, 2, 3 --&gt;
{{!}} &amp;nbsp;
{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color1|}}}{{{colour1|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color1|{{{colour1|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party1|}}}/meta/color|{{Template:{{{party1|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image1|}}}|suppressplaceholder=yes}}
{{#if:{{{party2|}}}{{{color2|}}}{{{colour2|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color2|}}}{{{colour2|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color2|{{{colour2|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party2|}}}/meta/color|{{Template:{{{party2|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image2|}}}|suppressplaceholder=yes}} }}
{{#if:{{{party3|}}}{{{color3|}}}{{{colour3|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color3|}}}{{{colour3|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color3|{{{colour3|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party3|}}}/meta/color|{{Template:{{{party3|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image3|}}}|suppressplaceholder=yes}} }}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{nominee1|}}}|&lt;!-- Presidential &amp; by-election nominee 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički
| dopunski
| Dopunski   = 
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Nominirani
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee1|}}}{{#if:{{{nominee2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee2|}}}}}{{#if:{{{nominee3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee3|}}}}}
{{!-}}
| #default      = 
}}|{{#if:{{{candidate1|}}}|&lt;!-- Candidate 1, 2, 3 --&gt;
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Kandidat
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate1|}}}{{#if:{{{candidate2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate2|}}}}}{{#if:{{{candidate3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate3|}}}}}
{{!-}}
}}
}}
{{#if:{{{leader1|}}}|&lt;!-- Party leader 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Vođa
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader1}}}{{#if:{{{leader2|}}}|{{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader2}}} }}{{#if:{{{leader3|}}}|{{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader3}}} }}
{{!-}}
| #default      = 
}}
}}
{{#if:{{{party1|}}}|&lt;!-- Party name 1, 2, 3 --&gt;
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Stranka
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party1}}}}}
{{#if:{{{party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party2}}}}} }}
{{#if:{{{party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party3}}}}} }}
}}
|-
{{#if:{{{alliance1|}}}|&lt;!-- Alliance name 1, 2, 3 --&gt;
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Koalicija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance1}}}}}
{{#if:{{{alliance2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance2}}}}} }}
{{#if:{{{alliance3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance3}}}}} }}
}}
|-&lt;!-- Home state 1, 2, 3 --&gt;
{{#if:{{{home_state1|}}}|
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Savezna&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state1}}}{{#if:{{{home_state2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state2}}} }}{{#if:{{{home_state3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state3}}} }}
| #default      = 
}}
}}
|-&lt;!-- Running mate 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{running_mate1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Partner
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate1}}}{{#if:{{{running_mate2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate2}}}}}{{#if:{{{running_mate3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Electoral vote 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{electoral_vote1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Elektorskih&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote1}}}{{#if:{{{electoral_vote2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote2}}}}}{{#if:{{{electoral_vote3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Delegate count 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{delegate_count1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Broj&amp;nbsp;delegata}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count1}}}{{#if:{{{delegate_count2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count2}}}}}{{#if:{{{delegate_count3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- States carried 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{states_carried1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried1}}}{{#if:{{{states_carried2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried2}}}}}{{#if:{{{states_carried3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader since 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leader_since1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Vođa&amp;nbsp;od}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since1}}}{{#if:{{{leader_since2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since2}}}}}{{#if:{{{leader_since3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader seat 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leaders_seat1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Sjedište&amp;nbsp;vođe}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat1}}}{{#if:{{{leaders_seat2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat2}}}}}{{#if:{{{leaders_seat3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- last election 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{last_election1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Prošli&amp;nbsp;izbori}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election1}}}{{#if:{{{last_election2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election2}}}}}{{#if:{{{last_election3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats before 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{seats_before1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|Mjesta|Prijašnja&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before1}}}{{#if:{{{seats_before2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before2}}}}}{{#if:{{{seats_before3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats needed 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{seats_needed1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Potrebno&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed1}}}
{{#if:{{{seats_needed2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed2}}}}}
{{#if:{{{seats_needed3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats1}}}{{#if:{{{seats2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats2}}}}}{{#if:{{{seats3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats after 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats_after1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Mjesta&amp;nbsp;nakon&amp;nbsp;izbora}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after1}}}{{#if:{{{seats_after2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after2}}}}}{{#if:{{{seats_after3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seat change 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seat_change1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Promjena
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change1}}}{{#if:{{{seat_change2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change2}}}}}{{#if:{{{seat_change3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- popular vote 1, 2, 3 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{popular_vote1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Ukupno&amp;nbsp;glasova
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote1}}}{{#if:{{{popular_vote2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote2}}}}}{{#if:{{{popular_vote3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote3}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- percentage 1, 2, 3 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{percentage1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Postotak
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage1}}}{{#if:{{{percentage2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage2}}}}}{{#if:{{{percentage3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage3}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- Counties won 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{counties_won1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;okruga}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_won1}}}{{#if:{{{counties_won2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_won2}}}}}{{#if:{{{counties_won3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_won3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Counties 25% threshold 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{counties_threshold1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Okruga&amp;nbsp;s&amp;nbsp;više&amp;nbsp;od&amp;nbsp;25%&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_threshold1}}}{{#if:{{{counties_threshold2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_threshold2}}}}}{{#if:{{{counties_threshold3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_threshold3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- swing 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{swing1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Oscilacija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing1}}}{{#if:{{{swing2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing2}}}}}{{#if:{{{swing3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{#if:{{{opinion_polls|}}}||
{{!-}}&lt;!-- Presidential poll nominee 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source1|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source1|}}}|1|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}| {{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2|}}}| {{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3|}}}| {{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source1|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source1|}}}|1|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source1|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source1|}}}|1|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source1|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source1|}}}|1|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source1|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source1|}}}|1|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}&lt;!-- Legislative poll nominee 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party1|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source1|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source1|}}}|1|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party1}}}
{{#if:{{{poll1_party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party2}}}}}
{{#if:{{{poll1_party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_party1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source1|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source1|}}}|1|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party1}}}
{{#if:{{{poll2_party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party2}}}}}
{{#if:{{{poll2_party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_party1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source1|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source1|}}}|1|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party1}}}
{{#if:{{{poll3_party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party2}}}}}
{{#if:{{{poll3_party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_party1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source1|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source1|}}}|1|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party1}}}
{{#if:{{{poll4_party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party2}}}}}
{{#if:{{{poll4_party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_party1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source1|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source1|}}}|1|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party1}}}
{{#if:{{{poll5_party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party2}}}}}
{{#if:{{{poll5_party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}}}
|-&lt;!-- Blank field 1, 2, 3 --&gt;
{{#if:{{{1blank|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{1blank}}}
{{#if:{{{1data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data1}}}}}
{{#if:{{{1data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data2}}}}}
{{#if:{{{1data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data3}}}}}
}}{{#if:{{{2blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{2blank}}}
{{#if:{{{2data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data1}}}}}
{{#if:{{{2data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data2}}}}}
{{#if:{{{2data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data3}}}}}
}}{{#if:{{{3blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{3blank}}}
{{#if:{{{3data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data1}}}}}
{{#if:{{{3data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data2}}}}}
{{#if:{{{3data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data3}}}}}
}}{{#if:{{{4blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{4blank}}}
{{#if:{{{4data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data1}}}}}
{{#if:{{{4data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data2}}}}}
{{#if:{{{4data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data3}}}}}
}}{{#if:{{{5blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{5blank}}}
{{#if:{{{5data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data1}}}}}
{{#if:{{{5data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data2}}}}}
{{#if:{{{5data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data3}}}}}
}}{{#if:{{{6blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{6blank}}}
{{#if:{{{6data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data1}}}}}
{{#if:{{{6data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data2}}}}}
{{#if:{{{6data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data3}}}}}
}}
|-
{{#if:{{{party4|}}}{{{color4|}}}{{{colour4|}}}{{{leader4|}}}|
{{!}} colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{!-}}
}}
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = {{#if:{{{party4|}}}|
! align=&quot;left&quot; {{!}} &amp;nbsp;
{{#if:{{{party4|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#if:{{{party3|}}}|Četvrta stranka|Treća stranka}} }}
{{#if:{{{party5|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#if:{{{party3|}}}|Peta stranka|Četvrta stranka}} }}
{{#if:{{{party6|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#if:{{{party3|}}}|Šesta stranka|Peta stranka}} }}
}}
| #default      = 
}}}}
{{#if:{{{party4|}}}{{{color4|}}}{{{colour4|}}}|&lt;!-- Images 4, 5, 6 --&gt;
{{!-}}
! &amp;nbsp;
{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color4|}}}{{{colour4|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color4|{{{colour4|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party4|}}}/meta/color|{{Template:{{{party4|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image4|}}}|suppressplaceholder=yes}}
{{#if:{{{party5|}}}{{{color5|}}}{{{colour5|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color5|}}}{{{colour5|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color5|{{{colour5|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party5|}}}/meta/color|{{Template:{{{party5|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image5|}}}|suppressplaceholder=yes}} }}
{{#if:{{{party6|}}}{{{color6|}}}{{{colour6|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color6|}}}{{{colour6|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color6|{{{colour6|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party6|}}}/meta/color|{{Template:{{{party6|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image6|}}}|suppressplaceholder=yes}} }}
}}
|-
{{#if:{{{nominee4|}}}|&lt;!-- Presidential &amp; by-election nominee 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički
| dopunski
| Dopunski   = 
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Nominirani
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee4|}}}{{#if:{{{nominee5|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee5|}}}}}{{#if:{{{nominee6|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee6|}}}}}
{{!-}}
| #default      = 
}}|{{#if:{{{candidate4|}}}|&lt;!-- Candidate 4, 5, 6 --&gt;
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Kandidat
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate4|}}}{{#if:{{{candidate5|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate5|}}}}}{{#if:{{{candidate6|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate6|}}}}}
{{!-}}
}}
}}
|-&lt;!-- Party leader 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leader4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Vođa
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader4}}}
{{#if:{{{leader5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader5}}}}}
{{#if:{{{leader6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Party name 4, 5, 6 --&gt;
{{#if:{{{party4|}}}|
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Stranka
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party4}}}}}
{{#if:{{{party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party5}}}}} }}
{{#if:{{{party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party6}}}}} }}
}}
|-
{{#if:{{{alliance4|}}}|&lt;!-- Alliance name 4, 5, 6 --&gt;
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Koalicija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance4}}}}}
{{#if:{{{alliance5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance5}}}}} }}
{{#if:{{{alliance6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance6}}}}} }}
}}
|-&lt;!-- Home state 4, 5, 6 --&gt;
{{#if:{{{home_state4|}}}|
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Savezna&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state4}}}{{#if:{{{home_state5|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state5}}} }}{{#if:{{{home_state6|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state6}}} }}
| #default      = 
}}
}}
|-&lt;!-- Running mate 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{running_mate4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Partner
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate4}}}
{{#if:{{{running_mate5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate5}}}}}
{{#if:{{{running_mate6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Electoral vote 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{electoral_vote4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Elektorskih&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote4}}}
{{#if:{{{electoral_vote5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote5}}}}}
{{#if:{{{electoral_vote6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Delegate count 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{delegate_count4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Broj&amp;nbsp;delegata}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count4}}}
{{#if:{{{delegate_count5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count5}}}}}
{{#if:{{{delegate_count6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- States carried 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{states_carried4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried4}}}
{{#if:{{{states_carried5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried5}}}}}
{{#if:{{{states_carried6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader since 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leader_since4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Vođa&amp;nbsp;od}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since4}}}
{{#if:{{{leader_since5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since5}}}}}
{{#if:{{{leader_since6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader seat 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leaders_seat4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Sjedište&amp;nbsp;vođe}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat4}}}
{{#if:{{{leaders_seat5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat5}}}}}
{{#if:{{{leaders_seat6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- last election 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{last_election4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Prošli&amp;nbsp;izbori}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election4}}}
{{#if:{{{last_election5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election5}}}}}
{{#if:{{{last_election6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats before 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{seats_before4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|Mjesta|Prijašnja&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before4}}}
{{#if:{{{seats_before5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before5}}}}}
{{#if:{{{seats_before6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats needed 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{seats_needed4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Potrebno&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed4}}}
{{#if:{{{seats_needed5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed5}}}}}
{{#if:{{{seats_needed6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats4}}}
{{#if:{{{seats5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats5}}}}}
{{#if:{{{seats6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats after 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats_after4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Mjesta&amp;nbsp;nakon&amp;nbsp;izbora}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after4}}}
{{#if:{{{seats_after5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after5}}}}}
{{#if:{{{seats_after6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seat change 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seat_change4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Promjena
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change4}}}
{{#if:{{{seat_change5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change5}}}}}
{{#if:{{{seat_change6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- popular vote 4, 5, 6 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{popular_vote4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Ukupno&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote4}}}
{{#if:{{{popular_vote5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote5}}}}}
{{#if:{{{popular_vote6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote6}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- percentage 4, 5, 6 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{percentage4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Postotak
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage4}}}
{{#if:{{{percentage5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage5}}}}}
{{#if:{{{percentage6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage6}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- swing 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{swing4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Oscilacija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing4}}}
{{#if:{{{swing5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing5}}}}}
{{#if:{{{swing6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{#if:{{{opinion_polls|}}}||
{{!-}}&lt;!-- Presidential poll nominee 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source2|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source2|}}}|2|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source2|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source2|}}}|2|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source2|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source2|}}}|2|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source2|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source2|}}}|2|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source2|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source2|}}}|2|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}&lt;!-- Legislative poll nominee 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party4|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source2|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source2|}}}|2|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party4}}}
{{#if:{{{poll1_party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party5}}}}}
{{#if:{{{poll1_party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_party4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source2|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source2|}}}|2|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party4}}}
{{#if:{{{poll2_party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party5}}}}}
{{#if:{{{poll2_party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_party4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source2|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source2|}}}|2|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party4}}}
{{#if:{{{poll3_party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party5}}}}}
{{#if:{{{poll3_party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_party4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source2|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source2|}}}|2|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party4}}}
{{#if:{{{poll4_party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party5}}}}}
{{#if:{{{poll4_party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  =
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_party4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source2|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source2|}}}|2|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party4}}}
{{#if:{{{poll5_party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party5}}}}}
{{#if:{{{poll5_party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}}}
|-&lt;!-- Blank field 4, 5, 6 --&gt;
{{#if:{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{{party4|}}}}}{{{nominee4|}}}{{{candidate4|}}}|
{{#if:{{{1blank|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{1blank}}}
{{#if:{{{1data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data4}}}}}
{{#if:{{{1data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data5}}}}}
{{#if:{{{1data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data6}}}}}
}}{{#if:{{{2blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{2blank}}}
{{#if:{{{2data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data4}}}}}
{{#if:{{{2data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data5}}}}}
{{#if:{{{2data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data6}}}}}
}}{{#if:{{{3blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{3blank}}}
{{#if:{{{3data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data4}}}}}
{{#if:{{{3data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data5}}}}}
{{#if:{{{3data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data6}}}}}
}}{{#if:{{{4blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{4blank}}}
{{#if:{{{4data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data4}}}}}
{{#if:{{{4data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data5}}}}}
{{#if:{{{4data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data6}}}}}
}}{{#if:{{{5blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{5blank}}}
{{#if:{{{5data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data4}}}}}
{{#if:{{{5data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data5}}}}}
{{#if:{{{5data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data6}}}}}
}}{{#if:{{{6blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{6blank}}}
{{#if:{{{6data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data4}}}}}
{{#if:{{{6data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data5}}}}}
{{#if:{{{6data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data6}}}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{party7|}}}{{{color7|}}}{{{colour7|}}}{{{leader7|}}}|
{{!}} colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{!-}}
}}
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = {{#if:{{{party7|}}}|
! align=&quot;left&quot; {{!}} &amp;nbsp;
{{#if:{{{party7|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Fifth party|1=Sixth party|2=Seventh party}} }}
{{#if:{{{party8|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Sixth party|1=Seventh party|2=Eighth party}} }}
{{#if:{{{party9|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Seventh party|1=Eighth party|2=Ninth party}} }}
}}
| #default      = 
}}}}
{{#if:{{{party7|}}}{{{color7|}}}{{{colour7|}}}|&lt;!-- Images 7, 8, 9 --&gt;
{{!-}}
! &amp;nbsp;
{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color7|}}}{{{colour7|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color7|{{{colour7|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party7|}}}/meta/color|{{Template:{{{party7|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#if:{{{image7|}}}|{{{image7}}}}}
{{#if:{{{party8|}}}{{{color8|}}}{{{colour8|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color8|}}}{{{colour8|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color8|{{{colour8|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party8|}}}/meta/color|{{Template:{{{party8|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#if:{{{image8|}}}|{{{image8}}}}}}}
{{#if:{{{party9|}}}{{{color9|}}}{{{colour9|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color9|}}}{{{colour9|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color9|{{{colour9|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party9|}}}/meta/color|{{Template:{{{party9|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#if:{{{image9|}}}|{{{image9}}}}}}}
}}
|-
{{#if:{{{nominee7|}}}|&lt;!-- Presidential &amp; by-election nominee 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički
| dopunski
| Dopunski   = 
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Nominirani
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee7|}}}{{#if:{{{nominee8|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee8|}}}}}{{#if:{{{nominee9|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee9|}}}}}
{{!-}}
| #default      = 
}}|{{#if:{{{candidate7|}}}|&lt;!-- Candidate 7, 8, 9 --&gt;
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Kandidat
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate7|}}}{{#if:{{{candidate8|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate8|}}}}}{{#if:{{{candidate9|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate9|}}}}}
{{!-}}
}}
}}
|-&lt;!-- Party leader 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#if:{{{leader7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Vođa
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader7}}}
{{#if:{{{leader8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader8}}}}}
{{#if:{{{leader9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-
{{#if:{{{party7|}}}|&lt;!-- Party name 7, 8, 9 --&gt;
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Stranka
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party7}}}}}
{{#if:{{{party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party8}}}}} }}
{{#if:{{{party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party9}}}}} }}
}}
|-
{{#if:{{{alliance7|}}}|&lt;!-- Alliance name 7, 8, 9 --&gt;
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Koalicija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance7}}}}}
{{#if:{{{alliance8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance8}}}}} }}
{{#if:{{{alliance9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance9}}}}} }}
}}
|-&lt;!-- Home state 7, 8, 9 --&gt;
{{#if:{{{home_state7|}}}|
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Savezna&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state7}}}{{#if:{{{home_state8|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state8}}} }}{{#if:{{{home_state9|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state9}}} }}
| #default      = 
}}
}}
|-&lt;!-- Running mate 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{running_mate7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Partner
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate7}}}
{{#if:{{{running_mate8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate8}}}}}
{{#if:{{{running_mate9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Electoral vote 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{electoral_vote7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Elektorskih&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote7}}}
{{#if:{{{electoral_vote8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote8}}}}}
{{#if:{{{electoral_vote9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Delegate count 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{delegate_count7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Broj&amp;nbsp;delegata}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count7}}}
{{#if:{{{delegate_count8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count8}}}}}
{{#if:{{{delegate_count9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- States carried 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{states_carried7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried7}}}
{{#if:{{{states_carried8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried8}}}}}
{{#if:{{{states_carried9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader since 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leader_since7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Vođa&amp;nbsp;od}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since7}}}
{{#if:{{{leader_since8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since8}}}}}
{{#if:{{{leader_since9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader seat 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leaders_seat7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Sjedište&amp;nbsp;vođe}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat7}}}
{{#if:{{{leaders_seat8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat8}}}}}
{{#if:{{{leaders_seat9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- last election 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{last_election7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Prošli&amp;nbsp;izbori}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election7}}}
{{#if:{{{last_election8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election8}}}}}
{{#if:{{{last_election9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats before 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#if:{{{seats_before7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|Mjesta|Prijašnjih&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before7}}}
{{#if:{{{seats_before8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before8}}}}}
{{#if:{{{seats_before9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats needed 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{seats_needed7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Potrebno&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed7}}}
{{#if:{{{seats_needed8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed8}}}}}
{{#if:{{{seats_needed9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats7}}}
{{#if:{{{seats8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats8}}}}}
{{#if:{{{seats9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats after 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats_after7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Mjesta&amp;nbsp;nakon&amp;nbsp;izbora}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after7}}}
{{#if:{{{seats_after8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after8}}}}}
{{#if:{{{seats_after9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seat change 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seat_change7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Promjena
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change7}}}
{{#if:{{{seat_change8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change8}}}}}
{{#if:{{{seat_change9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- popular vote 7, 8, 9 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{popular_vote7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Ukupno&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote7}}}
{{#if:{{{popular_vote8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote8}}}}}
{{#if:{{{popular_vote9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote9}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- percentage 7, 8, 9 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{percentage7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Postotak
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage7}}}
{{#if:{{{percentage8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage8}}}}}
{{#if:{{{percentage9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage9}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- swing 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{swing7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Oscilacija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing7}}}
{{#if:{{{swing8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing8}}}}}
{{#if:{{{swing9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{#if:{{{opinion_polls|}}}||
{{!-}}&lt;!-- Presidential poll nominee 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source3|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source3|}}}|3|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source3|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source3|}}}|3|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source3|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source3|}}}|3|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source3|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source3|}}}|3|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source3|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source3|}}}|3|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}&lt;!-- Legislative poll nominee 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party7|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source3|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source3|}}}|3|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party7}}}
{{#if:{{{poll1_party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party8}}}}}
{{#if:{{{poll1_party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_party7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source3|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source3|}}}|3|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party7}}}
{{#if:{{{poll2_party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party8}}}}}
{{#if:{{{poll2_party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_party7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source3|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source3|}}}|3|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party7}}}
{{#if:{{{poll3_party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party8}}}}}
{{#if:{{{poll3_party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_party7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source3|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source3|}}}|3|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party7}}}
{{#if:{{{poll4_party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party8}}}}}
{{#if:{{{poll4_party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   =
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_party7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source3|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source3|}}}|3|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party7}}}
{{#if:{{{poll5_party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party8}}}}}
{{#if:{{{poll5_party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}}}
|-&lt;!-- Blank field 7, 8, 9 --&gt;
{{#if:{{#switch:{{{type|}}}
| parliamentary
| Parliamentary
| legislative
| Legislative   = 
{{{party7|}}}}}{{{nominee7|}}}{{{candidate7|}}}|
{{#if:{{{1blank|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{1blank}}}
{{#if:{{{1data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data7}}}}}
{{#if:{{{1data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data8}}}}}
{{#if:{{{1data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data9}}}}}
}}{{#if:{{{2blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{2blank}}}
{{#if:{{{2data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data7}}}}}
{{#if:{{{2data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data8}}}}}
{{#if:{{{2data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data9}}}}}
}}{{#if:{{{3blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{3blank}}}
{{#if:{{{3data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data7}}}}}
{{#if:{{{3data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data8}}}}}
{{#if:{{{3data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data9}}}}}
}}{{#if:{{{4blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{4blank}}}
{{#if:{{{4data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data7}}}}}
{{#if:{{{4data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data8}}}}}
{{#if:{{{4data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data9}}}}}
}}{{#if:{{{5blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{5blank}}}
{{#if:{{{5data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data7}}}}}
{{#if:{{{5data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data8}}}}}
{{#if:{{{5data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data9}}}}}
}}{{#if:{{{6blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{6blank}}}
{{#if:{{{6data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data7}}}}}
{{#if:{{{6data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data8}}}}}
{{#if:{{{6data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data9}}}}}
}}}}
|}
|-&lt;!-- map --&gt;
{{#if:{{{map_image|}}}{{{map|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} style=&quot;text-align: center&quot; colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{#if:{{{map_image|}}}|[[file:{{{map_image}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{{map_size}}}|300px}}|{{#if:{{{map_alt|}}}|alt={{{map_alt|}}}|}}]]|{{{map}}}}}
{{!-}}
{{#if:{{{map_caption|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map_image|}}}{{{map|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{map_caption|}}}
{{!-}}
}}
}}
{{#if:{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map2_image|}}}|{{#if:{{{map2_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map2_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map2_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} style=&quot;text-align: center&quot; colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{#if:{{{map2_image|}}}|[[file:{{{map2_image}}}|{{#if:{{{map2_size|}}}|{{{map2_size}}}|300px}}|{{#if:{{{map2_alt|}}}|alt={{{map2_alt|}}}|}}]]|{{{map2}}}}}
{{!-}}
{{#if:{{{map2_caption|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map2_image|}}}|{{#if:{{{map2_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map2_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map2_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{map2_caption|}}}
{{!-}}
}}
}}
{{#if:{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map3_image|}}}|{{#if:{{{map3_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map3_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map3_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} style=&quot;text-align: center&quot; colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{#if:{{{map3_image|}}}|[[file:{{{map3_image}}}|{{#if:{{{map3_size|}}}|{{{map3_size}}}|300px}}|{{#if:{{{map3_alt|}}}|alt={{{map3_alt|}}}|}}]]|{{{map3}}}}}
{{!-}}
{{#if:{{{map3_caption|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map3_image|}}}|{{#if:{{{map3_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map3_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map3_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{map3_caption|}}}
{{!-}}
}}
}}
{{#if:{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map4_image|}}}|{{#if:{{{map4_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map4_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map4_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} style=&quot;text-align: center&quot; colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{#if:{{{map4_image|}}}|[[file:{{{map4_image}}}|{{#if:{{{map4_size|}}}|{{{map4_size}}}|300px}}|{{#if:{{{map4_alt|}}}|alt={{{map4_alt|}}}|}}]]|{{{map4}}}}}
{{!-}}
{{#if:{{{map4_caption|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map4_image|}}}|{{#if:{{{map4_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map4_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map4_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{map4_caption|}}}
{{!-}}
}}
}}
{{#if:{{{title|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{{!}} cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;background:transparent; width:100%;&quot;
{{!}} style=&quot;width:50%; text-align:left; text-size: 80%&quot; {{!}}'''{{#if:{{{before_election|}}}{{{before_party|}}}|{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|Aktualni {{{title}}}|{{{title}}} prije izbora}}'''&lt;br /&gt;
{{{before_election}}}&lt;br /&gt;
{{#if:{{{before_party|}}}|{{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{before_party}}}}} }} }}
{{!}} style=&quot;width:50%; text-align:right; text-size: 80%&quot; {{!}}{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||'''{{#if:{{{posttitle|}}}|{{{posttitle}}}|Izabrani {{{title}}}}}'''&lt;br /&gt;
{{#if:{{{after_election|}}}|{{{after_election}}}|}}{{#if:{{{after_election|}}}{{{after_party|}}}||TBD}}&lt;br /&gt;
{{#if:{{{after_party|}}}|{{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{after_party}}}}} }} }}
{{!}}} }}
|}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;{{Documentation}}&lt;!-- Add categories to the /doc subpage, not here! --&gt;[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Standardne infokutije|Izbori]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>sijkoxs4o8aozjpqd5q5zdtdokm4y9u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695772</id>
      <parentid>42695771</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:42:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42695772</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76088" sha1="gqyzzb1gc15ms0imeiyw7uw23f82zgf" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{| class=&quot;infobox {{#if:{{{election_date|}}}|vevent|}}&quot; style=&quot;{{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px||width:{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}};}}}}}} font-size: 88%; line-height: 1.5em&quot;
|+ class=&quot;summary&quot; style=&quot;font-size: 125%; font-weight: bold&quot; | {{{election_name|{{PAGENAME}}}}}
{{!-}}
{{!}} colspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot; {{!}} {{#if:{{{flag_image|}}}|[[File:{{{flag_image}}}|50px|alt=|link=]]&lt;hr /&gt;|{{#if:{{{country|}}}|{{#if:{{{flag_year|}}}|{{flagicon|{{{country}}}|variant={{{flag_year|}}}|size=50px}}|{{flagicon|{{{country}}}|size=50px}}}}&lt;hr /&gt;}}}}
{{!-}}
{{!}} {{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 {{!}}
{{{!}} cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;background:transparent; width:100%;&quot;
{{!}}style=&quot;width: 25%;&quot; align=&quot;left&quot; class=&quot;noprint&quot; {{!}}{{#if:{{{previous_year|}}}|←&amp;nbsp;{{#ifexist:{{{previous_election|}}}|[[{{{previous_election}}}|{{{previous_year}}}]]|{{{previous_year}}}}}&lt;br
/&gt;}}{{#if:{{{previous_year|}}}||←&amp;nbsp;}}
{{!}}style=&quot;width: 50%;&quot; align=&quot;center&quot; {{!}}{{#if:{{{election_date|}}}|'''{{{election_date}}}'''}}{{#if:{{{elected_mps|}}}|&lt;div class=&quot;noprint&quot;&gt;{{{elected_mps}}}&lt;/div&gt;}}
{{!}}style=&quot;width: 25%;&quot; align=&quot;right&quot; class=&quot;noprint&quot; {{!}}{{#if:{{{next_year|}}}|{{#ifexist:{{{next_election|}}}|[[{{{next_election}}}|{{{next_year}}}]]|{{{next_year}}}}}&amp;nbsp;→&lt;br
/&gt;}}
{{!}}}
{{!-}}
{{!}} {{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 {{!}}
{| style=&quot;background:transparent; width:100%;&quot;
{{#if:{{{party1|}}}{{{color1|}}}{{{colour1|}}}{{{leader1|}}}|
{{!}} colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{!-}}
}}

{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = {{#if:{{{votes_for_election|}}}|
! colspan = 4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} &lt;small&gt;{{{votes_for_election}}}&lt;/small&gt;{{#if:{{{needed_votes|}}}|&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{needed_votes}}} glasova potrebno za pobjedu&lt;/small&gt;}}
{{!-}}
}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni
| dopunski
| Dopunski   = {{#if:{{{seats_for_election|}}}|
! {{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan = 4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} &lt;small&gt;{{{seats_for_election}}}&lt;/small&gt;{{#if:{{{majority_seats|}}}|&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{majority_seats}}} mjesta potrebno za većinu&lt;/small&gt;}}
{{!-}}
}}
| #default      = 
}}
{{#if:{{{opinion_polls|}}}|
{{!}} colspan=4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} [[{{{opinion_polls}}}|Ankete]]
{{!-}}
}}
{{#if:{{{turnout|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Odaziv
{{!}} colspan=3 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{turnout}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{party1|}}}|{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
! align=&quot;left&quot; {{!}} &amp;nbsp;
! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{{type|}}}|parlamentarni|Parlamentarni=Prva stranka|#default=Većinska stranka}}
{{#if:{{{party2|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{{type|}}}|parlamentarni|Parlamentarni=Druga stranka|#default=Manjinska stranka}} }}
{{#if:{{{party3|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{{type|}}}|parlamentarni|Parlamentarni=Treća stranka|#default=Treća stranka}} }}
{{!-}}
| #default      = 
}}}}}}
{{#if:{{{party1|}}}{{{color1|}}}{{{colour1|}}}|&lt;!-- Images 1, 2, 3 --&gt;
{{!}} &amp;nbsp;
{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color1|}}}{{{colour1|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color1|{{{colour1|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party1|}}}/meta/color|{{Template:{{{party1|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image1|}}}|suppressplaceholder=yes}}
{{#if:{{{party2|}}}{{{color2|}}}{{{colour2|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color2|}}}{{{colour2|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color2|{{{colour2|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party2|}}}/meta/color|{{Template:{{{party2|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image2|}}}|suppressplaceholder=yes}} }}
{{#if:{{{party3|}}}{{{color3|}}}{{{colour3|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color3|}}}{{{colour3|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color3|{{{colour3|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party3|}}}/meta/color|{{Template:{{{party3|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image3|}}}|suppressplaceholder=yes}} }}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{nominee1|}}}|&lt;!-- Presidential &amp; by-election nominee 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički
| dopunski
| Dopunski   = 
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Nominirani
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee1|}}}{{#if:{{{nominee2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee2|}}}}}{{#if:{{{nominee3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee3|}}}}}
{{!-}}
| #default      = 
}}|{{#if:{{{candidate1|}}}|&lt;!-- Candidate 1, 2, 3 --&gt;
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Kandidat
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate1|}}}{{#if:{{{candidate2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate2|}}}}}{{#if:{{{candidate3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate3|}}}}}
{{!-}}
}}
}}
{{#if:{{{leader1|}}}|&lt;!-- Party leader 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Vođa
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader1}}}{{#if:{{{leader2|}}}|{{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader2}}} }}{{#if:{{{leader3|}}}|{{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader3}}} }}
{{!-}}
| #default      = 
}}
}}
{{#if:{{{party1|}}}|&lt;!-- Party name 1, 2, 3 --&gt;
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Stranka
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party1}}}}}
{{#if:{{{party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party2}}}}} }}
{{#if:{{{party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party3}}}}} }}
}}
|-
{{#if:{{{alliance1|}}}|&lt;!-- Alliance name 1, 2, 3 --&gt;
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Koalicija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance1}}}}}
{{#if:{{{alliance2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance2}}}}} }}
{{#if:{{{alliance3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance3}}}}} }}
}}
|-&lt;!-- Home state 1, 2, 3 --&gt;
{{#if:{{{home_state1|}}}|
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Savezna&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state1}}}{{#if:{{{home_state2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state2}}} }}{{#if:{{{home_state3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state3}}} }}
| #default      = 
}}
}}
|-&lt;!-- Running mate 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{running_mate1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Partner
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate1}}}{{#if:{{{running_mate2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate2}}}}}{{#if:{{{running_mate3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Electoral vote 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{electoral_vote1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Elektorskih&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote1}}}{{#if:{{{electoral_vote2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote2}}}}}{{#if:{{{electoral_vote3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Delegate count 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{delegate_count1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Broj&amp;nbsp;delegata}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count1}}}{{#if:{{{delegate_count2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count2}}}}}{{#if:{{{delegate_count3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- States carried 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{states_carried1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried1}}}{{#if:{{{states_carried2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried2}}}}}{{#if:{{{states_carried3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader since 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leader_since1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Vođa&amp;nbsp;od}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since1}}}{{#if:{{{leader_since2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since2}}}}}{{#if:{{{leader_since3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader seat 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leaders_seat1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Sjedište&amp;nbsp;vođe}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat1}}}{{#if:{{{leaders_seat2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat2}}}}}{{#if:{{{leaders_seat3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- last election 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{last_election1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Prošli&amp;nbsp;izbori}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election1}}}{{#if:{{{last_election2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election2}}}}}{{#if:{{{last_election3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats before 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{seats_before1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|Mjesta|Prijašnja&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before1}}}{{#if:{{{seats_before2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before2}}}}}{{#if:{{{seats_before3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats needed 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{seats_needed1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Potrebno&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed1}}}
{{#if:{{{seats_needed2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed2}}}}}
{{#if:{{{seats_needed3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats1}}}{{#if:{{{seats2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats2}}}}}{{#if:{{{seats3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats after 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats_after1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Mjesta&amp;nbsp;nakon&amp;nbsp;izbora}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after1}}}{{#if:{{{seats_after2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after2}}}}}{{#if:{{{seats_after3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seat change 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seat_change1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Promjena
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change1}}}{{#if:{{{seat_change2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change2}}}}}{{#if:{{{seat_change3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- popular vote 1, 2, 3 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{popular_vote1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Ukupno&amp;nbsp;glasova
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote1}}}{{#if:{{{popular_vote2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote2}}}}}{{#if:{{{popular_vote3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote3}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- percentage 1, 2, 3 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{percentage1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Postotak
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage1}}}{{#if:{{{percentage2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage2}}}}}{{#if:{{{percentage3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage3}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- Counties won 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{counties_won1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;okruga}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_won1}}}{{#if:{{{counties_won2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_won2}}}}}{{#if:{{{counties_won3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_won3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Counties 25% threshold 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{counties_threshold1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Okruga&amp;nbsp;s&amp;nbsp;više&amp;nbsp;od&amp;nbsp;25%&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_threshold1}}}{{#if:{{{counties_threshold2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_threshold2}}}}}{{#if:{{{counties_threshold3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_threshold3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- swing 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{swing1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Oscilacija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing1}}}{{#if:{{{swing2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing2}}}}}{{#if:{{{swing3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{#if:{{{opinion_polls|}}}||
{{!-}}&lt;!-- Presidential poll nominee 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source1|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source1|}}}|1|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}| {{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2|}}}| {{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3|}}}| {{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source1|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source1|}}}|1|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source1|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source1|}}}|1|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source1|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source1|}}}|1|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source1|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source1|}}}|1|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}&lt;!-- Legislative poll nominee 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party1|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source1|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source1|}}}|1|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party1}}}
{{#if:{{{poll1_party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party2}}}}}
{{#if:{{{poll1_party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_party1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source1|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source1|}}}|1|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party1}}}
{{#if:{{{poll2_party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party2}}}}}
{{#if:{{{poll2_party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_party1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source1|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source1|}}}|1|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party1}}}
{{#if:{{{poll3_party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party2}}}}}
{{#if:{{{poll3_party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_party1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source1|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source1|}}}|1|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party1}}}
{{#if:{{{poll4_party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party2}}}}}
{{#if:{{{poll4_party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_party1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source1|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source1|}}}|1|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party1}}}
{{#if:{{{poll5_party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party2}}}}}
{{#if:{{{poll5_party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}}}
|-&lt;!-- Blank field 1, 2, 3 --&gt;
{{#if:{{{1blank|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{1blank}}}
{{#if:{{{1data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data1}}}}}
{{#if:{{{1data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data2}}}}}
{{#if:{{{1data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data3}}}}}
}}{{#if:{{{2blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{2blank}}}
{{#if:{{{2data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data1}}}}}
{{#if:{{{2data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data2}}}}}
{{#if:{{{2data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data3}}}}}
}}{{#if:{{{3blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{3blank}}}
{{#if:{{{3data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data1}}}}}
{{#if:{{{3data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data2}}}}}
{{#if:{{{3data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data3}}}}}
}}{{#if:{{{4blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{4blank}}}
{{#if:{{{4data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data1}}}}}
{{#if:{{{4data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data2}}}}}
{{#if:{{{4data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data3}}}}}
}}{{#if:{{{5blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{5blank}}}
{{#if:{{{5data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data1}}}}}
{{#if:{{{5data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data2}}}}}
{{#if:{{{5data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data3}}}}}
}}{{#if:{{{6blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{6blank}}}
{{#if:{{{6data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data1}}}}}
{{#if:{{{6data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data2}}}}}
{{#if:{{{6data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data3}}}}}
}}
|-
{{#if:{{{party4|}}}{{{color4|}}}{{{colour4|}}}{{{leader4|}}}|
{{!}} colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{!-}}
}}
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = {{#if:{{{party4|}}}|
! align=&quot;left&quot; {{!}} &amp;nbsp;
{{#if:{{{party4|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#if:{{{party3|}}}|Četvrta stranka|Treća stranka}} }}
{{#if:{{{party5|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#if:{{{party3|}}}|Peta stranka|Četvrta stranka}} }}
{{#if:{{{party6|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#if:{{{party3|}}}|Šesta stranka|Peta stranka}} }}
}}
| #default      = 
}}}}
{{#if:{{{party4|}}}{{{color4|}}}{{{colour4|}}}|&lt;!-- Images 4, 5, 6 --&gt;
{{!-}}
! &amp;nbsp;
{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color4|}}}{{{colour4|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color4|{{{colour4|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party4|}}}/meta/color|{{Template:{{{party4|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image4|}}}|suppressplaceholder=yes}}
{{#if:{{{party5|}}}{{{color5|}}}{{{colour5|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color5|}}}{{{colour5|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color5|{{{colour5|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party5|}}}/meta/color|{{Template:{{{party5|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image5|}}}|suppressplaceholder=yes}} }}
{{#if:{{{party6|}}}{{{color6|}}}{{{colour6|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color6|}}}{{{colour6|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color6|{{{colour6|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party6|}}}/meta/color|{{Template:{{{party6|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image6|}}}|suppressplaceholder=yes}} }}
}}
|-
{{#if:{{{nominee4|}}}|&lt;!-- Presidential &amp; by-election nominee 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički
| dopunski
| Dopunski   = 
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Nominirani
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee4|}}}{{#if:{{{nominee5|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee5|}}}}}{{#if:{{{nominee6|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee6|}}}}}
{{!-}}
| #default      = 
}}|{{#if:{{{candidate4|}}}|&lt;!-- Candidate 4, 5, 6 --&gt;
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Kandidat
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate4|}}}{{#if:{{{candidate5|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate5|}}}}}{{#if:{{{candidate6|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate6|}}}}}
{{!-}}
}}
}}
|-&lt;!-- Party leader 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leader4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Vođa
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader4}}}
{{#if:{{{leader5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader5}}}}}
{{#if:{{{leader6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Party name 4, 5, 6 --&gt;
{{#if:{{{party4|}}}|
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Stranka
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party4}}}}}
{{#if:{{{party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party5}}}}} }}
{{#if:{{{party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party6}}}}} }}
}}
|-
{{#if:{{{alliance4|}}}|&lt;!-- Alliance name 4, 5, 6 --&gt;
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Koalicija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance4}}}}}
{{#if:{{{alliance5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance5}}}}} }}
{{#if:{{{alliance6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance6}}}}} }}
}}
|-&lt;!-- Home state 4, 5, 6 --&gt;
{{#if:{{{home_state4|}}}|
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Savezna&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state4}}}{{#if:{{{home_state5|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state5}}} }}{{#if:{{{home_state6|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state6}}} }}
| #default      = 
}}
}}
|-&lt;!-- Running mate 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{running_mate4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Partner
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate4}}}
{{#if:{{{running_mate5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate5}}}}}
{{#if:{{{running_mate6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Electoral vote 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{electoral_vote4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Elektorskih&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote4}}}
{{#if:{{{electoral_vote5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote5}}}}}
{{#if:{{{electoral_vote6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Delegate count 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{delegate_count4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Broj&amp;nbsp;delegata}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count4}}}
{{#if:{{{delegate_count5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count5}}}}}
{{#if:{{{delegate_count6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- States carried 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{states_carried4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried4}}}
{{#if:{{{states_carried5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried5}}}}}
{{#if:{{{states_carried6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader since 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leader_since4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Vođa&amp;nbsp;od}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since4}}}
{{#if:{{{leader_since5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since5}}}}}
{{#if:{{{leader_since6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader seat 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leaders_seat4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Sjedište&amp;nbsp;vođe}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat4}}}
{{#if:{{{leaders_seat5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat5}}}}}
{{#if:{{{leaders_seat6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- last election 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{last_election4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Prošli&amp;nbsp;izbori}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election4}}}
{{#if:{{{last_election5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election5}}}}}
{{#if:{{{last_election6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats before 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{seats_before4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|Mjesta|Prijašnja&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before4}}}
{{#if:{{{seats_before5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before5}}}}}
{{#if:{{{seats_before6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats needed 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{seats_needed4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Potrebno&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed4}}}
{{#if:{{{seats_needed5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed5}}}}}
{{#if:{{{seats_needed6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats4}}}
{{#if:{{{seats5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats5}}}}}
{{#if:{{{seats6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats after 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats_after4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Mjesta&amp;nbsp;nakon&amp;nbsp;izbora}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after4}}}
{{#if:{{{seats_after5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after5}}}}}
{{#if:{{{seats_after6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seat change 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seat_change4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Promjena
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change4}}}
{{#if:{{{seat_change5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change5}}}}}
{{#if:{{{seat_change6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- popular vote 4, 5, 6 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{popular_vote4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Ukupno&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote4}}}
{{#if:{{{popular_vote5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote5}}}}}
{{#if:{{{popular_vote6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote6}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- percentage 4, 5, 6 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{percentage4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Postotak
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage4}}}
{{#if:{{{percentage5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage5}}}}}
{{#if:{{{percentage6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage6}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- swing 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{swing4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Oscilacija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing4}}}
{{#if:{{{swing5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing5}}}}}
{{#if:{{{swing6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{#if:{{{opinion_polls|}}}||
{{!-}}&lt;!-- Presidential poll nominee 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source2|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source2|}}}|2|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source2|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source2|}}}|2|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source2|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source2|}}}|2|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source2|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source2|}}}|2|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source2|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source2|}}}|2|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}&lt;!-- Legislative poll nominee 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party4|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source2|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source2|}}}|2|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party4}}}
{{#if:{{{poll1_party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party5}}}}}
{{#if:{{{poll1_party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_party4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source2|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source2|}}}|2|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party4}}}
{{#if:{{{poll2_party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party5}}}}}
{{#if:{{{poll2_party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_party4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source2|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source2|}}}|2|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party4}}}
{{#if:{{{poll3_party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party5}}}}}
{{#if:{{{poll3_party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_party4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source2|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source2|}}}|2|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party4}}}
{{#if:{{{poll4_party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party5}}}}}
{{#if:{{{poll4_party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  =
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_party4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source2|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source2|}}}|2|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party4}}}
{{#if:{{{poll5_party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party5}}}}}
{{#if:{{{poll5_party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}}}
|-&lt;!-- Blank field 4, 5, 6 --&gt;
{{#if:{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{{party4|}}}}}{{{nominee4|}}}{{{candidate4|}}}|
{{#if:{{{1blank|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{1blank}}}
{{#if:{{{1data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data4}}}}}
{{#if:{{{1data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data5}}}}}
{{#if:{{{1data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data6}}}}}
}}{{#if:{{{2blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{2blank}}}
{{#if:{{{2data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data4}}}}}
{{#if:{{{2data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data5}}}}}
{{#if:{{{2data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data6}}}}}
}}{{#if:{{{3blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{3blank}}}
{{#if:{{{3data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data4}}}}}
{{#if:{{{3data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data5}}}}}
{{#if:{{{3data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data6}}}}}
}}{{#if:{{{4blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{4blank}}}
{{#if:{{{4data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data4}}}}}
{{#if:{{{4data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data5}}}}}
{{#if:{{{4data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data6}}}}}
}}{{#if:{{{5blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{5blank}}}
{{#if:{{{5data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data4}}}}}
{{#if:{{{5data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data5}}}}}
{{#if:{{{5data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data6}}}}}
}}{{#if:{{{6blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{6blank}}}
{{#if:{{{6data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data4}}}}}
{{#if:{{{6data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data5}}}}}
{{#if:{{{6data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data6}}}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{party7|}}}{{{color7|}}}{{{colour7|}}}{{{leader7|}}}|
{{!}} colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{!-}}
}}
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = {{#if:{{{party7|}}}|
! align=&quot;left&quot; {{!}} &amp;nbsp;
{{#if:{{{party7|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Fifth party|1=Sixth party|2=Seventh party}} }}
{{#if:{{{party8|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Sixth party|1=Seventh party|2=Eighth party}} }}
{{#if:{{{party9|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Seventh party|1=Eighth party|2=Ninth party}} }}
}}
| #default      = 
}}}}
{{#if:{{{party7|}}}{{{color7|}}}{{{colour7|}}}|&lt;!-- Images 7, 8, 9 --&gt;
{{!-}}
! &amp;nbsp;
{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color7|}}}{{{colour7|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color7|{{{colour7|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party7|}}}/meta/color|{{Template:{{{party7|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#if:{{{image7|}}}|{{{image7}}}}}
{{#if:{{{party8|}}}{{{color8|}}}{{{colour8|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color8|}}}{{{colour8|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color8|{{{colour8|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party8|}}}/meta/color|{{Template:{{{party8|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#if:{{{image8|}}}|{{{image8}}}}}}}
{{#if:{{{party9|}}}{{{color9|}}}{{{colour9|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color9|}}}{{{colour9|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color9|{{{colour9|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party9|}}}/meta/color|{{Template:{{{party9|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#if:{{{image9|}}}|{{{image9}}}}}}}
}}
|-
{{#if:{{{nominee7|}}}|&lt;!-- Presidential &amp; by-election nominee 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički
| dopunski
| Dopunski   = 
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Nominirani
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee7|}}}{{#if:{{{nominee8|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee8|}}}}}{{#if:{{{nominee9|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee9|}}}}}
{{!-}}
| #default      = 
}}|{{#if:{{{candidate7|}}}|&lt;!-- Candidate 7, 8, 9 --&gt;
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Kandidat
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate7|}}}{{#if:{{{candidate8|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate8|}}}}}{{#if:{{{candidate9|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate9|}}}}}
{{!-}}
}}
}}
|-&lt;!-- Party leader 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#if:{{{leader7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Vođa
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader7}}}
{{#if:{{{leader8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader8}}}}}
{{#if:{{{leader9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-
{{#if:{{{party7|}}}|&lt;!-- Party name 7, 8, 9 --&gt;
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Stranka
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party7}}}}}
{{#if:{{{party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party8}}}}} }}
{{#if:{{{party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party9}}}}} }}
}}
|-
{{#if:{{{alliance7|}}}|&lt;!-- Alliance name 7, 8, 9 --&gt;
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Koalicija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance7}}}}}
{{#if:{{{alliance8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance8}}}}} }}
{{#if:{{{alliance9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance9}}}}} }}
}}
|-&lt;!-- Home state 7, 8, 9 --&gt;
{{#if:{{{home_state7|}}}|
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Savezna&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state7}}}{{#if:{{{home_state8|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state8}}} }}{{#if:{{{home_state9|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state9}}} }}
| #default      = 
}}
}}
|-&lt;!-- Running mate 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{running_mate7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Partner
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate7}}}
{{#if:{{{running_mate8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate8}}}}}
{{#if:{{{running_mate9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Electoral vote 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{electoral_vote7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Elektorskih&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote7}}}
{{#if:{{{electoral_vote8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote8}}}}}
{{#if:{{{electoral_vote9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Delegate count 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{delegate_count7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Broj&amp;nbsp;delegata}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count7}}}
{{#if:{{{delegate_count8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count8}}}}}
{{#if:{{{delegate_count9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- States carried 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{states_carried7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried7}}}
{{#if:{{{states_carried8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried8}}}}}
{{#if:{{{states_carried9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader since 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leader_since7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Vođa&amp;nbsp;od}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since7}}}
{{#if:{{{leader_since8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since8}}}}}
{{#if:{{{leader_since9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader seat 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leaders_seat7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Sjedište&amp;nbsp;vođe}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat7}}}
{{#if:{{{leaders_seat8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat8}}}}}
{{#if:{{{leaders_seat9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- last election 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{last_election7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Prošli&amp;nbsp;izbori}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election7}}}
{{#if:{{{last_election8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election8}}}}}
{{#if:{{{last_election9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats before 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#if:{{{seats_before7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|Mjesta|Prijašnjih&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before7}}}
{{#if:{{{seats_before8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before8}}}}}
{{#if:{{{seats_before9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats needed 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{seats_needed7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Potrebno&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed7}}}
{{#if:{{{seats_needed8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed8}}}}}
{{#if:{{{seats_needed9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats7}}}
{{#if:{{{seats8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats8}}}}}
{{#if:{{{seats9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats after 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats_after7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Mjesta&amp;nbsp;nakon&amp;nbsp;izbora}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after7}}}
{{#if:{{{seats_after8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after8}}}}}
{{#if:{{{seats_after9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seat change 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seat_change7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Promjena
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change7}}}
{{#if:{{{seat_change8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change8}}}}}
{{#if:{{{seat_change9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- popular vote 7, 8, 9 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{popular_vote7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Ukupno&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote7}}}
{{#if:{{{popular_vote8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote8}}}}}
{{#if:{{{popular_vote9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote9}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- percentage 7, 8, 9 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{percentage7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Postotak
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage7}}}
{{#if:{{{percentage8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage8}}}}}
{{#if:{{{percentage9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage9}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- swing 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{swing7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Oscilacija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing7}}}
{{#if:{{{swing8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing8}}}}}
{{#if:{{{swing9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{#if:{{{opinion_polls|}}}||
{{!-}}&lt;!-- Presidential poll nominee 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source3|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source3|}}}|3|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source3|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source3|}}}|3|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source3|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source3|}}}|3|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source3|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source3|}}}|3|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source3|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source3|}}}|3|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}&lt;!-- Legislative poll nominee 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party7|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source3|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source3|}}}|3|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party7}}}
{{#if:{{{poll1_party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party8}}}}}
{{#if:{{{poll1_party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_party7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source3|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source3|}}}|3|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party7}}}
{{#if:{{{poll2_party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party8}}}}}
{{#if:{{{poll2_party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_party7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source3|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source3|}}}|3|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party7}}}
{{#if:{{{poll3_party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party8}}}}}
{{#if:{{{poll3_party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_party7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source3|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source3|}}}|3|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party7}}}
{{#if:{{{poll4_party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party8}}}}}
{{#if:{{{poll4_party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   =
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_party7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source3|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source3|}}}|3|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party7}}}
{{#if:{{{poll5_party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party8}}}}}
{{#if:{{{poll5_party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}}}
|-&lt;!-- Blank field 7, 8, 9 --&gt;
{{#if:{{#switch:{{{type|}}}
| parliamentary
| Parliamentary
| legislative
| Legislative   = 
{{{party7|}}}}}{{{nominee7|}}}{{{candidate7|}}}|
{{#if:{{{1blank|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{1blank}}}
{{#if:{{{1data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data7}}}}}
{{#if:{{{1data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data8}}}}}
{{#if:{{{1data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data9}}}}}
}}{{#if:{{{2blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{2blank}}}
{{#if:{{{2data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data7}}}}}
{{#if:{{{2data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data8}}}}}
{{#if:{{{2data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data9}}}}}
}}{{#if:{{{3blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{3blank}}}
{{#if:{{{3data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data7}}}}}
{{#if:{{{3data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data8}}}}}
{{#if:{{{3data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data9}}}}}
}}{{#if:{{{4blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{4blank}}}
{{#if:{{{4data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data7}}}}}
{{#if:{{{4data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data8}}}}}
{{#if:{{{4data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data9}}}}}
}}{{#if:{{{5blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{5blank}}}
{{#if:{{{5data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data7}}}}}
{{#if:{{{5data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data8}}}}}
{{#if:{{{5data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data9}}}}}
}}{{#if:{{{6blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{6blank}}}
{{#if:{{{6data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data7}}}}}
{{#if:{{{6data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data8}}}}}
{{#if:{{{6data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data9}}}}}
}}}}
|}
|-&lt;!-- map --&gt;
{{#if:{{{map_image|}}}{{{map|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} style=&quot;text-align: center&quot; colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{#if:{{{map_image|}}}|[[file:{{{map_image}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{{map_size}}}|300px}}|{{#if:{{{map_alt|}}}|alt={{{map_alt|}}}|}}]]|{{{map}}}}}
{{!-}}
{{#if:{{{map_caption|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map_image|}}}{{{map|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{map_caption|}}}
{{!-}}
}}
}}
{{#if:{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map2_image|}}}|{{#if:{{{map2_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map2_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map2_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} style=&quot;text-align: center&quot; colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{#if:{{{map2_image|}}}|[[file:{{{map2_image}}}|{{#if:{{{map2_size|}}}|{{{map2_size}}}|300px}}|{{#if:{{{map2_alt|}}}|alt={{{map2_alt|}}}|}}]]|{{{map2}}}}}
{{!-}}
{{#if:{{{map2_caption|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map2_image|}}}|{{#if:{{{map2_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map2_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map2_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{map2_caption|}}}
{{!-}}
}}
}}
{{#if:{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map3_image|}}}|{{#if:{{{map3_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map3_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map3_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} style=&quot;text-align: center&quot; colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{#if:{{{map3_image|}}}|[[file:{{{map3_image}}}|{{#if:{{{map3_size|}}}|{{{map3_size}}}|300px}}|{{#if:{{{map3_alt|}}}|alt={{{map3_alt|}}}|}}]]|{{{map3}}}}}
{{!-}}
{{#if:{{{map3_caption|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map3_image|}}}|{{#if:{{{map3_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map3_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map3_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{map3_caption|}}}
{{!-}}
}}
}}
{{#if:{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map4_image|}}}|{{#if:{{{map4_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map4_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map4_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} style=&quot;text-align: center&quot; colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{#if:{{{map4_image|}}}|[[file:{{{map4_image}}}|{{#if:{{{map4_size|}}}|{{{map4_size}}}|300px}}|{{#if:{{{map4_alt|}}}|alt={{{map4_alt|}}}|}}]]|{{{map4}}}}}
{{!-}}
{{#if:{{{map4_caption|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map4_image|}}}|{{#if:{{{map4_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map4_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map4_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{map4_caption|}}}
{{!-}}
}}
}}
{{#if:{{{title|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{{!}} cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;background:transparent; width:100%;&quot;
{{!}} style=&quot;width:50%; text-align:left; text-size: 80%&quot; {{!}}'''{{#if:{{{before_election|}}}{{{before_party|}}}|{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|Aktualni {{{title}}}|{{{title}}} prije izbora}}'''&lt;br /&gt;
{{{before_election}}}&lt;br /&gt;
{{#if:{{{before_party|}}}|{{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{before_party}}}}} }} }}
{{!}} style=&quot;width:50%; text-align:right; text-size: 80%&quot; {{!}}{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||'''{{#if:{{{posttitle|}}}|{{{posttitle}}}|Izabrani {{{title}}}}}'''&lt;br /&gt;
{{#if:{{{after_election|}}}|{{{after_election}}}|}}{{#if:{{{after_election|}}}{{{after_party|}}}||TBD}}&lt;br /&gt;
{{#if:{{{after_party|}}}|{{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{after_party}}}}} }} }}
{{!}}} }}
|}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;{{Documentation}}&lt;!-- Add categories to the /doc subpage, not here! --&gt;[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Standardne infokutije|Izbori]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>gqyzzb1gc15ms0imeiyw7uw23f82zgf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695787</id>
      <parentid>42695772</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:49:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42695787</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76162" sha1="ll4y49kcde7nf784vuxv87f14f941w7" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{| class=&quot;infobox {{#if:{{{election_date|}}}|vevent|}}&quot; style=&quot;{{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px||width:{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}};}}}}}} font-size: 88%; line-height: 1.5em&quot;
|+ class=&quot;summary&quot; style=&quot;font-size: 125%; font-weight: bold&quot; | {{{election_name|{{PAGENAME}}}}}
{{!-}}
{{!}} colspan=&quot;4&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; {{!}} {{#if:{{{flag_image|}}}|[[File:{{{flag_image}}}|50px|alt=|link=]]&lt;hr /&gt;|{{#if:{{{country|}}}|{{#if:{{{flag_year|}}}|{{flagicon|{{{country}}}|variant={{{flag_year|}}}|size=50px}}|{{flagicon|{{{country}}}|size=50px}}}}&lt;hr /&gt;}}}}
{{!-}}
{{!}} {{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 style=&quot;text-align:center;&quot; {{!}}
{{{!}} cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;background:transparent; width:100%;&quot;
{{!}}style=&quot;width: 25%; text-align:left&quot; class=&quot;noprint&quot; {{!}}{{#if:{{{previous_year|}}}|←&amp;nbsp;{{#ifexist:{{{previous_election|}}}|[[{{{previous_election}}}|{{{previous_year}}}]]|{{{previous_year}}}}}&lt;br
/&gt;}}{{#if:{{{previous_year|}}}||←&amp;nbsp;}}
{{!}}style=&quot;width: 50%; text-align:center;&quot; {{!}}{{#if:{{{election_date|}}}|'''{{{election_date}}}'''}}{{#if:{{{elected_mps|}}}|&lt;div class=&quot;noprint&quot;&gt;{{{elected_mps}}}&lt;/div&gt;}}
{{!}}style=&quot;width: 25%; text-align:right&quot; class=&quot;noprint&quot; {{!}}{{#if:{{{next_year|}}}|{{#ifexist:{{{next_election|}}}|[[{{{next_election}}}|{{{next_year}}}]]|{{{next_year}}}}}&amp;nbsp;→&lt;br
/&gt;}}
{{!}}}
{{!-}}
{{!}} {{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 style=&quot;text-align:center;&quot; {{!}}
{| style=&quot;background:transparent; width:100%;&quot;
{{#if:{{{party1|}}}{{{color1|}}}{{{colour1|}}}{{{leader1|}}}|
{{!}} colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{!-}}
}}

{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = {{#if:{{{votes_for_election|}}}|
! colspan = 4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} &lt;small&gt;{{{votes_for_election}}}&lt;/small&gt;{{#if:{{{needed_votes|}}}|&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{needed_votes}}} glasova potrebno za pobjedu&lt;/small&gt;}}
{{!-}}
}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni
| dopunski
| Dopunski   = {{#if:{{{seats_for_election|}}}|
! {{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} &lt;small&gt;{{{seats_for_election}}}&lt;/small&gt;{{#if:{{{majority_seats|}}}|&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{{majority_seats}}} mjesta potrebno za većinu&lt;/small&gt;}}
{{!-}}
}}
| #default      = 
}}
{{#if:{{{opinion_polls|}}}|
{{!}} colspan=4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} [[{{{opinion_polls}}}|Ankete]]
{{!-}}
}}
{{#if:{{{turnout|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Odaziv
{{!}} colspan=3 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{turnout}}}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{party1|}}}|{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
! align=&quot;left&quot; {{!}} &amp;nbsp;
! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{{type|}}}|parlamentarni|Parlamentarni=Prva stranka|#default=Većinska stranka}}
{{#if:{{{party2|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{{type|}}}|parlamentarni|Parlamentarni=Druga stranka|#default=Manjinska stranka}} }}
{{#if:{{{party3|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{{type|}}}|parlamentarni|Parlamentarni=Treća stranka|#default=Treća stranka}} }}
{{!-}}
| #default      = 
}}}}}}
{{#if:{{{party1|}}}{{{color1|}}}{{{colour1|}}}|&lt;!-- Images 1, 2, 3 --&gt;
{{!}} &amp;nbsp;
{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color1|}}}{{{colour1|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color1|{{{colour1|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party1|}}}/meta/color|{{Template:{{{party1|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image1|}}}|suppressplaceholder=yes}}
{{#if:{{{party2|}}}{{{color2|}}}{{{colour2|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color2|}}}{{{colour2|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color2|{{{colour2|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party2|}}}/meta/color|{{Template:{{{party2|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image2|}}}|suppressplaceholder=yes}} }}
{{#if:{{{party3|}}}{{{color3|}}}{{{colour3|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color3|}}}{{{colour3|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color3|{{{colour3|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party3|}}}/meta/color|{{Template:{{{party3|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image3|}}}|suppressplaceholder=yes}} }}
{{!-}}
}}
{{#if:{{{nominee1|}}}|&lt;!-- Presidential &amp; by-election nominee 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički
| dopunski
| Dopunski   = 
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Nominirani
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee1|}}}{{#if:{{{nominee2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee2|}}}}}{{#if:{{{nominee3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee3|}}}}}
{{!-}}
| #default      = 
}}|{{#if:{{{candidate1|}}}|&lt;!-- Candidate 1, 2, 3 --&gt;
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Kandidat
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate1|}}}{{#if:{{{candidate2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate2|}}}}}{{#if:{{{candidate3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate3|}}}}}
{{!-}}
}}
}}
{{#if:{{{leader1|}}}|&lt;!-- Party leader 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Vođa
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader1}}}{{#if:{{{leader2|}}}|{{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader2}}} }}{{#if:{{{leader3|}}}|{{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader3}}} }}
{{!-}}
| #default      = 
}}
}}
{{#if:{{{party1|}}}|&lt;!-- Party name 1, 2, 3 --&gt;
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Stranka
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party1}}}}}
{{#if:{{{party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party2}}}}} }}
{{#if:{{{party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party3}}}}} }}
}}
|-
{{#if:{{{alliance1|}}}|&lt;!-- Alliance name 1, 2, 3 --&gt;
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Koalicija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance1}}}}}
{{#if:{{{alliance2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance2}}}}} }}
{{#if:{{{alliance3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance3}}}}} }}
}}
|-&lt;!-- Home state 1, 2, 3 --&gt;
{{#if:{{{home_state1|}}}|
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Savezna&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state1}}}{{#if:{{{home_state2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state2}}} }}{{#if:{{{home_state3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state3}}} }}
| #default      = 
}}
}}
|-&lt;!-- Running mate 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{running_mate1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Partner
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate1}}}{{#if:{{{running_mate2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate2}}}}}{{#if:{{{running_mate3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Electoral vote 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{electoral_vote1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Elektorskih&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote1}}}{{#if:{{{electoral_vote2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote2}}}}}{{#if:{{{electoral_vote3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Delegate count 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{delegate_count1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Broj&amp;nbsp;delegata}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count1}}}{{#if:{{{delegate_count2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count2}}}}}{{#if:{{{delegate_count3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- States carried 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{states_carried1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried1}}}{{#if:{{{states_carried2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried2}}}}}{{#if:{{{states_carried3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader since 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leader_since1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Vođa&amp;nbsp;od}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since1}}}{{#if:{{{leader_since2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since2}}}}}{{#if:{{{leader_since3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader seat 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leaders_seat1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Sjedište&amp;nbsp;vođe}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat1}}}{{#if:{{{leaders_seat2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat2}}}}}{{#if:{{{leaders_seat3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- last election 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{last_election1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Prošli&amp;nbsp;izbori}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election1}}}{{#if:{{{last_election2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election2}}}}}{{#if:{{{last_election3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats before 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{seats_before1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|Mjesta|Prijašnja&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before1}}}{{#if:{{{seats_before2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before2}}}}}{{#if:{{{seats_before3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats needed 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{seats_needed1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Potrebno&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed1}}}
{{#if:{{{seats_needed2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed2}}}}}
{{#if:{{{seats_needed3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats1}}}{{#if:{{{seats2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats2}}}}}{{#if:{{{seats3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats after 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats_after1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Mjesta&amp;nbsp;nakon&amp;nbsp;izbora}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after1}}}{{#if:{{{seats_after2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after2}}}}}{{#if:{{{seats_after3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seat change 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seat_change1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Promjena
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change1}}}{{#if:{{{seat_change2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change2}}}}}{{#if:{{{seat_change3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- popular vote 1, 2, 3 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{popular_vote1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Ukupno&amp;nbsp;glasova
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote1}}}{{#if:{{{popular_vote2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote2}}}}}{{#if:{{{popular_vote3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote3}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- percentage 1, 2, 3 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{percentage1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Postotak
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage1}}}{{#if:{{{percentage2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage2}}}}}{{#if:{{{percentage3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage3}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- Counties won 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{counties_won1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;okruga}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_won1}}}{{#if:{{{counties_won2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_won2}}}}}{{#if:{{{counties_won3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_won3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Counties 25% threshold 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{counties_threshold1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Okruga&amp;nbsp;s&amp;nbsp;više&amp;nbsp;od&amp;nbsp;25%&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_threshold1}}}{{#if:{{{counties_threshold2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_threshold2}}}}}{{#if:{{{counties_threshold3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{counties_threshold3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- swing 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{swing1|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Oscilacija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing1}}}{{#if:{{{swing2|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing2}}}}}{{#if:{{{swing3|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{#if:{{{opinion_polls|}}}||
{{!-}}&lt;!-- Presidential poll nominee 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source1|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source1|}}}|1|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}| {{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2|}}}| {{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3|}}}| {{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source1|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source1|}}}|1|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source1|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source1|}}}|1|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source1|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source1|}}}|1|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source1|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source1|}}}|1|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee1|}}}|nominee|candidate}}1}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee2|}}}|nominee|candidate}}2}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee3|}}}|nominee|candidate}}3}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}&lt;!-- Legislative poll nominee 1, 2, 3 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party1|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source1|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source1|}}}|1|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party1}}}
{{#if:{{{poll1_party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party2}}}}}
{{#if:{{{poll1_party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_party1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source1|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source1|}}}|1|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party1}}}
{{#if:{{{poll2_party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party2}}}}}
{{#if:{{{poll2_party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_party1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source1|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source1|}}}|1|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party1}}}
{{#if:{{{poll3_party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party2}}}}}
{{#if:{{{poll3_party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_party1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source1|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source1|}}}|1|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party1}}}
{{#if:{{{poll4_party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party2}}}}}
{{#if:{{{poll4_party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_party1|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date1|}}}|1|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source1|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source1|}}}|1|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party1}}}
{{#if:{{{poll5_party2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party2}}}}}
{{#if:{{{poll5_party3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party3}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}}}
|-&lt;!-- Blank field 1, 2, 3 --&gt;
{{#if:{{{1blank|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{1blank}}}
{{#if:{{{1data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data1}}}}}
{{#if:{{{1data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data2}}}}}
{{#if:{{{1data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data3}}}}}
}}{{#if:{{{2blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{2blank}}}
{{#if:{{{2data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data1}}}}}
{{#if:{{{2data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data2}}}}}
{{#if:{{{2data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data3}}}}}
}}{{#if:{{{3blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{3blank}}}
{{#if:{{{3data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data1}}}}}
{{#if:{{{3data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data2}}}}}
{{#if:{{{3data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data3}}}}}
}}{{#if:{{{4blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{4blank}}}
{{#if:{{{4data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data1}}}}}
{{#if:{{{4data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data2}}}}}
{{#if:{{{4data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data3}}}}}
}}{{#if:{{{5blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{5blank}}}
{{#if:{{{5data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data1}}}}}
{{#if:{{{5data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data2}}}}}
{{#if:{{{5data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data3}}}}}
}}{{#if:{{{6blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{6blank}}}
{{#if:{{{6data1|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data1}}}}}
{{#if:{{{6data2|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data2}}}}}
{{#if:{{{6data3|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data3}}}}}
}}
|-
{{#if:{{{party4|}}}{{{color4|}}}{{{colour4|}}}{{{leader4|}}}|
{{!}} colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{!-}}
}}
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = {{#if:{{{party4|}}}|
! align=&quot;left&quot; {{!}} &amp;nbsp;
{{#if:{{{party4|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#if:{{{party3|}}}|Četvrta stranka|Treća stranka}} }}
{{#if:{{{party5|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#if:{{{party3|}}}|Peta stranka|Četvrta stranka}} }}
{{#if:{{{party6|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#if:{{{party3|}}}|Šesta stranka|Peta stranka}} }}
}}
| #default      = 
}}}}
{{#if:{{{party4|}}}{{{color4|}}}{{{colour4|}}}|&lt;!-- Images 4, 5, 6 --&gt;
{{!-}}
! &amp;nbsp;
{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color4|}}}{{{colour4|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color4|{{{colour4|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party4|}}}/meta/color|{{Template:{{{party4|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image4|}}}|suppressplaceholder=yes}}
{{#if:{{{party5|}}}{{{color5|}}}{{{colour5|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color5|}}}{{{colour5|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color5|{{{colour5|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party5|}}}/meta/color|{{Template:{{{party5|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image5|}}}|suppressplaceholder=yes}} }}
{{#if:{{{party6|}}}{{{color6|}}}{{{colour6|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color6|}}}{{{colour6|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color6|{{{colour6|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party6|}}}/meta/color|{{Template:{{{party6|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image6|}}}|suppressplaceholder=yes}} }}
}}
|-
{{#if:{{{nominee4|}}}|&lt;!-- Presidential &amp; by-election nominee 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički
| dopunski
| Dopunski   = 
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Nominirani
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee4|}}}{{#if:{{{nominee5|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee5|}}}}}{{#if:{{{nominee6|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee6|}}}}}
{{!-}}
| #default      = 
}}|{{#if:{{{candidate4|}}}|&lt;!-- Candidate 4, 5, 6 --&gt;
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Kandidat
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate4|}}}{{#if:{{{candidate5|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate5|}}}}}{{#if:{{{candidate6|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate6|}}}}}
{{!-}}
}}
}}
|-&lt;!-- Party leader 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leader4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Vođa
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader4}}}
{{#if:{{{leader5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader5}}}}}
{{#if:{{{leader6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Party name 4, 5, 6 --&gt;
{{#if:{{{party4|}}}|
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Stranka
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party4}}}}}
{{#if:{{{party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party5}}}}} }}
{{#if:{{{party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party6}}}}} }}
}}
|-
{{#if:{{{alliance4|}}}|&lt;!-- Alliance name 4, 5, 6 --&gt;
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Koalicija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance4}}}}}
{{#if:{{{alliance5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance5}}}}} }}
{{#if:{{{alliance6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance6}}}}} }}
}}
|-&lt;!-- Home state 4, 5, 6 --&gt;
{{#if:{{{home_state4|}}}|
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Savezna&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state4}}}{{#if:{{{home_state5|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state5}}} }}{{#if:{{{home_state6|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state6}}} }}
| #default      = 
}}
}}
|-&lt;!-- Running mate 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{running_mate4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Partner
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate4}}}
{{#if:{{{running_mate5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate5}}}}}
{{#if:{{{running_mate6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Electoral vote 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{electoral_vote4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Elektorskih&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote4}}}
{{#if:{{{electoral_vote5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote5}}}}}
{{#if:{{{electoral_vote6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Delegate count 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{delegate_count4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Broj&amp;nbsp;delegata}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count4}}}
{{#if:{{{delegate_count5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count5}}}}}
{{#if:{{{delegate_count6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- States carried 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{states_carried4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried4}}}
{{#if:{{{states_carried5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried5}}}}}
{{#if:{{{states_carried6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader since 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leader_since4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Vođa&amp;nbsp;od}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since4}}}
{{#if:{{{leader_since5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since5}}}}}
{{#if:{{{leader_since6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader seat 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leaders_seat4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Sjedište&amp;nbsp;vođe}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat4}}}
{{#if:{{{leaders_seat5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat5}}}}}
{{#if:{{{leaders_seat6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- last election 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{last_election4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Prošli&amp;nbsp;izbori}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election4}}}
{{#if:{{{last_election5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election5}}}}}
{{#if:{{{last_election6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats before 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{seats_before4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|Mjesta|Prijašnja&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before4}}}
{{#if:{{{seats_before5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before5}}}}}
{{#if:{{{seats_before6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats needed 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{seats_needed4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Potrebno&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed4}}}
{{#if:{{{seats_needed5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed5}}}}}
{{#if:{{{seats_needed6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats4}}}
{{#if:{{{seats5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats5}}}}}
{{#if:{{{seats6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats after 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats_after4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Mjesta&amp;nbsp;nakon&amp;nbsp;izbora}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after4}}}
{{#if:{{{seats_after5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after5}}}}}
{{#if:{{{seats_after6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seat change 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seat_change4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Promjena
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change4}}}
{{#if:{{{seat_change5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change5}}}}}
{{#if:{{{seat_change6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- popular vote 4, 5, 6 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{popular_vote4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Ukupno&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote4}}}
{{#if:{{{popular_vote5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote5}}}}}
{{#if:{{{popular_vote6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote6}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- percentage 4, 5, 6 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{percentage4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Postotak
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage4}}}
{{#if:{{{percentage5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage5}}}}}
{{#if:{{{percentage6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage6}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- swing 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{swing4|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Oscilacija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing4}}}
{{#if:{{{swing5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing5}}}}}
{{#if:{{{swing6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{#if:{{{opinion_polls|}}}||
{{!-}}&lt;!-- Presidential poll nominee 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source2|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source2|}}}|2|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source2|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source2|}}}|2|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source2|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source2|}}}|2|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source2|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source2|}}}|2|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source2|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source2|}}}|2|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee4|}}}|nominee|candidate}}4}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee5|}}}|nominee|candidate}}5}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee6|}}}|nominee|candidate}}6}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}&lt;!-- Legislative poll nominee 4, 5, 6 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party4|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source2|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source2|}}}|2|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party4}}}
{{#if:{{{poll1_party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party5}}}}}
{{#if:{{{poll1_party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_party4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source2|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source2|}}}|2|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party4}}}
{{#if:{{{poll2_party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party5}}}}}
{{#if:{{{poll2_party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_party4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source2|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source2|}}}|2|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party4}}}
{{#if:{{{poll3_party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party5}}}}}
{{#if:{{{poll3_party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_party4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source2|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source2|}}}|2|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party4}}}
{{#if:{{{poll4_party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party5}}}}}
{{#if:{{{poll4_party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  =
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_party4|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date2|}}}|2|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source2|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source2|}}}|2|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party4}}}
{{#if:{{{poll5_party5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party5}}}}}
{{#if:{{{poll5_party6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party6}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}}}
|-&lt;!-- Blank field 4, 5, 6 --&gt;
{{#if:{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{{party4|}}}}}{{{nominee4|}}}{{{candidate4|}}}|
{{#if:{{{1blank|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{1blank}}}
{{#if:{{{1data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data4}}}}}
{{#if:{{{1data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data5}}}}}
{{#if:{{{1data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data6}}}}}
}}{{#if:{{{2blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{2blank}}}
{{#if:{{{2data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data4}}}}}
{{#if:{{{2data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data5}}}}}
{{#if:{{{2data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data6}}}}}
}}{{#if:{{{3blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{3blank}}}
{{#if:{{{3data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data4}}}}}
{{#if:{{{3data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data5}}}}}
{{#if:{{{3data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data6}}}}}
}}{{#if:{{{4blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{4blank}}}
{{#if:{{{4data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data4}}}}}
{{#if:{{{4data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data5}}}}}
{{#if:{{{4data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data6}}}}}
}}{{#if:{{{5blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{5blank}}}
{{#if:{{{5data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data4}}}}}
{{#if:{{{5data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data5}}}}}
{{#if:{{{5data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data6}}}}}
}}{{#if:{{{6blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{6blank}}}
{{#if:{{{6data4|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data4}}}}}
{{#if:{{{6data5|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data5}}}}}
{{#if:{{{6data6|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data6}}}}}
}}}}
|-
{{#if:{{{party7|}}}{{{color7|}}}{{{colour7|}}}{{{leader7|}}}|
{{!}} colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{!-}}
}}
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = {{#if:{{{party7|}}}|
! align=&quot;left&quot; {{!}} &amp;nbsp;
{{#if:{{{party7|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Fifth party|1=Sixth party|2=Seventh party}} }}
{{#if:{{{party8|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Sixth party|1=Seventh party|2=Eighth party}} }}
{{#if:{{{party9|}}}|! style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{#switch:{{#expr:{{#if:{{{party3|}}}|1|0}}+{{#if:{{{party6|}}}|1|0}}}}|0=Seventh party|1=Eighth party|2=Ninth party}} }}
}}
| #default      = 
}}}}
{{#if:{{{party7|}}}{{{color7|}}}{{{colour7|}}}|&lt;!-- Images 7, 8, 9 --&gt;
{{!-}}
! &amp;nbsp;
{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color7|}}}{{{colour7|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color7|{{{colour7|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party7|}}}/meta/color|{{Template:{{{party7|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#if:{{{image7|}}}|{{{image7}}}}}
{{#if:{{{party8|}}}{{{color8|}}}{{{colour8|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color8|}}}{{{colour8|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color8|{{{colour8|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party8|}}}/meta/color|{{Template:{{{party8|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#if:{{{image8|}}}|{{{image8}}}}}}}
{{#if:{{{party9|}}}{{{color9|}}}{{{colour9|}}}|{{!}} style=&quot;text-align: center; border-bottom: 6px solid {{#if:{{{color9|}}}{{{colour9|}}}|&lt;nowiki&gt;#&lt;/nowiki&gt;{{{color9|{{{colour9|}}}}}}|{{#ifeq: {{{party_colo{{#if:{{{party_colour|}}}|u|}}r}}}|no|-|{{#ifexist: Template:{{{party9|}}}/meta/color|{{Template:{{{party9|}}}/meta/color}}|-}}}}}}&quot;{{!}} {{#if:{{{image9|}}}|{{{image9}}}}}}}
}}
|-
{{#if:{{{nominee7|}}}|&lt;!-- Presidential &amp; by-election nominee 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički
| dopunski
| Dopunski   = 
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Nominirani
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee7|}}}{{#if:{{{nominee8|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee8|}}}}}{{#if:{{{nominee9|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{nominee9|}}}}}
{{!-}}
| #default      = 
}}|{{#if:{{{candidate7|}}}|&lt;!-- Candidate 7, 8, 9 --&gt;
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}}Kandidat
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate7|}}}{{#if:{{{candidate8|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate8|}}}}}{{#if:{{{candidate9|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{candidate9|}}}}}
{{!-}}
}}
}}
|-&lt;!-- Party leader 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#if:{{{leader7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Vođa
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader7}}}
{{#if:{{{leader8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader8}}}}}
{{#if:{{{leader9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-
{{#if:{{{party7|}}}|&lt;!-- Party name 7, 8, 9 --&gt;
! width=&quot;75&quot; style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Stranka
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party7}}}}}
{{#if:{{{party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party8}}}}} }}
{{#if:{{{party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{party9}}}}} }}
}}
|-
{{#if:{{{alliance7|}}}|&lt;!-- Alliance name 7, 8, 9 --&gt;
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Koalicija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance7}}}}}
{{#if:{{{alliance8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance8}}}}} }}
{{#if:{{{alliance9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{Infokutija izbori/shortname|link={{{alliance_name}}}|name={{{alliance9}}}}} }}
}}
|-&lt;!-- Home state 7, 8, 9 --&gt;
{{#if:{{{home_state7|}}}|
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Savezna&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state7}}}{{#if:{{{home_state8|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state8}}} }}{{#if:{{{home_state9|}}}| {{!!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{home_state9}}} }}
| #default      = 
}}
}}
|-&lt;!-- Running mate 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{running_mate7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Partner
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate7}}}
{{#if:{{{running_mate8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate8}}}}}
{{#if:{{{running_mate9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{running_mate9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Electoral vote 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{electoral_vote7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Elektorskih&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote7}}}
{{#if:{{{electoral_vote8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote8}}}}}
{{#if:{{{electoral_vote9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{electoral_vote9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Delegate count 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#if:{{{delegate_count7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Broj&amp;nbsp;delegata}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count7}}}
{{#if:{{{delegate_count8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count8}}}}}
{{#if:{{{delegate_count9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{delegate_count9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- States carried 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{states_carried7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;država}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried7}}}
{{#if:{{{states_carried8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried8}}}}}
{{#if:{{{states_carried9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{states_carried9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader since 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leader_since7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Vođa&amp;nbsp;od}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since7}}}
{{#if:{{{leader_since8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since8}}}}}
{{#if:{{{leader_since9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leader_since9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- Leader seat 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{leaders_seat7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Sjedište&amp;nbsp;vođe}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat7}}}
{{#if:{{{leaders_seat8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat8}}}}}
{{#if:{{{leaders_seat9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{leaders_seat9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- last election 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#if:{{{last_election7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Prošli&amp;nbsp;izbori}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election7}}}
{{#if:{{{last_election8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election8}}}}}
{{#if:{{{last_election9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{last_election9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats before 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#if:{{{seats_before7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|Mjesta|Prijašnjih&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before7}}}
{{#if:{{{seats_before8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before8}}}}}
{{#if:{{{seats_before9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_before9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats needed 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{seats_needed7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Potrebno&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed7}}}
{{#if:{{{seats_needed8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed8}}}}}
{{#if:{{{seats_needed9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_needed9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Osvojenih&amp;nbsp;mjesta}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats7}}}
{{#if:{{{seats8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats8}}}}}
{{#if:{{{seats9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seats after 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seats_after7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Mjesta&amp;nbsp;nakon&amp;nbsp;izbora}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after7}}}
{{#if:{{{seats_after8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after8}}}}}
{{#if:{{{seats_after9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seats_after9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- seat change 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{seat_change7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Promjena
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change7}}}
{{#if:{{{seat_change8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change8}}}}}
{{#if:{{{seat_change9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{seat_change9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
|-&lt;!-- popular vote 7, 8, 9 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{popular_vote7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{nowrap|Ukupno&amp;nbsp;glasova}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote7}}}
{{#if:{{{popular_vote8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote8}}}}}
{{#if:{{{popular_vote9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{popular_vote9}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- percentage 7, 8, 9 --&gt;
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{percentage7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Postotak
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage7}}}
{{#if:{{{percentage8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage8}}}}}
{{#if:{{{percentage9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{percentage9}}}}}
}}
}}
|-&lt;!-- swing 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||
{{#if:{{{swing7|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} Oscilacija
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing7}}}
{{#if:{{{swing8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing8}}}}}
{{#if:{{{swing9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{swing9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{#if:{{{opinion_polls|}}}||
{{!-}}&lt;!-- Presidential poll nominee 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source3|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source3|}}}|3|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8}}}}}
{{#if:{{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_{{#if:{{{poll1_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source3|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source3|}}}|3|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8}}}}}
{{#if:{{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_{{#if:{{{poll2_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source3|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source3|}}}|3|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8}}}}}
{{#if:{{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_{{#if:{{{poll3_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source3|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source3|}}}|3|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8}}}}}
{{#if:{{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_{{#if:{{{poll4_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| predsjednički
| Predsjednički = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source3|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source3|}}}|3|}}}}}]}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee7|}}}|nominee|candidate}}7}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee8|}}}|nominee|candidate}}8}}}}}
{{#if:{{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_{{#if:{{{poll5_nominee9|}}}|nominee|candidate}}9}}}}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}&lt;!-- Legislative poll nominee 7, 8, 9 --&gt;
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party7|}}}|
! colspan=4 {{!}} Ankete
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni  = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll1_party7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll1_date{{#if:{{{poll1_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll1_source|}}}{{{poll1_source3|}}}| [{{{poll1_source{{#if:{{{poll1_source3|}}}|3|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party7}}}
{{#if:{{{poll1_party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party8}}}}}
{{#if:{{{poll1_party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll1_party9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll2_party7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll2_date{{#if:{{{poll2_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll2_source|}}}{{{poll2_source3|}}}| [{{{poll2_source{{#if:{{{poll2_source3|}}}|3|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party7}}}
{{#if:{{{poll2_party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party8}}}}}
{{#if:{{{poll2_party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll2_party9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll3_party7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll3_date{{#if:{{{poll3_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll3_source|}}}{{{poll3_source3|}}}| [{{{poll3_source{{#if:{{{poll3_source3|}}}|3|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party7}}}
{{#if:{{{poll3_party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party8}}}}}
{{#if:{{{poll3_party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll3_party9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   = 
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll4_party7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll4_date{{#if:{{{poll4_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll4_source|}}}{{{poll4_source3|}}}| [{{{poll4_source{{#if:{{{poll4_source3|}}}|3|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party7}}}
{{#if:{{{poll4_party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party8}}}}}
{{#if:{{{poll4_party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll4_party9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}
{{!-}}
{{#switch:{{{type|}}}
| parlamentarni
| Parlamentarni
| legislativni
| Legislativni   =
{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|
{{#if:{{{poll5_party7|}}}|
! style=&quot;text-align: left; white-space: nowrap&quot; {{!}} {{{poll5_date{{#if:{{{poll5_date3|}}}|3|}}}}}{{#if:{{{poll5_source|}}}{{{poll5_source3|}}}| [{{{poll5_source{{#if:{{{poll5_source3|}}}|3|}}}}}]}}
{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party7}}}
{{#if:{{{poll5_party8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party8}}}}}
{{#if:{{{poll5_party9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{poll5_party9}}}}}
}}
}}
| #default      = 
}}}}
|-&lt;!-- Blank field 7, 8, 9 --&gt;
{{#if:{{#switch:{{{type|}}}
| parliamentary
| Parliamentary
| legislative
| Legislative   = 
{{{party7|}}}}}{{{nominee7|}}}{{{candidate7|}}}|
{{#if:{{{1blank|}}}|
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{1blank}}}
{{#if:{{{1data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data7}}}}}
{{#if:{{{1data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data8}}}}}
{{#if:{{{1data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{1data9}}}}}
}}{{#if:{{{2blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{2blank}}}
{{#if:{{{2data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data7}}}}}
{{#if:{{{2data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data8}}}}}
{{#if:{{{2data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{2data9}}}}}
}}{{#if:{{{3blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{3blank}}}
{{#if:{{{3data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data7}}}}}
{{#if:{{{3data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data8}}}}}
{{#if:{{{3data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{3data9}}}}}
}}{{#if:{{{4blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{4blank}}}
{{#if:{{{4data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data7}}}}}
{{#if:{{{4data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data8}}}}}
{{#if:{{{4data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{4data9}}}}}
}}{{#if:{{{5blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{5blank}}}
{{#if:{{{5data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data7}}}}}
{{#if:{{{5data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data8}}}}}
{{#if:{{{5data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{5data9}}}}}
}}{{#if:{{{6blank|}}}|&lt;br/&gt;
{{!-}}
! style=&quot;text-align: left&quot; {{!}} {{{6blank}}}
{{#if:{{{6data7|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data7}}}}}
{{#if:{{{6data8|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data8}}}}}
{{#if:{{{6data9|}}}|{{!}} width=&quot;70&quot; style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{6data9}}}}}
}}}}
|}
|-&lt;!-- map --&gt;
{{#if:{{{map_image|}}}{{{map|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} style=&quot;text-align: center&quot; colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{#if:{{{map_image|}}}|[[file:{{{map_image}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{{map_size}}}|300px}}|{{#if:{{{map_alt|}}}|alt={{{map_alt|}}}|}}]]|{{{map}}}}}
{{!-}}
{{#if:{{{map_caption|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map_image|}}}{{{map|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{map_caption|}}}
{{!-}}
}}
}}
{{#if:{{{map2_image|}}}{{{map2|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map2_image|}}}|{{#if:{{{map2_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map2_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map2_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} style=&quot;text-align: center&quot; colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{#if:{{{map2_image|}}}|[[file:{{{map2_image}}}|{{#if:{{{map2_size|}}}|{{{map2_size}}}|300px}}|{{#if:{{{map2_alt|}}}|alt={{{map2_alt|}}}|}}]]|{{{map2}}}}}
{{!-}}
{{#if:{{{map2_caption|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map2_image|}}}|{{#if:{{{map2_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map2_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map2_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{map2_caption|}}}
{{!-}}
}}
}}
{{#if:{{{map3_image|}}}{{{map3|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map3_image|}}}|{{#if:{{{map3_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map3_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map3_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} style=&quot;text-align: center&quot; colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{#if:{{{map3_image|}}}|[[file:{{{map3_image}}}|{{#if:{{{map3_size|}}}|{{{map3_size}}}|300px}}|{{#if:{{{map3_alt|}}}|alt={{{map3_alt|}}}|}}]]|{{{map3}}}}}
{{!-}}
{{#if:{{{map3_caption|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map3_image|}}}|{{#if:{{{map3_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map3_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map3_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{map3_caption|}}}
{{!-}}
}}
}}
{{#if:{{{map4_image|}}}{{{map4|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map4_image|}}}|{{#if:{{{map4_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map4_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map4_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} style=&quot;text-align: center&quot; colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{#if:{{{map4_image|}}}|[[file:{{{map4_image}}}|{{#if:{{{map4_size|}}}|{{{map4_size}}}|300px}}|{{#if:{{{map4_alt|}}}|alt={{{map4_alt|}}}|}}]]|{{{map4}}}}}
{{!-}}
{{#if:{{{map4_caption|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map4_image|}}}|{{#if:{{{map4_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map4_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map4_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 style=&quot;text-align: center&quot; {{!}} {{{map4_caption|}}}
{{!-}}
}}
}}
{{#if:{{{title|}}}|
{{!}} {{#if:{{{map_image|}}}|{{#if:{{{map_size|}}}|{{#ifeq:{{Str rightc|{{{map_size}}}|2}}|px|width=&quot;{{Str number/trim|{{{map_size}}}}}&quot;}}|width=&quot;300&quot;}}}} colspan=4 {{!}} &lt;hr /&gt;
{{{!}} cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; style=&quot;background:transparent; width:100%;&quot;
{{!}} style=&quot;width:50%; text-align:left; text-size: 80%&quot; {{!}}'''{{#if:{{{before_election|}}}{{{before_party|}}}|{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes|Aktualni {{{title}}}|{{{title}}} prije izbora}}'''&lt;br /&gt;
{{{before_election}}}&lt;br /&gt;
{{#if:{{{before_party|}}}|{{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{before_party}}}}} }} }}
{{!}} style=&quot;width:50%; text-align:right; text-size: 80%&quot; {{!}}{{#ifeq:{{{ongoing|}}}|yes||'''{{#if:{{{posttitle|}}}|{{{posttitle}}}|Izabrani {{{title}}}}}'''&lt;br /&gt;
{{#if:{{{after_election|}}}|{{{after_election}}}|}}{{#if:{{{after_election|}}}{{{after_party|}}}||TBD}}&lt;br /&gt;
{{#if:{{{after_party|}}}|{{Infokutija izbori/shortname|link={{{party_name}}}|name={{{after_party}}}}} }} }}
{{!}}} }}
|}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;{{Documentation}}&lt;!-- Add categories to the /doc subpage, not here! --&gt;[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Standardne infokutije|Izbori]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ll4y49kcde7nf784vuxv87f14f941w7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FGD3</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2800260</id>
    <revision>
      <id>42695872</id>
      <parentid>42647272</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:59:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695872</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4183" sha1="lvootddyw8hfxbbd13jjk24nfqom4h2" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=89846}}
'''FYVE, RhoGEF i PH domen sadržavajući‎ 3''' je [[protein]] koji je kod čoveka kodiran ''FGD3'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid11214971&quot;&gt;{{cite journal | author = Hattori A, Okumura K, Nagase T, Kikuno R, Hirosawa M, Ohara O | title = Characterization of long cDNA clones from human adult spleen | journal = DNA Res | volume = 7 | issue = 6 | pages = 357–66 |date=Feb 2001 | pmid = 11214971 | pmc =  | doi =10.1093/dnares/7.6.357  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FGD3 FYVE, RhoGEF and PH domain containing 3| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=89846| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20250120213523/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=89846| archive-date = 2025-01-20| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Maruyama K, Sugano S |title=Oligo-capping: a simple method to replace the cap structure of eukaryotic mRNAs with oligoribonucleotides | url=https://archive.org/details/sim_gene_1994-01-28_138_1-2/page/171 |journal=Gene |volume=138 |issue= 1–2 |pages= 171–4 |year= 1994 |pmid= 8125298 |doi=10.1016/0378-1119(94)90802-8  }}
*{{cite journal  | author=Suzuki Y, Yoshitomo-Nakagawa K, Maruyama K, ''et al.'' |title=Construction and characterization of a full length-enriched and a 5'-end-enriched cDNA library | url=https://archive.org/details/sim_gene_1997-10-24_200_1-2/page/149 |journal=Gene |volume=200 |issue= 1–2 |pages= 149–56 |year= 1997 |pmid= 9373149 |doi=10.1016/S0378-1119(97)00411-3  }}
*{{cite journal  | author=Pasteris NG, Nagata K, Hall A, Gorski JL |title=Isolation, characterization, and mapping of the mouse Fgd3 gene, a new Faciogenital Dysplasia (FGD1; Aarskog Syndrome) gene homologue | url=https://archive.org/details/gene_2000-01-25_242_1-2/page/237 |journal=Gene |volume=242 |issue= 1–2 |pages= 237–47 |year= 2000 |pmid= 10721717 |doi=10.1016/S0378-1119(99)00518-1  }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Ota T, Suzuki Y, Nishikawa T, ''et al.'' |title=Complete sequencing and characterization of 21,243 full-length human cDNAs |journal=Nat. Genet. |volume=36 |issue= 1 |pages= 40–5 |year= 2004 |pmid= 14702039 |doi= 10.1038/ng1285 }}
*{{cite journal  | author=Humphray SJ, Oliver K, Hunt AR, ''et al.'' |title=DNA sequence and analysis of human chromosome 9 | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2004-05-27_429_6990/page/368 |journal=Nature |volume=429 |issue= 6990 |pages= 369–74 |year= 2004 |pmid= 15164053 |doi= 10.1038/nature02465  | pmc=2734081 }}
*{{cite journal  | author=Gerhard DS, Wagner L, Feingold EA, ''et al.'' |title=The status, quality, and expansion of the NIH full-length cDNA project: the Mammalian Gene Collection (MGC) |journal=Genome Res. |volume=14 |issue= 10B |pages= 2121–7 |year= 2004 |pmid= 15489334 |doi= 10.1101/gr.2596504  | pmc=528928 }}
*{{cite journal  | author=Kimura K, Wakamatsu A, Suzuki Y, ''et al.'' |title=Diversification of transcriptional modulation: large-scale identification and characterization of putative alternative promoters of human genes |journal=Genome Res. |volume=16 |issue= 1 |pages= 55–65 |year= 2006 |pmid= 16344560 |doi= 10.1101/gr.4039406  | pmc=1356129 }}
*{{cite journal  | author=Delague V, Jacquier A, Hamadouche T, ''et al.'' |title=Mutations in FGD4 encoding the Rho GDP/GTP exchange factor FRABIN cause autosomal recessive Charcot-Marie-Tooth type 4H | url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_2007-07_81_1/page/1 |journal=Am. J. Hum. Genet. |volume=81 |issue= 1 |pages= 1–16 |year= 2007 |pmid= 17564959 |doi= 10.1086/518428  | pmc=1950914 }}
}}
{{refend}}
{{PDB Gallery|geneid=89846}}
{{GTP-binding protein regulators}}</text>
      <sha1>lvootddyw8hfxbbd13jjk24nfqom4h2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FGD4</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2809539</id>
    <revision>
      <id>42695873</id>
      <parentid>42646622</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:59:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695873</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4288" sha1="rg7x7wid67oy5r2sfe1iclodyb31oa6" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=121512}}
'''FYVE, RhoGEF i PH domen sadržavajući protein 4''' je [[protein]] koji je kod čoveka kodiran ''FGD4'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid11527409&quot;&gt;{{cite journal | author = Ikeda W, Nakanishi H, Takekuni K, Itoh S, Takai Y | title = Identification of splicing variants of Frabin with partly different functions and tissue distribution | url = https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_2001-09-07_286_5/page/1066 | journal = Biochem Biophys Res Commun | volume = 286 | issue = 5 | pages = 1066–72 |date=Aug 2001 | pmid = 11527409 | pmc =  | doi = 10.1006/bbrc.2001.5481 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FGD4 FYVE, RhoGEF and PH domain containing 4| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=121512| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20100306010728/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=121512| archive-date = 2010-03-06| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Obaishi H, Nakanishi H, Mandai K, ''et al.'' |title=Frabin, a novel FGD1-related actin filament-binding protein capable of changing cell shape and activating c-Jun N-terminal kinase | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1998-07-24_273_30/page/18696 |journal=J. Biol. Chem. |volume=273 |issue= 30 |pages= 18697–700 |year= 1998 |pmid= 9668039 |doi=10.1074/jbc.273.30.18697  }}
*{{cite journal  | author=Ikeda W, Nakanishi H, Tanaka Y, ''et al.'' |title=Cooperation of Cdc42 small G protein-activating and actin filament-binding activities of frabin in microspike formation |journal=Oncogene |volume=20 |issue= 27 |pages= 3457–63 |year= 2001 |pmid= 11429692 |doi= 10.1038/sj.onc.1204463 }}
*{{cite journal  | author=Strausberg RL, Feingold EA, Grouse LH, ''et al.'' |title=Generation and initial analysis of more than 15,000 full-length human and mouse cDNA sequences |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=99 |issue= 26 |pages= 16899–903 |year= 2003 |pmid= 12477932 |doi= 10.1073/pnas.242603899  | pmc=139241 }}
*{{cite journal  | author=Ota T, Suzuki Y, Nishikawa T, ''et al.'' |title=Complete sequencing and characterization of 21,243 full-length human cDNAs |journal=Nat. Genet. |volume=36 |issue= 1 |pages= 40–5 |year= 2004 |pmid= 14702039 |doi= 10.1038/ng1285 }}
*{{cite journal  | author=Chen XM, Splinter PL, Tietz PS, ''et al.'' |title=Phosphatidylinositol 3-kinase and frabin mediate Cryptosporidium parvum cellular invasion via activation of Cdc42 | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2004-07-23_279_30/page/n787 |journal=J. Biol. Chem. |volume=279 |issue= 30 |pages= 31671–8 |year= 2004 |pmid= 15133042 |doi= 10.1074/jbc.M401592200 }}
*{{cite journal  | author=De Sandre-Giovannoli A, Delague V, Hamadouche T, ''et al.'' |title=Homozygosity mapping of autosomal recessive demyelinating Charcot-Marie-Tooth neuropathy (CMT4H) to a novel locus on chromosome 12p11.21-q13.11 |journal=J. Med. Genet. |volume=42 |issue= 3 |pages= 260–5 |year= 2006 |pmid= 15744041 |doi= 10.1136/jmg.2004.024364  | pmc=1736004 }}
*{{cite journal  | author=Delague V, Jacquier A, Hamadouche T, ''et al.'' |title=Mutations in FGD4 encoding the Rho GDP/GTP exchange factor FRABIN cause autosomal recessive Charcot-Marie-Tooth type 4H | url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_2007-07_81_1/page/1 |journal=Am. J. Hum. Genet. |volume=81 |issue= 1 |pages= 1–16 |year= 2007 |pmid= 17564959 |doi= 10.1086/518428  | pmc=1950914 }}
*{{cite journal  | author=Stendel C, Roos A, Deconinck T, ''et al.'' |title=Peripheral nerve demyelination caused by a mutant Rho GTPase guanine nucleotide exchange factor, frabin/FGD4 | url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-human-genetics_2007-07_81_1/page/158 |journal=Am. J. Hum. Genet. |volume=81 |issue= 1 |pages= 158–64 |year= 2007 |pmid= 17564972 |doi= 10.1086/518770  | pmc=1950925 }}
}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK1468/  GeneReviews/NCBI/NIH/UW entry on Charcot-Marie-Tooth Neuropathy Type 4]

{{GTP-binding protein regulators}}</text>
      <sha1>rg7x7wid67oy5r2sfe1iclodyb31oa6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EPHB6</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2890789</id>
    <revision>
      <id>42695693</id>
      <parentid>42646874</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:50:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5936" sha1="e3h0jb4d5zeb87313bb2bwa5tyvvrc7" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2051}}
'''Receptor 6 efrinskog tipa B''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''EPHB6'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EPHB6 EPH receptor B6| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2051| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20250612142530/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2051| archive-date = 2025-06-12| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Efrinski receptori i njihovi ligandi, efrini, posreduju brojne procese razvića, posebno u [[Nervni sistem|nervnom sistemu]]. Na bazi njihovih struktura i sekvenci, efrini se dele u efrinsku klasu A (EFNA), koja se fiksira na membrani putem [[glikozilfosfatidilinozitol]]ne veze, i efrinsku klasu B (EFNB), koji su [[transmembranski protein]]i. Eph familija receptora se deli u dve groupe na osnovu sličnosti njihovih sekvenci ekstracelularnog domena i njihovog afiniteta vezivanja liganda efrina A i efrina B. Efrinski receptori su najveća podgrupa [[Receptorska tirozinska kinaza|receptora tirozinske kinazne]] (RTK) familije. Protein kodiran ovim genom je receptor za efrinske-B članove familije.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Flanagan JG, Vanderhaeghen P |title=The ephrins and Eph receptors in neural development | url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-neuroscience_1998_21/page/309 |journal=Annu. Rev. Neurosci. |volume=21 |issue=  |pages= 309–45 |year= 1998 |pmid= 9530499 |doi= 10.1146/annurev.neuro.21.1.309 }}
*{{cite journal  | author=Zhou R |title=The Eph family receptors and ligands |journal=Pharmacol. Ther. |volume=77 |issue= 3 |pages= 151–81 |year= 1998 |pmid= 9576626 |doi=10.1016/S0163-7258(97)00112-5  }}
*{{cite journal  | author=Holder N, Klein R |title=Eph receptors and ephrins: effectors of morphogenesis |journal=Development |volume=126 |issue= 10 |pages= 2033–44 |year= 1999 |pmid= 10207129 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Eph receptors and ephrins: regulators of guidance and assembly |journal=Int. Rev. Cytol. |volume=196 |issue=  |pages= 177–244 |year= 2000 |pmid= 10730216 |doi=10.1016/S0074-7696(00)96005-4  | chapter= | series=International Review of Cytology  | isbn=978-0-12-364600-2  }}
*{{cite journal  | author=Xu Q, Mellitzer G, Wilkinson DG |title=Roles of Eph receptors and ephrins in segmental patterning |journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci. |volume=355 |issue= 1399 |pages= 993–1002 |year= 2001 |pmid= 11128993 |doi= 10.1098/rstb.2000.0635  | pmc=1692797 }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Multiple roles of EPH receptors and ephrins in neural development |journal=Nat. Rev. Neurosci. |volume=2 |issue= 3 |pages= 155–64 |year= 2001 |pmid= 11256076 |doi=10.1038/35058515  }}
*{{cite journal  | author=Bonaldo MF, Lennon G, Soares MB |title=Normalization and subtraction: two approaches to facilitate gene discovery |journal=Genome Res. |volume=6 |issue= 9 |pages= 791–806 |year= 1997 |pmid= 8889548 |doi=10.1101/gr.6.9.791  }}
*{{cite journal  | author=Matsuoka H, Iwata N, Ito M, ''et al.'' |title=Expression of a kinase-defective Eph-like receptor in the normal human brain | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1997-06-27_235_3/page/487 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=235 |issue= 3 |pages= 487–92 |year= 1997 |pmid= 9207182 |doi= 10.1006/bbrc.1997.6812 }}
*{{cite journal  | author= Ephnomenclaturecommittee,|title=Unified nomenclature for Eph family receptors and their ligands, the ephrins. Eph Nomenclature Committee | url= https://archive.org/details/cell_1997-08-08_90_3/page/403|journal=Cell |volume=90 |issue= 3 |pages= 403–4 |year= 1997 |pmid= 9267020 |doi=10.1016/S0092-8674(00)80500-0  }}
*{{cite journal  | author=Hock B, Böhme B, Karn T, ''et al.'' |title=PDZ-domain-mediated interaction of the Eph-related receptor tyrosine kinase EphB3 and the ras-binding protein AF6 depends on the kinase activity of the receptor | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-08-18_95_17/page/9779 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=95 |issue= 17 |pages= 9779–84 |year= 1998 |pmid= 9707552 |doi=10.1073/pnas.95.17.9779  | pmc=21413  }}
*{{cite journal  | author=Munthe E, Rian E, Holien T, ''et al.'' |title=Ephrin-B2 is a candidate ligand for the Eph receptor, EphB6 | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_2000-01-21_466_1/page/168 |journal=FEBS Lett. |volume=466 |issue= 1 |pages= 169–74 |year= 2000 |pmid= 10648835 |doi=10.1016/S0014-5793(99)01793-7  }}
*{{cite journal  | author=Shimoyama M, Matsuoka H, Tamekane A, ''et al.'' |title=T-cell-specific expression of kinase-defective Eph-family receptor protein, EphB6 in normal as well as transformed hematopoietic cells |journal=Growth Factors |volume=18 |issue= 1 |pages= 63–78 |year= 2000 |pmid= 10831073 |doi=10.3109/08977190009003234  }}
*{{cite journal  | author=Tang XX, Zhao H, Robinson ME, ''et al.'' |title=Implications of EPHB6, EFNB2, and EFNB3 expressions in human neuroblastoma | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2000-09-26_97_20/page/10936 |journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A. |volume=97 |issue= 20 |pages= 10936–41 |year= 2000 |pmid= 10984508 |doi= 10.1073/pnas.190123297  | pmc=27127 }}
*{{cite journal  | author=Luo H, Wan X, Wu Y, Wu J |title=Cross-linking of EphB6 resulting in signal transduction and apoptosis in Jurkat cells | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-immunology_2001-08-01_167_3/page/1362 |journal=J. Immunol. |volume=167 |issue= 3 |pages= 1362–70 |year= 2001 |pmid= 11466354 |doi=  10.4049/jimmunol.167.3.1362}}
}}
{{refend}}

{{Tirozinske kinaze-lat}}

[[Kategorija:Receptorske tirozinske kinaze]]</text>
      <sha1>e3h0jb4d5zeb87313bb2bwa5tyvvrc7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EPH receptor B4</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2890792</id>
    <revision>
      <id>42695701</id>
      <parentid>42645932</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:52:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695701</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5966" sha1="pkuvrgoqx5rft641pxawhtntbsmhtgf" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2050}}
'''Receptor 4 efrinskog tipa B''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''EPHB4'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid8188704&quot;&gt;{{cite journal | author = Bennett BD, Wang Z, Kuang WJ, Wang A, Groopman JE, Goeddel DV, Scadden DT | title = Cloning and characterization of HTK, a novel transmembrane tyrosine kinase of the EPH subfamily | journal = J Biol Chem | volume = 269 | issue = 19 | pages = 14211–8 |date=Jun 1994 | pmid = 8188704 | pmc =  | doi =  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EPHB4 EPH receptor B4| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2050| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Efrinski receptori i njihovi ligandi, efrini, posreduju brojne procese razvića, posebno u [[Nervni sistem|nervnom sistemu]]. Na bazi njihovih struktura i sekvenci, efrini se dele u efrinsku klasu A (EFNA), koja se fiksira na membrani putem [[glikozilfosfatidilinozitol]]ne veze, i efrinsku klasu B (EFNB), koji su [[transmembranski protein]]i. Eph familija receptora se deli u dve groupe na osnovu sličnosti njihovih sekvenci ekstracelularnog domena i njihovog afiniteta vezivanja liganda efrina A i efrina B. Efrinski receptori su najveća podgrupa [[Receptorska tirozinska kinaza|receptora tirozinske kinazne]] (RTK) familije. Protein kodiran ovim genom je receptor za efrinske-B članove familije.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;GERETYETAL&quot;&gt;{{cite journal  | author=Gerety SS, Wang HU, Chen ZF, Anderson DJ |title=Symmetrical mutant phenotypes of the receptor EphB4 and its specific transmembrane ligand ephrin-B2 in cardiovascular development. |journal=Mol. Cell |volume=4 |issue= 3 |pages= 403–14 |year= 1999 |pmid= 10518221 |doi=10.1016/S1097-2765(00)80342-1   }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Flanagan JG, Vanderhaeghen P |title=The ephrins and Eph receptors in neural development. | url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-neuroscience_1998_21/page/309 |journal=Annu. Rev. Neurosci. |volume=21 |issue=  |pages= 309–45 |year= 1998 |pmid= 9530499 |doi= 10.1146/annurev.neuro.21.1.309 }}
*{{cite journal  | author=Zhou R |title=The Eph family receptors and ligands. |journal=Pharmacol. Ther. |volume=77 |issue= 3 |pages= 151–81 |year= 1998 |pmid= 9576626 |doi=10.1016/S0163-7258(97)00112-5  }}
*{{cite journal  | author=Holder N, Klein R |title=Eph receptors and ephrins: effectors of morphogenesis. |journal=Development |volume=126 |issue= 10 |pages= 2033–44 |year= 1999 |pmid= 10207129 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Eph receptors and ephrins: regulators of guidance and assembly. |journal=Int. Rev. Cytol. |volume=196 |issue=  |pages= 177–244 |year= 2000 |pmid= 10730216 |doi=10.1016/S0074-7696(00)96005-4  }}
*{{cite journal  | author=Xu Q, Mellitzer G, Wilkinson DG |title=Roles of Eph receptors and ephrins in segmental patterning. |journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci. |volume=355 |issue= 1399 |pages= 993–1002 |year= 2001 |pmid= 11128993 |doi= 10.1098/rstb.2000.0635  | pmc=1692797 }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Multiple roles of EPH receptors and ephrins in neural development. |journal=Nat. Rev. Neurosci. |volume=2 |issue= 3 |pages= 155–64 |year= 2001 |pmid= 11256076 |doi=10.1038/35058515  }}
*{{cite journal  | author=Andres AC, Reid HH, Zürcher G, ''et al.'' |title=Expression of two novel eph-related receptor protein tyrosine kinases in mammary gland development and carcinogenesis. | url=https://archive.org/details/sim_oncogene_1994-05_9_5/page/1461 |journal=Oncogene |volume=9 |issue= 5 |pages= 1461–7 |year= 1994 |pmid= 8152808 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Berclaz G, Andres AC, Albrecht D, ''et al.'' |title=Expression of the receptor protein tyrosine kinase myk-1/htk in normal and malignant mammary epithelium. | url=https://archive.org/details/biochemical-and-biophysical-research-comms_1996-09-24_226_3/page/869 |journal=Biochem. Biophys. Res. Commun. |volume=226 |issue= 3 |pages= 869–75 |year= 1996 |pmid= 8831703 |doi= 10.1006/bbrc.1996.1442 }}
*{{cite journal  | author= Ephnomenclaturecommittee,|title=Unified nomenclature for Eph family receptors and their ligands, the ephrins. Eph Nomenclature Committee. | url= https://archive.org/details/cell_1997-08-08_90_3/page/403|journal=Cell |volume=90 |issue= 3 |pages= 403–4 |year= 1997 |pmid= 9267020 |doi=10.1016/S0092-8674(00)80500-0  }}
*{{cite journal  | author=Nikolova Z, Djonov V, Zuercher G, ''et al.'' |title=Cell-type specific and estrogen dependent expression of the receptor tyrosine kinase EphB4 and its ligand ephrin-B2 during mammary gland morphogenesis. |journal=J. Cell. Sci. |volume=111 |issue=  18|pages= 2741–51 |year= 1998 |pmid= 9718367 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Tang XX, Brodeur GM, Campling BG, Ikegaki N |title=Coexpression of transcripts encoding EPHB receptor protein tyrosine kinases and their ephrin-B ligands in human small cell lung carcinoma. |journal=Clin. Cancer Res. |volume=5 |issue= 2 |pages= 455–60 |year= 1999 |pmid= 10037197 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Dalva MB, Takasu MA, Lin MZ, ''et al.'' |title=EphB receptors interact with NMDA receptors and regulate excitatory synapse formation. |journal=Cell |volume=103 |issue= 6 |pages= 945–56 |year= 2001 |pmid= 11136979 |doi=10.1016/S0092-8674(00)00197-5  }}
*{{cite journal  | author=Wilson MD, Riemer C, Martindale DW, ''et al.'' |title=Comparative analysis of the gene-dense ACHE/TFR2 region on human chromosome 7q22 with the orthologous region on mouse chromosome 5. |journal=Nucleic Acids Res. |volume=29 |issue= 6 |pages= 1352–65 |year= 2001 |pmid= 11239002 |doi=10.1093/nar/29.6.1352  | pmc=29746  }}
}}
{{refend}}

{{PDB Gallery|geneid=2050}}
{{Tirozinske kinaze-lat}}

[[Kategorija:Receptorske tirozinske kinaze]]</text>
      <sha1>pkuvrgoqx5rft641pxawhtntbsmhtgf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EPH receptor B2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2890838</id>
    <revision>
      <id>42695700</id>
      <parentid>42646633</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:51:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3576" sha1="tn5jw60oiwkn6os8pyzfsorshvs2zb1" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2048}}
'''Receptor 2 efrinskog tipa B''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''EPHB2'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid1648701&quot;&gt;{{cite journal | author = Chan J, Watt VM | title = eek and erk, new members of the eph subclass of receptor protein-tyrosine kinases | url = https://archive.org/details/sim_oncogene_1991-06_6_6/page/1057 | journal = Oncogene | volume = 6 | issue = 6 | pages = 1057–61 | date=August 1991| pmid = 1648701 | pmc =  | doi =  }}&lt;/ref&gt;

== Funkcija ==
[[Eph receptor|Ephrinski receptori]] i njihovi [[ligand (biohemija)|ligandi]], efrini, posreduju brojne procese razvića, posebno u [[nervni sistem|nervnom sistemu]]. Na bazi njihovih struktura i sekvenci, efrini se dele u efrinsku klasu A (EFNA), koja se fiksira na membrani putem [[glikozilfosfatidilinozitol]]ne veze, i efrinsku klasu B (EFNB), koji su [[transmembranski protein]]i. Eph familija receptora se deli u dve groupe na osnovu sličnosti njihovih sekvenci ekstracelularnog domena i njihovog afiniteta vezivanja liganda efrina A i efrina B. Efrinski receptori su najveća podgrupa [[Receptorska tirozinska kinaza|receptora tirozinske kinazne]] (RTK) familije. Protein kodiran ovim genom je receptor za efrinske-B članove familije.&lt;ref&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EPHB2 EPH receptor B2| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2048| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20250424140735/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2048| archive-date = 2025-04-24| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==
EPH receptor B2 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[Src (gen)|Src]],&lt;ref name=&quot;pmid9632142&quot;&gt;{{cite journal | author = Zisch AH, Kalo MS, Chong LD, Pasquale EB | title = Complex formation between EphB2 and Src requires phosphorylation of tyrosine 611 in the EphB2 juxtamembrane region | journal = Oncogene | volume = 16 | issue = 20 | pages = 2657–70 |date=May 1998 | pmid = 9632142 | doi = 10.1038/sj.onc.1201823 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid10644995&quot;&gt;{{cite journal | author = Zisch AH, Pazzagli C, Freeman AL, Schneller M, Hadman M, Smith JW, Ruoslahti E, Pasquale EB | title = Replacing two conserved tyrosines of the EphB2 receptor with glutamic acid prevents binding of SH2 domains without abrogating kinase activity and biological responses | journal = Oncogene | volume = 19 | issue = 2 | pages = 177–87 |date=January 2000 | pmid = 10644995 | doi = 10.1038/sj.onc.1203304 }}&lt;/ref&gt; [[RAS p21 proteinski aktivator 1|RAS p21 proteinskim aktivatorom 1]]&lt;ref name=&quot;pmid9233798&quot;&gt;{{cite journal | author = Holland SJ, Gale NW, Gish GD, Roth RA, Songyang Z, Cantley LC, Henkemeyer M, Yancopoulos GD, Pawson T | title = Juxtamembrane tyrosine residues couple the Eph family receptor EphB2/Nuk to specific SH2 domain proteins in neuronal cells | url = https://archive.org/details/sim_embo-journal_1997-07-01_16_13/page/3876 | journal = EMBO J. | volume = 16 | issue = 13 | pages = 3877–88 |date=July 1997 | pmid = 9233798 | pmc = 1170012 | doi = 10.1093/emboj/16.13.3877 }}&lt;/ref&gt; i [[Abl gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid11494128&quot;&gt;{{cite journal | author = Yu HH, Zisch AH, Dodelet VC, Pasquale EB | title = Multiple signaling interactions of Abl and Arg kinases with the EphB2 receptor | journal = Oncogene | volume = 20 | issue = 30 | pages = 3995–4006 |date=July 2001 | pmid = 11494128 | doi = 10.1038/sj.onc.1204524 }}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{reflist}}

{{PDB Gallery|geneid=2048}}
{{Tirozinske kinaze-lat}}

[[Kategorija:Receptorske tirozinske kinaze]]</text>
      <sha1>tn5jw60oiwkn6os8pyzfsorshvs2zb1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EPH receptor B1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2890848</id>
    <revision>
      <id>42695699</id>
      <parentid>42671584</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:51:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9852" sha1="glwxyrm321ljz3bhx1ncx73clexknte" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2047}}
'''Receptor 1 efrinskog tipa B''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''EPHB1'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid8666391&quot;&gt;{{cite journal | author = Tang XX, Biegel JA, Nycum LM, Yoshioka A, Brodeur GM, Pleasure DE, Ikegaki N | title = cDNA cloning, molecular characterization, and chromosomal localization of NET(EPHT2), a human EPH-related receptor protein-tyrosine kinase gene preferentially expressed in brain | journal = Genomics | volume = 29 | issue = 2 | pages = 426–37 |date=Aug 1996 | pmid = 8666391 | pmc =  | doi = 10.1006/geno.1995.9985 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EPHB1 EPH receptor B1| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2047| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Funkcija ==
[[Eph receptor|Ephrinski receptori]] i njihovi [[ligand (biohemija)|ligandi]], efrini, posreduju brojne procese razvića, posebno u [[nervni sistem|nervnom sistemu]]. Na bazi njihovih struktura i sekvenci, efrini se dele u efrinsku klasu A (EFNA), koja se fiksira na membrani putem [[glikozilfosfatidilinozitol]]ne veze, i efrinsku klasu B (EFNB), koji su [[transmembranski protein]]i. Eph familija receptora se deli u dve groupe na osnovu sličnosti njihovih sekvenci ekstracelularnog domena i njihovog afiniteta vezivanja liganda efrina A i efrina B. Efrinski receptori su najveća podgrupa [[Receptorska tirozinska kinaza|receptora tirozinske kinazne]] (RTK) familije. Protein kodiran ovim genom je receptor za efrinske-B članove familije.&lt;ref&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EPHB2 EPH receptor B2| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2048| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20250424140735/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2048| archive-date = 2025-04-24| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt;

==Interakcije==
EPH receptor B1 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[GRB7]],&lt;ref name=pmid12223469&gt;{{cite journal |last=Han |first=Dong Cho |authorlink= |author2=Shen Tang-Long |author3=Miao Hui |author4=Wang Bingcheng |author5=Guan Jun-Lin  |date=Nov 2002 |title=EphB1 associates with Grb7 and regulates cell migration |journal=J. Biol. Chem. |volume=277 |issue=47 |pages=45655–61 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 12223469 |doi = 10.1074/jbc.M203165200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2002-11-22_277_47/page/45654| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[ACP1]]&lt;ref name=pmid9499402&gt;{{cite journal |last=Stein |first=E |authorlink= |author2=Lane A A |author3=Cerretti D P |author4=Schoecklmann H O |author5=Schroff A D |author6=Van Etten R L |author7=Daniel T O  |date=Mar 1998 |title=Eph receptors discriminate specific ligand oligomers to determine alternative signaling complexes, attachment, and assembly responses |journal=Genes Dev. |volume=12 |issue=5 |pages=667–78 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0890-9369| pmid = 9499402 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_genes-development_1998-03-01_12_5/page/666| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1101/gad.12.5.667 |pmc=316584 }}&lt;/ref&gt; i [[NCK1]].&lt;ref name=pmid9430661&gt;{{cite journal |last=Stein |first=E |authorlink= |author2=Huynh-Do U |author3=Lane A A |author4=Cerretti D P |author5=Daniel T O  |date=Jan 1998 |title=Nck recruitment to Eph receptor, EphB1/ELK, couples ligand activation to c-Jun kinase |journal=J. Biol. Chem. |volume=273 |issue=3 |pages=1303–8 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 9430661 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1998-01-16_273_3/page/1302| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1074/jbc.273.3.1303 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Flanagan JG, Vanderhaeghen P |title=The ephrins and Eph receptors in neural development. | url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-neuroscience_1998_21/page/309 |journal=Annu. Rev. Neurosci. |volume=21 |issue=  |pages= 309–45 |year= 1998 |pmid= 9530499 |doi= 10.1146/annurev.neuro.21.1.309 }}
*{{cite journal  | author=Zhou R |title=The Eph family receptors and ligands. |journal=Pharmacol. Ther. |volume=77 |issue= 3 |pages= 151–81 |year= 1998 |pmid= 9576626 |doi=10.1016/S0163-7258(97)00112-5  }}
*{{cite journal  | author=Abrahamson DR, Robert B, Hyink DP, et al. |title=Origins and formation of microvasculature in the developing kidney. |journal=Kidney Int. Suppl. |volume=67 |issue=  |pages= S7–11 |year= 1998 |pmid= 9736245 |doi=10.1046/j.1523-1755.1998.06702.x  }}
*{{cite journal  | author=Holder N, Klein R |title=Eph receptors and ephrins: effectors of morphogenesis. |journal=Development |volume=126 |issue= 10 |pages= 2033–44 |year= 1999 |pmid= 10207129 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Eph receptors and ephrins: regulators of guidance and assembly. |journal=Int. Rev. Cytol. |volume=196 |issue=  |pages= 177–244 |year= 2000 |pmid= 10730216 |doi=10.1016/S0074-7696(00)96005-4  }}
*{{cite journal  | author=Xu Q, Mellitzer G, Wilkinson DG |title=Roles of Eph receptors and ephrins in segmental patterning. |journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci. |volume=355 |issue= 1399 |pages= 993–1002 |year= 2001 |pmid= 11128993 |doi= 10.1098/rstb.2000.0635  | pmc=1692797 }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Multiple roles of EPH receptors and ephrins in neural development. |journal=Nat. Rev. Neurosci. |volume=2 |issue= 3 |pages= 155–64 |year= 2001 |pmid= 11256076 |doi=10.1038/35058515  }}
*{{cite journal  | author=Larose L, Gish G, Shoelson S, Pawson T |title=Identification of residues in the beta platelet-derived growth factor receptor that confer specificity for binding to phospholipase C-gamma 1. | url=https://archive.org/details/sim_oncogene_1993-09_8_9/page/2493 |journal=Oncogene |volume=8 |issue= 9 |pages= 2493–9 |year= 1993 |pmid= 7689724 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Davis S, Gale NW, Aldrich TH, et al. |title=Ligands for EPH-related receptor tyrosine kinases that require membrane attachment or clustering for activity. | url=https://archive.org/details/sim_science_1994-11-04_266_5186/page/816 |journal=Science |volume=266 |issue= 5186 |pages= 816–9 |year= 1994 |pmid= 7973638 |doi=10.1126/science.7973638  }}
*{{cite journal  | author=Beckmann MP, Cerretti DP, Baum P, et al. |title=Molecular characterization of a family of ligands for eph-related tyrosine kinase receptors. | url=https://archive.org/details/sim_embo-journal_1994-08-15_13_16/page/3756 |journal=EMBO J. |volume=13 |issue= 16 |pages= 3757–62 |year= 1994 |pmid= 8070404 |doi=  | pmc=395287  }}
*{{cite journal  | author=Cerretti DP, Vanden Bos T, Nelson N, et al. |title=Isolation of LERK-5: a ligand of the eph-related receptor tyrosine kinases. |journal=Mol. Immunol. |volume=32 |issue= 16 |pages= 1197–205 |year= 1996 |pmid= 8559144 |doi=10.1016/0161-5890(95)00108-5  }}
*{{cite journal  | author=Gale NW, Holland SJ, Valenzuela DM, et al. |title=Eph receptors and ligands comprise two major specificity subclasses and are reciprocally compartmentalized during embryogenesis. | url=https://archive.org/details/neuron_1996-07_17_1/page/9 |journal=Neuron |volume=17 |issue= 1 |pages= 9–19 |year= 1996 |pmid= 8755474 |doi=10.1016/S0896-6273(00)80276-7  }}
*{{cite journal  | author=Stein E, Cerretti DP, Daniel TO |title=Ligand activation of ELK receptor tyrosine kinase promotes its association with Grb10 and Grb2 in vascular endothelial cells. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1996-09-20_271_38/page/23588 |journal=J. Biol. Chem. |volume=271 |issue= 38 |pages= 23588–93 |year= 1996 |pmid= 8798570 |doi=10.1074/jbc.271.38.23588  }}
*{{cite journal  | author=Bonaldo MF, Lennon G, Soares MB |title=Normalization and subtraction: two approaches to facilitate gene discovery. |journal=Genome Res. |volume=6 |issue= 9 |pages= 791–806 |year= 1997 |pmid= 8889548 |doi=10.1101/gr.6.9.791  }}
*{{cite journal  | author=Kozlosky CJ, VandenBos T, Park L, et al. |title=LERK-7: a ligand of the Eph-related kinases is developmentally regulated in the brain. |journal=Cytokine |volume=9 |issue= 8 |pages= 540–9 |year= 1997 |pmid= 9245480 |doi= 10.1006/cyto.1997.0199 }}
*{{cite journal  | author= Ephnomenclaturecommittee,|title=Unified nomenclature for Eph family receptors and their ligands, the ephrins. Eph Nomenclature Committee. | url= https://archive.org/details/cell_1997-08-08_90_3/page/403|journal=Cell |volume=90 |issue= 3 |pages= 403–4 |year= 1997 |pmid= 9267020 |doi=10.1016/S0092-8674(00)80500-0  }}
*{{cite journal  | author=Stein E, Huynh-Do U, Lane AA, et al. |title=Nck recruitment to Eph receptor, EphB1/ELK, couples ligand activation to c-Jun kinase. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1998-01-16_273_3/page/1302 |journal=J. Biol. Chem. |volume=273 |issue= 3 |pages= 1303–8 |year= 1998 |pmid= 9430661 |doi=10.1074/jbc.273.3.1303  }}
*{{cite journal  | author=Stein E, Lane AA, Cerretti DP, et al. |title=Eph receptors discriminate specific ligand oligomers to determine alternative signaling complexes, attachment, and assembly responses. | url=https://archive.org/details/sim_genes-development_1998-03-01_12_5/page/666 |journal=Genes Dev. |volume=12 |issue= 5 |pages= 667–78 |year= 1998 |pmid= 9499402 |doi=10.1101/gad.12.5.667  | pmc=316584  }}
}}
{{refend}}

{{PDB Gallery|geneid=2047}}
{{Tirozinske kinaze-lat}}

[[Kategorija:Receptorske tirozinske kinaze]]</text>
      <sha1>glwxyrm321ljz3bhx1ncx73clexknte</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EPH receptor A5</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2890854</id>
    <revision>
      <id>42695698</id>
      <parentid>42646086</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:51:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6188" sha1="qc8akf2zzb6ppzyz3idvbf0d3z0fg3r" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2044}}
'''Receptor 5 efrinskog tipa A''' je [[protein]] koji je kod ljudi kodiran ''EPHA5'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid9267020&quot;&gt;{{cite journal | author =   | last1 =  Ephnomenclaturecommittee| title = Unified nomenclature for Eph family receptors and their ligands, the ephrins. Eph Nomenclature Committee | url =https://archive.org/details/cell_1997-08-08_90_3/page/403| journal = Cell | volume = 90 | issue = 3 | pages = 403–4 |date=Sep 1997 | pmid = 9267020 | pmc =  | doi =  10.1016/S0092-8674(00)80500-0}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid7528718&quot;&gt;{{cite journal | author = Spritz RA, Strunk KM, Lee ST, Lu-Kuo JM, Ward DC, Le Paslier D, Altherr MR, Dorman TE, Moir DT | title = A YAC contig spanning a cluster of human type III receptor protein tyrosine kinase genes (PDGFRA-KIT-KDR) in chromosome segment 4q12 | journal = Genomics | volume = 22 | issue = 2 | pages = 431–6 |date=Jan 1995 | pmid = 7528718 | pmc =  | doi = 10.1006/geno.1994.1405 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EPHA5 EPH receptor A5| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2044| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Ovaj gen je pripadnik grupe [[Efrinski receptor|efrinskih receptora]] iz familije [[receptorska tirozinska kinaza|proteinskih turozinskih kinaza]]. EPH i EPH-srodni receptori uzimaju učešća u posredovanju događaja razvića, posebno u [[Nervni sistem|nervnom sistemu]]. Receptori EPH podfamilije tipično imaju jedan [[proteinska kinaza|kinazni]] domen, ekstracelularni region koji sadrži domen bogat [[cistein]]om i dva ponavljanja [[fibronektin]]skog tipa III. Efrinski receptori se dele u dve grupe na bazi sličnosti sekvenci njihovih ekstracelularnih domena i njihovih afiniteta vezivanja liganda efrina A i efrina B.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Zhou R |title=Regulation of topographic projection by the Eph family receptor Bsk (EphA5) and its ligands. | url=https://archive.org/details/cell-and-tissue-research_1997-11_290_2/page/251 |journal=Cell Tissue Res. |volume=290 |issue= 2 |pages= 251–9 |year= 1997 |pmid= 9321686 |doi=10.1007/s004410050929  }}
*{{cite journal  | author=Caras IW |title=A link between axon guidance and axon fasciculation suggested by studies of the tyrosine kinase receptor EphA5/REK7 and its ligand ephrin-A5/AL-1. | url=https://archive.org/details/cell-and-tissue-research_1997-11_290_2/page/261 |journal=Cell Tissue Res. |volume=290 |issue= 2 |pages= 261–4 |year= 1997 |pmid= 9321687 |doi=10.1007/s004410050930  }}
*{{cite journal  | author=Flanagan JG, Vanderhaeghen P |title=The ephrins and Eph receptors in neural development. | url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-neuroscience_1998_21/page/309 |journal=Annu. Rev. Neurosci. |volume=21 |issue=  |pages= 309–45 |year= 1998 |pmid= 9530499 |doi= 10.1146/annurev.neuro.21.1.309 }}
*{{cite journal  | author=Zhou R |title=The Eph family receptors and ligands. |journal=Pharmacol. Ther. |volume=77 |issue= 3 |pages= 151–81 |year= 1998 |pmid= 9576626 |doi=10.1016/S0163-7258(97)00112-5  }}
*{{cite journal  | author=Holder N, Klein R |title=Eph receptors and ephrins: effectors of morphogenesis. |journal=Development |volume=126 |issue= 10 |pages= 2033–44 |year= 1999 |pmid= 10207129 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Eph receptors and ephrins: regulators of guidance and assembly. |journal=Int. Rev. Cytol. |volume=196 |issue=  |pages= 177–244 |year= 2000 |pmid= 10730216 |doi=10.1016/S0074-7696(00)96005-4  }}
*{{cite journal  | author=Xu Q, Mellitzer G, Wilkinson DG |title=Roles of Eph receptors and ephrins in segmental patterning. |journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci. |volume=355 |issue= 1399 |pages= 993–1002 |year= 2001 |pmid= 11128993  | pmc=1692797 |doi= 10.1098/rstb.2000.0635 }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Multiple roles of EPH receptors and ephrins in neural development. |journal=Nat. Rev. Neurosci. |volume=2 |issue= 3 |pages= 155–64 |year= 2001 |pmid= 11256076 |doi=10.1038/35058515  }}
*{{cite journal  | author=Fox GM, Holst PL, Chute HT, ''et al.'' |title=cDNA cloning and tissue distribution of five human EPH-like receptor protein-tyrosine kinases. | url=https://archive.org/details/sim_oncogene_1995-03-02_10_5/page/896 |journal=Oncogene |volume=10 |issue= 5 |pages= 897–905 |year= 1995 |pmid= 7898931 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Davis S, Gale NW, Aldrich TH, ''et al.'' |title=Ligands for EPH-related receptor tyrosine kinases that require membrane attachment or clustering for activity. | url=https://archive.org/details/sim_science_1994-11-04_266_5186/page/816 |journal=Science |volume=266 |issue= 5186 |pages= 816–9 |year= 1994 |pmid= 7973638 |doi=10.1126/science.7973638  }}
*{{cite journal  | author=Gale NW, Holland SJ, Valenzuela DM, ''et al.'' |title=Eph receptors and ligands comprise two major specificity subclasses and are reciprocally compartmentalized during embryogenesis. | url=https://archive.org/details/neuron_1996-07_17_1/page/9 |journal=Neuron |volume=17 |issue= 1 |pages= 9–19 |year= 1996 |pmid= 8755474 |doi=10.1016/S0896-6273(00)80276-7  }}
*{{cite journal  | author=Miescher GC, Taylor V, Olivieri G, ''et al.'' |title=Extensive splice variation and localization of the EHK-1 receptor tyrosine kinase in adult human brain and glial tumors. | url=https://archive.org/details/sim_molecular-brain-research_1997-06_46_1-2/page/17 |journal=Brain Res. Mol. Brain Res. |volume=46 |issue= 1-2 |pages= 17–24 |year= 1997 |pmid= 9191074 |doi=10.1016/S0169-328X(96)00268-9  }}
*{{cite journal  | author=Stein E, Savaskan NE, Ninnemann O, ''et al.'' |title=A role for the Eph ligand ephrin-A3 in entorhino-hippocampal axon targeting. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_1999-10-15_19_20/page/8884 |journal=J. Neurosci. |volume=19 |issue= 20 |pages= 8885–93 |year= 1999 |pmid= 10516308 |doi=  }}
}}
{{refend}}

{{Tirozinske kinaze-lat}}

[[Kategorija:Receptorske tirozinske kinaze]]</text>
      <sha1>qc8akf2zzb6ppzyz3idvbf0d3z0fg3r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EPH receptor A4</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2890906</id>
    <revision>
      <id>42695697</id>
      <parentid>42646720</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:51:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6590" sha1="hqfjyroam48cjhrvam92x4lq7z27jay" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2043}}
'''EPH receptor A4''' (''efrinski receptor 4 tipa A'') [[protein]] je koji je kod ljudi kodiran ''EPHA4'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid9267020&quot;&gt;{{cite journal | author =  | title = Unified nomenclature for Eph family receptors and their ligands, the ephrins. Eph Nomenclature Committee | url =https://archive.org/details/cell_1997-08-08_90_3/page/403| journal = Cell | volume = 90 | issue = 3 | pages = 403–4 |date=Sep 1997 | pmid = 9267020 | pmc =  | doi =10.1016/S0092-8674(00)80500-0 | last1 =  Ephnomenclaturecommittee  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EPHA4 EPH receptor A4| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2043| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Ovaj gen je pripadnik grupe [[Efrinski receptor|efrinskih receptora]] iz familije [[receptorska tirozinska kinaza|proteinskih turozinskih kinaza]]. EPH i EPH-srodni receptori uzimaju učešća u posredovanju događaja razvića, posebno u [[Nervni sistem|nervnom sistemu]]. Receptori EPH podfamilije tipično imaju jedan [[proteinska kinaza|kinazni]] domen, ekstracelularni region koji sadrži domen bogat [[cistein]]om i dva ponavljanja [[fibronektin]]skog tipa III. Efrinski receptori se dele u dve grupe na bazi sličnosti sekvenci njihovih ekstracelularnih domena i njihovih afiniteta vezivanja liganda efrina A i efrina B.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;

Godine 2012, publikacija u Nature medicine je objavila vezu između EPHA4 i neurodegenerativne bolesti [[amiotrofična lateralna skleroza]] (ALS), gde defektivni gen omogućava ALS pacijentima da žive znatno duže od pacijenata sa netaknutim genom. Ovo je otvorilo mogućnost za razvoj tretmana za ovu trenutno nelečivu bolest.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Flanagan JG, Vanderhaeghen P |title=The ephrins and Eph receptors in neural development | url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-neuroscience_1998_21/page/309 |journal=Annu. Rev. Neurosci. |volume=21 |issue=  |pages= 309–45 |year= 1998 |pmid= 9530499 |doi= 10.1146/annurev.neuro.21.1.309 }}
*{{cite journal  | author=Zhou R |title=The Eph family receptors and ligands |journal=Pharmacol. Ther. |volume=77 |issue= 3 |pages= 151–81 |year= 1998 |pmid= 9576626 |doi=10.1016/S0163-7258(97)00112-5  }}
*{{cite journal  | author=Holder N, Klein R |title=Eph receptors and ephrins: effectors of morphogenesis |journal=Development |volume=126 |issue= 10 |pages= 2033–44 |year= 1999 |pmid= 10207129 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Eph receptors and ephrins: regulators of guidance and assembly |journal=Int. Rev. Cytol. |volume=196 |issue=  |pages= 177–244 |year= 2000 |pmid= 10730216 |doi=10.1016/S0074-7696(00)96005-4  | chapter=  | series=International Review of Cytology  | isbn=978-0-12-364600-2  }}
*{{cite journal  | author=Xu Q, Mellitzer G, Wilkinson DG |title=Roles of Eph receptors and ephrins in segmental patterning |journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci. |volume=355 |issue= 1399 |pages= 993–1002 |year= 2001 |pmid= 11128993 |doi= 10.1098/rstb.2000.0635  | pmc=1692797 }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Multiple roles of EPH receptors and ephrins in neural development |journal=Nat. Rev. Neurosci. |volume=2 |issue= 3 |pages= 155–64 |year= 2001 |pmid= 11256076 |doi=10.1038/35058515  }}
*{{cite journal  | author=Fox GM, Holst PL, Chute HT, ''et al.'' |title=cDNA cloning and tissue distribution of five human EPH-like receptor protein-tyrosine kinases | url=https://archive.org/details/sim_oncogene_1995-03-02_10_5/page/896 |journal=Oncogene |volume=10 |issue= 5 |pages= 897–905 |year= 1995 |pmid= 7898931 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Maruyama K, Sugano S |title=Oligo-capping: a simple method to replace the cap structure of eukaryotic mRNAs with oligoribonucleotides | url=https://archive.org/details/sim_gene_1994-01-28_138_1-2/page/171 |journal=Gene |volume=138 |issue= 1–2 |pages= 171–4 |year= 1994 |pmid= 8125298 |doi=10.1016/0378-1119(94)90802-8  }}
*{{cite journal  | author=Ellis C, Kasmi F, Ganju P, ''et al.'' |title=A juxtamembrane autophosphorylation site in the Eph family receptor tyrosine kinase, Sek, mediates high affinity interaction with p59fyn |journal=Oncogene |volume=12 |issue= 8 |pages= 1727–36 |year= 1996 |pmid= 8622893 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Gale NW, Holland SJ, Valenzuela DM, ''et al.'' |title=Eph receptors and ligands comprise two major specificity subclasses and are reciprocally compartmentalized during embryogenesis | url=https://archive.org/details/neuron_1996-07_17_1/page/9 |journal=Neuron |volume=17 |issue= 1 |pages= 9–19 |year= 1996 |pmid= 8755474 |doi=10.1016/S0896-6273(00)80276-7  }}
*{{cite journal  | author=Bonaldo MF, Lennon G, Soares MB |title=Normalization and subtraction: two approaches to facilitate gene discovery |journal=Genome Res. |volume=6 |issue= 9 |pages= 791–806 |year= 1997 |pmid= 8889548 |doi=10.1101/gr.6.9.791  }}
*{{cite journal  | author=Aasheim HC, Terstappen LW, Logtenberg T |title=Regulated expression of the Eph-related receptor tyrosine kinase Hek11 in early human B lymphopoiesis | url=https://archive.org/details/sim_blood_1997-11-01_90_9/page/3612 |journal=Blood |volume=90 |issue= 9 |pages= 3613–22 |year= 1997 |pmid= 9345045 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Suzuki Y, Yoshitomo-Nakagawa K, Maruyama K, ''et al.'' |title=Construction and characterization of a full length-enriched and a 5'-end-enriched cDNA library | url=https://archive.org/details/sim_gene_1997-10-24_200_1-2/page/149 |journal=Gene |volume=200 |issue= 1–2 |pages= 149–56 |year= 1997 |pmid= 9373149 |doi=10.1016/S0378-1119(97)00411-3  }}
*{{cite journal  | author=Bergemann AD, Zhang L, Chiang MK, ''et al.'' |title=Ephrin-B3, a ligand for the receptor EphB3, expressed at the midline of the developing neural tube |journal=Oncogene |volume=16 |issue= 4 |pages= 471–80 |year= 1998 |pmid= 9484836 |doi= 10.1038/sj.onc.1201557 }}
*{{cite journal  | author=Janis LS, Cassidy RM, Kromer LF |title=Ephrin-A binding and EphA receptor expression delineate the matrix compartment of the striatum | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-neuroscience_1999-06-15_19_12/page/4962 |journal=J. Neurosci. |volume=19 |issue= 12 |pages= 4962–71 |year= 1999 |pmid= 10366629 |doi=  }}
}}
{{refend}}

{{PDB Gallery|geneid=2043}}
{{Tirozinske kinaze-lat}}

[[Kategorija:Receptorske tirozinske kinaze]]</text>
      <sha1>hqfjyroam48cjhrvam92x4lq7z27jay</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EPH receptor A3</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2890914</id>
    <revision>
      <id>42695696</id>
      <parentid>42671583</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:51:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8843" sha1="0ldx47gmt5ixiqnelte4z41xqhi9gj3" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2042}}
'''EPH receptor A3''' (''efrinski receptor 3 tipa A'') [[protein]] je koji je kod ljudi kodiran ''EPHA3'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid1737782&quot;&gt;{{Cite journal| author = Boyd AW, Ward LD, Wicks IP, Simpson RJ, Salvaris E, Wilks A, Welch K, Loudovaris M, Rockman S, Busmanis I | title = Isolation and characterization of a novel receptor-type protein tyrosine kinase (hek) from a human pre-B cell line | journal = J Biol Chem | volume = 267 | issue = 5 | pages = 3262–7 |date=March 1992 | pmid = 1737782 | pmc =  | doi =  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid1311845&quot;&gt;{{Cite journal| author = Wicks IP, Wilkinson D, Salvaris E, Boyd AW | title = Molecular cloning of HEK, the gene encoding a receptor tyrosine kinase expressed by human lymphoid tumor cell lines | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1992-03-01_89_5/page/1611 | journal = Proc Natl Acad Sci U S A | volume = 89 | issue = 5 | pages = 1611–5 |date=April 1992 | pmid = 1311845 | pmc = 48502 | doi =10.1073/pnas.89.5.1611  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{Cite web| title = Entrez Gene: EPHA3 EPH receptor A3| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2042| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20100307150029/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2042| archive-date = 2010-03-07| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Ovaj gen je pripadnik grupe [[Efrinski receptor|efrinskih receptora]] iz familije [[receptorska tirozinska kinaza|proteinskih turozinskih kinaza]]. EPH i EPH-srodni receptori uzimaju učešća u posredovanju događaja razvića, posebno u [[Nervni sistem|nervnom sistemu]]. Receptori EPH podfamilije tipično imaju jedan [[proteinska kinaza|kinazni]] domen, ekstracelularni region koji sadrži domen bogat [[cistein]]om i dva ponavljanja [[fibronektin]]skog tipa III. Efrinski receptori se dele u dve grupe na bazi sličnosti sekvenci njihovih ekstracelularnih domena i njihovih afiniteta vezivanja liganda efrina A i efrina B.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;

==Interakcije==
EPH receptor A3 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[EFNB2]]&lt;ref name=pmid8559144&gt;{{Cite journal |last=Cerretti |first=D P |authorlink= |author2=Vanden Bos T |author3=Nelson N |author4=Kozlosky C J |author5=Reddy P |author6=Maraskovsky E |author7=Park L S |author8=Lyman S D |author9=Copeland N G |author10=Gilbert D J  |date=November 1995  |title=Isolation of LERK-5: a ligand of the eph-related receptor tyrosine kinases |journal=Mol. Immunol. |volume=32 |issue=16 |pages=1197–205 |publisher= |location = ENGLAND| issn = 0161-5890| pmid = 8559144 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_molecular-immunology_1995-11_32_16/page/1197| language = | format = | accessdate = | quote = | doi=10.1016/0161-5890(95)00108-5}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pmid9195962&gt;{{Cite journal |last=Lackmann |first=M |authorlink= |coauthors=Mann R J, Kravets L, Smith F M, Bucci T A, Maxwell K F, Howlett G J, Olsson J E, Vanden Bos T, Cerretti D P, Boyd A W |date=June 1997  |title=Ligand for EPH-related kinase (LERK) 7 is the preferred high affinity ligand for the HEK receptor |journal=J. Biol. Chem. |volume=272 |issue=26 |pages=16521–30 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 9195962 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-06-27_272_26/page/16520| language = | format = | accessdate = | quote = | doi=10.1074/jbc.272.26.16521}}&lt;/ref&gt; i [[EFNA5]].&lt;ref name=pmid9195962/&gt;&lt;ref name=pmid9245480&gt;{{Cite journal |last=Kozlosky |first=C J |authorlink= |author2=VandenBos T |author3=Park L |author4=Cerretti D P |author5=Carpenter M K  |date=August 1997  |title=LERK-7: a ligand of the Eph-related kinases is developmentally regulated in the brain |journal=Cytokine |volume=9 |issue=8 |pages=540–9 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 1043-4666| pmid = 9245480 |doi = 10.1006/cyto.1997.0199 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{Refbegin| 2}}
{{PBB_Further_reading
| citations =
*{{Cite journal| author=Flanagan JG, Vanderhaeghen P |title=The ephrins and Eph receptors in neural development. | url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-neuroscience_1998_21/page/309 |journal=Annu. Rev. Neurosci. |volume=21 |issue=  |pages= 309–45 |year= 1998 |pmid= 9530499 |doi= 10.1146/annurev.neuro.21.1.309 }}
*{{Cite journal| author=Zhou R |title=The Eph family receptors and ligands. |journal=Pharmacol. Ther. |volume=77 |issue= 3 |pages= 151–81 |year= 1998 |pmid= 9576626 |doi=10.1016/S0163-7258(97)00112-5  }}
*{{Cite journal| author=Ernst AF, Jurney WM, McLoon SC |title=Mechanisms involved in development of retinotectal connections: roles of Eph receptor tyrosine kinases, NMDA receptors and nitric oxide. |journal=Prog. Brain Res. |volume=118 |issue=  |pages= 115–31 |year= 1999 |pmid= 9932438 |doi=10.1016/S0079-6123(08)63204-5  }}
*{{Cite journal| author=Holder N, Klein R |title=Eph receptors and ephrins: effectors of morphogenesis. |journal=Development |volume=126 |issue= 10 |pages= 2033–44 |year= 1999 |pmid= 10207129 |doi=  }}
*{{Cite journal| author=Wilkinson DG |title=Eph receptors and ephrins: regulators of guidance and assembly. |journal=Int. Rev. Cytol. |volume=196 |issue=  |pages= 177–244 |year= 2000 |pmid= 10730216 |doi=10.1016/S0074-7696(00)96005-4  }}
*{{Cite journal| author=Xu Q, Mellitzer G, Wilkinson DG |title=Roles of Eph receptors and ephrins in segmental patterning. |journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci. |volume=355 |issue= 1399 |pages= 993–1002 |year= 2001 |pmid= 11128993| pmc=1692797 |doi= 10.1098/rstb.2000.0635 }}
*{{Cite journal| author=Wilkinson DG |title=Multiple roles of EPH receptors and ephrins in neural development. |journal=Nat. Rev. Neurosci. |volume=2 |issue= 3 |pages= 155–64 |year= 2001 |pmid= 11256076 |doi=10.1038/35058515  }}
*{{Cite journal| author=Beckmann MP, Cerretti DP, Baum P, et al. |title=Molecular characterization of a family of ligands for eph-related tyrosine kinase receptors. | url=https://archive.org/details/sim_embo-journal_1994-08-15_13_16/page/3756 |journal=EMBO J. |volume=13 |issue= 16 |pages= 3757–62 |year= 1994 |pmid= 8070404| pmc=395287 |doi=  }}
*{{Cite journal| author=Wicks IP, Lapsys NM, Baker E, et al. |title=Localization of a human receptor tyrosine kinase (ETK1) to chromosome region 3p11.2. | url=https://archive.org/details/sim_molecular-genetics-and-genomics_1994-01_242_1/page/38 |journal=Genomics |volume=19 |issue= 1 |pages= 38–41 |year= 1994 |pmid= 8188238 |doi= 10.1006/geno.1994.1009 }}
*{{Cite journal| author=Cerretti DP, Vanden Bos T, Nelson N, et al. |title=Isolation of LERK-5: a ligand of the eph-related receptor tyrosine kinases. |journal=Mol. Immunol. |volume=32 |issue= 16 |pages= 1197–205 |year= 1996 |pmid= 8559144 |doi=10.1016/0161-5890(95)00108-5  }}
*{{Cite journal| author=Lackmann M, Mann RJ, Kravets L, et al. |title=Ligand for EPH-related kinase (LERK) 7 is the preferred high affinity ligand for the HEK receptor. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1997-06-27_272_26/page/16520 |journal=J. Biol. Chem. |volume=272 |issue= 26 |pages= 16521–30 |year= 1997 |pmid= 9195962 |doi=10.1074/jbc.272.26.16521  }}
*{{Cite journal| author=Kozlosky CJ, VandenBos T, Park L, et al. |title=LERK-7: a ligand of the Eph-related kinases is developmentally regulated in the brain. |journal=Cytokine |volume=9 |issue= 8 |pages= 540–9 |year= 1997 |pmid= 9245480 |doi= 10.1006/cyto.1997.0199 }}
*{{Cite journal| author= Ephnomenclaturecommittee,|title=Unified nomenclature for Eph family receptors and their ligands, the ephrins. Eph Nomenclature Committee. | url= https://archive.org/details/cell_1997-08-08_90_3/page/403|journal=Cell |volume=90 |issue= 3 |pages= 403–4 |year= 1997 |pmid= 9267020 |doi=10.1016/S0092-8674(00)80500-0  }}
*{{Cite journal| author=Lackmann M, Oates AC, Dottori M, et al. |title=Distinct subdomains of the EphA3 receptor mediate ligand binding and receptor dimerization. | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1998-08-07_273_32/page/20228 |journal=J. Biol. Chem. |volume=273 |issue= 32 |pages= 20228–37 |year= 1998 |pmid= 9685371 |doi=10.1074/jbc.273.32.20228  }}
*{{Cite journal| author=Ciossek T, Monschau B, Kremoser C, et al. |title=Eph receptor-ligand interactions are necessary for guidance of retinal ganglion cell axons in vitro. |journal=Eur. J. Neurosci. |volume=10 |issue= 5 |pages= 1574–80 |year= 1998 |pmid= 9751130 |doi=10.1046/j.1460-9568.1998.00180.x  }}
}}
{{Refend}}

{{PDB Gallery|geneid=2042}}
{{Tirozinske kinaze-lat}}

[[Kategorija:Receptorske tirozinske kinaze]]</text>
      <sha1>0ldx47gmt5ixiqnelte4z41xqhi9gj3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EPH receptor A2</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2890945</id>
    <revision>
      <id>42695695</id>
      <parentid>42671582</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:51:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9220" sha1="m3k00zo4n5acd9dtlddr2i32kh7hiqc" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=1969}}
'''EPH receptor A2''' (''efrinski receptor 2 tipa A'') [[protein]] je koji je kod ljudi kodiran ''EPHA2'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid9119409&quot;&gt;{{cite journal | author = Sulman EP, Tang XX, Allen C, Biegel JA, Pleasure DE, Brodeur GM, Ikegaki N | title = ECK, a human EPH-related gene, maps to 1p36.1, a common region of alteration in human cancers | journal = Genomics | volume = 40 | issue = 2 | pages = 371–4 |date=April 1997 | pmid = 9119409 | pmc =  | doi = 10.1006/geno.1996.4569 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;/&gt;

Ovaj gen je pripadnik grupe [[Efrinski receptor|efrinskih receptora]] iz familije [[receptorska tirozinska kinaza|proteinskih turozinskih kinaza]]. EPH i EPH-srodni receptori uzimaju učešća u posredovanju događaja razvića, posebno u [[Nervni sistem|nervnom sistemu]]. Receptori EPH podfamilije tipično imaju jedan [[proteinska kinaza|kinazni]] domen, ekstracelularni region koji sadrži domen bogat [[cistein]]om i dva ponavljanja [[fibronektin]]skog tipa III. Efrinski receptori se dele u dve grupe na bazi sličnosti sekvenci njihovih ekstracelularnih domena i njihovih afiniteta vezivanja liganda efrina A i efrina B.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EPHA2 EPH receptor A2| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=1969| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20100307212913/http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=1969| archive-date = 2010-03-07| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

== Interakcije ==
EPH receptor A2 formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[PIK3R1]],&lt;ref name=pmid7982920&gt;{{cite journal |last=Pandey |first=A |authorlink= |author2=Lazar D F |author3=Saltiel A R |author4=Dixit V M  |date=December 1994  |title=Activation of the Eck receptor protein tyrosine kinase stimulates phosphatidylinositol 3-kinase activity |journal=J. Biol. Chem. |volume=269 |issue=48 |pages=30154–7 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 7982920 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1994-12-02_269_48/page/30154| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[Grb2]],&lt;ref name=pmid12400011&gt;{{cite journal |last=Pratt |first=Rebecca L |authorlink= |author2=Kinch Michael S |date=October 2002  |title=Activation of the EphA2 tyrosine kinase stimulates the MAP/ERK kinase signaling cascade |journal=Oncogene |volume=21 |issue=50 |pages=7690–9 |publisher= |location = England| issn = 0950-9232| pmid = 12400011 |doi = 10.1038/sj.onc.1205758 | bibcode = | oclc =| id = | url = | language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; [[ACP1]]&lt;ref name=pmid12167657&gt;{{cite journal |last=Kikawa |first=Keith D |authorlink= |author2=Vidale Derika R |author3=Van Etten Robert L |author4=Kinch Michael S  |date=October 2002  |title=Regulation of the EphA2 kinase by the low molecular weight tyrosine phosphatase induces transformation |journal=J. Biol. Chem. |volume=277 |issue=42 |pages=39274–9 |publisher= |location = United States| issn = 0021-9258| pmid = 12167657 |doi = 10.1074/jbc.M207127200 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2002-10-18_277_42/page/39274| language = | format = | accessdate = | quote = }}&lt;/ref&gt; i [[SHC1]].&lt;ref name=pmid12400011/&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Flanagan JG, Vanderhaeghen P |title=The ephrins and Eph receptors in neural development. | url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-neuroscience_1998_21/page/309 |journal=Annu. Rev. Neurosci. |volume=21 |issue=  |pages= 309–45 |year= 1998 |pmid= 9530499 |doi= 10.1146/annurev.neuro.21.1.309 }}
*{{cite journal  | author=Zhou R |title=The Eph family receptors and ligands. |journal=Pharmacol. Ther. |volume=77 |issue= 3 |pages= 151–81 |year= 1998 |pmid= 9576626 |doi=10.1016/S0163-7258(97)00112-5  }}
*{{cite journal  | author=Holder N, Klein R |title=Eph receptors and ephrins: effectors of morphogenesis. |journal=Development |volume=126 |issue= 10 |pages= 2033–44 |year= 1999 |pmid= 10207129 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Eph receptors and ephrins: regulators of guidance and assembly. |journal=Int. Rev. Cytol. |volume=196 |issue=  |pages= 177–244 |year= 2000 |pmid= 10730216 |doi=10.1016/S0074-7696(00)96005-4  }}
*{{cite journal  | author=Xu Q, Mellitzer G, Wilkinson DG |title=Roles of Eph receptors and ephrins in segmental patterning. |journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci. |volume=355 |issue= 1399 |pages= 993–1002 |year= 2001 |pmid= 11128993 |doi= 10.1098/rstb.2000.0635  | pmc=1692797 }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Multiple roles of EPH receptors and ephrins in neural development. |journal=Nat. Rev. Neurosci. |volume=2 |issue= 3 |pages= 155–64 |year= 2001 |pmid= 11256076 |doi=10.1038/35058515  }}
*{{cite journal  | author=Kinch MS, Carles-Kinch K |title=Overexpression and functional alterations of the EphA2 tyrosine kinase in cancer. |journal=Clin. Exp. Metastasis |volume=20 |issue= 1 |pages= 59–68 |year= 2003 |pmid= 12650608 |doi=10.1023/A:1022546620495  }}
*{{cite journal  | author=Walker-Daniels J, Hess AR, Hendrix MJ, Kinch MS |title=Differential regulation of EphA2 in normal and malignant cells. |journal=Am. J. Pathol. |volume=162 |issue= 4 |pages= 1037–42 |year= 2003 |pmid= 12651595 |doi=  10.1016/S0002-9440(10)63899-0| pmc=1851246  }}
*{{cite journal  | author=Lindberg RA, Hunter T |title=cDNA cloning and characterization of eck, an epithelial cell receptor protein-tyrosine kinase in the eph/elk family of protein kinases |journal=Mol. Cell. Biol. |volume=10 |issue= 12 |pages= 6316–24 |year= 1991 |pmid= 2174105 |doi=  | pmc=362907  }}
*{{cite journal  | author=Pandey A, Shao H, Marks RM, et al. |title=Role of B61, the ligand for the Eck receptor tyrosine kinase, in TNF-alpha-induced angiogenesis | url=https://archive.org/details/sim_science_1995-04-28_268_5210/page/566 |journal=Science |volume=268 |issue= 5210 |pages= 567–9 |year= 1995 |pmid= 7536959 |doi=10.1126/science.7536959  }}
*{{cite journal  | author=Pandey A, Duan H, Dixit VM |title=Characterization of a novel Src-like adapter protein that associates with the Eck receptor tyrosine kinase | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1995-08-18_270_33/page/19200 |journal=J. Biol. Chem. |volume=270 |issue= 33 |pages= 19201–4 |year= 1995 |pmid= 7543898 |doi=10.1074/jbc.270.33.19201  }}
*{{cite journal  | author=Ruiz JC, Robertson EJ |title=The expression of the receptor-protein tyrosine kinase gene, eck, is highly restricted during early mouse development | url=https://archive.org/details/sim_mechanisms-of-development_1994-05_46_2/page/87 |journal=Mech. Dev. |volume=46 |issue= 2 |pages= 87–100 |year= 1994 |pmid= 7918100 |doi=10.1016/0925-4773(94)90078-7  }}
*{{cite journal  | author=Davis S, Gale NW, Aldrich TH, et al. |title=Ligands for EPH-related receptor tyrosine kinases that require membrane attachment or clustering for activity | url=https://archive.org/details/sim_science_1994-11-04_266_5186/page/816 |journal=Science |volume=266 |issue= 5186 |pages= 816–9 |year= 1994 |pmid= 7973638 |doi=10.1126/science.7973638  }}
*{{cite journal  | author=Pandey A, Lazar DF, Saltiel AR, Dixit VM |title=Activation of the Eck receptor protein tyrosine kinase stimulates phosphatidylinositol 3-kinase activity | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1994-12-02_269_48/page/30154 |journal=J. Biol. Chem. |volume=269 |issue= 48 |pages= 30154–7 |year= 1994 |pmid= 7982920 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Ganju P, Shigemoto K, Brennan J, et al. |title=The Eck receptor tyrosine kinase is implicated in pattern formation during gastrulation, hindbrain segmentation and limb development | url=https://archive.org/details/sim_oncogene_1994-06_9_6/page/1613 |journal=Oncogene |volume=9 |issue= 6 |pages= 1613–24 |year= 1994 |pmid= 8183555 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Gale NW, Holland SJ, Valenzuela DM, et al. |title=Eph receptors and ligands comprise two major specificity subclasses and are reciprocally compartmentalized during embryogenesis | url=https://archive.org/details/neuron_1996-07_17_1/page/9 |journal=Neuron |volume=17 |issue= 1 |pages= 9–19 |year= 1996 |pmid= 8755474 |doi=10.1016/S0896-6273(00)80276-7  }}
*{{cite journal  | author=Kozlosky CJ, VandenBos T, Park L, et al. |title=LERK-7: a ligand of the Eph-related kinases is developmentally regulated in the brain |journal=Cytokine |volume=9 |issue= 8 |pages= 540–9 |year= 1997 |pmid= 9245480 |doi= 10.1006/cyto.1997.0199 }}
*{{cite journal  | author= Ephnomenclaturecommittee,|title=Unified nomenclature for Eph family receptors and their ligands, the ephrins. Eph Nomenclature Committee | url= https://archive.org/details/cell_1997-08-08_90_3/page/403|journal=Cell |volume=90 |issue= 3 |pages= 403–4 |year= 1997 |pmid= 9267020 |doi=10.1016/S0092-8674(00)80500-0  }}
}}
{{refend}}

{{PDB Gallery|geneid=1969}}
{{Tirozinske kinaze-lat}}

[[Kategorija:Receptorske tirozinske kinaze]]</text>
      <sha1>m3k00zo4n5acd9dtlddr2i32kh7hiqc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>EPH receptor A1</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2890957</id>
    <revision>
      <id>42695694</id>
      <parentid>42646446</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:51:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5293" sha1="5k0x5yvo6yuyfnw9os1um9gdvs37ycf" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2041}}
'''EPH receptor A1''' (''efrinski receptor 1 tipa A'') [[protein]] je koji je kod ljudi kodiran ''EPHA1'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;pmid9267020&quot;&gt;{{cite journal | author =  | title = Unified nomenclature for Eph family receptors and their ligands, the ephrins. Eph Nomenclature Committee | url =https://archive.org/details/cell_1997-08-08_90_3/page/403| journal = Cell | volume = 90 | issue = 3 | pages = 403–4 |date=Sep 1997 | pmid = 9267020 | pmc =  | doi =10.1016/S0092-8674(00)80500-0 | last1 =  Ephnomenclaturecommittee  }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: EPHA4 EPH receptor A4| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2043| accessdate = }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Ovaj gen je pripadnik grupe [[Efrinski receptor|efrinskih receptora]] iz familije [[receptorska tirozinska kinaza|proteinskih turozinskih kinaza]]. EPH i EPH-srodni receptori uzimaju učešća u posredovanju događaja razvića, posebno u [[Nervni sistem|nervnom sistemu]]. Receptori EPH podfamilije tipično imaju jedan [[proteinska kinaza|kinazni]] domen, ekstracelularni region koji sadrži domen bogat [[cistein]]om i dva ponavljanja [[fibronektin]]skog tipa III. Efrinski receptori se dele u dve grupe na bazi sličnosti sekvenci njihovih ekstracelularnih domena i njihovih afiniteta vezivanja liganda efrina A i efrina B.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Flanagan JG, Vanderhaeghen P |title=The ephrins and Eph receptors in neural development. | url=https://archive.org/details/sim_annual-review-of-neuroscience_1998_21/page/309 |journal=Annu. Rev. Neurosci. |volume=21 |issue=  |pages= 309–45 |year= 1998 |pmid= 9530499 |doi= 10.1146/annurev.neuro.21.1.309 }}
*{{cite journal  | author=Zhou R |title=The Eph family receptors and ligands. |journal=Pharmacol. Ther. |volume=77 |issue= 3 |pages= 151–81 |year= 1998 |pmid= 9576626 |doi=  10.1016/S0163-7258(97)00112-5}}
*{{cite journal  | author=Holder N, Klein R |title=Eph receptors and ephrins: effectors of morphogenesis. |journal=Development |volume=126 |issue= 10 |pages= 2033–44 |year= 1999 |pmid= 10207129 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Eph receptors and ephrins: regulators of guidance and assembly. |journal=Int. Rev. Cytol. |volume=196 |issue=  |pages= 177–244 |year= 2000 |pmid= 10730216 |doi=  10.1016/S0074-7696(00)96005-4}}
*{{cite journal  | author=Xu Q, Mellitzer G, Wilkinson DG |title=Roles of Eph receptors and ephrins in segmental patterning. |journal=Philos. Trans. R. Soc. Lond., B, Biol. Sci. |volume=355 |issue= 1399 |pages= 993–1002 |year= 2001 |pmid= 11128993  | pmc=1692797 |doi= 10.1098/rstb.2000.0635 }}
*{{cite journal  | author=Wilkinson DG |title=Multiple roles of EPH receptors and ephrins in neural development. |journal=Nat. Rev. Neurosci. |volume=2 |issue= 3 |pages= 155–64 |year= 2001 |pmid= 11256076 |doi=  10.1038/35058515}}
*{{cite journal  | author=Hirai H, Maru Y, Hagiwara K, et al. |title=A novel putative tyrosine kinase receptor encoded by the eph gene. |journal=Science |volume=238 |issue= 4834 |pages= 1717–20 |year= 1988 |pmid= 2825356 |doi=10.1126/science.2825356  }}
*{{cite journal  | author=Gale NW, Holland SJ, Valenzuela DM, et al. |title=Eph receptors and ligands comprise two major specificity subclasses and are reciprocally compartmentalized during embryogenesis. | url=https://archive.org/details/neuron_1996-07_17_1/page/9 |journal=Neuron |volume=17 |issue= 1 |pages= 9–19 |year= 1996 |pmid= 8755474 |doi=  10.1016/S0896-6273(00)80276-7}}
*{{cite journal  | author=Owshalimpur D, Kelley MJ |title=Genomic structure of the EPHA1 receptor tyrosine kinase gene. |journal=Mol. Cell. Probes |volume=13 |issue= 3 |pages= 169–73 |year= 1999 |pmid= 10369740 |doi= 10.1006/mcpr.1999.0228 }}
*{{cite journal  | author=Kalo MS, Pasquale EB |title=Signal transfer by eph receptors | url=https://archive.org/details/cell-and-tissue-research_1999-10_298_1/page/1 |journal= Cell and tissue research|volume=298 |issue= 1 |pages= 1–9 |date=October 1999|pmid= 10502115 |doi= 10.1007/pl00008807}}
*{{cite journal  | author=Coulthard MG, Lickliter JD, Subanesan N, et al. |title=Characterization of the Epha1 receptor tyrosine kinase: expression in epithelial tissues. |journal=Growth Factors |volume=18 |issue= 4 |pages= 303–17 |year= 2002 |pmid= 11519828 |doi=10.3109/08977190109029118  }}
*{{cite journal  | author=Hillier LW, Fulton RS, Fulton LA, et al. |title=The DNA sequence of human chromosome 7. | url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2003-07-10_424_6945/page/156 |journal=Nature |volume=424 |issue= 6945 |pages= 157–64 |year= 2003 |pmid= 12853948 |doi= 10.1038/nature01782 }}
*{{cite journal  | author=Brandenberger R, Wei H, Zhang S, et al. |title=Transcriptome characterization elucidates signaling networks that control human ES cell growth and differentiation. |journal=Nat. Biotechnol. |volume=22 |issue= 6 |pages= 707–16 |year= 2005 |pmid= 15146197 |doi= 10.1038/nbt971 }}
}}
{{refend}}

{{PDB Gallery|geneid=2041}}
{{Tirozinske kinaze-lat}}

[[Kategorija:Receptorske tirozinske kinaze]]</text>
      <sha1>5k0x5yvo6yuyfnw9os1um9gdvs37ycf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FER (gen)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2915683</id>
    <revision>
      <id>42695870</id>
      <parentid>42671594</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:57:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695870</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8949" sha1="lql1nrnj83x8fit482imcucd4iynsx8" xml:space="preserve">{{PBB|geneid=2241}}
'''Proto-onkogena tirozinska proteinska kinaza FER''' je [[enzim]] koji je kod ljudi kodiran ''FER'' [[gen]]om.&lt;ref name=&quot;entrez&quot;&gt;{{cite web| title = Entrez Gene: FER fer (fps/fes related) tyrosine kinase (phosphoprotein NCP94)| url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2241| accessdate = | archive-url = https://web.archive.org/web/20230301151200/https://www.ncbi.nlm.nih.gov/gene?Db=gene&amp;Cmd=ShowDetailView&amp;TermToSearch=2241| archive-date = 2023-03-01| url-status = dead }}&lt;/ref&gt;

Fer protein je član FPS/FES familije netransmembranskih receptorskih tirozinskih kinaza. On reguliše međućelijsku adheziju i posreduje signalizaciju sa ćelijske površine na citoskeleton putem receptora faktora rasta.&lt;ref name=&quot;entrez&quot; /&gt;

==Interakcije==
FER (gen) formira [[Protein-protein interakcija|interakcije]] sa [[TMF1]]&lt;ref name=pmid9742951&gt;{{cite journal |last=Schwartz |first=Y |authorlink= |author2=Ben-Dor I |author3=Navon A |author4=Motro B |author5=Nir U  |date=Sep 1998 |title=Tyrosine phosphorylation of the TATA element modulatory factor by the FER nuclear tyrosine kinases |journal=FEBS Lett. |volume=434 |issue=3 |pages=339–45 |publisher= |location = NETHERLANDS| issn = 0014-5793| pmid = 9742951 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_febs-letters_1998-09-04_434_3/page/338| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1016/S0014-5793(98)01003-5 }}&lt;/ref&gt; i [[kortaktin]]om.&lt;ref name=pmid9722593&gt;{{cite journal |last=Kim |first=L |authorlink= |author2=Wong T W |date=Sep 1998 |title=Growth factor-dependent phosphorylation of the actin-binding protein cortactin is mediated by the cytoplasmic tyrosine kinase FER |journal=J. Biol. Chem. |volume=273 |issue=36 |pages=23542–8 |publisher= |location = UNITED STATES| issn = 0021-9258| pmid = 9722593 | bibcode = | oclc =| id = | url =https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1998-09-04_273_36/page/23542| language = | format = | accessdate = | quote = |doi=10.1074/jbc.273.36.23542 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin | 2}}
{{PBB_Further_reading 
| citations = 
*{{cite journal  | author=Greer P |title=Closing in on the biological functions of Fps/Fes and Fer |journal=Nat. Rev. Mol. Cell Biol. |volume=3 |issue= 4 |pages= 278–89 |year= 2002 |pmid= 11994747 |doi= 10.1038/nrm783 }}
*{{cite journal  | author=Nishisho I, Nakamura Y, Miyoshi Y, et al. |title=Mutations of chromosome 5q21 genes in FAP and colorectal cancer patients | url=https://archive.org/details/sim_science_1991-08-09_253_5020/page/664 |journal=Science |volume=253 |issue= 5020 |pages= 665–9 |year= 1991 |pmid= 1651563 |doi=10.1126/science.1651563  }}
*{{cite journal  | author=Warrington JA, Hall LV, Hinton LM, et al. |title=Radiation hybrid map of 13 loci on the long arm of chromosome 5 |journal=Genomics |volume=11 |issue= 3 |pages= 701–8 |year= 1992 |pmid= 1663488 |doi=10.1016/0888-7543(91)90078-S  }}
*{{cite journal  | author=Hao QL, Ferris DK, White G, et al. |title=Nuclear and cytoplasmic location of the FER tyrosine kinase | url=https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biology_1991-02_11_2/page/1180 |journal=Mol. Cell. Biol. |volume=11 |issue= 2 |pages= 1180–3 |year= 1991 |pmid= 1990274 |doi=  | pmc=359807  }}
*{{cite journal  | author=Krolewski JJ, Lee R, Eddy R, et al. |title=Identification and chromosomal mapping of new human tyrosine kinase genes | url=https://archive.org/details/sim_oncogene_1990-03_5_3/page/277 |journal=Oncogene |volume=5 |issue= 3 |pages= 277–82 |year= 1990 |pmid= 2156206 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Morris C, Heisterkamp N, Hao QL, et al. |title=The human tyrosine kinase gene (FER) maps to chromosome 5 and is deleted in myeloid leukemias with a del(5q) |journal=Cytogenet. Cell Genet. |volume=53 |issue= 4 |pages= 196–200 |year= 1990 |pmid= 2209086 |doi=10.1159/000132929  }}
*{{cite journal  | author=Pawson T, Letwin K, Lee T, et al. |title=The FER gene is evolutionarily conserved and encodes a widely expressed member of the FPS/FES protein-tyrosine kinase family |journal=Mol. Cell. Biol. |volume=9 |issue= 12 |pages= 5722–5 |year= 1990 |pmid= 2685575 |doi=  | pmc=363745  }}
*{{cite journal  | author=Hao QL, Heisterkamp N, Groffen J |title=Isolation and sequence analysis of a novel human tyrosine kinase gene | url=https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biology_1989-04_9_4/page/1587 |journal=Mol. Cell. Biol. |volume=9 |issue= 4 |pages= 1587–93 |year= 1989 |pmid= 2725517 |doi=  | pmc=362575  }}
*{{cite journal  | author=Brunati AM, Pinna LA |title=Characterization of four tyrosine protein kinases from the particulate fraction of rat spleen |journal=Eur. J. Biochem. |volume=172 |issue= 2 |pages= 451–7 |year= 1988 |pmid= 3350007 |doi=10.1111/j.1432-1033.1988.tb13909.x  }}
*{{cite journal  | author=Meggio F, Brunati AM, Pinna LA |title=Polycation-dependent, Ca2+-antagonized phosphorylation of calmodulin by casein kinase-2 and a spleen tyrosine protein kinase | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_1987-05-11_215_2/page/n40 |journal=FEBS Lett. |volume=215 |issue= 2 |pages= 241–6 |year= 1987 |pmid= 3472906 |doi=10.1016/0014-5793(87)80154-0  }}
*{{cite journal  | author=Kim L, Wong TW |title=The cytoplasmic tyrosine kinase FER is associated with the catenin-like substrate pp120 and is activated by growth factors | url=https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biology_1995-08_15_8/page/4553 |journal=Mol. Cell. Biol. |volume=15 |issue= 8 |pages= 4553–61 |year= 1995 |pmid= 7623846 |doi=  | pmc=230695  }}
*{{cite journal  | author=Lee ST, Strunk KM, Spritz RA |title=A survey of protein tyrosine kinase mRNAs expressed in normal human melanocytes | url=https://archive.org/details/sim_oncogene_1993-12_8_12/page/3403 |journal=Oncogene |volume=8 |issue= 12 |pages= 3403–10 |year= 1993 |pmid= 8247543 |doi=  }}
*{{cite journal  | author=Kim L, Wong TW |title=Growth factor-dependent phosphorylation of the actin-binding protein cortactin is mediated by the cytoplasmic tyrosine kinase FER | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1998-09-04_273_36/page/23542 |journal=J. Biol. Chem. |volume=273 |issue= 36 |pages= 23542–8 |year= 1998 |pmid= 9722593 |doi=10.1074/jbc.273.36.23542  }}
*{{cite journal  | author=Rosato R, Veltmaat JM, Groffen J, Heisterkamp N |title=Involvement of the tyrosine kinase fer in cell adhesion | url=https://archive.org/details/sim_molecular-and-cellular-biology_1998-10_18_10/page/5762 |journal=Mol. Cell. Biol. |volume=18 |issue= 10 |pages= 5762–70 |year= 1998 |pmid= 9742093 |doi=  | pmc=109162  }}
*{{cite journal  | author=Schwartz Y, Ben-Dor I, Navon A, et al. |title=Tyrosine phosphorylation of the TATA element modulatory factor by the FER nuclear tyrosine kinases | url=https://archive.org/details/sim_febs-letters_1998-09-04_434_3/page/338 |journal=FEBS Lett. |volume=434 |issue= 3 |pages= 339–45 |year= 1998 |pmid= 9742951 |doi=10.1016/S0014-5793(98)01003-5  }}
*{{cite journal  | author=Huang C, Liu J, Haudenschild CC, Zhan X |title=The role of tyrosine phosphorylation of cortactin in the locomotion of endothelial cells | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_1998-10-02_273_40/page/25770 |journal=J. Biol. Chem. |volume=273 |issue= 40 |pages= 25770–6 |year= 1998 |pmid= 9748248 |doi=10.1074/jbc.273.40.25770  }}
*{{cite journal  | author=Corti C, Leclerc L'Hostis E, Quadroni M, et al. |title=Tyrosine phosphorylation modulates the interaction of calmodulin with its target proteins |journal=Eur. J. Biochem. |volume=262 |issue= 3 |pages= 790–802 |year= 1999 |pmid= 10411641 |doi=10.1046/j.1432-1327.1999.00441.x  }}
*{{cite journal  | author=Priel-Halachmi S, Ben-Dor I, Shpungin S, et al. |title=FER kinase activation of Stat3 is determined by the N-terminal sequence | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-09-15_275_37/page/28902 |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue= 37 |pages= 28902–10 |year= 2000 |pmid= 10878010 |doi= 10.1074/jbc.M003402200 }}
*{{cite journal  | author=Kapus A, Di Ciano C, Sun J, et al. |title=Cell volume-dependent phosphorylation of proteins of the cortical cytoskeleton and cell-cell contact sites. The role of Fyn and FER kinases | url=https://archive.org/details/sim_journal-of-biological-chemistry_2000-10-13_275_41/page/32288 |journal=J. Biol. Chem. |volume=275 |issue= 41 |pages= 32289–98 |year= 2000 |pmid= 10921917 |doi= 10.1074/jbc.M003172200 }}
*{{cite journal  | author=Orlovsky K, Ben-Dor I, Priel-Halachmi S, et al. |title=N-terminal sequences direct the autophosphorylation states of the FER tyrosine kinases in vivo |journal=Biochemistry |volume=39 |issue= 36 |pages= 11084–91 |year= 2000 |pmid= 10998246 |doi=10.1021/bi0005153  }}
}}
{{refend}}

{{Tirozinske kinaze-lat}}

[[Kategorija:Tirozinske kinaze]]</text>
      <sha1>lql1nrnj83x8fit482imcucd4iynsx8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Francuski novi val</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3004471</id>
    <revision>
      <id>42695974</id>
      <parentid>42239310</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:05:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2402" sha1="3a189uy3l66fkxfziltza7te2iicwtd" xml:space="preserve">{{triple image|right|Jean-Luc_Godard_at_Berkeley,_1968_(2).jpg|115|Fran%C3%A7ois_Truffaut_(1965).jpg|133|Claude_Chabrol_(Amiens_nov._2008)_14b.jpg|152|Značajni pripadnici francuskog novog vala: režiseri [[Jean-Luc Godard]] (lijevo), [[François Truffaut]] i [[Claude Chabrol]] (desno)}}
'''Francuski novi val''' (francuski ''La Nouvelle Vague'') je skupni naziv za skupinu [[Francuska|francuskih]] [[Filmski režiser|filmskih režisera]] koji su djelovali razdoblju od kasnih [[1950-e na filmu|1950-ih]] do [[1960-e na filmu|1960-ih]]. Iako nije bio formalno organizirani pokret, filmaši &quot;novog vala&quot; su bili povezani svjesnim odbijanjem književnih djela u Francuskoj koje su pisali romanopisci, zajedno uz duh mladog ikonoklazma, želje za snimanjem društveno relevantnih tema za svoje razdoblje i namjere da eksperimentiraju sa filmskom formom. &quot;Novi val&quot; je primjer europskog [[Art film|art filma]]. Mnogi su eksperimentirali sa političkim porukama, montažom, vizualnim stilom i naracijom, kao i napuštanjem konzervativnih paradigmi filma tog razdoblja. Spoj objektivnog i subjetkivnog realizma, te autorovog komentara stvorio je narativnu podijeljenost u smislu da pitanja koja postavlja film ne moraju biti nužno odgovorena na kraju.

Časopis ''[[Cahiers du cinéma]]'' je postavio temelje za pokret kada su se polovicom 1950-ih mladi [[Filmska kritika|kritičari]], koji su pisali za isti, zauzimali za temeljite promjene u shvaćanju filma, poglavito na učinkovitiju i jeftiniju proizvodnju filma, što se može povezati sa [[Nezavisni film|nezavisnim filmom]]. Najznačajniji režiseri tog razdoblja su [[André Bazin]], [[Jean-Luc Godard]], [[François Truffaut]], [[Éric Rohmer]], [[Claude Chabrol]], [[Jacques Rivette]], [[Agnès Varda]], [[Louis Malle]] i [[Jacques Demy]].

== Filmovi ==
* ''[[Le Beau Serge]]'' (1958)
* ''[[Les Quatre Cents Coups]]'' (1959)
* ''[[Les Cousins]]'' (1959)
* ''[[Hiroshima mon amour]]'' (1959)
* ''[[À bout de souffle]]'' (1960)
* ''[[L'Année dernière à Marienbad]]'' (1961)

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20160304194958/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44292 Francuski novi val] na [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža]]
* [http://www.newwavefilm.com/ Fan site]

[[Kategorija:1950-e na filmu]]
[[Kategorija:1960-e na filmu]]
[[Kategorija:Francuska kinematografija]]</text>
      <sha1>3a189uy3l66fkxfziltza7te2iicwtd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ercole e la regina di Lidia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3020184</id>
    <revision>
      <id>42695825</id>
      <parentid>42644385</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:07:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695825</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4133" sha1="rivlj5q35nh43ibdbp9wi1nvf4vwvik" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| name = Ercole e la regina di Lidia&lt;br /&gt;Hercule et la Reine de Lydie
| slika = Hercules et la reine de Lydia.jpg 
| širina_slike = 215px
| opis = francuski poster
| režija = [[Pietro Francisci]]
| producent = Bruno Vailati&lt;br /&gt;Ferruccio De Martino
| scenario = [[Ennio De Concini]]&lt;br /&gt;[[Pietro Francisci]]
| uloge = [[Steve Reeves]]&lt;br /&gt;[[Sylvia Lopez]]&lt;br /&gt;[[Sylva Koscina]]
| muzika = [[Enzo Masetti]]
| fotografija = [[Mario Bava]]
| montaža = [[Mario Serandrei]]
| studio = [[Lux Film]]
| premijera = {{Film date|df=y|1959|02|14|}}
| trajanje = 97 min.&lt;!--Theatrical runtime: 96:45--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=''HERCULES UNCHAINED'' (U)|url=http://www.bbfc.co.uk/releases/hercules-unchained-1970-1|work=[[British Board of Film Classification]]|date=1960-05-19|accessdate=24. II 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305085257/http://www.bbfc.co.uk/releases/hercules-unchained-1970-1|archive-date=2016-03-05|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| zemlja = {{flag|Italija}}&lt;br /&gt;{{flag|Francuska}}&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.allmovie.com/movie/hercules-unchained-v22198/|work=Allmovie|publisher=Rovi Corporation|accessdate=18. II 2013|title=Hercules Unchained|author=Eder, Bruce}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ftvdb.bfi.org.uk/sift/title/32408|work=BFI Film &amp; Television Database|publisher=[[British Film Institute]]|accessdate=18. II 2013|location=London|title=Ercole e la regina di Lidia|archivedate=2014-02-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140204001406/http://ftvdb.bfi.org.uk/sift/title/32408|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
| jezik = italijanski
| bruto = 2,500.000 $  {{small|(proc. za SAD i Kanadu)}}&lt;ref&gt;&quot;Rental Potentials of 1960&quot;, ''Variety'', 4 January 1961 p 47. Please note figures are rentals ... opposed to total gross.&lt;/ref&gt;
| prethodi = ''[[Le fatiche di Ercole]]'' (1958)
}}

'''''Ercole e la regina di Lidia''''' ({{jez-sh|Herkul i kraljica Lidije}}; {{jez-fr|Hercule et la Reine de Lydie}}) je
[[italija]]nsko-[[francuska|francuski]] [[fantasy|fantastično]]-pustolovni film snimljen 1959. u režiji [[Pietro Francisci|Pietra Franciscija]]. Predstavlja nastavak filma ''[[Le fatiche di Ercole]]'', a u njemu američki bodibilder [[Steve Reeves]] ponavlja ulogu [[Antička Grčka|starogrčkog]] heroja [[Heraklo|Herakla]] (Herkula). Zaplet, koji slično kao i u prethodnom filmu, kombinira motive nekoliko različitih klasičnih [[Grčka mitologija|grčkih mitova]], prikazuje kako se Herako upetlja u sukob oko vlasti nad [[Teba (Grčka)|Tebom]] prije nego što ga zarobi [[Omfala]] (čiji lik tumači [[Sylvia Lopez]]), kraljica [[Lidija|Lidije]] koja pomoću magije zavodi muškarce i pretvara ih u kamen. Dio kritičara je ''Ercole e la regina di Lidia'' smatrao superiornijim svom prethodniku, što se tumačilo mnogo sažetijim i efikasnijim scenarijem, kao i dojmljivim nastupom mlade Sylvia Lopez, koja je nedugo nakon premijere umrla od leukemije.

==Uloge==
* [[Steve Reeves]] ... Heraklo
* [[Sylvia Lopez]] ... Kraljica [[Omfala]] od [[Lidija|Lidije]]
* [[Sylva Koscina]] ... [[Jola]]
* [[Sergio Fantoni]] ... [[Eteoklo]]
* [[Mimmo Palmara]] ... [[Polinik]]
* [[Gabriele Antonini]] ... [[Odisej]] (Uliks)
* Fulvio Carrara i Willi Colombini ... [[Kastor i Poluks]]
* [[Gian Paolo Rosmino]] ... [[Eskulap]]
* Gino Mattera ... [[Orfej]]
* [[Primo Carnera]] ... [[Antej]]
* [[Cesare Fantoni]] ... Kralj [[Edip]]
* [[Daniele Vargas]] ... [[Amfijaraj]]
* Carlo D'Angelo ... Vrhovni svećenik [[Kreont]]
* [[Fulvia Franco]] ... [[Antikleja]]
* Colleen Bennett ... Glavna plesačica
* [[Nando Cicero]] ... Lastena

==Literatura==
*{{cite book|last=Hughes|first=Howard|title=Cinema Italiano - The Complete Guide From Classics To Cult|url=https://archive.org/details/cinemaitalianoco0000hugh|publisher=I.B.Tauris|year=2011|isbn=978-1-84885-608-0 |location=London - New York}}

== Reference ==
{{reflist}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb title|0052782}}

{{Peplum filmovi o Herkulu}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Ercole e la regina di Lidia}}
[[Kategorija:Italijanski filmovi]]
[[Kategorija:Francuski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi fantastike]]
[[Kategorija:Pustolovni filmovi]]</text>
      <sha1>rivlj5q35nh43ibdbp9wi1nvf4vwvik</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frank Tashlin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3236054</id>
    <revision>
      <id>42695982</id>
      <parentid>42680268</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:19:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3751" sha1="tcukrwgujfrkthusbsi45v0d2xdj8mx" xml:space="preserve">{{Infokutija filmska biografija
|ime = Frank Tashlin 
|ime_po_rođenju = Francis Fredrick von Taschlein 
|datum_rođenja = {{birth date|1913|2|19|mf=y}} 
|mjesto_rođenja = [[Weehawken, New Jersey|Weehawken]], [[New Jersey]], [[SAD]] 
|datum_smrti = {{death date and age|1972|5|5|1913|2|19|mf=y}} 
|mjesto_smrti = [[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]] 
|supružnik = {{marriage|[[Mary Costa]]|1953|1966}}
|zanimanje = [[animator]], [[scenarist]], [[filmski režiser]]
|znameniti_filmovi = {{ubl|''[[Artists and Models]]''|''[[The Girl Can't Help It]]''|''[[Cinderfella]]''}}
}}
'''Frank Tashlin''' (19. februar 1913 – 5. maj 1972), rođen kao '''Francis Fredrick von Taschlein''', bio je [[SAD|američki]] [[animirani film|filmski animator]], scenarist i režiser, poznat kao jedan od tvoraca likova [[Porky Pig]]a i [[Daffy Duck]]a, kao i po izuzetno uspješnim [[igrani film|igranim]] [[filmska komedija|komedijama]] 1950-ih sa [[Jayne Mansfield]] i [[Jerry Lewis|Jerryjem Lewisom]] u glavnim ulogama.

==Filmografija==
*''[[The Way of Peace (film)|The Way of Peace]]'' (1947) kratki lutkarski film koga je producirala [[Luteranska crkva]] u Americi
*''[[The Lemon Drop Kid]]'' (1951) (ko-režiser, van špice) 
*''[[The First Time (1952 film)|The First Time]]'' (1952)
*''[[Son of Paleface]]'' (1952)
*''[[Marry Me Again]]'' (1953)
*''[[Susan Slept Here]]'' (1954)
*''[[Artists and Models]]'' (1955)
*''[[The Lieutenant Wore Skirts]]'' (1956)
*''[[The Girl Can't Help It]]'' (1956)
*''[[Hollywood or Bust]]'' (1956)
*''[[Will Success Spoil Rock Hunter?]]'' (1957)
*''[[Rock-a-Bye Baby]]'' (1958)
*''[[The Geisha Boy]]'' (1958)
*''[[Say One for Me]]'' (1959)
*''[[Cinderfella]]'' (1960) 
*''[[Bachelor Flat]]'' (1962)
*''[[It's Only Money]]'' (1962)
*''[[The Man from the Diner's Club|The Man from the Diners' Club]]'' (1963)
*''[[Who's Minding the Store?]]'' (1963)
*''[[The Disorderly Orderly]]'' (1964)
*''[[The Alphabet Murders]]'' (1965)
*''[[The Glass Bottom Boat]]'' also known as ''The Spy in Lace Panties'' (1966)
*''[[Caprice (1967 film)|Caprice]]'' (1967)
*''[[The Private Navy of Sgt. O'Farrell]]'' (1968)

==Literatura==
* {{Cite book|last=Sigall|first=Martha| title=Living Life Inside the Lines: Tales from the Golden Age of Animation | chapter=The Boys of Termite Terrace| year=2005 | publisher=[[University Press of Mississippi]]| isbn= 9781578067497| url =http://books.google.gr/books?id=diKnDBs0wrIC&amp;pg=PA49&amp;dq=%22The+Heckling+Hare%22&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=BQonU_TYJ-XoywPj8IGQBw&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q=%22The%20Heckling%20Hare%22&amp;f=false}}

==Vanjske veze==
*{{IMDb name|id=0850895|name=Frank Tashlin}}
* [http://www.sensesofcinema.com/2003/great-directors/tashlin/ Senses of Cinema: Great Directors Critical Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141220234827/http://sensesofcinema.com/2003/great-directors/tashlin/ |date=2014-12-20 }}
* [http://www.michaelbarrier.com/Interviews/Tashlin/tashlin_interview.htm  Frank Tashlin interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190415163731/http://michaelbarrier.com/Interviews/Tashlin/tashlin_interview.htm |date=2019-04-15 }}
* [https://archive.org/details/home_front &quot;Private SNAFU – The Home Front&quot;, 1943 cartoon directed by Tashlin, viewable online]
* [http://www.nytimes.com/2006/08/20/movies/20kehr.html?ex=1313726400&amp;en=5d41e233eb53874c&amp;ei=5088&amp;partner=rssnyt&amp;emc=rss New York Times article]
* [http://www.virtual-history.com/movie/person/4096/frank-tashlin Literature on Frank Tashlin]
* [https://web.archive.org/web/20120606150949/http://www.drawger.com/kroninger/?article_id=13190 ''How to Create Cartoons'']

{{Frank Tashlin}}

{{Lifetime|1913|1972|Tashlin, Frank}}
[[Kategorija:Američki animatori]]
[[Kategorija:Američki filmski režiseri]]</text>
      <sha1>tcukrwgujfrkthusbsi45v0d2xdj8mx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elisabeth Moss</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3550605</id>
    <revision>
      <id>42695803</id>
      <parentid>42390923</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:58:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695803</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2300" sha1="6bm2fpj8807u1g2crdbac04g5fnf6lt" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
|slika=Elisabeth Moss at PaleyFest 2014.jpg
|opis= U Paley Centeru, 2014
|ime=Elisabeth Moss
|ime_po_rođenju=Elisabeth Singleton Moss
|datum_rođenja={{Birth date and age|1982|07|24|df=y}}
|mjesto_rođenja=[[Los Angeles]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
|zanimanje=glumica
|period=1990–
|supružnik= {{marriage|[[Fred Armisen]] &lt;br&gt; |2009|2011}}
|znamenite_uloge = [[Peggy Olsen]] u ''[[Mad Men]]''
}}

'''Elizabet Mos''' ({{jez-eng|Elisabeth Moss}}; rođena [[24. jul]]a [[1982]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.tvguide.com/celebrities/elisabeth-moss/bio/148913 |title=Elisabeth Moss - TV Guide |access-date=2015-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191203192839/https://www.tvguide.com/celebrities/elisabeth-moss/bio/148913/ |archive-date=2019-12-03 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je glumica najpoznatija po ulozi Pegi Olson u TV seriji ''[[Ljudi sa Menhetna]]''. Druge zapažene uloge ostvarila je u serijama ''[[Zapadno krilo]]''  i ''[[Top of the Lake|Na površini jezera]]'' koja joj je donela nagradu [[Zlatni globus]] u kategoriji [[Zlatni globus za najbolju glumicu u mini-seriji ili TV filmu|Najbolja glumica u mini-seriji ili TV filmu]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Elisabeth Moss - Golden Globe |url=http://www.hfpa.org/browse/?param=%2Fmember%2F31115 |access-date=2018-11-17 |archivedate=2015-09-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924041755/http://www.hfpa.org/browse/?param=%2Fmember%2F31115 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;, kao i [[Nagrada Satelit|nagradu Satelit]]&lt;ref&gt;[http://www.moviestalk.com/the-18th-annual-satellite-awards-and-the-winners-are/ Elisabeth Moss - Satellite Awards]&lt;/ref&gt;. Godine 2014. tumačila je glavne uloge u dramama nezavisne produkcije  ''[[The One I Love (film)|Onaj koga volim]]'' i ''[[Listen Up Philip|Slušaj, Filipe]]'' koje su naišle na pozitivne reakcije kritičara.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Elisabeth Moss}}

* {{IMDb ime|id=0005253|name=Elizabet Mos}}

{{Zlatni globus za glumicu u miniseriji ili TV filmu}}

{{Lifetime|1982||Moss, Elisabeth}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američka djeca glumci]]
[[Kategorija:Američke filmske glumice]]
[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Zlatnog globusa]]</text>
      <sha1>6bm2fpj8807u1g2crdbac04g5fnf6lt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gat (lučki)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3552381</id>
    <revision>
      <id>42696031</id>
      <parentid>42691577</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T01:43:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696031</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2691" sha1="qmzh8163renc1e66mog7ofz9ompoo0o" xml:space="preserve">[[Datoteka:20140410 sami114.JPG|mini|Gat u [[Kefalonija|Kefaloniji]]]]
'''Gat''' (od {{jez-stsl|''gatь''}}, {{jez-rus|гать}}, {{jez-polj|gać}}&lt;ref name=poj&gt;{{cite web
   |url=http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search
   |title      = ''gat''
   |publisher  = Hrvatski jezični portal
   |language   = 
   |accessdate = 2. 2. 2014}}&lt;/ref&gt;) ili '''mol''' (molo, mul) je dio operativne [[obala|obale]] u [[luka|luci]], koji služi za pristajanje [[brod]]ova i obavljanje lučkih operacija.&lt;ref name=enci/&gt;

== Karakteristike == 
U velikim lukama, se gatovi nižu jedan za drugim (zbog štednje prostora), okomito na obalu&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/459799/pier
 | title =''Pier''
 | accessdate = 02. 01. 2015
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopædia Britannica
}}&lt;/ref&gt;, dok se u manjim često grade ukoso, da služe i kao lukobrani.
Gatovi mogu biti izvedeni kao o[[zid]]ani nasipi, ili od [[drvo (materijal)|drva]] kao konstrukcija na [[stup]]ovima ([[estakada]]) ili kao [[ponton]].&lt;ref name=enci/&gt;

Ozidani gatovi (koji su puno trajniji&lt;ref name=brit/&gt;) su obično popločeni [[kamen]]om i imaju kamene ili [[željezo|željezne]] [[bitva|bitve]] za vezivanje [[brod]]ova, a ponekad (kao u [[marina]]ma) i [[hidrant]]e za [[voda|vodu]], priključke za [[Električna struja|električnu struju]], [[telefon]].&lt;ref name=enci/&gt; 
Po [[mediteran]]skim lukama gatovi su široki i do 160 [[metar]]a, dok su po [[SAD|američkim]] uobičajeni uski, na koje se teško postavljaju lučki uređaji.&lt;ref name=enci/&gt;

Prostor između dva gata ([[bazen]]) zove se - [[dok]], ali se često i gatovi tako nazivaju.&lt;ref name=dok&gt;{{cite web
 | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/167331/dock
 | title =''Dock''
 | accessdate = 30. 1. 2015
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopædia Britannica
}}&lt;/ref&gt;

U lukama koje imaju međunarodni promet, postoje [[carina|carinski]] gatovi, to je dio lučke obale određen za pristajanje brodova koji prometuju sa inozemstvom.&lt;ref name=enci&gt;{{cite web
 |url          = http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21366
 |title        = ''gat''
 |publisher    = Hrvatska enciklopedija
 |language     = hrvatski
 |accessdate   = 2. 1. 2014
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20160304211258/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21366
 |archive-date = 2016-03-04
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Piers}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/459799/pier ''Pier'' (na portalu Encyclopædia Britannica)] {{en icon}}

[[Kategorija:Saobraćajna infrastruktura]]
[[Kategorija:Pomorstvo]]
[[Kategorija:Građevine]]</text>
      <sha1>qmzh8163renc1e66mog7ofz9ompoo0o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ernst Ruska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3552755</id>
    <revision>
      <id>42695835</id>
      <parentid>42410060</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:29:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695835</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9023" sha1="qx8t026eufytzcx9nx7mbngcq71irfa" xml:space="preserve">{{Znanstvenik
| ime                     = Ernst Ruska 
| slika                   =
| slika_širina            =
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[25. prosinca]] [[1906]].
| mjesto_rođenja          = [[Heidelberg]], [[Njemačka]]
| datum_smrti             = [[27. svibnja]] [[1988]].
| mjesto_smrti            = [[Berlin]], [[Njemačka]]
| prebivalište            =
| državljanstvo           = [[Nijemci|Nijemac]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Fizika]]
| radna_institucija       = Institut Fritz Haber, Tehnički fakultet Berlin 
| alma_mater              = Tehnički fakultet München
| doktorski_mentor        = Max Knoll
| doktorski_studenti      =
| poznat_po               = [[Elektronski mikroskop]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 =  [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1986.)
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}

[[datoteka:Ernst Ruska Electron Microscope - Deutsches Museum - Munich-edit.jpg|mini|desno|250px|[[Elektronski mikroskop]] koji je konstruirao Ernst Ruska 1933.]]

[[datoteka:Magnetic quadrupole moment.svg|mini|desno|250px|[[Kvadrupol]] je sustav dvaju [[dipol]]a ([[magnet]]a) na maloj udaljenosti.]]

'''Ernst Ruska''' ([[Heidelberg]], 25. prosinca 1906. – [[Berlin]], 27. svibnja 1988.), njemački [[fizičar]]. Studirao je [[elektrotehnika|elektrotehniku]] na Tehničkom sveučilištu [[München]] (1925. – 1927.), a potom u Berlinu. Godine 1931. konstruirao je prvu [[magnet]]sku [[Leća (optika)|leću]] za [[Žarište|fokusiranje]] snopa [[elektron]]a ([[kvadrupol]]). Koristeći niz takvih leća izumio je [[elektronski mikroskop]] (1933.). Od 1937. radio je kao [[inženjer]] istraživač u tvrtki [[Siemens AG|Siemens-Rainiger-Werke AG]] te je pod njegovim vodstvom bio konstruiran prvi [[tržište|tržišni]] elektronski mikroskop (1939.). Od 1957. do umirovljenja 1974. bio je direktor Instituta za elektronsku mikroskopiju. Bio je i dugogodišnji [[profesor]] Tehničkoga sveučilišta Zapadnog Berlina (1949. – 1971.). Dobitnik je polovine [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1986. za izum elektronskoga mikroskopa (drugu polovinu podijelili su [[Heinrich Rohrer]] i [[Gerd Binnig]]).&lt;ref&gt;'''Ruska, Ernst''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53759] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141207005426/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53759 |date=2014-12-07 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;

== Elektronski mikroskop ==
{{Glavni|Elektronski mikroskop}}

'''Elektronski mikroskop''' je [[uređaj]] kojim se, s pomoću uskog snopa [[elektron]]a, dobiva uvid u [[Mikrostruktura|mikrostrukturu]] promatranog uzorka, uz golemo povećanje. Najviše su u upotrebi transmisijski i rasterski elektronski mikroskopi.

=== Transmisijski elektronski mikroskop ===
Transmisijski elektronski mikroskop rabi se za promatranje uzoraka koji su za elektrone propusni, pa zato debljina uzoraka rijetko može biti veća od 1 [[metar|μm]]. Po građi je sličan optičkomu [[mikroskop]]u, ali radi u uvjetima visokoga [[vakuum]]a. Kao izvor elektronskoga snopa služi elektronski top. Njega čini katoda, obično [[volfram]]ska nit, koja zagrijavanjem emitira elektrone ([[Termionički generator|termionska emisija)]], Wehneltov cilindar za fokusiranje elektronskoga snopa te [[anoda]] s velikom razlikom [[Električni potencijal|potencijala]] prema [[katoda|katodi]]. Zbog te se razlike elektroni snažno ubrzavaju i njihov se snop prvom elektronskom lećom, koja ima ulogu kondenzora, usmjerava na uzorak ([[elektronska optika]]). Prolaskom kroz uzorak elektroni se u susretu s [[atom]]ima raspršuju razmjerno debljini i gustoći područja na koje nailaze. Preostali, neraspršeni elektroni čine elektronsku sliku uzorka, koja se povećava sustavom elektronskih leća (leća objektiva, međuleća, projektorska leća). Konačna slika nastaje na [[Fluorescencija|fluorescentnom]] zaslonu, a njezini tamni dijelovi odgovaraju debljim i gušćim područjima uzorka. Kvaliteta slike ovisi o vrsti kontrasta, koji može biti ogibni ili fazni. U ogibnome kontrastu postoje slike svijetlog i tamnog polja, koje imaju inverzan kontrast, a povezane su s [[ogib]]nom slikom istog područja promatranoga na mikrografiji. Iz ogibne se slike prepoznaje [[simetrija]] promatranog uzorka, a smjerovi iz ogibne slike izravno se prenose u elektronsku sliku svijetloga polja, tamnog polja ili u sliku visokog razlučivanja koja se temelji na faznome kontrastu. Na temelju ogibne slike moguće je odrediti [[Kristalna rešetka|kristalnu strukturu]]. Međutim, kvantitativna informacija o mikrostrukturi materijala može se dobiti detaljnom korelacijom ogibne i elektronske slike. Ogibni kontrast oslikava detalje veće od 1,5 [[metar|nm]], a fazni kontrast daje razlučivanje na razini atoma. Kako elektronski snop putuje u vakuumu, posebni uređaji omogućuju izmjenu uzoraka bez prisutnosti zraka.

Transmisijski elektronski mikroskop svojim velikim korisnim povećanjem i sposobnošću razlučivanja znatno nadmašuje mogućnosti optičkoga mikroskopa, jer je [[valna duljina]] elektronskoga zračenja mnogo manja od valne duljine [[svjetlost]]i. Naime, maksimalna razlučivost mikroskopa (najmanja udaljenost dviju točaka na kojoj ih je moguće razlikovati) ograničena je valnom duljinom zračenja koje prolazi kroz uzorak, a odabirom zračenja manjih valnih duljina postiže se bolja [[razlučivost]]. Današnja se granica razlučivanja najsnažnijih transmisijskih elektronskih mikroskopa približava iznosu od 0,1&amp;nbsp;nm uz povećanje slike od 1,5 milijuna puta, a to je dovoljno za istraživanje [[molekula]]rne strukture, pa i za raspoznavanje [[atom]]a u [[kristal]]ima.

=== Rasterski elektronski mikroskop ===
Rasterski elektronski mikroskop služi za proučavanje [[reljef]]a površine uzoraka, koji mogu biti i masivni, za elektrone nepropusni, a njime se može vrlo dobro oslikati trodimenzionalnost uzorka. Sustavom elektronskih kondenzorskih leća elektroni se fokusiraju ([[žarište]]) u vrlo uzak snop, koji se otklonskim elektronskim lećama usmjerava na površinu uzorka i tako ju, točku po točku, pretražuje u obliku [[Rasterska grafika|rastera]]. Djelovanje snopa na površinu uzrokuje emisiju sekundarnih elektrona, koje je u emisijskom načinu rada moguće registrirati kao sliku na zaslonu [[Katodna cijev|katodne cijevi]]. S obzirom na način zapisivanja [[signal]]a koji nastaju interakcijom elektronskoga snopa i površine razlikuju se refleksijski, apsorpcijski, transmisijski, rendgenski i katodoluminiscentni način rada.

=== Primjena ===
Primjena elektronskoga mikroskopa vrlo je široka. Poznavanje strukture čvrstih tvari, o kojoj ovise njihova svojstva, može riješiti mnoge probleme [[kemija|kemije]], [[fizika|fizike]], [[metalurgija|metalurgije]], [[Mineralogija|mineralogije]], geologije i [[biologija|biologije]]. Nizom elektronskomikroskopskih snimaka moguće je pratiti pojedine faze različitih procesa, kao na primjer proces razvijanja u [[fotografija|fotografiji]] i proces [[Katalizator|katalize]], istraživanjem strukture vlakana razjašnjavaju se makroskopska svojstva [[Tkivo|tkiva]], a mogućnost promatranja svijeta [[bakterija]] i [[virus]]a, makromolekula, [[stanica]] i mnogih pojedinosti strukture organizma proširuje područje istraživanja biologije i [[medicina|medicine]].&lt;ref&gt;'''elektronski mikroskop''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=17657] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;

=== Kvadrupol ===
{{Glavni|Kvadrupol}}

'''Kvadrupol''' ([[Latinski jezik|lat]]. u složenicama ''quadru''-: četvero-, prema ''quattuor'': četiri + -pol) je sustav dvaju [[dipol]]a na maloj udaljenosti i time u jakom međudjelovanju (interakciji), zbog čega je njegovo djelovanje na okolinu bitno drugačije od djelovanja dvaju dipola. Postoje [[magnet]]ski i [[Električna struja|električni]] kvadrupoli. Općenito, niz pravilno razmještenih dipola može činiti multipol, pa je kvadrupol prvi član [[niz]]a iza dipola. Proučavanje svojstava kvadrupola i općenito multipola važno je u teoriji [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]], dok se kvadrupolni raspored elektroda rabi na primjer kao maseni filtar snopa [[ion]]a ili kao elektrostatska leća, a kvadrupolni raspored magneta kao magnetska [[Leća (optika)|leća]].&lt;ref&gt;'''kvadrupol''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=34859] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}

{{normativna kontrola}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{lifetime|1906|1988|Ruska, Ernst}}

[[Kategorija:Njemački fizičari]]
[[Kategorija:Mikroskopičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]</text>
      <sha1>qx8t026eufytzcx9nx7mbngcq71irfa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektromagnetska indukcija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3552781</id>
    <revision>
      <id>42695790</id>
      <parentid>42276916</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:51:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695790</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20719" sha1="08vp6cbe5eizu50obp3bbm2kibefoxd" xml:space="preserve">[[Datoteka:Induction experiment.png|mini|desno|290px|[[Michael Faraday|Faradejov]] [[eksperiment]] koji dokazuje elektromagnetsku indukciju: [[baterija]] '' (desno) '' stvara [[električna struja]] koja prolazi kroz malu električnu zavojnicu ''(A)'', stvarajući [[magnetsko polje]]. Kada miruje ne indukuje se nikakav napon. Ali ako se mala zavojnica kreće unutar velike zavojnice ''(B)'', [[magnetski tok]] unutar velike zavojnice se menja, stvarajući (indukujući) električnu struju koja se može opaziti na [[Galvanometar|galvanometru]] ''(G)''.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Poyser |first=A. W. |year=1892 |title=Magnetism and Electricity: A Manual for Students in Advanced Classes |url=https://books.google.com/books?id=JzBAAAAAYAAJ&amp;pg=PA285 |page=285 |location=London and New York |publisher=[[Longmans|Longmans, Green, &amp; Co.]]}}&lt;/ref&gt;]]
{{Elektromagnetizam}}
[[Datoteka:Induction2.jpg|250px|mini|desno|[[Lencov zakon]]: smer indukovane struje se određuje pomoću [[Pravilo desne ruke|pravila desne ruke]].]]
[[Datoteka:FlujoMagnetico.svg|mini|desno|250px|[[Magnetski tok]] je [[fizička veličina]] određena [[Skalarni umnožak|skalarnim umnoškom]] [[magnetska indukcija|magnetske indukcije]] ''B'' s površine ''S'' kroz koju taj [[Tok polja|tok]] prolazi.]]
[[Datoteka:Faraday emf experiment.svg|mini|desno|250px|Prikaz [[Michael Faraday|Faradejeve]] opreme sa željeznim prstenom. Ukoliko dolazi do promene magnetskog toka u [[Električna zavojnica|zavojnici]] na levoj strani prstena, onda dolazi do indukovane [[električna struja|električne struje]] na desnoj zavojnici. [[Lencov zakon|Lencovo pravilo]] govori da je [[magnetski tok]] indukovane struje uvek je suprotan izvornom magnetskom toku.&lt;ref name=Giancoli&gt;{{cite book|last=Giancoli|first=Douglas C.|title=Physics: Principles with Applications|url=https://archive.org/details/physicsprinciple00gian|year=1998|pages=[https://archive.org/details/physicsprinciple00gian/page/623 623]–624|edition=Fifth}}&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:Right hand rule cross product.svg|mini|desno|250px|Određivaǌe smera vektorskog produkta [[Pravilo desne ruke|pravilom desne ruke]].]]
[[Datoteka:Flusso magnetico attraverso una superficie perpendicolare.svg|mini|desno|250px|[[Magnetski tok]] u homogenom [[magnetno polje|magnetnom polju]].]]

'''Elektromagnetna indukcija''' je [[pojava]] da se u zavoju [[Električni provodnik|provodničke žice]] stvara (indukuje) [[električni napon]] ([[elektromotorna sila]]) ako se menja [[magnetski tok]] što ga zavoj obuhvata. Ako promenljivi magnetski tok umesto kroz jedan zavoj prolazi kroz [[Električna zavojnica|zavojnicu]] s ''N'' zavoja, ukupni indukovani napon zavojnice biće ''N'' puta veći, jer se naponi svih zavoja zbrajaju. Zbog tih napona teći će i [[električna struja]] ako se zavoju ili [[električna zavojnica|električnoj zavojnici]] zatvori [[strujno kolo]].

[[Eksperiment]]e o elektromagnetskoj indukciji prvi je otkrio [[Michael Faraday|M. Faradej]] 1831. i pokazao kako se promenom [[magnetni tok|magnetnoga toka]] može dobiti indukovani napon. Prva je mogućnost da se zavoj pomiče u [[magnetsko polje|magnetskom polju]] ili da se uz zavoj koji miruje pomiče [[magnet]], pri čemu se promena magnetskoga toka može slikovito shvatiti kao presecanje magnetskih [[Silnice|silnica]] [[električni provodnik|električnim provodnikom]] zavoja. Tako dobijeni indukovani napon označava se kao '''napon pomicanja'''. Međutim i bez relativnog pomicanja može se u zavoju ili zavojnici dobiti indukovani napon ako je promenljivo magnetno polje proizvedeno [[Naizmenična struja|naizmeničnom strujom]]. Za to je potrebna takozvana primarna zavojnica, u kojoj teče promenljiva struja (na primer naizmenična električna struja), i uz nju, sekundarna zavojnica, u kojoj će promenljivo magnetno polje indukovati napon. Zbog međusobnog magnetnog delovanja primarne zavojnice na sekundarnu, ta se pojava naziva '''međusobnom indukcijom'''. Kako je i zavojnica koja proizvodi promenljivi magnetni tok obuhvaćena silnicama vlastitoga toka, u njoj će biti indukovan '''napon samoindukcije'''.&lt;ref&gt;'''elektromagnetska indukcija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17628] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190630084935/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17628 |date=2019-06-30 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

U [[tehnika|tehnici]] se na elektromagnetnoj indukciji zasniva rad [[transformator]]a i [[električni generator|generatora]] električne struje. Elektromagnetna indukcija se u većini slučajeva može objasniti delovanjem [[Lorencova sila|Lorencove sile]] na nositelje [[električni naboj|električnog naboja]]. Pri tome deluje [[električno polje]] nastalo promenom [[Magnetno polje|gustine magnetnog toka]] po vremenu nezavisno od [[kretanje|kretanja]], dok [[magnetno polje]] kojem je gustina magnetnog toka vremenski nepromenjljiva deluje samo kada postoji komponenta [[brzina|brzine]] kretanja nositelja naboja normalna na smer magnetskog polja. Elektromagnetna indukcija je jedna od najvažnijih osobina [[električna struja|električne struje]]. Elektromagnetnom indukcijom stvara se gotovo sva [[električna energija]] koja se danas u čitavom svetu upotrebljava u [[industrija|industriji]].&lt;ref&gt;Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

== Osnove ==

Prvom slikom prikazani su severni (N) i južni (S) pol nekog trajnog [[magnet]]a. Magnetne [[silnice]], to jest [[magnetni tok]] teći će od severnog prema južnom polu kako pokazuje vertikalni snop strelica. Eksperimentalno je utvrđeno, da u magnetnom polju stalne jačine sve tačke vodiča imaju isti [[električni potencijal|potencijal]], to jest u mirnom magnetnom polju na krajevima žičane petlje neće se pojaviti nikakav [[Električni napon|napon]] dok petlja miruje. Ako međutim jačina magnetnog toka koji obuhvata petlja počne rasti ili padati, na krajevima petlje stvoriće se takozvani ''indukovani napon''. On će biti to veći, što je brža (odnosno jača) promena magnetnog toka.

Kako svako [[strujno kolo]] stvara barem jednu petlju (ili namotaj), umetanjem jednog od vodova strujnog kruga u magnetno polje i pomicanjem tog voda među polovima magneta (ili magneta u odnosu na mirujući vod) mijenjaće se jačina magnetnog toka kroz petlju, pa će na krajevima petlje nastati razlika potencijala, odnosno u vodu će se indukovati napon.

Ako se u okolini provodnika postavljenog u magnetno polje magnetni tok menja na takav način da provodnik pri toj promeni „seče” smernice magnetnih sila (silnice), na krajevima provodnika indukovaće se napon koji je to jači, što je promena magnetnog toka brža u okolini provodnika. Saglasno tome, najveći indukovani napon daje pomicanje provodnika u ravnini normalnoj na smer N - S, dok pomicanje provodnika paralelno pravcu magnetnih silnica ne uzrokuje pojavu indukcije, jer takav pomak ne seče silnice, odnosno ne menja magnetni tok obuhvaćen petljom. Pri svemu tome nije bitno da li se promena magnetnog toka postiže promenom jačine magnetnog polja, pomicanjem provodnika, ili pomicanjem magneta u odnosu na mirujući provodnik.

Indukovani napon poteraće indukovanu struju u zatvorenoj petlji. Smer indukovane struje, odnosno polaritet napona na krajevima provodnika može se odrediti prema takozvanom [[pravilo desne ruke|pravilu desne ruke]] prema donjim slikama. Pri tome treba imati na umu, da je pozitivan smer struje dogovoren od + prema - u spoljašnjem delu strujnog kruga, to jest izvan izvora struje, odnosno struja „izlazi” iz izvora kroz pozitivnu stezaljku. Unutar izvora struje (a provodnik u kome se indukuje napon jeste izvor struje) međutim struja teče od negativne stezaljke prema pozitivnoj, dakle od - prema +. Eventualna promena smera kretanja provodnika kroz magnetno polje (ili promena polariteta magnetnog polja) uzrokovaće i promenu smera struje kroz provodnik.

=== Magnetoindukcija i elektroindukcija ===
Uzme se [[električna zavojnica]] s mnogo zavoja tanke [[žica|žice]] i priključi se na osetljivi [[ampermetar]]. Stavi se naglo u šupljinu zavojnice ravan [[magnet]]. Kazaljka ampermetra će se trgnuti i odmah vratiti u svoj pređašnji položaj. Znači, zavojnicom je potekla trenutna [[električna struja]]. Kad se izvuče magnet, igla će se trgnuti na suprotnu stranu. Prema tome, sada se pojavila električna struja, ali suprotnog smera. Pobuđivanje električne struje magnetom naziva se '''magnetoindukcija'''.

[[Elektromotorna sila]] koja na taj način nastane zove se indukovana elektromotorna sila, a pobuđena struja zove se '''indukovana struja'''. Ista će pojava nastati ako magnet miruje, a zavojnica se stavlja, odnosno izvuči sa magneta. Dakle, kod svakog kretanja bilo zavojnice prema magnetu ili magneta prema zavojnici indukuje se u navojnici elektromotorna sila. Kod toga se u svakom navoju navojnice indukuje mala elektromotorna sila; sve se te male sile zbrajaju na kraju zavojnice. Smer indukovane struje biće protivan ako se u zavojnicu stavi južni pol magneta umesto severnog.

Indukovana elektromotorna sila može nastati i električnom strujom. Uzmu se dve zavojnice, jedna primarna s malo zavoja debele žice, a druga sekundarna s mnogo zavoja tanke žice. Primarna treba da ulazi u šupljinu sekundarne. Spoje se krajevi primarne zavojnice sa akumulatorskom [[baterija|baterijom]], a krajevi sekundarne sa ampermetrom. Kad se navuče sekundarna zavojnicu na primarnu, kazaljka ampermetra će skrenuti na jednu stranu i vratiće se zatim u početni položaj. Čim se zavojnica izvuče, kazaljka će skrenuti na drugu stranu. Dakle, primicanjem i odmicanjem zavojnice kojom teče električna struja pobuđuje se u zatvorenom strujnom krugu trenutna indukovana električna struja. Pobuđivanje električne struje drugom strujom naziva se ''elektroindukcija''. Magnetoindukcija i elektroindukcija nazivaju se zajedničkim imenom elektromagnetna indukcija.

=== Smer indukovane struje ===
U svim navedenim slučajevima, u kojima se pojavila indukovana struja, dolazi do sečenje magnetnih [[silnice|silnica]]. Kod kretanja magneta u zavojnici i iz nje zavoji seku magnetne silnice. Sličan je slučaj kod kretanja dve zavojnice, a očito je to kod kretanja električnog provodnika u magnetnom polju. Kod jačanja i slabljenja struje u primarnoj zavojnici nastane jačanje, odnosno isčezavanje magnetnih silnica i njihovo sečenje po zavojima sekundarne zavojnice.

Na osnovu toga se zaključuje da se uvek kad nastane sečenje magnetnih silnica, odnosno promena količine magnetnih silnica (magnetnoga toka) kroz neku zavojnicu, u njoj rađa indukovana struja. Smer indukovane struje nalazi se po [[Pravilo desne ruke|pravilu desne ruke]]. Postavi li se desna ruka tako da silnice udaraju u njen dlan, a palac pokazuje smer kretanja provodnika, prsti pokazuju smer indukovane struje.

== Matematička formulacija ==
Elektromagnetna indukcija zavisi od veličine koja predstavlja proticanje magnetskog polja kroz neku [[površina|površinu]]. Ta veličina se naziva [[magnetni tok]]. [[Magnetni tok]] ''Φ&lt;sub&gt;B&lt;/sub&gt;'' je [[fizička veličina]] određena [[Skalarni umnožak|skalarnim umnoškom]] [[magnetna indukcija|magnetne indukcije]] ''B'' i [[Površina|površine]] ''S'' kroz koju taj [[Tok polja|tok]] prolazi:

: &lt;math&gt; \Phi_B = B \cdot S \cos\theta \ &lt;/math&gt;

To znači da će u slučaju površine normalne na magnetno polje magnetski tok biti:
 
: &lt;math&gt; \Phi_B = B \cdot S &lt;/math&gt;

a u slučaju površine paralelne s magnetnim poljem:

: &lt;math&gt; \Phi_B = 0 &lt;/math&gt;

Ako je &lt;math&gt;\ \mathbf{B}&lt;/math&gt; [[vektor]] magnetnog polja, a &lt;math&gt;\ \mathbf{S}&lt;/math&gt; vektor normalan na površinu, jednak površini po veličini, tada je magnetni tok jednak njihovom [[skalarni umnožak|skalarnom umnošku]]:

:&lt;math&gt;  \mathbf{\Phi_B} = \mathbf{B} \cdot \mathbf{S} \ &lt;/math&gt;

Jedinica magnetnog toka se dobija pomoću izraza za magnetski tok, a zove se [[Veber (jedinica)|veber]] (Wb). Jedinica magnetnog polja zove se [[Tesla (jedinica)|tesla]] (T).
 
:&lt;math&gt;[\Phi_B] = [B][S]\,&lt;/math&gt;
:&lt;math&gt;\mathrm{Wb} = \mathrm{T}\cdot\mathrm{m}^2\,&lt;/math&gt;

Ako ravna površina veličine 1 [[kvadratni metar|m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]] stoji normalno na homogeno magnetno polje gustinee magnetnog toka 1 T, tada je magnetni tok kroz tu površinu jednak 1 Wb.

== Zakon elektromagnetne indukcije ==

Zakon elektromagnetne indukcije za napon indukovan u petlji može se izraziti ovako:

Ako u trenutku ''t&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;'' magnetni tok kroz površinu petlje ima vrednost Φ''(t&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;)'', a u malo kasnijem trenutku vrednost Φ''(t&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)'', tada se u petlji indukuje napon:

:&lt;math&gt;U=\frac{\Phi(t_1)-\Phi(t_2)}{t_2-t_1}&lt;/math&gt;

Ako je ΔΦ promena magnetnog toka, ''ΔΦ = Φ(t&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;)'' - Φ''(t&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;)'', a Δ''t'' vremenski interval, Δ''t = t2 - t1'', pa jednačina glasi:

:&lt;math&gt;U=-\frac{\Delta\Phi}{\Delta t}&lt;/math&gt;

Indukovani napon srazmeran je veličini promene magnetnog toka ''ΔΦ'', a obrnuto srazmeran s vremenom trajanja promene Δ''t''.

Trenutni napon u vremenu se dobije ako se Δ''t'' pusti da teži u nulu, pa izraz prelazi u [[derivacija|derivaciju]]:

:&lt;math&gt;U=-\frac{\mathrm{d}\Phi}{\mathrm{d} t}&lt;/math&gt;

Taj se izraz zove [[Faradejev zakon elektromagnetske indukcije|Faradejev zakon indukcije]]. U izrazu se pojavljuje predznak minus, on je povezan sa smerom indukovanog napona. Smer je takav da indukovana struja koja nastaje zbog indukovanog napona, stvara magnetno polje koje deluje suprotno promeni magnetnog toka, to jest nastoji da spreči kretanje zbog kojeg je nastala indukovana struja. To pravilo za smer indukovane struje zove se [[Lencovo pravilo]] ([[Hajnrih Lenc]]).

Jedinica magnetnog toka je [[Veber (jedinica)|veber]] (Wb). ''Jedan veber (Wb) je onaj magnetni tok koji u strujnom kolu s jednim zavojem indukuje električni napon od jednog volta (V) ako se u jednoj sekundi (s) magnetni tok smanji na nulu.''

:&lt;math&gt; \mathrm{V} = \frac{\mathrm{Wb}}{\mathrm{s}}&lt;/math&gt;

Ako je ''l'' dužina električnog provodnika koji se kreće u magnetskom polju na putu ''a'', onda je površina kroz koju prolazi [[magnetni tok]]:

: &lt;math&gt; S = l \cdot a &lt;/math&gt;

Prema tome je veličina magnetnog toka:

: &lt;math&gt; \Phi_B = B \cdot S = B \cdot l \cdot a &lt;/math&gt;

[[Vreme (fizika)|Vreme]] ''t'', u kome će [[žica]] [[Dužina|prevaliti put]] ''a'' [[metar]]a brzinom ''v'' je:

:&lt;math&gt;t = {a \over v} &lt;/math&gt;

Prema tome je indukovani električni napon ''U'':

:&lt;math&gt;U = \frac{\Phi_B}{t} = \frac{B \cdot l \cdot a}{a \over v} &lt;/math&gt;

pa je:

:&lt;math&gt; U = B \cdot l \cdot v &lt;/math&gt;

gde je ''B'' izraženo u [[Tesla (jedinica)|teslama]], ''l'' u [[metar|metrima]] i ''v'' u [[Metar u sekundi|m/s]]. Odatle sledi da indukovani električni napon zavisi od:
* [[Magnetna indukcija|magnetne indukcije]] ''B'' ([[Gustina magnetskog fluksa|gustine magnetnog toka]]),
* [[dužina|dužine]] [[električni provodnik|električnog provodnika]] koji se kreće u [[magnetno polje|magnetnom polju]] ''l'' i,
* njegove [[brzina|brzine]] ''v'', jer što mu je brzina veća, to će biti i veći broj presečenih [[magnet]]nih [[silnice|silnica]] u 1 sekundi.

== Samoindukcija ==

Indukcija koja nastaje u [[električna zavojnica|zavojnici]] zbog promene njenog vlastitog magnetnog polja pri promeni jačine struje kroz zavojnicu zove se '''samoindukcija'''.

Kada zavojnicom teče [[električna struja]], unutar zavojnice stvara se magnetno polje koje je proporcionalno jačini struje ''I''. Znači, ako se menja jačina struje kroz zavojnicu, menja se i magnetno polje unutar zavojnice, pa se time menja i magnetni tok kroz zavojnicu. Ta promena magnetnog toka uzrokuje pojavu indukovanog napona u zavojnici, čiji je smer takav da deluje suprotno promeni struje koje ga je uzrokovala (Lencovo pravilo). Budući da tu indukciju uzrokuje vlastito magnetno polje same zavojnice, ona se naziva samoindukcija. Izraz za samoindukciju je:

:&lt;math&gt;U=-L \cdot \frac{\Delta I}{\Delta t}&lt;/math&gt;

U izrazu za samoindukciju javlja se veličina ''L'', koja predstavlja koeficijent proporcionalnosti koji karakteriše zavojnicu. Taj koeficijent se naziva [[induktivitet]]. Induktivitet zavisi od preseeka ''S'' i dužine ''l'' zavojnice, od broja zavoja ''N'' i od [[Magnetna permeabilnost|permeabilnosti]] materijala koji se nalazi unutar zavojnice. Jedinica induktiviteta se dobija iz izraza za samoindukciju:

:&lt;math&gt;[L]=[U] \cdot \frac{[\Delta t]}{[\Delta I]}=\mathrm V \cdot \frac\mathrm s\mathrm A=\mathrm H&lt;/math&gt;

Ta se jedinica zove [[henri]] (H).

== Primena elektromagnetne indukcije ==

Elektromagnetna indukcija primenjuje se u [[generator]]u (drugi naziv: alternator) ili [[dinamo|dinamu]], gde se [[mehanička energija]] pretvara u [[električna energija|električnu energiju]]. Elektromagnetska indukcija primjenjuje se u [[transformator]]u gde se [[naizmenična struja]] jednog napona pretvara u naizmeničnu struju drugog napona.

Princip elektromagnetne indukcije primenjen je u brojnim uređajima, među kojim su i:
* [[Asinhrona mašina|Asinhroni motori]]
* [[Električni generator]]i
* [[Transformator]]i
* [[Zavojnica|Kalemovi]]
* [[Indukciono zavarivanje]]
* [[MHD generator]]i

== Indukovana EMS u pravolinijskom provodniku ==

Još jedan oblik elektromagnetne indukcije javlja se u slučaju kada se provodnik kreće kroz magnetno polje (promenljivo ili stalno). Usled dejstva [[Lorencova sila|Lorencove sile]] na pokretna naeletrisanja unutar provodnika dolazi do razdvajanja [[naelektrisanje|naelektrisanja]], pri čemu se na jednom kraju provodnika taloži pozitivno, a na drugom negativno naelektrisanje. Proces traje do izjednačavanja Lorencove sile sa električnom koja se tom prilikom javlja. Usled razdvajanja naelektrisanja došlo je do stvaranja razlike potencijala i indukovane EMS.
Njenu vrednost nalazimo množenjem vrednosti magnetne indukcije, dužine provodnika i njegove brzine za slučaj kada je pravac linija magnetne indukcije normalan na pravac provodnika, dok se u drugim slučajevima kao množilac dodaje sinus ugla između njih:
:&lt;math&gt; \mathcal{E} &lt;/math&gt;=-&lt;math&gt;B l v&lt;/math&gt;

== Lencovo pravilo ==

[[Polarnost (fizika)|Polaritet]] usled elektromagnetne indukcije nastalog izvora EMS određuje se [[Lencov zakon|Lencovim pravilom]].

:''Elektromotorna sila (EMS) indukovana u električnom kolu ima smer takav da struja koja se stvara u tom kolu usled nje, indukuje magnetno polje koje se suprotstavlja promeni magnetnog fluksa.''

Odatle je Lencovo pravilo odgovorno za znak minus u prethodnim formulama.

== Povezano ==
* [[Faradejev zakon elektromagnetske indukcije]]
* [[Elektromagnetizam]]
* [[Samoindukcija]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* David J. Griffiths, Introduction to Electrodynamics (3rd ed.). {{page1|location=|publisher=Prentice Hall|year=1998|isbn=978-0-13-805326-0|pages=}}
* Paul Tipler, Physics for Scientists and Engineers: Electricity, Magnetism, Light, and Elementary Modern Physics , W. H. Freeman. {{page1|edition=5th|year=2004|isbn=978-0-7167-0810-0|pages=}}
* J.S. Kovacs, P. Signell, ''[https://web.archive.org/web/20051022074412/http://35.9.69.219/home/modules/pdf_modules/m145.pdf Magnetna indukcija]'' (2001), [http://www.physnet.org Projekat PHYSNET] document MISN-0-145.
* [https://books.google.com/books?id=vAsJAAAAIAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=intitle:a+intitle:treatise+intitle:on+intitle:electricity+intitle:an+intitle:magnetism&amp;cad=0_1#v=onepage&amp;q&amp;f=false Maxwell, James Clerk (1881), ''A treatise on electricity and magnetism, Vol. II'', Chapter III, §530, p. 178.] Oxford, UK: Clarendon Press. {{page|year=|isbn=978-0-486-60637-8|pages=}}.
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Induction}}
* [https://nationalmaglab.org/education/magnet-academy/watch-play/interactive/electromagnetic-induction A simple interactive Java tutorial on electromagnetic induction] National High Magnetic Field Laboratory
* [https://web.archive.org/web/20080530092914/http://www.physics.smu.edu/~vega/em1304/lectures/lect13/lect13_f03.ppt R. Vega ''Induction: Faraday's law and Lenz's law'' - Highly animated lecture]
* [https://web.archive.org/web/20130101085616/http://www.learnemc.com/tutorials/Faraday/Faradays_Law.html Faraday's Law for EMC Engineers]
* [https://web.archive.org/web/20120617020014/http://usna.edu/Users/physics/tank/Public/FaradaysLaw.pdf Tankersley and Mosca: ''Introducing Faraday's law'']
* [http://www.phy.hk/wiki/englishhtm/Induction.htm A free java simulation on motional EMF]

{{Authority control}}

{{DEFAULTSORT:Elektromagnetska indukcija}}
[[Kategorija:Magnetizam| ]]
[[Kategorija:Elektrotehnika]]</text>
      <sha1>08vp6cbe5eizu50obp3bbm2kibefoxd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektroplatiranje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3552992</id>
    <revision>
      <id>42695798</id>
      <parentid>42414927</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:53:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695798</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24032" sha1="7725k899fy2gbau59tlaggaf23ps7lh" xml:space="preserve">[[datoteka:PCB copper layer electroplating machine.jpg|mini|desno|300px|Stroj za '''elektroplatiranje''' [[Bakar (element)|bakra]] na [[Tiskana pločica|tiskane pločice]].]]

[[datoteka:Inside of a tin platted can.jpg|mini|desno|300px|S gledišta [[industrija|industrijske]] prakse najčešće se elektroplatira [[kositar|kositrom]] (bijeli lim za limenke u konzerviranju [[hrana|hrane]]).]]

[[datoteka:PCB Spectrum.jpg|mini|desno|300px|Dio [[tiskana pločica|tiskane pločice]] iz 1983. ([[Sinclair Research Ltd|Sinclair]] [[ZX Spectrum]]).]]

[[datoteka:15.electroless.nickel.jpg|mini|desno|300px|[[Niklanje|Poniklani]] predmeti.]]

[[datoteka:Polished copper on aluminum.jpg|mini|desno|300px|Elektroplatirani [[Bakar (element)|bakar]] na [[aluminij]]u.]]

[[datoteka:Stirling Engine.jpg|mini|desno|300px|Elektroplatirano [[zlato]] ([[pozlata]]) na modelu [[Stirlingov motor|Stirlingovog motora]].]]

'''Elektroplatiranje''' ili '''galvanostegija''' je nanošenje tankog sloja nekog metala na površinu predmeta izrađenog od drugog metala radi zaštite, uljepšavanja ili postizanja određenih površinskih svojstava. S gledišta [[industrija|industrijske]] prakse najčešće se elektroplatira [[kositar|kositrom]] (bijeli lim za limenke u konzerviranju [[hrana|hrane]]), [[cink]]om (zaštita [[željezo|željeza]] i [[čelik]]a od [[korozija|korozije]]; [[cinčanje]]), [[krom]]om (dekoracija, zaštita, [[tvrdoća]] površine; [[kromiranje]]), [[Bakar (element)|bakrom]] (povećanje električne i toplinske [[vodljivost]]i, zaštita; [[bakrenje]]), [[nikal|niklom]] (zaštita, dekoracija; [[niklanje]]) i plemenitim metalima ([[pozlata]]). Uz aparate za napajanje strujom i izvođenje temeljnih operacija, i najjednostavnija postrojenja za elektroplatiranje moraju imati još i filtre za čišćenje otopina, uređaje za sušenje (koji mogu biti vrlo različiti, od običnih za sušenje mlazom komprimiranog zraka, do velikih peći), tankove za otapanje neispravnih galvanskih slojeva s izradaka, tankove za rekuperaciju otpadnih voda koje se još mogu iskoristiti, prenosive [[crpka|crpke]] za prijenos otopina i, ako je potrebno, najmanje jedan spremnik za prihvat kupke za galvaniziranje.&lt;ref&gt;'''galvanotehnika''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21148] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150203000448/http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=21148 |date=2015-02-03 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

Za rezultat [[galvaniziranje|galvaniziranja]] u elektroplatiranju i elektrooblikovanju bitan proces je katodno taloženje. Da bi se ono moglo neprestano odvijati, među ostalim, mora se održavati i koncentracija [[elektrolit]]a u kupki. Najčešće se to postiže istovremenim otapanjem anode građene od metala kojim se galvanizira (anodnim otapanjem). No, kad se iz nekog razloga upotrebljavaju anode koje se ne otapaju, otopini se povremeno ili još bolje stalno dodaje elektrolit. Te dvije metode održavanja koncentracije elektrolita u kupki u galvanotehnici penekad se i nadopunjuju.&lt;ref&gt;&quot;Tehnička enciklopedija&quot; ('''Galvanotehnika'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.&lt;/ref&gt;

== Način rada ==
Uređaj za provedbu galvanotehničkih postupaka sastoji se od kupke s uronjenim [[elektroda]]ma ([[anoda|anodom]] i [[katoda|katodom]]), koje su spojene s vanjskim izvorom galvanske struje ([[istosmjerna struja|istosmjerna električna struja]] stalne jakosti). Kupku čini [[otopina]] [[elektrolit]]a, to jest otopina [[soli]] onog [[metal]]a koji se želi istaložiti na katodi. Od tog su metala najčešće građene i anode, a kao katode stavljaju se predmeti na koje se metal treba nataložiti. Predmeti mogu biti od nekoga drugog metala ili od drugih materijala ([[plastika]], [[vosak]], [[gips]]) kojima se površina učini vodljivom nanošenjem [[Električna vodljivost|električki vodljivog]] [[Firnis|laka]] ili redukcijom metalnih soli. Zatvaranjem kruga istosmjerne struje zbivaju se [[Elektrokemija|elektrokemijske reakcije]]: na anodi metal otpušta [[elektron]]e (anodno otapanje) i u obliku pozitivnih [[ion]]a ([[kation]]a) prelazi u otopinu svoje soli ([[elektrolitska disocijacija]]). Kation putuje kroz otopinu do katode, gdje prima elektrone i izlučuje se iz otopine (katodno taloženje). Može se raditi i s anodom koja se ne otapa, ali tada istaložene katione treba nadoknađivati dodavanjem elektrolita u kupku. [[Temperatura]] kupke obično je oko 80 [[celzij|°C]], gustoća struje 1 do 10 [[Amper|A]]/[[Četvorni metar|dm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]], a [[napon]] 1 do 15 [[Volt|V]]. Debljina je slojeva istaloženih elektroplatiranjem 1 do 50 [[metar|μm]], a elektrooblikovanjem 5 do 10 [[metar|mm]].

Kako se na galvanotehnici zasniva i elektrolitičko dobivanje i rafinacija metala, galvanotehnika se katkad promatra i kao grana [[Metalurgija|elektrometalurgije]]. Međutim, galvanotehnički se procesi razlikuju od elektrometalurških time što iscrpak i čistoća slojeva nisu najvažniji u galvanizaciji, već se pritom postavlja niz teže zadovoljivih zahtjeva. Gotovo uvijek galvanski slojevi moraju biti fine, sitnozrnaste strukture, homogeni i čvrsti, moraju se lako polirati, biti jednolične debljine i, pri elektroplatiranju, dobro prianjati na podlogu. Za to su osobito mjerodavni procesi [[kristal]]izacije za vrijeme galvaniziranja. Međusobno djelovanje tih i elektrokemijskih procesa katodnoga taloženja pri galvaniziranju toliko je isprepleteno da se oni ne mogu promatrati odvojeno jedni od drugih. Zbog toga se za katodno taloženje galvanskih slojeva u suvremenoj tehnologiji sve više upotrebljava naziv '''elektrokristalizacija'''. Da bi se procesi elektrokristalizacije mogli odvijati tako da im rezultat budu galvanski slojevi tražene [[kakvoća|kakvoće]], među ostalim je potrebno da se podloga prije galvaniziranja nalazi u prikladnu fizikalno-kemijskom stanju: da joj je površina dovoljno glatka, to jest da je bez ogrebotina, pukotina i rupa te da je dovoljno čista kako bi se mogao uspostaviti prikladan kontakt između nje i kupke. Obično je pri galvaniziranju potrebno površinu izradaka tek dovesti u takvo stanje. Također je za postizanje potrebne kakvoće galvaniziranih proizvoda obično nužna i doradba. Zbog toga galvaniziranje u širem smislu obuhvaća i niz operacija predobradbe i naknadne obradbe.

=== Elektrolitičko nagrizanje ===
Elektrolitičko nagrizanje se izvodi u spremniku s kiselom kupkom u kojem je izradak [[katoda]] (katodno nagrizanje) ili [[anoda]] (anodno nagrizanje). Zbog snažnog razvijanja [[plin]]ova na površini izratka, iz kupke se lako odvajaju produkti [[Oksidacija|oksidacije]] i drugi slojevi, osobito ogorine od [[toplinska obrada|toplinske obrade]], pa je postupak djelotvorniji od kemijskog nagrizanja (dekapiranja). Osobito je elektrolitičko nagrizanje prikladno za čišćenje izradaka od [[željezo|željeza]] i [[čelik]]a.

==== Katodno nagrizanje ====
Pri katodnom nagrizanju kupka je otopina s 10% sumporne kiseline i nešto kositar(II) sulfata. Izvodi se na 60 - 70&amp;nbsp;°C, uz gustoću struje od 0,08 do 0,1 A/cm2, obično s anodama od olova. Za vrijeme trajanja postupka, kositar koji se izlučuje zaštićuje već očišćena mjesta na izratku od vodikove krtosti. Prije dalje obrade taj se sloj kositra uklanja anodnim otapanjem u kupki s natrijevim karbonatom i trinatrij fosfatom kao elektrolitima. Prednost ovog načina nagrizanja je što se pri tome gubi vrlo malo materijala i kiseline. Nedostatak mu je razmjerno loša raspodjela elektrolita u udubinama katode, pa se upotrebljava samo u predobradi ravnih izradaka. Osim toga, primjena ovog postupka nagrizanja povezana je sa stanovitim rizikom od pojave vodikove krtosti površine njime obređenih izradaka.

==== Anodno nagrizanje ====
Pri anodnom nagrizanju za elektrolit se upotrebljava, također, sumporna kiselina ili smjesa sumporne i fosforne kiseline. Dakako, tu je gubitak materijala veći, ali se na njima ne može razviti krtost površine. Također je raspodjela elektrolita u udubinama bolja, pa je postupak primjenjiv i u nagrizanju jako profiliranih dijelova. Za vrijeme izvođenja postupka na površini željeznih izradaka nastaje oksidna kožica ravnomjerne debljine, koja ih štiti od jačeg najedanja. Ta se kožica može ukloniti metodama koje se upotrebljavaju za sprečavanje pasivacije.

=== Elektrolitičko odmašćivanje ===
Elektrolitičko odmašćivanje izvodi se u spremniku s [[Alkalije|alkaličnom kupkom]], također kao katodno i anodno odmašćivanje i djelotvornije je od fizikalno-kemijskog odmašćivanja vrućim otopinama [[Alkalije|alkalija]], također zbog razvijanja plinova na površini izradaka.

==== Katodno odmašćivanje ====
Katodno odmašćivanje djelotvornije je zbog toga što se na katodi razvija 2 puta više plina ([[vodik]]a) nego na anodi ([[kisik]]a). Nedostaci su mu što se pri tome na površini izratka mogu istaložiti male količine mekih metala iz [[soli]] prisutnih u kupki, što, kad se radi o izracima od željeza i čelika, može dovesti do vodikove krtosti. Zbog toga elektrolitičko odmašćivanje ne smije trajati više od 2 minute. Opasnost od razvijanja vodikove krtosti pri katodnom odmašćivanju umanjuje se smanjivanjem napetosti površine kupke pomoću prikladnih sredstava za kvašenje. Ponekad se otopinama elektrolita za katodno odmašćivanje dodaju male količine složenih [[Cijanovodična kiselina|cijanskih]] soli bakra. Vrlo tanki galvanski sloj bakra, kojim su nakon takvog čišćenja elektroplatirani izraci, služi za kontrolu uspjeha odmašćivanja, a u nekim slučajevima još i kao međusloj za povećanje prionjivosti drugih slojeva koje još treba nanijeti daljom obradom.

==== Anodno odmašćivanje ====
Anodno odmašćivanje povezano je s jačom oksidacijom površine izradaka nego anodno nagrizanje. To je često prednost, jer se često oksidna kožica lako odvaja uz nastajanje čiste površine izratka sa [[Hrapavost površine|hrapavošću]] upravo prikladnom za elektro[[kristal]]izaciju. Zbog toga se ovim postupkom, međutim, ne smiju čistiti izraci od metala topljivih u alkalijama (na primjer [[cink]]), a ne mogu oni od lakopasivabilnih metala (na primjer [[aluminij]]a, [[nikal|nikla]]). Izraci od metala osjetljivih prema alkalijama u oksidativnoj sredini (na primjer [[Bakar (element)|bakra]] i njegovih [[slitina]]) smiju se ovim postupkom obrađivati samo vrlo kratko (nekoliko sekundi). Anodno odmašćivanje izradaka od [[čelik]]a obično je izvedeno za 2 minute, ali se smije produžiti, ako je to potrebno.

Katodno i anodno odmašćivanje često se kombiniraju. Tamo gdje anodno odmašćivanje mora biti vrlo kratko (kao u već spomenutom odmašćivanju bakra i njegovih slitina), kombinirano elektrolitičko odmašćivanje izvodi se kratkotrajnom anodnom polarizacijom izratka nakon katodnog odmašćivanja u istom spremniku. Inače se zbog prisutnosti sredstava za kvašenje u otopinama elektrolita za katodno taloženje, koji bi smetali pri anodnom odmašćivanju, te dvije operacije izvode u posebnim spremnicima.

=== Galvaniziranje ===
Za upravljanje elektroplatiranjem posebno je važno poznavati uvjete galvaniziranja na koje se može utjecati. Oni obuhvaćaju sastav, temperaturu i konvekciju kupke, materijal i oblik anode, te gustoću kupke.

==== Sastav kupke ====
Za svojstva kupke najvažnija je, dakako, vrsta [[elektrolit]]a. Pri elektroplatiranju elektrolit se odabire prema anionu [[soli]] koje su za to prikladne. Prema tome se i kupke nazivaju. Najvažnije su kloridne, [[Sulfati|sulfatne]] i cijanidne kupke, ali se često upotrebljavaju i [[Fosfati|fosfatne]], pirosulfatne i pirofosfatne, fluorboratne, nitritne i druge kupke. Često se izborom elektrolita podesiva svojstva kupke postižu i kombiniranjem ovih glavnih elektrolita s elektrolitima koji imaju druge [[anion]]e (na primjer sulfatnim kupkama često se dodaju kloridi da bi se smanjile smetnje procesu anodnog otapanja). No, elektroliti se ne biraju samo prema njihovim svojstvenim djelovanjima na odvijanje elementarnih procesa, već i prema njihovoj cijeni. Osim toga, svojstva kupke zavise i od koncentracije elektrolita (od toga zavisi i [[gustoća]] u procesu). S druge strane, optimalna koncentracija elektrolita zavisi od niza činilaca koji se ne mogu obuhvatiti općim pravilima. Ipak, u suvremenim postupcima teži se velikim koncentracijama elektrolita, jer su nužne za takozvane visokoučinske kupke (kupke koje omogućavaju galvaniziranje što sjajnijim, sitnozrnim slojevima za najkraće praktički dosizivo vrijeme).

==== Sredstva za povećanje vodljivosti ====
Sredstva za povećanje [[vodljivost]]i također su soli, ali i [[kiseline]] i [[Baze (kemija)|baze]]. Soli koje se upotrebljavaju za tu svrhu obično su alkalijske ili amonijske, s istim anionom koji ima i elektrolit. Od kiselina za tu svrhu najviše se upotrebljava [[Sumporna kiselina|sumporna]] u sulfatskim kupkama, koje se zbog toga često nazivaju i kiselim. Baze za povećavanje vodljivosti obično su alkalijski [[hidroksidi]]. Obično se dodavaju cijanidnim kupkama, pa se te često također nazivaju alkaličnim (bazičnim). Djelovanje svih tih sredstva počiva na međusobnoj zavisnosti gibanja [[ion]]a. Pri njihovoj upotrebi treba voditi računa o tome, da se na taj način ne može povećavati vodljivost, a da se pri tome ne promijene i druga važna svojstva kupke, na primjer zbog učinka zajedničkog iona i koncentracija iona metala elektrolita.

==== Depolizatori ====
Depolizatori koji se dodavaju kupkama za elektroplatiranje, da bi se smanjila polarizacija elektroda iznad stanovite vrijednosti, gdje njen dalji porast ima štetne posljedice, mogu biti vrlo različite tvari, već prema prirodi procesa koji uzrokuje tu pojavu. Najčešće se ti procesi odvijaju na anodama, pa su najvažniji anodni depolizatori, osobito nosioci iona [[klor]]a i cijanidi alkalija. Prvi se upotrebljavaju na primjer za razaranje pasivizirajućih slojeva nikalnih elektroda agresivnim djelovanjem nascentnog klora, drugi na primjer u cijanidnim kupkama za stvaranje lako topljivih dvosoli. Jedan od najpoznatijih katodnih depolizatora jest [[vodikov peroksid]], koji se često upotrebljava pri elektroplatiranju niklom. Djelovanje mu se zasniva na oksidaciji vodika koji se simultano izlučuje.

==== Puferi ====
Pufer ([[Njemački jezik|njem]]. ''Puffer'') (puferska ili tamponska otopina) je [[otopina]] kojoj se može dodati manja količina vodikovih (H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;) ili hidroksidnih (OH&lt;sup&gt;–&lt;/sup&gt;) iona (u obliku jake kiseline ili jake lužine), a da se kiselost, odnosno lužnatost, to jest [[pH]]-vrijednost otopine, znatno ne promijeni. Kupkama se dodaju različiti puferi, već prema tome u kojem je području vrijednosti pH potrebno puferiranje. Tako se na primjer za puferiranje pri elektroplatiranju niklom upotrebljava borna kiselina. Najvažniji drugi puferi jesu [[oksalna kiselina]] i [[boraks]].

==== Sredstva za suzbijanje vodikovog poroziteta ====
Sredstva za suzbijanje vodikovog poroziteta poznata su sredstva za kvašenje (ionski aktivni spojevi, kao što su [[natrij]]ev alkilsulfonati, natrijevi sulfati masnih alkohola, [[amidi]] masnih kiselina). Pri njihovoj upotrebi nužno je paziti na to da su ispitani u primjeni uz ostala svojstva kupke, posebno s obzirom na njenu pH vrijednost. U sredstva za suzbijanje vodikovog poroziteta ubraja se i vodikov peroksid.

==== Inhibitori ====
Inhibitor (od [[Latinski jezik|lat]]. ''inhibere'': zadržati, priječiti), u [[kemija|kemiji]], je tvar koja u malim količinama usporava ili zaustavlja [[kemijska reakcija|kemijsku reakciju]] tako da s reaktantima ili [[katalizator]]ima reakcije stvara stabilne, nereaktivne produkte, uklanja slobodne radikale u lančanim reakcijama ili se na primjer adsorbira na metalnu površinu i sprječava [[korozija|koroziju]]. Naziva se i negativnim katalizatorom. Najstariji poznati inhibitori jesu [[želatina]], tutkalo ([[ljepilo]]) i različiti [[ugljikohidrati]] (na primjer [[dekstroza]], [[glukoza]]). Kako je uloga inhibicije postajala sve važnija (osobito pri galvaniziranju niklom, a danas sve više i bakrom), broj patenata za to je sve više rastao, pa danas ima vrlo mnogo inhibitora. Svrstavaju se u nekoliko skupina prema djelovanju na moć raspodjele i svojstava galvanskih slojeva.

==== Posjajivači ====
Da bi se izbjegle štetne posljedice naknadne obrade galvaniziranih proizvoda [[brušenje]]m i [[poliranje]]m, od tih sastojaka obično se traži da uzrokuju nastajanje već sasvim glatkih i sjajnih površina. Zbog toga se nazivaju još i posjajivačima. Malo je tvari koje same mogu djelovati kao posjajivači. To su na primjer neki nezasićeni [[alkoholi]] (na primjer butindiol). Skoro redovito za posjajivače služe smjese s komponentama koje prema djelovanju čine dvije skupine. U jednoj su takozvani primarni posjajivači (nosači) koji sami uzrokuju nastajanje galvanskih slojeva dovoljno sitnozrnate strukture, ali još ne toliko da budu dovoljno sjajni. Najvažniji među njima jesu [[benzen]] i [[naftalen]]sulfonske kiseline i [[Sulfonska kiselina|sulfonski]] imidi, te [[saharin]]. U drugoj su takozvani sekundarni posjajivači s kojima se postiže konačni traženi sjaj. Među njima su najvažniji spojevi s konjugiranim prstenom [[dušik]]a, [[nitridi]] i poliamini. Uobičajene koncentracije primarnih posjajivača u kupki dosta su velike (obično od 0,5 do 10 [[gram|g]]/[[litra|l]]) i ne moraju se točno održavati. Dopustive koncentracije sekundarnih posjajivača razmjerno su male (obično od 0,005 do 0,05 g/l) i moraju se vrlo točno nadzirati, jer već kad se razmjerno malo prekorače mogu uzrokovati krtost galvanskih slojeva. Nepovoljni utjecaj prekoračenja koncentracije sekundarnih posjajivača može se nadoknaditi pomoću primarnih. Uz ove organske, poznati su još i anorganski spojevi koji djeluju kao posjajivači, osobito sekundarni. Najpoznatiji među njima jesu [[kobalt]]ov sulfat i [[kadmij]]ev sulfat, [[tantal]]ov klorid, selenska i telurna [[kiselina]].

==== Sredstva za niveliranje mikrohrapavosti ====
Ponekad se sredstva za niveliranje [[Hrapavost površine|mikrohrapavosti površine]] izradaka galvaniziranjem promatraju kao posebna skupina inhibitora. Pri tome se, da bi se taj učinak razlikovao od moći raspodjele na velikim profilima (takozvane moći makroraspodjele), ponekad govori i o moći mikroraspodjele. To je potrebno, jer obično kupke s povoljnom makroraspodjelom nemaju povoljnu mikroraspodjelu i obrnuto.

==== Materijal i oblik anoda za elektroplatiranje ====
Tamo gdje se hranjenje kupke ionima odvija anodnim otapanjem, materijal anode mora, dakako, biti dovoljno (ali ne previše čist). Inače, kako topljivi, tako i netopljivi strani sastojci materijala anode dospijevaju u kupku (otapanjem, odnosno suspendiranjem takozvanog anodnog mulja) i mogu joj nepovoljno mijenjati svojstva; vrlo čisti materijali nisu prikladni za te anode, jer ne samo što su preskupi već bi i anode od njih bile sklone pasivaciji. Zbog toga je najčešće za anode prikladan jeftini [[Lijevanje|lijevani]] ili [[Valjanje|valjani]] materijal. Suspendiranje anodnog mulja u kupki pri tome se sprečava ulaganjem anoda u vreće od umjetnog vlakna. Nastaje li anodnim otapanjem još i neki ion metala koji smeta, i kad se to može spriječiti drugim mjerama, pribjegava se upotrebi netopljivih [[anoda]] uz hranjenje kupki dodavanjem elektrolita. Bolje je da su anode veće od izradaka koji se elektroplatiraju, jer prevelike gustoće anodne struje uzrokuju pasivaciju. Njihov oblik od utjecaja je samo u specijalnim slučajevima (na primjer pri elektroplatiranju [[cijev]]i).

==== Temperatura kupke ====
Za razliku od vodljivosti elektronskih vodiča struje, [[vodljivost]] ionskih vodiča raste s temperaturom, jer im se pri tome povećavaju stupanj disocijacije i pokretljivosti iona. Zbog toga se s povećanjem temperature kupke pri galvaniziranju dadu postići veće gustoće struje. Osim toga, povisivanje temperature kupke utječe i na druge važne činioce procesa. Tako povećavaju anodno iskorištenje struje, a ubrzavanjem difuzije i pospješujući elektrokristalizaciju, povisivanje temperature kupke smanjuje polarizabilnost elektroda i time radni napon reaktora, ali i povećava sklonost rastu [[kristal]]a na račun nastajanja novih klica kristalizacije, pa galvanski slojevi postaju više grubozrnati i mekši. S druge strane, pri elektrokristalizaciji većine metala povisivanje temperature kupke iznad stanovite granice uzrokuje pojačano razvijanje [[vodik]]a na katodi i sve nepovoljne posljedice toga, uključujući i naglo opadanje iskorišćenja struje. Iznad stanovitih temperatura kupke treba računati i s utjecajem [[Hidroliza|hidrolize]]. Da bi se odredila neka optimalna [[temperatura]] kupke nužno je, dakle, uskladiti složeni niz njenih posljedica na tok i rezultat galvaniziranja. Zbog toga su i te temperature vrlo različite od slučaja do slučaja. Najčešće su od 30 do 50 [[celzij|°C]], ali mogu biti i znatno niže (na primjer u nekim slučajevima [[kromiranje|kromiranja]] od 12 do 18&amp;nbsp;°C) i znatno više (do 85&amp;nbsp;°C u visokoučinskim kupkama).

==== Konvekcija kupke ====
U mirujućim kupkama opadanje koncentracije iona metala u blizini površine katode može također uzrokovati porast razvijanja vodika i time spužvaste galvanske slojeve, a u blizini anode koncentracija tog iona može porasti do te mjere da (na primjer pri velikim gustoćama struje) uzrokuje kristalizaciju soli. Također nedostatak konvekcije kupke može uzrokovati i nedovoljnu inhibiciju elektrokristalizacije. Tamo gdje te pojave mogu nastupiti, posebno u visokoučinskim kupkama i pri upotrebi posjajivača, nužna je djelotvorna prisilna [[konvekcija]] kupke. Najprikladnija je konvekcija pomoću [[crpka|crpki]], jer se time ostvaruju mogućnosti za dotjerano izvođenje niza drugih, pomoćnih operacija ([[Filtracija|filtracije]] radi čišćenja, hlađenja ili grijanja uz regulaciju temperature i hranjenja kupke elektrolitom izvana). Sustavi za konvekciju kupke ubrizgavanjem zraka primjenjivi su samo tamo gdje elektrolit nije oksidabilan, dakle, ne tamo gdje su kupke cijanidne. U novije vrijeme za prinudnu konvekciju galvanotehničkih kupki upotrebljava se i [[ultrazvuk]]. Često se namjesto konvekcije kupke pribjegava pokretnim katodama (rotirajućim, vibrirajućim, oscilirajućim, putujućim).

==== Vrsta i gustoća struje ====
U galvanotehnici skoro se uvijek upotrebljava [[istosmjerna struja]] stalne jakosti, ali se često, osobito u visokoučinskim kupkama, pribjegava periodičnom obrtanju njenog smjera. Svrha tome jest kompenzacija razmjerno slabe moći raspodjele tih kupki istim učincima na kojima se zasniva i poliranje eliziranjem. Omjeri perioda (u sekundama) katodne i anodne polarizacije izradaka u tim slučajevima jesu od 5 : 1 do 15 : 5. Nejednoličnost napona rijetko je potrebna pri galvaniziranju, na primjer pri elektroplatiranju [[krom]]om, kad se, da bi se što brže stvorio pokrivni sloj, na početku radi s većim naponom. Mala valovitost [[napon]]a (ispod 5%) ne djeluje nepovoljno na galvaniziranje. Djelovanje gustoće struje pri galvaniziranju odviše je složeno da bi se mogla postaviti neka opća pravila za određivanje njenog optimuma. Granice tog optimuma od slučaja do slučaja vrlo su široke. Tako su na primjer za elektroplatiranje [[srebro]]m povoljne gustoće struje 0,005 [[Amper|A]]/[[Četvorni metar|cm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]], tvrdo (kromom) 0,5 A/cm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Jedino što se tu može uopćiti jest da su za velike gustoće struje nužne velike koncentracije elektrolita i maksimalne temperature galvanizacije. Povisivanje temperature kupke, pogotovo u kombinaciji s konvekcijom, opća je mjera za suzbijanje najnepovoljnijeg učinka povećavanja gustoća struje, jačanja katodnog razvijanja vodika.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Prevlaka metala]]</text>
      <sha1>7725k899fy2gbau59tlaggaf23ps7lh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ferit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3554277</id>
    <revision>
      <id>42695923</id>
      <parentid>42445591</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T20:17:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695923</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12860" sha1="r2y6m69z2z05b3rmcsprpegmfpogofe" xml:space="preserve">[[Datoteka:Krivulja hladenja zeljeza.jpg|mini|desno|300px|Krivulja hlađenja čistog željeza.]]
[[Datoteka:Dijafram Fe-C.jpg|mini|desno|300px|Dijagram stanja ([[fazni dijagram]]) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojim je ferit (alfa-željezo) stabilan.]]
[[Datoteka:Widmanstatten hand.jpg|mini|desno|300px|Kada se [[metalni meteoriti]] poliraju i jetkaju, pokazuju poznate Widmanstättenove figure.]]
[[Datoteka:Martensite.jpg|mini|desno|300px|Prikaz martenzita kod niskolegiranog čelika 42CrMo4 (AISI 4140).]]
[[Datoteka:Dqsk-steel-bainitic-weld-tem-image.png|mini|desno|300px|Prikaz bainita kod smirenog (dezoksidiranog) čelika.]]

'''Ferit''' (prema [[Latinski jezik|lat]]. ''ferrum'': željezo) je naziv za '''alfa-željezo''', [[Alotropija|alotropsku modifikaciju]] željeza stabilnu do 911&amp;nbsp;°C, također strukturni sastojak tehničkoga [[željezo|željeza]] i [[čelik]]a u obliku čvrste otopine malih količina [[ugljik]]a u alfa-željezu.&lt;ref&gt;'''ferit'', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19292] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141206120754/http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=19292 |date=2014-12-06 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt; Ferit je naziv za intersticijsku čvrstu [[Otopine|otopinu]] ([[ugljik]] se otapa u čvrstom [[željezo|željezu]] jer su njegovi [[atom]]i puno manji) ugljika u alfa-željezu ('''α-Fe''') s volumno centriranom kubičnom [[Kristalna rešetka|kristalnom strukturom]]. Maksimalna topivost ugljika u α-Fe je 0,025 % kod 723 [[Celzijev stupanj|ºC]] i samo 0,008 % na sobnoj temperaturi. To je najmekša faza u dijagramu stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik. Ferit je kristalna struktura koja daje [[čelik]]u [[Magnetizam|magnetska svojstva]]; to je klasičan primjer [[Feromagnetizam|feromagnetičnog]] materijala. Ferit ima [[Vlačna čvrstoća|vlačnu čvrstoću]] 280 [[Njutn|N]]/[[Četvorni metar|mm&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]] i [[tvrdoća|tvrdoću]] oko 80 HB ([[tvrdoća po Brinellu]]). Istezljivost ferita je do 35%.

==Čisto željezo==
Kada otopimo čisto [[željezo]], a zatim ga dovoljno sporo hladimo, on se počinje skrućivati na temperaturi od 1538&amp;nbsp;°C i stvara volumno centriranu kubičnu kristalnu strukturu, koju nazivamo '''delta-željezo''' (δ-Fe), sve do temperature od 1392&amp;nbsp;°C. Ispod temperature od 1392&amp;nbsp;°C željezo počinje mijenjati [[Kristalna rešetka|kristalnu strukturu]] u plošno centriranu kubičnu kristalnu rešetku. Željezo s takvom kristalnom rešetkom se naziva gama-željezo ili [[austenit]] (γ-Fe). Austenit je postojan sve do 911&amp;nbsp;°C, kada ponovo mijenja kristalnu strukturu. Na temperaturi od 911&amp;nbsp;°C nastaje '''ferit''' ili α-Fe (γ-Fe). Do temperature od 768&amp;nbsp;°C ili [[Curieva temperatura|Curieve temperature]] ova modifikacija željeza je nemagnetična (i nekad pogrešno nazvana beta-željezo ili β-Fe). Ispod ove temperature α-Fe postaje [[magnet]]ično. Navedena pojava vezana je uz promjenu unutrašnje energije, [[Električna vodljivost|električne vodljivosti]] itd.&lt;ref&gt;[http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140704150245/http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view |date=2014-07-04 }} &quot;Fizikalna metalurgija I&quot;, dr.sc. Tanja Matković, dr.sc. Prosper Matković, www.simet.unizg.hr, 2011.&lt;/ref&gt;

Temperature pretvorbe jednog [[Alotropija|alotropskog oblika]] željeza u drugi jako ovisi o brzini promjene temperature. Pri ravnotežnom ili '''stabilnom''' (dovoljno sporom) ohlađivanju i zagrijavanju pretvorbe su pri istim [[temperatura]]ma. Pri neravnotežnom (brzom) ili '''metastabilnom''' ohlađivanju i zagrijavanju postoje odstupanja od ravnoteže i to: pri zagrijavanju su odstupanja su prema višim vrijednostima temperaturama, a pri ohlađivanju prema nižima. Odstupanje je razmjerno brzini promjene temperature i naziva se temperaturna histereza temperatura pretvorbi.

==Čelik==
[[Čelik]] je [[legura]] [[željezo|željeza]] i ugljika, s manje od 2,06 % [[ugljik]]a, uz prisutne pratioce ([[silicij]], [[mangan]]) i nečistoće ([[fosfor]], [[sumpor]] i druge) i eventualni dodatak jednog ili više legirnih elemenata.&lt;ref&gt;&quot;Strojarski priručnik&quot;, Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.&lt;/ref&gt;

===Eutektoidni čelik===
Eutektoidni čelik je čelik s 0,8% ugljika (masenih udjela), a naziva se i [[perlit]]. Perlit se sastoji od 88% ferita i 12% [[cementit]]a (Fe&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;C). [[eutektik|Eutektoidni]] čelik ili perlit ima u uvjetima polaganog hlađenja perlitnu mikrostrukturu, koja se sastoji od naizmjenično raspoređenih lamela ferita i cementita. Lamele ferita su oko sedam puta deblje od lamela cementita i mogu se vidjeti samo kod većeg povećanja optičkog [[mikroskop]]a.&lt;ref&gt;[http://www.ffri.uniri.hr/~zvonimir/Materijali/05Metali.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130731131353/http://www.ffri.uniri.hr/~zvonimir/Materijali/05Metali.pdf |date=2013-07-31 }} &quot;Metali&quot;, www.ffri.uniri.hr, 2011.&lt;/ref&gt;

===Podeutektoidni čelik===
Polagano hlađenje podeutektoidnog čelika s 0,4% [[ugljik|C]] (masenih udjela) karakterizira slijedeće:
* na temperaturi iznad 800&amp;nbsp;°C čelik ima [[austenit]]nu mikrostrukturu.
* na temperaturi malo iznad 723&amp;nbsp;°C mikrostruktura čelika sastoji se od ferita s 0,025 % C i austenita eutektoidnog sastava s 0,8 % C. Ferita ima 51,6% i austenita ima 48,4%. 
* na temperaturi ispod 723&amp;nbsp;°C austenit eutektoidnog sastava raspada se u perlit , pa se mikrostruktura sastoji od 51,6 % ferita (proeutektoidnog) i 48,4 % perlita. Ferita ima 94,4% i cementita ima 5,6%. Na osnovi ovih podataka može se zaključiti slijedeće: 94,4 % ferita sastoji se od 51,6 % proeutektoidnog ferita i 42,8 % eutektoidnog ferita, a 48,4 % perlita sastoji se od 42,8 % eutektoidnog ferita i 5,6 % cementita (Fe&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;C).

Kada se podeutektoidni čelik hladi polako ispod 911&amp;nbsp;°C dolazi do precipitacije ferita na granicama austenitnog zrna. Ukoliko je hlađenje brže ili su zrna austenita veoma velika,  ferit koji je [[kristal]]ografski orijentiran kao i austenit, više neće precipitirati na granicama austenitnog zrna kao ekviaksijalna zrnca, već u obliku iglica ili pločica, pa nastaje Widmanstattenova struktura ili [[Widmanstättenove figure]].

===Nadeutektoidni čelik===
Polagano hlađenje nadeutektoidnog čelika s 1,2% C (masenih udjela) karakterizira slijedeće:
* na temperaturi iznad 840&amp;nbsp;°C čelik ima austenitnu mikrostrukturu.
* na temperaturi malo iznad 723&amp;nbsp;°C mikrostruktura se sastoji od austenita i sekundarnog cementita, koji se izlučuje na granicama austenitnog zrna. Austenita ima 93,2% i cementita ima 6,8%. 
* na temperaturi malo ispod 723&amp;nbsp;°C austenit eutektoidnog sastava raspada se u perlit, pa se mikrostruktura čelika sastoji od 93,2 % perlita i 6,8 % proeutektoidnog cementita. Ferita ima 82,3% i cementita ima 17,7%. Na osnovi toga može se zaključiti slijedeće: 93,2 % perlita sastoji se od 82,3 % ferita i 10,9 % cementita (Fe&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;C), a 17,7 % cementita sastoji se od 10,9 % eutektoidnog cementita i 6,8 % proeutektoidnog cementita.

==Brzina hlađenja čelika==
Ukoliko se [[čelik]] hladi s povećanom brzinom nedostatno je vrijeme za završetak procesa difuzije; ili ovaj proces ne započinje, zbog pada temperature na onu vrijednost kod koje je difuzija &quot;beskonačno&quot; spora. To se često događa u proizvodnji, gdje uslijed ubrzanog hlađenja fazni preobražaji nastupaju pri nižim temperaturama od ravnotežnih ili do njih uopće ne dolazi. Mikrostruktura takvog čelika razlikuje se od one koju daje ravnotežni dijagram stanja, tim više što je veća brzina hlađenja, a ovisi još o sastavu legure i temperaturi zaustavljanja brzog hlađenja.&lt;ref&gt;&quot;Specijalni čelici&quot;, dr. sc. Stjepan Kožuh, doc., Metalurški fakultet, www.simet.unizg.hr, 2010.&lt;/ref&gt;

Utjecaj brzine hlađenja na temperature faznih prijelaza odnosno na raspad austenita kod jednog podeutektoidnog čelika s 0,45% C (maseni udjel) prikazan je na slici. Kod malih brzina hlađenja (&lt; 50 [[Celzijev stupanj|ºC]]/[[sekunda|s]]) linije Ar&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; i Ar&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; su značajno udaljene. Ispod linije Ar&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; izlučuje se proeutektoidni ferit, a kod Ar&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; preostali austenit pretvara se u perlit.

S povećanjem brzine hlađenja u ovom području izdvaja se sve manje ferita. Kod brzine hlađenja od 50&amp;nbsp;°C/s dolazi do spajanja dviju linija u jednu točku, jer se više ne izdvaja proeutektoidni ferit, već nastaje samo finolamelarni perlit. Struktura nastalog perlita tako je fino heterogena, da pod mikroskopom malog povećanja izgleda homogena i različita od strukture perlita. Taj strukturni sastojak čelika dobio je svojevremeno naziv sorbit, prema [[engleska|engleskom]] [[metalurgija|metalurgu]] Henry Clifton Sorbyu, koji se danas više ne upotrebljava.

Daljnjim porastom brzine hlađenja smanjuje se temperatura Ar&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;. Kod brzine hlađenja od 250&amp;nbsp;°C/s dolazi do nagle promjene mikrostrukture: pored perlita koji nastaje kod 600&amp;nbsp;°C (Ar') pojavljuje se novi mikrostrukturni sastojak čelika [[martenzit]] kod 300&amp;nbsp;°C (Ms), koji je dobio naziv prema [[njemačka|njemačkom]] metalurgu Adolfu Martensu. On nastaje kada se čelik austenitne strukture ohladi na određenu, dovoljno nisku temperaturu Ms (temperaturu početka stvaranja martenzita) brzinom hlađenja koja se naziva '''donja kritična brzina hlađenja'''. U mikrostrukturi takvog [[kaljenje|kaljenog]] čelika martenzit se javlja u obliku nakupina igličastih [[kristal]]a, koji se sijeku pod određenim kutevima.

Kod martenzitne reakcije transformira se γ-faza s plošno centriranom kubičnom kristalnom rešetkom u α-fazu s bazno-centriranom tetragonskom rešetkom. Uslijed velike brzine [[hlađenje|hlađenja]] i pada temperature brzina difuzije približava se praktički nuli, pa ugljik više nema mogućnosti da difundira kroz kristalnu rešetku ferita (α-Fe). Zbog viška atoma ugljika u prezasićenoj čvrstoj otopini kubična struktura α-Fe deformira se u tetragonsku. Tetragonska kristalna struktura martenzita zapravo je prezasićena čvrsta otopina ugljika u α-Fe. Nastala struktura ima određenu unutrašnju napetost, kojom se objašnjavaju visoka [[tvrdoća]] i otpornost martenzita prema nagrizanju s metalografskim reagensima.

Martenzitna transformacija ne nastaje procesom difuzije već spada u veoma brze, nedifuzijske procese. Temperatura početka stvaranja martenzita Ms ne ovisi o brzini hlađenja, već o sastavu legure, temperaturi s koje se čelik hladi (temperaturi kaljenja) i postupku kojem je čelik podvrgnut prije samog hlađenja. Ipak, da bi uopće mogao nastati martenzit mora biti dosegnuta i određena brzina hlađenja (donja kritična brzina hlađenja).

S porastom brzine hlađenja između donje i gornje kritične brzine ne mijenja se mikrostruktura čelika, već samo odnos između udjela perlita i martenzita. Pod mikroskopom relativno malog povećanja vide se tamne mrlja u obliku rozeta (tj. perlit koji se lako nagriza s metalografskim reagensima) uložene u svijetli martenzit, koji je otporan prema nagrizanju. Kako se fina lamelarna struktura perlita nije mogla vidjeti bez [[Elektronski mikroskop|elektronskog mikroskopa]] ova mikrostruktura nazvana trostit, prema [[SAD|američkom]] metalurgu Geraldu Troostu opet je pogrešno proglašena novim strukturnim sastojkom čelika.

Iznad gornje kritične brzine hlađenja (od 600&amp;nbsp;°C/s) ne nastaje više perlit već se dobiva samo martenzit. Ako se čelik ohladi na temperaturu između A&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; i A&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt; brzinom iznad kritične dobivaju se strukture koje pored martenzita (eventualno trostita) sadrže ferit, odnosno sekundarni cementit.

Kada se čelik hladi brzinom između gornje i donje kritične brzine hlađenja na nižim temperaturama (između temperature stvaranja perlita i martenzita) tada se dobiva struktura sastavljena od ferita i cementita, ali različita od perlita. To je struktura međustupnja ili međustruktura nazvana [[bainit]], prema američkom metalurgu Edgaru Bainu, koja nije jako izražena kod nelegiranih čelika. Struktura bainita razlikuje se od strukture perlita, jer je brzina difuzije atoma ugljika na ovoj temperaturi tako mala da se atomi ugljika ne mogu pomicati na veće udaljenosti i stvoriti lamele cementita. Zbog toga se umjesto lamela ferita i cementita stvaraju samo lamele ferita na čijim granicama se izdvaja cementit u obliku sitnih, [[kugla]]stih čestica vidljivih samo pomoću elektronskog mikroskopa. Razlika u strukturi između perlita i bainita posljedica je razlike u procesima njihovog nastajanja.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Legure]]
[[Kategorija:Metalurgija]]</text>
      <sha1>r2y6m69z2z05b3rmcsprpegmfpogofe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fluorescentna svjetiljka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3555342</id>
    <revision>
      <id>42695947</id>
      <parentid>42675913</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:37:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32917" sha1="4dkodknvi54rpca0zmije15oarb3huq" xml:space="preserve">[[File:Fluorescent lamps artistic.jpg|thumb|Fluorescente svjetiljke]]
'''Fluorescentna cijev''' je svjetlosni izvor u kojem se vidljiva [[svjetlost]] dobiva na fluorescentnom sloju pobuđenim [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim zračenjem]] koje nastaje električnim izbojem u smjesi [[plemeniti plinovi|plemenitih plinova]].

U odnosu na [[obična žarulja|običnu žarulju]] odlikuje je veći stupanj pretvaranja [[električna energija|električne energije]] u svjetlost i dulji životni vijek.

Na električnu mrežu se spaja preko predspojnih naprava - to su
[[prigušnica]] i starter

Često se krivo naziva [[neonska cijev]], što je korektan naziv samo za visokonaponske neon reklam cijevi koje imaju poseban tip elektroda na krajevima, (klodove elektrode), zatim neon signalne tinjalice, nixijeve neon cijevi, itd.

Naziv za kompaktnu izvedbu s integriranom elektroničkom predspojnom napravom i E27 podnožjem je '''[[štedna žarulja]]'''.

==Povijesne činjenice==
[[Datoteka:Leuchtstofflampen-chtaube050409.jpg|mini|300px|Vrh, dvije štedne fluorescentne svjetiljke. Dolje, dvije ravne fluorescentne svjetiljke. Šibica je prikazana zbog veličine]]
===Otkriće===
[[Fluorescencija]] nekih stijena i minerala je bila primjećena stotinama godina prije nego što je bila shvaćena. Sredinom 19-tog stoljeća, pokusi su pokazali da će se pojaviti slaba svjetlost na nekim staklenim posudama, ako se kroz njih pusti električna struja. Među prvima koji su objasnili tu pojavu je bio irski [[znanstvenik]] George Stokes, sa [[Sveučilište Cambridge|Sveučilišta Cambridge]], koji je nazvao tu pojavu “fluoroscencija”, nakon što je primjetio da mineral [[fluorit]] može jako svijetliti, pogotovo zbog svojih nečistoća. Povezanost između električne struje i svjetlosti su dalje razvili britanci znanstvenik [[Michael Faraday]] i [[James Clerk Maxwell]] u 1840-im.&lt;ref&gt;Gribben, John; &quot;The Scientists; A History of Science Told Through the Lives of Its Greatest Inventors&quot;; Random House; 2004; pp 424–432; {{ISBN|978-0812967883}}&lt;/ref&gt;

Malo toga se dalje razvijalo, sve do 1856., kada je njemački puhač stakla Heinrich Geisler stvorio živinu vakuumsku pumpu, iz koje je isisao više zraka nego itko prije toga. Kada bi se propustila električna struja kroz Geislerovu cijev, pojavilo bi se jako zeleno svjetlo na staklenim stijenkama, blizu [[katoda|katode]]. Zbog svojih zanimljivih svjetlosnih efekata, počela se koristiti u zabavnim parkovima. Jedan od prvih znanstvenika, koji je počeo raditi pokuse s Geislerovom cijevi, bio je Julius Plücker, koji je primjetio da se položaj svjetla mijenja, ako je u blizini neki izvor [[elektromagnetsko polje|elektromagnetskog polja]]. Alexandre Edmond Becquerel je primjetio 1859., da neke tvari odbijaju svjetlost, kada se smjeste unutar Geislerove cijevi i prvi je počeo raditi pokuse s fluorescentnim tvarima. 
Ispitivanja s Geislerovom cijevi su se nastavila, a počele su se dobivati sve bolje i efikasnije vakuumske pumpe. Sav napredak u pokusima doveo je do otkrića [[elektron]]a 1897., koji je otkrio [[Joseph John Thomson]].

===Prve plinske svjetiljke===
Dok se Becquerel više bavio sa znanstvenim pokusima, [[Thomas Alva Edison]] je više razvijao fluorescentno svjetlo zbog komercijalnog uspjeha. 1896. je izumio fluorescentnu svjetiljku, u koju je stavio sloj [[kalcij]]evog volframata, a pobudu je vršio s [[rendgenske zrake|rendgenskim zrakama]]. Iako je dobio za to patent 1907., s proizvodnjom nikad nije započeo.&lt;ref&gt;patent|US|865367 ''Fluorescent Electric Lamp''&lt;/ref&gt; I [[Nikola Tesla]] je radio slične pokuse, s visokofrekventnim fluorescentnim svjetiljkama u 1890-tim, koje su davale zelenkastu svjetlost, ali također nije postigao komercijalni uspjeh.

Edisonov zaposlenik, Daniel McFarlan Moore je 1895. prikazao svjetiljke duge 2 do 3 metra, koje je punio s ugljičnim dioksidom ili dušikom, i dobicao je bijelo ili ružičasto svjetlo. Budući da su takve svjetiljke bile jako komplicirane, na tržištu je više uspjeha imala obična volframova [[električna žarulja]].&lt;ref name=etheric&gt;{{cite news |first= |last= |authorlink= |title=Mr. Moore's Etheric Light. The Young Newark Electrician's New And Successful Device. |url=http://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=9400E1DE133BEE33A25751C0A9669D94679ED7CF |quote= |publisher=[[New York Times]] |date=2. listopada 1896., Wednesday |accessdate=26. svibnja 2008.}} Paid access.&lt;/ref&gt;

Godine 1901. Peter Cooper Hewitt otkrio je svjetiljku sa živinim parama, koja je za razliku od Mooreve svjetiljke, radila s puno nižim naponima. Te su svjetiljke već imale bolji [[stupanj iskorištenja]] od električne žarulje, ali budući su davale plavo-zelenkasto svjetlo, nisu našle širu primjenu.

===Prve neonske svjetiljke===
[[File:Germicidal UV discharge tube glow.jpg|thumb|right|upright|Svjetlo antimikrobne svjetiljke]]
1898. je prvi put neon izdvojen iz okolnog zraka. Kada su ga stavili u Geisler-ovu cijev, davao je jako crveno svjetlo.&lt;ref&gt;{{cite book |title=Discovery of the Elements: Third Edition (reprint) |last=Weeks |first=Mary Elvira |year=2003 |publisher=Kessinger Publishing |url=http://books.google.com/books?id=SJIk9BPdNWcC&amp;pg=PA287 |page=287 |isbn=9780766138728 |access-date=2015-02-17 |archivedate=2015-03-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150322191804/http://books.google.com/books?id=SJIk9BPdNWcC&amp;pg=PA287 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Oko 1910., francuz Georges Claude je počeo razvijati [[neonska cijev|neonske cijevi]], koje su 1930-tih bile glavni izvor osvjetljenja u Francuskoj. On je punio cijevi, osim neona, s argonom i živinim parama, ali budući su imale manji stupanj iskorištenja od električne žarulje, počele su se koristiti za reklame. Claude je uspio usavršiti elektrode na svjetiljkama. Osim toga, usavršio je i fluorescentni premaz unutar cijevi.&lt;ref name=Claude1913&gt;{{cite journal |last=Claude |first=Georges |title=The Development of Neon Tubes |journal=The Engineering Magazine |date=1913 |pages=271–274 |url=http://books.google.com/books?id=erpMAAAAYAAJ&amp;pg=PA271#v=onepage&amp;q&amp;f=false}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vanDulken&gt;{{cite book |title=Inventing the 20th century: 100 inventions that shaped the world : from the airplane to the zipper |last1=van Dulken |first1=Stephen |last2= |first2= |page=42 |publisher=New York University Press |year=2002 |isbn=9780814788127 |url=http://books.google.com/books?id=aVHRRoQvW60C&amp;pg=PA42}}&lt;/ref&gt;

===Komercijalni uspjeh fluorescentnih svjetiljki===
Godine 1934., Arthur Holly Compton izvijestio je o prvim uspješnim pokusima s fluorescentnim svjetiljkima. Na osnovu tog izvještaja, George E. Inman, sa svojim timom iz firme General Electric je napravio prvi prototip, koji se kasnije nakon poboljšanja uspio probiti na tržište.
&lt;ref&gt;ref patent| country=US |number=1790153 |status=patent |title=Electrical Discharge Device and Method of Operation |gdate=1931-01-27 |fdate=1927-10-15 |invent1=Albert W. Hull |invent2= |assign1=General Electric Company&lt;/ref&gt;

==Kako radi fluorescentna svjetiljka ==
Kada se svjetiljka upali, električna snaga zagrijava [[katoda|katodu]] dovoljno da izbaci elektrone. Ti elektroni sudaraju se s atomima [[plemeniti plinovi|plemenitih plinova]], koji se ioniziraju, unutar žarne niti unutar cijevi, da bi se tako stvorila [[plazma]] postupkom udarne ionizacije. Kao rezultat nastaje ionska lavina, čime provodljivost plemenitog plina naglo raste, dopuštajući da više električne struje teče kroz svjetiljku.

Osnovni način kako se električna energija pretvara u svjetlosnu energiju kod fluorescentnih svjetiljki, zasniva se na neelastičnom sudaranju elektrona. Ulazni elektroni s katode sudaraju se s atomima [[živa|žive]] u plinu. Ako slobodni elektron ima dovoljnu [[kinetička energija|kinetičku energiju]], onda on prenosi tu energiju na elektrone u vanjskoj orbiti atoma, uzrokujući da on skoči privremeno na viši energetski nivo. Viši energetski nivo elektrona u atomu žive je  nestabilan, tako da se elektron vraća na niži energetski nivo, koji je stabilniji, i pri tome emitira [[foton]]. Većina fotona koja izlaze iz atoma žive imaju valnu duljinu od 253,7&amp;nbsp;nm i 185&amp;nbsp;nm. Ti atomi nisu vidljivi za ljudsko oko, jer se nalaze u ultraljubičastom području. Te fotone zatim upijaju elektroni u fluorescentnom sloju na unutrašnjoj strani cijevi, koji emitiraju fotone u vidljivom području za ljudsko oko. Razlika u energiji između ulaznog elektrona s katode i izlaznog fotona s fluorescentnog sloja, pretvara se u zagrijavanje fluorescentnog sloja.&lt;ref name=&quot;Kane2001&quot;&gt;Raymond Kane, Heinz Sell '' Revolution in lamps: a chronicle of 50 years of progress (2nd ed.)'', The Fairmont Press, Inc. 2001 {{ISBN|0881733784}} chapter 5&lt;/ref&gt;

===Građa svjetiljke===
Fluorescentna svjetiljka sadrži plin koji ima pare [[živa|žive]] i [[argon]]a, [[ksenon]]a, [[neon]]a ili [[kripton]]a pod niskim tlakom. Tlak unutar cijevi je oko 0,3% [[atmosferski tlak|atmosferskog tlaka]] zraka. Unutrašnja površina cijevi je prevučena [[fluorescencija|fluorescentnim]] (a često i [[fosforescencija|fosforescentnim]]) premazom, koji se izrađuje od mješavine različitih metalnih soli i soli rijetkih zemalja. Lukovica elektrode je obično napravljena od zavojite niti [[volfram]]a i naziva se katoda, jer joj je prvenstvena uloga izbacivanje elektrona. Zbog toga, katoda je obično prevučena s mješavinom [[barij]]a, [[stroncij]]a i [[kalcij]]evog [[oksid]]a, da bi imala nisku termoelektronsku temperaturu.&lt;ref&gt;The pressure of the mercury vapor alone is about 0,8 Pa (8 millionths of atmospheric pressure), in a T12 40-watt lamp. See Kane and Sell 2001 page 185.&lt;/ref&gt;

Fluorescentne svjetiljke su cijevi duljine obično od 100&amp;nbsp;mm do 2,43 m. Ponekad se cijevi savijaju u krug ili u obliku slova U. Fluorescentne štedne žarulje imaju manji promjer, i obično se savijaju u spiralu, da bi omogućile veliku količinu svjetla u malom volumenu.

Fluorescentna tvar koja emitira svjetlo nanosi se kao sloj boje zajedno s organskim otapalom. Cijev se grije skoro do temperature topljenja stakla da bi se izbacili organski sastojci i da bi se fluorescentna tvar sljepila sa stijenkom cijevi nakon hlađenja. Veoma je važna pažljiva kontrola veličine zrna fluorescentnog sloja; velika zrna, 35 μm ili veća, stvaraju veoma slab sloj, dok premala zrna, 1 μm ili manja, ne mogu stvoriti jako svjetlo. Najbolja zrna su veličine 10 μm. Premaz mora biti dovoljno debeo da uhvati svo ultraljubičasto zračenje sa žive, ali ne i toliko debeo da upije previše vidljive svjetlosti.

===Utjecaj temperature===
[[File:Fluorescent Light.svg|thumb|Fluorescentna svjetiljka s predgrijavanjem. A: Fluorescentna cijev, B: Izvor napajanja(+220 V), C: Starter, D: Prekidač(bimetalni termostat), E: Kondenzator, F: Žarna nit, G: Prigušnica]]
Na rad svjetiljke jako utječe temperatura na katodi, jer ona je povezana s djelomičnim tlakom živinih para unutar cijevi. Svaka svjetiljka ima malu količinu [[živa|žive]], koja mora ispariti, da bi se stvorilo svjetlo. Kod niskih temperature, živa je u obliku raspršenih kapljica. Kako se svjetiljka grije, živa se pretvara u paru. Kod viših temperatura, samoapsorpcija smanjuje doprinos žive i svjetla. Budući da se živina para kondenzira na najhladnijim mjestima, mora se svjetiljka vrlo pažljivo konstruirati, da se izbjegne kondenzacija živinih para. 
Da bi se to umanjilo, koristi se obično amalgam, a to je spoj žive i drugih metala, čime se tlak živine pare smanjuje, a radna temperature se može povećati. Pa ipak, katoda ostaje “hladna točka” i mora se pažljivo kontrolirati konstrukcija da se spriječi izlazak žive iz amalgama i kondenzacija na hladnijim mjestima.&lt;ref name=Kane2001&gt;page 182 and following&lt;/ref&gt;

===Gubitci===
Živa pod niskim tlakom emitira 65% od ukupnog zračenja, na 254&amp;nbsp;nm liniji i 10 – 20% na liniji 185&amp;nbsp;nm. To ultraljubičasto zračenje zatim upija fluorescentni premaz, koji emitira konačno vidljivu svijetlost. Fluorescentni premaz, zajedno sa staklom cijevi, spriječava izlazak štetnih UV zraka. Samo se dio ulazne električne energije pretvara u korisno svjetlo. Jedan dio se gubi grijanjem prigušnice, koja bi trebala imati efikasnost oko 90%. Pad napona na elektrodama je stalan. Jedan dio energije su gubi na živinu paru, ali oko 85% se pretvata u UV zrake i vidljivu svjetlost. 
Gubici nastaju i kada se UV zrake pretvaraju u vidljivu svjetlost na fluorescentnom premazu. Kod novije generacije svjetiljki, na 100 ulaznih fotona UV zraka, dobije se 86 fotona vidljive svjetlosti. Budući da ulazni UV fotoni imaju energiju 5,5 eV, a izlazni fotoni vidljive svjetlosti oko 2,5 eV, tako se iskoristi samo 45% UV energije .&lt;ref name=Kane2001&gt;pages 196–197&lt;/ref&gt;

===Svjetiljke s hladnom katodom===
[[Image:Thermionic filament.jpg|thumb|right|Pogled na žarnu nit kod UV-C germicidne cijevi]]
Velika većina fluorescentnih svjetiljki imaju elektrode koje rade u obliku termoelektronske emisije, to znači da ostvaruju dovoljno visoku temperature, da bi mogle osloboditi elektrone. Postoje i takve fluorescentne svjetiljke koje rade s hladnim katodama, na nižim temperaturama od temperature termoelektronske emisije, dovoljne da oslobode elektrone i bez posebnog premaza. To ne znači da su elektrode hladne, ustvari one su još uvijek vrlo tople. Zbog toga je njihov vijek trajanja puno dulji. Obično se koriste kao pozadinsko svjetlo kod [[LCD]] ekrana.

Hladne katode su u biti manje efikasne, zato jer je potreban veći pad napona u cijevi između elektroda. Povećani pad napona dovodi do većeg rasipanja energije u cijevi, ali to ne dovodi do povećanog izlaza svjetlosti. Povećano rasipanje energije u cijevi znači da takve fluorescentne svjetiljke trebaju raditi pod manjim opterećenjem od normalnih, mogu se proizvesti s duljim cijevima, pa čak mogu se staviti više njih u seriju. Cijevi se mogu lakše savijati u posebne oblike, i mogu se brzo paliti i gasiti

===Pokretanje ili start===
Atomi žive trebaju biti ionizirani prije nego što svjetiljka počne raditi. Kod malih svjetiljki nije potrebno puno napona da se pokrene rad, ali za dugačke cijevi potreban je dodatni napon, ponekad reda veličine tisuću volti.

====Prekidač start s predgrijavanjem (engl. switch start/preheat)====
Ta tehnika koristi kombinaciju žarne niti i katode, na svakom kraju cijevi, zajedno s mehaničkim ili automatskim prekidačem, koji je u početku povezuje žarnu nit u seriju s prigušnicom i tako žarnu nit predgrijava prije samog izbijanja elektrona. Taj sistem je standardan za ulazne napone 200 – 240 V.

'''Automatski tinjajući starter''' ima malu [[tinjalica|tinjalicu]], koja se puni neonom ili argonom, s [[bimetal]]nom elektrodom. Kada se uključi struja, tinjalica će zagrijati plin u starteru i bimetal će se saviti prema elektrodi. Kada dotakne elektrodu, dvije žarne niti i prigušnica će biti spojeni u seriju na ulazni napon. To će dovesti da žarne niti počnu izbacivati elektrone zbog termoelektronske emisije. U tinjalici startera, bimetal će se odmaknuti i plin će se početi hladiti. Induktivni otpor s prigušnice će omogućiti visoki napon da se svjetiljka pokrene. Starter ima dodatno jedan kondenzator, povezan paralelno s tinjalicom, da omogući dulji radni vijek elektrodi. Kada svjetiljka počne svijetliti, katoda će biti dovoljno topla i starter se neće uključivati. Osim toga, radni napon svjetiljke nije dovoljan da uključi ponovo tinjalicu. Međutim, ponekad će se tinjajući starter uključivati par puta, prije nego se katoda dovoljno ugrije.

'''Elektronski starter''' koriste puno kompliciraniji način da predgriju katodu, obično specijalno konstruiran poluprovodnički prekidač. Oni se programiraju s predefiniranim vremenom predgrijavanja, obično unutar 0,3 sekunde.

====Trenutni starter (engl. instant start)====
[[File:New GE Ballast.JPG|thumb|230&amp;nbsp;V prigušnica za 18–20&amp;nbsp;W]]
U nekim slučajevima, visoki napon se koristi direktno za pokretanje svjetiljke. Mogu se prepoznati po dodatnom pinu na krajevima cijevi. Jeftina oprema s ugrađenom elektronskom prigušnicom stvara trenutni start, iako to smanjuje vijek trajanja svjetiljke.

====Hitar starter (engl. rapid start)====
Novija vrsta startera koristi žarnu nit unutar prigušnice, i tako hitro zagrijava katodu s niskim naponima. Taj starter ne koristi vršni napon, već svjetiljka mora biti smještena blizu uzemljenog reflektora da omogući zagrijavanje katode. Kod nekih svjetiljki, dodatne trake za uzemljenje su spojene na cijevi.

====Brzi starter (engl. quick start)====
On koristi mali autotransformator da grije žarne niti kad se prekidač uključi. Nakon pola sekunde se grijanje smanji. Autotransformator se može smjestiti s prigušnicom ili kao posebna jedinica. Cijevi trebaju biti ugrađene u blizini uzemljenih metalnih reflektora.

====Polu-rezonantni starter (engl. semi-resonant start)====
[[File:Fluorescent_lamp_spectrum.jpg|thumb|300px|Svjetlo s fluorescentne svjetiljke se reflektira s CD diska pokazujući pojedine boje.]]
Njega je otkrio Thorn Lighting za upotrebu na T12 fluorescentnim svjetiljkama. Koristi dvostruko namotani [[transformator]] i [[kondenzator]]. Kod pokretanja taj starter stvori dvostruko veći napon od radnog napona. Kako se elektrode zagrijavaju, nakon 3 – 5 sekundi, svjetlo dobije puni sjaj i zatim napon pada na normalnu vrijednost. Zbog veće cijene, koristi se uglavnom kod industrijskih instalacija. Posebno je pogodan u hladnim uvjetima.&lt;ref name=&quot;Thorn Lighting Technical Handbook&quot;&gt;Thorn Lighting Technical Handbook&lt;/ref&gt;

====Elektronska prigušnica (engl. electronic ballast)====
Elektronska prigušnica koristi [[tranzistor]]e da bi promijenila [[frekvencija|frekvenciju]] glavnog izvora u visokofrekventnu izmjeničnu struju, a isto za regulaciju protoka struje kroz svjetiljku. Prednost je također što visokofrekventna struja povećava iskoristljivost svjetiljke. Na frekvencijama od 10&amp;nbsp;kHz, efikasnost se poveća i do 10% u odnosu na normalnu svjetiljku.Nepovoljost 
ove vrste prigusnica je kvalitet izrade i kraci radni vijek u odnosu na elektromagnetnu prigusnicu,&lt;ref name=Kane2001&gt;page 182&lt;/ref&gt;

==Fluorescentni sloj i spektar emitiranog svijetla==
Spektar svjetla emitiranog s fluorescentne svjetiljke je kombinacija svjetla direktno emitiranog sa živinih para i svjetla emitiranog s fluorescentnog premaza. Spektralne linije dobivene emisijom žive i fluorescentnog materijala daju drukčije svjetlo od klasične električne žarulje.

===Temperatura boje===
[[File:Kelvin Temperature Chart.svg|thumb|300px|Temperature boja različitih električnih svjetiljki]]
Temperatura uzajamno vezanih boja (engl. ''correlated color temperature – CCT'') je mjera bjeline izvora svjetlosti, u usporedbi s crnim tijelom. Električna žarulja ima temperaturu 2700 K, koja je žućkasto bijela. Halogene svjetiljke imaju 3000 K. Kod fluorescentnih svjetiljki odgovarajući CCT se dobiva promjenom mješavine unutar cijevi. Toplo bijela fluorescentna tvar ima CCT 2700 K i popularna je za kućanstva. Neutralno bijela fluorescentna tvar ima CCT od 3000 do 3500 K. Hladno bijela fluorescentna tvar ima CCT 4100 K i popularna je za urede. Postoji i fluorescentna tvar koja oponaša dnevno svjetlo, ima CCT od 5000 do 6500 K i izgleda modro bijelo.

Ljudsko oko opaža niže temperature boja puno prirodnije (Kruithof krivulja). Tako se električna žarulja s CCT 2700 K doživljava prirodno, kao i sjajna 5000 K svjetiljka, dok blijeda 5000 K svjetiljka doživljava se previše bez sjaja.

===Indeks usporedbe boja===
Indeks usporedbe boja (engl. ''color rendering index - CRI'') je mjera kako se dobro može osjetiti boja koristeći svjetlo od izvora, uspoređujući s dnevnim svjetlom, iste temperature boje. Po definiciji, CRI električne žarulje je 100. Različite fluorescentne svjetiljke imaju CRI od 50 do 99. Tako npr. fluorescentne svjetiljke s premalim CRI imaju fluorescentnu tvar koja emitira premalo crvene boje. Tada koža izgleda premalo ružičasta i time nezdravo.&lt;ref name=&quot;Thorn Lighting Technical Handbook&quot;/&gt;

===Sastav fluorescentne tvari===
Jedno od najneugodnijih svjetala dolazi od starije izvedbe svjetiljke koja je sadržavala halofosfatni tip fluorescentne tvari (kemijske formule Ca5(PO4)3(F, Cl):Sb3+, Mn2+). Taj tip je emitirao uglavnom žutu i plavu boju, a premalo zelene i crvene. CRI je 60.

Od 1990-tih se koriste mješavine veće kvalitete, s višim CRI,  trifosforna mješavina, koja se zasniva na [[europij]]u i [[terbij]]u, koji imaju emisiju svjetlosti raspoređenu po cijelom području vidljive svjetlosti. Njegov CRI je od 82 do 99.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Spektri nekih fluorescentnih svjetiljki
|-
| Tipična fluorescentna svjetiljka sa  fluorescentnom tvari [[kovine rijetkih zemalja|kovina rijetkih zemalja]] || [[Datoteka:Fluorescent lighting spectrum peaks labelled.png|200px]] || Tipična &quot;hladno bijela&quot; fluorescentna svjetiljka koristi smjesu dviju kovina rijetkih zemalja, [[terbij|Tb]]3+, [[cerij|Ce]]3+: [[lantan|La]]PO4 za zelenu i plavu emisiju i [[europij|Eu]]: [[itrij|Y]]2O3 za crvenu. Treba napomenuti da nekoliko vrhova dolazi od žive. To je najčešći model koji se danas koristi.
|-
|Spektar UV svjetiljki || [[Datoteka:Fluorescent Black-Light spectrum with peaks labelled.gif|200px]] || Obično je samo jedna  fluorescentna tvar prisutna kod UV svjetiljki, koja se sastoji od [[europij]]a – pomiješan sa [[stroncij]] fluoroboratom.
|}

==Primjena==
Fluorescentne svjetiljke dolaze u mnogim oblicima i veličinama. 
Štedne fluorescentne svjetiljke (engl. compact fluorescent light bulb – CFL), imaju ugrađenu elektroniku u sebi i odgovaraju grlu električnih žarulja,nedostatak ove vrste svjetiljki je los kvalitet izrade,boja svjetla i radna frekvencija.

===Prednosti===
[[Image:US $20 under blacklight.jpg|thumb|220px|right|Sigurnosna traka na 20 US dolara svijetli pod UV fluorescentnom svjetiljkom]]
====Stupanj iskorištenja====
Fluorescentne cijevi daju više svjetlosti od običnih električnih žarulja,uz manju potrošnju. Tako npr. 40W Fluorescentna cijev daje svjetlost kao i 100 W  obična električna žarulja .Vidi tablicu [[stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti]].

==== Vijek trajanja ====
Fluorescentna cijev  traje 10 000 h, dulje od obične električne žarulje čiji je radni vijek 1000 h. S vremenom se isplate viši početni troškovi ulaganja. Osim toga, dulji vijek trajanja dodatno smanjuje cijenu koštanja fluorescentnih svjetiljki.

====Niži luminozitet====
Fluorescentne svjetiljke su veći izvor svjetlosti od npr. električne žarulje, tako da se svjetlost može bolje rasporediti po prostoriji

====Manje zagrijavanje====
Fluorescentne svjetiljke isijavaju oko 66 do 75% manje topline od jednakovrijedne električne žarulje.

===Nedostaci===
[[Image:715px-Sunbedoff large.jpg|thumb|Fluorescentna svjetiljka za sunčanje]]
====Često paljenje i gašenje====
Ako se fluorescentna svjetiljka postavi u prostoriju gdje se često pali i gasi, ona će se brzo potrošiti. Ako je to prečesto, fluorescentna svjetiljka će trajati kraće od jednakovrijedne električne žarulje. Svako paljenje neznatno uništava površinu katode.

====Zdravlje i sigurnost====
Ako se cijev fluorescentne svjetiljke razbije, veoma mala količina [[živa|živine]] pare će privremeno zagaditi okolni prostor. Kod svjetiljki koje su pri kraju svog radnog vijeka, oko 99% žive se nalazi u fluorescentnom sloju.&lt;ref name=&quot;chem.unep.ch&quot;&gt;Floyd, et al. (2002), quoted on page 184 of [http://www.chem.unep.ch/MERCURY/Toolkit/UNEP-final-pilot-draft-toolkit-Dec05.pdf Toolkit for identification and quantification of mercury releases] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090304074611/http://www.chem.unep.ch/MERCURY/Toolkit/UNEP-final-pilot-draft-toolkit-Dec05.pdf |date=2009-03-04 }} ([[Portable Document Format|PDF]])&lt;/ref&gt;  Preporučava se izračiti prostoriju, u kojoj se razbila cijev i koristiti mokru papirnaru maramicu da bi se pokupili ostaci s poda. Svi ostaci bi se trebali staviti u zatvorenu plastičnu vrečicu. Usisavači se ne preporučuju, jer se čestice mogu raspršiti u zraku.&lt;ref&gt;Fluorescent lamp cleanup [http://www.energystar.gov/ia/partners/promotions/change_light/downloads/Fact_Sheet_Mercury.pdf] Pristupljeno 22. travnja 2009.&lt;/ref&gt;

====Ultraljubičasto zračenje====
Fluorescentne svjetiljke isijavaju malu količinu UV [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog zračenja]]. Jedna studija iz 1993. je pokazala da izloženost u uredu od 8 sati s fluorescentnim svjetiljkama je jednakovrijedno kao izloženost na Suncu od jedne minute.&lt;ref&gt;Lytle et al., &quot;An Estimation of Squamous Cell Carcinoma Risk from Ultraviolet Radiation Emitted by Fluorescent Lamps&quot;; ''Photodermatol Photoimmunol Photomed'' (1993.)&lt;/ref&gt;  Jedino osobe koje su vrlo osjetljive na umjetnu svjetlost mogu imati problema.

UV ultraljubičasto zračenje može utjecati na neke osjetljive slike, posebno [[akvarel]], te neke vrste tekstila.

====Prigušnica====
[[File:Cold Cathode Fluorescent Lamp.JPG|thumb|325px|Fluorescentna svjetiljka s hladnom katodom]]
Prigušnica povećava početne investicione troškove. Stare elektromagnetne prigušnice, mogu stvarati zujanje,a to zavisi od kvalitete izrade,proizvođača,uvjeta rada itd. Elektromagnetne prigušnice opremljene su s materijalima koji smanjuju buku.

====Faktor snage i radio interferencija====
Jednostavne induktivne prigušnice imaju faktor snage manji od cijele instalacije i zato se obično treba dodati kondenzator koji će popraviti taj faktor. Slične probleme mogu imati i jednostavne elektronske prigušnice.

Fluorescentne svjetiljke mogu stvarati i radio frekventnu buku, koja se može prenijeti na nosač svjetiljke. Ta buka se može spriječiti, ali povećava troškove koštanja.

====Radna temperatura====
Fluorescentne svjetiljke najbolje rade na sobnoj temperature. Što su temperature veće ili manje, to se efikasnost smanjuje. Kod temperature smrzavanja i niže, može se desiti da svjetiljka se ne upali. Za vanjsku rasvjetu i hladnu klimu potrebne su specijalne vrste svjetiljki.

====Podrhtavanje====
Fluorescentne svjetiljke koje koriste elektromagnetsku prigušnicu mogu imati problema s podrhtavanjem.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Exposure and Color Temperature Variations When Photographing Under Fluorescent Lights&quot; |url=http://blog.tommyimages.com/2009/06/photographing-under-fluorescent-lights.html |access-date=2015-02-17 |archive-date=2009-06-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090630085031/http://blog.tommyimages.com/2009/06/photographing-under-fluorescent-lights.html }}&lt;/ref&gt;

====Dimer====
Fluorescentne svjetiljke ne mogu koristiti dimer, uređaj kojim se može ručno pojačati ili smanjiti osvjetljenje.

====Odlaganje smeća i reciklaža====
Odlaganje žive i fluorescentnih tvari za fluorescentne svjetiljke prestavljaju problem za zaštitu okoliša. Zakoni u mnogim zemljama zahtijevaju posebno odlaganje fluorescentnih svjetiljki, posebno od kućnog i općeg smeća.&lt;ref&gt;[http://www.epa.gov/waste/hazard/wastetypes/universal/lamps/frame.htm EPA.gov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100125233158/http://www.epa.gov/waste/hazard/wastetypes/universal/lamps/frame.htm |date=2010-01-25 }} Mercury-Containing Light Bulb (Lamp) Regulatory Framework&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.epa.gov/waste/hazard/wastetypes/universal/lamps/live.htm EPA.gov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100110125603/http://www.epa.gov/waste/hazard/wastetypes/universal/lamps/live.htm |date=2010-01-10 }} Mercury-Containing Light Bulb (Lamp) Collection and Recycling Programs Where You Live&lt;/ref&gt;

==Standardne veličine fluorescentnih svjetiljki==
Od uvođenja na tržište 1939., postoje različiti tipovi fluorescentnih svjetiljki. Sustavno označavanje odnosi se na oblik, snagu, duljinu, boju i ostale električne i svjetlosne osobine.

{{glavni|Standardne veličine fluorescentnih svjetiljki}}
&lt;!--Snaga(Watt) i Dužine Fluo cijevi:
18/20W = 60cm ,36/40W = 120cm ,58/65W = 150cm .
T8/T12         T8/T12         T8/T12 podnožje.
Boja Svjetlosti(Varijacije bijele boje ),(K=Kelvin),Standardne Oznake :
6500*K / 865 = Hladna Bijela Boja (Daylight)
4500*K / 840 =        Bijela Boja
3500*K / 835 = Topla  Bijela Boja (Warmlight)
2500*K / 825 = Roze   Bijela Boja--&gt;

==Ostale vrste fluorescentnih svjetiljki==
===UV fluorescentna svjetiljka===
Ona ostvaruje svjetlost (engl. ''black light'') u UV-A području [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog zračenja]] (duljina vala je oko 360&amp;nbsp;nm). Koriste se da bi pobudile [[fluorescencija|fluorescenciju]], primjerice kod UV-fluorescentnih boja (provjera novčanica) ili pri detekciji tragova urina. Koristi se i kod uređaja za privlačenje komaraca. Ovakve fluorescentne cijevi građene su od Woodovog stakla koje propušta tamnoljubičastu boju i UV-A zrake.

===Fluorescentna svjetiljka za sunčanje===
Te se svjetiljke koriste u solarijima da bi se umjetno dobila preplanula koža kao kod sunčanja. Koriste obično 3 do 5 vrsta fluorescentnih tvari, koje emitiraju i UVA i UVB [[ultraljubičasto zračenje]]. Danas fluorescentne tvari koriste uglavnom barij disilikat ili stroncij fluoroborat, dok su nekad koristile [[talij]].&lt;ref name=Kane2001&gt;page 120&lt;/ref&gt;

===Fluorescentna svjetiljka za rast biljki===
Te svjetiljke koriste fluorescentne tvari koje potiču [[fotosinteza|fotosintezu]], a time rast i razvoj biljki, algi, fotosintetičkih bakterija itd. One obično emitiraju svjetlo u crvenom i plavom djelu spektra, koje upija [[klorofil]].&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Goins, GD and Yorio, NC and Sanwo, MM and Brown, CS |title=Photomorphogenesis, photosynthesis, and seed yield of wheat plants grown under red light-emitting diodes (LEDs) with and without supplemental blue lighting |journal=Journal of Experimental Botany |year=1997 |volume=48 |page=1407 |publisher=Soc Experiment Biol |doi=10.1093/jxb/48.7.1407 |issue=7}}&lt;/ref&gt;

===IR fluorescentna svjetiljka===
Infracrvene fluorescentne svjetiljke imaju obično fluorescentne tvari s litij metaluminatom koji se aktivira sa željezom. Emisija svjetla je izmedu 675 i 875&amp;nbsp;nm, nešto niže nego [[infracrveno zračenje]].&lt;ref name=Kane2001&gt;pg. 122&lt;/ref&gt;

===Bilirubin fluorescentna svjetiljka===
[[Image:Fluorescent tube under electric line.jpg|thumb|right|Alt=This is hot.|Kapacitativni priključak s visokonaponskih električnih dovodnih kabela mogu stvoriti svjetlost kod fluorescentne svjetiljke]]
Ove fluorescentne svjetiljke stvaraju duboko plavo svjetlo uz pomoć fluorescentne tvari dopirane europijem. Koristi se za terapije svjetlošću kod liječenja [[žutica|žutice]], budući da ta boja prolazi kroz kožu i pridonosi raspadu [[bilirubin]]a.&lt;ref name=Kane2001&gt;pg. 122&lt;/ref&gt;

===Antimikrobna fluorescentna svjetiljka===
Osnova djelovanja ove svjetiljke osniva se na činjenici da ultraljubičasto zračenje ubija većinu [[mikroorganizmi|mikroorganizama]] ili mikroba. Takve svjetiljke uopće ne sadrže fluorescentnu tvar, tako da više liče na [[tinjalica|tinjalicu]]. Cijevi se sastoje od amorfnog [[kvarc]]a koji propusta čak i UV-C zrake živinog spektra. Ljudskom oku svjetlo iz takve cijevi izgleda nebesko plave boje. Takve svjetiljke ne samo da ubijaju mikroorganizme, nego i pretvaraju dio kisika u [[ozon]]. Već pri minutnom izlaganju tkiva u neposrednoj blizini od oko metra izazvat će opekline, pa je za rad s njima potrebna zaštita. Ako se zaštite vrlo skupim staklom koje upija sve osim UV-C zračenja, mogu se iskoristiti za pobuđivanje fluorescencije kod nekih [[minerali|minerala]]. Koriste se i kod nekih [[EPROM]] brisača. Te svjetiljke imaju oznaku G (engl. germicidal lamps).

===Bezelektrodna fluorescentna svjetiljka===
One nemaju elektrode unutar cijevi. Da bi potakli protok električne energije, koristi se [[elektromagnetska indukcija]]. Iako su skupe, njihov vijek trajanja je vrlo dug.

===Fluorescentna svjetiljka s hladnom katodom===
One se koriste kao pozadinsko svjetlo za [[LCD]] ekrane. U zadnje vrijeme su isto popularne kod preuređivanja računarskog kućišta.

==Zanimljivosti==
Statički elektricitet ili [[Van de Graaffov generator]] mogu izazvati da fluorescentna svjetiljka malo zasvijetli. [[Teslin transformator]] će provesti visokofrekventnu električnu struju kroz cijev i tako će stvoriti svjetlo. Kapacitativni priključak s visokonaponskih električnih dovodnih kabela mogu stvoriti svjetlost kod fluorescentne svjetiljke, ali slabe jakosti. Ako se postavi fluorescentna svjetiljka između dvije antene koje odašiljaju snažne [[radio valovi|radio valove]], može se javiti svjetlo.

==Izvori==
{{izvori|3}}

== Vanjske veze ==
*[http://www.pavouk.org/hw/lamp/en_index.html Objašnjenje nekih shema za fluorescentne svjetiljke] engl.

[[Kategorija:Elektroenergetika]]</text>
      <sha1>4dkodknvi54rpca0zmije15oarb3huq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ernst Florens Friedrich Chladni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3556268</id>
    <revision>
      <id>42695834</id>
      <parentid>9055609</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:27:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695834</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5264" sha1="5lgo36h52m32ejkf25yjiuxgj1ldco0" xml:space="preserve">{{Znanstvenik
| ime                     = Ernst Florens Friedrich Chladni 
| slika                   = Echladni.jpg
| slika_širina            = 250px
| naslov                  = 
| datum_rođenja           = [[30. studenog]] [[1756]].
| mjesto_rođenja          = [[Wittenberg]], [[Njemačka]]
| datum_smrti             = [[3. travnja]] [[1827]].
| mjesto_smrti            = [[Wrocław]], [[Poljska]]
| prebivalište            =
| državljanstvo           = [[Nijemac]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Fizika]], [[glazba]]
| radna_institucija       =
| alma_mater              =
| doktorski_mentor        =
| doktorski_studenti      =
| poznat_po               = Izvanzemaljsko porijeklo [[meteorit]]a, &lt;br&gt; Chladnijeve figure &lt;br&gt; procjena [[brzina zvuka|brzine zvuka]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 =
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}

'''Ernst Florens Friedrich Chladni''' ([[Wittenberg]], 30. studenog 1756. – Breslau, danas [[Wrocław]], 3. travnja 1827.), njemački [[fizičar]] i [[Glazba|glazbenik]]. Opisao figure koje je dobio, na [[kovina|kovinskim]] pločama posutima pijeskom, povlačenjem [[gudalo|gudala]] ili udarcem batića. Chladnijeve figure pokazuju čvorne točke [[titranje|titranja]] ploče, a oblik im ovisi o načinu pobude i o mjestu gdje se pritiskom prsta prisilno stvori čvorna točka. Utvrdio je [[brzina zvuka|brzinu širenja zvuka]] u raznim [[plin]]ovima. Prvi je ustvrdio (1794.) da su [[meteor]]i izvanzemaljskoga (kozmičkoga) podrijetla. &lt;ref&gt;'''Chladni, Ernst Florens Friedrich''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11659] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141129014010/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11659 |date=2014-11-29 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;

== Meteoriti ==
{{Glavni|Meteorit}}
[[datoteka:Bolide.jpg|mini|desno|300px|[[Bolid]] je [[meteor]] velika sjaja (ponekad usporediva sa sjajem [[Mjesec]]a, [[Prividna magnituda|prividne magnitude]] −14) koji izgleda kao vatrena kugla. Njegova pojava može biti popraćena pucketavim [[zvuk]]om. Ponekad izgori u [[atmosfera|atmosferi]], a ponekad njegovi dijelovi stignu do površine [[Zemlja|Zemlje]].]]
'''Meteoriti''' predstavljaju najiskonskiji [[materijal]] koji nam je na raspolaganju. Potječu iz vremena nastanka [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. Ujedno su i prvi izvanzemaljski predmeti koje je čovjek dotakao, a da pritom nije bio toga svjestan. Stoljećima su predstavljali nedokučivu tajnu. Kako su bili nađeni na tlu poslije vrlo zapaženog prolaza kroz [[atmosfera|atmosferu]], prozvani su &quot;nebeskim kamenjem&quot;. Bile su postavljene [[hipoteza|hipoteze]] da su meteoriti proizvodi dalekih [[vulkan]]skih erupcija, ili da nastaju od [[Okamenjena munja|kamenja]] nakon udara [[munja|munje]]. Postojala je i hipoteza međuplanetarnog ishodišta. Podržavao ju je Ernst Chladni, koji je 1794. ustanovio sistemsku vezu između pojava [[bolid]]a i nalazišta meteorita. Alois von Widmanstätten otkrio je 1808. da jetkana (nagrizana) površina prereza željeznog meteorita, koji je 1751. pao kod Hrašćine ([[Hrašćinski meteorit]]) u Hrvatskom zagorju, pokazuje vrlo svojstvene oblike kojih nema u željezu koje potječe iz [[Zemljina kora|Zemljine kore]]. Time je nađen način da se željezni meteoriti odrede i mnogo godina kasnije nakon pada. Danas se u [[muzej]]ima čuva preko 7 000 meteorita s ukupno više od 500 [[tona]] težine. Među njima ima oko 1000 meteorita pokupljenih nakon pada pošto su bljeskom bili najavljeni. Ostali su slučajno nađeni. Zanimljivo je da je na [[Antarktika|Antarktici]] pokupljeno oko 5 000 primjeraka. Najveći nađeni kameni meteorit ima više od 1 tone (pao u [[Kina|Kini]] 1976.), a željezni 60 tona ([[Hoba (meteorit)|Meteorit Hoba]], [[Namibija]]).

Na putu kroz [[atmosfera|atmosferu]], tijelo meteorita se zagrijava do 10 000 [[celzij|°C]] i drobi. [[Toplina]] ne utječe na materijal dublje od površine 1 - 2 [[mm]], jer se prije rastali vanjski sloj nego što se toplina prenese u sredinu meteorita. Vanjski sloj se rasprskava i isparava. Oni kameni meteoriti koji se pokupe ubrzo nakon pada pokazuju staklastu, ocakljenu koru, a koru od [[Željezovi oksidi|željeznog oksida]] u obliku skrutnutih kapi ako su željezni. Zbog čeonog otpora zraka, meteorit se većinom usporava i stiže na tlo u [[Slobodni pad|slobodnom padu]]. To je razlog zašto pri njihovu prizemljenju često nema eksplozivne pojave. Meteorit se znade zabiti u dubinu od nekoliko [[metar]]a, no katkada oštećenje tla jedva da se i vidi. Veća tijela u atmosferi bitno se ne usporavaju, pa pustoše površinu i stvaraju [[krater]]e. I Zemlja je posijana udarnim kraterima kao i ostala nebeska tijela, no krateri su maskirani i preoblikovani naknadnim [[geologija|geološkim]] procesima. Zamijećeni ostaci kratera nazivaju se [[astroblem]]i ([[Starogrčki jezik|grč]]. zvjezdane rane). &lt;ref&gt;[[Vladis Vujnović]] : &quot;Astronomija&quot;, Školska knjiga, 1989.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}
{{lifetime|1756|1827|Chladni, Ernst Florens Friedrich}}

[[Kategorija:Njemački fizičari]]</text>
      <sha1>5lgo36h52m32ejkf25yjiuxgj1ldco0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enckeov komet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3556288</id>
    <revision>
      <id>42695813</id>
      <parentid>9055674</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:27:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695813</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2811" sha1="bdg71a45yzsrf0u1g4b8noew68v31c3" xml:space="preserve">{{Komet
| ime                      = Enckeov komet
| slika                    = Comet Encke.jpg
| opis_slike               =
| otkrio                   = [[Pierre Méchain]],&lt;br&gt; [[Johann Franz Encke]] (prepoznao [[period]]ičnost)
| datum_otkrića            = 1786.
| privremena_oznaka        = 1786 I; 1795; 1805; &lt;br/&gt; 1819 I; 1822 II; 1825 III;&lt;br/&gt; 1829; 1832 I; 1835 II; &lt;br/&gt; 1838; 1842 I; 1845 IV
| epoha                    = 22. rujna 2006. ([[Julijanski dan|JD]] 2454000,5)
| ekscentricitet           = 0,8471
| srednja_udaljenost        = 2,2178 [[AJ]]
| perihel                  = 0,3302 AJ
| afel                     = 4,11 AJ
| orbitalni_period         = 3,30 [[Julijanska godina (astronomija)|a]]
| inklinacija              = 11,76°
| longituda_uzlaznog_čvora =
| posljednji_perihel       = [[21. studenog]], [[2013]].
| sljedeći_perihel         = [[10. ožujka]], [[2017]].
| najveći_sjaj             =
}}

'''Enckeov komet''' je [[komet]] s najkraćim [[Ophodno vrijeme|ophodnim vremenom]] (3,3 godine), drugi komet (nakon [[Halleyjev komet|Halleyjeva kometa]]) za koji je ustanovljeno da je [[period]]ički. [[Inklinacija]] mu je 11,76 °, najveća udaljenost od Sunca 4,11 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]] a najmanja 0,33 [[AJ]]. Promjer [[Jezgra kometa|jezgre]] mu je 4,8 [[km]]. Prvi ga je zapazio francuski [[astronom]] [[Pierre Méchain]] 1786., ponovno ga je uočio [[Jean-Louis Pons]] 1818., a [[Johann Franz Encke]] mu je 1819. izračunao [[Planetarna putanja|putanju]]. &lt;ref&gt;'''Enckeov komet''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17883] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141209013216/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17883 |date=2014-12-09 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;

Enckeov komet (označen kao 2P/Encke) ima najkraće [[ophodno vrijeme]], samo 3,3 godine. I zbog toga i zbog velikog sjaja prvak je u broju pojava, viđen je više od 50 puta. Izučava se gotovo dva stoljeća. Za to vrijeme mu se ophodno vrijeme skratilo. Razlog nije u mogućem kočenju u međuplanetarnom sredstvu, već u tome što se prilikom istjecanja tvari, a ona istječe u smjeru suprotnom od Sunca, javlja [[Reakcija|reaktivna]] [[sila]] zbog koje se komet približava Suncu. I sjaj mu se smanjio, za dvije zvjezdane veličine ([[prividna magnituda]]). Zanimljivo je da se uz pomoć većih [[teleskop]]a Enckov komet vidi na cijeloj stazi! &lt;ref&gt;[[Vladis Vujnović]] : &quot;Astronomija&quot;, Školska knjiga, 1989.&lt;/ref&gt;

[[datoteka:Ssc2005-04a.jpg|mini|center|350px|Snimka Enckeovog kometa i njegove prašine, snimljen sa [[Svemirski teleskop Spitzer|Svemirskog teleskopa Spitzer]] u [[Infracrveno zračenje|infracrvenom svjetlu]].]]

==Reference==
{{izvori}}

[[Kategorija:Kometi]]</text>
      <sha1>bdg71a45yzsrf0u1g4b8noew68v31c3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Formiranje Sunčevog sistema</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3556513</id>
    <revision>
      <id>42695961</id>
      <parentid>41035821</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:16:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34421" sha1="a7b8wrrzknn37n9u780n67fet9bbe9k" xml:space="preserve">[[Datoteka:Protoplanetary-disk.jpg|mini|desno|300px|Umjetničko viđenje prasunčeve maglice.]]

[[Datoteka:M42proplyds.jpg|mini|desno|300px|Slika sa [[Svemirski teleskop Hubble|Svemirskog teleskopa Hubblea]] koji prikazuje protoplanetarne prstenove u Orionovoj maglici ([[Messier 42]]), koji vjerovatno vrlo sliče stanju kakvo je vladalo u prasunčevoj maglici kod stvaranja našeg [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]].]]


[[Datoteka:Fusion in the Sun.svg|mini|300px|desno|[[Niz proton-proton]] dominira u [[zvijezda]]ma veličine [[Sunce|Sunca]] ili manjim.]]

[[Datoteka:Gas giants in the solar system.jpg|mini|desno|300px|[[Jovijanski planeti]]; od vrha prema dolje: [[Neptun (planet)|Neptun]], [[Uran (planet)|Uran]], [[Saturn (planet)|Saturn]] i [[Jupiter (planet)|Jupiter]].]]

[[Datoteka:4 Terrestrial Planets Size Comp True Color.png|mini|desno|300px|Terestrički planeti: [[Merkur]], [[Venera]], [[Zemlja]] i [[Mars]] u stvarnim bojama i mjerilu.]]

Prevladavajuća teorija '''formiranja Sunčevog sustava''' danas je teorija o zajedničkom nastanku [[Sunce|Sunca]] i [[planet]]a, a njoj su najviše pridonijeli svojim radovima [[Carl Friedrich von Weizsäcker]] (1944.), [[Hannes Alfvén]] (1945.), [[Gerard Kuiper]] (1951.) i [[Fred Hoyle]] (1960.). Teorija se zasniva na promatranjima mladih [[zvijezda]] koje se oblikuju u području hladnih [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdanih oblaka]] i koje su okružene [[maglica|maglicom]] ([[Herbig-Haro objekt]]). Postanak im se odvija u nekoliko koraka. Najprije se veliki međuzvjezdani plinovito-prašni oblak skuplja i istodobno cijepa na manje dijelove (fragmentacija). Iz jednog oblačnoga dijela oblikuje se '''prasunčeva maglica''' kao rotirajući [[disk]]. U središtu je diska buduće Sunce, koje prikuplja najviše [[masa|mase]], a zgušnjavaju se i dijelovi diska, te tvore jezgre budućih planeta. Planeti rastu od manjih dijelova ('''planetezimala'''), oko kojih se okuplja [[plin]]. Mlado se Sunce steže, zagrijava i u njegovu se središtu pali [[Nuklearna fuzija|termonuklearni izvor]]. Osim [[Kemijski spojevi|kemijskim sastavom]], građa i veličina planeta bit će uvjetovane [[Sunčeva svjetlost|Sunčevim zračenjem]] i [[Sunčev vjetar|Sunčevim vjetrom]]. Bliže Suncu, [[temperatura]] je viša; na položaju gdje se temperatura spusti ispod 1800 [[Kelvin|K]] ukrućuju se refraktorne, teško taljive tvari, a pri temperaturama nižima od 300 K i isparljive, lako hlapljive tvari. Bliži su protoplaneti zbog toga veće [[gustoća|gustoće]], dok udaljeniji protoplaneti, oni od kojih će nastati divovski planeti poput [[Jupiter]]a, narastu privlačeći iz maglice većinske plinove, [[vodik]] i [[helij]]. U trajanju od približno 100 milijuna godina, planeti i manja tijela prikupe sav materijal maglice, nakon čega dolazi do dugotrajnih promjena u unutrašnjoj građi planeta, do [[taloženje|taloženja]] (sedimentacije) i kemijskih diferencijacije po dubini, to jest do danas zatečena stanja. &lt;ref&gt;'''kozmogonija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33599] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304205726/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33599 |date=2016-03-04 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;

== Postanak planetskog sustava ==
Prema današnjem shvaćanju, postanak i razvoj planetskog sustava odvijao se u nekoliko koraka. Ponajprije, veliki [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdani oblak]] se zbija i pritom cijepa na manje dijelove (fragmentacije). Iz tvari sadržane u jednom oblačnom fragmentu oblikuje se Sunčeva maglica kao rotirajući [[disk]]; u njemu dolazi do preraspodjele [[Količina gibanja|količine gibanja]] i pripremaju se uvjeti za nastanak malih kompaktnih tijela. Nakon toga dogotavljaju se i konsolidiraju [[planet]]i. Ovisno o građi s kojom su stasali, planeti i njihovi veći [[satelit]]i prolaze kroz [[Geologija|geološki razvoj]]. Moramo prihvatiti misao da je sadašnje stanje tijela u planetskom sustavu posljedica načina nastanka i razvoja koji je slijedio nakon postanka. Stoga se i kozmogonija planetskog sustava provjerava sadašnjim stanjem svih vrsta tijela, a u cjelovitu opću sliku treba da se uklope i promjene prisutne u pojedinačnim slučajevima. 

Sudeći po razvoju zvijezda, Sunčev je sustav nastao iz međuzvijezdanom materijala koji se nalazio u spiralnom kraku naše Galaktike ([[Mliječni put]]). Hladni oblaci plina i praha postoje u galaktičkoj ravnini i danas, mnogo godina nakon nastanka prvih zvijezda Galaktike. Da bi se ti oblaci pretvorili u [[zvijezde]], [[gravitacija|gravitacijska sila]] mora nadjačati težnju [[plin]]a da se širi (ekspandira). Da bi gravitacijsko privlačenje nadvladalo, [[gustoća]] [[oblak]]a mora pri danoj temperaturi prijeći neku kritičnu vrijednost. Zamišljena su dva načina na koja dolazi do povećanja gustoće: ulazak međuzvjezdanog oblaka u područje spiralnog kraka [[galaktika|galaktike]] ili pojava [[supernove]] u neposrednoj blizini. Izučavanje galaktika pokazuje da je u krakovima međuzvijezdana tvar veće gustoće nego izvan krakova, pa se s ulaskom oblaka u spiralni krak oblak usporava i sabija. S druge strane, supernove udarnim valovima zbijaju međuzvijezdanu tvar. U slučaju našeg sustava imamo potvrdu da se zbila eksplozija supernove. U ugljikovodičnim [[meteorit]]ima nađeni su [[izotop]]i koji su potomci [[Radioaktivnost|radioaktivnih elemenata]] kratkog vremena života, a koji se proizvode u toku eksplozije supernove. Prema broju [[atom]]a izotopa procijenjeno je da je od pojave supernove do ukrućivanja meteoritskog materijala prošlo od nekoliko milijuna do nekoliko desetaka milijuna godina. 

=== Prasunčeva maglica ===
Prilikom odvajanja od drugih dijelova međuzvijezdana oblaka prasunčeva maglica zadržava galaktičko [[magnetsko polje]] - važno svojstvo međuzvijezdana prostora, a zadržava i [[dinamika|dinamičko stanje]] u kojemu se oblak nalazio. Prasunčeva maglica zato pri osamostaljenju se vrti (rotira), i u odnosu na središte galaktike, i u odnosu na druge galaktike. [[Maglica]] se nastavlja urušavati. Tvar pada prema središtu oblaka gdje nastaje mlado [[Sunce]]. Ono se zbog stiskanja zagrijava i sve jače svijetli. Najjače je zagrijano u središtu, i ondje se počinju javljati [[Nuklearna fuzija|termonuklearne reakcije]], koje će mu dabati energiju u dugom nizu godina. Sunce se prestaje stezati tek kada ekspanzivni tlak plina poraste toliko da se izjednači s hidrostatskim tlakom. 

Za vrijeme stezanja Sunca i stezanja cijele maglice, a zbog sačuvanja [[Kutna količina gibanja|kutne količine gibanja]], Sunce i maglica se vrte sve brže. Disk je to plosnatiji što se brže vrti. Disk je tijelo osne [[Simetrija|simetrije]] i ima jednu osobitu ravninu - ravninu [[ekvator]]a. One čestice koje se još ne nalaze u ekvatorskoj ravnini privlači, osim Sunca, i veća [[masa]] koja se u ekvatorskoj ravnini već nalazi; čestice “padaju” u ravninu ekvatora. To omogućuju, i tome pridonose, neelastični sudari među česticama, jer se u toku neelastičnog sudara smanjuje komponenta brzine okomita na ekvatorsku ravninu (slično se dešava kod [[Saturnovi prsteni|Saturnovih prstena]]). Takvo vladanje jače je izraženo kod zrnaca praha nego kod slobodnih atoma, pa se prah vrlo brzo taloži u sloj u ekvatorskoj ravnini; mnogo tanji od maglice. Staze budućih planeta bit će ograničene na širinu sloja pa ne moraju ležati točno u ravnini Sunčeva ekvatora. 

Nezaobilazni dinamički problem razvoja sustava označava prijenos kutne količine gibanja sa Sunca na planete. Budući je najmasivniji dio maglice, prasunce sadrži najveću kutnu količinu gibanja. Danas je pak 50 puta veća količina gibanja sadržana u revoluciji planeta nego u rotaciji Sunca, iako Sunce ima masu 750 puta veću od mase svih planeta. Na jedan način, [[količina gibanja]] može se prenijeti [[magnetsko polje|magnetskim poljem]]. Ono je usredotočeno u središnjem plinovitom zgušćenju, mladom Suncu i silnice izlaze iz njega u obliku [[spirala]], prolazeći kroz čitav disk. Svojstvo je magnetskog polja da je u [[ionizacija|ioniziranom]] plinu zarobljeno. Sunce je pomoću magnetskog polja povezano s maglicom i predaje joj [[energija|energiju]]. Mlado Sunce okretalo se 100 puta brže. Zamislimo li magnetske silnice kao elastične lisnate [[opruga|opruge]] koje vire iz osovine - Sunca, zaključit ćemo da će se te opruge požurivati vrtnju maglice u kojoj su isidrene; iako je ta slika posve [[mehanika|mehanička]], ona dobro opisuje stvaran proces. Sunčeva se vrtnja prenosi na maglicu. Koliko kutna količina gibanja maglice poraste, toliko se kutna količina gibanja Sunca smanji. Zbog povećanja kutne količine gibanja maglica se udaljava od Sunca. 

Na drugi način, kutna se količina gibanja može prenijeti i putem vrtložnih gibanja u maglici. A znatna količina gibanja mogla je da se izgubi u prostor gubitkom mase u obliku [[Sunčev vjetar|Sunčeva vjetra]]. Prijenos kutne količine gibanja sa Sunca na maglicu ima dvojaku posljedicu. S jedne strane u jednom će se trenutku izgubiti veza maglice i Sunca i ono više neće moći usisavati maglicu. Drugo, maglica poprima količinu gibanja koju će prenijeti na tijela u njoj rođena, na buduće planete. &lt;ref&gt;[[Vladis Vujnović]] : &quot;Astronomija&quot;, Školska knjiga, 1989.&lt;/ref&gt;

=== Nastajanje planeta ===
Gdje su ovdje [[planet]]i? U maglici su morali postojati svi preduvjeti za njihovo stvaranje (akumulaciju): iz raspršenog stanja, zrna praha i plin treba da se sustavno okupe i stvore [[nebesko tijelo]]; u toku okupljanja tvar mora proći kroz određeni toplinski režim da bi postigla određeni kemijski i [[Mineralogija|mineraloški]] sastav; različite tvari moraju se zatim prostorno razdvojiti, jer je i građa svih tijela Sunčeva sustava raslojena. Počnimo od [[kondenzacija|kondenzacije]] maglice. Kao centri kondenzacije služe zrna praha; ona rastu kada na njih neelastično nalijeću [[molekule]] iz plinovitog stanja. Budući da otpor plinovitog sredstva ujednačuje brzine gibanja zrna, ona se sudaraju malim [[brzina]]ma i lijepe (amalgamiraju). Tako se u prasunčevoj maglici javljaju čvrsta tijela. Povoljni uvjeti za njihov rast postoje samo dok je maglica relativno hladna. 

Sastav čvrstih tijela uvjetovan je kemijskim sastavom maglice i toplinskim svojstvima kroz koji prolaze. U maglici prevladava [[vodik]] (78% mase) i [[helij]] (20% mase), s primjesom težih elemenata (2%). Elementi se javljaju u plinovitom stanju, to jest kao slobodni neutralni ili ionizirani atomi i molekule, a ugrađuju se i u zrna prašine. Kondenzacija se odvija uz određene temperature. U razmaku temperatura od 1 000 do 1 800 K ukrućuje se [[željezo]], [[oksidi]] [[metal]]a, [[silicij]]a i sličnih (refraktorne, teško taljive tvari). Pri temperaturama od 100 do 300 K i niže, kondenziraju se i lako hlapljivi sastojci (volatilne tvari) kao što su [[voda]], [[ugljikov dioksid]], [[metan]], [[amonijak]]; metalna i silikatna zrna prekrivaju se smrznutim tvarima koje su inače kod sobne temperature u plinovitom stanju. Plinoviti ostaju jedino vodik i [[plemeniti plinovi]] [[helij]], [[argon]] i [[neon]]. 

Mineraloška svojstva meteorita potvrđuju postojanje temperatura od 300 do 1 800 K i [[tlak]]ova do 1 [[Bar (jedinica)|bar]]. Stjenoviti satav [[Terestrički planet|terestričkih planeta]] s velikim udjelom metala, te sustav [[Jovijanski planeti|jovijanskih planeta]] koji sadrže znatne količine volatilnih i zaleđenih tvari, upućuju na područja s različitim toplinskim uvjetima. Stanje je sukladno s iskustvom [[astrofizika|astrofizike]] prema kojemu mlada zvijezda prolazi kroz razdoblje kada joj je sjaj promjenjiv i sa zvijezde eratički teče veoma snažan vjetar (promjenjive zvijezde T-Tauri). Bliže prasuncu sastojci maglice su ižarivani, dok su se u udaljenim (perifernim) područjima tvari mogle smrzavati. 

Odlučujuća u stvaranju sustava je i druga posljedica [[Sunčev vjetar|Sunčeva vjetra]]. Vjetar tlači na maglicu i odbacuje je. Sa sadašnjom razinom Sunčeva vjetra, prasunčeva bi se maglica raspršila za 107 do 108 godina. Maglica je mogla biti posve odstranjena i za vrijeme dok je Sunce prebivalo u razdoblju zvijezda T-Tauri, to jest u roku usporedivom s milijun godina. Ova okolnost oštro ograničuje vrijeme potrebno za pripravljanje tvari od koje će nastati planeti. Čvrsta zrna morala su se u maglici stvoriti prije nego što je Sunce ušlo u razdoblje zvijezda T-Tauri, a plinovite atmosfere divovskih planeta morale su se akumulirati u vremenu kraćem od izgona maglice, jer poslije plina više nije bilo. Zagrijavanje tvari u maglici i izgon plinovitog sadržaja bili su ograničeni na vrijeme od nekoliko stotina tusuća godina do milijun godina. 

O izravnom mehanizmu akumulacije planeta mišljenja su podijeljena. Prema jednom mišljenju, planeti nastaju gravitacijskim stezanjem lokalnih dijelova maglice, isto tako kao što je nastalo Sunce kao centralno zgušćenje. To znači da bi se se oni već morali nalaziti u brzo rotirajućem disku koji se steže, kao klupka tvari koja konkuriraju Suncu u raspodjeli mase maglice. Prema drugom mišljenju, planeti nastaju u maglici tako što se akumuliraju iz manjih čvrstih tijela - planetezimala. Ove dvije mogućnosti prilagođene su dvama različitim modelima maglice. Gravitacijska kontrakcija omogućena je u modelu maglice velike mase, za koju se pretpostavlja da je na početku iznosila 1 masu Sunca, pa je najveći dio maglice izgubljen u prostoru. Model maglice male mase, od 0,05 do 0,1 mase Sunca, zaustavlja se na granici iznad koje je sve veća vjerovatnost da od maglice nastane druga zvijezda a ne planeti, to jest da Sunce dobije zvjezdanog pratioca. Postoji i donja granica mase od 0,01 mase Sunca koja se određuje tako da se današnjoj ukupnoj masi planeta, u kojoj prevladavaju teži elementi, dodaju elementi da bi njihova zastupljenost dostigla zastupljenost elemenata na Suncu, odnosno u međuzvijezdanom materijalu. 

[[Datoteka:Solar system scale-2.jpg|mini|središte|700px|Ova slika ilustrira relativnu veličinu planeta s obzirom na veličinu Sunca u Sunčevu sustavu.]]

[[Datoteka:Field tidal.svg|mini|desno|300px|[[Plimna sila|Plimnu silu]] uzrokuju [[Sunce]] i [[Mjesec]] [[Newtonov zakon gravitacije|gravitacijskim privlačenjem]] vodenih masa, te [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalnom silom]] koja se javlja uslijed okretanja [[Zemlja|Zemlje]] i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa ([[baricentar]]).]]

==== Model maglice male mase ====
Dinamičko vladanje čvrstih tijela u maglici ovisi o njihovoj veličini. Sitnija tijela [[plin]] povlači u kruženju oko Sunca i zadaje im [[Kutna količina gibanja|kutnu količinu gibanja]]. Zbog otpora sredstva zrna postižu zaobljenje staze i pomalo u spiralama padaju prema Suncu (kao [[umjetni satelit]] u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]]); ako su zrna zaostajala u daljim dijelovima maglice, budu odbačena u svemir. Plinovito sredstvo ne povlači tijela narasla do veličine od 1 [[metar]]. Kod takvih tijela prevladava međusobno privlačenje i ona se okupljaju u još veća tijela. To su '''planetezimali''', elementi planeta u toku njihova nastajanja. Nakon nestanka plinovite maglice samo planetezimali ostaju u prostoru. 

Kemijski sastav planetezimala već je prilagođen njihovoj toplinskoj prapovijesti. Planetezimali koji kruže bliže Suncu sagrađeni su od željeznog i stjenovitog materijala, oni koji kruže dalje od Sunca tijela su od smrznutih plinova i vode, izmiješanih s težim elementima u omjeru 3:1. Od prvih nastaju planeti Zemljine grupe. Niža temperatura u vanjskim područjima dopuštala je da tamo planetezimali porastu prije, pa su i planeti koji tamo od njih nastaju postali veći. Popratna je pojava da se oko jezgara divovskih planeta jačom privlačnom silom okupe i održe velike količine vodika i helija. Dinamičko stanje tijela posljedica je uvjeta koji su postojali u maglici: gibaju se direktno, staze im se mnogo ne otklanjaju od središnje ravnine simetrije isčezle maglice, i nisu mnogo izdužene. Zbog množine, planetezimali se gibaju u obliku slabo povezanih skupova. Oni se međusobno utrkuju, dostižu i srastaju. U osnovi mehanizma akumulacije planetezimala je ideja da tijelo veće mase kupi na sebe tijela manje mase. Zamišljamo kako se jedno veće tijelo giba oko Sunca stazom koju poremećuje plimni utjecaj Sunca i ostalih dijelova maglice, pa tako u toku vremena prikupi planetezimale iz jednog širokog prstenastog pojasa. Nije neočekivano da dolazi i do dvostrukih i višestrukih sistema u kojima jedno tijelo preuzima ulogu planeta, a drugo, ili druga, ulogu satelita. Sateliti nemaju i svoje satelite jer to sprečava [[plimna sila]] planeta. Zbog jače privlačne sile divovski planeti okupljaju veću svitu pratilaca. 

Model planetezimala i maglice male mase dobro je prilagođen akumulaciji terestričkih planeta. Njihov rast traje oko 100 milijuna godina. Za toliko je Sunce od njih starije. Pošto su planeti stvoreni, još je pola milijarde godina međuplanetarni prostor bio ispunjen sitnijim materijalom, [[planetoid]]ima, [[komet]]ima i [[meteorid]]ima. O tome svjedoče [[krater]]i u površini svih krutih tijela Sunčeva sustava, a trajanje teškog bombardiranja datirano je ispitivanjem [[Mjesec]]a. Rast divovskih planeta putem okupljanja planetezimala i velikih [[atmosfera]] bio bi predug, duži od trajanja prasunčeve maglice. Njima je bolje prilagođen model maglice velike mase.
[[Datoteka:Jupiter and the Galilean Satellites.jpg|mini|desno|300 px|[[Jupiter (planet)|Jupiter]] s velikom crvenom pjegom i [[galilejanski mjeseci]].]]
==== Model maglice velike mase ====
U tom modelu, unutar rotirajućeg diska oblikuju se prstenovi veće gustoće koji se stežu u divovske plinovite '''protoplanete'''. Dimenzije su im oko [[astronomska jedinica|astronomske jedinice]]. Brzina stvaranja je velika, što je svojstvo gravitacijskog stezanja, i najveće dimenzije protoplaneti postižu za oko 50 000 godina. U unutrašnjem dijelu sustava divovski plinoviti protoplaneti mogli su postojati samo vrlo rano, za vrijeme rasta Sunca. Neotporni su na sudare i raspadaju se pod plimnim djelovanjem Sunca. Fizički procesi na divovskim plinovitim protoplanetima dovode izravno do razlikovanja (diferencijacije) tvari po slojevima. Zagrijavanjem unutrašnjih dijelova gravitacijskom energijom, čvrsta se zrna tale i talože (sedimentiraju) u plinovitom sredstvu prema središtu. U središtu se protoplaneta može stvoriti znatna rastaljena jezgra od težih elemenata, dok je izvana akumulirana velika plinovita atmosfera. [[Merkur]], s vrlo velikom prosječnom gustoćom (iako je najmanji od terestičkih planeta) mogao bi biti ostatak ostataka takvog protoplaneta. Jupiter je okupio najdublju i time se po zastupljenosti elemenata najviše približio Suncu. U usporedbi s [[Jupiter]]om, [[Saturn]] pokazuje manjak lakih elemenata. 

Može li se riješiti problem [[planetoid]]a ([[asteroid]]a)? Zašto na njihovom mjestu ne postoji cjeloviti planet? Planetoidi se nalaze na granici koja je dijelila područje s nižom i višom temperaturom. Izučavanje [[meteorit]]a ocijenjeno je da je ovdje vladala temperatura od 100 do 600 K. Zašto se tu nije stvorio cjeloviti planet, razlozi se traže osim u određenom fizičkom stanju još i u poremećenjima kojima je Jupiter regulirao gibanje planetoida; stvoreni su prekasno, a da ih Jupiter ne bi osujetio u okupljanju. Većih je planetoida nekada moralo biti više. Međusobno sudaranje dovelo je do današnjih odlomaka (sudarna evolucija). 

Po dinamičkim svojstvima kometi pripadaju Sunčevom sustavu, ali na poseban način. Po fizičko-kemijskim svojstvima, budući da se sastoje pretežno od sleđenih tvari, ishodište im treba tražiti u daljim dijelovima Sunčeve maglice, u području [[Uran]]a i [[Neptun]]a. Po sastavu, Uran i Neptun su čak bliži [[komet]]ima nego Jupiteru. Rast udaljenijih planeta traje duže, pa ta dva planeta nisu stigla zahvatiti veću količinu plinova. Kometi su jednostavne građe koja se nije promijenila od vremena nastanka. Razvoj im je zastao na prvim koracima okupljanja. Poremećeni Jupiterom i Saturnom, možda prolaznim zvijezdama, a također i slabljenjem privlačne sile prasunčeve maglice u vrijeme njezina rasipanja, odbačeni su u [[Oortov oblak]] kometa, ili su pak popadali po planetima. 

O ranijim koracima geološkog razvoja planeta teško je suditi na temelju današnjih dokaza. Kako su se planeti Jupiterove grupe izmijenili neznatno od nastanka do danas, osvrćemo se samo na promjene koje se odvijaju na planetima Zemljine grupe i na planetskim satelitima. Značajno je da su svi planeti i svi sateliti kemijski i geološki različiti! Struktura Zemlje pokazuje da je ona prošla kroz fazu taljenja i kroz fazu diferencijacije tvari - kada su tvari veće gustoće tonule prema središtu, a manje gustoće [[uzgon]]om se dizale prema površini. Problem je u tome kojim je slijedom planet prolazio kroz te faze i koji su njegovi dijelovi sudjelovali. Nije nemoguće da su protoplaneti već u toku okupljanja iz planetezimala u geometrijskom središtu prikupljali tijela veće gustoće. Ako su nastali uz prisustvo plinovite komponente prasunčeve maglice, okupili su i guste primarne atmosfere sastavljene od vodika i helija. 

U posljednjoj fazi rašćenja planeti su vjerojatnije bili na povišenoj temperaturi a ne hladni. Naime, u toj fazi preostala se tijela susaraju s velikim brzinama, što mora dovesti do visokih temperatura protoplaneta, i do bar djelomičnog njihovog taljenja. [[Toplina]] dobivena pri stvaranju otpuštala se u svemir, i ujedno se prenosila na dublje slojeve. No kada bi to bio jedini izvor topline u povijesti planeta, Zemlja bi danas bila iznutra mnogo hladnija nego što jeste. Drugi, jednako važan izvor topline jesu procesi u [[radioaktivnost|radioaktivnih elemenata]]. Zbog dugog vremena poluraspada tih elemenata, taj izvor topline postaje učinkovit tek u vrijeme od milijardu godina, a tada može rastaliti velik dio planeta. Planetsko tijelo s rastaljenim područjima obavezno prolazi kroz kemijsku diferencijaciju i raslojava se po dubini. Atomi većeg obujma, a manje gustoće, difundiraju prema gornjim slojevima i tu se, kada taljevina prelazi u čvrsto stanje, ugrađuju u [[kristalna rešetka|kristalnu rešetku]]. I obratno - atomi manjeg obujma, a veće gustoće, tonu prema središtu planeta. Ta je diferencijacija dovela do današnjeg stanja, u kojemu su [[željezo]] i metali koncentrirani u jezgri Zemlje, a [[minerali]] manje gustoće u plašt povrh kojega “pliva” skrutnuta kora. Stoga kemijski sastav nekog mjesta u dubini Zemlje ne odgovara prosječnom obilju elemenata na Zemlji. Polovica svih radioaktivnih elemenata koncentrirana je u Zemljinoj kori! Rastaljeni slojevi u neprekidnom su gibanju (struje [[konvekcija|konvekcije]] ili miješanja) i dovode do magnetskog polja. 

[[Mjesec]] je prošao kroz diferencijaciju samo djelomice. Dok je u početnim stadijima evolucije ostao dehidriran. [[Zemlja]] je prikupila iznenađujuće veliku količinu lako hlapljivih spojeva (onih koji se stvaraju od atoma [[vodik]]a, [[ugljik]]a, [[kisik]]a i [[dušik]]a). Problem je u tome što u početnom stadiju, sa zagrijanim površinskim slojevima, Zemlja nije mogla te spojeve zadržati. Stoga je veoma privlačna ideja da su te tvari na Zemlju stigle padovima kometa u vrijeme kada je kora očvrsnula i podnosila žestoko bombardiranje. Količina vode Zemljinih oceana iznosi 0,025% od ukupne mase Zemlje; [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] sadržanog u krečnjačkim stijenama ima 10 puta manje, a dušika 300 puta manje. Elementi potrebni za razvoj živih organizama pristigli su kometarnim materijalom iz daljih područja sustava! Zbog prosječne temperature Zemljine površine koja se nalazi između [[Talište|ledišta]] i [[vrelište|vrelišta]] vode, a uz dovoljnu jakost gravitacijskog polja, lako hlapljivi spojevi ostali su zarobljeni. Tako bi posrednim putem kometi doveli do pojave života. Visoke temperature na [[Venera|Veneri]] nisu pogodovale zadržavanju [[vodena para|vodene pare]], a na [[Mars]]u se voda smrznula oblikujući [[permafrost]]. U atmosferi terestičkih planeta preovladao je ugljikov dioksid, u stvari sekundarna atmosfera. [[Atmosfera]] se otada promijenila samo na Zemlji, zbog pojave [[život]]a; Zemlja dakle dobiva i tercijarnu atmosferu. 

Veliki [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterovi sateliti]] i [[Saturn]]ov [[Titan (mjesec)|Titan]] fizički se razlikuju i međusobno i od terestičkih planeta, no uklapaju se u opći model. [[Galilejanski mjeseci|Galilejanski sateliti]] pokazuju pravilnost u nizu udaljenosti od Jupitera, geološka im aktivnost raste s približavanjem [[Jupiter]]u. Razvoj [[Ija (mjesec)|Io]] bio je nasloženiji. Bliži pratioci gibali su se u prostoru kroz koji se prenosila toplina i energične čestice [[magnetosfera|magnetosfere]] mladog Jupitera, pa na njima ima više nataloženih teže isparljivih sastojaka. Započevši kao grude blatnog leda, sateliti se postupno zagrijavaju, u čemu udjel ima i radioaktivni izvor, sadržan u silikatnoj osnovi, i plimno stezanje i rastezanje. Rastaljeni slojevi razdvajaju se na teže i lakše sastojke. [[Silikati]] su tonuli i stvorili čvrstu jezgru, dok je [[voda]] ostala kao omotač. Povrh vode isplivala je mješavina leda i silikata, izložena svemirskom prostoru. Na [[Europa (mjesec)|Europi]] je ostala samo ledena kora što pluta na vodi koja čini petinu mase. Sleđene površine [[Ganimed (mjesec)|Ganimeda]] i [[Kalista (mjesec)|Kalista]] zasićene su tamnim [[meteorit]]skim materijalom, pa u svojoj nutrini okivaju mekši plašt od leda i vode. Zemlja i Titan nastali su od istih sastojaka koji su postojali u prasunčevoj maglici, no zbog drugih fizičkih uvjeta metan i dušik su, kao dovoljno teški plinovi, zadržani na Titanu. 

{{Multiple image
 | align     = right
 | direction = vertical
 | header    =
 | header_align = left/right/center
 | header_background =
 | footer    =
 | footer_align = left/right/center
 | footer_background =
 | width     =
 | image1    = Roche limit (far away sphere).svg
 | width1    = 300
 | caption1  = &lt;center&gt; Daleko od [[Rocheova granica|Rocheove granice]], fluidni satelit (tekući, plinoviti ili satelit sastavljene od labave nakupine krutih dijelova) će biti sferičan ([[kugla]]st).&lt;/center&gt;
 | image2    = Roche limit (tidal sphere).svg
 | width2    = 300
 | caption2  = &lt;center&gt;U blizini Rocheove granice, satelit će se izdužiti (deformirati) zbog utjecaja plimne sile.&lt;/center&gt;
 | image3    = Roche limit (ripped sphere).svg
 | width3    = 300
 | caption3  = &lt;center&gt; Unutar Rocheove granice, satelit se počinje raspadati (vlastita gravitacijska sila satelita ne može više držati njegove dijelove na okupu zbog prevelikog utjecaja plimne sile). &lt;/center&gt;
 | image4    = Roche limit (top view).svg
 | width4    = 300
 | caption4  = &lt;center&gt; Dijelovi satelita bliži planetu (crveni) se počinju brže kretati od daljih dijelova (plavi) satelita. &lt;/center&gt;
 | image5    = Roche limit (ring).svg
 | width5    = 300
 | caption5  = &lt;center&gt; Različite kutne brzine dijelova satelita uzrokuju stvaranje prstena oko planeta (primjer [[Saturnovi prsteni]]). &lt;/center&gt;
}}

==== Nebularna teorija ====
{{glavni|Nebularna teorija}}

U kakvom su odnosu današnji pogledi na postanak planeta prema kozmološkim teorijama, kao što je Kantova i druge? Današnji stav rezultat je iskustva brojnih istraživača, provjerena neposrednim podacima o fizičkom stanju tijela, o sastavu njihovih atmosfera, reljefu, kemijskom i mineraloškoj strukturi, radioaktivnom datiranju, magnetskom polju, gravitacijskom polju. Od teorije [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]] (1755.) i [[Pierre-Simon Laplace|Pierre-Simona Laplacea]] (1796.) preuzeta je ideja o nastanku Sunca i planeta iz međuzvjezdane maglice (nebularna teorija). Kant je pošao od predodžbe hladnog oblaka prašine u kojemu se prilikom gravitacijskog stezanja rotacija javlja sama od sebe - što nije moguće (unutarnje sile ne mogu od kaotičnog gibanja dovesti do uređenog). Kant ne ide dalje od općih prirodoslovno-filozofskih postavki. Laplaceova teorija je prva metamatički obrađena teorija. Laplace pretpostavlja da već postoji usijana [[maglica]] koja rotira te prati kako se maglica hladi, steže i ubrzava vrtnju. Današnji slijed argumenata je drukčiji: maglica se ne steže zbog [[hlađenje|hlađenja]], već zbog prevlasti [[gravitacija|gravitacijskog privlačenja]], a pritom se, uz ubrzanje vrtnje, gravitacijskom energijom zagrijava. Kada postignu brzinu kruženja, vanjski dijelovi maglice više ne tlače na središnje dijelove. Postali su samostalni i imaju oblik prstena. Središnja se masa dalje steže i time razdvaja od prstena. Od prstena nastaje planet. Planeti bi tako morali nastati postupnim stezanjem središnje mase koja za sobom redom ostavlja prstenove. A sateliti bi morali nastati istim procesom pri ubrzavanju vrtnje planeta, koji je po Laplaceu na početku također plinovit. Postoji još jedan bitan nedostatak teorije. Ostavivši samostalan prsten, centralna [[masa]] bi pri stezanju trebala zadržati veći dio kutne količine gibanja. Dokaz protiv teorije je i gibanje [[Saturn]]a i njegovih prstenova: unutarnji dijelovi Saturnova prstena gibaju se brže od Saturnove površine; slično se i [[Fobos (mjesec)|Fobos]] giba brže od [[Mars]]ove površine! Po današnjem tumačenju nebularne teorije maglica ne dolazi u stanje nestabilnosti zbog vrtnje. Osim toga, u odvojenom prstenu prije će doći do [[Retrogradno gibanje|retrogradne vrtnje]] planeta nego do direktne. Teorije Kanta i Laplacea napuštene su početkom 20. stoljeća uglavnom stoga što nisu uspjele ispravno predvidjeti raspodjelu [[količina gibanja|količine gibanja]]. 

==== Katastrofna teorija o postanku planeta ====
Pojam planetezimala preuzet je od [[Thomas Chrowder Chamberlin|Thomasa Chrowdera Chamberlina]] (1901.) i [[Forest Ray Moulton|Foresta Raya Moultona]] (1905.), koji su razvijali teoriju katastrofe - teoriju sudara Sunca s drugom zvijezdom. Pri tome je privlačna sila trebala izvući iz Sunčeva tijela plin koji se najprije kondenzira u mnogobrojna mala kruta tijela, planetezimale, a zatim se oni udružuju u plenete. Druga zvijezda je, zbog prolaska, izbačenoj tvari podarila količinu gibanja, neovisnu o veličini Sunčeve vrtnje. Teorija ne objašnjava postanak planetskih satelita. 

Teoriju katastrofe prvi je postavio [[Georges Louis Leclerc de Buffon]] (1745.), zamislivši tangencijalni prolet &quot;nekog velikog&quot; [[komet]]a pokraj Sunca, no teorija te vrste najviše je povezivana s imenom [[James Hopwood Jeans]] (1917.). [[Zvijezda]] koja uzrokuje katastrofu ulazi po njemu, unutar [[Rocheova granica|Rocheove granice]], plimni val se diže i izvlači u obliku plinovite cigare. “Cigara” se raspada na dijelove. Dijelovi prolaze eliptičnim stazama oko Sunca te Sunčeva plimna sila izvlači iz njih još manje dijelove, umnogostručavajući proces. Prvo se u obliku kapljevina kondenziraju manja tijela, sateliti, a zatim veći - planeti. Gibanja planeta koči se u preostaloj plinovitoj atmosferi i staze im se zaokružuju. Teoriju Jeansa razvija [[Harold Jeffreys]] (1929.), no teorija zapada u teškoće. Osnovna slabost sadržana je u polaznoj pretpostavci tijesnog sudara. Takvih slučajeva u Galaktici ne može biti mnogo, pa bi i pojava planetskog sustava bila rijedak događaj. 

U jednoj varijanti teorije katastrofe, Sunce je član [[Dvojna zvijezda|dvojnog zvjezdanog sustava]], a planeti nastaju od drugog člana tog sustava, kada na sustav nalijeće zvijezda izvana. Pojavila se i [[hipoteza]] da druga zvijezda sustava eksplodira kao nova odnosno [[supernova]], a planeti se stvaraju iz izbačenog plina, u gravitacijskom polju Sunca. Bitan nedostatak teorija koje postuliraju nastanak planeta od razrijeđenog usijanog plina je u tome što nema načina da se iz takvog plina stvori hladno črsto tijelo. Teorije po kojima planeti nastaju iz tvari izvučene iz Sunca, ili iz neke druge zvijezde slične Suncu, pobija kemijski sastav planeta. Planeti su nastali iz neizmijenjenog međuzvijezdanog materijala, a ne materijala koji je prethodno bio obrađen u Suncu. Kemijski sastav planeta podudara se s kemijskim sastavom međuzvjezdana materijala. Kritične su veličine omjer [[deuterij]]a i [[vodik]]a (protija) i udio [[litij]]a. Deuterija i litija Sunčeva atmosfera ima skoro 100 puta manje, nego međuzvjezdana materija, jer su to elementi i njihovi izotopi koji se prerađuju u termonuklearnim reakcijama. 

[[Otto Schmidt]] (1944.) razmatra međuzvjezdani materijal koji Sunce zarobljuje na putu kroz Galaktiku. Nakon zahvata, oblak se zakreće odnosno vrti oko Sunca. U ravnini simetrije vrtnje - ekvatorskoj ravnini oblaka - okupljaju se zrnca praha koja rastu i, akumulirajući se, grade planete. Planeti se stvaraju hladni, a potom se zagrijavaju radioaktivnošću. Takve teorije koje ne traže zajedničko porijeklo Sunca i planeta tumače gibanje planeta blizu ravnine Sunčeva ekvatora (nagnut je za 7° prema ravnini [[ekliptika|ekliptike]]) čistom slučajnošću. Po današnjem shvaćanju, to nije slučajnost, već posljedica zajedničkog nastanka. Razlika ravnina gibanja pojedinih planeta, koja uostalom nije velika, tumači se širinom rotirajućeg magličastog diska u kojemu su bile smještene staze planetezimala. Schmidt ponovo uvodi nebularnu teoriju. Današnjem obliku nebularne teorije pridonijeli su još Carl Friedrich von Weizsäcker (1944.), Hannes Alfvén (1945.), [[Gerard Kuiper]] (1951.), A. Cameron (1962.), Évry Schatzman (1963.), [[Fred Hoyle]] (1944., 1956., 1960.) i drugi. 

Kako vidimo, postanak planeta valja svakako tražiti u vrijeme postanka zvijezda. Budući da i danas nastaju [[zvijezde]], među njima ima bez svake sumnje i takvih kakvo je bilo Sunce u praskozorje Sunčeva sustava. Da bismo dakle shvatili uvjete koji su vladali u prirodnoj okolini prilikom nastanka Sunca i planeta i koji vode specifičnom procesu stvaranja nebeskih tijela, treba da se obratimo fizici zvijezda ili [[astrofizika]].

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Astronomija]]</text>
      <sha1>a7b8wrrzknn37n9u780n67fet9bbe9k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fred Lawrence Whipple</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3556659</id>
    <revision>
      <id>42695986</id>
      <parentid>41818837</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:38:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6582" sha1="3e7rcleryxnminrfctlg39tk704k4gt" xml:space="preserve">{{Znanstvenik
| ime                     = Fred Lawrence Whipple 
| slika                   = Fred Whipple 1927.jpg
| slika_širina            = 200px
| naslov                  = Fred Lawrence Whipple 1927.
| datum_rođenja           = [[5. studenog]] [[1906]].
| mjesto_rođenja          = [[Red Oak, Iowa]], [[SAD]]
| datum_smrti             = [[30. kolovoza]] [[2004]].
| mjesto_smrti            = [[Cambridge, Massachusetts]], [[SAD]]
| prebivalište            =
| državljanstvo           = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Astronomija]]
| radna_institucija       = [[Harvardovo sveučilište]] ([[zvjezdarnica]]) 
| alma_mater              = [[UCLA]]
| doktorski_mentor        =
| doktorski_studenti      =
| poznat_po               = Model zaprljane grude snijega za jezgre kometa, &lt;br /&gt; Whippleov štit
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 =
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}

'''Fred Lawrence Whipple''' (Red Oak, Iowa, 5. studenog 1906. – [[Cambridge, Massachusetts]], 30. kolovoza 2004), američki [[astronom]]. Direktor astronomskog [[opservatorij]]a Smithsonian. Sredinom 20. stoljeća razvio je model [[Jezgra kometa|kometske jezgre]] kao &quot;zaprljane grude snijega&quot;, konglomerata sleđenih [[plin]]ova i [[Stijena|stjenovita]] materijala. Taj model tumači opažene pojave, no njime je precijenjena [[led]]ena sastavnica. Otkrivač je mnogih [[komet]]a i [[planetoid]]a ([[asteroid]]a). [[Izumitelj]] je zaštite [[svemirske letjelice|svemirskih letjelica]] od [[mikrometeorit]]a s pomoću višeslojna pokrova (Whippleov štit), a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] predložio je ometanje neprijateljskih [[radar]]a s pomoću vrpci od [[metal]]ne folije.&lt;ref&gt;'''Whipple, Fred Lawrence''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66077] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141204191645/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66077 |date=2014-12-04 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;

== Model zaprljane grude snijega ==
{{Glavni|Jezgra kometa}}
[[Datoteka:Comet.svg|mini|desno|400px|Građa [[komet]]a.]]
Promatranja i analize potvrđuju model kometske jezgre, koji je 1950. postavio Fred Lawrence Whipple. Model se naziva '''zaprljanom grudom snijega'''. Jezgra je rahli anglomerat smrznutih tvari (plinova) i stijenja, to jest prašine. [[Led]] i prah zastupljeni su otprilike jednako. Središte jezgre je u istom stanju kao u doba stvaranja [[komet]]a. Kora, koja je debela vjerovatno oko metra ili manje, nosi oznake meteorskih [[krater]]a, i u njoj prevladava prašina. Veoma je porozna. Njena je pojava, naime, posljedica procesa koji se odvijaju prilikom proleta kometa kraj [[Sunce|Sunca]]. Pri svakom proletu kraj Sunca, komet veličine [[Halleyjev komet|Halleyjeva]] izgubi dio kore, i nova se stvara. Do promjena na jezgri dolazi zagrijavanjem [[Sunčeva svjetlost|Sunčevim zračenjem]], obično na udaljenosti od Sunca od 2.5 do 3 [[AJ]]. Kod [[Halleyjev komet|Halleyjeva kometa]] promjene su zapažene na daljini 6 AJ, kada se pojavila [[Koma (astronomija)|koma]]. Mijenjala je oblik i sjaj. Sjaj se znao u jednom danu promijeniti za nekoliko puta. Zašto? Zato što iz jezgre izlazi tvar koja stvara [[atmosfera|atmosferu]], ali ne izlazi jednoliko i po čitavoj površini, već iz nekoliko mjesta, i to poput mlazova. Zajedno sa strujom plina iz površine se odvajaju i čestice praha.

[[Energija]] Sunčeva zračenja dovodi do prijelaza [[led]]a u [[plin]]. To je proces [[sublimacija|sublimacije]], izravan prijelaz iz čvrstog u plinovito. No tvari koje su bile sleđene opet mogu u atmosferi resublimacijom prijeći u ledena zrnca. Tako dolazi do različitih pojava kome: plin, prah, ledena zrnca. Oblak od praha i ledenih zrnaca u daljem razvoju kometa sakriva jezgru od našeg pogleda, jer se na krutim česticama rasipa [[Sunčeva svjetlost]]. Prava jezgra sakriva se u središnjem svjetlosnom zgušćenju. Osnovni sastojak ledova je [[led]] [[voda|vode]] (H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O). Uz vodu vjerovatni su sastojci HCN i CH&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;CN. [[Kristal]] leda vode, zapravo jedna vrlo velika [[molekula]], sadrži mnoge međušupljine, u kojima se mogu smjestiti manje molekule. To su takozvani klatratni [[hidrati]]. Kada se zagrijavanjem narušava struktura leda, zajedno s molekulama vode otpuštaju se i te druge molekule. Time se tumači tipična pojava kome na daljini od 2.5 do 3 AJ.

[[Brzina oslobađanja]] od kometa iznosi nekoliko [[Metar u sekundi|m/s]]. Stoga se [[plin]] vrlo brzo širi i lako otječe u međuplanetarni prostor. [[Molekule]] se rastavljaju (disociraju) na atome i manje skupine, a atomi ioniziraju pod djelovanjem Sunčeva zračenja i Sunčeva vjetra. Jedan proces ionizacije je fotoionizacija (upijanje [[svjetlost]]i), a drugi izmjena [[Električni naboj|naboja]]. Naime, [[proton]] Sunčeva vjetra ([[vodik]]ov [[ion]]) u sudaru s neutralnim kometskim [[atom]]om oduzima njegov [[elektron]]; vodikov se ion neutralizira, a kometski se atom ionizira. Širenje ioniziranog plina na daljinu od 1 000 000&amp;nbsp;km oko kometske jezgre dovodi do presudnih posljedica. [[Sunčev vjetar]] nailazi na prepreku i usporava se. Zbog promjene u načinu strujanja javlja se takozvani udarni val, a Sunčev vjetar mijenja smjer i optječe oko kometa. Između udarnog vala i jezgre nalazi se najprije područje gdje su izmiješani ioni Sunčeva vjetra i kometski ioni; bliže kometu prevladavaju kometski ioni ili kometska plazma. Čestice praha ispunjavaju još manje područje, a najmanje područje, ledeni halo, ispunjavaju ledena zrnca.

Najveći [[obujam]], [[vodik]]ovu koronu, ispunjavaju atomi vodika potekli iz jezgre, i mogu se zapaziti samo izvan [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]], jer zrače u kratkovalnom ultraljubičastom dijelu spektra. Plin se postupno širi oko kometa na udaljenosti veću od 10 000 000&amp;nbsp;km. Sa [[Sunčev vjetar|Sunčevim vjetrom]] prenosi se [[magnetsko polje]]. Ono ne može prodrijeti u područje kometske [[plazma|plazme]] u središnjim dijelovima kome, već se obavija oko kometa i utječe na oblik i ponašanje repa. Stoga se na osnovi izgleda repa i njegovih promjena može suditi o stanju međuplanetarnog magnetskog polja.&lt;ref&gt;[[Vladis Vujnović]] : &quot;Astronomija&quot;, Školska knjiga, 1989.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{lifetime|1906|2004|Whipple, Fred Lawrence}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki astronomi]]</text>
      <sha1>3e7rcleryxnminrfctlg39tk704k4gt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Francesco Redi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3558632</id>
    <revision>
      <id>42695971</id>
      <parentid>42658761</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:57:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19076" sha1="f18v1900bf397rp2yziicpoohbtlmsq" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                = Francesco Redi
| slika              = Francesco Redi.jpg
| slika_širina       = 250px
| naslov             = Portret Francesca Redija
| datum_rođenja      = [[18. februar]] [[1626.]]
| mjesto_rođenja     = [[Arezzo]], [[Italija]]
| datum_smrti        = [[1. mart]] [[1697.]]
| mjesto_smrti       = [[Pisa]], Italija
| prebivalište       = 
| državljanstvo      = 
| narodnost          = [[Italija|italijanska]]
| etnicitet          = 
| polje              = [[medicina]], [[entomologija]], [[parazitologija]], [[lingvistika]]
| radna_institucija  = 
| alma_mater         = [[Univerzitet u Pisi]]
| doktorski_mentor   = 
| doktorski_studenti = 
| poznat_po          = eksperimentu koji pobija [[spontani nastanak]]
| autor_kratica_bot  = 
| autor_kratica_zoo  = 
| nagrade            = 
| religija           = 
| fusnote            = 
}}

'''Francesco Redi''' ([[Arezzo]], [[18. februar]] [[1626.]] – [[Pisa]], 1. mart 1697.)&lt;ref&gt;{{cite web| author= |title=Francesco Redi |date= | url= http://www.britannica.com/EBchecked/topic/494690/Francesco-Redi |work= Encyclopædia Britannica |publisher=Encyclopædia Britannica, Inc.  |accessdate=22. oktobar 2013.}}&lt;/ref&gt;, [[Italija|italijanski]] [[liječnik]], [[prirodoslovac]] i [[pjesnik]]. Pobio je teoriju o spontanom nastanku tako što je prvi dokazao da ličinke potječu iz jajašaca [[Muha|muhe]].&lt;ref name=lev&gt;{{cite web |author= Levine R, Evers C|title=The Slow Death of Spontaneous Generation (1668-1859) |url= http://www.accessexcellence.org/RC/AB/BC/Spontaneous_Generation.php|accessdate=18. aprila 2013.|date=  }}&lt;/ref&gt; Zbog svojih [[Nauka|naučnih]] dopinosa prozvan je &quot;ocem moderne parazitologije&quot;. Bio je akođer prvi koji je prepoznao i ispravno opisao pojedinosti mnogih važnih [[parazit]]a, i iz tog razloga, mnogi ga historičari i naučnici ispravno nazivaju &quot;ocem parazitologije&quot;,&lt;ref name= ami&gt;{{cite journal|author= Roncalli Amici R|title= The history of Italian parasitology|url= http://his.library.nenu.edu.cn/upload/soft/haoli/114/367.pdf|journal= Veterinary Parasitology|volume= 98|issue= 1–3|pages= 3–10|year= 2001|pmid= 11516576|doi= 10.1016/S0304-4017(01)00420-4|access-date= 2015-03-14|archive-date= 2013-10-23|archive-url= https://web.archive.org/web/20131023060404/http://his.library.nenu.edu.cn/upload/soft/haoli/114/367.pdf|dead-url= yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name= mehl&gt;{{cite book |author= Mehlhorn H|title= Encyclopedia of Parasitology, Volumes 1-2|url= http://books.google.co.in/books?id=Jpg1ysgVn-AC&amp;pg|journal= Veterinary Parasitology | pages=610 |edition=3 |year=2008. |publisher= Springer-Verlag |isbn= 3540489940}}&lt;/ref&gt; i osnivačem eksperimentalne biologije.&lt;ref name= lei&gt;{{cite journal |author= Leikola A|title= Francesco Redi as a pioneer of experimental biology|url= |journal= Lychnos Lardomshist Samf Arsb |volume=1977-78 |issue= 1–3| pages=115–122|year=1977–78 |pmid=11628017|doi= }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |pmid=11625103 |year=1997 |last1=Ioli |first1=A |last2=Petithory |first2=JC |last3=Théodoridès |first3=J |title=Francesco Redi and the birth of experimental parasitology |volume=31 |issue=1 |pages=61–6 |journal=Histoire des sciences medicales }}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Francesco Redi je rođen [[19. februar]]a [[1626.]] godine u [[Italija|talijanskom]] gradiću [[Arezzo|Arezzu]], od oca Gregoria Redija, istaknutog [[Firenca|firentinskog]] liječnika. Nakon školovanja u [[isusovci|isusovačkoj]] školi, pohađao je [[Univerzitet u Pisi]] na kojoj je [[1647.]] diplomirao medicinu i filozofiju u 21. godini života.&lt;ref name= ami /&gt; Živio je u više italijanskih gradova [[Rim]]u, [[Napulj]]u, [[Bologna|Bologni]], [[Padova|Padovi]] i [[Venecija|Veneciji]], da bi se na poslijetku smjestio u Firenci [[1648.]] Upisan je u firentinski ''Collegio Medico'', te je služio na dvoru familije Medici kao glavni liječnik i kao čuvar dvorske [[apoteka|apoteke]] za [[Ferdinando II de' Medici|Ferdinanda II. de Medici]] i njegovog nasljednika [[Cosimo III. Medici|Cosima III]]. U tom je razdoblju postigao najznačajnije akademske uspjehe, što mu je donijelo i članstvo u [[Accademia dei Lincei|Akademiji dei Lincei]]. Bio je i član [[Accademia del Cimento]] (Akademije eksperimenata) od [[1657.]] do [[1667.]]&lt;ref name=haw&gt;{{cite journal |author= Hawgood BJ |title= Francesco Redi (1626-1697): Tuscan philosopher, physician and poet| journal= Journal of Medical Biography |year=2003| volume=11 |issue=1 |pages= 28.–34. |pmid= 12522497}}&lt;/ref&gt;

Umro je u snu [[1. marta]] [[1697.]] u Pisi i njegovi su posmrtni ostaci premješteni u Arezzo na pokop.&lt;ref name=bigelow&gt;{{cite book |author= Francesco Redi of Arezzo |editor= Mab Bigelow (translation and notes) |title= Experiments on the Generation of Insects |url= http://books.google.com/?id=w7ZRAAAAMAAJ&amp;dq=Francesco+Redi+experiment&amp;printsec=frontcover#PPP7,M1 |accessdate=2. mart 2010. |origyear= 1668 |year= 1909 |publisher= Open Court |location= Chicago}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |author= Francesco Redi of Arezzo |editor= Leigh Hunt (translation and notes) |title= Bacchus in Tuscany |url= http://books.google.com/?id=iE8sAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover#v=onepage |accessdate=2. mart 2010. |origyear= 1685. |year= 182.5 |publisher= Printed by J. C. Kelly for John and H. L. Hunt |location= London}}&lt;/ref&gt;

Zbirka njegovih pisama čuvana je u Nacionalnoj biblioteci medicine u [[Bethesda|Bethesdi]] u [[Maryland]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://oculus.nlm.nih.gov/redi|title=Francesco Redi Letters 1683-1693|publisher=National Library of Medicine}} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Naučna karijera ==

=== Eksperimentalna toksikologija ===

Godine [[1664.]] Redi je napisao svoje prvo kapitalno djelo ''Osservazioni intorno alle vipere'' (&quot;Opažanja o zmijama&quot;) za svog prijatelja Lorenza Magalottija, sekretara ''Accademije del Cimento''. Tu je počeo rušiti postojeće naučne mitove (što je on zvao &quot;razotkrivanje neistina&quot;) kao da [[zmije]] piju vino i razbijaju naočale, da [[otrov]] djeluje ako ga se proguta, da je glava zmije [[protuotrov]], da je zmijski otrov proizveden u [[žuč]]noj kesici i slično. Objasnio je kako je proizvodnja otrova u zmije nepovezana sa zmijskim ugrizom, što je bilo u suprotnosti s narodnim vjerovanjem.&lt;ref&gt;{{cite book |author= Francesco Redi |editor=Knoefel PK  |title= Francesco Redi on Vipers |url= http://books.google.co.in/books?id=5w8VAAAAIAAJ&amp;pg|accessdate=18. april 2013. |origyear=   |year= 1988. |publisher=E.J. Brill |location= Leiden, the Netherlands  |pages=str. 11. – 17. |isbn= 9004089489}}&lt;/ref&gt; Izveo je niz eksperimenta o efektima ugriza zmije, i dokazao je da otrov djeluje samo ako uđe u [[krvotok|krvnu cirkulaciju]] putem samog ugriza i da [[zubi]] otrovnica sadrže otrov u obliku žute tekućine.&lt;ref name=haw/&gt;&lt;ref name=hab&gt;{{cite journal |author= Habermehl GG|title= Francesco Redi¬—life and work|url= |year= 1994 |volume=32 |issue=4  |pages=411.–417.|pmid=8052995 |doi=10.1016/0041-0101(94)90292-5 |journal= Toxicon}}&lt;/ref&gt; Dokazao je čak i da se čvrstim podvezivanjem prije same rane može spriječiti dotok otrova prema srcu. Ovo naučno djelo predstavlja početak eksperimentalne [[toksikologija|toksikologije]]/[[toksinologija|toksinologije]].&lt;ref&gt;{{cite book |author= Buettner KA |title= Francesco Redi (The Embryo Project Encyclopedia ) |url= http://embryo.asu.edu/view/embryo:124758 |accessdate= 18. aprila 2013. |year= 2007. |issn= 1940-5030 |archive-date= 2010-06-19 |archive-url= https://web.archive.org/web/20100619034436/http://embryo.asu.edu/view/embryo:124758 |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Hayes AN, Gilbert SG|title= Historical milestones and discoveries that shaped the toxicology sciences| journal= EXS|year=2009| volume=99 |issue=1 |pages= 1.–35.|pmid= 19157056 |doi=10.1007/978-3-7643-8336-7_1}}&lt;/ref&gt;

=== Entomologija i spontani nastanak ===
{{Main| Spontani nastanak}}
[[Datoteka:Francesco Redi Esperienze intorno alla Generazione degli Insetti.jpg|thumb|right|Naslovna strana knjige ''Esperienze Intorno alla Generazione degl'Insetti'']]
Redi je najviše poznat po nizu [[eksperiment|eksperimenata]], objavljenih 1668. pod naslovom ''Esperienze Intorno alla Generazione degl'Insetti'' (&quot;Eksperimenti o nastanku kukaca&quot;), koji se smatra remek djelom i prekretnicom u historiji moderne nauke. Ova je knjiga jedan od prvih koraka u pobijanju teorije &quot;[[spontani nastanak|spontanog nastanka]]&quot; - teorije poznate i kao [[aristotel]]ovska [[abiogeneza]]. U to vrijeme, prevladavajuća mudrost bila je da se ličinke kukaca same stvaraju iz trulog mesa.&lt;ref name=lev/&gt;
[[Datoteka:Esperimento abiogenesi.jpg|mini|lijevo|250px| Redijev eksperiment koji dokazuje abiogenezu]] Za svoj je eksperiment Redi uzeo šest posuda i podijelio ih u dvije grupe od tri: u jednom eksperimentu, u prvu posudu svake grupe stavio je nepoznati predmet; u drugu je stavio mrtvu ribu; a u treću sirovi komad telećeg mesa. Redi je pokrio otvor prve skupine posuda finom gazom kako bi samo zrak mogao cirkulirati unutra. Drugu je skupinu posuda ostavio otvorenom. Nakon nekoliko dana, primijetio je pojavu ličinki u otvorenim posudama, u koje su muhe mogle sletjeti, ali ne i u posudama s otvorima prekrivenim gazom. U drugom eksperimentu, meso je stavljeno u sve tri posude. Jedna od posuda je puštena otvorenom, dok su druge dvije prekrivene, jedna [[pluto|plutenim]] čepom a druga gazom. Muhe su mogle ući samo u nepokrivenu posudu i samo u njoj su se pojavile ličinke. Na posudi koja je pokrivena gazom, ličinke su se pojavile na samoj gazi s vanjske strane i brzo su uginule.&lt;ref&gt;{{cite web |title= Esperienze intorno alla generazione degl'insetti fatte da Francesco Redi |author= Redi F |url= http://fermi.imss.fi.it/rd/bdv?/bdviewer/bid=323861 |access-date= 2021-09-30 |archivedate= 2012-09-03 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120903004256/http://fermi.imss.fi.it/rd/bdv?%2Fbdviewer%2Fbid=323861 |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author= Barnett B |title= Francesco Redi and Spontaneous Generation |url= http://www.pasteurbrewing.com/Articles/spontaneous-generation/francesco-redi-and-spontaneous-generation.html |accessdate= 18. april 2013. |date= 30. septembar 2011. |archivedate= 2013-05-23 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20130523144406/http://www.pasteurbrewing.com/Articles/spontaneous-generation/francesco-redi-and-spontaneous-generation.html |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Francesco Redi Esperienze intorno alla Generazione degli Insetti Mosca della Ciliegia.jpg|mini|Ilustracija iz Redijevog djela ''Esperienze Intorno alla Generazione degl'Insetti'']]
Nastavio je svoje eksperimente hvatajući ličinke i čekajući da se one razviju u muhe, što su one i činile. Osim toga, kada su mrtve muhe ili ličinke stavljene u zatvorene posude zajedno s mrtvim životinjama ili mesom, nisu se pojavljivale nove ličinke, ali kad je istu stvar učinio sa živim muhama, ličinke su se pojavile. Pošto je dobro poznao strašnu sudbinu koja je zadesila naučnike koji su glasno izražavali svoja otkrića kao npr. [[Giordano Bruno]] i [[Galileo Galilei]], Redi je bio vrlo oprezan u izražavanju novih zapažanja na način koji bi mogao proturječiti teološkoj tradiciji [[Katolička crkva|Katoličke crkve]]. Stoga su njegove interpretacije uvijek bile poduprte stihovima iz [[Biblija|Biblije]], kao npr. poznati stih: ''omne vivum ex vivo'' (&quot;sav život (nastaje) iz života&quot;).&lt;ref name= ami/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Gottdenker P|title= Francesco Redi and the fly experiments|url= https://archive.org/details/sim_bulletin-of-the-history-of-medicine_winter-1979_53_4/page/575| journal= Bull Hist Med |year=1979| volume=53 |issue=4 |pages= 575–592 |pmid= 397843}}&lt;/ref&gt;

=== Parazitologija ===

Redi je bio prvi koji je opisao [[ektoparazit]]e u svom djelu ''Esperienze intorno alla generazione degli insetti''. Njegove vrijedne ilustracije u knjizi su prikazi [[krpelj]]a, uključujući krpelje jelena i tigra. Sadrži također i prvi opis parazitskih ličinki muha ''[[Cephenemyiinae]]'', kao i ovčjeg [[metilj]]a (''[[Fasciola hepatica]]''). U njegovom slijedećem [[traktat]]u iz [[1684.]] ''Osservazioni intorno agli animali viventi che si trovano negli animali viventi'' (''Opažanja živih životinja koji se nalaze unutar živih životinja'') opisano je i ilustrirano više od stotinu parazita. U tom djelu od također razlikuje [[gujavice]] od ljudskih glista ''[[Ascaris lumbricoides]]''. Važna inovacija u negovim djelima su [[farmakologija|farmakološki]] eksperimenti u kojima je koristio kontrolnu skupinu, temelj eksperimentiranja u modernom biološkom istraživanju.&lt;ref name= ami/&gt;&lt;ref name= lei/&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |author= Ioli A, Petithory JC, Théodoridès J|title= Francesco Redi and the birth of experimental parasitology| journal= Hist Sci Med |year=1997| volume=31 |issue=1 |pages= 61–66 |pmid= 11625103}}&lt;/ref&gt; Poznat je po tome što je opisao ukupno 180 vrsta parazita. Vjerojatno je njegova najznačajnija opservacija bila da paraziti proizvode jajašca i razvijaju se iz njih, što je proturječilo uobičajenom mišljenju tog doba da se oni spontano stvaraju.&lt;ref&gt;{{cite book |author= Bush AO, Fernández JC, Esch GW, Seed JR|editor= |title=Parasitism: The Diversity and Ecology of Animal Parasites |url=https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse_x2g3|accessdate= |origyear=  |year= 2001 |publisher=Cambridge University Press |location= Cambridge, UK| page= [https://archive.org/details/parasitismdivers0000unse_x2g3/page/4 4]| isbn=0521664470}}&lt;/ref&gt;

== Književna karijera ==

U njegovom [[pjesnik|pjesničkom]] radu Redijevo napoznatije djelo je [[ditiramb]], ''Bacco in Toscana'', koji je posthumno objavljen i smatra se jednim od najznačajnijih književnih djela [[17. vijek]]a. Ovaj bakanalijski spjev kojim se slave toskanska vina još se danas čita u Italiji.&lt;ref name=haw/&gt; Bio je član dvaju književnih društava [[Akademija Arcadia]] i [[Accademia della Crusca]].&lt;ref name=bigelow /&gt; Bio je aktivni član Crusce i podržavao je pisanje toskanskog rječnika. Predavao je toskanski jezik kao ''lettore publio di lingua toscana'' u Firenci [[1666.]] Napisao je i mnoga druga književna djela, uključujući i djela &quot;''Pisma''&quot; i &quot;''Arianna Inferma''&quot;.&lt;ref name=haw/&gt;

== Priznanja ==
[[Datoteka:Francesco Redi-Uffizi.jpg|thumb|right| Kip Francesca Redija ispred galerije Uffizi (''Piazzale degli Uffizi'') u Firenci. Do njegovih nogu je kopija ''Bacco in Toscana''.]]
* Jedan [[Udarni krater|krater]] na [[Mars]]u nosi ime u njegovu čast.&lt;ref&gt;{{cite web |author=SpaceRef |title=NASA Mars Odyssey THEMIS Image: Promethei Terra |url=http://www.spaceref.com/news/viewsr.html?pid=13674 |date=14. august 2004. |accessdate=18. april 2013. }}{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
* Larvalni stadij [[metilj]]a dobio je ime &quot;redia&quot; do Francescu Rediju. Ime mu je [[1837.]] dao drugi italijanski zoolog [[Filippo de Filippi]].&lt;ref name= ami/&gt;
* [[Međunarodna udruga za toksinologiju]] njemu u čast dodjeljuje [[Redijeva nagrada|Redijevu nagradu]], najprestižniju nagradu iz područja toksikologije. Nagrada se odjeljuje od 1967. na svakom svjetskom kongresu iste udruge (uglavnom svake treće godine).&lt;ref name=hab /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author= International Society on Toxinology |title= IST Redi Awards |url= http://www.toxinology.org/IST_RediAward.htm |date=  |accessdate= 18. aprila 2013. |archivedate= 2013-10-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20131004220434/http://www.toxinology.org/IST_RediAward.htm |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt;
* Naučni časopis ''Redia'', italijanski časopis za zoologiju nazvan je po njemu i prvi je put objavljen 1903.&lt;ref&gt;{{cite web |author= REDIA – Journal of Zoology|title=History |url= http://www.redia.it/storia|date=  | accessdate=18. aprila 2013.}}&lt;/ref&gt;
* [[Evropa|Evropska]] podvrsta zmije [[italijanska ljutica|italijanske ljutice]] ''[[Vipera aspis francisciredi]]'' &lt;small&gt;[[Josephus Nicolaus Laurenti|Laurenti]], 1768.&lt;/small&gt;, dobila je ime u njegovu čast.

== Povezano ==
* [[Parazitologija]]

== Reference ==
{{Reflist|2}}

== Literatura ==
* {{cite book
|title= Lingua e cultura di Francesco Redi, medico
|author= Altieri Biagi, Maria Luisa
|publisher= L. S. Olschki
|year= 1968.
|authorlink= Maria Luisa Altieri Biagi
|location= Firenze
|isbn= 
|asin=B00A30Z37W
|ref= Reference-Altieri Biagi-1968}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category}}
* [http://www.newadvent.org/cathen/12687b.htm Francesco Redi] u [[Catholic Encyclopedia]], pristupljeno 11. marta 2015.
* [http://books.google.com/books?hl=en&amp;id=w7ZRAAAAMAAJ&amp;dq=Francesco+Redi+experimen ''Experiments on the Generation of Insects'', engleski prijevod 5. izdanja (1688.)], pristupljeno 11. marta 2015.
* [http://www.classicitaliani.it/seicento/Redi_Bacco_in_Toscana.htm Bacco in Toscana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110930185503/http://www.classicitaliani.it/seicento/Redi_Bacco_in_Toscana.htm |date=2011-09-30 }} (engleski prijevod: [http://books.google.com/books?id=iE8sAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;source=gbs_v2_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q=&amp;f=false Bacchus in Tuscany]), pristupljeno 11. marta 2015.
* [http://www.princeton.edu/~achaney/tmve/wiki100k/docs/Francesco_Redi.html Francesco Redi na Princeton.edu], pristupljeno 11. marta 2015.
* [http://katringale.wikispaces.com/B1,+Aiken,+Margaret,+Francesco+Redi Biografija na Katringale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180721023017/https://katringale.wikispaces.com/B1%2C+Aiken%2C+Margaret%2C+Francesco+Redi |date=2018-07-21 }}, pristupljeno 11. marta 2015.
* [http://www.francesco-redi.com/ Biografska Web stranica Francesco Redi], pristupljeno 11. marta 2015.
* [http://faculty.sdmiramar.edu/dtrubovitz/micro/history/Redi.html Redijev eksperiment] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131004223001/http://faculty.sdmiramar.edu/dtrubovitz/micro/history/Redi.html |date=2013-10-04 }}, pristupljeno 11. marta 2015.
* [http://www.famousscientists.org/francesco-redi/ Značajni naučnici: Francisco Redi], pristupljeno 11. marta 2015.
* [http://galileo.rice.edu/Catalog/NewFiles/redi.html Francisco Redi na Galileo Project], pristupljeno 11. marta 2015.
* [http://www.kettererkunst.com/bio/francesco-redi-1626.shtml Francisco Redi na Ketterer Kunst], pristupljeno 11. marta 2015.
* [http://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Francesco+Redi Francisco Redi na The Free Dictionary], pristupljeno 11. marta 2015.
* [http://www.infoplease.com/encyclopedia/people/redi-francesco.html Francisco Redi na Infoplease], pristupljeno 11. marta 2015.
* [http://birthstory.net/history/spontaneous-generation-and-francesco-redi/ Spontani nastanak i Francesco Redi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131004215837/http://birthstory.net/history/spontaneous-generation-and-francesco-redi/ |date=2013-10-04 }}, pristupljeno 11. marta 2015.
* [http://www.scientus.org/Redi-Galileo.html Galileov blizanac], pristupljeno 11. marta 2015.

[[Kategorija:Italijanski naučnici]]</text>
      <sha1>f18v1900bf397rp2yziicpoohbtlmsq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Extras (TV serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3559084</id>
    <revision>
      <id>42695862</id>
      <parentid>42675877</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:46:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695862</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32504" sha1="rbk2vtrav7v8bl10gofocadhboj9mnj" xml:space="preserve">{{Infokutija TV
 | naziv_emisije = Extras
 | slika = [[File:Extras title card.jpg|200px]]
 | kamera = [[Postavke jedne kamere|jedna kamera]]
 | trajanje = 30 min. &lt;small&gt;(redovne epizode)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;90 min. &lt;small&gt;(specijal)&lt;/small&gt;
 | kreator = [[Ricky Gervais]]&lt;br&gt;[[Stephen Merchant]]
 | scenario = Ricky Gervais&lt;br&gt;Stephen Merchant
 | režija = Ricky Gervais&lt;br&gt;Stephen Merchant
 | uloge = Ricky Gervais&lt;br&gt;[[Ashley Jensen]]&lt;br&gt;Stephen Merchant&lt;br&gt;[[Shaun Williamson]]&lt;br&gt;[[Shaun Pye]]
 | završna_tema = &quot;[[Tea for the Tillerman]]&quot;&lt;br&gt;izvodi: [[Cat Stevens]] 
 | zemlja = {{flagcountry|GBR}}
 | jezik = engleski
| slika_format  = [[576i]] ([[PAL]]) &lt;small&gt;(sezone 1–2)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[1080i]] ([[HDTV]]) &lt;small&gt;(specijal)&lt;/small&gt;
 | mreža = [[BBC Two]] &lt;small&gt;(UK) (sezone 1–2)&lt;/small&gt;&lt;br&gt; [[BBC One]] &lt;small&gt;(UK) (specijal)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[HBO]] &lt;small&gt;(SAD)&lt;/small&gt;
 | početak = {{Start date|2005|7|21|df=y}}
 | kraj = {{End date|2007|12|27|df=y}}
 | br_sezona = 2
 | br_epizoda = 13
 | lista_epizoda = Lista epizoda Extras
}}

'''''Statisti''''' (eng. ''Extras'') britanski je [[sitcom]] o statistima koji rade na filmskim setovima i u kazalištu. Serija je nastala u zajedničkoj produkciji [[BBC]]-a i [[HBO]]-a, a kreirali su je, napisali i režirali [[Ricky Gervais]] i [[Stephen Merchant]], koji se ujedno i pojavljuju u njoj. ''Statisti'' prate živote Andyja Millmana, njegove prijateljice Maggie i Andyjeva agenta Darrena Lamba te Andyjev postupni put prema slavi.

''Statisti'' imaju dvije sezone s po šest epizoda te božićni specijal. Prva epizoda u Ujedinjenom je Kraljevstvu emitirana 21. srpnja 2005. na BBC Two, a 25. rujna 2005. na HBO-u u SAD-u. Druga sezona u Britaniji se počela prikazivati na BBC Two 14. rujna 2006., a u SAD-u na HBO-u te u Australiji na ABC-u 14. veljače 2007.&lt;ref&gt;[http://www.hbo.com/extras/?ntrack_para1=leftnav_category0_show3 HBO: Extras&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; Božićni specijal emitiran je 27. prosinca 2007. na BBC Two te 16. prosinca 2007. na HBO-u. Obje sezone dostupne su na [[DVD]]-u u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u.

Serija je snimljena u tradicionalnom sitcom stilu, a ne u stilu lažnog dokumentarca kojeg su Gervais i Merchant koristili u svojoj prethodnoj seriji ''[[U uredu]]''. Svaka epizoda ima bar jednog gosta; televizijsku ili filmsku zvijezdu, koji igraju ono što Gervais i Merchant nazivaju &quot;izopačenim&quot; verzijama njih samih;&lt;ref&gt;{{cite web| last = Lee| first = Alana| authorlink = | title = BBC - Movies - interview - Ricky Gervais| work = | publisher = [[BBC]]| date = | url = http://www.bbc.co.uk/films/2005/03/18/ricky_gervais_valiant_interview.shtm| format = | doi = | accessdate = 29. kolovoza 2008}} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; često je slučaj o pretjeranim ili izvrnutim parodijama njihovih javnih pojava.

== Glumci i likovi ==
*[[Ricky Gervais]] kao Andy Millman
*[[Ashley Jensen]] kao Maggie Jacobs
*[[Stephen Merchant]] kao Darren Lamb (potpisan kao &quot;Agent&quot;)
*[[Shaun Williamson]] kao Barry iz ''EastEndersa'' (on sam)
*[[Shaun Pye]] kao Greg Lindley-Jones

== Epizode ==

=== Prva sezona ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:98%;&quot;
!width=&quot;20&quot;|#
!width=&quot;200&quot;|Epizoda
!width=&quot;200&quot;|Slavni gost(i)
!width=&quot;200&quot;|Datum originalnog emitiranja
 {{Popis epizoda
 |BrojEpizode=1
 |Naslov=Ben Stiller
 |Datum=[[21. srpnja]] [[2005.]]
 |Aux1=[[Ben Stiller]]
 |KratkiSadržaj=Andy i Maggie pojavljuju se kao statisti u filmu kojeg režira [[Ben Stiller]], koji se temelji na životnoj priči Gorana, čovjeka čiji su žena i sin poginuli u [[Raspad SFRJ|ratu na području bivše Jugoslavije]]. Andy pokušava isposlovati govornu ulogu sprijateljivši se s Goranom, koji uspijeva dobiti jednu rečenicu za Andyja. Međutim, Andy se prije snimanja posvađa sa Stillerom i biva izbačen sa seta. U međuvremenu, Maggie se zainteresira za jednog pripadnika produkcijske ekipe, ali sve polazi krivim smjerom nakon što Andy istakne kako njezin nesuđeni ima jednu nogu kraću od druge.
 |BojaLinije=FFFFF0
 }}
 {{Popis epizoda
 |BrojEpizode=2
 |Naslov=Ross Kemp i Vinnie Jones
 |Datum=[[28. srpnja]] [[2005.]]
 |Aux1=[[Ross Kemp]] i [[Vinnie Jones]]
 |KratkiSadržaj=Andy radi na televizijskoj povijesnoj drami u kojoj nastupa [[Ross Kemp]]. Andyjev rival, Greg, u susjednom studiju radi na filmu s Kempovim rivalom, nogometašem [[Vinnie Jones|Vinniejem Jonesom]]. Kemp ustvrdi kako je prošao obuku za specijalce i kaže Andyju da je &quot;veća muškarčina&quot; od Jonesa. Jones se kasnije suoči s Kempom, koji zaniječe da je išta rekao i preplaši se Jonesovih prijetnji. Nakon što je ostao osramoćen, Kemp priznaje Andyju da sve što mu je rekao nije istina.
 |BojaLinije=FFFFF0
 }}
 {{Popis epizoda
 |BrojEpizode=3
 |Naslov=Kate Winslet
 |Datum=[[4. kolovoza]] [[2005.]]
 |Aux1=[[Kate Winslet]]
 |KratkiSadržaj=Radeći kao statisti na setu povijesnog filma o [[holokaust]]u, Andy i Maggie se sprijatelje sa zvijezdom filma, [[Kate Winslet]], koja se nada da će ulogom opatice osigurati [[Oscar]]a. Maggie je u vezi s pomoćnikom sa seta koji želi da s njim preko telefona izmjenjuje proste riječi, ali Maggie nema pojma što da kaže. Winslet joj ponudi eksplicitni savjet, a Maggie kasnije ostavlja dečko nakon što uhvati kako Andy i Winslet iza njegovih leđa izvode razuzdane grimase. U međuvremenu, [[Ateizam|ateistu]] Andyju se svidi statistica koja je [[Katoličanstvo|katolkinja]], pa on ustvrdi da je katolik kako bi joj se približio. No, &quot;spoj&quot; s njom i &quot;nekim prijateljima&quot; ispada grupa za proučavanje Biblije na kojoj se otkriva Andyjeva prevara.
 |BojaLinije=FFFFF0
 }}
 {{Popis epizoda
 |BrojEpizode=4
 |Naslov=Les Dennis
 |Datum=[[11. kolovoza]] [[2005.]]
 |Aux1=[[Les Dennis]]
 |KratkiSadržaj=Maggie posjećuje Andyja tijekom probe i susretne staru prijateljicu, Lizzie Bunton ([[Rebecca Gethings]]), koja pleše u mjuziklu. Njezin otac homoseksualac, &quot;Bunny&quot; ([[Gerard Kelly]]), redatelj predstave, kontrolira gotovo sve aspekte Lizziena života i prijeti joj kao djetetu. Maggie biva pozvana na Lizzienu rođendansku proslavu gdje shvaća kako je 20 godina mlađa od svih drugih gostiju. Maggie ubrzo zamole da napusti zabavu nakon što je potaknula prijateljicu da počne voditi život na svoj način.
 |BojaLinije=FFFFF0
 }}
 {{Popis epizoda
 |BrojEpizode=5
 |Naslov=Samuel L. Jackson
 |Datum=[[18. kolovoza]] [[2005.]]
 |Aux1=[[Samuel L. Jackson]]
 |KratkiSadržaj=[[Samuel L. Jackson]] pojavljuje se kao američki policajac u britanskom policijskom trileru, a statist ([[Steve Speirs]]) izgubi priliku da snimi scenu s Jacksonom u Andyjevu korist. Nakon što statist iskoristi uslugu kako bi se sprijateljio s Andyjem, Andy pribjegne lažima i jadnim izlikama kako bi ga se otarasio. No, ovaj i dalje inzistira što na kraju prisili Andyja da ode na večeru s kolegom, iako se Andy osjeća primoranim da uvjeri vlasnike restorana kako on i njegov prijatelj nisu par. No, čovjekovo tužno, depresivno držanje pokazuje se kao previše te frustrirani Andy zabija glavu u svoju juhu prije naprasnog odlaska.

Maggie privuče mladi crnoputi glumac. Unatoč početnim nesporazumima oko njezine osjetljivosti na rasu, ona ga uspješno upita je li za spoj, ali daljnji nesporazumi uzrokuju prekid izlaska. Nakon što sljedećeg dana počne razgovarati s Jacksonom na setu, zamijeni ga za [[Laurence Fishburne|Laurencea Fishburnea]]. Andy pokuša spasiti neugodni razgovor, ali samo još pogorša stvar i nakon toga izgubi rečenicu s Jacksonom koju je prije isposlovao.
 |BojaLinije=FFFFF0
 }}
 {{Popis epizoda
 |BrojEpizode=6
 |Naslov=Patrick Stewart
 |Datum=[[25. kolovoza]] [[2005.]]
 |Aux1=[[Patrick Stewart]]
 |KratkiSadržaj=Andy i Maggie rade na produkciji [[Shakespeare]]ove ''Oluje'' zajedno s [[Patrick Stewart|Patrickom Stewartom]]. Odlučan u namjeri da privuče pozornost na svoj scenarij za sitcom, Andy daje primjerak Stewartu, koji mu počne pričati o vlastitom scenariju za razuzdani film u kojem će sam nastupiti. Stewart pristane proslijediti Andyjev scenarij, a BBC poziva Andyja na razgovor.

Andyja zamole da prepravi scenarij sa scenaristom i producentom Damonom Beesleyjem ([[Martin Savage]]) i uvjere ga da bi nakon toga trebala biti snimljena pilot-epizoda. Ali nakon što se Andy izjada Maggie kako Damon može biti dosadan, a ona kasnije ponovi Andyjeve navodne [[Homofobija|homofobne]] primjedbe Damonu, BBC zaprijeti kako će otkazati Andyjevu seriju. Nakon što se Andy ispriča Damonu, Damon mu oprašta i rad na pilotu se nastavlja. Sukob u drugoj sezoni oko BBC-jeva uplitanja u Andyjevu seriju nagovještava se nakon što Damon počne inzistirati da poštapalica Andyjeva bivšeg šefa, &quot;Are you 'avin' a laugh?&quot; postane poštapalica u seriji.
 |BojaLinije=FFFFF0
 }}
|}

====Redoslijed epizoda prve sezone====
Kad je prva sezona emitirana u Ujedinjenom Kraljevstvu, epizoda s Benom Stillerom emitirana je prva, a nakon nje slijedila je ona u kojoj su se pojavili Ross Kemp i Vinnie Jones. Kad je sezona reprizirana za božićne blagdane 2005., epizode su poredane po originalnom redoslijedu, pa je prva bila ona s Rossom Kempom, nakon čega je slijedila ona sa Stillerom. DVD prve sezone, u Ujedinjenom Kraljevstvu objavljen 31. listopada 2005., također je očuvao ovaj redoslijed, zajedno sa knjigom scenarija.

Kad je prva sezona prikazana u Sjevernoj Americi, korišten je drugi redslijed:&lt;ref&gt;[http://www.hbo.com/extras/episode/ HBO: Extras - Episode 12, Season 2&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;

# Kate Winslet
# Ben Stiller
# Ross Kemp/Vinnie Jones
# Samuel L. Jackson
# Les Dennis
# Patrick Stewart

Ovaj redoslijed epizoda ostavljen je i na sjevernoameričkom DVD izdanju, objavljenom 9. siječnja 2007.

=== Druga sezona ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:98%;&quot;
!width=&quot;20&quot;|#
!width=&quot;200&quot;|Epizoda
!width=&quot;200&quot;|Slavni gost(i)
!width=&quot;200&quot;|Datum originalnog emitiranja
 {{Popis epizoda
 |BrojEpizode=7
 |Naslov=Orlando Bloom
 |Datum=[[14. rujna]] [[2006.]]
 |Aux1=Glavni: [[Orlando Bloom]]&lt;br&gt;Sporedni: [[Keith Chegwin]], [[Liza Tarbuck]] i [[Sophia Myles]]
 |KratkiSadržaj=Počinje se snimati Andyjev novi sitcom, ''When The Whistle Blows'', dok se Maggie pojavljuje kao statist u sudskoj drami s [[Orlando Bloom|Orlandom Bloomom]] i [[Sophia Myles|Sophiom Myles]]. Publici se sviđa neukusno prepravljeni sitcom, ali Andy se, prisiljen da nosi naočale i vlasulju, osjeća kao da se prodao, pogotovo nakon što se u cameo ulozi pojavi tupavi Keith Chegwin. U međuvremenu, Orlando Bloom ne vjeruje kako ga Maggie ne smatra privlačnim.
 }}
 {{Popis epizoda
 |BrojEpizode=8
 |Naslov=David Bowie
 |Datum=[[21. rujna]] [[2006.]]
 |Aux1=[[David Bowie]]
 |KratkiSadržaj=Kritike serije ''When the Whistle Blows'' potpuno su negativne, ali Andy dobiva podršku od publike te ga počnu prepoznavati na ulici i u lokalnom pubu - iako on nije voljan neprestano ponavljati poštapalicu iz serije. Shaun Williamson odvede Andyja u otmjeni bar u koji je prije zalazio, gdje Andyja ubrzo počnu tretirati kao VIP gosta. Andy ondje susretne [[David Bowie|Davida Bowieja]], koji nakon toga sjeda za klavir i sklada pjesmu koja ga ismijava, pa se Andy vraća u svoj lokalni pub kako bi uživao u priznanju ljudi koje je prethodno omalovažio.
 }}
 {{Popis epizoda
 |BrojEpizode=9
 |Naslov=Daniel Radcliffe
 |Datum=[[28. rujna]] [[2006.]]
 |Aux1=Glavni: [[Daniel Radcliffe]], [[Warwick Davis]]&lt;br&gt;Sporedni: [[Diana Rigg]], [[Phillip Schofield]], [[Fern Britton]], [[Nick Ferrari]], [[Matthew Wright]], [[Lowri Turner]], [[Richard &amp; Judy]]
 |KratkiSadržaj=Andy dobiva ulogu u novom fantastičnom filmu s [[Daniel Radcliffe|Danielom Radcliffeom]], koji se smatra tinejdžerskim zavodnikom i pokušava zavesti svaku ženu koju susretne - uključujući Maggie. Za ručkom, Radcliffe se na vlastitu inicijativu pridružuje Andyju i Maggie i počne se igrati s kondomom koji završava na glavi lady [[Diana Rigg|Diane Rigg]].

Andy odvede Maggie na ručak i nesmotreno uvrijedi majku retardiranog tinejdžera u restoranu, što dovodi do histerične reakcije britanskih medija, koji njegove komentare izvlače iz konteksta. Andy uspijeva obuzdati bijes javnosti, ali na setu se upušta u svađu s glumcem Warwickom Davisom zbog primjerdbi koje Andy potiho upućuje Maggie - koje ona kasnije prenosi Davisovoj zaručnici. Tijekom te prepirke, Andy slučajno nokautira Davisa i izgubi svoju ionako malu ulogu, a tabloidi ga dodatno ocrnjuju.
 }}
 {{Popis epizoda
 |BrojEpizode=10
 |Naslov=Chris Martin
 |Datum=[[5. listopada]] [[2006.]]
 |Aux1=Glavni: [[Chris Martin]]&lt;br&gt;Sporedni: [[Ronnie Corbett]], [[Richard Briers]], [[Moira Stuart]], [[Davina McCall]], [[Patricia Potter]] i [[Stephen Fry]]
 |KratkiSadržaj=Andy snima dobrotvorni videospot i susretne [[Chris Martin|Chrisa Martina]] iz [[Coldplay]]a, koji se pokazuje kao besramni samoreklamer zainteresiran samo za promociju svojeg albuma. Martin zatraži da se pojavi u cameo ulozi u ''When the Whistle Blows'' te se pojavljuje u seriji izvodeći pjesmu &quot;Fix You.&quot; (Martin u istoj epizodi pjeva i odjavnu pjesmu &quot;Tea for the Tillerman&quot;; u američkoj verziji, nakon odjavne špice, Martin i Gervais - kao Ray Stokes - zajedno izvode &quot;Fix You&quot;.)

Unatoč katastrofalnim recenzijama i besramnog zvjezdanog pojavljivanja u svome sitcomu, Andy biva nominiran za [[BAFTA]]-u. Tijekom svečanosti dodjele, Andy uspijeva uzrujati [[Richard Briers|Richarda Briersa]] i bivšu djevojku, koja ga kasnije ponižava s pozornice. [[Stephen Fry]] osvaja nagradu u Andyjevoj kategoriji i kasnije ga nasamo iskritizira zbog korištenja snimljenog smijeha, glupih vlasulja i poštapalica u seriji. Andy, Darren Lamb i Ronnie Corbett dobivaju zabranu dolaska na buduće dodjele BAFTA-i nakon što bivaju uhvaćeni s Darrenovom i Ronniejevom drogom. Scena s [[Moira Stuart|Moirom Stuart]] nije uključena u američku verziju.
 }}
 {{Popis epizoda
 |BrojEpizode=11
 |Naslov=Sir Ian McKellen
 |Datum=[[12. listopada]] [[2006.]]
 |Aux1=Glavni: [[Ian McKellen|Sir Ian McKellen]]&lt;br&gt;Sporedni: [[Germaine Greer]], [[Mark Kermode]] i [[Mark Lawson]]
 |KratkiSadržaj=Kako kritike njegove serije postaju sve gore, Andy postaje očajan u potrazi za bilo kakvom ulogom u kojoj bi pokazao svoju vjerodostojnost. Preporučuju ga [[Ian McKellen|Ianu McKellenu]], te dobiva ulogu u predstavi o homoseksualnoj vezi. Na prvo prikazivanje dolaze Andyjevi školski prijatelji, a McKellen iznenada odlučuje kako mora poljubiti svog partnera na sceni. Andy počne osjećati neugodu i napušta predstavu usred prve izvedbe.

Darren upita Maggie za spoj, koji završava na čudan način.
 }}
 {{Popis epizoda
 |BrojEpizode=12
 |Naslov=Robert De Niro
 |Datum=[[19. listopada]] [[2006.]]
 |Aux1=Glavni: [[Robert De Niro]]&lt;br&gt;Sporedni: [[Jonathan Ross]] i [[Robert Lindsay]]
 |KratkiSadržaj=Uvjeren kako je prerastao svoj sitcom i svog agenta, Andy se otuđuje od prijatelja nakon pojavljivanja u emisiji ''Friday Night with Jonathan Ross'' gdje se sprijatelji s Rossom. Unatoč isprikama, Andy biva prisiljen u bolnici posjećivati dječaka oboljelog od raka i zamoli Maggie da pođe s njim. [[Robert Lindsay]], koji se pojavio u Rossovoj emisiji s Andyjem, raspali se kako on, kao još slavniji i talentiraniji glumac (prema svojim riječima), nije pozvan da posjeti oboljelo dijete te ulijeće u bolnicu kako bi dogovorio posjet.

Andy je odlučan u namjeri da otpusti Darrena Lamba zbog nesposobnosti, sve dok mu ovaj ne kaže kako je dogovorio sastanak s njegovim idolom [[Robert De Niro|Robertom De Nirom]]. Posjet dječaku i sastanak s De Nirom se poklope, ali osjećaj krivnje zbog toga što dječaku podmeće Maggie u kombinaciji sa svojom sumnjom u Darrenova prazna obećanja prisiljavaju Andyja da posjeti dječaka, čak i po cijenu da propusti sastanak s De Nirom. Lamb uspijeva smiriti De Nira pornografskom olovkom, a u bolnici Andy prima poziv od Lamba i De Nira, koji poziva Andyja da se nađu u pubu, što on i Maggie prihvaćaju.
 }}
|}

===Božićni specijal: ''Extras: The Extra Special Series Finale''===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;width:98%;&quot;
|-
! width=&quot;20&quot;|# !! width=&quot;100&quot;|Epizoda !! Slavni gost(i) !! width=&quot;100&quot;|Datum originalnog emitiranja
 {{Popis epizoda
 |BrojEpizode=13
 |Naslov=Epizoda 3.1
 |Datum=[[27. prosinca]] [[2007.]]
 |Aux1=[[Lionel Blair]], [[Dean Gaffney]], [[Toby Foster]], [[Hale &amp; Pace]], [[George Michael]], [[Clive Owen]], [[Gordon Ramsay]], [[Lisa Scott-Lee]], [[Chico Slimani]], [[June Sarpong]], [[Vernon Kay]], [[Karl Pilkington]] i [[David Tennant]].
 |KratkiSadržaj=Nakon tri sezone ''When the Whistle Blows'', Andy je slavniji nego ikad. Može dobiti stol u Ivy Restaurantu bez rezervacije, a preselio se u novi otmjeni stan na Hampstead Heathu. Ali Andy želi biti kao svoj vječni neprijatelj Greg koji ima karijeru - i agenta. Zbog izlaska novog odlično ocijenjenog [[blockbuster]]a, u kojem Greg glumi Percyja Shelleyja zajedno s [[Clive Owen|Cliveom Owenom]] u ulozi Byrona, Greg se probio na glumačku A-listu. Srećom, Gregov se agent ponudi da zastupa i Andyja, što znači da se Andy konačno može riješiti Darrena Lamba - ili bar ostaviti poruku koja će polučiti takav efekt. S pravim agentom, Andy naprasno napušta svoj sitcom kako bi se oslobodio za bolje ponude.

Andy postaje toliko zaokupljen planom svog agenta Trea Coopera da što prije progura Andyja &quot;na vrh A-liste&quot; da uopće ne primjećuje kako Maggie nema takve sreće. Iako joj Tre osigurava malu ulogu u novom filmu s Cliveom Owenom, ona odlučuje napustiti karijeru statista nakon što Owen i redatelj osmisle skeč koji završava bacanjem umjetnog gnojiva u njeno lice. Bez iskustva u drugim poslovima, Maggie postaje čistačica kako bi platila stanarinu, koju više ne može priuštiti pa je prisiljena preseliti se u jadnu garsonijeru. Kako je Andy zove samo kad mu je potrebna, Maggie ostaje u potpunosti prepuštena sama sebi. Gotovo bez sredstava za život i klonula duhom, svraća kod Darrenova novog (i bivšeg poslodavca), Carphone Warehouse, kako bi vidjela može li joj ponuditi mjesto uz bivše glumice iz ''EastEndersa'' [[Shaun Williamson|Shauna Williamsona]] i [[Dean Gaffney|Deana Gaffneya]], koji su isto tako prisiljeni raditi ondje.

U međuvremenu, Andyjeva odluka da napusti svoj sitcom pokazuje se preuranjenom. Novi agent Tre ne javlja mu se na pozive, pa Andy biva prisiljen prihvatiti glumačke gaže na koje je samo nekoliko mjeseci prije gledao s prezirom (posebno uloge u serijama ''[[Dr. Who]]'' i ''[[Hotel Babylon]]'') samo kako bi ostao prisutan u javnosti. Andy konačno uspijeva uhvatiti agenta, koji mu kaže da jedino može imati &quot;slavu i bogatstvo&quot; ili &quot;kredibilitet i poštovanje&quot; — ali ne sve zajedno — Andy izabire slavu i bogatstvo i počne moliti Trea da povuče sve potrebne veze kako bi se vratio na televiziju.

Andy shvaća kako ga veze koje je Tre ponudio povući smještaju u Celebrity Big Brother, ali Andy nema pojma tko su ostali sudionici (osim [[Lionel Blair|Lionela Blaira]], ostali članovi kuće su žena koja je objavila snimku svojeg seksa na internetu i majka čiji je sin ubijen). Ubrzo shvaća da je, umjesto da polako gradi svoju karijeru, pojavljivanjem u showu u kojem je svatko tako očajan za slavom da dobrovoljno &quot;prodaje svoj dignitet&quot; zapravo učinio suprotno. Nakon što je održao strastven govor pred kamerom, istodobno iskoristivši priliku da se dirljivo ispriča Maggie, koja gleda kod kuće, Andy odlazi iz showa.

Ironično, Andyjev govor u Big Brotheru izaziva upravo onaj efekt koji je toliko priželjkivao: pozornost i poštovanje. Iako odjednom postaje medijski ljubimac, a njegov agent prima pozive od [[Elton John|Eltona Johna]] i [[David Beckham|Beckhamovih]], Andy odlučuje da je jedino pravo mjesto gdje želi biti ono gdje Maggie želi ići. Pomireni dvojac odlazi prema Zračnoj luci Heathrow.
 }}
|}

Gervais je izjavio kako se nije mogao vidjeti da radi treću sezonu te da su on i Merchant smatrali kako bi više epizoda razvodnilo kvalitetu. Često su navodili da je ''[[Fawlty Towers]]'' jedina trajala dvije sezone, a to je bio i razlog kojim je nakon dvije sezone objašnjen završetak ''[[U uredu]]''.&lt;ref&gt;{{cite web| last = Kilkelly| first = Daniel| authorlink = | title = Gervais: Third 'Extras' series unlikely| work = | publisher = Digital Spy| date = 14. rujna 2005.| url = http://www.digitalspy.co.uk/article/ds37046.html| format = | doi = | accessdate = 29. kolovoza 2008| archivedate = 2009-08-15| archiveurl = https://web.archive.org/web/20090815083625/http://www.digitalspy.co.uk/article/ds37046.html| deadurl = yes}}&lt;/ref&gt; Međutim, nakon što je druga sezona završila, Gervais je u ''Mirroru'' sugerirao kako bi moglo biti treće sezone.&lt;ref&gt;{{cite web| last = Methven| first = Nicola| authorlink = | title = EXCLUSIVE: Gervais has eye on Hollywood A-List| work = | publisher = The Daily Mirror| date = 12. prosinca 2006.| url = http://www.mirror.co.uk/news/topstories/tm_method=full%26objectid=18247681%26siteid=94762-name_page.html| format = | doi = | accessdate = 29. kolovoza 2008}}&lt;/ref&gt; U prosincu 2006., Gervais je najavio da je guverner [[Arnold Schwarzenegger]] na njegovom popisu želja za pojavljivanje u &quot;nekoj drugoj sezoni&quot;, ali mjesec dana kasnije to i demantirao. Gervais je kao mogućnosti za treću sezonu spomenuo i [[Bruce Willis|Brucea Willisa]], [[Mickey Rooney|Mickeyja Rooneyja]] i [[Dick Van Dyke|Dicka Van Dykea]].&lt;ref&gt;{{cite web| last = Williams| first = Lowri| authorlink = | title = Bruce Willis And Arnold Schwarzenegger For Extras?| work = | publisher = [http://www.entertainmentwise.com Entertainmentwise]| date = 12. prosinca 2006.| url = http://www.entertainmentwise.com/news?id=25873| format = | doi = | accessdate = 29. kolovoza 2008}}&lt;/ref&gt; Na koncertu [[Live 8]] je izviješteno kako je [[Madonna]] uputila molbu da se pojavi u seriji, a [[Will Ferrell]] je u posebnom intervjuu otkrio svoju želju da se pridruži seriji ako bi ga Gervais pozvao.&lt;ref&gt;{{cite web| last = | first = | authorlink = | title = WILL FERRELL - FERRELL DESPERATE TO BE ON EXTRAS| work = | publisher = [http://www.contactmusic.com Contact Music]| date = 6. travnja 2006.| url = http://www.contactmusic.com/news.nsf/article/ferrell%20desperate%20to%20be%20on%20extras_1027297| format = | doi = | accessdate = 29. kolovoza 2008| archivedate = 2009-07-08| archiveurl = https://web.archive.org/web/20090708100956/http://www.contactmusic.com/news.nsf/article/ferrell%20desperate%20to%20be%20on%20extras_1027297| deadurl = yes}}&lt;/ref&gt;

15. rujna, prije njegova stand-up nastupa u Hammersmith Apollu, prikazan je foršpan za specijal. Prikazivao je isječke Clivea Owena, [[David Tennant|Davida Tennanta]], [[Lionel Blair|Lionela Blaira]], [[Lisa Scott-Lee|Lise Scott-Lee]], [[Hale &amp; Pace|Halea &amp; Pacea]], [[Gordon Ramsey|Gordona Ramseyja]], [[George Michael|Georgea Michaela]] i Barryja iz ''EastEndersa''. Foršpan prikazuje izbor scena iz specijala, uključujući Andyja kako pomaže Georgeu Michaelu da izbjegne paparazze na Hampstead Heathu, scene iz božićnog specijala Andyjeve televizijske serije ''When the Whistle Blows'', te Andyja s glavom u rukama u ''Big Brotheru'' dok ostale zvijezde izvode plesnu vježbu. U cameo ulozi pojavio se i Karl Pilkington kao lovac na autograme koji odbija Millmana u neslavnom razdoblju njegove karijere.

U Sjedinjenim Državama se prikazivao 16. prosinca 2007., a u Ujedinjenom Kraljevstvu 27. prosinca 2007. U Australiji je emitiran na kabelskom programu UKTV na Božić 2008.

=== Razlike između američke i britanske verzije ===

Postoji nekoliko manjih promjena između britanske i američke verzije, obično u smislu promjena imena britanskih zvijezda onim američkim u američkom izdanju. Scena s britanskom televizijskom prezentericom Moirom Stuart iz 4. epizode druge sezone potpuno je izbačena iz američke verzije te zamijenjena pjesmom Chrisa Martina - scenom koja je na DVD izdanju uvrštena u izbačene scene.

U božićnom specijalu govoreća lutka '[[Jade Goody]]' je zamijenjena onom s likom '[[Michael Richards|Kramera]]' iz ''[[Seinfeld]]a''. (Obje lutke su parodirale incidente u kojem su obje zvijezde javno izrekle stvari koje se općenito smatraju rasističkim). Osim toga, majice na publici u studiju koje prikazuju Victoriju Wood i Asdu u američkoj su verziji zamijenjene majicama s likom [[Sigourney Weaver]] i DirectTV-a. Scena s Georgeom Michaelom također je srezana kako bi se uklonile reference na britanske zvijezde Ricarda &amp; Judy i Catherine Tate. Scena smještena u Carphone Warehouseu montirana je kako bi se uklonile šale koje se odnose na dugogodišnju BBC-jevu sapunicu ''EastEnders''.

== ''When the Whistle Blows'' ==

''When the Whistle Blows'' je serija unutar serije sitcoma ''Statisti'' koju je osmislio i napisao Andy Millman, koji se i pojavljuje u njoj. Prvi je put spomenuta u trećoj epizodi prve sezone, kao scenarij koji je Millman napisao i dao svojem agentu koji ga je zanemario. Scenarij je prepravljen u sitcom na BBC1 u završnici prve sezone, nakon što je Millman dao scenarij [[Patrick Stewart|Patricku Stewartu]]. Isječci iz sitcoma pojavljuju se u drugoj sezoni, a mnogi zapleti ''Statista'' vrte se oko Millmanovih iskustava u seriji.

''When the Whistle Blows'' je smještena u tvorničku kantinu u [[Wigan]]u. Humor je jeftin i prizeman u stilu mnogih sitcoma temeljenih na poštapalici. Glavna poštapalica serije je &quot;Are you 'avin' a laugh?&quot; koju izgovara Millman. Serija nije popularna među kritikom, ali jest među publikom. Zaradila je nominaciju za BAFTA-u, iako Millman sumnja kako se to dogodilo samo kako bi se ispunila kvota, ali je na kraju pretrpjela težak poraz od neimenovane serije Stephena Frya.

Millman je iznimno nezadovoljan serijom te smatra kako se previše ljudi ispreplelo s njegovim originalnim idejama u lovu na gledanost. Čini se kako je Millman originalno htio snimiti humorističnu seriju sličnu ''[[U uredu]]'', sa životnim likovima u realističnom radnom okruženju, bez studijske publike ili snimljenog smijeha. Serija je ispala suprotnost od onog što je on zamislio. Serija sve više gubi vjerodostojnost, a sve kulminira neobjašnjivim gostovanjem Chrisa Martina u četvrtoj epizodi druge sezone.

Sugerirano je kako su prisutnost studijske publike i snimljenog smijeha te oslanjanje na smiješne vlasulje, kostime i poštapalice komentar na nedavne popularne humoristične serije kao što je ''Little Britain''.&lt;ref&gt;{{cite web| last = Dessau| first = Bruce| authorlink = | title = Little at Large| work = | publisher = The Scotsman| date = 1. listopada 2006.| url = http://news.scotsman.com/topics.cfm?tid=1220&amp;id=1454502006| format = | doi = | accessdate = 29. kolovoza 2008}}&lt;/ref&gt; Mnogi ljudi vide Millmana na snimanju pilota u majici na kojoj pišu poštapalice iz nedavnih humorističnih serija, kao što su &quot;Wassup&quot;, &quot;It's Chico Time&quot;, &quot;I'm a lady!&quot;, &quot;Am I bowered?&quot; i &quot;Garlic bread?&quot;. U američkoj verziji te epizode, kadrovi majica sa poštapalicama izbačeni su iz serije, vjerojatno zbog toga što američka publika ne bi razumjela aluzije.

== Glazba / naslovna pjesma ==

Završna pjesma zove se &quot;Tea for the Tillerman&quot;, koju je napisao te ju izvodi [[Cat Stevens]], a ujedno je naslovna pjesma s njegova albuma ''[[Tea for the Tillerman]]''. U četvrtoj epizodi druge sezone obradio ju je Chris Martin iz Coldplaya.

Pjesma u božićnom specijalu naglašava Maggienu depresiju nakon što dotiče dno.

== Nagrade ==
{| class=&quot;wikitable&quot; align=&quot;center&quot;
| '''Nagrada'''
| '''Kategorija'''
|-
|  valign=&quot;top&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;font-size:15px; font-weight:bold;&quot; | Zlatna ruža
| 
* Najbolji sitcom 2006.
* Najbolja glumica u sitcomu za 2006., [[Ashley Jensen]]
|-
|  valign=&quot;top&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;font-size:15px; font-weight:bold;&quot; | [[Emmy]]ji
|
* Najbolji glavni glumac u humorističnoj seriji za 2007., Ricky Gervais
|-
|  valign=&quot;top&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;font-size:15px; font-weight:bold;&quot; | [[Zlatni globus]]i
|
*2008. Najbolja televizijska serija - komedija ili mjuzikl
|- 
|  valign=&quot;top&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;font-size:15px; font-weight:bold;&quot; | [[BAFTA]] nagrade
|
* Najbolja izvedba u humorističnoj seriji za 2007., Ricky Gervais
|-
|  valign=&quot;top&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;font-size:15px; font-weight:bold;&quot; | Britanske komičarske nagrade
|
* Najbolja televizijska glumica u komediji za 2005., Ashley Jensen
* Najbolji novi televizijski glumac u komediji za 2005.
* Najbolji glumac u komediji za 2006., Stephen Merchant
|-
|  valign=&quot;top&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;font-size:15px; font-weight:bold;&quot; | Svjetske televizijske BANFF nagrade
|
* Najbolja glumica u komediji za 2006., Ashley Jensen
|}

''Statisti'' su naišli na vrlo dobre recenzije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Serija je 2006. zaradila tri nominacije uključujući najbolju izvedbu u komediji za Ashley Jensen, najboljeg scenarista za Rickyja Gervaisa i Stephena Merchanta i najbolju situacijsku komediju. 2007. su Gervais i Merchant nominirani u kategoriji najboljeg glumca.

Serija je ubrzo zaradila nova priznanja u SAD-u. 2006. je zaradila četiri nominacije na 58. dodjeli Primetime [[Emmy]] nagrada. Ben Stiller i Parick Stewart zaradili su nominacije za najboljeg gostujućeg glumca u humorističnoj seriji, a obojica su izgubila od [[Leslie Jordan|Leslieja Jordana]] iz ''[[Will i Grace]]''. Kate Winslet je zaradila nominaciju za najbolju gostujuću glumicu u humorističnoj seriji, a izgubila je od [[Cloris Leachman]] za ''[[Malcolm u sredini]]''. Gervais i Merchant bili su nominirani za najbolji scenarij humoristične serije za epizodu s Kate Winslet. Izgubili su od [[Greg Garcia|Grega Garcije]] za pilot-epizodu serije ''[[Zovem se Earl]]''. Serija je 2007. zaradila četiri nominacije za 59. dodjeli Primetime Emmy nagrada. Gervais je nominiran i osvojio nagradu za najboljeg glavnog glumca u humorističnoj seriji, a Ian McKellen je nominiran za najboljeg gostujućeg glumca u humorističnoj seriji. Gervais i Merchant bili su nominirani za najbolji scenarij humoristične serije za epizodu s Danielom Radcliffeom i najbolju režiju za epizodu s Orlandom Bloomom.

== Otkazivanja i zamjene ==

Prema segmentu u posebnim dodacima DVD izdanja prve sezone, Jude Law se trebao pojaviti u jednoj epizodi, nakon što se susreo sa Gervaisom iza kulisa emisije ''Late Show with David Letterman'', ali je morao odustati zbog obveza na filmu. Gervais i Merchant zato su u kratkom roku morali pronaći zamjenu, a prvi im je izbor bio [[Leonardo DiCaprio]]. Kratki film na DVD-u prve sezone, &quot;Finding Leo&quot;, sastoji se od kasnonoćnog video materijala (kojeg je uglavnom snimio Merchant) koji prati Gervaisove jalove i na kraju neuspjele pokušaje da kontaktira DiCapriova menadžera. Lawa je na kraju zamijenio Patrick Stewart u završnici prve sezone, iako se na kraju pojavio poster Lawova filma ''[[Alfie (2004)|Alfie]]''. Ostali glumci koji se nisu pojavili u ''Statistima'' unatoč prvotnim Gervaisovim najavama bili su [[Madonna]], [[Brad Pitt]]&lt;ref&gt;{{cite web| last = Smith| first = Neil| authorlink = | title = Extras 'a nightmare' says Gervais| work = | publisher = BBC News| date = 14. srpnja 2005.| url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/entertainment/tv_and_radio/4680133.stm| format = | doi = | accessdate = 29. kolovoza 2008}}&lt;/ref&gt; i [[Tom Cruise]].&lt;ref&gt;{{cite web| last = Williams| first = Lowri| authorlink = | title = Tom Cruise To Appear In Ricky Gervais' 'Extras'| work = | publisher = [http://www.entertainmentwise.com Entertainmentwise]| date = 8. studenog 2005.| url = http://www.entertainmentwise.com/news?id=10285| format = | doi = | accessdate = 29. kolovoza 2008| archive-date = 2009-07-08| archive-url = https://web.archive.org/web/20090708002419/http://www.entertainmentwise.com/news?id=10285}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20090725100847/http://www.bbc.co.uk/comedy/extras/ ''Statisti''] na BBC Comedy
* [http://www.hbo.com/extras/ ''Statisti''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090217222543/http://www.hbo.com/extras/ |date=2009-02-17 }} na HBO
* [http://www.rickygervais.com/2extras2.php ''Statisti''] na RickyGervais.com
* [http://www.phill.co.uk/comedy/extras/index.html ''Statisti''] na British TV Comedy
* {{imdb naslov|id=0445114|naslov=Statisti}}

{{TVSvijek|2005|2007|Extras}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Britanske TV-serije]]
[[Kategorija:Sitkomi]]
[[Kategorija:BBC]]
[[Kategorija:Serije nagrađene Zlatnim globusom za najbolju seriju - komedija ili mjuzikl]]</text>
      <sha1>rbk2vtrav7v8bl10gofocadhboj9mnj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Foxcatcher</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4028890</id>
    <revision>
      <id>42695969</id>
      <parentid>42159892</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:48:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15228" sha1="a4n6yguteaypd5hzbd5i29bg7aw32az" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Foxcatcher
| slika = Foxcatcher First Teaser Poster.jpg
| opis = kino-poster
| director       = [[Bennett Miller]]
| producer       = {{Plain list |
* [[Megan Ellison]]
* Bennett Miller
* Jon Kilik
* Anthony Bregman
}}
| writer         = [[E. Max Frye]]&lt;br /&gt;[[Dan Futterman]]
| starring       = {{Plain list |
* [[Steve Carell]]
* [[Channing Tatum]]
* [[Mark Ruffalo]]
* [[Vanessa Redgrave]]
* [[Sienna Miller]] &lt;!--Per billing block--&gt;
}}
| music          = [[Rob Simonsen]] 
| cinematography = [[Greig Fraser]]
| editing        = {{Plain list |
* Stuart Levy
* Conor O'Neill
* [[Jay Cassidy]]
}}
| studio         = [[Annapurna Pictures]]&lt;br /&gt;Likely Story
| distributor    = [[Sony Pictures Classics]]
| released       = {{Film date|2014|05|19|[[Kanski filmski festival 2014.|Cannes]]|df=y}}
| runtime        = 134 min.&lt;!--Theatrical runtime: 134:18--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.bbfc.co.uk/releases/foxcatcher-film | title=''FOXCATCHER'' (15) | work=[[British Board of Film Classification]] | date=October 10, 2014 | accessdate=18. I 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20200729091659/https://www.bbfc.co.uk/releases/foxcatcher-film | archive-date=2020-07-29 | url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| country        = {{flag|Sjedinjene Države}}
| language       = engleski
| budget         = 24 mil. ${{efn|''Foxcatcher'' je podnio prijavu za 6,07 mil. $ poreznog kredita državi Pensilvaniji,&lt;ref name=&quot;PBT 2012-08-24&quot;&gt;{{cite news|last=Schooley|first=Tim|date=24 August 2012|title=TV pilot, film seek tax credits, plan to do filming in Pittsburgh|url=http://www.bizjournals.com/pittsburgh/print-edition/2012/08/24/tv-pilot-film-tax-credits-pittsburgh.html?page=all|newspaper=[[Pittsburgh Business Times]]|accessdate=19 . I 2015}}&lt;/ref&gt; a pensilvanijski program za poticanje filmske produkcije pruža 25%-ni porezni kredit.&lt;ref name=&quot;PBT 2012-08-24&quot;/&gt; ($6.07 x 4 {{=}} 24.28)}}
| gross          = $15,6 miliona&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://boxofficemojo.com/movies/?page=intl&amp;id=foxcatcher.htm|title=Foxcatcher (2014) - International Box Office Results - Box Office Mojo|work=boxofficemojo.com}}&lt;/ref&gt;
}}

'''''Foxcatcher: Priča koja je šokirala svijet''''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Foxcatcher'') je [[SAD|američka]] biografska [[drama]] iz [[2014.]] godine koju je režirao [[Bennett Miller]], a u kojoj su glavne uloge ostvarili [[Steve Carell]], [[Channing Tatum]] i [[Mark Ruffalo]]. Scenarij za film napisali su E. Max Frye i Dan Futterman. Film je svoju svjetsku premijeru imao na [[Filmski festival u Cannesu|filmskom festivalu u Cannesu]] 2014. godine gdje je bio nominiran za [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] i gdje je Bennett Miller osvojio nagradu za najboljeg redatelja.

== Radnja ==
Kada dobitnika zlatne [[Olimpijada|Olimpijske]] medalje u [[Hrvanje|hrvanju]] Marka Schultza ([[Channing Tatum]]) bogataš John du Pont ([[Steve Carell]]) pozove na svoje imanje kako bi mu pomogao trenirati za nadolazeće [[XXIV. Olimpijske igre - Seul 1988.|Olimpijske igre u Seulu 1988.]] godine, Schultz odmah pristaje nadajući se da će konačno izaći iz sjene vlastitog brata Davea ([[Mark Ruffalo]]). Vođen skrivenim namjerama, du Pont Schultzovo treniranje i „treniranje“ ostatka prvoklasnog hrvačkog tima vidi kao priliku da dobije poštovanje društva u kojem se kreće, ali i – što je puno važnije – svoje majke ([[Vanessa Redgrave]]). U početku je Mark opčinjen pažnjom koju mu du Pont pruža pa ga počne gledati kao neku vrstu očinske figure čije odobravanje mora dobivati konstantno. Iako mu u početku pruža potporu, du Pontova kompleksna osobnost uskoro se mijenja i on Marka uvodi u nezdravi svijet koji ugrožava njegovu karijeru. Njegovo ponašanje i okrutne psihološke igre uskoro počnu ugrožavati Markovo ionako poprilično nestabilno samopouzdanje. U međuvremenu, du Pont je fiksiran na Davea koji mu ne popušta i vjeruje da postoje stvari koje [[novac]] ne može kupiti. Uz rastuću du Pontovu paranoju i razdvojenost dvojice braće, ovaj trio uskoro kreće prema tragediji koju nitko nije mogao predvidjeti...

== Glumačka postava ==
{{Div col}}
* [[Steve Carell]] kao John Eleuthère du Pont
* [[Channing Tatum]] kao Mark Schultz; glumac Tatum je izjavio da mu je ova uloga bila &quot;najteža u mojoj glumačkoj karijeri do danas&quot;.&lt;ref name=&quot;sneider&quot;&gt;{{cite news |first=Jeff |last=Sneider |date=October 10, 2012 |title=Hall joins Carell in 'Foxcatcher' |magazine=Variety |url=http://www.variety.com/article/VR1118060581 |accessdate=18. listopada 2012. }}&lt;/ref&gt;
* [[Mark Ruffalo]] kao Dave Schultz, du Pontov dugogodišnji prijatelj i osvajač zlatne Olimpijske medalje u hrvanju.
* [[Vanessa Redgrave]] kao Jean Liseter Austin du Pont, Johnova majka&lt;ref name=&quot;lodge&quot;&gt;{{cite news |first=Guy |last=Lodge |date=12. svibnja 2014. |title=Cannes Check 2014: Channing Tatum and Steve Carell in Bennett Miller's 'Foxcatcher' |magazine=[[HitFix]] |url=http://www.hitfix.com/in-contention/cannes-check-2014-channing-tatum-and-steve-carell-in-bennett-millers-foxcatcher |accessdate=13. svibnja 2014. |archive-date=2014-05-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140523230515/http://www.hitfix.com/in-contention/cannes-check-2014-channing-tatum-and-steve-carell-in-bennett-millers-foxcatcher }}&lt;/ref&gt;
* [[Sienna Miller]] kao Nancy Schultz, Daveova supruga&lt;ref name=&quot;lodge&quot;/&gt;
* Anthony Michael Hall kao du Pontov asistent&lt;ref name=&quot;sneider&quot;/&gt;
* Guy Boyd kao Henry Beck
* Brett Rice kao Fred Cole 
* Samara Lee kao Danielle Schultz 
* Jackson Frazer kao Alexander Schultz 
* Jane Mowder kao Rosie 
* Daniel Hilt kao Robert Garcia 
* Lee Perkins kao desetar Daly 
{{Div col end}}

== Produkcija ==
Redatelj [[Bennett Miller]] započeo je razvijati projekt još [[2006.]] godine. Megan Ellison je sufinancirala film uz pomoć kompanije ''Sony Pictures Classics'', a producirala ga je skupa s Millerom i Anthonyjem Bregmanom za vlastitu kompaniju ''Annapurna Pictures''.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Jeff |last=Sneider |date=30. rujna 2012. |title=Megan Ellison to finance 'Foxcatcher' |magazine=Variety |url=http://www.variety.com/article/VR1118043717 |accessdate=20. listopada 2012. }}&lt;/ref&gt; Službeni svjetski distributer filma je kompanija ''Sony Pictures Classics''.&lt;ref name=&quot;feinberg&quot;&gt;{{cite news |first=Scott |last=Feinberg |date=15. kolovoza 2014. |title='Foxcatcher' Jumps to Sony Pictures Classics; Release Date Set |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |url=http://www.hollywoodreporter.com/race/foxcatcher-jumps-sony-pictures-classics-602726 |accessdate=16. kolovoza 2013. }}&lt;/ref&gt;

Snimanje filma započelo je u gradskom području [[Pittsburgh]]a dana [[15. listopada]] [[2012.]] godine blizu Sewickleyja, država [[Pennsylvania]] uključujući Sewickley Heights i Edgeworth.&lt;ref name=&quot;serafini&quot;&gt;{{cite news |first=Kristina |last=Serafini |date=17. listopada 2012. |title=Film crews back in Sewickley area |newspaper=[[Tribune-Review]] |url=http://triblive.com/neighborhoods/2780178-74/sewickley-movie-road-mcdaniel-crews-film-edgeworth-filmed-heights-shot |accessdate=18. listopada 2012. |archiveurl=https://www.webcitation.org/6CzAN8cO5?url=http://triblive.com/neighborhoods/2780178-74/sewickley-movie-road-mcdaniel-crews-film-edgeworth-filmed-heights-shot |archivedate=2012-12-17 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; Velika rezidencija iz [[1899.]] godine Wilpen Hall poslužila je kao lokacija za du Pontovo veliko imanje u Philadelphiji imena ''Foxcatcher farma''.&lt;ref&gt;{{cite news |date=15. listopada 2012. |title=Another Big-Budget Movie Begins Filming Locally |publisher=CBS Pittsburgh |url=http://pittsburgh.cbslocal.com/2012/10/15/another-big-budget-movie-begins-filming-locally/ |accessdate=18. listopada 2012. }}&lt;/ref&gt; Film se također snimao u Rectoru, Ligonier Townshipu, McKeesportu, White Oaku i Connoquenessingu.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Deborah A. |last=Brehun |date=31. listopada 2012. |title=Rector selected as locale for ‘Foxcatcher’ movie |newspaper=Tribune-Review |url=http://triblive.com/neighborhoods/yourligonier/2831859-74/pont-film-mizikar-movie-crew-foxcatcher-community-cottage-estate-january |accessdate=2. studenog 2012. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |date=31. listopada 2012. |title=McKeesport aflutter over Channing Tatum |publisher=WTAEWTAE |url=http://www.wtae.com/news/entertainment/McKeesport-aflutter-over-Channing-Tatum/-/9680792/17218030/-/lcxnmn/-/index.html |accessdate=31. listopada 2012. |archivedate=2014-01-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140111225635/http://www.wtae.com/news/entertainment/McKeesport-aflutter-over-Channing-Tatum/-/9680792/17218030/-/lcxnmn/-/index.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |first=Jessica |last=Sinichak |date=15. studenog 2012. |title=Nearby: Channing Tatum Filming ‘Foxcatcher’ in Butler County |publisher=Patch Media |url=http://sewickley.patch.com/articles/nearby-channing-tatum-filming-foxcatcher-in-butler-county |accessdate=15. studenog 2012.}}&lt;/ref&gt; Produkcijska ekipa tražila je dopuštenje za snimanje u osnovnoj školi West Mifflin u državi Pennsylvania.&lt;ref&gt;{{cite news |first=Mary |last=Niederberger |date=23. kolovoza 2012. |title=West Mifflin school may host movie crew again |newspaper=[[Pittsburgh Post-Gazette]] |url=http://www.post-gazette.com/stories/ae/movies/west-mifflin-school-may-host-movie-crew-again-650255/ |accessdate=12. studenog 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120829072203/http://www.post-gazette.com/stories/ae/movies/west-mifflin-school-may-host-movie-crew-again-650255/ |archive-date=2012-08-29 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U [[prosinac|prosincu]] [[2012.]] godine snimalo se u [[Washington]]u, [[Oakland]]u te na kalifornijskom sveučilištu.&lt;ref&gt;{{cite news |date=December 7, 2012 |title=Filming to close Washington street |url=http://www.observer-reporter.com/article/20121207/BREAKING/121209480#.UMVowxzP-7s |newspaper=Observer–Reporter |accessdate=9. prosinca 2012. |archive-date=2012-12-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121212003523/http://www.observer-reporter.com/article/20121207/BREAKING/121209480#.UMVowxzP-7s }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |first=Rachel |last=Jones |date=25. siječnja 2013. |title=You Give Me Fever: Channing Tatum |url=http://whirlmagazine.com/you-give-me-fever/ |magazine=WHIRL Magazine |accessdate=13. travnja 2013. |archive-date=2014-11-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141113181227/http://whirlmagazine.com/you-give-me-fever/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |date=11. prosinca 2012. |title=Pittsburgh extras needed for 'Foxcatcher' movie |url=http://www.wtae.com/news/entertainment/Pittsburgh-extras-needed-for-Foxcatcher-movie/-/9680792/17734544/-/i3kl9y/-/index.html |publisher=WTAE |accessdate=11. prosinca 2012. |archivedate=2014-01-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140111224127/http://www.wtae.com/news/entertainment/Pittsburgh-extras-needed-for-Foxcatcher-movie/-/9680792/17734544/-/i3kl9y/-/index.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=28. studenog 2012. |title=Convocation Center to be Closed for Filming |url=http://www.calu.edu/news/press-releases/2012/11/convocation-center-closed-for-filming-dec.-16-23.htm |publisher=California University of Pennsylvania |accessdate=5. prosinca 2012. |archivedate=2014-11-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20141113181346/http://www.calu.edu/news/press-releases/2012/11/convocation-center-closed-for-filming-dec.-16-23.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Snimanje filma završilo je krajem [[Siječanj|siječnja]] [[2013.]] godine.&lt;ref name=&quot;serafini&quot;/&gt; Scene eksterijera snimane su u Morven parku i na imanju Leesburg u državi [[Virginia]].&lt;ref&gt;{{cite news |first=Crystal |last=Owens |date=15. listopada 2012. |title=UPDATE: Movie magic at Morven Park? |newspaper=[[Loudoun Times-Mirror]] |url=http://www.loudountimes.com/index.php/news/article/movie_magic_and_morven_park898/ |accessdate=31. listopada 2012. |archivedate=2012-10-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121014001843/http://www.loudountimes.com/index.php/news/article/movie_magic_and_morven_park898 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Kritike ==
Film ''Foxcatcher: Priča koja je šokirala svijet'' pobrao je hvalospjeve filmskih kritičara od kojih su mnogi hvalili uloge [[Steve Carell|Stevea Carella]], [[Channing Tatum|Channinga Tatuma]] i [[Mark Ruffalo|Marka Ruffala]].&lt;ref name=&quot;Cannes Film Review: Foxcatcher&quot;&gt;{{cite news|last1=Chang|first1=Justin|title=Cannes Film Review: ‘Foxcatcher’|url=http://variety.com/2014/film/reviews/cannes-film-review-foxcatcher-1201185646/|accessdate=11. lipnja 2014.|date=19. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;indiewire.com&quot;&gt;{{cite news|last1=Kohn|first1=Eric|title=Cannes Review: Channing Tatum Anchors Bennett Miller's Icy 'Foxcatcher,' But the Revelation is Steve Carell|url=http://www.indiewire.com/article/cannes-review-channing-tatum-anchors-bennett-millers-icy-foxcatcher-but-the-revelation-is-steve-carrell|accessdate=11. lipnja 2014.|date=19. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt; Na popularnoj [[internet]]skoj stranici [[Rotten Tomatoes]] film ima 91% pozitivnih ocjena temeljenih na 44 zaprimljene kritike uz prosječnu ocjenu 8.5/10.&lt;ref&gt;http://www.rottentomatoes.com/m/foxcatcher/&lt;/ref&gt; Na drugoj internetskoj stranici ''Metacritic'' koja se također bavi prikupljanjem filmskih kritika, film ima prosječnu ocjenu 91/100 temeljenu na 11 zaprimljenih kritika.&lt;ref&gt;http://www.metacritic.com/movie/foxcatcher&lt;/ref&gt;

Justin Chang iz časopisa ''Variety'' hvalio je film i napisao: &quot;Steve Carell, Mark Ruffalo i Channing Tatum odradili su savršene uloge u [[Bennett Miller|Millerovoj]] snažnoj i potresnoj istinitoj kriminalističkoj sagi&quot;.&lt;ref name=&quot;Cannes Film Review: Foxcatcher&quot;/&gt; Eric Kohn iz ''Indiewirea'' također je napisao pozitivnu kritiku u kojoj je najviše hvalio glumu Carella i Tatuma.&lt;ref name=&quot;indiewire.com&quot;/&gt; Donald Clarke iz ''The Irish Times'' nahvalio je Millerovu režiju uz opasku: &quot;Miller na izvrstan način prikazuje psihopatstvo i moralnu dekadenciju tamo gdje takvo nešto ne bi očekivali - u olimpijskom hrvanju.&quot;&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Clarke|first1=Donald|title=Review: Foxcatcher|url=http://www.irishtimes.com/culture/film/review-foxcatcher-1.1801619|accessdate=11. lipnja 2014.|date=19. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt; Todd McCarthy iz ''The Hollywood Reportera'' hvalio je Carellovu glumu nazvavši je &quot;uspjehom karijere&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=McCarthy|first1=Todd|title='Foxcatcher': Cannes Review|url=http://www.hollywoodreporter.com/movie/foxcatcher/review/705537|accessdate=11. lipnja 2014.|date=19. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt;

S druge strane, Budd Wilkins iz časopisa ''Slant'' dao je filmu negativnu ocjenu uz opasku da film &quot;ne nudi ništa važno ili kompleksno u vezi du Pontove patologije&quot;.&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Wilkins|first1=Budd|title=Cannes Film Festival 2014: Foxcatcher Review|url=http://www.slantmagazine.com/house/2014/19/cannes-film-festival-2014-foxcatcher-review|accessdate=11. lipnja 2014.|date=19. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt;

==Napomene==
 {{notelist}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
* {{imdb naslov|id=1100089|naslov=Foxcatcher: Priča koja je šokirala svijet}}

{{Bennett Miller}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Biografski filmovi]]
[[Kategorija:Sportski filmovi]]</text>
      <sha1>a4n6yguteaypd5hzbd5i29bg7aw32az</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dunavska škola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4029781</id>
    <revision>
      <id>42695666</id>
      <parentid>41463774</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T11:59:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695666</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1255" sha1="359nnkxabz8rxkqtgd4tps2f16v5sx3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Altdorfer-Donau.jpg|mini|225px|[[Dunav]]ski pejzaž kod [[Regensburg]]a ([[Albrecht Altdorfer|A. Altdorfer]], oko [[1522]].)]]
'''Dunavska škola''' ({{jez-njem|Donauschule ''ili'' Donaustil}}) je umjetnički pravac [[Slikarstvo|slikarstva]] i [[Skulptura|skulpture]] koji se razvio u [[bavarska|bavarsko]]-[[Austrija|austrijskom]] [[Podunavlje|Podunavlju]] iz perioda od oko [[1500]]. do [[1535]]. godine. Stil ove škole proizašao je iz djela [[Lucas Cranach Stariji|Lucasa Cranacha Starijeg]]. Karakteristični su do detalja precizni [[pejzaž]]i, podređenost ljudske figure, intimnije predočivanje sakralnih tema, bajkovito raspoloženje i gotovo romantična igra [[svjetlost]]i.

== Predstavnici ==
Najznačajniji predstavnici Dunavske škole bili su:
* [[Albrecht Altdorfer]]
* [[Wolf Huber]]
* [[Jörg Breu Stariji]]
* [[Rueland Frueauf Mlađi]]
* [[Augustin Hirschvogel]]

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Danube School}}
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]: [https://web.archive.org/web/20210624034630/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=16594 ''Dunavska škola'']

[[Kategorija:Dunavska škola| ]]
[[Kategorija:Njemačka umjetnost]]
[[Kategorija:Austrijska umjetnost]]
[[Kategorija:Renesansa]]
[[Kategorija:Dunav|Škola]]</text>
      <sha1>359nnkxabz8rxkqtgd4tps2f16v5sx3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Facijalni tumor tasmanskih vragova</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4031529</id>
    <revision>
      <id>42695893</id>
      <parentid>42645886</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:11:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695893</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7695" sha1="hm54o8w7ggqff2ujc5lcqbgdunmouk2" xml:space="preserve">[[Datoteka:Tasmanian Devil Facial Tumour Disease.png|thumb|Vražja lična tumorska bolest uzrokuje stvaranje tumora u ustima i oko njih, interferirajući u hranjenje i dovodeći naposljetku do smrti glađu.]]

'''Vražja lična tumorska bolest''' (engl. ''devil facial tumour disease'', [[akronim|akr.]] '''DFTD''') agresivni je nevirusni prenosivi [[parazitski rak]], porijekla vjerojatno od [[Schwannova stanica|Schwannovih stanica]], koji pogađa [[tasmanski vrag|tasmanske vragove]].&lt;ref name=nyt100101&gt;{{Cite news | url= http://www.nytimes.com/2010/01/01/science/01devil.html | title=Findings on Origin of a Cancer in Tasmanian Devils |quote=The Tasmanian devil, the spaniel-size marsupial found on the Australian island of Tasmania, has been hurtling toward extinction in recent years, the victim of a bizarre and mysterious facial cancer that spreads like a plague. |work=[[New York Times]] |date=31. prosinca 2009. |accessdate=31. prosinca 2009. | first=Carl | last=Zimmer}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loh2003&gt;Loh, Richmond. 2003. Tasmanian Devil (Sarcophilus harrisii) facial tumour (DFT). Paper prepared for the Devil Facial Tumour Disease Workshop, Sir Raymond Ferrall Centre, University of Tasmania, Newnham, 14. listopada 2003, str. 2.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bbc070220&gt;{{cite news | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/6378279.stm | title = Experts tackle the devil's tumour | work = [[BBC News]] | date = 20. veljače 2007. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=wp060811&gt;{{Cite news | url= http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/08/10/AR2006081001535.html | title=Study Finds That a Type of Cancer in Dogs Is Contagious |work=The Washington Post |date=11. kolovoza 2006. |accessdate = 11. kolovoza 2006. | first=Rick | last=Weiss}}&lt;/ref&gt; Prvi »službeni slučaj« bio je opisan 1996. godine u [[Australija|Australiji]]. U sljedećem desetljeću bolest je opustošila populaciju tasmanskih divljih vragova s procjenama njezina smanjenja u rasponu od 20 % pa sve do 50 % na 65 % područja države.&lt;ref name=&quot;dftdupdatejune20005&quot;&gt;DPIWE. 2005. [http://www.dpiwe.tas.gov.au/inter.nsf/Attachments/LBUN-6D73V5/$FILE/Tas_devil_update_June2005.pdf Devil Facial Tumour Disease – Update June 2005]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dpiwe dms2005&quot;&gt;DPIWE. 2005. [http://www.dpiwe.tas.gov.au/inter.nsf/Attachments/LBUN-6996MH/$FILE/DFTD_DMS_Feb05a.pdf Tasmanian Devil Facial Tumour Disease, Disease Management Strategy]&lt;/ref&gt; Pogođene zgusnute populacije trpe mortalitet do 100 % unutar 12-18 mjeseci.&lt;ref name=&quot;dpiweweb3&quot;&gt;DPIWE. [http://www.dpiwe.tas.gov.au/inter.nsf/WebPages/LBUN-5QF86G?open Disease Affecting Tasmanian Devils]&lt;/ref&gt; Bolest je uglavnom koncentrirana u istočnoj polovici Tasmanije. Vidljivi znakovi DFTD-a počinju s [[lezija]]ma i kvrgama oko usta. One se razviju u maligne tumore koji se mogu širiti s lica na čitavo tijelo. Jednom kad se lezije pojave vragovi obično umiru unutar šest mjeseci zbog zatajenja organa, sekundarnih infekcija ili metaboličke gladi.&lt;ref&gt;{{ cite journal |journal=Annual Review of Genomics and Human Genetics |title=A Comparative Genomics Approach to Understanding Transmissible Cancer in Tasmanian Devils |year=2012 |volume=13 |pages=207–222 |url=http://www.annualreviews.org/doi/full/10.1146/annurev-genom-090711-163852 |doi=10.1146/annurev-genom-090711-163852}}&lt;/ref&gt; Tumori interferiraju u hranjenje i pogođena životinja može umrijeti od gladi. Vražja lična tumorska bolest pogađa jednako mužjake i ženke.&lt;ref&gt;Lachish S, McCallum H, Jones M. (2009.)&lt;/ref&gt; Sada se njihova populacija stegnula za 70 % u odnosu na 1996. godinu. S obzirom na podatke iz 2010. godine 80 % populacije je inficirano. Najvjerojatniji je put prijenosa ugriz, navlastito kada očnjaci stupe u direktni kontakt s oboljelim stanicama.&lt;ref&gt;Hawkins CE, McCallum H, Mooney N, Jones M, Holdsworth M. (2009.). Sarcophilus harrisii. In: IUCN red list of threatened species. Version 2009.1 &lt;www.iucnredlist.org&gt;&lt;/ref&gt; Ostali načini prijenosa uključuju, mada nisu ograničeni na njih, gutanje inficirane strvine ili dijeljenje hrane, jer oboje uključuje alogeni prijenos stanica između nesrodnih jedinaka.&lt;ref&gt;Janeway CA, Travers P, Walport M, Shlomchik M. (2001.). Immunobiology. Garland Publishing, New York, NY.&lt;/ref&gt;

Šest ženka pronađeno je s djelomičnom imunošću. Radi spasenja populacije započelo se s uzgojem u zatočeništvu.&lt;ref name=mar10_2010_ninemsn&gt;{{cite news | url= http://news.ninemsn.com.au/article.aspx?id=1025543 | title = Scientists find 'immune' Tassie Devils | date = 2010-03-10 | publisher = [[ninemsn]] }}&lt;/ref&gt;

== U drugih životinja ==

[[Prenosivi rak]], uzrokovan klonom malignih stanica prije nego nekim [[onkovirus|virusom]], ekstremno je rijedak. Jedini preostali poznati tipovi jesu [[pasji prenosivi venerični tumor|pasji prenosivi venerični tumor (CTVT)]], koji se prenosi između pasa putem spolne aktivnosti i poznat je u znanosti već oko 100 godina, i zarazni [[retikularno vezivno tkivo|retikularnostanični]] [[sarkom]] [[sirijski hrčak|sirijskog hrčka]],&lt;ref name=copper1964&gt;{{Cite journal| last=COPPER | first= H.L.| date = 1964-11-01| title=CHROMOSOME STUDIES OF A CONTAGIOUS RETICULUM CELL SARCOMA OF THE SYRIAN HAMSTER | journal=[[Journal of the National Cancer Institute (journal)|J Natl Cancer Inst]]| volume=33| pages=691–706| pmid=14220251| last2=MacKay| first2=CM| last3=Banfield| first3=WG}}&lt;/ref&gt; koji se može prenijeti s jednog sirijskog hrčka na drugog putem ugriza komarca ''[[Aedes aegypti]]''.&lt;ref name=banfield1965&gt;{{Cite journal| last=Banfield| first= William G.| date = 1965-05-28 | title=Mosquito Transmission of a Reticulum Cell Sarcoma of Hamsters| journal=[[Science (journal)|Science]]| volume=148| pages=1239–1240| pmid=14280009 | doi=10.1126/science.148.3674.1239|url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/148/3674/1239| last2=Woke| first2=PA| last3=MacKay| first3=CM| last4=Cooper| first4=HL| issue=3674}}&lt;/ref&gt; CTVT mutira ekspresiju imunosnog odgovora dok se bolest sirijskog hrčka širi zbog nedostatka genetičke raznolikosti.&lt;ref name=pnas41&gt;{{cite journal | doi=10.1073/pnas.0704580104 | title=Transmission of a fatal clonal tumor by biting occurs due to depleted MHC diversity in a threatened carnivorous marsupial | url=https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_2007-10-09_104_41/page/16221 | year=2007 | last1=Siddle | first1=H. V. |last2=Kreiss |first2=A. |last3=Eldridge |first3=M. D. B. |last4=Noonan |first4=E. |last5=Clarke |first5=C. J. |last6=Pyecroft |first6=S. |last7=Woods |first7=G. M. |last8=Belov |first8=K. | journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=104 |issue=41 |pages=16221–6 |pmid=17911263 |pmc=1999395}}&lt;/ref&gt; Mutacija vražje lične tumorske bolesti može značiti da bi se mogla proširiti na druge srodne vrste poput [[kunaš]]a.&lt;ref name=&quot;Abc.net.au&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.abc.net.au/news/stories/2008/07/25/2315094.htm |title=New Tas devil tumour strands 'harder to vaccinate' – ABC News (Australian Broadcasting Corporation) |publisher=ABC.net.au |date=2008-06-25 |accessdate=2010-01-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100117194737/http://www.abc.net.au/news/stories/2008/07/25/2315094.htm |archive-date=2010-01-17 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==

* [[HeLa]], besmrtna stanična linija rabljena u biomedicinskim istraživanjima

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.tassiedevil.com.au mrežno mjesto ''Save the Tasmanian Devil''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090321072257/http://www.tassiedevil.com.au/ |date=2009-03-21 }}

[[Kategorija:Infektivne bolesti]]
[[Kategorija:Onkologija]]
[[Kategorija:Animalna virologija]]</text>
      <sha1>hm54o8w7ggqff2ujc5lcqbgdunmouk2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elizabeth Olsen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4031591</id>
    <revision>
      <id>42695804</id>
      <parentid>42320310</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:00:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695804</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4595" sha1="lwutnzg0w446rpsabx39guskoos5cn8" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| slika = Elizabeth Olsen SDCC 2014 2 (cropped).jpg
| opis = Olsen na konvenciji [[San Diego Comic-Con International]] 2014.
| ime_po_rođenju = Elizabeth Chase Olsen
| datum_rođenja = {{Birth date and age|1989|2|16|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Sherman Oaks, California|Sherman Oaks]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| alias        = Lizzie Olsen
| rodbina = [[Mary-Kate Olsen]] {{small|(sestra)}}&lt;br&gt;[[Ashley Olsen]] {{small|(sestra)}}
| zanimanje = glumica
| period = 1994–
}}

'''Elizabet Olsen''' ({{Jez-eng|Elizabeth Olsen}}; rođena [[16. februar]]a [[1989]]. u [[Los Anđeles]]u) [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je glumica.

Njene dve starije sestre [[Mary Kate i Ashley Olsen|Meri Kejt i Ešli Olsen]] su 1990-ih postale poznate tumačeći lik [[Michelle Tanner|Mišel Tener]] u popularnoj TV-seriji [[Full House|Puna kuća]]. I sama Elizabet se kao dete povremeno bavila glumom, ali je pažnju filmske javnosti privukla tek 2011. godine ulogom u filmu ''[[Marta Marsi Mej Marlin]]'' koja joj je donela nominacije za brojna priznanja, među kojima se ističe [[Nagrada Spirit za najbolju glumicu u glavnoj ulozi]].&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/name/nm0647634/awards?ref_=nm_awd Elizabeth Olsen - Awards]&lt;/ref&gt; Takođe je tumačila glavne uloge u hororu ''[[Tiha kuća (film)|Tiha kuća]]'' (2011), romantičnoj komediji ''[[Slobodne umetnosti]]'' (2012) i trileru ''[[Tajno]]'' (2013). Godine 2014. Olsenova je nastupila u blokbasteru ''[[Godzila (film iz 2014)|Godzila]]'' uz [[Brajan Kranston|Brajana Kranstona]] i [[Aron Džonson|Arona Tejlora-Džonsona]]. Široj publici poznata je po ulozi [[Skarletna veštica|Vande Maksimov/Skarletne veštice]] u filmu ''[[Osvetnici: Era Altrona]]'' iz 2015.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://marvel.com/news/movies/2013/11/25/21563/official_elizabeth_olsen_aaron_taylor-johnson_join_avengers_age_of_ultron |title=Elizabeth Olsen &amp; Aaron Taylor-Johnson Join as Scarlet Witch &amp; Quicksilver! |access-date=2015-04-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140228083152/http://marvel.com/news/movies/2013/11/25/21563/official_elizabeth_olsen_aaron_taylor-johnson_join_avengers_age_of_ultron |archive-date=2014-02-28 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! Godina !! Srpskohrvatski naziv !! Originalni naziv !! Uloga !! Napomena
|-
|1994.||Dvostruka nevolja ||''How the West Was Fun''||devojčica u kolima||
|-
|2011.||[[Marta Marsi Mej Marlin]]||''Martha Marcy May Marlene''||Marta||nominacija - [[Nagrada Udruženja televizijskih filmskih kritičara za najbolju glumicu u glavnoj ulozi]]&lt;br /&gt;
nominacija - [[Nagrada Spirit za najbolju glumicu u glavnoj ulozi]]&lt;br /&gt;
nominacija - [[Nagrada Satelit za najbolju glumicu u glavnoj ulozi]]&lt;br /&gt;
nominacija - [[Nagrada Saturn za najbolju glumicu (film)]]&lt;br /&gt;
nominacija - [[Onlajn nagrada Društva filmskih kritičara za najbolju glavnu žensku ulogu|Nagrada Udruženja internet filmskih kritičara za najbolju glavnu žensku ulogu]]
|-
|2011.||[[Tiha kuća (film)|Tiha kuća]]||''Silent House''||Sara||
|-
|2011.||[[Mir, ljubav i nerazumevanje]]||''Peace, Love &amp; Misunderstanding''||Zoi||
|-
|2012.||[[Crvena svetla (film iz 2012)|Crvena svetla]]||''Red Lights''||Sali Oven||
|-
|2012.||[[Slobodne umetnosti (film)|Slobodne umetnosti]]||''Liberal Arts''||Zibi||
|-
|2013.||[[Ubij svoje najdraže (film iz 2013)|Ubij svoje najdraže]]||''Kill Your Darlings''||Edi Parker||
|-
|2013.||[[Veoma dobre devojke]]||''Very Good Girls''||Geri||
|-
|2013.||[[Stari momak (film iz 2013)|Stari momak]]||''Oldboy''||Mari Sebastijan||
|-
|2013.||[[Tajno]]||''In Secret''||Tereza Rakin||
|-
|2014.||[[Kapetan Amerika: Zimski vojnik]]||''Captain America: The Winter Soldier''||Vanda Maksimov/Skarletna veštica||kameo
|-
|2014.||[[Godzila (film iz 2014)|Godzila]]||''Godzilla''||Eli Brodi||
|-
|2014.||[[Osvetnici: Era Altrona]]||''Avengers: Age of Ultron''||Vanda Maksimov/Skarletna veštica||
|-
|2015.||[[I Saw the Light (film)|Video sam svetlost]]||''I Saw the Light''||Odri Vilijams||post-produkcija
|-
|2016.||[[Captain America: Civil War|Kapetan Amerika: Građanski rat]]||''Captain America: Civil War''||Vanda Maksimov/Skarletna veštica||snimanje u toku
|-
|}

== Izvori ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commons category|Elizabeth Olsen}}
*{{AllRovi person|679679|Elizabeth Olsen}}
*{{IMDb name|647634|Elizabeth Olsen}}
*{{tcmdb name|1279561|Elizabeth Olsen}}
*{{Nndb|282/000346241|Elizabeth Olsen}}

{{Lifetime|1989||Olsen, Elizabeth}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američka djeca glumci]]
[[Kategorija:Američke filmske glumice]]</text>
      <sha1>lwutnzg0w446rpsabx39guskoos5cn8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>F-104 Starfighter</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4032230</id>
    <revision>
      <id>42695863</id>
      <parentid>42647884</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:49:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695863</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29986" sha1="5wl4q9t13uytme8ynyz5zn3h1k2b8tw" xml:space="preserve">{{Infokvir zrakoplov
 |subtemplate=
 |ime=Lockheed F-104 Starfighter
 |tip=[[Lovački avion|Lovac]] presretač/[[lovac-bombarder]]
 |proizvođač=Lockheed
 |slika=Image:F-104 right side view.jpg
 |opis slike=
 |dizajn=
 |probni let=[[4. marta]] [[1954.]]&lt;ref name=harry&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.nl/northam/xf104.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2016-03-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160310035829/http://starfighters.nl/northam/xf104.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; 
 |uveden u uporabu=[[20. februara]] [[1958.]]
 |proizveden=
 |povučen=[[2004.]]
 |status=
 |prvotni korisnik=[[SAD]]
 |više korisnika= &lt;!--maksimalno tri korisnika--&gt;
 |broj primjeraka=2.578
 |pojedinačna cijena=
 }}

'''F-104 Starfighter''' je [[SAD|američki]] jednomotorni nadzvučni presretač koji se kasnije koristio i kao [[lovac-bombarder]]. Osim SAD-a i saveznika, nekoliko aviona je do [[1994.]] koristila i [[NASA]] za testiranja.

== Razvoj ==
=== XF-104 ===
[[1951.]] Lockheedov glavni dizajner [[Clarence &quot;Kelly&quot; Johnson]] je otputovao u [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] kako bi ispitao američke [[pilot]]e kakav avion bi po njima bio odgovarajući za njihove potrebe.&lt;ref name=history&gt;http://www.military.cz/usa/air/post_war/f104/f104hist_en.htm&lt;/ref&gt; Većina je tražila jednostavan lagan avion nove generacije, koji bi mogao postići velike brzine te imati odličnu okretnost prilikom manevara na velikim visinama. Do kraja oktobra [[1952.]] razvijen je velik broj dizaja koji su se svodili na zajednički model oznake &quot;L-246&quot;.&lt;ref name=home&gt;http://home.att.net/~jbaugher1/f104_1.html&lt;/ref&gt; Imao je strjelasti [[Trup aviona|trup]], kratka trapezoidna [[krilo aviona|krila]], T rep te novi turbomlazni [[mlazni motor|motor]] General Electric (GE) J79.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.net/Aircraft_Home.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2007-10-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071018104107/http://starfighters.net/Aircraft_Home.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Model L-246 je bio predložen USAF-u upravo kada je bio u potrazi za novim avionima te je uskoro raspisan natječaj na koji su se prijavili, osim Lockheeda i: [[Northrop Corporation|Northrop]], North American i Republic. U završnom krugu natječaja u januaru [[1953.]] pobijedio je Lockheed sa svojim dizajnom te je dobio ugovor prema kojem je trebao izraditi statičku maketu te dva letna prototipa. Avion je dobio tvorničku oznaku ''Model 83'', te USAF-ovu oznaku ''''''XF-104''''''.
[[Datoteka:F104 formation.jpg|mini|200px|lijevo|Formacija od 4 F-104A]]

Tony Levier je trebao biti prvi pokusni pilot. Avion je sam opisao kao &quot;egzotičan&quot; i impresivan, no pošto je ovo bio potpuno novi dizajn nije znao kakve će karakteristike pokazati i kako će se ponašati prilikom leta. Prvi XF-104 je napravljen u Lockheedovoj tvornici Burbank [[23. februara]] [[1954.]] te je sljedeće noći potajno odvezen u [[Vojna avionska baza Edwards|zračnu bazu Edwards]].&lt;ref name=harry/&gt;

XF-104 je bio strjelastog oblika s glatkim linijama, što je bila revolucija u odnosu na tadašnje avione. Prilikom izgradnje se najviše koristio [[aluminij]] te [[titanij]] oko ispuha motora; imao je iglasti nos te mjehurasti poklopac [[kokpit]]a koji se otvarao prema lijevo.&lt;ref name=harry/&gt; Krila su bila trapezoidnog oblika a [[repne površine aviona|repne površine]] su bile T oblika. Osim neobičnih krila, XF-104 je imao i potpuno novo sjedalo za katapultiranje koje pilota nije izbacivalo iznad aviona (kao kod većine) jer je postojala opasnost da će udariti u repne površine, nego ispod aviona. Zbog tog novog sustava, minimalna visina s koje se pilot mogao izbaciti je bila 152 metra. Iskustvo je kasnije pokazalo da ovaj način katapultiranja i nije tako dobar. Budući da u vrijeme testiranja GE J79 motor nije bio dostupan, prvi XF-104 je imao privremeno ugrađeni Wright J65-B-3 motor bez naknadnog sagorijevanja, a od jula [[1954.]] mogao se unaprijediti na Wright J65-W-7 verziju s naknadnim izgaranjem.&lt;ref name=history/&gt; J65 je zapravo bila izmijenjena verzija [[Velika Britanija|Britanskog]] Armstrong-Siddeley Sapphire turbo mlaznog motora. 
J65-W-7 je stvarao 34,6 [[Njutn|kN]] potiska (bez dodatnog sagorijevanja), a zrak je usisavao kroz dva bočna usisnika koja su bila malo odmaknuta od trupa kako ne bi usisali turbulentni [[zrak]].&lt;ref name=harry/&gt;
[[Datoteka:Lockheed XF-104 (SN 53-7786) in flight 060928-F-1234S-003.jpg|mini|200px|XF-104]]
Testni pilot Levier je počeo s testiranjima na pisti [[27. februara]] 1954. a prvi pravi let se odvio 4. marta 1954. no kako se [[Podvozje aviona|podvozje]] zbog tehničkog kvara nije mogao uvući, let je trajao samo nekoliko minuta.&lt;ref name=harry/&gt;; sljedeći let je obavljen krajem mjeseca. Kako na početku nije imao motor s naknadnim izgaranjem XF-104A je mogao preći zvučnu barijeru tek u blago ponirućem letu, no ugradnjom J65-W-7 motora je mogao dostići brzinu od čak mach 1,6.&lt;ref name=harry/&gt; Drugi XF-104 prototip je poletio [[5. oktobra]] [[1954.]], bio je opremljen s J65-W-7 motorom te je najviše korišten za ispitivanje naoružanja.&lt;ref name=history/&gt; Iako je izvorno bilo zamišljeno da bude opremljen s 30 mm [[top]]om, kasnije je odlučeno da se ugradi novi brzi 20 mm M61 Vulcan top te AN/ASG-14T-1 sustav upravljanja vatrom.
[[Datoteka:F-104 Waffenschacht.jpg|mini|200px|lijevo|M61 Vulcan top]]
[[17. decembra]] [[1954.]] prilikom testiranja topa na velikoj visini, testni pilot LeVier je pokušao ispaliti rafal no uskoro je došlo do eksplozije te se poremetio rad motora. Levier je ugasio motor, te sigurno prizemljio [[avion]] polako se spuštajući gotovo 80 kilometara. Kasnije je istragom utvrđeno da je prilikom pucanja eksplodirao jedan metak te oštetio dio topa koji se odlomio i uletio u stražnji dio aviona.&lt;ref name=history/&gt;

Avion je s vremenom popravljen te se ponovno vratio na testiranja, no [[14. aprila]] se dogodila nova nesreća. Prilikom testnog pucanja topom zbog prevelikih vibracija, s dna aviona je otpao poklopac koji je bio dio mehanizma za katapultiranje što je izazvalo naglu dekompresiju te se odijelo pod pritiskom testnog pilota Hermana R. &quot;Fish&quot; Salmona toliko napuhalo da gotovo ništa nije vidio oko sebe. Na kraju se uspješno katapultirao a avion je pao na tlo te bio potpuno uništen.&lt;ref name=history/&gt;

I prvi XF-104 će kasnije biti izgubljen u nesreći. [[11. jula]] [[1957.]] testni pilot William M. &quot;Bill&quot; Park se katapultirao nakon što je otpao cijeli repni dio aviona.&lt;ref name=harry/&gt;&lt;ref name=history/&gt;

== Verzije ==
=== YF-104A === 
[[Datoteka:Airforce Museum Berlin-Gatow 220.JPG|mini|200px|Konus na desnom usisniku]]
Gubitak XF-104 prototipova nije usporio razvoj, te je USAF [[30. marta]] [[1955.]] Lockheedu dao ugovor za izradu 17 '''YF-104''' predprodukcijskih aviona koji bi se koristili za procjene.&lt;ref name=tf-104a/&gt; Do kraja godine, GE je isporučio YJ79-GE-3 motore za testiranja te je prvi YF-104A poletio [[17. februara]] [[1956.]] s pilotom Hermanom Salamonom; već [[28. februara]] prvi YF-104 je probio zvučnu barijeru.&lt;ref name=yf-104&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.nl/history/f104_2.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2007-07-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070730114941/http://www.starfighters.nl/history/f104_2.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Bio je 1,68 metara duži od XF-104 što mu je omogućilo smještaj J79 motora te veći unutarnji kapacitet [[gorivo|goriva]]. Osim produženja, na usisnike su nadodani &quot;prepolovljeni&quot; fiksni konusi koji su služili kao zračni &quot;amortizeri&quot; te su bili tajna tijekom dizajniranja.&lt;ref name=yf-104/&gt; Avioni su se prvotno koristili za testiranje naoružanja (GE M61 Vulcan topa te AIM-9 Sidewinder [[raketa]]) te dodatnih spremnika goriva koji su se spajali na vrhove krila, a imali su zapreminu od 644 litre svaki. Testni YJ79-GE-3 motori za YF su na testiranjima razvili 65,9 kN potiska s naknadnim izgaranjem. Nova elektronika je uključivala TACAN navigacijski sustav, radio te infracrveni ciljnik.

=== F-104A ===
F-104A je ušao u službu USAF-a u februaru [[1958.]] Izgledom je bio dosta sličan YF-104 a pokretao ga je J79-GE-3B mlazni motor koji je bio pouzdaniji od svojih prethodnika. Samom motoru se moglo pristupit tako što bi se pomoću četiri vijka odvojio stražnji dio [[trup aviona|trupa]]. Cijeli Starfighter je dizajniran tako da bude lagan za održavanje. Osim motora koji je služio kao glavni izvor napajanja, u slučaju njegovog kvara, u donjem prednjem dijelu aviona se nalazila zračna turbina koja je određeno vrijeme omogućavala rad elektroničkih i hidrauličkih sustava na avionu. Jedino naoružanje F-104A su bile dvije toplinski navođene AIM-9B Sidewinder [[raketa|rakete]] koje su bile smještene na vrhovima [[krilo aviona|krila]], no prema nekim izvorima F-104A je mogao ponijeti i jednu nevođenu ''MB-1 Genie'' raketu zrak-zrak koja je nosila malu nuklearnu bojevu glavu a nosila se ispod trupa. Pretpostavlja se da ovo nikad nije praktički instalirano na F-104 osim prilikom testiranja. Iako je prvotno bilo zamišljeno da F-104A nosi GE Vulcan top, to se nije realiziralo budući da je Ge imao velikih problema s mehanizmima. Zbog toga je [[1959.]] GE razvio pouzdaniji i kvalitetniji top M61A1 Vulcan koji će s vremenom biti ugrađen na sve Starfightere. Ukupno su napravljena 1953 F-104A ne računajući 17 YF-104A koji su kasnije unaprijeđeni te stavljeni u službu.
[[Datoteka:LockheedF104BStarfighterCAM07.jpg|mini|200px|F-104B]]
Dok je Starfighter polako ulazio u službu, istovremeno je obarao rekorde. Tako je pilot Howard C. Johnson [[7. maja]] [[1958.]] postavio novi visinski rekord u YF-104A iznad baze Edwards. [[16. maja]] pilot YFa-104A, kapetan Walter Irwin je postavio svjetski brzinski rekord prelazeći stazu od 15 x 25 kilometara prosječnom brzinom od 2260.75 km/h.

=== F-104B ===
Prvi let dvosjeda F-104 je bio [[16. januara]] [[1957.]]&lt;ref&gt;http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-104b.htm&lt;/ref&gt;&lt;ref name=f-104b&gt;{{Cite web |url=http://www.nationalmuseum.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=2310 |title=Archive copy |access-date=2015-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120119211706/http://www.nationalmuseum.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=2310 |archive-date=2012-01-19 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Po izgledu i dizajnu, F-104B je bio identičan A verziji; samo je ugrađen dvosjedni [[kokpit]] uklanjanjem topa&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.strategic-air-command.com/aircraft/fighter/f104_starfighter.htm |title=Archive copy |access-date=2015-05-05 |archive-date=2016-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160331011425/http://www.strategic-air-command.com/aircraft/fighter/f104_starfighter.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a dužina aviona je ostala ista. Mogućnost nošenja oružja na vanjskim spojištima je bila moguća kao i kod F-104A. Lockheed je kasnije razvio i verziju oznake '''TF-104A''' koja je bila obični trener bez naoružanja te je predložio USAF-u no na kraju je odbijena.&lt;ref name=tf-104a&gt;http://www.i-f-s.nl/index12.htm&lt;/ref&gt; Stražnji kokpit u kojem je sjedio instruktor je bio malo uzdignut radi bolje preglednosti. F-104B je formalno ušao u službu [[1958.]] paralelno s F-104A. Ukupno je napravljeno 26 aviona a korišteni su da bi se omogućio lakši prelazak novim pilotima na F-104.&lt;ref name=f-104b/&gt; Postojale su i ideje o korištenju F-104B kao naprednog trenera za kadete zrakoplovstva, no ta ideja i nije baš provedena u praksi.
[[Datoteka:Lockheed F-104C Starfighter USAF.jpg|mini|230px|F-104C]]

=== F-104C/D ===
Prvi let jednosjedne F-104C verzije koja je služila kao [[lovac-bombarder]] se odvio [[24. jula]] 1958.&lt;ref&gt;[http://www.panzerparade.com/Panzer_Parade/Parade/historyusF104S.html]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; te je u službu ušla kasnije te godine. Po vanjštini, F-104C je bilo teško razlikovati od osnovne A verzije, jedina razlika je bila što se na F-104C mogao ugraditi fiksni dodatak za nadolijevanje [[gorivo|goriva]] u letu.
&lt;ref name=f-104c/&gt; Ispod aviona, po sredini trupa je nadodana nova spojna točka koja je bila namijenjena nošenju ''B28''  nuklearne bombe koja je bila glavno oružje pri strateškim napadima.
&lt;ref name=f-104c/&gt; Osim toga, C verzija je mogla na tom mjestu ponijeti i dodatne dvije Sidewinder rakete na dvostrukom lanseru no to se rijetko koristilo budući da je stvaralo dosta zračnog otpora. Iznutra, F-104C je koristio poboljšani J79-GE-7A motor koji je razvijao 44,5 kN potiska pri normalnom radu te 70,3 kN s naknadnim izgaranjem. Problematično sjedalo za katapultiranje koje se lansiralo prema dolje je zamijenjeno s Lockheedovim C-2 koje je normalno funkcioniralo. Ukupno je napravljeno 77 aviona, a isporučivani su od 1958. do [[1959.]]&lt;ref name=f-104c&gt;http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-104c.htm&lt;/ref&gt; [[14. decembra]] 1959. F-104C je postavio i tadašnji novi visinski rekord od 31.513 metara.&lt;ref name=f-104c/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nationalmuseum.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=377 |title=Archive copy |access-date=2015-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100811054756/http://www.nationalmuseum.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=377 |archive-date=2010-08-11 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dvosjed '''F-104D''' je zapravo bio F-104B s poboljšanjima koji su ugrađivani na F-104C.

=== F-104G ===
[[Datoteka:F 104 Starfighter.JPG|mini|230px|Njemački F-104G]]
Budući da se F-104 nije masovno koristio u SAD-u, Lockheed je počeo tražiti strane kupce aviona kako bi se cijeli program održao. [[Luftwaffe]] [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] se pokazao kao obećavajući kupac jer su tražili novi višenamjenski avion koji bi zamijenio [[F-86 Sabre]]. [[6. novembra]] 1958. objavljena je pobjeda F-104  na natječaju te je Lockheed dobio službeni ugovor [[18. marta]] 1959. Avioni namijenjeni Njemačkoj su dobili oznaku '''F-104G''' a zapravo se radilo o F-104C ali s novim dodacima i poboljšanjima: poboljšana je struktura aviona za lovačko-bombardersku ulogu&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.jetplanes.co.uk/f104.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2008-08-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080802200341/http://www.jetplanes.co.uk/f104.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;, ugrađen je najnoviji NASARR [[radar]], poboljšana unutarnja elektronika koja je uključivala novi Litton LN-3 navigacijski sustav, novi J79-GE-11A turbo mlazni motor koji je razvijao 70,28 kN potiska budući da je avion postao teži uz svu novu opremu.&lt;ref name=f-104g&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.nl/history/f104_13.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2005-02-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050223151337/http://www.starfighters.nl/history/f104_13.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ugrađeno je i novo C2 sjedalo za katapultiranje a kasnije će se na neke avione ugrađivati i Martin Baker Mark 7 sjedalo.&lt;ref name=f-104g/&gt;  Također je izmijenjen sustav upravljanja a kočnice su poboljšane kako bi se mogle nositi s dodatnom težinom. F-104G je mogao nositi i dvije Sidewinder rakete ispod [[Trup aviona|trupa]] na novim nosačima koji su bili [[aerodinamika|aerodinamički]] prihvatljiviji. Nekoliko nacija je kupilo i jednosjedne '''RF-104G''' izvidnike koji su bili opremljeni s kamerama za izviđanje. Razvijen je i dvosjedni '''TF-104G''' koji je korišten za obuku pilota. Bio je osnovni F-104D ali s unaprjeđenjima kao i jednosjed G.

== Historija korištenja ==
=== SAD ===
Starfighter je na kraju imaju dosta kratak životni vijek u USAF-u te je naposljetku zrakoplovstvo kupilo u pola manje aviona nego što je prvotno bilo planirano. Jedino po čemu se F-104 isticao je velik broj nesreća uz 49 izgubljenih aviona do [[1961.]] zbog nepouzdanih motora i precijenjenih karakteristika. Sjedalo koje je pilota katapultiralo prema dolje je bilo dosta ne popularno te je šansa za preživljavanje pri iskakanju na maloj visini bila nikakva. Pilotima se savjetovalo da u takvim situacijama pokušaju okrenuti avion naopako, no to je često bilo teško izvedivo. Poznati testni pilot Iven C. Kincheloe je poginuo u F-104A u bazi Edwards [[26. jula]] [[1958.]] nakon što se na maloj visini (prilikom polijetanja) nije uspio okrenuti kako bi se katapultirao.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.acepilots.com/korea/kincheloe.html |access-date=2015-05-05 |archive-date=2009-01-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090122213402/http://acepilots.com/korea/kincheloe.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.nationalmuseum.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=1113 |title=Archive copy |access-date=2015-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120921083844/http://www.nationalmuseum.af.mil/factsheets/factsheet.asp?id=1113 |archive-date=2012-09-21 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:J79 with F-104.jpg|mini|200px|lijevo|USAF-ov F-104 s J79 motorom]]
Borbena iskoristivost F-104A je bila dosta slaba. Nedostajala mu je elektronika za borbene uvjete, a naoružanje mu nije odgovaralo za misije presretanja. F-104C je ipak bio dosta kvalitetniji te je ovo zapravo avion koji je Kelly Johnson htio izraditi. Svi F-104A i dvosjedi F-104B su povučeni iz službe Zračne nacionalne garde (US National Guard) već oko [[1960.]] no kasnije su u kriznim situacijama vraćana u privremenu službu sve do [[1969.]] kada su konačno povučeni. 24 aviona su prodana stranim zemljama uključujući nekoliko YF-104A koji su 1960. modificirani u '''QF-104A''' a služili su kao brze mete.&lt;ref name=tf-104a/&gt; Iako ga i nije pratio dobar glas, [[pilot]]i F-104 Starfightera se nisu bunili te su bili zadovoljni avionom. Iskustvom su otkriveni problemi te su popravljeni; GE je u ranim 60-ima proveo unaprjeđenje motora kako bi se povećala njihova sigurnost. U napadačkim ulogama je unatoč svojoj osjetljivosti na neprijateljsku [[PZO|zračnu obranu]], bio dosta efikasan a zahvaljujući svojim krilima, moga je lako letjeti na malim visinama. No ta ista krila su mu stvarala probleme budući da je imao dosta velik radijus skretanja.

U oktobru 1958. nekoliko F-104A je pomoću [[C-124 Globemastera]] prebačeno na [[Tajvan]] no nisu sudjelovali u borbama. Prvi put su borbeno korišteni u Vijetnamu kada se rasplamsao zračni rat [[1965.]] a poboljšana Sjeverno Vijetnamska zračna obrana te MiGovi su predstavljali ozbiljnu prijetnju američkim avionima. U aprilu [[1965.]] 28 F-104C su također poslana u akciju. Starfighteri su uglavnom korišteni u borbenim patrolama te kao zaštita EC-121 Warning Star avionima za rano upozoravanje a često je uz njih letio i Boeing KC-135 zračni tanker. F-104 su došli u Vijetnam u svojoj normalnoj srebrenoj boji no kasnije su prebojani u maskirnu. Unatoč velikoj zračnoj moći Amerikanaca, gubici su se događali. [[22. jula]] [[1965.]] F-104C kojim je upravljao Roy Blakely je bio pogođen od strane neprijateljske vatre i nakon neuspjelog pokušaja prinudnog slijetanja, Blakely je poginuo.&lt;ref&gt;http://www.virtualwall.org/db/BlakeleyRJ01a.htm&lt;/ref&gt; [[20. septembra]] 1965. pilot Phil Smith je prilikom leta u teškim uvjetima zalutao iznad [[Kina|Kineskog]] otoka Hainan. Kada se spustio ispod oblačnog pojasa napali su ga Kineski [[MiG-19]] te oborili, no uskoro su poslana dva druga F-104C u potragu za njim te su se zbog loših uvjeta i smanjenje vidljivosti sudarili.&lt;ref name=vijetnam&gt;http://vietnam.warbirdsresourcegroup.org/f104starfighter-operation.html&lt;/ref&gt; 
[[Datoteka:Lockheed F-104C Starfighters of 435th TFS, 479th TFW, at Udorn RTAFB, in 1965.jpg|mini|200px|F-104C u bazi Da Nang]]
F-104C su vraćeni u SAD do [[Božić]]a [[1965.]] budući da su se pojavili [[F-4 Phantom]]i, no povećano djelovanje brzih Sjeverno Vijetnamskih [[MiG-21]] je dovelo odluku povlačenja u pitanje te je u junu 1966. vraćena 435 lovačko-bombarderska eskadrila . Uglavnom su korišteni kao potpora i obrana od MiGova za [[F-105 Thunderchief]]ove koji su izvodili napade na neprijateljsku [[PZO]]. Dva F-104C su oborena od strane protu-zračnih raketa [[1. augusta]] 1966. pri čemu su poginula oba pilota. Naposljetku se ustanovilo da je cijeli koncept potpore F-105 Thunderchiefima beskoristan, a uloga potpore snagama na tlu također nije davala rezultate zbog neprijateljske protuzračne obrane. Iskusni veteran [[Korejski rat|Korejskog rata]] Norman Schmidt je oboren [[1. septembra]] [[1966.]] iznad [[Laos]]a te zarobljen; [[2. oktobra]] Charles Toffert je također oboren iznad Laosa od strane PZO što je označilo prekid uloge F-104 Starfightera kao aviona za potporu u jugoistočnoj Aziji.

=== Njemačka ===
[[Njemačka]] je bila prvi strani korisnik F-104 Starfightera te po broju nabavljenih aviona najveći korisnik. Lockheed im je prvo u kasnoj 1959. isporučio 30 '''F-104F''' trenera za obuku koji su bili manje više isti kao F-104D samo što su imali J79-GE-11A motor i pojednostavljenu elektroniku, a u službi su ostali do 1972. Njemačka ja nabavila i 605 F-104G, 145 RF-104G te 137 TF-104G kojima su zamijenili [[F-86]] i [[F-84]]. Njemački F-104G su imali verziju F15A-41B NASARR radara, s načinima rada za navigaciju, bombardiranje i borbu zrak-zrak. Navigacijski i bombarderski način rada su uključivali praćenje i mapiranje terena te procjena udaljenosti dok je za borbu zrak-zrak imao mogućnost traženja i praćenja meta za Sidewinder rakete te Vulcan top. Većina F-104G drugih zemalja je imala F15AM-11 verziju radara.

Glavno oružje Luftwaffeovih F-104G koji su obavljali jurišne zadatke, je bila B43 [[nuklearna bomba]] od 1 megaton. Iako je Zapadna Njemačka formalno bila ne-nuklearna zemlja, [[SAD]] je Njemačku opremao takvim oružjem uz dvostruku kontrolu nad njim od strane vrha [[Luftwaffe]]a i Američkih zapovjednika. No osim B43, Starfighteri su također mogli nositi i konvencionalno oružje za jurišne zadatke poput kasetnih bombi te nevođenih raketnih zrna. Neki Njemački RF-104G su modificirani na F-104G standard. Lockheed je kasnije Njemačkoj ponudio napredniju '''RTF-104G1''' izvidničku verziju no Njemačka je to odbila, budući da je već kupila [[F-4 Phantom II|RF-4E Phantom]].
[[Datoteka:Airforce Museum Berlin-Gatow 227.JPG|mini|200px|lijevo|Njemački TF-104G]]

Njemački mornarički ogranak [[Marineflieger]] je koristio ukupno 146 F-104G i 27 RF-104G a nabavljeni su kako bi zamijenili [[Velika Britanija|Britanske]] [[Hawker Sea Hawk]] lovce. Marinefliegerovi F-104G su uglavnom korišteni u protu-brodskoj ulozi noseći dvije Francuske AS-30 rakete koje su se navodile preko radio veze. Budući da se redilo o dosta ne efektivnim raketama, od [[1977.]] su zamijenjene Kormoran raketama koje su se same mogle navoditi na metu. RF-104G koji za potrebe Marinefliegera su se posebno sastavljali a imali su dalekometne kamere smještene iza [[kokpit]]a. Najčešće su izviđali brodove iznad [[Baltik]]a koristeći bočne kamere, s tim da su pritom ostajali u međunarodnim vodama.

Luftwaffe Starfighteri su izvorno bili u prirodnoj metalnoj boji, no sredinom 1960-ih su prebojani u maskirnu s tamnim sivim i zelenim tonovima. Avioni Marinefliegera su koristili tamno sive tonove na gornjoj te lagano sive tonove na donjoj strani aviona. U iznimnim slučajevima ili prilikom proslava neki avion bi se obojao u crnu, crvenu i žutu koje su Njemačke nacionalne boje.

=== Kanada ===
[[Datoteka:Cf104 canadian warplane heritage museum 4.jpg|mini|200px|Kanadski CF-104]]
Modificirani bivši Američki F-104A su dostavljeni [[Kanada|Kanadi]] kao početak za proizvodnju '''CF-104'''. Avion je izvorno nosio oznaku CF-111 te tvorničku oznaku CL-90. Dostava CF-104 započinje 1961. s prvim gotovim avionima koji su izašli iz tvornice [[18. marta]] [[1961.]] Ukupno je napravljeno 200 aviona za Kanadsko avionstvo. CF-104 je bio gotovo identičan F-104G a pokretao ga je J79-OEL-7 turbomlazni motor koji se licencno proizvodio u Orenadi u Kanadi; izvorno je bio zamišljen kao jurišnik s nuklearnim naoružanjem stoga nije imao ugrađeni top i ciljnik, no to je ugrađeno tijekom ranih 1970-ih kada se počeo koristiti kao konvencionalni strateški jurišnik. Od tada je mogao nositi i CRV 70 nevođena raketna zrna, &quot;nepametne&quot; bombe te [[Velika Britanija|Britansku]] [[BL755]] kasetnu bombu. Budući da je CF-104C bio namijenjen jurišnim zadacima, koristio je R24A verziju NASARR [[radar]]a koja nije imala način rada za borbu zrak-zrak. Neki CF-104 su modificirani da nose Vinten kapsulu za izviđanje ispod [[trup aviona|trupa]] no ovi avioni nisu dobili posebnu oznaku. Kanadsko zrakoplovstvo je nabavilo i 38 CF-104D dvosjeda za obuku koji su bili slični F-104G a svi su se proizvodili u Lockheedu. Zadnjih 16 aviona je imalo unaprijeđenu elektroniku pa su dobili oznaku '''CF-104 Mark 2'''. Nakon završetka izrade kandaskih aviona, SAD je Canadairu dao ugovor za izgradnju 140 F-104G za američke saveznike.

Kanadski avioni su izvorno bili u metalnoj boji, no kasnije je gornji dio obojan u slojeve tamno zelene i maslinaste a dno u sivu. Zadnji avioni su povučeni tijekom 80-ih a zamijenili su ih [[F/A-18 Hornet]]i. Kanadađni su imali i najveći broj nesreća sa Starfighterom izgubivši 110 aviona što je činilo oko 46% aviona.

=== Italija ===
[[Datoteka:Lignano aereo.jpg|mini|200px|Talijanski F-104]]
Fiat je proizveo ukupno 125 F-104G za potrebe Talijanskog ratnog zrakoplovstva,&lt;ref name=italija&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.nl/history/f104_20.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2016-03-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308014837/http://www.starfighters.nl/history/f104_20.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; a prvi &quot;domaći&quot; avion je poletio [[9. juna]] [[1962.]] Prvi avioni su ušli u operativnu službu [[1965.]] Od 125 aviona, 51 je prerađen da obnaša ulogu presretača, 54 su prerađena da sa služe kao jurišnici a 20 ih je modificirano u RF-104G ugradnjom kamere. [[Italija]] je nabavila i 12 TF-104G od Lockheeda te 12 istih od Aeriitalie. Tijekom 80-ih Luftwaffe je Italiji dao još 6 TF-104G koji su bili višak s tim da su barem dva obnovljena te ponovno korištena a ostatak je služio kao izvor rezervnih dijelova. Talijani su bili zadovoljni s avionima tako da su naručili poboljšanu CL-911 tj. '''F-104S''' verziju koja je mogla nositi Sparrow rakete zrak-zrak.

=== Japan ===
[[Japan]] je nabavio 210 '''F-104J''' jednosjeda i 20 '''F-104DJ''' dvosjeda za obuku. Tri F-104J su dostavljena od strane Lockheeda da služe kao osnovica buduće proizvodnje u Mitsubishi Heavy Industries. 
[[Datoteka:JASDF F-104J.JPG|mini|lijevo|200px|Japanski F-104J]] 29 ih je sastavljeno pomoću dostavljenih dijelova dok je ostatak izrađen vlastitim resursima. Prvi let F-104J je bio [[30. juna]] [[1961.]] a proizvodnja u Mitsubishiu započinje u proljeće [[1962.]] i traje do [[1967.]]&lt;ref name=japan&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.starfighters.nl/history/f104_31.html |access-date=2015-05-05 |archivedate=2007-07-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070730114914/http://www.starfighters.nl/history/f104_31.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Svi F-104DJ su dostavljeni u dijelovima te su paralelno sastavljani s J verzijama. Japanske verzije su bile bazirane na F-104G i TF-104G no budući da se Japan držao stroge doktrine snaga za samoobranu ti su bili optimizirani samo za ulogu presretača. Imali su F15J-31 verziju NASARR radara koja je imala način rada samo za borbu zrak-zrak i pokretao ih je J79-IHI-11A (verzija J79-GE-11A) koji se licencno proizvodio u Ishikawajima-Harima Heavy Industriesu. Japanski Starfighteri su izvorno bili obojani u metalnoj boji s bijelim krilima na kojima je bio simbol izlazećeg [[sunce|sunca]]. Kasnije su prebojani u laganu sivu kako bi se spriječila [[korozija]] a nekim avionima su i nosevi obojani u crno.[[Datoteka:Lockheed F-104 Starfighter 3-view.jpg|mini|desno|250px|F-104 dizajn]] Povučeni su iz službe sredinom 80-ih a zamijenio ih je [[Mitsubishi F-15J|F-15J Eagle]].&lt;ref name=japan/&gt; Neki su zadržani kako bi tada obavljali specijalne zadaće a neki su predani Tajvanu. 90-ih nekoliko aviona je pretvoreno u '''QF-104J''' bespilotne mete. Tijekom dva desetljeća službe, Japan je u nesrećama izgubio oko 15% svojih aviona što i nije loše u odnosu na druge korisnike.

{{Infookvir teh. karakteristike zrakoplova
 |izvori             =
 |inačica            =
 |posada             =
 |kapacitet          =
 |dužina             =16,66 m
 |raspon krila       =6,36 m
 |promjer rotora     =
 |površina krila     =18,22 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
 |strijela krila     =
 |visina             =4,09 m
 |širina trupa       =
 |aeroprofil         =
 |težina zrakoplova  =6.350 kg
 |maksimalna dozvoljena težina zrakoplova  =
 |maksimalna težina uzlijetanja  =13.179 kg&lt;ref name=factory/&gt;
 |korisni teret      =
 |najveća brzina     =2.125 km/h
 |ekonomska brzina   =
 |dolet              =2.623 km 
 |borbeni dolet      =
 |brzina penjanja    =
 |maksimalna visina leta =
 |omjer potisak/težina=
 |specifično opterećenje krila =
 |motor              =1 x General Electric J79-GE-11A&lt;ref name=factory&gt;http://www.militaryfactory.com/aircraft/detail.asp?aircraft_id=113&lt;/ref&gt;
 |snaga motora       =
 |propeler           =
 |naoružanje         =&lt;li&gt;četri pod krilna spojišta:
*1 x 20 mm M61 Vulcan 
*4 × AIM-9 Sidewinder,
*razne bombe i rakete&lt;ref&gt;http://www.globalaircraft.org/planes/f-104_starfighter.pl&lt;/ref&gt;
 |defanzivne mjere   =
 }}

== Veze ==
{{WProjekti
|commons        = F-104 Starfighter
|commonshr      = F-104 Starfighter
|commonscat     = F-104 Starfighter
|commonscathr   = F-104 Starfighter
}}

== Izvori ==
*http://www.vectorsite.net/avf104.html{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041208043534/http://www.vectorsite.net/avf104.html |date=2004-12-08 }} (većina teksta)
{{izvori|2}}

[[Kategorija:Američki vojni avioni]]</text>
      <sha1>5wl4q9t13uytme8ynyz5zn3h1k2b8tw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ellie Kemper</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4032600</id>
    <revision>
      <id>42695806</id>
      <parentid>42263197</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:04:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695806</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9353" sha1="36j15kvtr3pshpe6le5106cu4xlalcn" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime = Ellie Kemper
| slika = Ellie Kemper photo by Josephine Sittenfeld.jpg
| opis = Kemper godine 2012.
| ime_po_rođenju = Elizabeth Claire Kemper
| datum_rođenja = {{Birth date and age|1980|05|2|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Kansas City, Missouri|Kansas City]], SAD
| zanimanje = glumica, scenaristica
| period = 2003–
| supružnik = {{marriage|Michael Koman|July 7, 2012}}
}}

'''Elizabeth Claire &quot;Ellie&quot; Kemper''' ([[Kansas City]], [[Missouri]],&lt;ref name=&quot;Missouri&quot;&gt;[http://www.stltoday.com/entertainment/article_978bc3fd-852f-5d9e-b114-489bb627d8b2.html From VP queen ...to 'The Office' John Burroughs graduate joins fellow St. Louisans Jenna Fischer and Phyllis Smith at Dunder Mifflin]&lt;/ref&gt; [[SAD]], [[2. svibnja]] [[1980.]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=About This Person |url=http://www.ign.com/stars/ellie-kemper |access-date=2015-05-08 |archivedate=2013-05-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130501004642/http://www.ign.com/stars/ellie-kemper |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;) je [[SAD|američka]] glumica i komičarka. Najpoznatija je po ulozi tajnice Erin Hannon u TV seriji [[U uredu (američka TV serija)|U uredu]] te kao Becca u komediji [[Djeveruše]].

== Karijera ==
=== Počeci ===
Ellie je rođena u [[Kansas City]]ju&lt;ref name=&quot;Missouri&quot; /&gt; kao drugo od četvero djece Davida Woodsa Kempera i Dorothy Ann (rođ. Jannarone).&lt;ref&gt;[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F10D14FA385F14768FDDAE0894D1405B858BF1D3 Bridal for Dorothy A. Jannarone]&lt;/ref&gt; Njezin otac bio je predsjednik i izvršni direktor bankarske holding kompanije [[Commerce Bancshares]] koju je osnovala obitelj Kemper [[1865.]] godine.

Kada je Ellie imala pet godina, obitelj se preselila u [[St. Louis, Missouri|St. Louis]] a ona je tamo pohađala osnovnu i srednju školu. Tada je razvila interes prema kazalištu te improviziranoj komediji. Jedan od njenih nastavnika bio je glumac [[Jon Hamm]] s kojim se pojavila u školskoj predstavi.&lt;ref name=&quot;Missouri&quot; /&gt; [[1999.]] je proglašena Kraljicom St. Louisa na Veiled Prophet Ball.

Glumica je pohađala ugledno sveučilište [[Princeton]]&lt;ref name=&quot;Missouri&quot; /&gt; gdje je nastavila svoj interes za improviziranom komedijom. Ondje je sa svojom komičarskom grupom nastupala u sveučilišnom kazalištu. Osim glume, Ellie je za Princeton igrala [[hokej na travi]]&lt;ref&gt;{{Cite web |title=1999 Preseason Women's Field Hockey Roster |url=http://www.fansonly.com/schools/prin/sports/w-fieldh/mtt/prin-w-fieldh-mtt.html |access-date=2015-05-08 |archivedate=2000-03-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20000310143533/http://www.fansonly.com/schools/prin/sports/w-fieldh/mtt/prin-w-fieldh-mtt.html |deadurl=no }}&lt;/ref&gt; ali tvrdi da je 97% vremena provela na klupi.&lt;ref name=&quot;ACTRESS&quot;&gt;{{Cite web |title=Office addition - Tiger of the Week: Ellie Kemper ’02 |url=http://blogs.princeton.edu/paw/2009/04/office_addition.html#.UcQmdzsUQb5 |access-date=2015-05-08 |archivedate=2009-04-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090429033423/http://blogs.princeton.edu/paw/2009/04/office_addition.html#.UcQmdzsUQb5 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Njezina momčad se tada kvalificirala na nacionalno prvenstvo ali je glumica kasnije odustala od hokeja kako bi se što više usredotočila na kazalište.&lt;ref name=&quot;Missouri&quot; /&gt; Diplomirala je [[2002.]] dok je sljedeću godinu provela na studiju u engleskom [[Oxford]]u.&lt;ref name=&quot;ACTRESS&quot; /&gt;

=== Komedija ===
Kemper je karijeru započela u televizijskim skečevima. Također, pisala je za satirične novine [[The Onion]] te [[McSweeney's]]&lt;ref&gt;[http://www.mcsweeneys.net/articles/listen-kid-the-biggest-thing-youve-got-going-for-you-is-your-rack Listen, Kid, The Biggest Thing You've Got Going For You Is Your Rack]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.mcsweeneys.net/articles/following-my-creative-writing-teachers-advice-to-write-like-my-parents-are-dead Following My Creative Writing Teacher's Advice To Write 'Like My Parents Are Dead]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.mcsweeneys.net/articles/some-relatively-recent-college-grads-discuss-their-maids Some Relatively Recent College Grads Discuss Their Maids]&lt;/ref&gt; a svoj doprinos dala je i [[The Huffington Post]]u.&lt;ref&gt;[http://www.huffingtonpost.com/ellie-kemper Huffington Post Bloggers]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.huffingtonpost.com/ellie-kemper/im-not-exactly-afraid-of_b_374506.html I'm Not Exactly Afraid of Really Intense Fashion]&lt;/ref&gt; Pojavljivala se i u radijskim i televizijskim reklamama.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=rbH7hsyzT2E Kmart &quot;Tent&quot;]&lt;/ref&gt;

Nakon dolaska u [[New York]], Ellie je sudjelovala u People’s Improv Theatreu&lt;ref name=&quot;ACTRESS&quot; /&gt; te je bila članica komičarske skupine Upright Citizens Brigade koja se bavila improviziranom komedijom. U srpnju [[2009.]] magazin [[Variety (magazin)|Variety]] ju je uvrstio na listu 10 komičara koje treba pogledati.&lt;ref name=&quot;Komičari&quot;&gt;[http://variety.com/2009/scene/people-news/ellie-kemper-1118006156/ 10 Comics to Watch]&lt;/ref&gt; U izvedbi How to Kick People je kombinirala  [[Stand-up komedija|stand-up komediju]] i performans. Na internetu je postala popularna zbog humorističnog videa Blowjob Girl koji je objavljen na kanalu [[CollegeHumor]].&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=ZItsbLzc73s Derrick Comedy's Blowjob]&lt;/ref&gt; Međutim, sama glumica je rekla: &quot;''Ne sviđa mi se taj video i voljela bih da ga nisam snimila iako se radi o šali''&quot;, dok je za sam kanal napisala članak u kojem tvrdi da više neće surađivati njime.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.avclub.com/articles/ellie-kemper,40258/ |title=Interview sa Ellie Kemper |access-date=2015-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100504074438/http://www.avclub.com/articles/ellie-kemper%2C40258/ |archive-date=2010-05-04 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

=== Filmska i televizijska karijera ===
Nakon manjih uloga na filmu, glumica je [[2009.]] dobila ulogu tajnice Erin Hannon u američkoj inačici humoristične serije [[U uredu (američka TV serija)|U uredu]]. Tu ulogu je tumačila sve do [[2013.]] godine i kraja same serije a za nju je dobila pozitivne kritike. Televizijski kolumnist Alan Sepinwall opisao je Erin kao &quot;''lik zarazne radosti i dobrote koju je donjela u show''&quot;.&lt;ref name=&quot;Missouri&quot; /&gt; Filmski kritičar Joshua Ostroff je za njenu ulogu rekao &quot;''da je jedna od najboljih novih televizijskih likova u sezoni 2008./09. a njena ljubaznost gledateljima stvara dobrodošlicu za novu sezonu''&quot;. Andy Shaw je komentirao Erin kako &quot;''dodaje novu svježinu postojećoj glumačkoj postavi''&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=The Office: 'Cafe Disco' |url=http://www.tvfodder.com/office/archives/2009/05/cafe_disco.shtml |access-date=2015-05-08 |archive-date=2009-05-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090511083758/http://www.tvfodder.com/office/archives/2009/05/cafe_disco.shtml }}&lt;/ref&gt;

Od značajnijih filmova, Ellie je glumila u drami [[Negdje]] redateljice [[Sofia Coppola|Sofije Coppole]]&lt;ref name=&quot;Komičari&quot; /&gt; te u komediji [[Djeveruše]] koja je polučila veliki financijski uspjeh.&lt;ref&gt;[http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=main&amp;id=wiigapatow.htm Bridesmaids (2011)]&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Ellie Kemper je odgajana u [[Rimokatolici|rimokatoličkoj]] obitelji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Celebrity Scoop: Ellie Kemper |url=http://www.zap2it.com/news/zap-ellie-kemper-story,0,2691725.story |access-date=2015-05-08 |archivedate=2014-02-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140219191915/http://www.zap2it.com/news/zap-ellie-kemper-story,0,2691725.story |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[2011.]] se zaručila s dečkom Michaelom Komanom koji je scenarist humorističnih serija. Par se vjenčao [[7. srpnja]] [[2012]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ellie Kemper Is Married! |url=http://www.people.com/people/article/0,,20610212,00.html |access-date=2015-05-08 |archive-date=2013-12-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131227174044/http://www.people.com/people/article/0,,20610212,00.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

== Filmografija ==
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot; border=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;4&quot; background: #f9f9f9;
|- align=&quot;center&quot;
! style=&quot;background:#B0C4DE;&quot; | Godina
! style=&quot;background:#B0C4DE;&quot; | Film / serija
! style=&quot;background:#B0C4DE;&quot; | Hrv. prijevod
! style=&quot;background:#B0C4DE;&quot; | Uloga
! style=&quot;background:#B0C4DE;&quot; | Bilješke
|-
|[[2007]]
|Redeeming Rainbow
|???
|Shelly
|Televizijski film.
|-
|rowspan=2|[[2009]]
|Mystery Team
|???
|Jamie
|
|-
|Cayman Went
|???
|Djevojka u baru
|
|-
|[[2009]] - [[2010]]
|Important Things With Demetri Martin 
|???
|Allison / Felicia
|Glumica je nastupila u dvije epizode ovog skeč showa.
|-
|[[2009]] - [[2013]]
|The Office
|[[U uredu (američka TV serija)|U uredu]]
|Erin Hannon
|Ellie je ulogu Erin tumačila od pete do posljednje devete sezone.
|-
|rowspan=2|[[2010]]
|Somewhere
|???
|Claire
|
|-
|Get Him to the Greek
|To je rock'n'roll!
|Zaposlenica Pinnacle Recordsa
|
|-
|[[2011]]
|Bridesmaids
|Djeveruše
|Becca
|
|-
|[[2012]]
|21 Jump Street
|???
|Gospođica Griggs
|
|-
|[[2013]]
|Identity Thief
|Krađa identiteta
|Konobarica
|
|-
|[[2014]]
|Mr. Peabody &amp; Sherman
|???
|Paula Peterson
|Glumica je dala glas u animiranom filmu.
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
*[http://www.imdb.com/name/nm2608689/ Profil glumice na IMDB.com]

{{Lifetime|1980||Kemper, Ellie}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]
[[Kategorija:Američke filmske glumice]]</text>
      <sha1>36j15kvtr3pshpe6le5106cu4xlalcn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Georg Cantor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4055818</id>
    <revision>
      <id>42696038</id>
      <parentid>42292584</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T02:29:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696038</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12264" sha1="l7pups15qncv0k56kr1mdmicfx9gpcl" xml:space="preserve">{{Naučnik
| ime = Georg Kantor
| slika = Matematiker georg cantor.jpg
| opis_slike = Georg Kantor
| puno_ime = 
| datum_rođenja = [[3. mart]] [[1845]].
| mesto_rođenja = [[Sankt Peterburg|Petrograd]]
| država_rođenja = [[Rusija]]
| datum_smrti = [[6. januar]]a [[1918]].
| mesto_smrti = [[Halle (Saale)|Hale]]
| država_smrti = [[Nemačka]]
| polje = [[matematika]]
| škola = [[ETH Cirih]]&lt;br /&gt; [[Humboltov univerzitet u Berlinu|Univerzitet u Berlinu]]
| mentor = [[Ernst Kumer]] &lt;br /&gt; [[Karl Vajerštras]]
| institucija = Univerzitet u Haleu
| akademija = 
| studenti = 
| poznat_po = [[teorija skupova]]
| nagrade  = 
| napomene = 
}}
'''Georg Kantor''' ({{Jez-nem|Georg Cantor}}, [[Sankt Peterburg|Petrovgrad]], Rusija, [[3. mart]]a [[1845]]— [[Halle (Saale)|Hale]], [[Nemačka]], [[6. januar]]a [[1918]]), nemački matematičar, utemeljivač [[Teorija skupova|teorije skupova]].

Prvi je numeričke sisteme, poput racionalnih i stvarnih brojeva, istraživao sistematično, kao zaokružene entitete ili skupove. To pregnuće dovelo ga je do iznenaćujućeg otkrića da nisu svi beskrajni skupovi iste veličine. Dokaz za ovo je ''[[Kantorov dijagonalni postupak]]''

Pokazao je da [[racionalan broj|racionalnih brojeva]] ima isto koliko i prirodnih brojeva, to jest da ova dva skupa (&lt;math&gt;\mathbb{Q}&lt;/math&gt; i &lt;math&gt;\mathbb{N}&lt;/math&gt;) imaju istu kardinalnost (dokaz da racionalnih brojeva ima '''prebrojivo''' mnogo je ''Kantorovo prebrojavanje skupa Q''). Dokazao je, takođe, da takve podudarnosti nema kod znatno većeg skupa [[iracionalan broj|iracionalnih brojeva]], te su otuda oni poznati kao skup koji se ne može prebrojati.

Istraživanja je krunisao klasifikacijom transfinitnih brojeva koji, laički govoreći, predstavljaju stepene [[beskonačnost]]i, i označavaju se simbolima &lt;math&gt;\aleph_0&lt;/math&gt;, &lt;math&gt;\aleph_1&lt;/math&gt;, ... ([[alef broj|alef nula]], alef jedan, ...).

==Literatura==
{{refbegin|2}}
* {{Citation |surname=Joseph Dauben |jstor=2708842|given= Joseph W.|year=1977|title=Georg Cantor and Pope Leo XIII: Mathematics, Theology, and the Infinite|journal=Journal of the History of Ideas|volume=38|number=1|pages=85–108|ref=Dauben1977}}.
* {{Citation |surname=Dauben|given= Joseph W.|year=1979|title=Georg Cantor: his mathematics and philosophy of the infinite|place=Boston|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-691-02447-9|ref=Dauben1979}}.
* {{Citation|surname=Dauben|given=Joseph|origyear=1993|year=2004|url=http://www.acmsonline.org/journal/2004/Dauben93.htm|chapter=Georg Cantor and the Battle for Transfinite Set Theory|title=Proceedings of the 9th ACMS Conference (Westmont College, Santa Barbara, CA)|pages=1–22|ref=Dauben2004|access-date=2015-05-09|archivedate=2015-01-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108022603/http://www.acmsonline.org/journal/2004/Dauben93.htm|deadurl=yes}}. Internet version published in Journal of the ACMS 2004.
* {{Citation |editor-last=Ewald|editor-first=William B.|year=1996|title=From Immanuel Kant to David Hilbert: A Source Book in the Foundations of Mathematics|place=New York|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-853271-2|ref=Ewald}}.
* {{Citation |surname= Ivor Grattan-Guinness |given=Ivor Grattan-Guinness |year=1971|title=Towards a Biography of Georg Cantor|doi=10.1080/00033797100203837|journal=Annals of Science|volume=27|pages=345–391|ref=Guinness1971}}.
* {{Citation |surname= Ivor Grattan-Guinness |given= Ivor Grattan-Guinness |year=2000|title=The Search for Mathematical Roots: 1870–1940|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-05858-0|ref=Guinness2000}}.
* {{Citation |surname=Hallett|given=Michael|title=Cantorian Set Theory and Limitation of Size|publisher=Oxford University Press|place=New York|year=1986|isbn=0-19-853283-0|ref=Hallett}}.
* {{Citation |surname=Purkert|given=Walter|surname2=Ilgauds|given2=Hans Joachim|year=1985|title=Georg Cantor: 1845–1918|publisher= Birkhäuser Verlag|Birkhäuser |isbn=0-8176-1770-1|ref=Purkert}}.
*{{Citation |surname=Suppes|given=Patrick|year=1972|origyear=1960|title=Axiomatic Set Theory|place=New York|publisher=Dover|isbn= 0-486-61630-4|ref=Suppes}}. Although the presentation is axiomatic rather than naive, Suppes proves and discusses many of Cantor's results, which demonstrates Cantor's continued importance for the edifice of foundational mathematics.
* {{Citation |surname=Cantor|given=Georg|year=1955|origyear=1915|url=http://www.archive.org/details/contributionstot003626mbp|title=Contributions to the Founding of the Theory of Transfinite Numbers|editor=Philip Jourdain |place=New York|publisher=Dover|isbn=978-0-486-60045-1|ref=Cantor1955}}.
* {{Citation|surname=Cantor|given=Georg|year=1874|url=http://bolyai.cs.elte.hu/~badam/matbsc/11o/cantor1874.pdf|title=Ueber eine Eigenschaft des Inbegriffes aller reellen algebraischen Zahlen|journal=Journal für die Reine und Angewandte Mathematik|volume=77|pages=258–262|doi=10.1515/crll.1874.77.258|access-date=2015-05-09|archivedate=2012-02-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120207190039/http://bolyai.cs.elte.hu/~badam/matbsc/11o/cantor1874.pdf|deadurl=yes}}.
* {{cite journal | author=Georg Cantor | title=Ueber unendliche, lineare Punktmannichfaltigkeiten (1) | journal=Mathematische Annalen | volume=15 | number=1 | pages=1–7 | url=http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN235181684_0015&amp;DMDID=DMDLOG_0004 | year=1879 | doi=10.1007/bf01444101}}
* {{cite journal | author=Georg Cantor | title=Ueber unendliche, lineare Punktmannichfaltigkeiten (2) | journal=Mathematische Annalen | volume=17 | number=3 | pages=355–358 | url=http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN235181684_0017&amp;DMDID=DMDLOG_0043 | year=1880 | doi=10.1007/bf01446232}}
* {{cite journal | author=Georg Cantor | title=Ueber unendliche, lineare Punktmannichfaltigkeiten (3) | journal=Mathematische Annalen | volume=20 | number=1 | pages=113–121 | url=http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN235181684_0020&amp;DMDID=DMDLOG_0015 | year=1882 | doi=10.1007/bf01443330}}
* {{cite journal | author=Georg Cantor | title=Ueber unendliche, lineare Punktmannichfaltigkeiten (4) | journal=Mathematische Annalen | volume=21 | number=1 | pages=51–58 | url=http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN235181684_0021&amp;DMDID=DMDLOG_0008 | year=1883 | doi=10.1007/bf01442612}}
* {{cite journal | author=Georg Cantor | title=Ueber unendliche, lineare Punktmannichfaltigkeiten (5) | journal=Mathematische Annalen | volume=21 | number=4 | pages=545–591 | url=http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN235181684_0021&amp;DMDID=DMDLOG_0051 | year=1883 | doi=10.1007/bf01446819 | ref={{harvid|Cantor|1883}} | archive-url=https://web.archive.org/web/20240617202809/http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN235181684_0021&amp;DMDID=DMDLOG_0051 | archive-date=2024-06-17 | access-date=2015-05-09 | url-status=dead }}
* {{cite journal | author=Georg Cantor | title=Ueber eine elementare Frage der Mannigfaltigkeitslehre | journal=Jahresbericht der Deutsche Mathematiker-Vereinigung 1890-1891 | volume=1 | pages=75–78 | year=1892 |url=http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN37721857X_0001&amp;DMDID=DMDLOG_0029&amp;LOGID=LOG_0029&amp;PHYSID=PHYS_0083}}
* {{Cite journal|ref=harv|surname=Cantor|given=Georg|year=1895|url=http://gdz-lucene.tc.sub.uni-goettingen.de/gcs/gcs?&amp;&amp;action=pdf&amp;metsFile=PPN235181684_0046&amp;divID=LOG_0044&amp;pagesize=original&amp;pdfTitlePage=http%3A%2F%2Fgdz.sub.uni-goettingen.de%2Fdms%2Fload%2Fpdftitle%2F%3FmetsFile%3DPPN235181684_0046%7C&amp;targetFileName=PPN235181684_0046_LOG_0044.pdf&amp;|title=Beiträge zur Begründung der transfiniten Mengenlehre (1)|journal=Mathematische Annalen|volume=46|pages=481–512|doi=10.1007/bf02124929|access-date=2015-05-09|archive-date=2014-04-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20140423224341/http://gdz-lucene.tc.sub.uni-goettingen.de/gcs/gcs?&amp;&amp;action=pdf&amp;metsFile=PPN235181684_0046&amp;divID=LOG_0044&amp;pagesize=original&amp;pdfTitlePage=http%3A%2F%2Fgdz.sub.uni-goettingen.de%2Fdms%2Fload%2Fpdftitle%2F%3FmetsFile%3DPPN235181684_0046%7C&amp;targetFileName=PPN235181684_0046_LOG_0044.pdf&amp;|dead-url=yes}}
* {{Cite journal|ref=harv|surname=Cantor|given=Georg|year=1897|title=Beiträge zur Begründung der transfiniten Mengenlehre (2)|journal=Mathematische Annalen|volume=49|pages=207–246|url=http://gdz.sub.uni-goettingen.de/index.php?id=11&amp;PPN=PPN235181684_0049&amp;DMDID=DMDLOG_0024&amp;L=1}}
* {{Citation |surname=Cantor |given=Georg |year=1932 &lt;!---|url=http://web.archive.org/web/20070630234312/http://philosophons.free.fr/philosophes/cantor1932.pdf| format=PDF---&gt; |url=http://gdz.sub.uni-goettingen.de/index.php?id=11&amp;PPN=PPN237853094&amp;DMDID=DMDLOG_0001&amp;L=1 |title=Gesammelte Abhandlungen mathematischen und philosophischen inhalts |editor=Ernst Zermelo |publisher=Springer |location=Berlin |access-date=2015-05-09 |archivedate=2014-02-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140203234213/http://gdz.sub.uni-goettingen.de/index.php?id=11&amp;PPN=PPN237853094&amp;DMDID=DMDLOG_0001&amp;L=1 |deadurl=yes }}. Almost everything that Cantor wrote. Includes excerpts of his correspondence with Richard Dedekind|Dedekind (p.&amp;nbsp;443-451) and Adolf Fraenkel Cantor biography (p.&amp;nbsp;452-483) in the appendix.
* {{Citation |last1=Aczel|first1=Amir D.|author1-link=Amir Aczel|year=2000|title=The Mystery of the Aleph: Mathematics, the Kabbala, and the Search for Infinity|place=New York|publisher=Four Walls Eight Windows Publishing}}. {{ISBN|0-7607-7778-0}}. A popular treatment of infinity, in which Cantor is frequently mentioned.
* {{Citation |surname=Dauben|given= Joseph W.|date=June 1983|title=Georg Cantor and the Origins of Transfinite Set Theory|journal=Scientific American|volume=248|issue=6|pages=122–131|doi=10.1038/scientificamerican0683-122}}
* {{Citation |surname=Ferreirós|given=José |year=2007|title=Labyrinth of Thought: A History of Set Theory and Its Role in Mathematical Thought|place=Basel, Switzerland|publisher=Birkhäuser}}. {{ISBN|3-7643-8349-6}} Contains a detailed treatment of both Cantor's and Dedekind's contributions to set theory.
* {{Citation |surname= Paul Halmos |given= Paul Halmos |year=1998|origyear=1960|title=Naive Set Theory|place=New York &amp; Berlin|publisher=Springer}}. {{ISBN|3-540-90092-6}}
* {{Cite journal|ref=harv|last1=Hilbert|first1=David|author1-link=David Hilbert|year=1926|url=http://www.digizeitschriften.de/main/dms/img/?PPN=GDZPPN002270641|title=Über das Unendliche|journal=Mathematische Annalen|volume=95|pp=161–190|doi=10.1007/BF01206605}}
* {{Citation |surname=Hill|given= C. O.|surname2=Rosado Haddock|given2=G. E.|year=2000|title=Husserl or Frege? Meaning, Objectivity, and Mathematics|place=Chicago|publisher=Open Court}}. {{ISBN|0-8126-9538-0}} Three chapters and 18 index entries on Cantor.
* {{Citation |surname=Meschkowski|given= Herbert|year=1983|title=Georg Cantor, Leben, Werk und Wirkung (Georg Cantor,  Life, Work and Influence, in German)|publisher= Vieweg, Braunschweig}}
* {{Citation |surname= Roger Penrose |given= Roger Penrose |year=2004|title=The Road to Reality|publisher=Alfred A. Knopf}}. {{ISBN|0-679-77631-1}} Chapter 16 illustrates how Cantorian thinking intrigues a leading contemporary Theoretical physics.
* {{Citation |surname= Rudy Rucker |given= Rudy Rucker |year=2005|origyear=1982|title=Infinity and the Mind|publisher=Princeton University Press}}. {{ISBN|0-553-25531-2}} Deals with similar topics to Aczel, but in more depth.
* {{Citation |surname=Rodych|given=Victor|year=2007|chapter=[http://plato.stanford.edu/entries/wittgenstein-mathematics/ Wittgenstein's Philosophy of Mathematics]|title=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|editor=Edward N. Zalta|ref=harv}}.
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Georg Cantor}}
* {{MacTutor|id=Cantor}}
* {{MacTutor|class=HistTopics|id = Beginnings_of_set_theory|title = A history of set theory}}
* Stanford Encyclopedia of Philosophy: [http://plato.stanford.edu/entries/set-theory/ Set theory] by Thomas Jech.
* Grammar school Georg-Cantor Halle (Saale): [http://www.cantor-gymnasium.de Georg-Cantor-Gymnasium Halle]
* [http://www.readmypoems.co.uk/2014/02/a-pentameter-of-questions-about-infinity.html Poem about Georg Cantor]

{{Lifetime|1845|1918|Cantor, Georg}}

[[Kategorija:Njemački matematičari]]</text>
      <sha1>l7pups15qncv0k56kr1mdmicfx9gpcl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edward Scissorhands</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4497014</id>
    <revision>
      <id>42695724</id>
      <parentid>42319533</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:32:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2898" sha1="l7bx3ycs7qhhaxqcf27v0t2ldz2b1pg" xml:space="preserve">{{about|filmu|istoimeni balet iz 2005. godine|Edward Scissorhands (ples)}}
{{Infokutija film
| naslov = Edward Scissorhands
| slika = Edwardscissorhandsposter.JPG
| opis = kino-poster
| director = [[Tim Burton]]
| producer = {{Plainlist |
* [[Denise Di Novi]]
* Tim Burton
}}
| scenario = [[Caroline Thompson]]
| story = {{Plainlist |
* Tim Burton
* Caroline Thompson
}}
| starring = {{Plainlist |
* [[Johnny Depp]]
* [[Winona Ryder]]
* [[Dianne Wiest]]
* [[Anthony Michael Hall]]
* [[Kathy Baker]]
* [[Vincent Price]]
* [[Alan Arkin]]
&lt;!--- per billing block ---&gt;
}}
| cinematography = [[Stefan Czapsky]]
| music = [[Danny Elfman]]
| editing = [[Richard Halsey]]
| distributor = [[20th Century Fox]]
| released = {{Film date|1990|12|6|[[Los Angeles]]df)z}}
| runtime = 105 min.&lt;!--Theatrical runtime: 105:00--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bbfc.co.uk/releases/edward-scissorhands-1970-6|title=EDWARD SCISSORHANDS|publisher=[[British Board of Film Classification]]|accessdate=7 December 1990|archive-url=https://web.archive.org/web/20201019172845/https://www.bbfc.co.uk/releases/edward-scissorhands-1970-6|archive-date=2020-10-19|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| country = {{flag|Sjedinjene Države}}
| language = engleski
| budget = 20 mil. $&lt;ref name=&quot;Edward Scissorhands&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=edwardscissorhands.htm|title=Edward Scissorhands|publisher=[[Box Office Mojo]]}}&lt;/ref&gt;
| gross = 86 mil. $ &lt;ref name=&quot;Edward Scissorhands&quot;/&gt;
}}

'''Edvard Makazoruki''' ({{jez-engl|Edward Scissorhands}}) je američki film iz [[1990]]. godine. Glavnu ulogu tumači [[Džoni Dep]].

== Radnja filma ==

Edvard ima sve što jedan pravi momak treba da ima, sa izuzetkom šaka. Na njihovom mestu su dugački ekstremiteti koji liče na makaze. Sa njima može da šiša živu ogradu, ali ne i da obavlja druge, uobičajene funkcije. Kada pronalazač umre, Edvard ostaje sam.

Na njega će se sažaliti Peg Bogs i odvesti ga u svoju kuću. Uprkos mogućnosti da saseče i povredi svakoga na koga naiđe, Edvard je nežno stvorenje čija je najveća želja da bude voljen.

Zaljubljuje se u Peginu ćerku Kim koja se zabavlja sa lokalnim siledžijom Džimom. Edvard postaje popularan kada se otkrije njegov neverovatni talenat za šišanje žive ograde i ljudi.

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
| [[Džoni Dep]] || Edvard
|-
| [[Vinona Rajder]] || Kim
|-
| [[Dajana Vist]] || Peg
|-
| [[Entoni Majkl Hol]] || Džim
|-
|}

==Izvori==
{{reflist|30em}}

==Vanjske veze==

* {{IMDb title|0099487}}
* {{Tcmdb title|22200}}
* {{Mojo title|edwardscissorhands}}
* {{Rotten Tomatoes|edward_scissorhands}}

{{Tim Burton}}
{{Hugo Award for Best Dramatic Presentation}}
{{Saturn Award for Best Fantasy Film}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi fantastike]]
[[Kategorija:Romantični filmovi]]
[[Kategorija:Božićni filmovi]]</text>
      <sha1>l7bx3ycs7qhhaxqcf27v0t2ldz2b1pg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gaur</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4497710</id>
    <revision>
      <id>42696032</id>
      <parentid>42577653</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T01:46:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696032</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4074" sha1="c76lewsjgm7qk6m7wzx87l9ueaqbxbq" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| name = ''Bos gaurus''
| status = vu | status_system = IUCN3.1
| status_ref = &lt;ref name=iucn&gt;[http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/2891/0] Bos gaurus Baza podataka uključuje i dokaze o riziku ugroženosti. {{en}}&lt;/ref&gt;
| image = Gaur at the Bronx Zoo.jpg
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Hordati|Chordata]]
| classis = [[Sisari|Mammalia]]
| ordo = [[Cetartiodactyla]]
| familia = [[Šupljoroga goveda|Bovidae]]
| genus = ''[[Prava goveda|Bos]]''
| binomial = ''Bos gaurus''
| range_map=
| range_map_caption=
| binomial_authority = C.H. Smith, 1827
}}
'''Gaur''' ({{jez-lat|Bos gaurus}}) je [[Sisari|sisar]] iz [[red (biologija)|reda]] [[Cetartiodactyla]] i familije [[Šupljoroga goveda|Bovidae]]. To je najveća vrsta divljeg goveda.&lt;ref name=Lydekker1888&gt;Lydekker, R. (1888–1890). [http://www.archive.org/stream/newnatuhist02lyderich#page/174/mode/2up ''The new natural history'' Volume 2]. Printed by order of the Trustees of the British Museum (Natural History), London.&lt;/ref&gt;

== Ugroženost ==
Ova vrsta se smatra ranjivom u pogledu ugroženosti vrste od izumiranja.&lt;ref name=&quot;редлист&quot;&gt;[http://www.iucnredlist.org Crvena lista] {{en}}&lt;/ref&gt;

== Rasprostranjenje ==
[[Areal]] vrste Bos gaurus obuhvata veći broj država. 
Vrsta ima stanište u [[Indija|Indiji]], [[Kina|Kini]], [[Tajland]]u, [[Malezija|Maleziji]], [[Butan]]u, [[Kambodža|Kambodži]], [[Mjanmar]]u, [[Laos]]u. [[Vijetnam]]u, [[Nepal]]u i [[Bangladeš]]u. Izumrla je u [[Šri Lanka|Šri Lanci]].&lt;ref name=&quot;редлист&quot;/&gt;

== Stanište ==
Staništa vrste su [[šuma|šume]], [[planina|planine]], brda, polja [[kukuruz]]a, [[bambus]]ove šume, [[savana|savane]], [[trava|travna]] vegetacija, [[močvara|močvarna]] i plavna područja, [[džungla]], [[ekosistem]]i niskih [[trava]]. Vrsta je po visini rasprostranjena do 2800 metara nadmorske visine.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Ronald M. Nowak: ''Walker's Mammals of the World''. Johns Hopkins University Press, 1999 {{ISBN|0-8018-5789-9}}
* Helmut Lingen ''Großes Lexikon der Tiere''. Lingen Verlag, 1989, Köln.
* K K Gurung &amp; Raj Singh: ''Field Guide to the Mammals of the Indian Subcontinent'', Academic Press, San Diego, {{ISBN|0-12-309350-3}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bos gaurus}}
* [http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/2891/0 IUCN crvena lista ugroženih vrsta, detaljniji podaci o vrsti {{en}}]
*[http://www.youtube.com/watch?v=B8aFbDQOA9I&amp;feature=player_embedded#! Herd of about 30 Indian Gaur at Sathyamangalam Forests]
*[http://www.youtube.com/watch?v=almO2Ypp964&amp;feature=related Tigers hunt Largest Wild Cattle Gaurs !]
*[http://www.youtube.com/watch?v=omEQFQsdQQU&amp;feature=related Video of tigers and gaurs]
*[http://www.youtube.com/watch?v=-QMHbdw0a9k Video of gaur]
*[http://www.arkive.org/species/GES/mammals/Bos_frontalis/  ARKive: images and movies of the gaur ''(Bos frontalis)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060502133609/http://www.arkive.org/species/GES/mammals/Bos_frontalis/ |date=2006-05-02 }}
*[http://indianaturewatch.net/view_cat.php?cat_id=2 Images of Indian gaur] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200630175345/http://indianaturewatch.net/view_cat.php?cat_id=2 |date=2020-06-30 }}
*[http://www.crjayaprakash.com/photography/main.php/Animals/jp+wildlife+one+234.jpg.html Gaur in Bandhipur] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181026222732/http://www.crjayaprakash.com/photography/main.php/Animals/jp+wildlife+one+234.jpg.html |date=2018-10-26 }}
*[http://www.youtube.com/watch?v=ZWDjdj228CE Tiger kills adult Gaur]
*[http://www.thehindu.com/features/metroplus/a-date-with-bisons-in-madurai/article4530204.ece The Hindu.com: ''A date with bisons in Madurai'']
*[https://web.archive.org/web/20131113015114/http://www.thehindu.com/todays-paper/tp-national/tp-tamilnadu/bison-recolonising-jawadhu-hills-says-forest-official/article1151993.ece The Hindu.com: ''Bison recolonising Jawadhu Hills, says forest official'']

{{klica-životinja}}

[[Kategorija:Goveda]]
[[Kategorija:Osjetljive vrste]]</text>
      <sha1>c76lewsjgm7qk6m7wzx87l9ueaqbxbq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fear and Desire</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4498511</id>
    <revision>
      <id>42695912</id>
      <parentid>42675896</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:51:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695912</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4577" sha1="ai19jn2dddtwf0xq62d83p6tmk7ahgz" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| tip = c/b
| naslov           = Fear and Desire
| slika          = Fear and Desire Poster.jpg
| opis        = kino-poster
| director       = [[Stanley Kubrick]]
| producer       = Stanley Kubrick
| writer         = [[Howard Sackler]]
| starring       = {{Plain list|
* [[Frank Silvera]]
* [[Paul Mazursky]]
* Kenneth Harp
* Steve Coit
* [[Virginia Leith]]
}}
| narrator       = David Allen
| music          = [[Gerald Fried]]
| cinematography = Stanley Kubrick
| editing        = Stanley Kubrick
| distributor    = [[Joseph Burstyn]]
| released       = {{Film date|1953|03|31|[[New York]]|df=y}}
| runtime        = 62 min.
| country        = {{flag|Sjedinjene Države}}
| language       = engleski
| budget         = 53.000 $&lt;ref&gt;{{cite web |last=Stafford |first=Jeff |title=Fear and Desire (1953) - Articles |publisher=[[Turner Classic Movies]] |url=http://www.tcm.com/tcmdb/title/74689/Fear-and-Desire/articles.html |accessdate=December 4, 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141219010555/http://www.tcm.com/tcmdb/title/74689/Fear-and-Desire/articles.html |archive-date=2014-12-19 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
}}

'''''Fear and Desire''''' ({{jez-sh|Strah i žudnja}}) je [[SAD|američki]] crno-bijeli [[ratni fim]] snimljen 1953. godine u režiji [[Stanley Kubrick|Stanleya Kubricka]], poznat kao njegov [[cjelovečernji film|cjelovečernji]] debi, ali i najopskurnije ostvarenje njegove filmografije.

Protagonisti su grupa vojnika fiktivne neimenovane zemlje koja se tokom rata našla iza neprijateljskih linija. Radnja prikazuje njihove napore da se vrate kući, ali kako ih u tome omete djevojka (čiji lik tumači [[Virginia Leith]]) koja na njih nabasa.

Scenario za film je napisao [[Howard Sackler]], Kubrickov prijatelj iz srednje škole. Kubrick, koji je prije toga bio režirao dva kratka [[dokumentarni film|dokumentarna filma]], je prije početka produkcije dao otkaz na mjesto fotografa u njujorškom časopisu ''[[Loook (magazin)|Look]]''. Sredstva za film je originalno prikupio od rodbine i prijatelja. Snimanje, koje je obavljeno na lokacijama u [[Kalifornija|Kaliforniji]] su obilježili tehnički problemi, a kasnije i upeterostročenje budžeta.

Usprkos svega, kada je premijerno prikazan u [[New York]]u, ''Fear and Desire'' je dobio dobre kritike, a uglednog kritičara [[James Agee|Jamesa Ageeja]] je toliko oduševio da je, prema apokrifnim navodima, Kubricka pozvao na piće kako bi mu lično izrazio oduševljenje. Publika, međutim, film nije dobro primila. Kubrick je, kako bi pokrio troškove, bio prisiljen snimiti ''[[The Seafarers (film)|The Seafarers]]'', promotivni film po narudžbi pomorskog sindikata. Nekoliko mjeseci kasnije je umro [[Joseph Burstyn]], glavni distributer filma, a nakon čega se Kubrick posvetio snimanju svog drugog i nešto uspjelijeg filma ''[[Killer's Kiss]]''. Sam ''Fear and Desire'' je nakon toga postao gotovo potpuno nedostupan, a što se ponekad tumačilo time da je Kubrick, nezadovoljan svojim prvijencem, otkupio sve kopije. Tek 1993. je prikazan na Telluride festivalu, a godine 2014. je izdano DVD-izdanje.

==Uloge==
* David Allen ... Narrator
* [[Frank Silvera]] ... Nar. Mac
* Kenneth Harp ... Por. Corby / General
* [[Paul Mazursky]] ... Redov Sidney
* Steve Coit ... Redov Fletcher / Kapetan
* [[Virginia Leith]] ... Djevojka

== Reference ==
{{reflist}}

;Literatura
* {{cite book | first=Norman | last=Kagan | title=The Cinema of Stanley Kubrick | publisher=Continuum International Publishing Group | year=2000 | isbn=0-8264-1243-2}}
* {{cite book | first=James | last=Naremore | title=On Kubrick | url=https://archive.org/details/onkubrick0000nare | publisher=British Film Institute | year=2007 | isbn=1-84457-142-4}}
* {{cite book | first=Jason | last=Sperb | title=The Kubrick Facade: Faces and Voices in the Films of Stanley Kubrick | url=https://archive.org/details/kubrickfacadefac0000sper | publisher=The Scarecrow Press, Inc. | year=2006 | isbn=081085855X}}
* {{cite book | first=David | last=Hughes | title=The Complete Kubrick | url=https://archive.org/details/completekubrick0000hugh | publisher=Virgin Publishing | year=2000 | isbn=0-7535-0452-9}}

==Vanjske veze==
* {{YouTube|id=JbokkV1Roj4|title=''Fear and Desire''}}
* {{IMDb title|0045758|Fear and Desire}}
* {{rotten-tomatoes|fear_and_desire|Fear and Desire}}

{{Stanley Kubrick}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Fear And Desire}}
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Ratni filmovi]]
[[Kategorija:Akcije (filmovi)]]
[[Kategorija:Pustolovni filmovi]]
[[Kategorija:Nezavisni filmovi]]</text>
      <sha1>ai19jn2dddtwf0xq62d83p6tmk7ahgz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edvin Kanka Ćudić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4538485</id>
    <revision>
      <id>42695723</id>
      <parentid>42522341</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:31:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695723</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7932" sha1="d2vwec1jmqukftk0i3z96ov1qs518u5" xml:space="preserve">{{Infobox Officeholder
| honorific-prefix =
| name =  Edvin Kanka Ćudić
| honorific-suffix =  
| image =Edvin Kanka Ćudić 2023.jpg
| birth_date = {{Birth date and age|1988|12|31|df=y}}
| birth_place = [[Brčko]], {{flagicon|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]
| death_date = 
| death_place = 
| nationality = 
| ethnicity =      
| spouse = 
| party = 
| relations = 
| children = 
| residence = {{flagicon|BiH}} [[Sarajevo]]
| alma_mater = [[Univerzitet u Sarajevu]]&lt;br/&gt;[[Univerzitet u Ankari]]
| occupation = aktivist za ljudska prava
| profession = novinar, politikolog
| religion = 
| signature = 
| website = [http://www.udik.org/ www.udik.org]
}}
'''Edvin Kanka Ćudić''' ([[Brčko]], [[1988]]) je aktivist za [[ljudska prava]], majstor borilačkih veština, politikolog, novinar, trenutačni koordinator [[UDIK]]-a i predstavnik [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Inicijativa za REKOM#Sastavi Regionalnog savjeta|Regionalnom savjetu]] [[Inicijativa za REKOM|REKOM mreže pomirenja]].&lt;ref&gt;{{cite web|http://www.udik.org/#!osnivac/cvpl|title= Osnivač|publisher=udik.org|date=5 August 2017|accessdate=2016-05-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|https://www.biografija.org/novinarstvo/edvin-kanka-cudic/|title= Edvin Kanka Ćudić-Biografija|publisher=biografija.org|date=5 August 2017|accessdate=2016-05-07}}&lt;/ref&gt; Prapraunuk je [[Ibrahim Ustavdić|Ibrahima Ustavdića]].&lt;ref name=&quot;Goodreads&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.goodreads.com/author/show/16591553.Edvin_Kanka_udi_|title=Edvin Kanka Ćudić|publisher=goodreads.com|date=30 August 2023 |accessdate=2025-06-13}}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Edvin Kanka Ćudić rođen je u [[Brčko]]m [[31. decembra]] [[1988.]] godine. Djetinjstvo provodi u [[Gračanica|Gračanici]] gdje završava osnovnu školu. Povratkom u Brčko, završio je [[Ekonomska škola Brčko|Ekonomsku školu]]. Studirao je u Sarajevu i [[Istanbul]]u, a 2018. godine magistirirao je na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://fpn.unsa.ba/b/wp-content/uploads/2018/10/DRUGI-CIKLUS-STUDIJA-FAKULTET-POLITI%C4%8CKIH-NAUKA-SARAJEVO-2018-1.pdf |title=Drugi ciklus studija - Fakultet političkih nauka Sarajevo, br. 40, 2018 |publisher=fpn.unsa.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07}}&lt;/ref&gt; Majstor je japanskih borilačkih vještina: [[aikido]], [[jujutsu]] i [[judo]]. Do 2008. godine bio je instruktor jujutsu u školama borilačkih vještina u [[Donji Žabar|Donjem Žabaru]] i [[Gornji Zovik (Brčko)|Gornjem Zoviku]] kod Brčkog.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.udik.org/sarajevo/%D0%BE%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%B2%D0%B0%D1%87/? |title=Edvin Kanka Ćudić - Osnivač |publisher=udik.org |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07}}&lt;/ref&gt; Kao novinar, surađivao je s mnogim medijima u BiH i susjedstvu uključujući Monitor, [[Oslobođenje]] i  [[Danas (Beograd)|Danas]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.oslobodjenje.ba/autor/edvin-kanka-cudic-500089|title=Articles by Edvin Kanka Ćudić - Oslobođenje|publisher=oslobodjenje.ba|date=19 October 2022 |accessdate=2022-10-19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.monitor.co.me/?s=Edvin+kanka+%C4%87udi%C4%87|title=Articles by Edvin Kanka Ćudić - Monitor|publisher=monitor.co.me|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=
https://www.danas.rs/tag/edvin-kanka-cudic/|title=Articles by Edvin Kanka Ćudić - Danas|publisher=danas.rs|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}&lt;/ref&gt;

Od 2013. je koordinator UDIK-a iz [[Sarajevo|Sarajeva]]. Decembra 2019. izabran je za člana Regionalnog savjeta [[Inicijativa za REKOM|REKOM mreže pomirenja]]. Svojim djelovanjem i zalaganjem, Ćudić je uveliko doprinio memorizaciji ratnih zločina na [[Zločin na Kazanima|Kazanima]].&lt;ref name=&quot;oslobodjenje.ba&quot;&gt;{{cite web |title=Priča koja ne govori samo o zločinu: Moji roditelji nemaju grob, zaklali su ih na Kazanima |url=https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/teme/prica-koja-ne-govori-samo-o-zlocinu-moji-roditelji-nemaju-grob-zaklali-su-ih-na-kazanima-598656?fbclid=IwAR05WmB_bcEA4refjNZYg5pjk3EAcHJQ2G8LDCfAg7z6knxXIvx0EcHI6lg |publisher=Oslobođenje |author=Edina Kamenica |year=2020 |accessdate=2020-10-27}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.dw.com/bs/kazani-zona-odgovornosti-cacine-brigade/a-18022201-- |title=Edvin Kanka Ćudić poručuje: Za spomenik ubijenim na Kazanima ne postoji politička podrška |publisher=source.ba |date=2016-10-25 |accessdate=2018-08-31 }}{{Dead link|date=March 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/udik-danas-se-navrsava-28-godina-od-monstruoznih-zlocina-na-kazanima/ |title=UDIK: Danas se navršava 28 godina od monstruoznih zločina na Kazanima |publisher=danas.rs |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}&lt;/ref&gt; Jedan je od inicijatora podizanja spomen-obilježja na tom lokalitetu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/intervjui/edvin-kanka-cudic-sarajlije-vise-ne-poricu-zlocine-na-kazanima-669926 |title=Edvin Kanka Ćudić: Sarajlije više ne poriču zločine na Kazanima |publisher=oslobodjenje.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}&lt;/ref&gt;

Godina 2014. i 2018. u biografskom leksikonu ''Ko je ko u Bosni i Hercegovini'', Edvin Kanka Ćudić je uvršten među najutjecajnije osobe u Bosni i Hercegovini, čija djela i akcije pozitivno doprinose toj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.kojekoubih.ba/sadrzaj-biografskog-leksikona-ko-je-ko-u-bih-izdanje-2014-2018/ |title=Sadržaj biografskog leksikona Ko je u Ko u BiH— izdanje 2014-2018 |publisher=kojekoubih.ba |date=2017-02-14 |accessdate=2017-09-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170317020523/http://www.kojekoubih.ba/sadrzaj-biografskog-leksikona-ko-je-ko-u-bih-izdanje-2014-2018/ |archivedate=2017-03-17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://kojekoubih.ba/wp-content/uploads/2018/05/sadrzaj-PRVI-TOM.pdf |title=Sadržaj biografskog leksikona Ko je ko u BiH – izdanje 2018–2022 – Ko je ko u BiH |publisher=kojekoubih.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2016-05-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180510190119/https://kojekoubih.ba/wp-content/uploads/2018/05/sadrzaj-PRVI-TOM.pdf |archivedate=10. svibnja 2018.}}&lt;/ref&gt; Često je predmet prijetnji i napada ekstremista svih [[Etnička skupina|etničkih skupina]] u Bosni i Hercegovini.&lt;ref name=&quot;napad&quot;&gt;{{cite web |url=http://ba.n1info.com/Vijesti/a357215/Edvin-Kanka-Cudic-napadnut-u-Sarajevu-branili-ga-prolaznici.html |title=Edvin Kanka Ćudić napadnut u Sarajevu, branili ga prolaznici |publisher=n1info.com |accessdate=2020-09-16}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/brcak-iz-izraela-prijeti-clanovima-udik-a-neces-se-izvuci-iz-ovoga-cudicu/140724130 |title=Brčak iz Izraela prijeti članovima UDIK-a: Nećeš se izvući iz ovoga Ćudiću - Klix |publisher=klix.ba |accessdate=2017-07-15}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/46288/incident_u_sarajevu_napadnuti_koordinator_udik_a_edvin_kanka_cudic_i_jos_dvoje_aktivista.html |title=Incident u Sarajevu: Napadnuti koordinator UDIK-a Edvin Kanka Ćudić i još dvoje aktivista - Slobodna Bosna |publisher=slobodna-bosna.ba |accessdate=2017-07-15}}&lt;/ref&gt;

== Bibliografija==
* ''Taj maj '92.'' (Brčko, 2012)
* ''Ne u naše ime: s one strane srbijanskog režima'' (Sarajevo, 2019)

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Edvin Kanka Ćudić}}
* [https://web.archive.org/web/20220519111243/https://udik.org/  UDIK]
* [http://pescanik.net/author/edvin-kanka-cudic/ Tekstovi Edvina Kanke Ćudića na stranici pescanik.net]
{{Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku}}

{{Authority control}}
{{Lifetime|1988||Ćudić, Edvin Kanka}}

[[Kategorija:Bosanskohercegovački aktivisti]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Članovi Nezavisnog društva novinara Vojvodine]]
[[Kategorija:Biografije, Brčko]]</text>
      <sha1>d2vwec1jmqukftk0i3z96ov1qs518u5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elastičnost (fizika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4538613</id>
    <revision>
      <id>42695762</id>
      <parentid>42410006</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:36:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695762</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4698" sha1="00cawmmebm4576b07gs2g11oroub2no" xml:space="preserve">[[datoteka:Ressort de compression.jpg|mini|desno|300px|Tlačna zavojna torzijska [[opruga]].]]

[[datoteka:Čvrstoća1.jpg|mini|300px|desno|Dijagram [[vlačna čvrstoća|vlačne čvrstoće]] trgovačkih čelika.]]

[[datoteka:Axial stress noavg.svg|300px|desno|mini|[[Normala|Normalno]] [[naprezanje]] ''σ'' djeluje jednoliko po poprečnom presjeku [[ploština|ploštine]] A, pa je ukupna [[sila]] ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''.]]

'''Elastičnost''' je svojstvo čvrstih tijela ([[materijal]]a) da pod utjecajem vanjske [[sila|sile]] mijenjaju svoj oblik ili [[volumen]] i da se, nakon prestanka njezina djelovanja, vraćaju u prvotan oblik. Povezanost [[naprezanje|naprezanja]] i [[deformacija|deformaciju]] tijela opisuje [[Hookeov zakon]].&lt;ref&gt;'''elastičnost''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17530] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171111041735/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17530 |date=2017-11-11 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

== Hookeov zakon ==
{{Glavni|Hookeov zakon}}

'''Hookeov zakon''' je zakonitost koja opisuje ovisnost promjene oblika čvrstoga tijela u obliku štapa o djelovanju vanjske sile, što ju je utvrdio [[Robert Hooke]]. Opterećenjem izazvano naprezanje ''σ'' razmjerno je [[deformacija|deformaciji]] ''ε'', odnosno:

:&lt;math&gt;\sigma = E \cdot \varepsilon&lt;/math&gt;

Faktor razmjernosti ''E'' je [[Youngov modul elastičnosti|modul elastičnosti]] i karakterističan je za pojedini materijal. Do određene granice naprezanja Hookeov zakon može se primijeniti na većinu [[Konstrukcijski čelik|konstrukcijskih materijala]]. Za složenija opterećenja tijela različitih oblika rabi se Hookeov zakon u poopćenom obliku, koji se izražava s više skalarnih linearnih jednadžba.&lt;ref&gt;'''Hookeov zakon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42938] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190121121816/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42938 |date=2019-01-21 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

== Dijagram naprezanja ==
{{Glavni|Dijagram naprezanja}}

'''Dijagram naprezanja''' prikazuje medusobnu ovisnost ''σ'' - [[Vlačna čvrstoća|vlačnog naprezanja]] i ''ε'' - relativnog produljenja ili linijske vlačne [[deformacija|deformacije]]. U [[materijal]]u koji je opterećen nekom [[sila|silom]] ''F'' nastaju naprezanja ''σ'' koja uzrokuju njegovo rastezanje. Naprezanje ''σ'' je omjer sile ''F'' i [[Površina|ploštine]] ''A'' presjeka štapa ili šipke (okomitog na smjer sile).&lt;ref&gt;[http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120131031429/http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf |date=2012-01-31 }} &quot;Elementi strojeva&quot;, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.&lt;/ref&gt;

:&lt;math&gt;\sigma = \frac{F}{A}&lt;/math&gt;

Zbog djelovanja sile ''F'' (a time nastalog naprezanja ''σ'') štap ili šipka će se od početne duljine ''L&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;'' rastegnuti na duljinu ''L''. Tako je produljenje štapa ili šipke:

:&lt;math&gt;\varepsilon =\frac{\Delta L}{L_0}=\frac{L-L_0}{L_0}&lt;/math&gt;

'''Relativno produljenje''' ''ε'' (duljinska ili uzdužna deformacija) štapa ili šipke je produljenje s obzirom na početnu duljinu L&lt;sub&gt;o&lt;/sub&gt;. Početno je naprezanje linearno (deformacija je izravno razmjerna naprezanju). U području linearnog rastezanja ([[Hookeov zakon]]) materijal je elastičan i nakon prestanka djelovanja sile, odnosno naprezanja, on se vraća u početno stanje. [[Youngov modul elastičnosti]] je omjer naprezanja i relativnog produljenja (u području elastičnosti).&lt;ref&gt;[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228170156/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf |date=2017-02-28 }} &quot;Konstrukcijski elementi I&quot;, Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.&lt;/ref&gt;

Tehnička granica [[elastičnost]]i je naprezanje pri kojem osjetljiva mjerila osjete prvo primjetno trajno produljenje materijala (pri još nepromijenjenom presjeku A&lt;sub&gt;o&lt;/sub&gt;). Nakon te granice (obično na kraju linearnog rastezanja) materijal se rasteže plastično i nakon prestanka djelovanja sile ne vraća se više na početnu duljinu ''L&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;'', već ostaje određeno trajno produljenje, uz suženje presjeka, ''A &lt; A&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;)''.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Materijali]]</text>
      <sha1>00cawmmebm4576b07gs2g11oroub2no</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edme Mariotte</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4538616</id>
    <revision>
      <id>42695715</id>
      <parentid>20069989</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:22:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3785" sha1="gl94hn4qpb8ioz62ceocqskfvr33v2t" xml:space="preserve">{{Znanstvenik
| ime                     = Edme Mariotte 
| slika                   = Edme Mariotte - Oeuvres.jpg
| slika_širina            = 200px
| naslov                  = ‘’Œuvres de M. Mariotte’’ (1717.)
| datum_rođenja           = oko [[1620]].
| mjesto_rođenja          = [[Dijon]],  [[Francuska]]
| datum_smrti             = [[12. maja]] [[1684]].
| mjesto_smrti            = [[Pariz]], [[Francuska]]
| prebivalište            = 
| državljanstvo           = [[Francuzi|Francuz]]
| narodnost               = 
| etnicitet               = 
| polje                   = [[Fizika]]
| radna_institucija       = član [[Francuska akademija|Francuske akademije]] 
| alma_mater              =
| doktorski_mentor        = 
| doktorski_studenti      =
| poznat_po               =  [[Boyle-Mariotteov zakon]]
| autor_kratica_bot       = 
| autor_kratica_zoo       = 
| nagrade                 = 
| religija                = 
| fusnote                 = 
}}

'''Edme Mariotte''' ([[Dijon]], oko 1620. – [[Pariz]], 12. maja 1684.), francuski fizičar. Isprva bio [[Opatija (redovnička ustanova)|opat]] [[samostan]]a [[Sveti Martin|svetog Martina]] pod Beauneom kraj Dijona, od 1666. član [[Francuska akademija|Francuske akademije]]. Otkrio je, neovisno o [[Robert Boyle|Robertu Boyleu]], zakon za [[Idealni plin|idealne plinove]], nazvan [[Boyle-Mariotteov zakon]]. Napisao je više rasprava o gibanju [[tekućina]], prirodi [[boja]], [[barometar|barometru]], [[Slobodni pad|slobodnom padu]], smrzavanju vode. Napisao ''Crtice iz fizike'' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Essais de physique'', 1676. – 1679.). U drugoj polovici 17. stoljeća francuski [[Hidrologija|hidrolog]] Pierre Perrault i Edme Mariotte proveli su hidrološka istraživanja u bazenu rijeke [[Seine]], kojima su pokazali da je godišnji iznos mjesne [[oborine]] dovoljan da bi se objasnio godišnji [[Volumni protok|protok]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]]; time su opovrgnuli tvrdnje, česte u ono doba, da riječna voda potječe iz podzemnih tokova. &lt;ref&gt;'''Mariotte, Edme''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38963] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626102737/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38963 |date=2015-06-26 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

== Boyle-Mariotteov zakon ==
{{Glavni|Boyle-Mariotteov zakon}} 
[[datoteka:Boyles Law animated.gif|mini|lijevo|250px|[[Boyle-Mariotteov zakon]].]]
'''Boyle-Mariotteov zakon''' opisuje istodobnu [[Izoterma|izotermnu]] ([[temperatura|''T'']] = konstantno) promjenu [[tlak]]a i [[volumen]]a [[plin]]a. Volumen plina mijenja se s tlakom prema jednakosti: 

:&lt;math&gt; \qquad p_1\cdot V_1 = p_2 \cdot V_2 = ... = p_i \cdot V_i &lt;/math&gt;

odnosno:

:&lt;math&gt; \qquad p \cdot V = konstanta &lt;/math&gt;

za stalnu [[temperatura|temperaturu]] (''T'' = konstantno). Vrijednost konstante ovisi o temperaturi i količini plina. Dakle, na stalnoj temperaturi tlak i volumen plina obrnuto su razmjerni u zatvorenom plinskom sustavu. U p-V dijagramu Boyle-Mariotteov zakon prikazuje se [[izoterma]]ma. Ovdje su to [[hiperbola|hiperbole]] s temperaturom ''T'' kao parametrom. Boyle-Mariotteov zakon vrijedi u potpunosti za [[idealni plin]], dok za [[Realni plin|realne plinove]] pri visokim [[tlak]]ovima nastaju manji otkloni. &lt;ref&gt; '''Boyle-Mariotteov zakon''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=9089] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

== Mariotteova mrlja ==
'''Mariotteova mrlja''' je slijepa pjega vidnoga polja na ulazu vidnoga živca u [[oko]] (papilla); neosjetljiva je na [[svjetlost]].

==Izvori==
{{izvori}}

{{lifetime|1620|1684|Mariotte, Edme}}
[[Kategorija:Francuski fizičari]]</text>
      <sha1>gl94hn4qpb8ioz62ceocqskfvr33v2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fudbalska reprezentacija Sjeverne Koreje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4540555</id>
    <revision>
      <id>42695998</id>
      <parentid>42471821</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:15:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21064" sha1="5bthdnnfedtvtfo9j74p8h6hvxnkfch" xml:space="preserve">{{Infokutija Nogometna reprezentacija
| bg                    = dd0000
| tekst                 = FFFFFF
| ime                   = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja
| logo                  = [[File:North_Korea_FA.png|220px]]
| konfederacija         = [[AFC]]
| simbol                = 
| boje                  = {{color box|#dd0000}} {{color box|#FFFFFF}} 
| nadimci               = [[Ch'ŏllima]]&lt;br&gt;(천리마)
| stadion               = [[Stadion Kim Il-sunga]], [[Pjongjang]]&lt;br&gt;[[Stadion Prvog maja]], [[Pjongjang]]&lt;br&gt;[[Stadion Yanggakdo]], [[Pjongjang]]
| FIFA                  = {{decrease}} 121 &lt;small&gt;([[24. studenog]] [[2016.]])&lt;/small&gt;
| izbornik              = {{flagicon|SJKOR}} [[Yun Jŏng-su]]
| nastupi               = [[Ri Myŏng-guk]] (85)
| golovi                = [[Jŏng Tae-se]] (15)
| utakmica              = {{flagicon|KIN}} [[Kina]] 0:1 Sjeverna Koreja {{flagicon|SJKOR}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Peking]]; [[7. listopada]] [[1956.]])&lt;/small&gt;
| posljednja_utakmica   =
| pobjeda               = {{flagicon|Guam}} [[Guam]] 0:21 Sjeverna Koreja {{flagicon|SJKOR}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Taipei]]; [[11. ožujka]] [[2005.]])&lt;/small&gt;
| poraz                 = {{flagicon|POR}} [[Portugal]] 7:0 Sjeverna Koreja {{flagicon|SJKOR}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Cape Town]]; [[21. lipnja]] [[2010.]])&lt;/small&gt;
| SP                    = 8. mjesto ([[1966.]])
| kontinent             = [[AFC Azijski kup]]
| KP                    = 4. mjesto ([[1980.]])
| kontinent 2           = [[AFC Challenge Cup]]
| KP 2                  = Prvaci ([[2010.]], [[2012.]])
| OI                    = 8. mjesto ([[1976.]])
| domaći                = 
|pattern_la1 = _dpr15h
 |pattern_b1  = _dpr15h
 |pattern_ra1 = _dpr15h
 |pattern_sh1 = _dpr15h
 |leftarm1    = FF0000
 |body1       = FF0000
 |rightarm1   = FF0000
 |shorts1     = FF0000
 |socks1      = FF0000
 |pattern_la2 = _dpr15a
 |pattern_b2  = _dpr15a
 |pattern_ra2 = _dpr15a
 |pattern_sh2 = _dpr15a
 |leftarm2    = FFFFFF
 |body2       = FFFFFF
 |rightarm2   = FFFFFF
 |shorts2     = FFFFFF
 |socks2      = FFFFFF
}}
'''Nnogometna reprezentacija Sjeverne Koreje''' je nacionalna nogometna reprezentacija [[Sjeverna Koreja|Demokratske Narodne Republike Sjeverne Koreje]], koja je pod ingerencijom Nogometnog saveza DNR Sjeverne Koreje ([[Korejski jezik|kor.]] 조선민주주의인민공화국 축구협회), glavnog nogometnog tijela u zemlji.

Sjeverna Koreja je punopravna članica [[AFC]]-a i [[FIFA]]-e - kontinentalnih i međunarodnih nogometnih saveza te istočnoazijskog podsaveza [[EAFF]]-a. Zemlja nosi službeni FIFA-in kod '''PRK'''. Službenim domaćim stadionima smatraju se [[Stadion Kim Il-sunga]] i [[Stadion Yanggakdo]].

Reprezentacija je dosad nastupala na dva svjetska prvenstva, od čega je najuspješnije [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Engleska 1966.|Svjetsko prvenstvo u Engleskoj 1966.]], gdje je Sjeverna Koreja stigla do četvrtfinala.

Od važnijih trofeja, Sjeverna Koreja je osvojila ''Nehru kup'' [[1993.]], dva [[AFC Challenge Cup]]a [[2010.]] i [[2012.]] te broncu na [[Istočnoazijski kup|Istočnoazijskom kupu]] [[2005.]]

Sjeverna Koreja je dosad nastupala i na [[Neslužbeno svjetsko nogometno prevenstvo|Neslužbenom svjetskom nogometnom prvenstvu]] gdje je u susretu igranom u [[Pyongyang]]u [[15. studenog]] [[2011.]] s 1:0 pobijedila tadašnjeg branitelja naslova - [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]].

Najvećom reprezentativnom pobjedom smatra se utakmica protiv reprezentacije [[Nogometna reprezentacija Guama|Guama]] igranoj u [[Taipei]]u [[11. ožujka]] [[2005.]] Tada je korejska momčad pobijedila s ogromnih 21:0.
S druge strane, najvećim porazom smatra se utakmica protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] odigrana na posljednjem [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Afrika 2010.|Svjetskom prvenstvu]]. U drugoj utakmici skupine u [[Cape Town]]u, Portugal je deklasirao protivnika s visokih 7:0.

== Historija ==
Tri godine nakon završetka [[Korejski rat|Korejskog rata]] novoosnovana sjevernokorejska reprezentacija je odigrala prvu službenu nogometu utakmicu. [[7. listopada]] [[1956.]] Korejci su na gostovanju u [[Peking]]u pobijedili domaćina [[Kineska nogometna reprezentacija|Kinu]] s minimalnih 1:0.

Reprezentacija je sastavljena od [[Sjeverna Koreja|sjevernokorejskih]] igrača ali i korejske [[Chongryon]] zajednice iz [[Japan]]a.

== Sudjelovanja na SP ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;   
|-
!Natjecanje
!Utakmica
!Pob.
!Ner.
!Izg.
!Po.G.
!Pr.G.
|-
|{{flagicon|ENG}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Engleska 1966.|1966.]]||4||1||1||2||5||9
|-
|{{flagicon|JAR}} [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južna Afrika 2010.|2010.]]||3||0||0||3||1||12
|-
|'''Ukupno'''||7||1||1||5||6||21
|}

=== SP 1966. ===
{{Glavni|FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.}}
:''Vidi i: [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)]]''
Na prvom [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Engleska 1966.|Svjetskom prvenstvu održanom 1966.]] u [[Engleska|Engleskoj]], Sjeverna Koreja je bila jedna od senzacija samog turnira. Nakon prvotnog poraza os [[Sovjetska nogometna reprezentacija|Sovjetskog Saveza]] (3:0) i neriješenog s [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čileom]] (1:1), sjevernokorejska reprezentacija je neočekivano pobijedila [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italiju]] s 1:0. Time je bila druga na tablici s tri boda, odnosno bodom više od Italije čime se plasirala u četvrtfinale.

U četvrtfinalu igranom na [[Goodison Park]]u, Sjeverna Koreja se susrela s [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]]. Azijska momčad je krenula odlično u utakmicu te je već u 25. minuti vodila s 3:0. Međutim, naoko nenadoknadiv rezultat je preokrenuo portugalski nogometni velikan [[Eusébio]] koji je zabio četiri gola a utakmica je završila portugalskom pobjedom od 5:3. Ipak, plasman u četvrtfinale se do danas smatra najboljim plasmanom na svjetskom nogometnom prvenstvu u povijesti korejske reprezentacije.

Prema dokumentarnom filmu objavljenom [[1999.]] godine, tada još živi reprezentativci koji su sudjelovali na tom turniru opisali su kako su pri povratku kući dočekani kao nacionalni heroji.&lt;ref&gt;[http://www.bbc.co.uk/bbcfour BBC Four]&lt;/ref&gt;

=== Kontroverze u kvalifikacijama za SP 2006. ===
{{Glavni|FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.}}
U ožujku [[2005.]] reprezentacija je igrala kvalifkacijsku utakmicu protiv [[Iranska nogometna reprezentacija|Irana]] iako je i prije susreta bilo jasno da Sjeverna Koreja ima male šanse za sam plasman na Mundijal. Tijekom utakmice igrane u [[Pyongyang]]u, domaći navijači su napravili nerede nakon što je sirijski sudac Mohamed Kousa odbio dosuditi penal u korist domaćina. Situaciju je pogoršalo davanje crvenog kartona jednom sjevernokorejskom igraču te su na teren počele letjeti boce, kamenje i stolice. Nakon završetka utakmice, domaći navijači su blokirali autobus koji je trebao odvesti iranske nogometaše. To je rezultiralo time da je Sjeverna Koreja izgubila pravo domaćinstva za utakmicu protiv [[Japanska nogometna reprezentacija|Japana]] koja se odigrala na praznom stadionu u tajlandskom glavnom gradu [[Bangkok]]u.&lt;ref&gt;[http://usatoday30.usatoday.com/sports/soccer/world/2005-06-07-nkorea-japan_x.htm No fans allowed at Japan, North Korea qualifying match]&lt;/ref&gt;

=== SP 2010. ===
{{Glavni|FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.}}
[[2009.]] godine Sjeverna Koreja se nakon dugih 44 godina ponovo kvalifikacirala u samu završnicu Svjetskog nogometnog prvenstva. Tijekom samih kvalifikacija u skupini B, samo su prva dva mjesta vodila izravno na Mundijal dok je treća pozicija jamčila dodatne kvalifkacije. Sjeverna Koreja je u konačnici imala 12 bodova kao i Saudijska Arabija ali i bolju gol razliku čime je osigurala drugo mjesto u skupini te plasman na SP.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2010/8714784.stm World Cup guide - North Korea]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=QUALIFIERS - Asia - World Cup 2010. |url=http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/asia/standings/index.html |access-date=2015-09-04 |archive-date=2012-11-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107113626/http://www.fifa.com/worldcup/preliminaries/asia/standings/index.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Nakon [[1966.]] Sjeverna Koreja je [[2010.]] ponovo nastupila na Svjetskom prvenstvu.&lt;ref&gt;[http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/8107875.stm North Korea revive World Cup memories]&lt;/ref&gt; Reprezentacija je ždrijebom smještena u skupinu G zajedno s [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazilom]], [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]] i [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obalom Bjelokosti]].

Sjeverna Koreja se nije imala mogućnosti suprostaviti prejakim protivnicima te je ubilježila sva tri poraza, odnosno 2:1 protiv [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]], 7:0 protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]] te 3:0 protiv [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obale Bjelokosti]].

Na samom turniru je zabilježena mala skupinu navijača Sjeverne Koreje da bi se naknadno uspostavilo da se radi o [[Kinezi]]ma kojima su sjevernokorejske vlasti prodale svoj udio ulaznica.&lt;ref&gt;[http://abcnews.go.com/International/world-cup-2010-north-korean-coach-talks-kim/story?id=10931655 North Korean Soccer Coach Talks to 'Dear Leader' Via Invisible Phone]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.reuters.com/article/2010/06/15/ozasp-soccer-world-china-northkorea-fans-idAFJOE65E0NX20100615?pageNumber=2 Chinese 'volunteer army' arrive to back North Korea]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Te iste vlasti su poricale tu činjenicu tvrdeći da je malom broju ljudi dozvoljeno da putuje na sam turnir.&lt;ref&gt;[http://www.huffingtonpost.com/ Diplomats: North Korean Soccer Fans Are Genuine]&lt;/ref&gt;

Nakon debakla na tom turniru, reprezentacija je po nalogu službenih vlasti podvrgnuta javnom sramoćenju od šest sati.&lt;ref name=&quot;Kazna&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/vijesti/nogometasi-sjeverne-koreje-dobili-sest-sati-javne-poruge-clanak-174004 Nogometaši Sjeverne Koreje dobili šest sati javne poruge]&lt;/ref&gt; Događaj se odvijao u Narodnoj palači kulture, a u publici, na čijem je čelu bio ministar sporta ''Pak Myong-chol'', bilo je još 400 vladinih službenika, studenata i novinara.&lt;ref name=&quot;Kazna&quot;/&gt; Epilog tog sportskog događaja &quot;''gađanja drvljem i kamenjem''&quot; jest da je izbornik [[Kim Jong-Hun]] svoju profesiju prinudno zamijeno onom građevinskog radnika te je izbačen iz Korejske radničke partije.&lt;ref name=&quot;Kazna&quot;/&gt;

Izbornik je u konačnici poslan u koncentracijski logor pod optužbom za osobnu izdaju [[Kim Jong-un]]a.&lt;ref name=&quot;SJKOR&quot;&gt;{{Cite web |title=Sjevernokorejski izbornik poslan u logor |url=http://www.rtl.hr/vijesti/sport/20699/sjevernokorejski-izbornik-poslan-u-logor/?cwsid=c0aa8962ab283a84a24dc55b639473ea |access-date=2015-09-04 |archive-date=2021-03-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307120148/https://www.rtl.hr/vijesti-hr/sport/20699/sjevernokorejski-izbornik-poslan-u-logor/ }}&lt;/ref&gt; Kritike su bile upućene i državnoj televiziji jer se usudila prenositi utakmicu s [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugalom]].&lt;ref name=&quot;SJKOR&quot;/&gt;

== Sudjelovanja na OI ==
=== OI 1964. ===
{{Glavni|OI 1964.}}
Na Olimpijskim igrama u [[Tokio|Tokiju]] [[1964.]] Sjeverna Koreja je ždrijebom svrstana u skupinu B s [[Mađarska nogometna reprezentacija|Mađarskom]], [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|Jugoslavijom]] i [[Marokanska nogometna reprezentacija|Marokom]]. Međutim, taj olimpijski nogometni turnir je obilježila nesvakidašnja situacija budući da su se [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] i Sjeverna Koreja povukli s turnira. Talijani su maknuti jer nisu došli s amaterskom momčadi dok je s druge strane dosta sjevernokorejskih reprezentativaca bilo spriječeno igrati.

=== OI 1976. ===
{{Glavni|OI 1976.}}
Na svojim drugim Olimpijskim igrama u [[Montréal]]u, Sjeverna Koreja je bila uspješnija nego na prijašnjim. Reprezentacija je najprije u svojoj skupini D s 3:0 pobijedila domaćina [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanadu]] u [[Toronto|Torontu]]. Nakon toga je uslijedio 3:1 poraz od [[Sovjetska nogometna reprezentacija|Sovjetskog Saveza]] u [[Ottawa|Ottawi]] ali se reprezentacija kao druga u skupini plasirala dalje u četvrtfinale. Tamo je uslijedio katastrofalan poraz od 5:0 protiv u [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljske]], kasnijeg finalista turnira.&lt;ref&gt;[http://www.rsssf.com/tableso/ol1976f-det.html XXI. Olympiad Montreal 1976 Football Tournament]&lt;/ref&gt;

=== Azijski kup ===
Sjeverna Koreja se prvi put plasirala na [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] u [[Kuvajt]]u [[1980.]] Reprezentacija je tada osvojila četvrto mjesto što je do danas najbolji uspjeh na tom kontinentalnom natjecanju. Tu su još i sudjelovanja [[1992.]] i [[2011.]]

=== Ostali turniri ===
Veće uspjehe reprezentacija je ostvarila na [[AFC Challenge Cup]]u gdje je [[2008.]] bila treća dok je isti turnir osvojila [[2010.]] i [[2012]]. Također, momčad je [[1993.]] osvojila ''Nehru kup'' što je prvo veće natjecanje koje je reprezentacija osvojila.

Sjeverna Koreja kao članica podsaveza [[EAFF]] sudjeluje na [[Istočnoazijski kup|Istočnoazijskom kupu]] na kojem je [[2005.]] bila treća a [[2008.]] četvrta.

==Aktualna reprezentacija==

:Izbornik: {{flagicon|SJKOR}} [[Kim Ch'ang-bok]]
{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=GK|name=[[Ri Myong-guk]]|age={{birth date and age|1986|9|9|df=y}}|caps=73|goals=0|club=[[Pyongyang City SC|Pyongyang City]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs g player|no=18|pos=GK|name=[[Ri Kwang-il]]|age={{birth date and age|1988|4|13|df=y}}|caps=3|goals=0|club=[[4.25]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs g player|no=21|pos=GK|name=[[Kim Il-kwang]]|age={{birth date and age|1992|2|27|df=y}}|caps=0|goals=0|club=[[Sportski klub Kigwancha|Kigwancha]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=2|pos=DF|name=[[Jang Song-hyok]]|age={{birth date and age|1991|1|18|df=y}}|caps=20|goals=4|club=[[Sportski klub Rimyongsu|Rimyongsu]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs g player|no=3|pos=DF|name=[[Jang Kuk-chol]]|age={{birth date and age|1994|2|16|df=y}}|caps=19|goals=3|club=[[Sportski klub Hwaebul|Hwaebul]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs g player|no=5|pos=DF|name=[[Han Song-hyok]]|age={{birth date and age|1987|12|11|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[Sportski klub Hwaebul|Hwaebul]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs g player|no=6|pos=DF|name=[[Kang Kuk-chol]]|age={{birth date and age|1990|7|1|df=y}}|caps=17|goals=0|club=[[Pyongyang City SC|Pyongyang City]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs g player|no=12|pos=DF|name=[[Jon Kwang-ik]]|age={{birth date and age|1988|4|5|df=y}}|caps=45|goals=2|club=[[Sportski klub Amrokgang|Amrokgang]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs g player|no=13|pos=DF|name=[[Sim Hyon-jin]]|age={{birth date and age|1991|1|1|df=y}}|caps=14|goals=0|club=[[Sportski klub Sobaeksu|Sobaeksu]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs g player|no=15|pos=DF|name=[[Ri Yong-chol]]|age={{birth date and age|1991|1|18|df=y}}|caps=11|goals=0|club=[[Sportski klub Kyonggongop|Kyonggongop]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=4|pos=MF|name=[[Ri Sang-chol]]|age={{birth date and age|1990|12|26|df=y}}|caps=5|goals=2|club=[[Sportski klub Amrokgang|Amrokgang]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs g player|no=11|pos=MF|name=[[Jong Il-gwan]]|age={{birth date and age|1992|10|30|df=y}}|caps=35|goals=7|club=[[Sportski klub Rimyongsu|Rimyongsu]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs g player|no=14|pos=MF|name=[[So Kyong-jin]]|age={{birth date and age|2|1994|1|8|df=y}}|caps=9|goals=0|club=[[Sportski klub Sobaeksu|Sobaeksu]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs g player|no=16|pos=MF|name=[[Ro Hak-su]]|age={{birth date and age|1990|1|19|df=y}}|caps=22|goals=3|club=[[Sportski klub Rimyongsu|Rimyongsu]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs g player|no=17|pos=MF|name=[[So Hyon-uk]]|age={{birth date and age|1992|4|17|df=y}}|caps=14|goals=1|club=[[4.25]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs g player|no=22|pos=MF|name=[[Ri Yong-jik]]|age={{birth date and age|1991|2|8|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[V-Varen Nagasaki]]|clubnat=JPN}}
{{nat fs g player|no=23|pos=MF|name=[[Ri Chol-myong]]|age={{birth date and age|1988|2|18|df=y}}|caps=43|goals=7|club=[[Pyongyang City SC|Pyongyang City]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=7|pos=FW|name=[[Ri Hyok-chol]]|age={{birth date and age|1985|10|14|df=y}}|caps=14|goals=5|club=[[Sportski klub Rimyongsu|Rimyongsu]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs g player|no=8|pos=FW|name=[[Kim Yong-gwang]]|age={{birth date and age|1992|9|18|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Sportski klub Hwaebul|Hwaebul]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs g player|no=9|pos=FW|name=[[Pak Kwang-ryong]]|age={{birth date and age|1992|9|27|df=y}}|caps=19|goals=4|club=[[FC Biel-Bienne]]|clubnat=SUI}}
{{nat fs g player|no=10|pos=FW|name=[[An Byong-jun]]|age={{birth date and age|1990|5|22|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Kawasaki Frontale]]|clubnat=JPN}}
{{nat fs g player|no=19|pos=FW|name=[[Hong Kum-song]]|age={{birth date and age|1990|6|3|df=y}}|caps=11|goals=1|club=[[4.25]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs g player|no=20|pos=FW|name=[[Pak Hyon-il]]|age={{birth date and age|1993|9|21|df=y}}|caps=5|goals=1|club=[[Sportski klub Amrokgang|Amrokgang]]|clubnat=PRK}}
{{nat fs end}}

===Nedavno pozvani===

{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=|pos=GK|name=[[Ju Kwang-min]]|age={{birth date and age|1990|5|20|df=y}}|caps=14|goals=0|club=[[Sportski klub Rimyongsu|Rimyongsu]]|clubnat=PRK|latest=[[2015 AFC Asian Cup]]}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Ri Chang-ho]]|age={{birth date and age|1990|1|4|df=y}}|caps=1|goals=0|club=[[Sportski klub Rimyongsu|Rimyongsu]]|clubnat=PRK|latest=[[2015 AFC Asian Cup]]}}
{{nat fs g player|no=|pos=DF|name=[[Cha Jong-hyok]]|age={{birth date and age|1985|9|25|df=y}}|caps=47|goals=0|club=[[FC Wil 1900|Wil 1900]]|clubnat=SUI|latest=[[2015 AFC Asian Cup]]}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Ryang Yong-gi]]|age={{birth date and age|1982|7|1|df=y}}|caps=24|goals=6|club=[[Vegalta Sendai]]|clubnat=JPN|latest=[[2015 AFC Asian Cup]]}}
{{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[Pak Song-chol (footballer, born 1987)|Pak Song-chol]]|age={{birth date and age|1987|9|24|df=y}}|caps=39|goals=11|club=[[Sportski klub Rimyongsu|Rimyongsu]]|clubnat=PRK|latest=[[2015 AFC Asian Cup]]}}
{{nat fs g player|no=|pos=MF|name=[[O Hyok-chol]]|age={{birth date and age|1991|8|2|df=y}}|caps=6|goals=1|club=[[4.25]]|clubnat=PRK|latest=[[2015 AFC Asian Cup]]}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Om Chol-song]]|age={{birth date and age|1992|11|12|df=y}}|caps=2|goals=0|club=[[4.25]]|clubnat=PRK|latest=[[2015 AFC Asian Cup]]}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Kye Song-hyok]]|age={{birth date and age|1992|11|12|df=y}}|caps=3|goals=1|club=[[4.25]]|clubnat=PRK|latest=[[2015 AFC Asian Cup]]}}
{{nat fs g player|no=|pos=FW|name=[[Choe Won]]|age={{birth date and age|1992|11|25|df=y}}|caps=5|goals=0|club=[[Sportski klub Hwaebul|Hwaebul]]|clubnat=PRK|latest=[[2015 AFC Asian Cup]]}}
{{nat fs end}}

==Rekorderi==
:''Ažurirano: [[3. rujna]] [[2015.]]''
:''Igrači koji su '''boldirani''' su još uvijek aktivni.''

{{col-begin}}
{{col-2}}
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
|+Najviše nastupa
|-
!width=50px|#
!width=150px|Igrač
!width=100px|Karijera
!width=50px|Nastupi
!width=50px|Golovi
|-
|1 ||align=left|  [[Pak Nam-chol (fudbaler rođen 1985)|Pak Nam-Chol]]|| 2004–2012 || 74 || 14
|-
|2 ||align=left|'''[[Ri Myong-Guk]]'''|| 2007– || 73 || 0
|-
|3 ||align=left| [[Ri Kwang-Chon]]|| 2001–2012 || 69 || 1
|-
|4 ||align=left| [[Kim Yong-Jun]]|| 2001–2011 || 60 || 7
|-
|5 ||align=left|[[Mun In-Guk]]|| 2004-2011 || 54 || 6
|-
|6 ||align=left| [[Nam Song-Chol]]|| 2003–2010 || 49 || 1
|-
|7 ||align=left| [[Hong Yong-Jo]]|| 2002–2011 || 48 || 11
|-
|8 ||align=left| [[Pak Chol-Jin]]|| 2003–2010 || 47 || 0
|-
|9 ||align=left|'''[[Cha Jong-Hyok]]'''|| 2005– || 47 || 0
|-
|10 ||align=left|'''[[Jon Kwang-Ik]]'''|| 2007– || 45 || 2
|-
|}
{{col end}}

==Reference==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
*[http://calciocorea.altervista.org/ The blog about football Democratic People's Republic of Korea] {{it icon}}
*[http://www.fifa.com/associations/association=prk/index.html Korea DPR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180618203521/https://www.fifa.com/associations/association=prk/index.html |date=2018-06-18 }} by ''[[FIFA]]'', June 15, 2010
*[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/world_cup_2010/8688593.stm North Korea – The World Cup's Mystery Men] by ''[[BBC News]]'', June 9, 2010
*[https://web.archive.org/web/20100617021910/http://www.bbc.co.uk/worldservice/news/2010/06/100615_nkorea_1966_wt_sl.shtml The story of North Korea at the 1966 World Cup], ''[[BBC News]]'', June 15, 2010
*[http://soccerlens.com/northern-exposure-the-peoples-team-abroad/50816/ Northern Exposure: The People's Team Abroad] by ''Soccerlens'', July 25, 2010

{{Sastav Sjeverna Koreja 1966 SP}}
{{Sastav Sjeverna Koreja 2010 SP}}
{{Azijske fudbalske reprezentacije}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Sjeverna Koreja]]
[[Kategorija:Fudbal u Sjevernoj Koreji]]</text>
      <sha1>5bthdnnfedtvtfo9j74p8h6hvxnkfch</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frank (film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4542021</id>
    <revision>
      <id>42695980</id>
      <parentid>42402018</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:14:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4455" sha1="2jfz202okifpuv4netlrhanpahafcrr" xml:space="preserve">{{For|film iz 1973. godine|Frank Film}}

{{Infokutija film
| naslov           = Frank
| slika          = Frank movie poster.jpg
| opis        = kino-poster
| director       = [[Lenny Abrahamson]]
| producer       = [[David Barron (filmski producebntr)|David Barron]]&lt;br /&gt;Ed Guiney&lt;br /&gt;Stevie Lee
| writer         = [[Jon Ronson]]&lt;br /&gt;[[Peter Straughan]]
| based on       = {{Based on|&quot;Oh blimey!&quot;|Jon Ronson}}
| starring       = [[Domhnall Gleeson]]&lt;br /&gt; [[Maggie Gyllenhaal]]&lt;br /&gt;[[Scoot McNairy]]&lt;br /&gt;[[Michael Fassbender]]
| music          = Stephen Rennicks
| cinematography = James Mather
| editing        = Nathan Nugent
| studio         = [[Film4]] &lt;br /&gt;
[[Irish Film Board| Irish Film Board - Bord Scannán na hÉireann]] &lt;br/&gt; Element Pictures&lt;br/&gt;Runaway Fridge Films&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.thisisirishfilm.ie/trailers/frank|title=Irish Film Board - Media Hub - Trailers - Frank|work=Irish Film Board - Media Hub|access-date=2015-09-22|archive-date=2014-12-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20141223170214/http://www.thisisirishfilm.ie/trailers/frank|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
| distributor    = [[Magnolia Pictures]] {{small|(SAD)}} &lt;br/&gt;Element Pictures {{small|(Irska)}}
| released       = {{Film date|df=yes|2014|01|17|[[2014 Sundance Film Festival|Sundance]]|df=y}}
| runtime        = 95 min.&lt;!--Theatrical runtime: 94:58--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=''FRANK'' (15)|url=http://www.bbfc.co.uk/releases/frank-film|work=[[Artificial Eye]]|publisher=[[British Board of Film Classification]]|date=2 March 2014|accessdate=4 March 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140308063142/http://www.bbfc.co.uk/releases/frank-film|archive-date=2014-03-08|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| country        = {{flagcountry|IRL}}&lt;br /&gt;{{flagcountry|GBR}}
| language       = engleski
| budget         = 1 mil. £
| gross          = 1,2 mil. £&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=main&amp;id=frank.htm|title=Frank (2014) - Box Office Mojo|publisher=[[Box Office Mojo]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=intl&amp;id=frank.htm|title=Frank (2014) - International Box Office Results - Box Office Mojo|publisher=[[Box Office Mojo]]}}&lt;/ref&gt;
}}

'''''Frenk''''' ({{jez-eng|Frank}}) je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britansko]]-[[Irska|irski]] film iz 2014. režisera [[Lari Abramson|Larija Abramsona]], u kome glume [[Donal Glison]], [[Megi Džilenhol]], [[Skut Makneri]] i [[Majkl Fasbender]] u naslovnoj ulozi.

Radnja filma prati mladića Džona koji se pridružuje muzičkom bendu „Soronprfbs“, čiji je frontmen misteriozni i ekscentrični Frenk. Priča je inspirisana likom i delom britanskog komičara i muzičara [[Kris Sivi|Krisa Sivija]], koji je bio poznat pod [[pseudonim]]om Frenk Sajdbotom. Fasbender je tokom snimanja nosio veliku [[Papir-maše|papirnu]] glavu sličnu Sajdbotomovoj.&lt;ref&gt;[http://www.indiewire.com/article/sundance-review-michael-fassbender-wears-a-giant-fake-head-in-irreverent-music-comedy-frank Sundance Review: Michael Fassbender Wears a Giant Fake Head In Irreverent Music Comedy 'Frank']&lt;/ref&gt;

''Frenk'' je premijerno prikazan na [[Filmski festival Sandens|Filmskom festivalu Sandens]] u januaru 2014, gde je naišao na dobar prijem kod kritičara.&lt;ref&gt;[http://www.rottentomatoes.com/m/frank_2014/ Frank (2014) - Rotten Tomatoes]&lt;/ref&gt; Kasnije je prikazan i na festivalima u [[Istanbul]]u, [[San Francisko|San Francisku]], [[Sidnej]]u, [[Los Anđeles]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]], a [[Sjedinjene Američke Države|američka]] bioskopska premijera zakazana je za [[22. avgust]].&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/title/tt1605717/releaseinfo?ref_=tt_ov_inf+ Frank (II) (2014) - Release Info]&lt;/ref&gt;

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
|[[Donal Glison]] || Džon
|-
|[[Megi Džilenhol]] || Klara
|-
|[[Skut Makneri]] || Don
|-
|[[Majkl Fasbender]] || Frenk
|-
|[[Karla Azar]] || Nana
|-
|[[Fransoa Sivil]] || Barak
|-
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{Official website|http://www.magpictures.com/frank/}}
* {{IMDb title|1605717|Frank}}
* {{rotten-tomatoes|frank_2014|Frank}}
* {{metacritic film|frank|Frank}}
* [http://www.theguardian.com/film/video/2014/mar/06/frank-trailer-michael-fassbender-video Frank, Official trailer] at [[The Guardian]]

{{Lenny Abrahamson}}
{{Jon Ronson}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Irski filmovi]]
[[Kategorija:Britanski filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Filmske komedije]]</text>
      <sha1>2jfz202okifpuv4netlrhanpahafcrr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arthur B. McDonald</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4543404</id>
    <revision>
      <id>42696033</id>
      <parentid>42558875</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T02:03:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Raippa-Valli</username>
        <id>396607</id>
      </contributor>
      <comment>Datoteka</comment>
      <origin>42696033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8796" sha1="no1yr4d7vgkfjyy7vnosypbel1xijvs" xml:space="preserve">{{Infokutija naučnik
| ime                = Arthur Bruce McDonald
| slika              =
| slika_širina       = 220px
| naslov             = 
| datum_rođenja      = {{birth date and age|1943|8|29|df=y}}
| mjesto_rođenja     = [[Sydney, Nova Scotia|Sydney]], [[Nova Scotia]], [[Kanada]]
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| prebivalište       = [[Kingston, Ontario]]
| državljanstvo      = Kanađanin
| narodnost          = 
| etnicitet          = 
| polje              = [[Astrofizika]]
| radna_institucija  = [[Prinstonski univerzitet]]&lt;br /&gt;[[Kraljičin univerzitet]]
| alma_mater         = [[Dalhousie University]] (BSc, MSc)&lt;br /&gt;[[Caltech]] (PhD)
| doktorski_mentor   = 
| doktorski_studenti = 
| poznat_po          = Rješenje problema solarnih neutrina
| autor_kratica_bot  = 
| autor_kratica_zoo  = 
| nagrade            = [[Red Kanade|OC]] (2006.)&lt;ref name=whoswho/&gt;&lt;br /&gt;[[Medalja Benjamina Franklina (Franklinov institut)|Medalja Benjamina Franklina]] (2007.)&lt;br /&gt;[[član Kraljevskog društva|FRS]] (2009.)&lt;ref name=frs/&gt;&lt;br /&gt;[[Medalja Henryja Marshalla Toryja]] (2011.)&lt;br /&gt;[[Red Ontarija|OOnt]] (2012.)&lt;ref name=whoswho/&gt;&lt;br /&gt;[[Nobelova nagrada za fiziku]] (2015.)
| religija           = 
| fusnote            = 
}}
[[File:Arthur B. McDonald 5193-2015.jpg|thumb|Arthur B. McDonald (2015)]]

'''Arthur Bruce (Art) McDonald''' [[međunarodna fonetska abeceda|&lt;nowiki&gt;[&lt;/nowiki&gt;ˈɑːθə bɹuːs ɑːt məkˈdɒnl̩d&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;]] ([[Sydney, Nova Scotia]], 29. augusta 1943), kanadski [[astrofizičar]]. McDonald je direktor [[SNOLAB|Instituta Opservatorija neutrina u Sudburyju]] i drži katedru Gordona i Patricije Gray u astrofizici čestica na [[Kraljičin univerzitet|Kraljičinu univerzitetu]] u [[Kingston, Ontario|Kingstonu]] u Ontariju. S japanskim fizičarom [[Takaaki Kajita|Takaakijem Kajitom]] podijelio je 2015. dodijeljenu im [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Dobitnik je [[Red Kanade|Reda Kanade]] i [[Red Ontarija|Reda Ontarija]] te član britanskog [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]] i [[Kraljevsko društvo Kanade|Kraljevskog društva Kanade]].

== Biografija == 
McDonald se rodio 29. augusta 1943.&lt;ref name=whoswho&gt;''[http://www.ukwhoswho.com/view/article/oupww/whoswho/U254876 McDONALD, Prof. Arthur Bruce]''. ''[[Who's Who (UK)|Who's Who]]'' '''2015''' (online [[Oxford University Press]] ed.). A &amp; C Black, an imprint of Bloomsbury Publishing plc. {{subscription required}}&lt;/ref&gt; u [[Sydney, Nova Scotia|Sydneyju]] u [[Nova Scotia|Novoj Scotiji]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nserc-crsng.gc.ca/Prizes-Prix/Excellence-Excellence/Profiles-Profils_eng.asp?ID=1011 |title=Past Winner 2003 NSERC Award of Excellence McDonald |work=Natural Sciences and Engineering Research Council of Canada |accessdate=2012-09-21 |archive-date=2020-07-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200711214822/https://www.nserc-crsng.gc.ca/Prizes-Prix/Excellence-Excellence/Profiles-Profils_eng.asp?ID=1011 }}&lt;/ref&gt; Diplomirao je 1964. sa stupnjem [[bakalaureus znanosti|B. Sc.]] u [[fizika|fizici]], a 1965. sa stupnjem [[magistar znanosti|M. Sc.]] u fizici na [[Dalhousie University]]ju u Novoj Scotiji.&lt;ref name=cv&gt;{{cite web |title=CV Arthur B. McDonald |url=http://www.queensu.ca/physics/sites/webpublish.queensu.ca.physcwww/files/files/McDonaldCV2014.pdf |website=www.queensu.ca |access-date=2015-10-13 |archive-date=2015-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151106133959/http://www.queensu.ca/physics/sites/webpublish.queensu.ca.physcwww/files/files/McDonaldCV2014.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Potom je 1969. stekao stupanj [[doktor filozofije|Ph. D.]] u fizici na [[Kalifornijski institut za tehnologiju|Kalifornijskom institutu za tehnologiju]].&lt;ref name=franklin /&gt;

== Akademska karijera ==
McDonald je radio kao istraživački službenik u [[Nuklearni laboratoriji u Chalk Riveru|Nuklearnim laboratorijima u Chalk Riveru]] od 1970. do 1982. Na [[Prinstonski univerzitet|Prinstonskom univerzitetu]] bio je profesor fizike od 1982. do 1989., otišavši s Princetona na [[Kraljičin univerzitet]]. Trenutno drži univerzitetsku istraživačku katedru na Kraljičinu univerzitetu i odbornik je na [[Institut za teorijsku fiziku Perimetar|Institutu za teorijsku fiziku Perimetar]].&lt;ref name=sno&gt;{{cite web |url=http://www.sciencewatch.com/jan-feb2004/sw_jan-feb2004_page3.htm |title=Interview with Arthur B. McDonald |accessdate=2007-11-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071117081536/http://www.sciencewatch.com/jan-feb2004/sw_jan-feb2004_page3.htm |archivedate=2007-11-17 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cv /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://perimeterinstitute.ca/people/board-directors|title=Board of Directors|publisher=Perimeter Institute|year=2012|accessdate=2015-10-09|archivedate=2015-10-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20151007002308/http://perimeterinstitute.ca/people/board-directors|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

== Istraživanje ==
Fizičari su ispitivali imaju li ili ne [[neutrino|neutrini]] masu. Od kasnih 1960-ih eksperimenti su upućivali na to da bi neutrini mogli imati masu. Teorijski modeli [[Sunce|Sunca]] predviđaju da bi se neutrini trebali stvarati u nestalnim količinama. Detektori neutrina na [[Zemlja|Zemlji]] opetovano su pokazivali da se stvara manje neutrina nego što se očekuje. Budući da se neutrini pojavljuju u tri varijeteta (elektronski, muonski i tau-neutrino), i budući da su detektori solarnih neutrina primarno bili osjetljivi samo na elektronske neutrine, preferirano objašnjenje godinama je bilo to da su se »nestali« neutrini bili promijenili, ili oscilirali, u neki varijetet za koji su detektori bili slabo ili nimalo osjetljivi. Ako [[oscilacija neutrina|neutrino oscilira]], onda u skladu sa zakonima [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]] mora imati masu.&lt;ref name=sno /&gt;

U augustu 2001. suradnička ekipa s [[Opservatorij neutrina u Sudburyju|Opservatorija neutrina u Sudburyju]] (SNO), detektorskog postrojenja smještena 2100 m pod zemljom u rudniku izvan Sudburyja u Ontariju, predvođena McDonaldom provela je direktnu opservaciju koja je sugerirala da su elektronski neutrini sa Sunca zaista oscilirali u muonske i tau-neutrine. SNO je publicirao svoje izvješće 13. augusta 2001. u izdanju ''[[Physical Review Letters]]a'' i ovo se široko smatralo vrlo važnim rezultatom. McDonald je sudobitnik [[Medalja Benjamina Franklina (Franklinov institut)|Medalje Benjamina Franklina]] za fiziku 2007. i [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 2015. za otkriće [[oscilacija neutrina]] i demonstriranja da neutrini imaju masu.&lt;ref name=franklin&gt;{{cite web|title=Arthur B. McDonald|url=https://www.fi.edu/laureates/arthur-b-mcdonald|website=www.fi.edu|publisher=The Franklin Institute|accessdate=6 October 2015}}&lt;/ref&gt;

== Počasti i nagrade ==
* 2006., imenovan oficirom [[Red Kanade|Reda Kanade]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.gg.ca/honour.aspx?id=11134&amp;t=12&amp;ln=McDonald|title=Order of Canada citation|access-date=2015-10-13|archive-date=2018-08-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20180813004330/http://www.gg.ca/honour.aspx?id=11134&amp;t=12&amp;ln=McDonald|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* 2007., dobitnik [[Medalja Benjamina Franklina (Franklinov institut)|Medalje Benjamina Franklina]] za fiziku, s [[Yoji Totsuka|Yojijem Totsukom]]&lt;ref name=franklin/&gt;
* 2009., izabran za [[lista članova Kraljevskog društva izabranih 2009.|člana Kraljevskog društva (FRS)]] u Londonu&lt;ref name=frs&gt;{{cite web|url=https://royalsociety.org/people/arthur-mcdonald-11924/|title=Arthur McDonald biography|publisher=Royal Society|accessdate=2015-10-09}}&lt;/ref&gt;
* 2011., dobitnik [[Medalja Henryja Marshalla Toryja|Medalje Henryja Marshalla Toryja]] [[Kraljevsko društvo Kanade|Kraljevskog društva Kanade]] kojim se odaje priznanje što je »donio Kanadi veliku čast i intelektualno bogatstvo«&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsc.ca/awards_Henry_Marshall_Tory_Medal_winner.php |title=Henry Marshall Tory Medal |work=Royal Society of Canada |accessdate=2012-09-21 |archivedate=2012-03-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120311222422/http://www.rsc.ca/awards_Henry_Marshall_Tory_Medal_winner.php |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
* 2015., dobitnik Nobelove nagrade za fiziku s [[Takaaki Kajita|Takaakijem Kajitom]] za otkriće [[oscilacija neutrina]], koje pokazuju da neutrini imaju masu&lt;ref&gt;{{cite web|title=The Nobel Prize in Physics 2015|website=www.nobelprize.org|url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2015/}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

{{Commonscat|Arthur B. McDonald}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{normativna kontrola}}
{{lifetime|1943||Macdonald, Arthur Bruce}}
[[Kategorija:Kanadski fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Članovi Kraljevskog društva]]</text>
      <sha1>no1yr4d7vgkfjyy7vnosypbel1xijvs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektroničko izviđanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4544591</id>
    <revision>
      <id>42695797</id>
      <parentid>42503298</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:53:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695797</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2358" sha1="5lxamozqvycmxsctpq18sc9f7n6n6a5" xml:space="preserve">[[Datoteka:Menwith-hill-radomes.jpg|mini|desno|250px|Zemaljska postrojenja SIGINT-a u [[UK|britanskoj]] vojnoj bazi [[RAF Menwith Hill|Menwith Hill]]]]
'''Elektroničko izviđanje''' ili '''SIGINT''' (od [[Engleski jezik|engl.]] '''''sig'''nals '''int'''elligence'') u [[Obavještajstvo|obavještajstvu]] je tip [[Elektronski rat|elektroničkoga]] djelovanja zbog prikupljanja [[informacija]] o neprijatelju. Uključuje praćenje [[Radio-valovi|radijskih]] komunikacijskih [[Električni signal|signala]] odnosno njihovo [[Kod|dekodiranje]], određivanje izvora i analizu komunikacije (poznato i kao COMINT, od engl. ''communication intelligence''), te presretanje i analizu [[Frekvencija|visokofrekventnih]] signala koje odašilju određena neprijateljska sredstva, kao što su [[radar]]i (ELINT, od engl. ''electronic intelligence''). Elektroničko izviđanje provodi se pomoću stacionarnih zemaljskih postaja ili mobilnih stanica, osobito specijalno opremljenih [[brod]]ova, [[podmornica]], [[avion]]a i [[Umjetni satelit|satelita]]. Aktivno elektroničko izviđanje zasniva se na prijamu i analizi odbijenih elektromagnetnih valova od izviđanog objekta.

== Agencije za SIGINT ==
* {{flagicon|AUS}} [[Australian Signals Directorate]]
* {{flagicon|KAN}} [[Communications Security Establishment]]
* {{flagicon|FRA}} [[Direction de la protection et de la sécurité de la Défense]]
* {{flagicon|ŠVE}} [[Försvarets radioanstalt]]
* {{flagicon|UK}} [[Government Communications Headquarters]]
* {{flagicon|RUS}} [[GRU]]
* {{flagicon|JAP}} [[Johohonbu]]
* {{flagicon|IND}} [[Joint Cipher Bureau]]
* {{flagicon|JAR}} [[National Communications Centre]]
* {{flagicon|SAD}} [[National Security Operations Center]]
* {{flagicon|HRV}} [[Središnjica elektroničkog izviđanja]]
* {{flagicon|FIN}} [[Viestikoelaitos]]

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20160304193848/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=1232 ''Elektroničko izviđanje''] na [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatskoj enciklopediji]]
* {{en icon}} [https://www.nsa.gov/sigint/ ''Signals Intelligence''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180726103836/https://www.nsa.gov/sigint/ |date=2018-07-26 }} na stranicama [[NSA]]-e

[[Kategorija:Obavještajstvo]]
[[Kategorija:Kriptografija]]
[[Kategorija:Špijunaža]]
[[Kategorija:Elektroničko ratovanje|Izviđanje]]</text>
      <sha1>5lxamozqvycmxsctpq18sc9f7n6n6a5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ervin Šinko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4545255</id>
    <revision>
      <id>42695838</id>
      <parentid>42675864</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:31:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695838</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8876" sha1="1ycx6aedaklx7wvm2y0lvwpjch5sc50" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
|ime          = Ervin Šinko
|slika         = Ervin Šinko.jpg
|širina_slike    = 150px
|alt           = 
|opis       = 
|ime_po_rođenju    = Franz Spitzer
|datum_rođenja    = {{birth date|1898|10|5|df=y}}
|mjesto_rođenja   = [[Apatin]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarska Monarhija]]
|datum_smrti    = {{death date and age|1967|3|26|1898|10|5|df=y}} 
|mjesto_smrti   = [[Zagreb]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
|tijelo_otkriveno = 
|uzrok_smrti   = 
|počivalište = [[Mirogoj]], Zagreb
|počivalište_koordinate = &lt;!-- {{coord|LAT|LONG|display=inline,title}} --&gt;
|rezidencija     = 
|nacionalnost   = [[Jugoslaveni|Jugoslaven]]
|etnicitet     = [[Jevreji u Srbiji|Židov]]&lt;ref name=&quot;jr&quot;&gt;Jaša Romano, 1982, str. 486&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ok&quot;&gt;Ognjen Kraus, 1998, str. 228&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ig&quot;&gt;Ivo Goldstein, 2001, str. 509&lt;/ref&gt; 
|državljanstvo   = SFR Jugoslavija
|ostala_imena   = Franjo Spitzer
|poznat_po     = 
|obrazovanje     = 
|alma_mater    = 
|poslodavac      = 
|zanimanje    = 
|godine_aktivnosti  = 
|mjesto_porijekla     = 
|plata        = 
|neto_vrijednost      = 
|visina        = 
|težina        = 
|titula         = 
|mandat          = 
|prethodnik   = 
|nasljednik     = 
|partija         = 
|suparnici     = 
|odbori        = 
|religija      = 
|supružnik        = Irma (Rothbart) Šinko
|partner       = 
|djeca      = 
|roditelji       = 
|rodbina     = 
|pozivni_znak      = 
|nagrade        = 
|potpis     = 
|website       = 
|fusnote     = 
|širina_kutije     = 
}}

'''Ervin Šinko''' (rođen: '''''Franz Spitzer''''') ([[Apatin]], [[5. 10.]] [[1898]] - [[Zagreb]], [[26. 3.]] [[1967]]), [[Jugoslaveni|jugoslavenski]] književnik [[Mađari u Vojvodini|mađarskog]] podrijetla, član [[Komunistička partija Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (SKJ), učesnik [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe/pokreta]] (NOB) i redoviti član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu]].

== Biografija ==
Ervin Šinko je rođen 5. 10. 1898 godine u Apatinu za vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. Potječe iz madžarske porodice [[Jevreji u Srbiji|židovskog]] podrijetla.&lt;ref name=&quot;jr&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ok&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ig&quot;/&gt; 
U književnosti se javio pjesničkom zbirkom &quot;Noći i svitanja&quot; (''&quot;Éjszakák és hajnalok&quot;'') 1916 godine. Nakon sloma [[Mađarska Sovjetska Republika|Madžarske Sovjetske Republike]], [[1919]] godine, emigrirao je u [[Beč]], a potom u [[Pariz]] i [[Moskva|Moskvu]]. U Beču je [[1922]] izdavao časopis &quot;Testvér&quot;, te surađivao u nizu madžarskih časopisa. [[1939]] godine postao je državljanin [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;lzmk&quot;&gt;{{Cite web|title=Šinko, Ervin|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59576|author=|authorlink=|first=|editor=|publisher=Hrvatska enciklopedija (Leksikografski zavod Miroslav Krleža)|format=|work=|pages=|year=|access-date=11. 11. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20171022033459/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59576|archive-date=2017-10-22|quote=|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Ervin je bio pripadnik revolucionarnog radničkog pokreta u Kraljevini Jugoslaviji i član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partija Jugoslavije]] (KPJ). Po dolasku [[Ustaše|ustaša]] na vlast tj. uspostavi [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH) prebjegao je u [[Drvar]], a odatle je prešao u [[Knin]]. Početkom [[Novembar|novembra]] [[1942]] [[Kraljevina Italija|talijanski]] [[Fašizam|fašisti]] su ga uhapsili i deportirali u [[Logor Brač|logor]] na [[Brač]]u, a početkom [[jun]]a [[1943]] godine u [[Logor Rab|logor]] na [[Rab]]u. U logoru je vrlo aktivno djelovao kao politički radnik među internircima i bio član [[Narodnooslobodilački odbori|Narodnooslobodilačkog odbora]] (NOO). Po oslobođenju iz logora, nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]], bio je član Komisije za evakuaciju židovskih logoraša sa Raba na oslobođenu teritoriju [[Lika|Like]], [[Kordun u Narodnooslobodilačkoj borbi|Korduna]] i [[Banija u Narodnooslobodilačkoj borbi|Banije]]. Do kraja rata je djelovao kao politički radnik u [[Otočac|Otočcu]].&lt;ref name=&quot;jr&quot;/&gt; Ervin se po završetku rata, [[1945]] godine, nastanio u Zagrebu. Nakon dolaska u Zagreb pisao je na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]], pa njegov opus pripada madžarskoj i jugoslavenskoj književnosti. Zbog zanesenosti idejama [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]], dosljednosti [[Ljevica|ljevičarskim]] opredjeljenjima, prvotne poticaje njegova estetskog i etičkoga creda čine teme politike i revolucije kao sudbine čovjekova bića, problemi kriza, hereza, sumnji, kao i neprekidna borba protiv [[Staljinizam|staljinističkih]] dogmi. U romanima &quot;Četrnaest dana&quot; iz [[1947]] i &quot;Optimisti&quot; iz [[1954]] godine, Ervin je dokumentaristički prikazao društvenu panoramu [[Mađarska|Madžarske]] u doba revolucije i sredinom [[1930-e|1930]]-ih. Kratkim romanom &quot;Egidije kreće na put&quot; iz [[1965]], te pripovijestima &quot;Natporučnik Elemir&quot; iz [[1950]] i &quot;Aronova ljubav&quot; iz [[1951]] dosegnuo je izrazitu poetsku uvjerljivost. U putopisnom i autobiografskom dnevniku &quot;Roman jednog romana&quot; iz [[1955]] prikazao je život borca i pisca koji se u vrtlogu [[Velika čistka|staljinističkih čistki]] bori za pravo umjetnika i čovjeka na vlastiti književni i moralni integritet. Teme [[Kominform|Informbiroa]] protežu se i u njegovim dramama &quot;Osuđenici&quot; i &quot;Strašna sreća&quot;. Pisao je kritike i eseje, među kojima se ističu oni o [[Miroslav Krleža|Miroslavu Krleži]] &quot;Falanga Antikrista i drugi komentari&quot; iz [[1957]] godine.&lt;ref name=&quot;lzmk&quot;/&gt; Ervin Šinko je umro 26. 3. 1967 godine u Zagrebu. Pokopan je na židovskom dijelu zagrebačkog groblja [[Mirogoj]].&lt;ref&gt;Gradska groblja Zagreb: Ervin Šinko, Mirogoj Ž-3-I-13&lt;/ref&gt;

== Djela ==
'''Knjige pjesama:'''
* ''Noći i zore'' (''Éjszakák és hajnalok''), 1916
* ''Bolni bog'' (''Fáajdalmas istem''), Fischer, Beč, 1923

'''Romani:'''
* ''Četrnaest dana'', Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1947
* ''Optimisti: roman jedne revolucije'', Zora, Zagreb, 1954 (s mađarskoga prevela Iva Adum) 
* ''Optimisták: történelmi regény 1918/19-ből'', Magvető, Budimpešta, 1965 
* ''Optimisták'', Noran Libro Kiadó, Budimpešta, 2010

'''Novele:'''
* ''Egidius kreće na put'' (''Aegidius útra kelése''), 1927
* ''Aronova ljubav'', Zora, Zagreb, 1951 (s mađarskoga rukopisa preveo [[Enver Čolaković]])

'''Pripovijetke:'''
* ''Pripovijetke'', Zora, Zagreb, 1950

'''Književne studije i eseji:'''
* ''Eto ide naša sila...: uz omladinsku prugu'', Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1947
* ''Književne studije'', Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1949
* ''Sablast kruži Evropom: članci, rasprave i predavanja (1948-1951)'', Zora, Zagreb, 1951
* ''Roman jednog romana: bilješke iz moskovskog dnevnika od 1935 do 1937 godine'', Zora, Zagreb, 1955
* ''Falanga Antikrista i drugi komentari'', Zora, Zagreb, 1957
* ''Lik književnika danas'', Univerzum, Zagreb, 1957
* ''Roman eines Romans: Moskauer Tagebuch'', Verlag Wissenschaft und Politik, Köln, 1962
* ''Csokonai életmüve'', Forum, Novi Sad, 1965.
* ''Pjesme u prozi, Pripovijetke, Zapisi, Ogledi'', (priredio [[Marijan Matković]]), Matica hrvatska, Zora, Zagreb, 1969 
* ''Sablast kruži Evropom'', Globus, Zagreb, 1982 
* ''Drvarski dnevnik'', BIGZ, Beograd, 1987 (''Honfoglalas Elott''), (s mađarskog prevela Gabriela Arc, priredio, pogovor i bilješke napisao Ištvan Bošnjak)
* ''Krleža: esszék, tanulmányok, kommentárok'', Forum Könyvkiadó, Novi Sad, 1987
* ''Az út. Naplók: 1916-1939'', Akadémiai Kiadó, Budimpešta, 1990 
* ''Roman eines Romans: Moskauer Tagebuch, 1935-1937'', Das Arsenal, Berlin, 1990
 
== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{Cite book|last=Romano|first=Jaša|title=Jevreji Jugoslavije 1941-1945: žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata|year=1980|publisher=Jevrejski Istorijski Muzej, Saveza jevrejskih opština Jugoslavije|location=Beograd|isbn=|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Kraus|first=Ognjen|title=Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj|year=1998|publisher=Židovska općina Zagreb|location=Zagreb|isbn=953-96836-2-9|ref=harv}}
* {{Cite book|last=Goldstein|first=Ivo|title=Holokaust u Zagrebu|year=2001|publisher=Novi Liber|location=Zagreb|isbn=953-6045-19-2|ref=harv}}

{{Lifetime|1898|1967|Šinko, Ervin}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biografije, Apatin]]
[[Kategorija:Jugoslavenski Jevreji]]
[[Kategorija:Austrougarski Jevreji]]
[[Kategorija:Jugoslavenski partizani]]
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Jevrejski pisci]]
[[Kategorija:Sahranjeni na groblju Mirogoj u Zagrebu]]</text>
      <sha1>1ycx6aedaklx7wvm2y0lvwpjch5sc50</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gravitaciona biologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4546511</id>
    <revision>
      <id>42696042</id>
      <parentid>42587930</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T06:08:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12972" sha1="43f9hpyxqdzs5wn3pwtpcin84yn65uu" xml:space="preserve">[[Datoteka:Opsanus tau.jpg|mini|desno|350px|Riba ''Opsanus tau'' je odličan model koji koristi gravitaciona i kosmička biologija za izučavanje efekta mikrogravitacije na [[nervni sistem]]. Ogled je izveden u [[Spejs šatl]] misiji STS-90)]]
'''Gravitaciona biologija''' je naučna disciplina koja proučava uticaje koje [[gravitacija]] ima na žive organizme. Kroz istoriju život na Zemlji je neprestano evoluirao kako bi živi svet na njoj preživeo promenljive uslove, kao što su promene u [[Klima|klimi]] i karakteristikama [[Stanište|staništa]]. Jedina konstantan faktor u evoluciji, sa kojim je život na Zemlji počeo i danas deluje, je sila gravitacije. Kao posledica dejstva zemljine gravitacije, svi biološki procesu su navikli na dejstvo prisutne gravitacione sile, pa zato čak i najmanje varijacije u njenoj snazi, pravcu ili smeru delovanja mogu imati značajan uticaj na zdravlje i funkciju organizama. Naučnici su takođe otkrili i pozitivn uticaj gravitacije na živa bića jer su utvrdili da ako ćelije rastu bez uticaja gravitacije Zemlje, one formiraju tkivo koje više liči prirodniom tkivu u telu.&lt;ref&gt;{{en}} Astrobiology: The Living Universe - [http://library.thinkquest.org/C003763/print.php?page=human03 ''Gravitational Biology''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070831083511/http://library.thinkquest.org/C003763/print.php?page=human03 |date=2007-08-31 }}&lt;/ref&gt;

Naučnici koji proučavaju uticaj [[gravitacija|gravitacije]] na žive organizme i njihov [[život]] nazivaju se gravitacioni biolozi. Oni sa različitim grupama [[naučnik]]a i [[inženjer]]a nastoje da podstaknu razmenu [[ideja]] i pristupe osnovnim i primenjenim biološkim istraživanja u gravitacionoj nauci kako na Zemlji tako i u [[svemir]]u &lt;ref&gt;{{en}} ''What is Gravitational and Space Biology?'' [http://asgsb2011.org/ American Society for Gravitational and Space Biology (ASGSB)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160815200407/http://asgsb2011.org/ |date=2016-08-15 }}&lt;/ref&gt;.

== Gravitacija i zadaci gravitacione biologije ==
[[Gravitacija]] odnosno sila teže je fizička [[interakcija]] koja izaziva privlačenje između tela, a što je posledica njihove [[masa|mase]]. To je jedna od četiri osnovne sile koje deluju u prirodi, predstavlja [[sila|silu]] privlačenja između materijalnih tela svih veličina - od atoma do [[planeta]] u [[galaksija]]ma, [[zvezda]] u [[svemir|univerzumu]], itd. [[Gravitacija]] je sila kojom [[planeta]] [[Zemlja]] privlači i drži sve materijalne stvari (živa bića i predmete) na svojoj površini i još se naziva i Zemljina teža. Sva materijalna tela poseduju silu gravitacije, ali su te sile daleko manje nego [[gravitacija|sila Zemljine teže]] koja se oseća i na 80.000 kilometara udaljenosti od Zemlje. Gravitaciona sila na površini zemlje, koja se obično naizva ''g-sila'', od postanka Zemlje je konstantne veličine u oba smer i od formiranja planete iznosi; ''g = 9,81 m/s²''.

Kako u prirodnim naukama postoji bezbroj pitanja povezanih sa zemljinom gravitacijom na koje treba pronaći odgovore, nastala je i posebna oblast biologije, gravitaciona biologija, koja treba da odgovori na sledeća pitanja o efekatima gravitacije na žive organizame;
* ''Kako tačno ćelija registruje gravitacione signale?''
* ''Da li na gravitaciju reaguju pojedinične ćelije, ili samo višećelijske struktura?''
* ''Koje su razlike između pojedinih [[vrsta]], po tome kako one osećaju i reaguju na gravitaciju?''
* ''Koji su to mehanizmi pomoću kojih i naredne generacije trpe posledice odsustva gravitacije?''
* ''Kako svemirska mikrogravitaciona sredina utiče na ponašanje, životni vek, i starenje organizama?''
Zato su glavni zadaci gravitacione biologije, kao nauke vođene željom za novim saznanjima u oblasti biologije, da izuči uticaje gravitacije i pokuša da odgovori na ova i brojna druga pitanja i otkrije prirodu odnosa između fizičkih zakona univerzuma i živih bića, kako bi što svestranije razumeli univerzum u kome živimo.&lt;ref&gt;{{en}} Janet Tou, April Ronca, Richard ''Grindeland and Charles Wade Models to Study Gravitational Biology of Mammalian Reproduction''[http://www.biolreprod.org/content/67/6/1681.abstract Abstract] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160528013808/http://www.biolreprod.org/content/67/6/1681.abstract |date=2016-05-28 }}&lt;/ref&gt;.

== Životinje u borbi sa gravitacijom ==
Gravitacija je imala uticaj na razvoj [[životinje|životinjskog sveta]] od prvog jednoćelijskog organizma. Veličina pojedinih bioloških [[ćelija]], je obrnuto proporcionalna intenzitetu [[Gravitaciono polje|gravitacionog polja]] koje deluje na [[ćelija|ćeliju]]. Zato se u najjačem gravitacionom polju veličina ćelija smanjuje, a u slabom gravitaciona polju povećava. Gravitacija tada postaje ograničavajući faktor rasta pojedinih ćelija.

Ćelije koje su prirodno veće nego što im je gravitacija to dozvolila, morale su razviti metode unutrašnje zaštite svojih struktura. Neka od tih metoda zasnivaju se na; pokretima protoplazme, duge na tankom obliku tela ćelije, povećanoj viskoznosti citoplazme, ili velikom smanjenje specifične težine komponenata ćelija u odnosu na zemljinu &lt;ref&gt;[http://www.dlr.de/me/Institut/Abteilungen/Strahlenbiologie/pdf/astrobiologie/P4_20.pdf Gravitational Zoology: How Animals Use and Cope with Gravity&quot; Ralf H. Anken, Hinrich Rahmann. 2001.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060928041012/http://www.dlr.de/me/Institut/Abteilungen/Strahlenbiologie/pdf/astrobiologie/P4_20.pdf |date=2006-09-28 }} [http://www.dlr.de/me/Institut/Abteilungen/Strahlenbiologie/pdf/astrobiologie/P4_20.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060928041012/http://www.dlr.de/me/Institut/Abteilungen/Strahlenbiologie/pdf/astrobiologie/P4_20.pdf |date=2006-09-28 }}&lt;/ref&gt;.

Efekti gravitacije u mnogim jednoćelijskih organizama su još dramatičniji. U periodu kada je evoluirala prva životinja kako bi opstala na zemlji, kroz neki oblik uspravnog kretanja, morala je da poseduje neki spoljašnji ili unutrašnji skelet, koji je bio neophodan da se uz pomoć njega izbori sa povećanom težinom sopstvenog tela, izazvanom silom gravitacije. Pre nego što se u evoluciji životinja ovo desilo, većina životnih oblika bilo je male veličine, nalik crvima ili meduzama. Bez ovog iskoraka u [[Evolucija (biologija)|evoluciji]], živa bića na Zemlji ne bi bila u stanju da održe svoj oblik ili se kreću po njenoj površini.

U širem smislu gravitaciona sila u organizmu zemaljskih kičmenjake utiče i na njihov mišićni sistem, sistem za ravnotežu, cirkulatorni sistem, distribuciju [[tečnost]]i i unutrašnju dinamiku kretanja [[materija]].

== Značaj bestežinskog stanja ==
Razvoj i rast [[ćelija]], [[Biljke|biljaka]] i [[životinje|životinja]] ne može se proučavati u odsustvu [[gravitacija|gravitacije]], zato je od velikog značaja sticanje uvida u to kako gravitacija utiče na život, životne procese i zdravlje živih bića na Zemlji. Ljudske, biljne i životinjske ćelije izložene [[nulta gravitacija|bestežinskom okruženju]] nakon samo nekoliko dana pokazuju strukturne i funkcionalne promene. Brojni eksperimenti pokazali su da promene u ćelijskom metabolizmu, funkcijama imunskih ćelija, deobi ćelija itd, nastaju u svim ćelijama za vreme boravka živih bića u svemiru. ''Na primer, posle nekoliko dana boravka u mikrogravitaciji, ćelije ljudskog [[imunski sistem|imunskog sistema]] nisu uspele da se diferenciraju u zrele ćelije.''

Zato su istraživanje [[svemir]]a od velikog značaja i ogromna blagodat za dalji rad gravitacione biologije jer su stvorila jedinstvenu priliku gravitacionim biolozizma da eksperimentišu u realnim uslovima hipo ili mikrogravitacije koja vlada u svemiru. Šta to znači? Ako se određene ćelije u svemiru ne mogu diferencirati, organizam nije u stanju da se uspešno [[Reprodukcija|reprodukuju]] nakon izlaganja [[nulta gravitacija|nultoj gravitaciji.]] [[Naučnik|Naučnici]] veruju da je [[stres]] u svemirskim letovima odgovoran za nemogućnost raspoznavanja određenih ćelija. [[Stres]] može da izmeni metaboličku aktivnosti i poremeti hemijske procesa i iozazove promene u organizmu, pa čak i u samo jednoj ćeliji.

''„Na primer, mikrogravitacija ometa razvoj koštanih ćelija. Koštane ćelije umiru ako ne mogu da se prikače uz nešto. Bez gravitacije ne postoji silazni pritisak na koštane ćelije, pa one okolo besciljno plutaju i na kraju propadaju. Ova promena sugeriše da gravitacija može ovim ćelijama da da nagoveštaj gde da se priključe.“''

== Kultivisanje ćelija u svemiru ==
{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;float:right; margin-left: 1em; margin-right: 2em; font-size: 80%; background:#c6dbf7; color:black; width:30em; max-width: 40%;&quot; cellspacing=&quot;5&quot;
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |[[Datoteka:Stanford Torus interior.jpg|mini|centar|270px|Umetnika vizija svemirske kolonije sa svemirskim baštama za višegodišnji boravak čoveka u kosmosu, Don Davis (1976)]]
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |
:'''Kosmičke bašte'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |
:Za duga kosmička putovanja
:Prave se kosmičke bašte,
:U kojima rastu povrće i žita,
:Iako to nisu vrtovi iz mašte.
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |
:U baštama kosmičkih brodova
:Već se gaje žito i salata
:Oni su tamo, u Kosmosu,
:Vredniji od suvog zlata
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot; |''Deo pesme '''dr Jovana Davidovića''' aviofiziologa''&lt;ref&gt;Jovan M Davidović, ''Kako je čovek poleteo'', Izdavač Autor, Beograd, 2008&lt;/ref&gt;
|}
Druga oblast kojom se bavi gravitaciona biologija je kultivisanje ćelija u svemiru, gde se u mikrogravitacionom okruženju stvaraju određeni uslovi i prednosta za rast tkiva. U laboratorijama, na Zemlji, ćelije se gaje u petrijevim posudama. U njima one obično rastu u obliku dvodimenzionalnih slojeva na dnu posude. U živom organizmu, međutim, ćelije formiraju tkivo sasvim drugačijih karakteristika. One rastu u obliku trodimenzionalnih slojeva tkiva koja se sastoje od specijalizovanih i diferenciranih ćelija. Zato što ćelije koje se gaje u petrijevim posudama ili in vitro uslovima ne prave razliku, one su esencijalno beskorisne u biomedicinskim aplikacijama kao što su tkivni graftovi.

Međutim, naučnici su otkrili da ako ćelije rastu bez uticaja gravitacije Zemlje, one formiraju strukturu tkiva, koja više liči prirodniom tkivu u telu. Eksperimenti su pokazali da je mikrogravitacija jako korisna za kulturu ćelija i rast tkiva, što može biti od velikog značaja za biomedicinske nauke.

== Uticaj gravitacije na rast biljaka ==
Na Zemlji, gravitacija igra presudnu ulogu u rastu biljaka, jer postoji tropizam koji usmereva pokrete [[Biljke|biljaka]] u određenom smeru kao odgovor na na dejstvo stimulusa iz određenog pravca. Kod pojedinih vrsta biljaka tropizam se manifestuje kao gravitropizam, kod kojeg su pokreti stimulisani dejstvom [[gravitacija|gravitacije]]. Tako je npr. prostiranje korenja u pravcu gravitacije, ili vektorski gledano prema središtu zemlje, suprotno od sunca. Dok cvetovi i stabljike rastu suprotno od sile gravitacije, prema [[sunce|suncu]].

Kako biljke osećaju gravitaciju? One to čine lučenjem [[hormoni|hormona]]. Jedan određena grupa [[hormoni|hormona]], koji se zovu [[auksin|ćelijski auksini]] ''(called auxins)'', odgovorni su za izduženja [[ćelija]] [[koren]]a. [[Auksin]]i se sintetizuju u određenom delu biljke, odakle migriraju sve do korena, gde se akumuliraju pod dejstvom gravitacije i stimulišu rast ćelija korena. [[Hormoni]] su na sličan način odgovorni i za rast lastara biljaka u suprotnom smeru od gravitacije.

U [[svemir]]u, međutim, u uslovima [[mikrogravitacija|mikrogravitacije]] hemijski signali koji se obično aktiviraju gravitacijom izostaju, ili bar ne deluju u određenom pravcu. Masa biljke uspevaju i rastu u svemiru, neke su pokazale neobične odgovore na dejstvo [[nulta gravitacija|nulte gravitacije]]. U [[ćelija]]ma korena nekih biljka primećeno je prisustvo promene u [[hromozom]]ima. Takođe je interesantno i da je rast [[koren]]a nekih [[biljke|biljaka]] u [[svemir]]u značajno brži nego kod istih tih biljkaka na Zemlji.

[[Naučnik|Naučnici]] još uvek ne mogu u potpunosti da objasne razloge ovakvog ponašanja biljaka i zato se trenutno sprovode brojna istraživanja. Temeljno razumevanje procesa kako biljke rastu i reprodukuju se u svemiru od suštinskog je značaja za dalji uspeh budućih međuplanetarnih svemirskih misija, u kojima će rast useva biti primaran (i možda jedini) izvor hrane za posadu svemirskih letelica.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{en icon}} [http://www.nasa.gov/pdf/185052main_FSB2000-2002REPORT.pdf Fundamental space biology], Accomplishments Report 2000–2002

[[Kategorija:Biologija]]
[[Kategorija:Celularna biologija]]
[[Kategorija:Gravitacija|Biologija]]
[[Kategorija:Svemirska medicina]]
[[Kategorija:Zrakoplovna medicina]]</text>
      <sha1>43f9hpyxqdzs5wn3pwtpcin84yn65uu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>F-14 Tomcat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4547086</id>
    <revision>
      <id>42695864</id>
      <parentid>42587326</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:49:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695864</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38203" sha1="7hlljca9snrl7ignxala1slwl0sjhun" xml:space="preserve">{{Vojni avion
| ime = F-14 Tomket
| slika = F-14A Tomcat over Iraq during Southern Watch.jpg
| opis_slike = F-14 tomket
| širina_slike = 290px
| namena = Presretač
| posada = dva člana
| prvi_let = [[21. decembar]] [[1970]].
| početak_proizvodnje = septembar [[1974]].
| proizvođač = [[Graman]]
| dužina = 19,1
| razmah_krila =19 / 11,7
| visina =4,9
| površina_krila =
| prazan =18.036
| poletna =31.139
| maksimalna_težina =33.730
| težina_naoružanja =6.577
| TMM =[[Prat end Vitni]]

2hTF30-414A
| TMMpot = 95 / 56
| RM =
| RMpot =
| TEM =
| TEMsnaga =
| KEM =
| KEMsnaga =
| brzina =2.485
| brzina0 =
| radijus_kretanja =927
| dolet =
| plafon_leta =15.700
| brzina_penjanja =9.145
}}
'''Graman F-14 tomket''' ({{jez-en|Grumman F-14 Tomcat}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] nadzvučni, borbeni, mornarički, dvomotorni [[avion]], dvosed s promenljivom geometrijom [[krilo|krila]]. [[Geometrija]] krila se menja, s atomatskom izmenom ugla strele, od 20 do 68 stepeni.

Tomket je bio u operativnoj upotrebi, u [[Američka mornarica|Američkoj mornarici]] , u vremenskom periodu od [[1974]]. do [[2006]]. godine. Korišćen je za prevlast u vazdušnom prostoru, zaštitu flote, taktičko izviđanje i dejstvo vazduh—tlo. Zvanični datum prestanka operatvne upotrebe Tomketa, u SAD, je bio [[22. septembar]] 2006. godine. Nasledio ga je [[F/A-18 hornet|F/A-18 Hornet]] i [[F/A-18E/F super hornet|F/A-18E/F Super Hornet]]. Posle prestanka operativne upotrebe u SAD, Tomket je ostao u upotrebi jedino još u [[Iran]]u.

Tomket je nastao iz ratnih iskustava u [[Vijetnam]]u. U vazdušnom prostoru, toga ratišta, su bili međusobno suprostavljeni američki borbeni avioni sa [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetskim]]. Posebno su značajna iskustva iz borbi, između [[lovački avion|lovačkih aviona]] [[F-4 Fantom]] i [[MiG-21]]. Proizvedeno je ukupno 712 aviona Tomket.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.navy.mil/navydata/fact_display.asp?cid=1100&amp;tid=1100&amp;ct=1 |title=Mornarica SAD |publisher=Navy.mil |date= |accessdate=20. 4. 2012. |archive-date=2006-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060402215910/https://www.navy.mil/navydata/fact_display.asp?cid=1100&amp;tid=1100&amp;ct=1 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FI&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.anft.net/f-14/f14-specification.htm |title=Specifikacije Tomketa |publisher=Anft.net |date= |accessdate = 20. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot; Broj Tomketa&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.anft.net/f-14/f14-serial.htm |title=Broj Tomketa |publisher=Anft.net |date= |accessdate = 20. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt;

== Zahtevi i razvoj ==
Krajem [[1960]]-ih godina dvadesetog veka, Ratna mornarica je tražila obnovu svoje borbene avijacije. Pošto su brzine poletanja i sletanja [[F-111]]B bile velike, za dužinu raspoložive poletno-sletne staze na nosačima aviona, [[Graman]] je dobio zadatak da predloži odgovarajući svoj projekat.

Kongres SAD je [[1968]]. odobrio [[budžet]] za finansiranje razvoja i proizvodnje toga [[avion]]a za Ratnu mornaricu, te je otpočela kampanja za njegovu definiciju, u cilju obezbeđenja superiornosti nad novim sovjetskim [[Suhoj Su-24|Su-24]], [[MiG-23]] i [[MiG-25]].

U [[bliska vazdušna borba|borbi]] protiv sovjetskih [[lovački avion|lovaca]], [[F-4 Fantom|Fantom]] je pokazivao nedostatke u manevarskim sposobnostima i u borbenim karakteristikama. Kod [[F-4 Fantom|Fantoma]] su uočeni i propusti u koncepciji. Posebno je karakteristična zabluda minimizacije uloge vatrenog oružja u bliskoj borbi i njegovog izostavljanja iz stalnog naoružanja. Precenjena je uloga raketa s infra-crvenim (IC) navođenjem u bliskoj borbi. Ispostavilo se u [[Vijetnam]]u, u borbi s migovima, kao veliki nedostatak Fantoma što nema top u završnoj fazi borbe, posle preživljavanja raketnog dvoboja. Taj nedostatak nije sasvim otklonjen ni s nošenjem topa u podvesnom kontejneru.

Zahtevima za naredni avion je i traženo značajno smanjivanje minimalne a povećanje maksimalne [[brzina|brzine]] leta. Zatim je traženo pomeranje granice stabilnog leta na velikim napadnim uglovima. Posebno su bili visoki zahtevi za performanse [[radar]]a i dometa [[raketa]] s poluaktivnim radarskim vođenjem.

Pri definisanju zahteva i koncepcije Tomketa, preneta su dobra rešenja i dokazane tehnologije, s odbačenog projekta F-111B (F-111B).
[[Datoteka:Grumman F-14 Tomcat.png|desno|mini|250px|Izgled aviona u tri projekcije.]]
Zadržana je koncepcija promenjive strele krila, neka rešenja za naoružanje i elektroniku. Preneta je mikrocesorska tehnologija i primenjena je u serijskoj proizvodnji aviona, prvi put na Tomketu. Početkom [[1969]]. je odlučeno da se izgradi 6 [[prototip]]ova. Kasnije je ugovor dopunjen, zbog raspodele i ubrzanja ukupnog ispitivanja u letu, za proizvodnju 12 prototipova. Prvi let prototipa je obavljen [[21. decembar|21. decembra]] [[1970]]. godine, na minimalnom uglu strele krila (20°), bez izmene istog u celom toku leta.

Ispitivanja su se odvijala otežano, uz visoku cenu, s nekoliko gubitaka aviona i pilota. Karakterističan slučaj se desio, da je deseti prototip izgubljen zbog prirodne smrti pilota, u toku leta.

Prvi serijski avioni su počeli izlaziti iz proizvodnje i predavati su na operativnu upotrebu, od oktobra [[1972]]. godine.

Do kraja serijske proizvodnje je ukupno izgrađeno 712 aviona Tomket.{{sfn|Jenkins|2002|p=}}&lt;ref name=&quot;Stvaranje Tomketa&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vectorsite.net/avtomcat_1.html#m2 |title=Stvaranje Tomketa |publisher=Vectorsite.net |date= |accessdate=20. 4. 2012. |archive-date=2011-12-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111211023756/http://www.vectorsite.net/avtomcat_1.html#m2 }}&lt;/ref&gt;

== Opis ==
[[Datoteka:F-14 Tomcat with landing gear down.jpg|desno|mini|250px|Tomket pri sletanju.]]
Tomket je morao ispuniti uslove mornaričkog aviona, da bezbedno sleće i poleće s palube, a da ujedno ima i potpunu prevlast u vazdušnom prostoru. To su veoma teški, a u određenim segmentima i kontraditorni uslovi. Poletanje i sletanje, na palubi broda, uslovljava male minimalne [[brzina|brzine]] leta. To znači veliki koeficijenat uzgona i malo specifično opterećenje krila (malo kg mase aviona po 1 m² površine krila). Takva rešenja je teško realizovati za nadzvučni avion, velikih brzina. Izabrano je [[krilo]] promenljive [[geometrija|geometrije]], u toku leta, preko izmene [[ugao|ugla]] strele od 20 do 68 stepeni. Ugao strele krila se automatski menja, sa upravljanjem preko CP-1166B/A, centralnog [[računar]]a, koristeći podatke sa davača ([[senzor]]a) o režimu leta.

Za poletanje i sletanje, kao i za male brzine leta, polukrila se postavljaju na minimalnu vrednost ugla strele od 20 stepeni. Na režimu nadzvučnog leta polukrila se zakreću unazad, na 68 stepeni. Tokom izmene brzina, pri manevrisanju i promeni režima leta, automatski se polukrila postavljaju na optimalan ugao strele. U hitnim slučajevima i pri kvaru automatike, pilot može i ručno upravljati sa sistemom za izmenu ugla strele krila. Posebno bi bilo kritično da polukrila ostanu na velikoj vrednosti ugla strele pri sletanju aviona.

Celokupna napadna i izlazna ivica, duž celog razmaha krila, je iskorišćena za mehanizaciju, za povećanje uzgona. Pošto celu izlaznu ivicu zauzimaju zakrilca, nije preostalo mesto za krilca. Izabrano je rešenje, da se umesto s krilcima, upravlja s avionom oko uzdužme ose, sa spojlerima. Na velikim, nadzvučnim brzinama, pri velikim uglovima strele krila (iznad 57°), spojleri se automatski isključuju. Tada se upravljanje, oko uzdužne ose, realizuje s diferencijalnim otklanjanjem polupovršina horizontalnog repa. Na stajanci i u brodskom spremištu se krila sklapaju (oko ose u pravcu tetive), zbog skučenog smeštajnog prostora na brodu nosaču.

Stabilan let i kvalitetno upravljanje je obezbeđeno i na velikim napadnim uglovima sa celoobrtnim horizontlnim repom i s dva verikalna repa s krmama.

U kabini su smeštena dva pilotska sedišta, postavljena jedno iza drugog. Kabina je ugrađena na uzvišenom delu trupa, tako da je iz nje pregledno celo okruženje, u krugu od 360°.
[[Datoteka:F14 Fanghaken.JPG|desno|mini|250px|Ilustracija izgleda prostora između motora, na završnom delu trupa. Vidi se i kuka za hvatanje zaustavnog konopa na palubi.]]
U centralnom, a produženo i u stražnjem delu trupa Tomketa, su obezbeđena dva odvojena motorska prostora, koji su oblikovali taj deo u telo koje asocira na palačinku. Na krajnjem zadnjem delu aviona, odnosno dela trupa oblika „palačinka“, oformljen je duboki tunel između motora, koji stvara štetni otpor. Međutim, tako dobijeni deo trupa aviona stvara dodatni prostor za smeštaj goriva, opreme i za podkačinjanje naoružanja. Na stražnjem delu prostora, između motora, to jest završni deo „palačinke“ je blago zakrivljen prema gore, zbog poništavanja [[moment]]a propinjanja, na nultom uzgonu pri nadzvučnom letu. Slično rešenje je i kod [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetskih]] [[lovački avion|lovačkih aviona]] [[MiG-29]] i [[Suhoj Su-27|Su-27]], koji su projektovani i razvijeni mnogo kasnije. Ovakva razmaknuta ugradnja motora je izvedena zbog povećanja verovatnoće preživljavanja aviona, pri pogodku jednog od [[motor]]a, s IC [[raketa|raketom]]. Nedostatak ovakvog rešenja, što je osa potiska motora na velikom kraku od ose aviona i pri prestanku rada jednog od motora se javlja veliki moment skretanja. Pilot je primoran, u tome slučaju, da brzo reaguje i da taj moment, s komandama vertikalnog krmila, poništava, a trajnije da ga s ''trimovanjem'' uravnoteži.
[[Datoteka:F-14 3 Yokota Tokyo.jpg|desno|mini|250px|Izgled usisnika Tomketa, s čeone strane.]]
Motori se napajaju s vazduhom preko dva velika, pravougaonog oblika, oštrih usana, usisnika. Usisnici su postavljeni na bokovima trupa Tomketa, ispod korenog dela krila. Rubovi ''usana'' usisnika, u poprečnoj ravni, su pod oštrim uglom unazad, od vrha do dna, kako bi se obezbedila dovoljna količine vazduha za motore i na velikim napadnim uglovima leta aviona. Ulazi u usisnike su dovoljno odmaknuti od bokova trupa, tako da uzimaju čistu vazdušnu struju, bez vrtloga. Iz istih razloga su spušteni, ispod korenog dela krila, izvan [[aerodinamika|aerodinamičkog]] uticaja istog. Kanali usisnika su skoro pravi, bez skretanja vazduha, što smanjuje gubitke u njima. Gornja usna usisnika, automatski menja svoj nagib oko šarnira, pomoću računara i tako se menja presek za ulaz vazduha, u funkciji režima leta aviona. Na taj način su izvedeni usisnici s promenljivom geometrijom, to jest optimiziranom regulacijom protoka vazduha prema motoru.

Stajni trap je tricikl, s nosnom nogom. Glavne noge se uvlače u gondole u korenom delu krila. Nosna noga ima dva točka i uvlači se unazad, u gondolu u prednjem delu trupa.

Gorivo je smešteno u integralnim rezervoarima u oba spoljnja dela kila, po 1.116 litara. U zadnjem delu trupa staje 2.453 litara, a 2.615 litara nosi u centralnom delu trupa, iza kabine. Pored toga postoje još dva rezervoara u strukturi trupa, s ukupnim gorivom od 1.726 litara. Ukupno unutrašnje gorivo je zapremine 9.026 litara, a spoljnje, u dva podvesna rezervora ispod usisnika, su 2 h 1.011 litara. Tomket je opremljen i s uređajem za napajanje goriva u letu.
[[Datoteka:ECN-13222-small.jpg|desno|mini|250px|Pogled na instrumentalnu tablu prednje kabine Tomketa.]]
Nalivna sonda, za punjenje aviona u letu s gorivom, je ugrađena s desne strane prednjeg dela trupa.

Vazdušne kočnice se nalaze na završnom delu trupa, na završetku ''palačinka''. Sastoje se iz dve ploče koje se zajedno otklanjaju s hidrauličkim pokretačima. Jedna ploča je zgornje a druga s donje strane ''palačinka'', tako kada se otklone, ne menjaju moment propinjanja aviona.

Ispod ''palačinka'' je postavljena i kuka za hvatanje zaustavnog konopa na brodu nosaču.

Na samom repnom delu trupa je ugrađen uređaj za protiv-elektronsku zaštitu.

Tomket ima ''hibridne'' komande leta, sa hidrauličkim pokretačima na koje se prenosi ''želja'' pilota preko kinematskih poluga. U servo-ventilu se integriše taj signal u jedinstven, sa elektronskim iz prigušivača i autopilota. Na osnovu rezultujućeg signala se pozicionira pokretač odnosno komandna površina. Jedino se spojleri upravljaju s električnim sistemom. Otpor (suprostavljanje) pilotu na pomeranje palice se simulira u cilju stvaranja osećaja o učinjenom, pomoću opružnog sistema.

Tomket je vrlo komplesan avion, za jedan vremenski čas leta je neophodno srednje vreme rada na njegovom održavanju od 50 časova.&lt;ref name=&quot;Stvaranje Tomketa&quot; /&gt;
&lt;ref name=&quot;F-14A Tomket&quot;&gt;[http://home.att.net/~jbaugher1/f14_2.html F-14A Tomket]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Oprema ===
Pilotska kabina je opremljena s dva sedišta, tipa [[Martin-Bejker]] GRU-7A, a pokrivena je sa zajedničkim, providnim poklopcem. Na prednjem sedištu sedi pilot aviona, a na zadnjem je operator s radarom i ostalom opremom. Sedišta su opremljena s raketnim motorima, za lansiranje prilikom njihovog izbacivanja, u slučaju prisilnog napuštanja aviona, pri svima brzinama leta aviona do 830&amp;nbsp;km/h, uključujući i uslove mirovanja na zemlji („nula-nula“ tip sedišta).

U prednjoj kabini je instrumentalna tabla s potpunim sadržajem prikazivačkih i upravnjačkih uređaja. Pilotu su na raspolaganju tri prikazivačka ekrana za očitavanje navigacije i taktičkih podataka i sistemi za upravljanje s naoružanjem, s komandama leta i pokazivačkim [[sistem]]om.

U zadnjoj kabini je samo najneophodnije ponavljanje upravljačkih i pokazivačkih uređaja i to samo za najnužnije potrebe izvršavanja zadatka operatora s radarom i s drugim [[senzor]]ima i sistemima. Među njima je i ekran, s podacima s [[radar]]a AN/APG-71 i s drugih sistema, i uređaji s kojima operator upravlja. Operator pomaže pilotu u otkrivanju i praćenju cilja, a pri potrebi može i da lansira jedan projektil.

Tomket je, za svoj primarni zadatak prisluškivanja i otkrivanja protivnika, opremljen s napadno-navigacijskim sistemom na bazi Hjuzovog radara AN/APG-71. Ovaj sistem ima sposobnost da istovremeno gađa sa šest projektila, većeg dometa, a da istovremeno prati 24 cilja. Antena radara je tanjirasta, veličine 40,64 sm. IFF antena se direktno montira na tanjir, s izlaznom snagom od 10,2&amp;nbsp;kW. Radar je doplerski, ima sposobnost otkrivanja i praćenja ciljeva prema gore i prema dole (prema tlu) i na malim visinama. Baziran je na analognoj tehnologiji, domet mu je 230&amp;nbsp;km.
[[Datoteka:F-14 Radar TID.jpg|desno|mini|250px|Taktička situacija na pokazivaču [[radar]]a F-14A.]]
Prve serije Tomketa su bile opremljene s uređajem za detekciju infra-crvenog (IC) zračenja. Taj sistem je zamenjen sa sistemom TV kamera, preko kojih se vizuelno uočava neprijatelj. Slika se prenosi u obe kabine radi ranog otkrivanja cilja i preduzimanje mera za njegovo uništenje.
[[Računar]] podataka o letu, koristi davače (senzore), za statički i dinamički [[pritisak]] i [[temperatura|temperaturu]] [[vazduh]]a i napadni ugao krila. Na osnovu obrađenih podataka, računar šalje signal komandama leta za odgovarajuće, optimalno pozicioniranje komandnih površina. Tomket je još opremljen s opremom: IFF transponder, ispitivač, radio uređaji za vezu, radio-far, radio i radarski visinomer i kompas.

Tomket je opremljen s uređajima za protiv elektronske mere i sa sistemima radarskih i IC mamaka, za pasivnu protivradarsku i IC zaštitu.

=== Pogon ===
[[Datoteka:F-14 Tomcat afterburner.jpg|desno|mini|250px|Tomket na ''startu'' pred poletanje. Uključeno je [[dopunsko sagorevanje]] (SDS) motora.]]
Na F-14A Tomketu su integrisana dva [[motor]]a [[Prat end Vitni]] [[TF30-P-412]] sa aksijalnom komorom sagorevanja, turboventilator, s potiskom, bez [[dopunsko sagorevanje|dopunskog sagorevanja]] (BDS), od 2 h 56&amp;nbsp;kN, a s dopunskim sagorevanjem (SDS), od 2 h 95&amp;nbsp;kN. Ovaj motor je nastao od TF30-P-12, koji je korišćen na F-111B.

Motor TF30 ima 16 stepeni kompresije, tri ventilatorska su na jednom vratilu, šest niskog pritiska su na drugom vratilu, a sedam visokog pritiska su na trećem vratilu. Komora sagorevanja je prstenasta. Lopatice jednostepenog kola turbine visokog pritiska su od legura kobalta i podnosi visoke temperature. Tri kola niskog pritiska su od legure nikl-aluminijuma.

Motori TF30 su, u eksploataciji, ispoljili nedostatak. Na mekim režimima rada se pojavljivalo zagušenje kompresora vazduha, što je ugrožavalo njegovu pouzdanost. Na varijantama »B« i »D« su integrisana dva ekonomičnija, savremenija i pouzdanija motora [[Dženeral elektrik|General Electric]] [[GE F110-400]], potiska BDS od 2 h 56&amp;nbsp;kN, a SDS 2 h 122&amp;nbsp;kN. Oba tipa motora poseduju sistem za dopunsko sagorevanje, sa podsistemom za promenu protoka izduva.

=== Naoružanje&lt;ref name=&quot;F-14A Tomket&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gramanov Tomket&quot;&gt;{{Cite web |title=Gramanov Tomket »D« |url=http://home.att.net/~jbaugher1/f14_5.html |access-date=2015-12-04 |archivedate=2009-09-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090908092009/http://home.att.net/~jbaugher1/f14_5.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; ===
[[Datoteka:AIM-54C.png|desno|mini|300px|Crtež Feniksa, sa označenjem sekcija.]]
Tomket je koncepiran za nadmoć u vazdušnom prostoru, u periodu hladno-ratovske trke u naoružanju i direktnih pretnji protivničkoj strani. Projektivan je da preživljava napade [[savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetskih]] [[raketa]] i [[avion]]a. i da opasnije zapreti od njih. Izabran je da odgovori ovoj nameni, u ulozi platforme, za tešku raketu vazduh-vazduh [[AIM-54 Feniks]] (AIM-54 Phoenix). Ova raketa je podrazumevala i integraciju odgovarajućeg radara, a to je AN/APG-71. Sa spregnutim ovim [[sistem]]ima, Tomket otkriva ciljeve udaljene do 230&amp;nbsp;km, radarom ''zabravi'' cilj na 130&amp;nbsp;km, a lansira raketu na 100&amp;nbsp;km.

Tražena superiornost u vazdušnom prostoru u svima prilikama, je diktirala integraciju, u strukturu aviona, moćnog topa [[M61 Vulkan]] (M61 Vulcan), s bojevim komletom (BK) od 676 granata. Sve ostalo naoružanje, ukupne mase do 6.700&amp;nbsp;kg, Tomket nosi na 10 spoljnjih nosača:
* 6 ispod trupa,
* 2 ispod usisnika i
* 2 ispod korenog dela krila.

==== Srestva integrisana na Tomketu ====
'''Rakete vazduh-vazduh'''
* [[AIM-54 Feniks]] (AIM-54 Phoenix)
* [[AIM-7 Sperou]] (AIM-7 Sparrow)
* [[AIM-9 Sajdvinder]] (AIM-9 Sidewinder)
* [[AIM-120 AMRAAM]]

'''Bombe'''
* [[»Pametne« bombe]] (Joint Direct Attack Munition)
* [[»Laserske« bombe]] (Laser guided bomb)
* [[Mk 80 klasične bombe]]
* [[CBU-100 klaster bombe]]

'''Podvesni kontejneri'''
* Gorivo 2 H 1 011 litara
* Oprema za izviđanje
* Elektronsko ratovanje

[[Datoteka:AIM-54 6 Pack.jpg|desno|mini|300px|Tomket sa raketama [[AIM-54 Feniks]].]]

==== Tipične varijante podvešavanja raketa vazduh-vazduh ====
* 2× AIM-9 + 6× AIM-54
* 2× AIM-9 + 2× AIM-54 + 3× AIM-7
* 2× AIM-9 + 4× AIM-54 + 2× AIM-7
* 2× AIM-9 + 6× AIM-7
* 4× AIM-9 + 4× AIM-54
* 4× AIM-9 + 4× AIM-7
* 4× AIM-9 + 4× AIM-120
* 2× AIM-9 + 6× AIM-120

== Varijante ==
U periodu od [[1969]]. do [[1991]]. godine, ukupno je proizvedeno 712 aviona Tomket. Tu proizvodnju sačinjavaju avioni u varijantama:

=== YF-14 ===
'''YF-14''' je [[prototip]], proizveden je u 12 primeraka. Na ovim avionima prototipovima je raspodeljen ukupni sadržaj ispitivanja u letu. U toku realizacije tih zadataka je bilo nekoliko gubitaka tih aviona i s katastrofalnim posledicima po pilote. To je posledica ''nategnutih'' ambicija, iznad nivoa trenutno raspoloživih [[tehnologija]].

=== F-14A ===
''' F-14A ''' je serijski [[avion]], proizvedeno je za [[sjedinjene Američke Države|američku]] mornaricu 545 i 79 + 1 (jedan nije isporučen) za [[Iran]]. Poslednjih 102 aviona, iz ove serije, je s poboljšanim [[motor]]om TF30-P-414A. Jedan, ne isporučeni avion Iranu, je predat mornarici SAD.

=== F-14B ===
'''F-14A + Plus''' ili ''' F-14B ''' s poboljšanim motorom [[Dženeral elektrik|GE]] F110-400, je proizveden u 38 primeraka. Unapređeno je 48 aviona F-14A u varijantu »B«. Pored zamene motora, ovo unapređenje je obuhvatilo i ugradnju radara za navođenje i uozorenje [[ALR-67]]. Radar [[AWG-9]] je zadržan. Krajem 1990-ih godina je 67 aviona F-14B modifikovano, s ciljem povećanja njihovog roka upotrebe, u model F-14B poboljšan.

Motor TF30, od početka svoje upotrebe na Tomketu, je imao problema sa osetljivim kompresorom, što mu je smanjivalo pouzdanost. Na brzim prelaznim režimima je dolazilo do gušenja komresora.

=== F-14D Super Tomket ===
''' F-14D Super Tomket ''' je nastao zamenom motora TF-30, s poboljšanim [[Dženeral elektrik|GE]] F110-400 i zamenom sistema avioopreme na prethodnim varijantama. Na ovom standardu Tomketa je integrisan novi radar i nova aviooprema. Ukupno je proizvedeno 38 novih aviona u ovom standardu, a retroaktivno je prepravljeno 18 standardnih F-14A.

Za razliku od avioelektronike na F-14A (gde su u većoj meri bili analogni sistemi), F-14D ima digitalnu obradu, zasnovanu na ''magistrali'' podataka standarda MIL-STD-1553G, koja multiprocesorski integriše [[avion]]ske [[sistem]]e. Vazduhoplovnim stručnim jezkom rečeno, na avionu F-14D je izvršena integracija sistema na bazi ''magistrale podataka'' standardizovane po standardu [[MIL-STD-1553|MIL-STD-1553G]].&lt;ref&gt;{{cite web |author=Minicy Catom Software Engineering Ltd. www.catom.com |url=http://www.mil-1553.com/Templates/showpage.asp?DBID=1&amp;TMID=512&amp;FID=69&amp;PID=912 |title=Magistrala podataka |publisher=Mil-1553.com |date= |accessdate=20. 4. 2012. |archive-date=2011-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110714094238/http://www.mil-1553.com/Templates/showpage.asp?DBID=1&amp;TMID=512&amp;FID=69&amp;PID=912 }}&lt;/ref&gt;

F-14D koristi [[ASN-130]] digitalni [[inercijalni navigacioni sistem]], koji se koristi i na [[F/A-18 hornet|F/A-18 Hornetu]]. [[ASN-139]] je laserski inercijalni navigacioni sistem, projektovan je tako da bude kompatibilan sa ASN-130 (ASN-130).

Na F-14D je udvojen standardni računar leta ([[Računar Tomketa]]; AYK-14). F-14D ima poboljšanu detekciju i merenje udanjenosti do cilja. Digitalni procesori obrađuju radarske podatke, određuju prioritete ciljeva i vrše izbor upotrebe oružja. Na F-14A, integracija projektila je izvršena direktno s [[radar]]om [[AWG-9]], a na F-14D je to programirano u bazi podataka digitalnog upravljačkog sistema.

Avioelektronika, ugrađena u F-14D, je podešena za Hjuzov radar [[AN/APG-71]]. Taj radar je baziran na primeni digitalnog procesora i strogo usmerenoj anteni, s kanalom za smanjenje smetnji s praćenjem ugla, što ima namenu umanjenja ranjivosti na ometanje. Ima izlaznu snagu od 5 kilovata, upoređujući to u odnosu na 2,8 kilovata za [[F/A-18 hornet|F/A-18 Hornet]] dobija se predstava o njegovoj moći. Hornetov radar je isto superioran, velikog dometa i visokih sposobnosti. Radar AN/APG-71 ima i niske i visoke frekvencije ponavljanja impulsa. Nisko frekventni opseg se koristi za izdvojen cilj, praćenje i kartiranje konfiguracije terena, a visoko frekventni se koristi za pretrage na velikim udaljenostima. Hjuzov radar AN/APG-71 (AN/APG-71) može istovremeno pratiti više od 24 ciljeva, a ima domet akvizicije i do 740&amp;nbsp;km. Koristeći vezu između [[lovački avion|lovačkih aviona]], radar u jednom avionu se može ručno isključiti, a tada onaj iz drugog avina, predstavlja zajedničke &quot;oči&quot; i on snabdeva sve sisteme s podacima, u oba aviona. F-14D. Tomket »D«, sa svojim sistemima, je kompatibilan sa zajedničkim taktičkim informacionim distributivnim sistemom, koji integriše komunikacije, orijentaciju i identifikaciju kodova u jedinstvenu bazu podataka za zajedničke usluge korisnika.

F-14D je opremljen, ispod nosnog dela trupa, sa sistemom TV kamera i sa IC detektorom. Prethodne verzije Tomketa (»A« i »B«) su imale jedno ili drugo od ovih sistema, ali ne oboje. Sa ovim sistemima se, zajedno s radarom, identifikuju, prate i prikazuju ciljevi.&lt;ref name=&quot;FI&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Gramanov Tomket&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Broj Tomketa&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-14B&quot;&gt;{{Cite web |title=F-14B |url=http://www.grissomairmuseum.com/airexib/planes/F14BTomcat.html |access-date=2015-12-04 |archivedate=2010-12-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101201113910/http://www.grissomairmuseum.com/airexib/planes/F14BTomcat.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Karakteristike ==
{{Karakteristike vojni avion (3)
| avion = F-14 tomket &lt;ref name=&quot;FI&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;F-14B&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.marchfield.org/f14a.htm |title=F-14A |publisher=Marchfield.org |date=21. 12. 1970. |accessdate=20. 4. 2012. |archivedate=2011-11-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111107074211/http://www.marchfield.org/f14a.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.topedge.com/alley/text/f14d/f14d.htm |title=Istorija i specifikacije F-14D|publisher=Topedge.com |date= |accessdate = 20. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt;
| var1 = F-14A
| var2 = F-14B
| var3 = F-14D
| namena1 = Presretač
| namena2 = Presretač
| namena3 = Presretač
| prvi let1 = [[21. decembar]] [[1970]].
| prvi let2 = septembar [[1986]].
| prvi let3 = mart [[1990]].
| br. primeraka1 =
| br. primeraka2 =
| br. primeraka3 =
| br. članova posade1 = 2
| br. članova posade2 = 2
| br. članova posade3 = 2
| cena primerka1 =
| cena primerka2 =
| cena primerka3 =
| dužina aviona1 = 19,1
| dužina aviona2 = 19,1
| dužina aviona3 = 19,1
| visina aviona1 = 4,88
| visina aviona2 = 4,88
| visina aviona3 = 4,88
| ugao strele1 = 20
| ugao strele2 = 20
| ugao strele3 = 20
| raspon krila1 = 19,55
| raspon krila2 = 19,55
| raspon krila3 = 19,55
| površina krila1 = 52,49
| površina krila2 = 52,49
| površina krila3 = 52,49
| vitkost krila1 = 7,28
| vitkost krila2 = 7,28
| vitkost krila3 = 7,28
| promenjen ugao strele1 = 68
| promenjen ugao strele2 = 68
| promenjen ugao strele3 = 68
| raspon krila12 = 11,65
| raspon krila22 = 11,65
| raspon krila32 = 11,65
| površina krila12 =
| površina krila22 =
| površina krila32 =
| vitkost krila21 = 2,58
| vitkost krila22 = 2,58
| vitkost krila23 = 2,58
| neto1 = 18 186
| neto2 = 19 047
| neto3 = 18 947
| normalna poletna1 = 27 215
| normalna poletna2 = 27 766
| normalna poletna3 = 27 766
| maksimalna poletna1 = 32 805
| maksimalna poletna2 = 33 061
| maksimalna poletna3 = 33 718
| maks. unutrašnjeg goriva1 = 7 348
| maks. unutrašnjeg goriva2 = 7 348
| maks. unutrašnjeg goriva3 = 7 348
| maks. spoljašnjeg goriva1 = 1 723
| maks. spoljašnjeg goriva2 = 1 723
| maks. spoljašnjeg goriva3 = 1 723
| maksimalna tereta1 =
| maksimalna tereta2 =
| maksimalna tereta3 =
| pogonska grupa1 = 2 h Prat end Vitni
| pogonska grupa2 = 2 h Dženeral elektrik
| pogonska grupa3 = 2 h Dženeral elektrik
| br. i oznaka motora1 = TF30P-412A
| br. i oznaka motora2 = F110-GE-400
| br. i oznaka motora3 = F110-GE-400
| snaga motora1 =
| snaga motora2 =
| snaga motora3 =
| potisak BDS1 = 2 x 68
| potisak BDS2 = 2 x 73,9
| potisak BDS3 = 2 x 73,9
| potisak SDS1 = 2 x 92,9
| potisak SDS2 = 2 x 120,49
| potisak SDS3 = 2 x 120,49
| vučna sila1 =
| vučna sila2 =
| vučna sila3 =
| vek upotrebe1 =
| vek upotrebe2 =
| vek upotrebe3 =
| rok rada1 =
| rok rada2 =
| rok rada3 =
| brzina krstarenja1 = 982
| brzina krstarenja2 = 890
| brzina krstarenja3 = —
| maks. brzina na visini1 = 2 517
| maks. brzina na visini2 = 2 517
| maks. brzina na visini3 = 2 517
| maks. brzina na nivou mora1 = —
| maks. brzina na nivou mora2 = —
| maks. brzina na nivou mora3 = 1 468
| brzina poletanja1 =
| brzina poletanja2 =
| brzina poletanja3 =
| brzina sletanja1 =
| brzina sletanja2 =
| brzina sletanja3 =
| brzina penjanja1 = 229
| brzina penjanja2 = 244
| brzina penjanja3 = 244
| ugaona brzina valjanja1 =
| ugaona brzina valjanja2 =
| ugaona brzina valjanja3 =
| maksimalno opterećenje1 =
| maksimalno opterećenje2 =
| maksimalno opterećenje3 =
| minimalno spec. opterećenje1 = 347
| minimalno spec. opterećenje2 = 361
| minimalno spec. opterećenje3 = 378
| nominalno spec. opterećenje1 = 518
| nominalno spec. opterećenje2 = 528
| nominalno spec. opterećenje3 = 528
| maksimalno spec. opterećenje1 = 625
| maksimalno spec. opterećenje2 = 642
| maksimalno spec. opterećenje3 = 642
| dolet1 = 3 204
| dolet2 = 3 800
| dolet3 = 3 800
| radijus dejstva1 = 1 167
| radijus dejstva2 = 1 300
| radijus dejstva3 = 1 300
| operativni plafon1 = 15 250
| operativni plafon2 = 16 160
| operativni plafon3 = 16 160
}}

== Borbena upotreba ==
[[Datoteka:F-14-Tomcat-start.jpg|desno|mini|250px|Tomket poleće s nosača aviona.]]
Tomket je imao prvo ''vatreno krštenje'' s [[Libija|Libijskim]] [[lovački avion|lovcima]] [[MiG-23]], 19 [[oktavijan Avgust|avgusta]] [[1981]]. godine, u incidentu u zalivu Sidra. U sukobu su učestvovala dva Tomketa i dva aviona MiG-23. S [[raketa]]ma kratkog dometa, ispaljenim s Tomketa, su oborena oba MiG-23. U ponovljenom incidentu u zalivu Sidra, [[4. januar]]a [[1989]]. godine, su opet dva [[sjedinjene Američke Države|američka]] Tomketa oborila dva Libijska aviona MiG-23.

Za razliku u odnosu na more, nad kopnom se Tomket pokazao daleko ugroženiji s dejstvom raketa zemlja-vazduh [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|sovjetske]] proizvodnje. To se pokazalo u [[Iransko-irački rat|Iransko-iračkom]] ratu u odnosu na pretnje raketama [[Strela 2]] i u Somaliji u odnosu na rakete [[S-25 Dvina|Dvina]]. Ranjivost, u odnosu na zemaljske raketne sisteme, proističe iz razloga što su Tomketi masivni ciljevi. Iz toga iskustva je proisteklo da su se Tomketi više orijentisali na operacije iznad mora. Opravdanost te predostrožnosti je dokazana s gubitkom Tomketa 21. januara [[1991]]. godine s brojem 161430, kod Al Asad-a, u Iraku. Tada je Tomket oboren s raketom zemlja-vazduh Dvina.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Registar Tomketa |url=http://home.att.net/~jbaugher/thirdseries21.html |access-date=2015-12-04 |archivedate=2010-01-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100127070724/http://home.att.net/~jbaugher/thirdseries21.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Tomket je učestvovao u ratu u [[Avganistan]]u i prvo obaranje, sa zemlje, mu se desilo 11. marta [[2002]]. godine.

U okviru [[NATO]] snaga, Tomket je učestvovao u [[NATO bombardovanje SRJ|napadima]] na [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznu Republiku Jugoslaviju]]. U okviru te misije je prvi put korišćen za precizna dejstva vazduh-zemlja, s [[laser]]ski vođenim [[bomba]]ma. Te zadatke je mogao lako realizovati u situaciji krajnje neravnopravnog odnosa snaga i slabo branjenih ciljeva na zemlji. Ovi avioni su bili stacionirani na nosačima u [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Pored ovog preciznog dejstva s laserskim bombama, Tomketova uloga je bila za eventualno suprostvljanje [[savezna Republika Jugoslavija|jugoslovenskim]] malobrojnim lovcima, praćenje NATO aviona i za izviđanje. Kao izviđač je Tomket bio jedini zadužen, u okviru NATO snaga, za aero-foto snimanje teritorije [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]]. Po dolasku [[KFOR]]a na [[Kosovo i Metohija|Kosovo]], Tomket je imao misiju ''vazdušnog kišobrana'' iznad njih.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.anft.net/f-14/f14-history-combat.htm#yugo |title=Tomket u bombardovanju SRJ |publisher=Anft.net |date= |accessdate = 20. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt;

Već pred ''penziju'', Tomket je korišćen u ratu protiv [[Irak]]a u misijama izviđanja, s nosača aviona. Patrolirajući iznad vojišta, prenosio je situacionu sliku u realnom vremenu.

Borbena iskustva s Tomketom su pokazala da je bio neprikosnoven kao lovac-presretač. Ispostavilo se da je lako uočljiv i veliki cilj, te je kao takav i dosta osetljiv na dejstvo zemaljske protiv-vazduhoplovne odbrane. Zbog te činjenice i zbog visoke cene koštanja, na njegovim iskustvima je razvijen manji i ekonomičniji naslednik [[F/A-18 hornet|F/A-18 Hornet]].&lt;ref name=&quot;Stvaranje Tomketa&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.anft.net/f-14/f14-history-combat.htm |title=Tomket u borbenim dejstvima |publisher=Anft.net |date= |accessdate = 20. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;Donald 2004, pp. 13, 15.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.anft.net/f-14/f14-history-combat-01.htm |title=Tomket izviđač u Iraku |publisher=Anft.net |date = 20. 10. 2003. |accessdate = 20. 4. 2012.}}&lt;/ref&gt;

== Poređenje i medijska popularnost ==
Tomket, sa integrisanim [[radar]]om AN/APG-71, s moćnom [[raketa|raketom]] Feniks i u kombinaciji s ostalim naoružanjem, je moćno [[oružje]] i u sadašnje vreme, kada je već povučen u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Njegove borbene karakteristike su još uvek respektivne, čak i u poređenju sa savremenim [[lovački avion|lovačkim avionima]] četvrte i pete generacije.

U svoje vreme, operativne upotrebe, Tomket je važio za superiornog lovca. To se često figurativno, bokserski definisalo kao prednost boksera s više pari, dugačkih i brzih ruku. Protivnici mu se ne mogu ni približiti, na distancu svoga dejstva.

U vremenu razvoja Tomketa, tehnologija je bila na nivou, ispod tih zahteva, tako da su se ta rešenja skupo penalisala sa troškovima razvoja i proizvodnje, a ponajviše s brojem sati potrebnog rada na održvanju za jedan čas efektivnog leta.

Vezano za Tomket, zabeležena je i istorijska činjenica prve pogibije žene [[Kara Kaltgrin|Kare Kaltgrin]], profesionalnog pilota na [[lovački avion|lovačkom avionu]]. Ona je poginula u katastrofi Tomketa [[25. oktobar|25. oktobra]] [[1994]]. godine.

Toliko je Tomket bio karakterističan sa svojom superirnošću, u vremenu svoje operativne upotrebe, da je s njim snimljen i akcioni film [[Top gan]]. Korišćen je i u drugim akcionim filmovima i u video-igrama.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.allocine.fr/film/fichefilm_gen_cfilm%3D2133%26nopub%3D1.html |title=Top Gan |publisher=Allocine.fr |date=17. 9. 1986. |accessdate=20. 4. 2012. |archive-date=2009-02-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090212152857/http://www.allocine.fr/film/fichefilm_gen_cfilm%3D2133%26nopub%3D1.html }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Michael Robert Patterson |url=http://www.arlingtoncemetery.net/hultgrn.htm |title=Kara Kaltgrin |publisher=Arlingtoncemetery.net |date= |accessdate=20. 4. 2012. |archive-date=2016-02-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160223074735/http://www.arlingtoncemetery.net/hultgrn.htm }}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[F-4 Fantom]]
* [[F/A-18 hornet]]
* [[F/A-18E/F Super Hornet]]
* [[F-15 igl]]
* [[Suhoj Su-24]]
* [[F-111]] (General Dynamics F-111)
* [[Panavija tornado]]
* [[MiG-23]]
* [[Suhoj Su-27]]
* [[Suhoj Su-33|Su-33]]

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Literatura ==
* {{Cite book|ref=harv|last=Jenkins|first=Dennis R.|title=F/A 18 Hornet: A Navy Success Story|url=http://books.google.com/books?id=1BuOkQEACAAJ|year=2002|publisher=McGraw-Hill Education|isbn=978-0-07-140037-4}}

== Korišćena izdanja ==
* [http://www.faqs.org/docs/air/avtomcat.html Istorija i varijante Tomketa]
* [http://www.anft.net/f-14/f14-history.htm Istorija Tomketa]
* [https://web.archive.org/web/20120111122500/http://www.foxnews.com/story/0,2933,215219,00.html Tomket Lovac]
* [http://www.anft.net/f-14/fw-01.htm Super Tomket]
* [http://www.vectorsite.net/avtomcat_2.html#m4 Iranski i poboljšani Tomket] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070214074428/http://www.vectorsite.net/avtomcat_2.html#m4 |date=2007-02-14 }}
* [http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=6431 F-14D Tomket] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070923022033/http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=6431 |date=2007-09-23 }}
* [http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=21377 F-14's] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061124204451/http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=21377 |date=2006-11-24 }}
* [http://www.f-14association.com/stories-01.htm Tomket Tales] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090726130324/http://www.f-14association.com/stories-01.htm |date=2009-07-26 }}
* [http://www.defenselink.mil/transcripts/transcript.aspx?transcriptid=852 Informacije iz Iraka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061002103651/http://www.defenselink.mil/Transcripts/Transcript.aspx?TranscriptID=852 |date=2006-10-02 }}
* [http://www.fas.org/programs/ssp/man/uswpns/air/fighter/f14.html FAS o Tomketu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090714065219/http://www.fas.org/programs/ssp/man/uswpns/air/fighter/f14.html |date=2009-07-14 }}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Grumman F-14 Tomcat}}
* [http://www.youtube.com/watch?v=xUgso2RxUXI Snimak udesa F-14 Tomketa.]
* [http://www.history.navy.mil/planes/f14.htm Istorijski centar mornarice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/19970206095913/http://www.history.navy.mil/planes/f14.htm |date=1997-02-06 }}
* [http://oea.larc.nasa.gov/PAIS/Partners/F_14.html NASA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070522222945/http://oea.larc.nasa.gov/PAIS/Partners/F_14.html |date=2007-05-22 }}
* [http://www.rand.org/pubs/monograph_reports/MR939/MR939.ch5.pdf Tomket u Reviji]
* [http://www.anft.net/f-14/ Reference Tomketa]
* [http://www.tomcatsforever.com Tomket na sajtu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140814023942/http://tomcatsforever.com/ |date=2014-08-14 }}
* [http://www.iiaf.net/aircraft/jetfighters/F14/f14.html Tomket u Iranu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170104151235/http://www.iiaf.net/aircraft/jetfighters/F14/f14.html |date=2017-01-04 }}
* [http://www.futurefirepower.com/iran-satellites-and-their-tomcats Tomket u ''&quot;Budućim tehnologijama&quot;'']
* [http://www.youtube.com/watch?v=VKbHxVR6pbM Tomket na zvučnom videu]
* [http://www.globalsecurity.org/military/systems/aircraft/f-14.htm Tomket]
* [http://www.f-14association.com/squadrons.htm Zvanično o Tomketu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130909015645/http://f-14association.com/squadrons.htm |date=2013-09-09 }}
* [http://www.fas.org/man/dod-101/sys/ac/f-14.htm FAS F-14 Tomket] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210820052501/https://fas.org/man/dod-101/sys/ac/f-14.htm |date=2021-08-20 }}

{{Lovački avioni SAD}}

[[Kategorija:Američki lovački avioni 1970-ih]]
[[Kategorija:Northrop Grumman]]</text>
      <sha1>7hlljca9snrl7ignxala1slwl0sjhun</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>El laberinto del fauno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4548140</id>
    <revision>
      <id>42695758</id>
      <parentid>42445465</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:34:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695758</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36933" sha1="3t23cf6sv4mks7xtxej2fj40w61vg5r" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov           = El laberinto del fauno
| slika          = Pan's Labyrinth.jpg
| opis        = španski poster
| director       = [[Guillermo del Toro]]
| producer       = Guillermo del Toro&lt;br /&gt;[[Alfonso Cuarón]]&lt;br /&gt;Bertha Navarro&lt;br /&gt;[[Frida Torresblanco]]&lt;br /&gt;Alvaro Augustin
| writer         = Guillermo del Toro
| narrator       = Pablo Adán
| starring       = [[Ivana Baquero]]&lt;br /&gt;[[Sergi López i Ayats|Sergi López]]&lt;br /&gt;[[Maribel Verdú]]&lt;br /&gt;[[Doug Jones (actor)|Doug Jones]]&lt;br /&gt;[[Ariadna Gil]]&lt;br /&gt;[[Álex Angulo]]
| music          = [[Javier Navarrete]]
| cinematography = [[Guillermo Navarro]]
| editing        = Bernat Vilaplana
| studio         = Tequila Gang&lt;br /&gt;Estudios Picasso&lt;br /&gt;[[Telecinco Cinema]]&lt;br /&gt;Sententia Entertainment&lt;br /&gt;[[Esperanto Filmoj]]
| distributor    = [[Warner Bros. Pictures]] {{small|(Španija)}}
| released       = {{Film date|df=y|2006|05|27|[[Kanski filmski festival 2006.|Cannes]]}}&lt;!--- per [[WP:FILMRELEASE]] ---&gt;
| runtime        = 119 min.&lt;!--Cinema runtime: 119:31--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=''EL LABERINTO DEL FAUNO - PAN'S LABYRINTH'' (15)|url=http://www.bbfc.co.uk/releases/el-laberinto-del-fauno-pans-labyrinth-0|work=[[British Board of Film Classification]]|date=6 July 2006|accessdate=13. IV 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20140103143629/http://www.bbfc.co.uk/releases/el-laberinto-del-fauno-pans-labyrinth-0|archive-date=2014-01-03|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| country        = {{flagcountry|ŠPA}}&lt;br /&gt;{{flagcountry|MEX}}&lt;br /&gt;{{flag|Sjedinjene Države}}
| language       = španski
| budget         = 19 mil. [[Američki dolar|$]]&lt;ref name=&quot;boxofficemojo&quot;&gt;[http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=panslabyrinth.htm Pan's Labyrinth (2006)], Box Office Mojo. Retrieved on 16 September 2007.&lt;/ref&gt;
| gross          = 83 mil. $&lt;ref name=&quot;boxofficemojo&quot; /&gt;
}}

'''''Panov lavirint''''' ({{jez-šp|El Laberinto del Fauno}}) je [[film]]sko ostvarenje [[Meksiko|meksičkog]] reditelja [[Giljermo del Toro|Giljerma del Tora]], u kome je objedinio [[Triler (filmski žanr)|triler]] atmosferu nekih drugih svetova s visokim nivoom specijalnih efekata. Smešten u period nakon [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]], tačnije u 1944. godinu, ''Panov lavirint'' govori o Ofeliji ([[Ivana Bakero]]), mladoj devojci koja otkriva [[Fantastika|fantastični]] svet šumskih bića kada je majka odvede u severnu [[Španija|Španiju]] da se pridruže njenom očuhu, ogorčenom i uvrnutom članu [[Fransisko Franko|Frankove]] [[Fašizam|fašističke]] armije. Film je premijerno prikazan na [[Filmski festival u Kanu|Filmskom festivalu u Kanu]] 2006. godine i izabran je da predstavlja Meksiko na dodeli [[Oskar]]a u kategoriji za [[Oskar za najbolji strani film|najbolji strani film]], dobivši tako najviše nominacija za [[Oskar]]a kao film koji nije na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. Osim što je osvojio brojne nagrade, film je izazvao i brojne reakcije [[kritičar]]a s obzirom na to da nudi mnogo toga za divljenje. Međutim, neki kritičari smatraju da pored sve svoje zapanjujuće lepote i upečatljive glume, film ne uspeva da do kraja sjedini elemente fantazije i surove realnosti rata, što rezultuje time da ''Panov lavirint'' ostane sastavljen iz dve izuzetne polovine. Naime, drugi vide Del Torovo dostignuće kao spektakularnu celinu koja predstavlja njegov verovatno najzreliji film.

Glavne likove tumače: Ivana Bakero ({{jez-šp|Ivana Baquero}}), Serhi Lopez ({{jez-šp|Sergi López}}), Maribel Verdu ({{jez-šp|Maribel Verdú}}), Dag Džouns ({{jez-engl|Doug Jones}}), Arijadna Gil ({{jez-šp|Ariadna Gil}}), Aleks Angulo ({{jez-šp|Álex Angulo}}), Manolo Solo ({{jez-šp|Manolo Solo}}), Cezar Vea ({{jez-šp|César Vea}}), Roher Kasamahor ({{jez-šp|Roger Casamajor}}), Federiko Lupi ({{jez-šp|Federico Luppi}}) i Pablo Adan ({{jez-šp|Pablo Adán}}).&lt;ref&gt;Džej Šnajder, Stiven (2008). [http://www.knjigaknjiga.com/proizvod-1001-film-koji-moras-da-vidis-pre-nego-sto-umres.html 1001 film koji moraš da vidiš pre nego što umreš] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304221918/http://www.knjigaknjiga.com/proizvod-1001-film-koji-moras-da-vidis-pre-nego-sto-umres.html |date=2016-03-04 }}. Prevod: Boris Todorović. Izdavač: Filip Višnjić. 22 cm. 960 str. {{ISBN|978-86-87127-02-9}} Pristupljeno 20. 7. 2015.&lt;/ref&gt;

== O reditelju ==
Giljermo del Toro Gomez je meksički filmski [[reditelj]], [[scenarista]] i [[Filmski producent|producent]]. Filmom se počeo baviti još kao srednjoškolac. Deset godina se bavio dizajnom šminke i osnovao je svoju firmu pod imenom „[[Nekropija]]” pre nego što mu se pružila prilika da u 21. godini kao [[izvršni producent]] snimi svoj prvi film. Suosnivač je [[Filmski festival u Gvadalahari|Filmskog festivala u Gvadalahari]], a osnovao je i produkcijsku kuću ''[[Tekila geng]]''. Godine 1998. otet mu je otac u Meksiku. Pošto ga je spasao plativši mu otkup, Del Toro odlučuje da napusti Meksiko, a trenutno živi u [[Los Anđeles]]u ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]).

=== Del Torov rad na filmu ===
Giljermo del Toro je poznat po tome što prvo napravi koncept beleški i crteža o svojim idejama pre nego što ih pretvori u film. On ovu fazu smatra veoma bitnom u procesu stvaranja. Jednom prilikom slučajno je u taksiju ostavio beleške za ovaj film koje je godinama prikupljao i kada je shvatio da ih nema, smatrao je da je gotovo sa projektom. Međutim, taksista ih je našao i — shvatajući njihovu važnost — uspeo da pronađe reditelja i vrati mu ih. Del Toro je bio ubeđen da je u pitanju blagoslov i zbog toga je bio odlučan u nameri da snimi ovaj film. Pri pisanju ''Panovog lavirinta'' bio je inspirisan filmom ''[[Uspavana dolina]]'' iz 1999. godine i pričama [[Braća Grim|braće Grim]], a u filmu Giljermo predstavlja tanku nit između iluzije i stvarnosti te prepliće dve priče koje se razvijaju u paralelnim svetovima.

Del Toro spaja vrhunske španske glumce za produkciju, uključujući [[Serhi Lopez|Serhija Lopeza]], [[Arijadna Gil|Arijadnu Gil]] i [[Maribel Verdu]], uz [[Ivana Bakero|Ivanu Bakero]] koja igra mladu devojku koja beži od svog brutalnog očuha ulazeći u fantastični svet. Del Torovi filmovi odlikuju se tamnom atmosferom, sa sumornim i misterioznim mestima, gde reditelj razvija svoje priče. On je takođe reditelj koji je opsednut onim što mi zovemo „čudovišta” i to pokazuje u svojim filmovima, sa namerom da upozna ta bića koja su daleko od društva koje prihvata različitost. Giljermo del Toro je profesionalac, potpuno posvećen svom poslu. Ostvarenja ovog filmskog genija su tamna, nasilna i istovremeno dirljiva, pa nema sumnje da će ući u istoriju po svojoj magičnoj i ukletoj lepoti. ''Panov lavirint'' doneo je Giljermu [[Nagrada Goja|nagradu Goja]] za najbolji film 2006. godine, a 2007. osvaja tri [[Oskar|Akademijine nagrade]], i to za scenografiju, fotografiju i šminku.

== Sinopsis ==
=== Uvod ===
Španija, 1944. Građanski rat je okončan. Skriveni u severnim planinama [[Navara|Navare]], članovi male grupe naoružanih pobunjenika još uvek se bore protiv fašističkog režima. Oformljene su i vojne snage radi uništenja Pokreta otpora. 13-godišnja devojčica Ofelija (Ivana Bakero) koja jako voli bajke, zajedno sa svojom majkom Karmen (Arijadna Gil) koja je u drugom stanju, doseljava se u Navaru kod svog očuha. Njen očuh, kapetan Vidal (Serhi Lopez), koji je otac deteta koje Karmen očekuje, fašistički je oficir koji je dobio zadatak da očisti teritoriju od pobunjenika protiv Frankovog režima. Na početku filma, narator (Pablo Adan) objašnjava kako je u podzemlju živela princeza koja je sanjala o ljudskom svetu. Jednog dana, pobegavši na svetlost dana koja ju je zaslepila, izbrisalo joj se sve dotadašnje sećanje na prošlost. Vremenom se razbolela i umrla. Njen otac koji je kralj podzemlja, znao je da će se duša njegove ćerke vratiti jednom, možda u drugačijem telu i vremenu i na nekom drugom mestu, ali on je odlučio da će je čekati do poslednjeg trenutka ovog sveta.

=== Zaplet ===
Stigavši do mlina gde su smešteni vojnici koje predvodi Ofelijin očuh, ona otkriva velikog [[insekt]]a za kojeg misli da je vila. Ofelija ga prati, a on je odvodi do lavirinta koji se nalazi iza mlina. Tu ona upoznaje Mercedes (Maribel Verdu), sluškinju koja je tu špijun, a ujedno i velika pomoć ljudima u šumi među kojima se nalazi i Ofelijin brat. Mercedes uspostavlja blizak odnos sa Ofelijom, pogotovu nakon što Ofelijina majka umre. Tu noć u Ofelijinu sobu ponovo dolazi veliki insekt, koji se pretvara u vilu i vodi je po drugi put do lavirinta. U lavirintu ona sada upoznaje Fauna (Dag Džouns), koji je uverava da je ona princeza Moana, ćerka kralja podzemnog sveta. Da bi mogla da se vrati u očevo kraljevstvo, Ofelija mora da završi tri zadatka pre nego što [[Mesec]] bude pun...

Tu istu noć Ofelija otkriva da Mercedes od doktora Fereira (Aleks Angulo) traži lekove za jednog od pobunjenika, koji takođe pomaže drugim šumskim pobunjenicima. Prvi zadatak da preuzme ključ iz utrobe džinovske žabe Ofelija ispunjava već sledećeg dana. Međutim, ona zatim počinje da se brine za stanje svoje majke koja je jako loše, dok joj Faun pomaže davajući joj magični koren, koji leči njenu majku i umiruje joj bol. Ubrzo potom, u pratnji tri vile, Ofelija završava svoj drugi zadatak, uzimanje bodeža od čudovišta koje sedi u blizini raskošne gozbe. Iako je prethodno bila upozorena da ne sme da uzme ništa sa te gozbe, ona ipak uzima i jede dva puceta grozda, čime budi čudovište. Jureći Ofeliju, čudovište uspeva da pojede dve vile, ali Ofelija na kraju ipak uspeva da pobegne i da se spase. Međutim, njena neposlušnost ljuti Fauna i on odbija da joj da treći zadatak.

=== Kulminacija ===
U međuvremenu, u sukobu između pobunjenika i vojnika predvođenih kapetanom Vidalom, vojnici hvataju jednog pobunjenika i muče ga, ne bi li ovaj progovorio i odao ostale. On, nakon velikog mučenja, progovara, te kada doktor dolazi da ga pregleda, moli ga da ga ubije, što doktor i učini dajući mi smrtonosnu [[Injekcija|injekciju]]. U isto vreme, kapetan hvata Ofeliju dok ova hrani magični koren, uzima ga i pokazuje ga supruzi; ona koren baca u vatru i istog trena dobija kontrakcije. Kapetan ubija doktora jer shvata da on pomaže pobunjenicima, a kada sazna da njegovoj ženi nije dobro, naređuje da se dovede trupski bolničar. Uprkos tome, Ofelijina majka umire, rađajući sina. Vidal zatim otkriva da je Mercedes špijun i hvata nju i Ofeliju u begu. Devojčicu zaključava u sobu, a Mercedes vodi na mučenje da bi progovorila. Ipak, ona uspeva da se oslobodi tako što ga ranjava nožem i beži u šumu, gde je pobunjenici spasavaju.

Faun dolazi kod Ofelije i nudi joj još jednu šansu da se dokaže. Traži joj da uzme svog tek rođenog brata i da ga odvede u lavirint. Ofelija potom uzima svog brata, ali usput sipa kapetanu [[sedativ]]e u piće. Kada je ovaj ugleda sa detetom u rukama — iako dezorijentisan — kreće da je juri kroz lavirint. Za to vreme, pobunjenici uspešno napadaju mlin. Ofelija stiže do Fauna koji joj govori da će se portal do podzemnog sveta otvoriti samo ako ponude krv nevinog bića. Međutim, ona ne pristaje da povredi svog brata... Pri tom, Vidal je sustiže, uzima joj dete i puca u nju. Na izlasku iz lavirinta, Vidala čekaju pobunjenici i Mercedes, kojoj on na kraju predaje svoje dete, nakon čega ono biva ubijeno. Mercedes odlazi u lavirint gde pronalazi devojčicu koja umire.

=== Rasplet ===
Ofelija je izabrala da radije prolije svoju krv negoli krv nevinog, što je odvodi ispred njenog oca, kralja podzemnog sveta, koji joj govori da je to zapravo poslednji i najbitniji zadatak. Ofelijina majka Karmen, kraljica podzemnog sveta, poziva ćerku da sedne pored svog oca koji ju je tako dugo čekao. Scena se zatim vraća u lavirint, gde se na Ofelijinom licu na trenutak pojavljuje osmeh i gde ona potom umire, ostavljajući Mercedes u suzama.

=== Kraj ===
Narator na samom kraju govori da se princeza vratila u kraljevstvo svog oca gde je pravedno vladala mnogo vekova, ostavivši „male tragove na zemlji vidljive samo onima koji znaju gde da gledaju”.

== Analiza filma ==
=== Dve strane filma ===
Kao i u ostalim filmovima [[Giljermo del Toro|Giljerma del Tora]], i u ''Panovom lavirintu'' uočljive su dve strane koje se mešaju kroz ceo film.

==== Prva strana filma ====
Prva strana je realna, u kojoj je prikazana situacija u [[Španija|Španiji]] 1944. godine, pet godina nakon završetka [[Građanski rat u Španiji|Građanskog rata]]. Španski građanski rat trajao je od 1936. do 1939. godine, a vodio se zbog različitih ideologija i interesa između [[Druga španska republika|Druge španske republike]] (koja je predstavljala [[Levica|političku levicu]]) i [[Fašizam|fašista]] i [[Nacionalizam|nacionalista]] (koji su predstavljali [[Desnica|političku desnicu]]), a koje je predvodio [[general Fransisko Franko]].

Godine 1939, nacionalisti pobeđuju, a Fransisko Franko uspostavlja diktaturu koja je trajala od 1939. pa sve do njegove smrti, 1975. godine. Desničarske grupe imale su podršku bogatih zemljoposednika i [[Katolička crkva|Crkve]], dok su levičarske grupe činili seljaci „bezemljaši”. Nakon rata, Franko je inicirao temeljno čišćenje španskog društva od svega što je imalo veze sa levičarskim grupama; nepoželjni pojedinci bili su zatvarani i ubijani, kuće opljačkane, a arhive spaljene. Kao što se jasno može videti i u filmu, desnica je kontrolisala apsolutno sve, između ostalog i podelu namirnica, lekova i ostalih potrepština siromašnima. Tridesetih godina [[20. vek]]a, mnogo mladih [[Idealizam|idealista]] stupilo je u [[internacionalne brigade]], smatrajući da je spasavanje Španske republike idealistički cilj te ere.

==== Druga strana filma ====
Druga strana filma je ona nerealna, koja ovaj film pretvara u modernu [[Bajka|bajku]] koja [[Alegorija|alegorično]] predstavlja period u kome se film odvija. Savršen primer je scena upoznavanja Ofelije i njenog očuha, kapetana Vidala, koji predstavlja prikaz španskog fašizma i simbol [[Materijalizam|materijalizma]] koji većina ljudi sledi. Ofelija drži knjige u desnoj ruci i pruža ih Vidalu levom. On joj tada snažno grabi ruku i govori da treba da pruža desnu ruku. Ako se ova scena bolje protumači, uočava se da Vidal nije besan zbog detinjeg pružanja leve ruke umesto desne, već zbog toga što su se levom rukom pozdravljali njegovi neprijatelji, [[republika]]nci. Takođe, uočljiva je i simbolika i mitologija određenih bića i pojava (Faun, lavirint, žaba i dr.). Nerealna strana je, u stvari, potpuno drugačiji svet koji otkriva mlada Ofelija po dolasku kod svog očuha.

S obzirom na to da je tanka granica između realnog i nerealnog, ostaje nejasno da li je nerealna strana u stvari realna, ili se odvija samo u glavi ove mlade osobe. Bilo kako bilo, cela druga strana priče se bazira na Ofelijinom begu od surove realnosti u kojoj živi. U prvom svetu, ona je ćerka bolesne majke Karmen koja je u kasnom stadijumu trudnoće i koja se udala za brutalnog i surovog kapetana. Tu živi u okruženju u kome retko ko ima nade i vere u bolje sutra. U drugom svetu, Ofelija je dugo tražena, izgubljena ćerka vladara podzemlja. Želeći da povrati ljubav i poštovanje koji su joj uskraćeni, veruje Faunu i spremna je da uradi bilo šta kako bi se vratila pravom ocu.

=== Simbolika filma i zadaci ===
Već u prvoj sceni filma, može se videti da ništa nije kao što izgleda na prvi pogled. Vidimo devojčicu koja leži povređena, a krv koja joj curi iz nosa počinje da se vraća nazad. Devojčica je izrazito blede puti i tamnocrne kose. Reditelj je izabrao baš ovakav lik kako bi on podsećao na Snežanu iz poznate bajke ''[[Snežana i sedam patuljaka]]''. Ova heroina, baš kao i Ofelija, pronalazi utočište kod magičnih stvorenja. U sledećoj sceni prepričava se legenda o princezi podzemlja koja je pobegla iz kraljevstva svog oca kako bi videla spoljašnji svet, ali je ubrzo nakon izlaska na svetlost dana umrla. Ruševine koje se prikazuju su ostaci španskog grada [[Belćite]]a, koji je uništen tokom Građanskog rata. Del Toro pravi poređenje sa još jednom heroinom iz bajki, i to u sceni kada Ofelija odlazi da pronađe drvo i žabu u haljini koju joj je majka sašila kao iznenađenje. Ofelija je ovde obučena isto kao i devojčica iz bajke ''[[Alisa u zemlji čuda]]''. [[Faun (božanstvo)|Faun]] je stvorenje iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]], pola čovek — pola jarac, a likom predstavlja zastrašujuće biće kog bi devojčica trebalo da se plaši. Do samog kraja filma, gledaocima je nejasno da li je on [[antagonist]]ički ili [[protagonist]]ički nastrojen lik. Iako se u većem delu filma Faun čini lošim, na samom kraju se ipak pokazuje suprotno. Ofelija mu veruje, jer je jedina figura čudovišta u njenom životu kapetan Vidal. Faun je, međutim, ubeđen da je Ofelija zaista ćerka vladara podzemlja, te joj uz detaljna uputstva daje zadatke koje treba da ispuni kako bi to i dokazala. U grčkoj mitologiji on je stvorenje koje — po potrebi — čoveka vodi do cilja. U filmu se uvek pojavljuje uz Mesec, dok je Mesec simbol večite nesigurnosti, iluzije i mašte. Lavirint je prostor u kome je zbog mnogobrojnih puteva teško pronaći onaj pravi. U mitologiji lutanje lavirintom predstavlja traženje istine, a doći do središta lavirinta znači pronaći samog sebe. U poslednjoj sceni, Ofelija se žrtvuje u središtu lavirinta i potom vraća ocu kao princeza podzemlja.

==== Prvi zadatak ====
U prvom zadatku, Faun od Ofelije traži da pronađe drvo koje je nekada cvetalo, ali više ne cveta zbog ogromne žabe koja se nalazi u njegovoj utrobi i hrani se njegovim životom. Ofelija treba da žabi da tri kamena koje će ova zatim pojesti i zbog kojih će ispljunuti svoj trbuh, u kome se nalazi ključ koji je Ofeliji potreban za drugi zadatak. Drvo je simbol prolaznosti i promene, a kamen predstavlja stabilnost. U filmu, drvo međutim predstavlja [[Materica|matericu]]. Njegova utroba je vlažna i topla, a samo drvo je u obliku ženskog reproduktivnog organa, te predstavlja simbol pronalaska svete ženstvenosti. Žaba koja se hrani životom drveta [[Metafora|metaforički]] prikazuje Ofelijinog brata unutar njene majke Karmen, koji takođe — na neki način — isisava život iz nje, jer ona ima tešku trudnoću. Ofeliji je majka jedina uteha u realnom svetu i samim tim na neki način predstavlja jedinu prepreku u ostvarenju njenog cilja. Kada Karmen umre na porođaju, Ofeliju više ništa ne vezuje za realni svet. Žaba, sa druge strane, prikazuje živote bogatih, koji su u posleratnoj Španiji imali sve, živeći na račun siromašnih.

==== Drugi zadatak ====
U drugom zadatku, Ofelija odlazi u dvoranu u kojoj, pomoću ključa iz žabljeg trbuha, pronalazi bodež. U dvorani se nalazi bogata trpeza i čudovište koje je uspavano. Bez obzira na to što joj je faun naredio da ne uzima ništa sa stola, Ofelija uzima dva grozda, nakon čega učini da se čudovište probudi. Ono uzima oči koje se nalaze na tanjiru ispred njega i stavlja ih u rupe na šakama. U stvari, način na koji čudovište gleda simbolično govori da je vidljivo samo ono što je opipljivo. Slike na zidovima dvorane prikazuju kako se [[Saturn (bog)|čudovište]] hrani decom. Dve vile se žrtvuju kako bi spasale Ofeliju, a čudovište ih potom pojede. Vile su vezane za detinjstvo, pa čudovište — na neki način — predstavlja i odrasle. Scena u dvorani, takođe simbolički, prikazuje hijerarhiju bogatih i siromašnih u Španiji nakon Rata. Pored svih đakonija koje se nalaze na stolu, Ofelija ne sme da uzme ni jedan jedini grozd.

==== Treći zadatak ====
U trećem zadatku, faun od Ofelije zahteva da ona dovede svog brata u središte lavirinta, zato što je za otvaranje portala kojim bi se Ofelija vratila kod oca u podzemlje neophodna krv nevinog bića. Ofelija odbija da žrtvuje brata, faun nestaje, a pojavljuje se Vidal koji je bez milosti upuca. Ona tada preuzima žrtvu, pada pored portala, a njena kapljica krvi upada u portal i otvara ga. Simbol žrtve je posebno važan, jer predstavlja odricanje zemaljskog, što je Ofelija učinila upravo svojom žrtvom. Njena duša preživljava u svetu u koji je verovala od samog početka.

Od posebnog značaja za film je simbol okruglog, koje predstavlja večno ponavljanje te utehu zbog prolaska vremena. Uz sve to, krug je i simbol greha. Sam ulaz u lavirint je okrugao, a to od samog početka implicira da faun zaista predstavlja nadu za Ofeliju. S druge strane, Kapetan Vidal je lik koji je opterećen vremenom. Ovaj fenomen je poznat pod nazivom „[[Hronov kompleks]]”. [[Hron (bog vremena)|Hron]] je mitološka životinja koja predstavlja vreme i smrt, kao i oca vremena. Vidal često proverava okrugli sat, koji je njegov otac slomio kada je umirao u borbi kako bi njegov sin znao tačno vreme kada je umro. Sat je jedina okrugla stvar koju kapetan poseduje, a za njega vreme predstavlja najgoru limitaciju materijalnog sveta. Time što poseduje sat, on ima osećaj da kontroliše i vreme.

=== Značaj reči u filmu ===
U ovom filmu reči gube značaj. Kada Ofelija traži od Mercedes da joj otpeva uspavanku, Mercedes ne može da se seti reči. Međutim, na kraju kad Ofelija umire, Mercedes joj opet peva uspavanku bez reči, koje tada nisu ni bitne. U sceni kada Vidal izlazi iz lavirinta, čeka ga grupa levice. Svestan toga da će umreti, predaje sina Mercedes, zaustavlja vreme i traži da se njegovom sinu kaže vreme kada mu je otac umro. Mercedes ga prekida i govori da mu sin neće znati čak ni ime, a potom ga njen brat ubija. Time što je Vidalu oduzeta sposobnost govora, gubi se značaj njegovih reči i izbrisana je jedina razliku između njega i zveri.

=== Zaključak ===
''Panov lavirint'' je fantastična priča duboko prožeta mitologijom i [[Simbolizam|simbolima]], a vizuelno predstavlja remek-delo. Fantastični likovi ne pojavljuju se spontano, već za pojavljivanje svakog u specifičnom delu filma postoji tačno određen razlog. Realno i nerealno se ujedinjuje, a ono fantastično postaje još jasnije uočavanjem simbolike. Film poručuje da je svako tvorac sopstvene sudbine, a pored toga pokazatelj je vere i nade. U njemu se istovremeno bore realno i nerealno, dobro i loše, deca i odrasli. Pitanje filma je sledeće: „Da li je sve fantastično u filmu zaista realno ili samo u Ofelijinoj glavi?” Poslednja rečenica ''Panovog lavirinta'' glasi: „Ostavila je svoje tragove na zemlji, vidljive samo onima koji znaju gde da gledaju.” Možda odgovor na pitanje leži upravo u njoj...

== Likovi ==
=== Pan ===
[[Pan]] u [[Grčka mitologija|grčkoj]] ili [[Faun (božanstvo)|Faun]] u [[Rimska mitologija|rimskoj mitologiji]], bio je [[bog]] šuma, lovaca i pastira. Po svom fizičkom izgledu pripada redu čudovišta, s obzirom na to da je rođen sa kozjim nogama, rogovima i bradom.

Del Toro je u svoj film uveo Daga Džounsa u liku Panovog karaktera kog je poistovetio sa [[satiri]]ma, čuvarima lavirinta. Kao satir, Pan je potpuno ravnodušan prema dobru i zlu. U stanju je da bude zao i čoveku oduzme život, ali je isto tako u stanju da bude dovoljno dobar da mu ga podari, što ga čini izuzetno tajanstvenim, ili — kako ga Del Toro naziva — „zagonetnim”. Upoznavši Ofeliju, Pan je bio spreman da joj pomogne da se vrati u svoj svet, svet bajki iz kog je verovao da je došla. Od nje je zahtevao samo da sledi njegova uputstva, a u situacijama kada je grešila ili odbijala da ga posluša, Pan je bio ispunjen gnevom i ljutnjom, dopuštajući na taj način svojoj zloj strani da izađe na videlo.

=== Ofelija ===
Ofelija je 13-godišnja devojčica, ćerka ubijenog krojača i supruge kapetana Vidala. Naime, Ofelija je krhka, osetljiva i maštovita devojčica, osuđena na život koji je njena majka odabrala. Želeći da pobegne iz sveta punog konflikata, prepušta se lepšem svetu, svetu mašte. Sledeći svoju želju za boljim životom za sebe i svoju majku, Ofelija se upušta u niz avantura, koje se završavaju tragično po nju. Pronašavši lavirint u dvorištu kuće svog očuha, Ofelija upoznaje Pana, koji joj obećava povratak na tron princeze koji joj pripada. Bila je veoma zaštitnički nastrojena prema bolesnoj majci, želeći da joj pomogne na sve moguće načine. Često je bivala neoprezna, zbog čega je upadala u brojne nevolje. Međutim, iako je imala tek 13 godina, Ofelija je bila oštroumna i podozriva prema Panu (u prvim trenucima njihovog poznanstva), te dovoljno samosvesna da odbije određene Panove uslove čak i po cenu svog odlaska u drugi svet.&lt;ref&gt;{{es}} Böhm, Frida (2011). [https://gupea.ub.gu.se/bitstream/2077/28029/1/gupea_2077_28029_1.pdf Los monstruos en la película (El laberinto del fauno)]. Göteborgs universitet: Institutionen för språk och litteraturer Spanska Pristupljeno 20. 7. 2015.&lt;/ref&gt;

Giljermo Del Toro je izjavio kako je bio nervozan u vezi sa odabirom glumice za glavnu ulogu, te da je pronalazak „10-godišnje”{{efn|Film je, međutim, sniman u periodu jun&amp;nbsp;— oktobar 2005, a tada je Ivana Bakero imala 11 godina.}} španske glumice bio puka slučajnost.

=== Kapetan Vidal ===
U filmu kapetana Vidala glumi Serhi Lopez. Lopez je imao težak zadatak, ali je uspeo da dočara lik fašističkog oficira, čiji je zadatak bio da očisti teritoriju od pobunjenika koji su hrabro nastavili borbu u severnim planinama [[Navara|Navare]]. Kapetana Vidala mnogi smatraju jednim od najbrutalnijih i „najljigavijih” zlikovaca modernih filmova. Ovaj lik je simboličan prikaz [[Španski fašizam|španskog fašizma]]. Prikazan je kao čovek bez milosti i osećanja, koji veruje da ima apsolutnu moć nad svima, što i vešto koristi.

Opsednut poslom, Vidal nema vremena (a čini se ni želje) da se zbliži sa novom pastorkom. Već na početku filma pokazuje asimpatičnost prema Ofeliji (kada ga ona pozdravlja levom rukom). Okrutnost kapetana Vidala prikazana je i u sceni kada tokom noći ubija dvojicu nevinih poljoprivrednika sumnjajući da su oni saveznici pobunjenika. Besan zbog izdaje i neposlušnosti, Vidal ubija i doktora. Jedino oko čega se Vidal zaista brinuo jeste njegov sin. Pobunjenici napadaju kamp, a Vidal počinje da sumnja u služavku Mercedes. Mercedes se nije predala bez borbe; ona je napala Vidala i ranila ga. Povređen i slab, Vidal je pratio Ofeliju u nameri da je spreči da pobegne sa bebom. Kada ju je sustigao, uzima dete i puca u nju. Čini se kao da njegovoj okrutnosti nema kraja... Na izlasku iz lavirinta, on predaje bebu Mercedes i moli je da detetu saopšti vreme njegove smrti. Tada ga Mercedes prekida rečima da dete neće znati ni ko mu je otac. Kapetan Vidal je na kraju ipak kažnjen; razočaran, Vidal okončava svoj život ispred lavirinta.&lt;ref&gt;{{en}} [http://www.studymode.com/essays/Pans-Labyrinth-Character-Notes-Captain-Vidal-392696.html Pans Labyrinth Character Notes, Captain Vidal] Pristupljeno 20. 7. 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{en}} [http://villains.wikia.com/wiki/Captain_Vidal Captain Vidal]. villains.wikia.com Pristupljeno 20. 7. 2015.&lt;/ref&gt;

=== Karmen ===
Arijadna Gil je u filmu igrala lik Karmen, Ofelijine majke. Karmen je prikazana kao lepa žena, srednjih godina, koju život baš i nije mazio. Ona deluje jako iscrpljeno i izmučeno, a gotovo ceo film je vezana za krevet. Kada joj je muž nestao bez traga i glasa, ona se preudala za [[Sadizam|sadistički]] nastrojenog kapetana Vidala. Čini se da u tom braku nije bilo ljubavi, već da je Vidalu jedino bilo važno to što će mu ona podariti naslednika. Karmen je pokušala da objasni Ofeliji da je život težak i da [[magija]] ne postoji, ali joj to nije pošlo za rukom. Karmen u plamen baca [[Mandragora|mandragoru]] koju joj je Ofelija ostavila ispod kreveta da joj spase život, a ubrzo nakon toga — za vreme porođaja — ona umire.

=== Mercedes ===
Maribel Verdu tumači glavnu kućnu pomoćnicu, Mercedes. Ovaj lik je oličenje kako skromnosti i dobrote tako i hrabrosti. Kod publike je ostala upamćena kao izvanredno snažan i pozitivan ženski lik. Odmah po dolasku u kamp, Ofelija upoznaje Mercedes i sa njom počinje da se jako zbližava. Mercedes se brinula o Ofeliji kao rođena majka i bila joj je najbolji, a možda i jedini prijatelj. U sceni kada joj Ofelija umire na rukama, njena tuga i bol bivaju ispoljeni. To je verovatno i najtužnija scena u filmu, gde se u stvari najbolje vidi koliko je Mercedes volela Ofeliju. Bila je Vidalova kućepaziteljka, a on ju je smatrao osobom od poverenja. Međutim, Vidal nije znao da je vođa pobunjenika njen rođeni brat, Pedro (Roher Kasamahor).

Uz pomoć doktora, Mercedes je činila sve kako bi pomogla pobunjenicima, dopremala im je hranu i lekove. Ona ostaje hrabra i u trenutku kada pobunjenici napadnu kamp i kada Vidal shvati da je sve bilo nameštaljka, a da je ona — Mercedes — u stvari špijun. Nije se predala, kao što bi većina uradila, već se borila; uspela je da rani Vidala i pobegne. Mercedes je značajna i zbog toga što je ona ta koja je na kraju kaznila Vidala rečima da njegov sin neće znati ni ime svoga oca.

== Nagrade ==
{{Div col|small=yes}}
* [[Nagrada Oskar]] (2007) — Najbolji snimatelj: Giljermo Navaro
* Nagrada Oskar (2007) — Najbolji vizuelni projekat: Pilar Revuelta, Euhenio Kabaljero
* Nagrada Oskar (2007) — Najbolja šminka i maska: David Marti, Monce Ribe
* [[Nagrada BAFTA]] (2007) — Najbolji kostimografski projekat: Lala Huete
* Nagrada BAFTA (2007) — Najbolja šminka i maska: Blanka Sančez, Hose Ketglas
* Nagrada BAFTA (2007) — Najbolji film van engleskog govornog područja: Giljermo del Toro
* [[Nagrada Arijel]] (2007) — Najbolja fotografija
* Nagrada Arijel (2007) — Najbolji reditelj
* Nagrada Arijel (2007) — Najbolja glumica: Maribel Verdu
* Nagrada Arijel (2007) — Najbolji umetnički projekat
* Nagrada Arijel (2007) — Najbolji kinematografija
* Nagrada Arijel (2007) — Najbolja kostimografija
* Nagrada Arijel (2007) — Najbolja šminka
* Nagrada Arijel (2007) — Najbolji originalni rezultat
* Nagrada Arijel (2007) — Najbolji specijalni efekti
* [[Nagrada Goja]] (2007) — Najbolji originalni scenario
* Nagrada Goja (2007) — Najbolja kinematografija
* Nagrada Goja (2007) — Najbolja montaža
* Nagrada Goja (2007) — Najbolja šminka i frizura
* Nagrada Goja (2007) — Najbolja nova glumica: Ivana Bakero
* Nagrada Goja (2007) — Najbolji zvuk
* Nagrada Goja (2007) — Najbolji specijalni efekti
* [[Nagrada Saturn]] (2007) — Najbolji međunarodni film
* Nagrada Saturn (2007) — Najbolja mlada glumica: Ivana Bakero
* [[Nagrada Konstelejšon]] (2007) — Najbolji naučnofantastični film, TV film ili mini-serija
* [[Nagrada Fantasporto]] (2007) — Najbolji film
* [[Nagrada Spejsi]] (2007) — Spejs čojs nagrada
* [[Nagrada Međunarodnog društva filmskih kritičara]] (2007) — Najbolja fotografija
{{Div col end}}

=== Nominacije ===
{{Div col|small=yes}}
* Nagrada Oskar (2007) — Najbolji strani film
* Nagrada Oskar (2007) — Najbolji originalni scenario: Giljermo del Toro
* Nagrada Oskar (2007) — Najbolja filmska muzika: Havijer Navarete
* Nagrada BAFTA (2007) — Najbolji snimatelj: Giljermo Navaro
* Nagrada BAFTA (2007) — Najbolji originalni scenario: Giljermo del Toro
* Nagrada BAFTA (2007) — Najbolji vizuelni projekat: Euhenio Kabaljero, Pilar Revuelta
* Nagrada BAFTA (2007) — Najbolji vizuelni efekti: Monce Ribe, David Marti, Edvard Irastorsa, Everet Burelj
* Nagrada BAFTA (2007) — Najbolji zvuk
* [[Nagrada Zlatni globus]] (2007) — Najbolji strani film
* [[Filmski festival u Kanu]] (2006) — Zlatna palma: Giljermo del Toro&lt;ref&gt;[http://www.port.rs/panov_lavirint_el_laberinto_del_faunopan_s_labyrinth/pls/fi/films.film_page?i_film_id=77886 Panov lavirint] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131202223106/http://www.port.rs/panov_lavirint_el_laberinto_del_faunopan_s_labyrinth/pls/fi/films.film_page?i_film_id=77886 |date=2013-12-02 }}. port.rs Pristupljeno 20. 7. 2015.&lt;/ref&gt;
{{Div col end}}

== Kritike ==
Ovaj film predstavlja bajku smeštenu u periodu neposredno posle [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]], koja je izuzetno bogata porukama i [[metafora]]ma, kako na samu situaciju Španije, tako i na mračni ogrtač korupcije, izdaje i stradanja nevinih života. ''Panov lavirint'' predstavlja predeo mašte i fantazije kroz koji jedna mala devojčica tumači i prihvata tešku situaciju u kojoj se njen stvarni svet nalazi. Priča se centrira oko male devojčice po imenu Ofelija, koja se neprijatno oseća u svom novom okruženju, biva skeptična u pogledu svog novog očuha i generalno zabrinuta za stanje u kojoj se njena mama Karmen nalazi. Ona slučajno pronalazi put ka jednom bizarnom svetu fantazije, gde radnja filma oživljava u punom mahu. Mesto koje je pronašla jedan je začaran i čudan svet, u kojem vidi beg od nesigurnosti i nestabilnosti življenja u stvarnom svetu. Film poseduje dva zapleta (stvarni svet i svet fantazije), koji se — kako radnja odmiče — sve više i više prepliću i pokazuju da je, u stvari, fantazija metafora na stvarnost koja ovu devojčicu okružuje. Film nadrealno stvara veliku referencu na stvarni svet, Ofelijine pobede u fantaziji oslikavaju poraze u realnosti. Načela ovog filma leže u izborima i donošenju odluka. Bile one dobre ili loše, reditelj pokušava da nam prezentuje jednu filozofiju: koliko god da situacija deluje bezizlazno, izbor uvek postoji.

Iako je nadrealnost odlično izdefinisana, film ne bi bio preporučljiv mlađoj publici, ponajviše zbog doze brutalnosti i nasilja koje se provlači kroz celi tok radnje. Ovaj film je ratna drama sa aspektima fantazije koji je tehnički fantastično realizovan, a kroz čitav svoj tok u odličnom balansu. Čak i kada zalazi u „imaginarni” deo, film uspeva da održi istu dozu ozbiljnosti, ne čineći kompletan proizovod smešnim i dečjim.

U svom aspektu realnog sveta, film pripada glumačkom tandemu Serhiju Lopezu i Maribel Verdu. Lopez nam fantastično prezentuje kapetana Vidala koji — iako kroz većinu filma vrlo surov i sadistički nastrojen — uspeva da se približi publici i oslika zašto je u stvari takav. Maribel tumači glavnu kućnu pomoćnicu, koja je Ofelijin jedini i najbolji prijatelj i stvara sliku kod publike jednog izvanredno jakog ženskog lika.

Za svaku pohvalu su i kvalitetne pozadinske podrške [[Kostimografija|kostima]], [[Filmski set|setova]] i [[Specijalni efekti|efekata]], koji su zaista odlični i veoma detaljni. ''Panov lavirint'' predstavlja satiričnu bajku namenjenu odraslima, sa odličnim ogrtačem fantazije preko jedne surove ratne drame.&lt;ref&gt;[http://kakavfilm.com/2010/12/panov-lavirint-el-laberinto-del-fauno-pans-labyrinth-2006/ ''Panov Lavirint'' — ''El Laberinto del Fauno'' — ''Pan’s Labyrinth'' (2006)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151226195752/http://kakavfilm.com/2010/12/panov-lavirint-el-laberinto-del-fauno-pans-labyrinth-2006/ |date=2015-12-26 }}. kakavfilm.com Pristupljeno 20. 7. 2015.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{Reflist|3}}

=== Napomene ===
{{notelist}}

== Vanjske veze ==
*{{official website|http://www.panslabyrinth.com|''Pan's Labyrinth''}} – official site
*{{discogs master|229030|Pan's Labyrinth}}
*{{IMDb title|0457430|Pan's Labyrinth}}
*{{mojo title|panslabyrinth|Pan's Labyrinth}}
*{{rotten-tomatoes|pans_labyrinth|Pan's Labyrinth}}
*{{metacritic film|pans-labyrinth|Pan's Labyrinth}}
*[http://www.irosf.com/q/zine/article/10488 ''Pan's Labyrinth''] article exploring [[escapism]] in the film in '[[The Internet Review of Science Fiction]]
*[http://www.whatsupmann.com/2006/12/guillermo-del-toro Guillermo Del Toro] interview talking about ''Pan's Labyrinth'', by Michael Mann for ion magazine
*[http://www.thedougjonesexperience.com/panDDT.htm Weavers of Dreams – The Magical World of ''Pan's Labyrinth''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110928201719/http://www.thedougjonesexperience.com/panDDT.htm |date=2011-09-28 }} at The Doug Jones Experience

{{Guillermo del Toro}}
{{Navboxes| title = Nagrade za ''El laberinto del fauno'' | list =
{{BAFTA Best Foreign Language Film}}
{{Empire Award for Best Sci-Fi/Fantasy}}
{{Hugo Award for Best Dramatic Presentation, Long Form}}
{{Nebula Award for Best Script/Bradbury Award 2001–2020}}
{{Satellite Award Best Animated or Mixed Media Feature Film}}
{{Saturn Award for Best International Film}}
}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Laberinto del fauno, El}}
[[Kategorija:Španski filmovi]]
[[Kategorija:Meksički filmovi]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi fantastike]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Ratni filmovi]]</text>
      <sha1>3t23cf6sv4mks7xtxej2fj40w61vg5r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Five Golden Dragons</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4548684</id>
    <revision>
      <id>42695939</id>
      <parentid>42317620</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:15:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3654" sha1="k28r76cr6q7zylh11e4rqx4ilsuo5vx" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov           = Five Golden Dragons&lt;br&gt;Die Pagode zum fünften Schrecken
| slika          = Five Golden Dragons 1967 Poster.jpg
| opis        = britanski poster
| director       = [[Jeremy Summers]]
| producer       = [[Harry Alan Towers]]
| screenplay     = [[Peter Welbeck]]
| based on          = {{based on|motivi|[[Edgar Wallace]]}}
| starring       = [[Bob Cummings]]&lt;br&gt;[[Margaret Lee (britanska glumica)|Margaret Lee]]&lt;br&gt;[[Rupert Davies]]
| music          = [[Malcolm Lockyer]]
| cinematography = John Von Kotze&lt;br&gt;(lighting cameraman)
| editing        = Donald J. Cohen
| studio         = Blansfilm Limited
| distributor    = [[Constantin Film]]
| released       = {{Film date|1967|08|4|df=y}}
| runtime        = 104 min.
| country        = {{flagcountry|UK}}&lt;br&gt;{{flag|Zapadna Njemačka}}&lt;br&gt;{{flagcountry|LIE}}
| language       = engleski
| budget         =
| gross          = 
}}

'''''Five Golden Dragons''''' ({{jez-sh|Pet zlatnih zmajeva}}) je [[UK|britansko]]-[[Zapadna Njemačka|zapadnonjemačko]]-[[lihtenštajn]]ski akciono-pustolovni film snimljen 1967. godine u režiji [[Jeremy Summes|Jeremyja Summersa]]. Scenario je inspiriran motivima proze [[Edgar Wallace|Edgara Wallacea]]. Protagonist, koga tumači [[Bob Cummings]] je [[plejboj]] koji tokom boravka u [[Hong Kong]]u postaje upetljan u sukob lokalnih bandi [[organizirani kriminal|organiziranog kriminala]]. Film je sniman na autentičnim lokacijama u Hong Kongu, a pri tome je producentima pomoć pružila tamošnja filmska kompanija [[Shaw Brothers]] omogućivši im rad u svojim studijima.

==Uloge==
{{col-begin}}{{col-break}}
* [[Bob Cummings]]…..[Bob Mitchell]
* [[Margaret Lee (britanska glumica)|Margaret Lee]]…..[Magda]
* [[Rupert Davies]]…..[Komesar Sanders]
* ''sporedne uloge:'' [[Klaus Kinski]]…..[Gert]
* [[Maria Rohm]]…..[Ingrid]
* [[Sieghardt Rupp]]…..[Peterson]
* [[Roy Chiao]]…..[Inspektor Chiao]
{{col-break}}
''gostujuće uloge''
* [[Brian Donlevy]]…..[Drugi zmaj]
* [[Dan Duryea]]…..[Prvi zmaj]&lt;ref&gt;[https://news.google.com/newspapers?nid=1873&amp;dat=19680608&amp;id=KWUpAAAAIBAJ&amp;sjid=f8kEAAAAIBAJ&amp;pg=2696,1626255&amp;hl=en AP. &quot;Deaths / Dan Duryea Dies at 61&quot; (''Daytona Beach Morning Journal'', June 8, 1968, page 2)]&lt;/ref&gt;
* [[Christopher Lee]]…..[Četvrti zmaj]
* [[George Raft]]…..[Treći zmaj]&lt;ref&gt;[https://news.google.com/newspapers?nid=1774&amp;dat=19660822&amp;id=KiMhAAAAIBAJ&amp;sjid=1mUEAAAAIBAJ&amp;pg=5915,4931425&amp;hl=en Wilson, Earl. &quot;It Happened Last Night / George Raft Unlimbers Dancing Legs&quot; (''The {Sarasota} Herald-Tribune'', August 22, 1966, page 24)]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;raft&quot;&gt;Everett Aaker, ''The Films of George Raft'', McFarland &amp; Company, 2013 p 178&lt;/ref&gt;
{{col-break}}
* ''i'' [[Maria Perschy]]…..[Margret]
* ''gostujuća pjevačica'' Yukari Ito
{{col-end}}

==Izvori==
{{reflist|2}}

==Vanjske veze==
*{{imdb title|id=0061670|title=Five Golden Dragons}}
*[http://explore.bfi.org.uk/4ce2b6aa38213 Five Golden Dragons] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120802132621/http://explore.bfi.org.uk/4ce2b6aa38213 |date=2012-08-02 }} at [[British Film Institute]]
*[https://web.archive.org/web/20160304202310/http://www.tvguide.com/movies/five-golden-dragons/review/114824/ ''Five Golden Dragons''] at ''[[TV Guide]]'' (1987 write-up was originally published in ''The Motion Picture Guide'')

{{Edgar Wallace |state=collapsed}}
{{Jeremy Summers}}
{{Harry Alan Towers}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Five Golden Dragons}}
[[Kategorija:Britanski filmovi]]
[[Kategorija:Zapadnonjemački filmovi]]
[[Kategorija:Lihtenštajnski filmovi]]
[[Kategorija:Akcije (filmovi)]]
[[Kategorija:Pustolovni filmovi]]</text>
      <sha1>k28r76cr6q7zylh11e4rqx4ilsuo5vx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektra (film, 2005)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4549071</id>
    <revision>
      <id>42695768</id>
      <parentid>41824476</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:40:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695768</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5175" sha1="6rcz6cphstpebiha3jyrto4yr7g8toc" xml:space="preserve">{{for|ostale filmove pod istim naslovom|Elektra (razvrstavanje)}}

{{Infokutija film
| naslov = Elektra
| slika = Elektra teaser.jpg
| opis = filmski poster
| director = [[Rob Bowman (režiser)|Rob Bowman]]
| producer = {{Plainlist|
* [[Avi Arad]]
* Gary Foster
* [[Arnon Milchan]]
}}
| writer = {{Plainlist|
* Raven Metzner
* [[Zak Penn]]
* Stuart Zicherman
}}
| based on = {{Based on|''[[Elektra (strip)|Elektra]]''|[[Frank Miller (strip)|Frank Miller]]}}
| starring = {{Plainlist|&lt;!--DO NOT CHANGE THIS CAST, THIS IS ACCORDING TO THE CREDIT BLOCK ON THE POSTER!--&gt;
* [[Jennifer Garner]]
* [[Goran Višnjić|Goran Visnjic]]
* [[Will Yun Lee]]
* [[Cary-Hiroyuki Tagawa]]
* [[Terence Stamp]]
}}
| music = [[Christophe Beck]]
| cinematography = Bill Roe
| editing = [[Kevin Stitt]]
| production companies = {{Plainlist|
* [[Marvel Entertainment|Marvel Enterprises]]
* [[Regency Enterprises]]
* [[Regency Enterprises#New Regency|New Regency Productions]]
* Horseshoe Bay Productions}}
| distributor = [[20th Century Fox]]
| released = {{Film date|2005|01|14|df=y}}
| runtime = 97 min.&lt;!--Theatrical runtime: 96:45--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://bbfc.co.uk/releases/elektra-film | title=''ELEKTRA'' (12A) | work=[[British Board of Film Classification]] | date=January 7, 2005 | accessdate=1. I 2016 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160306000709/http://bbfc.co.uk/releases/elektra-film | archive-date=2016-03-06 | url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| country = {{Plainlist|
* {{flagcountry|KAN}}
* {{flag|Sjedinjene Države}}
}}
| language = {{Plainlist|
* engleski
* japanski
}}
| budget = 43 mil. $&lt;ref name=mojo/&gt;
| gross = 56,7 mil. $&lt;ref name=mojo&gt;[http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=elektra.htm Elektra (2005)]. ''[[Box Office Mojo]]''. pristup 30. VIII 2008.&lt;/ref&gt;
| prethodi = ''[[Daredevil (film, 2002)|Daredevil]]'' (2003)
}}

'''Elektra''' je [[kanada|kanadsko]]-[[SAD|američki]] [[akcija (film)|akcioni]] [[superherojski film|superherojski]]) film snimljen u režiji [[Rob Bowman (režiser)|Roba Bowmana]], premijerno prikazan 2005. godine. Predstavlja adaptaciju [[Elektra (strip)|istoimenog]] stripa [[Frank Miller|Franka Millera]], te nastavak, odnosno [[spin off (franšiza)|spin off]]  filma ''[[Daredevil (film, 2002)|Daredevil]]'' iz 2003. godine. Naslovni lik, koga tumači [[Jennifer Garner]], je majstorica [[borilačke vještine|borilačkih vještina]] je smrtno stradala na kraju ''Daredevilla'', ali je na početku filma oživljava [[Stick (strip)|Stick]], slijepi majstor borilačkih vještina te ona nakon toga nastoji spasiti bračni par od zlikovaca. ''Elektra'' je snimana u pauzi snimanja TV-serije ''[[Alias (TV serija)|Alias]]'', u kome je Garner također tumačila lik akcijske heroine. Slično, kao i prethodni film, doživio je neuspjeh i kod publike i kod kritike. Režiser Bowman je originalno namjeravao napravio &quot;tvrdi&quot; akcioni film sa realističnim nasiljem i drugim detaljima, ali je te scene morao izbaciti pod pritiskom producenata koji su tražili blaži [[MPAA filmski rejting|cenzorski rejting]]; publici je [[Director's cut|njegova originalna verzija]] postala dostupna tek preko [[DVD]]-izdanja.

==Uloge==
{{div col|2}}
* [[Jennifer Garner]] ... [[Elektra (strip)|Elektra Natchios]]
** Laura Ward ... mlada Elektra
* [[Goran Višnjić|Goran Visnjic]] ... Mark Miller
* [[Will Yun Lee]] ... [[Kirigi]]
* [[Cary-Hiroyuki Tagawa]] ... Roshi
* [[Terence Stamp]] ... [[Stick (strip)|Stick]]
* [[Kirsten Prout]] ... Abigail &quot;Abby&quot; Miller
* [[Colin Cunningham]] ... McCabe
* [[Hiro Kanagawa]] ... Meizumi
* [[Natassia Malthe]] ... [[Typhoid Mary (strip)|Typhoid]]
* [[Bob Sapp]] ... [[Stone (Marvel Comics)|Stone]]
* Chris Ackerman ... [[Tattoo (strip)|Tattoo]]
* Edison T. Ribeiro ... Kinkou
* Jana Mitsoula ... Mrs. Natchios
* Kurt Max Runte ... Nikolas Natchios
* [[Jason Isaacs]] ... DeMarco 
{{div col end}}

[[Ben Affleck]], tadašnji suprug i filmski partner iz prethodnog nastavka, je originalno nastupio u filmu u [[cameo]] ulozi ponavljajući ulogu [[Daredevil (Marvel Comics)|Matta Murdocka]], ali je scena isječena iz konačne verzije filma. Javnosti je postala dostupna zahvaljujući [[izbrisane scene|izbrisanim scenama]]&lt;ref name=&quot;specialedition&quot; /&gt; na DVD-izdanju, odnosno [[Director's cut|režiserskoj verziji]].

==Izvori==
{{izvori|refs=

&lt;ref name=&quot;specialedition&quot;&gt;[http://uk.dvd.ign.com/articles/659/659388p1.html IGN: Electra (Unrated Director's Cut) Review]. pristup 30. VIII 2008&lt;/ref&gt;

}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb title|0357277|Elektra}}
* {{tcmdb title|547001|Elektra}}
* {{Mojo title|elektra|Elektra}}
* {{Rotten Tomatoes|elektra|Elektra}}
* {{Metacritic|elektra|Elektra}}
* [https://web.archive.org/web/20101122163503/http://marvel.com/movies/movie/13/elektra Elektra at Marvel.com]

{{Rob Bowman}}
{{Zak Penn}}
{{Marvel Comics - filmovi}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Elektra (2005 Film)}}
[[Kategorija:Kanadski filmovi]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Akcije (filmovi)]]
[[Kategorija:Kriminalistički filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o superherojima]]
[[Kategorija:Filmovi o borilačkim vještinama]]
[[Kategorija:Filmovi temeljeni na stripovima]]</text>
      <sha1>6rcz6cphstpebiha3jyrto4yr7g8toc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekonomija Kube</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4551394</id>
    <revision>
      <id>42695733</id>
      <parentid>42669499</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T14:06:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26701" sha1="8pkaqubf8eaes1c0pu2rjcg90ab1x0x" xml:space="preserve">{{Gospodarstvo
|zemlja u genitivu = Kube
|slika             = Lonja_del_Comercio_de_La_Habana.jpg
|širina-slike      = 300px
|naslov-slike      = Zgrada bivše havanske burze vrijednosnih papira koja se nakon revolucije 1959. godine i uvođenja komunizma koristi za poslovne prostore.
|valuta            = [[Kubanski pezo]] (CUP)&lt;br /&gt;Kubanski konvertibilni pezo (CUC)
|godina            = [[Kalendarska godina]]&lt;ref name=&quot;CIA&quot;&gt;{{Cite web |title=CIA.gov - World Factbook - Cuba |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/cu.html |access-date=2016-02-06 |archive-date=2011-10-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111024061151/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/cu.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|organizacije      = [[WTO]]
|rang              = 
|bdp               = 72,3 milijardi [[USD]] &lt;small&gt;([[2012.]] proc.)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|rast              = 3,1% &lt;small&gt;([[2012.]] proc.)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|per capita        = 10.200 [[USD]] &lt;small&gt;([[2012.]] proc.)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|sektori           = poljoprivreda (3,8%), industrija (22,3%), usluge (73,9%) &lt;small&gt;([[2013.]] proc.)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|inflacija         = 6% &lt;small&gt;([[2013.]] proc.)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|siromaštvo        = nepoznato
|radna-snaga       = 5,23 milijuna&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|prema-zanimanju   = 19,7% (poljoprivreda), 17,1% (industrija), 63,2% (usluge) &lt;small&gt;([[2011.]] proc.) &lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|nezaposlenost     = 4,3%&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|industrija        = [[nafta]], [[nikal]], [[kobalt]], [[šećer]], [[duhan]], [[čelik]], [[cement]], farmaceutski proizvodi, poljoprivredni strojevi&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|izvoz             = 6,252 milijardi [[USD]] &lt;small&gt;([[2013.]] proc.)&lt;/small&gt;
|izvozna dobra     = [[nafta]], [[nikal]], medicinski proizvodi, [[šećer]], [[duhan]], [[kava]], [[limun]], [[riba]]&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|izvozni partneri  = [[Kanada]] (17,7%), [[Kina]] (16,9%), [[Venezuela]] (12,5%), [[Nizozemska]] (9%), [[Španjolska]] (5,9%) &lt;small&gt;([[2012.]] proc.)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|uvoz              = 13,6 milijardi [[USD]] &lt;small&gt;([[2013.]] proc.)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|uvozna dobra      = [[nafta]], [[hrana]], strojevi i oprema, kemijski proizvodi&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|uvozni partneri   = [[Venezuela]] (38,3%), [[Kina]] (10,8%), [[Španjolska]] (8,9%), [[Brazil]] (5,2%), [[SAD]] (4,3%) &lt;small&gt;([[2012.]] proc.)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|dug               = 23,44 milijardi [[USD]] &lt;small&gt;([[31. prosinca]] [[2013.]])&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|prihodi           = 47,62 milijardi [[USD]] &lt;small&gt;([[2013.]] proc.)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|rashodi           = 50,29 milijardi [[USD]] &lt;small&gt;([[2013.]] proc.)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;CIA&quot;/&gt;
|pomoć             =
}}
'''Gospodarstvo Kube''' predstavlja nacionalno gospodarstvo [[Kuba|Republike Kube]]. Riječ je o centralističkom [[Plansko gospodarstvo|planskom gospodarstvu]] kojim dominira država iako u zemlji postoje značajne strane investicije i privatne tvrtke. U posljednijh nekoliko godina provedene su manje [[Reforma|reforme]] da bi se smanjila nelikvidnost, povećala učinkovitost poduzeća i otklonila stalna nestašica hrane i drugih osnovnih sredstava. Kapitalna ulaganja su ograničena te zahtjevaju odobrenje vlasti. Sama kubanska Vlada određuje cijene proizvoda te količinu dobara na tržištu.

Budući da su gotovo sve tvrtke u državnom vlasništvu, [[2000.]] godine je zaposlenost u javnom sektoru iznosila 76% a u privatnom (uglavnom sastavljenom od osobne imovine) tek 23%. To je značajan pomak u odnosu na [[1981.]] godinu kada je taj omjer iznosio 91:9.

[[1959.]] godine s vlasti je svrgnut [[Fulgencio Batista]] a zamjenjuje ga [[Fidel Castro]] koji je predvodio komunistički revolucionarni pokret.&lt;ref name=&quot;Castro loves USSR&quot;&gt;ATLAS svijeta, 211. str., EXTRADE Rijeka, 1996.&lt;/ref&gt; Uz podršku [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Castro je Kubu pretvorio u osobnu [[Diktatura|diktaturu]] kojom je upravljao po sovjetskim pravilima ali je znatno podigao životni standard siromašnih slojeva.&lt;ref name=&quot;Castro loves USSR&quot;/&gt; Nakon [[Raspad SSSR-a|raspada SSSR-a]], kubansko gospodarstvo je izgubilo najvažnijeg dobavljača životno važnih roba, goriva i hrane te je došlo do drastičnog pada.&lt;ref name=&quot;Castro loves USSR&quot;/&gt; Uvoz nafte smanjen je za više od polovice a hrane za 80%.&lt;ref name=&quot;Cuba&quot;&gt;{{Cite web |title=Kako je Kuba preživjela ekonomsku krizu? |url=http://www.unipu.hr/index.php?id=77&amp;L=2%2527%2560%2528%255B%257B%255E%257E&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=8244&amp;cHash=02ef412529d844c24d61de19c534b946 |access-date=2016-02-06 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191443/http://www.unipu.hr/index.php?id=77&amp;L=2%2527%2560%2528%255B%257B%255E%257E&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=8244&amp;cHash=02ef412529d844c24d61de19c534b946 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Kuba postaje zatvoreni sustav u koji gotovo ništa ne dolazi izvana, a Kubanci su primorani preživjeti samo s resursima koje imaju na otoku.&lt;ref name=&quot;Cuba&quot;/&gt; [[Kubanci]] su iz visoko razvijene mehanizacije i industrijsko-poljoprivrednog sustava prešli na permakulturne metode uzgoja lokalnih, gradskih vrtova.&lt;ref name=&quot;Cuba&quot;/&gt; Kriza koju su Kubanci prozvali Posebno razdoblje natjerala ih je da se hrane zdravije i žive u održivim zajednicama. Danas se [[Havana]] može pohvaliti činjenicom da proizvodi i zadovoljava 50% svojih potreba za hranom u gradu i okolici.&lt;ref name=&quot;Cuba&quot;/&gt;

== Gospodarstvo ==
=== Historija ===
Završetkom [[Kubanska revolucija|kubanske revolucije]], Kuba je postala prva [[Marksizam|marksistička]] država u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] te je došla je u izravan sukob s vanjskom politikom i interesima [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]]. Razlog tome bio je što su tijekom vladavine [[Fulgencio Batista|Fulgencija Batiste]] nacionalnim gospodarstvom dominirale američke tvrtke.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=25660 |title=Speech of Senator John F. Kennedy, Cincinnati, Ohio, Democratic Dinner |access-date=2016-02-06 |archive-date=2013-10-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131014174405/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=25660 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=History of Cuba.com - Fulgencio Batista |url=http://historyofcuba.com/history/funfacts/batist.htm |access-date=2016-02-06 |archive-date=2013-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130514164321/http://historyofcuba.com/history/funfacts/batist.htm }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://books.google.hr/books?id=Fiquofr8LSoC&amp;pg=PA77&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Corruption in Cuba: Castro and beyond]&lt;/ref&gt; Primjer tome bili su [[Bethlehem Steel]] i Speyer koje su imale [[monopol]] nad kubanskim nacionalnim resursima na temelju čega su stvarali ogromne profite.

Dolaskom na vlast, [[Fidel Castro]] je poduzeo sve što je mogao da [[Kuba|Kubu]] spasi od njezine opasne gospodarske ovisnosti o [[šećer]]u. Međutim, to mu nije uspjelo pa kada su potkraj [[1980-ih|osamdesetih]] na svjetskom tržištu naglo pale cijene šećera, klimavo gospodarstvo zemlje (unatoč obilnoj potpori iz SSSR-a) jedva je preživjelo. Tako je šećer i dalje glavna roba a ovisi o tekućim inozemnim cijenama.

[[1960.]] Kuba potpisuje ugovor o pomoći i trgovini sa Sovjetskim Savezom a godinu dana kasnije [[Nacionalizacija|nacionalizira]] američke i britanske naftne kompanije. To je rezultiralo američkim prekidanjem diplomatskih odnosa u siječnju [[1961.]], neuspjelom [[Invazija u Zaljevu svinja|invazijom u Zaljevu svinja]], [[Kubanska kriza|kubanskom krizom]] i [[embargo]]m usmjerenim na kubansko gospodarstvo.

[[1986.]] godine kubanski dug prema pariškom klubu iznosio je 10,9 milijardi [[USD]] kojeg je zemlja sljedeće godine prestala otplaćivati.&lt;ref name=&quot;Debt&quot;&gt;[http://news.investors.com/123008-455491-communist-cuba-50-years-of-failure.htm?p=2 Communist Cuba: 50 Years Of Failure]&lt;/ref&gt; Također, [[2002.]] godine, kubanski dug [[Japan]]u iznosio je 750 milijuna USD.&lt;ref name=&quot;Debt&quot;/&gt;

[[Raspad SSSR-a|Raspadom SSSR-a]] za Kubu je započelo teško [[Posebno razdoblje]] te je [[1994.]] godine dopušten rad nekim aktivnostima iz privatnog sektora.&lt;ref name=&quot;Debt&quot;/&gt; Tada je na [[Florida|Floridu]] pobjeglo oko 32.000 Kubanaca.&lt;ref name=&quot;Debt&quot;/&gt; Od [[1989.]] do [[1993.]] nacionalni [[BDP]] pao je za 35% kao rezultat raspada SSSR-a, najvećeg kubanskog trgovačkog partnera i davatelja subvencija. Sama Kuba ostala je i bez sovjetske pomoći čija je godišnja vrijednosti varirala između tri i šest milijardi dolara.&lt;ref name=&quot;USD&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34372 |title=www.enciklopedija.hr - Kuba |access-date=2016-02-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210218125001/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34372 |archive-date=2021-02-18 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon prekida sovjetske pomoći zemlja je od [[1991.]] u kroničnoj [[Recesija|recesiji]] koju su pojačavale štete od povremenih [[uragan]]a, krize cijena izvozno značajnih proizvoda ([[šećer]]a i [[Nikal|nikla]]) na inozemnim tržištima, gubitci u neefikasnome državnom sektoru i dr.&lt;ref name=&quot;USD&quot;/&gt;

U nastojanju da smanje stopu [[Siromaštvo|siromaštva]] i pospješe poslovanje, politički lideri Kube su se okrenuli onome protiv čega su se borili - [[Kapitalizam|kapitalizmu]] i [[Tržišna ekonomija|tržišnoj ekonomiji]].&lt;ref name=&quot;Castro&quot;&gt;[http://novovrijeme.ba/ekonomske-reforme-na-kubi-raj-koji-to-vise-nije/ Ekonomske reforme na Kubi: Raj koji to više nije]&lt;/ref&gt; Vidljivu ruku centralne vlade postepeno će zamijeniti nevidljiva ruka tržišta, a rezultati reformi su neizvjesni kao i sama budućnost ove otočke zemlje.&lt;ref name=&quot;Castro&quot;/&gt; Unatoč pokretanju ekonomskih reformi koje otvaraju vrata privatnom poduzetništvu, na Kubi će i dalje ostati jednopartijski sistem kao &quot;brana američkom imperijalizmu&quot;, rekao je kubanski predsjednik [[Raúl Castro]] na konferenciji vladajuće Komunističke partije.&lt;ref name=&quot;Raúl Castro&quot;&gt;[http://metro-portal.hr/unatoc-reformama-na-kubi-ostaje-jednopartijski-rezim/67744 Unatoč reformama na Kubi ostaje jednopartijski režim]&lt;/ref&gt; Time je kubanski lider potvrdio da ekonomske reforme koje će omogućiti Kubancima da se bave malim poduzetništvom te da kupuju i prodaju automobile, neće izazvati političke reforme na karipskom otoku na kojem je Komunistička partija jedina legalna stranka, što je omogućeno Ustavom iz [[1976.]] godine.&lt;ref name=&quot;Raúl Castro&quot;/&gt;

U traganju za novim tržištima i prihodima, Kuba se postepeno okreće suradnji s [[Kina|Kinom]], [[Brazil]]om i [[Angola|Angolom]].&lt;ref name=&quot;Castro&quot;/&gt; Ipak, američki embargo sprečava iskorištavanje ključnog resursa - kubanske [[Dijaspora|dijaspore]] u SAD-u kojoj je onemogućeno slanje novca na Kubu.&lt;ref name=&quot;Castro&quot;/&gt; Također, zakoni SAD-a američkim dužnosnicima u međunarodnim organizacijama nalažu da po automatizmu glasaju protiv prijema Kube u međunarodne financijske institucije kao što su [[Svjetska banka]] i [[Međunarodni monetarni fond|MMF]] koji bi mogli omogućiti dodatne kredite.&lt;ref name=&quot;Castro&quot;/&gt; Sjeverni susjed je zato bio i ostao jedna od najvećih prepreka kubanskog razvoja, pri čemu [[embargo]] ima paradoksalan efekt sprečavanja Kube da postane upravo ono što SAD želi - otok s kapitalističkom i liberalnom ekonomijom.&lt;ref name=&quot;Castro&quot;/&gt;

[[Opća skupština Ujedinjenih naroda]] je velikom većinom osudila 47-godišnji trgovački embargo SAD-a protiv Kube, iskazavši 19. godinu za redom gotovo jednoglasno globalno protivljenje oštroj američkoj politici spram te zemlje.&lt;ref name=&quot;USA&quot;&gt;{{Cite web |title=UN osudio embargo SAD-a protiv Kube |url=http://www.monitor.hr/clanci/un-osudio-embargo-sad-a-protiv-kube/25988/ |access-date=2016-02-06 |archivedate=2014-09-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140915050651/http://www.monitor.hr/clanci/un-osudio-embargo-sad-a-protiv-kube/25988/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[2009.]] godine je protiv embarga glasovalo 187 zemalja dok su [[SAD]], kao i prošle godine, podržali samo [[Izrael]] i [[Palau]].&lt;ref name=&quot;USA&quot;/&gt; Kubanski ministar vanjskih poslova [[Bruno Rodriguez]] u svom je govoru u skupštini iznio niz pritužbi istaknuvši da je embargo, koji Kubanci nazivaju blokadom, kubansko gospodarstvo stajao desetke milijardi dolara tijekom godina i priječio da kubanska djeca dobivaju potrebnu medicinsku njegu.&lt;ref name=&quot;USA&quot;/&gt; No, SAD je jasno dao do znanja da nije spreman ukinuti embargo dok Kuba ne prihvati neke političke, gospodarske i financijske promjene.&lt;ref name=&quot;USA&quot;/&gt;

Sredinom prosinca [[2014.]] došlo je do preokreta u američkoj vanjskoj politici kada američki predsjednik [[Barack Obama]] započinje otvarati svoju zemlju prema Kubi.&lt;ref name=&quot;Obama&quot;&gt;[http://www.dw.de/obamina-kubanska-revolucija/a-18138378 Obamina kubanska revolucija]&lt;/ref&gt; Za početak, obje strane žele što prije obnoviti diplomatske odnose i razmijeniti veleposlanike.&lt;ref name=&quot;Obama&quot;/&gt; Demokratski senator [[Dick Durbin]] tada je rekao da Washington razmišlja o ukidanju trgovinskih i putnih restrikcija prema Kubi: &quot;''Otvaranje vrata Kubi za trgovinu, putovanja i razmjenu ideja stvorit će snagu za pozitivne promjene na Kubi koje naša decenijska politika isključivanja nije postigla''&quot;.&lt;ref&gt;[http://balkans.aljazeera.net/vijesti/sad-i-kuba-najavile-normalizaciju-odnosa SAD i Kuba najavile normalizaciju odnosa]&lt;/ref&gt; Obama je najavio i da će se podići razina bankarskih veza te da će kubanska emigracija u SAD-u uskoro moći poslati na Kubu do 2.000 američkih dolara svaka tri mjeseca umjesto dosadašnjih 500.&lt;ref name=&quot;Cigare&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/svijet/povijesni-dogovor-sad-i-kuba-ponovo-uspostavljaju-diplomaciju-nakon-50-godina-979877 Povijesni dogovor: SAD i Kuba ponovno uspostavljaju diplomaciju nakon 50 godina !]&lt;/ref&gt; Pri povratku iz Kube, Amerikanci će moći uvesti robu vrijednu do 400 dolara te duhan i alkohol u vrijednosti do 100 dolara.&lt;ref name=&quot;Cigare&quot;/&gt;

=== Proizvodnja ===
[[Datoteka:Cuba_canna_da_zucchero.jpg|mini|desno|250px|Plantaža šećerne trske na Kubi.]]
Od poljoprivrednih dobara, [[šećer]] je najvažniji kubanski izvozni proizvod. Kubanska proizvodnja šećera jedan je od temelja gospodarstva a zemlja je jedan od vodećih proizvođača šećera na svijetu.&lt;ref&gt;[http://hr.swewe.net/word_show.htm/?290024_9&amp;Republika%7CKubi Hr.swewe.net]&lt;/ref&gt; Proizvodnja šećera na Kubi je u žetvi 2011./12. godine bila 1,4 milijuna tona.&lt;ref name=&quot;Sugar&quot;&gt;[http://www.glas-javnosti.rs/aktuelne-vesti/2012-09-27/proizvodnja-secera-na-kubi-veca-u-ovoj-sezoni-za-20-odsto Proizvodnja šećera na Kubi veća u ovoj sezoni za 20 posto]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; [[Kuba]] troši između 600.000 i 700.000 tona šećera godišnje i prodaje 400.000 tona [[Kina|NR Kini]] na osnovu sporazuma o suradnji.&lt;ref name=&quot;Sugar&quot;/&gt; Ostatak šećera Kuba izvozi u druge zemlje u svijetu.&lt;ref name=&quot;Sugar&quot;/&gt; Od ostalih dobara tu su [[agrumi]], [[kava]], [[duhan]], [[riža]], [[grašak]] i [[krumpir]] te živa stoka i [[riba]].&lt;ref name=&quot;USD&quot;/&gt; Također, Kuba ima rudnike [[Nikal|nikla]] kojeg izvozi a proizvode se i kemijski proizvodi, [[čelik]] i [[cement]].&lt;ref name=&quot;USD&quot;/&gt;

Otkriće bogatog podmorskog nalazišta [[Nafta|nafte]] na sjeveru Kube potaknulo je mnoge svjetske naftne kompanije i Vlade na traženje načina za pristup tamošnjim ležištima, uključujući i [[SAD]] koji već desetljećima drži embargo na trgovinu sa Kubom.&lt;ref name=&quot;Nafta&quot;&gt;[http://www.poslovni.hr/mobile/hrvatska/nafta-ukida-embargo-kubi-21910 Nafta ukida embargo Kubi ?]&lt;/ref&gt; Istraživanje američkog geološkog instituta procijenilo je da se pod morem na sjeveru te zemlje nalazi oko 4,6 milijardi barela nafte.&lt;ref name=&quot;Nafta&quot;/&gt; Kubanska vlada je objavila da je spremna pokrenuti komercijalnu proizvodnju nafte u kubanskim vodama [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]].&lt;ref name=&quot;Cuban Oil&quot;&gt;{{Cite web |title=Kuba je spremna za komercijalnu proizvodnju nafte iz podmorja |url=http://www.energetika-net.com/vijesti/energetsko-gospodarstvo/stize-nafta-s-kube-13614 |access-date=2016-02-06 |archive-date=2021-02-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210218124951/http://www.energetika-net.com/vijesti/energetsko-gospodarstvo/stize-nafta-s-kube-13614 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; S time u vezi je pripremljen i plan spašavanja u slučaju ekoloških incidenata.&lt;ref name=&quot;Cuban Oil&quot;/&gt; Kuba je [[2011.]] proizvela 4 milijuna tona nafte, ali to je dovoljno tek za zadovoljavanje polovice potreba zemlje i ostatak potrebne nafte se uvozi iz [[Venezuela|Venezuele]].&lt;ref name=&quot;Cuban Oil&quot;/&gt;

=== Turizam ===
[[Datoteka:Varaderobeach.jpg|mini|desno|250px|Bijela pješčana plaža u Varaderu.]]
[[Turizam]] je postao jednim od glavnih izvora prihoda a [[1993.]] godine [[američki dolar]] je postao zakonitim sredstvom plaćanja, te je zemlja imala dvokurentni sistem no taj je dogovor opozvan [[25. listopada]] [[2004.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Dobrodošli na Kubu! |url=http://limun.hr/afterwork/main.aspx?id=27012 |access-date=2016-02-06 |archive-date=2010-11-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101125225320/http://limun.hr/afterwork/main.aspx?id=27012 }}&lt;/ref&gt; U popularne turističke destinacije spadaju [[Varadero]], [[Cayo Coco]] i [[Havana]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=SEMINARSKI RAD: Republika Kuba |url=http://cubalibre.org.rs/SEMINARSKI%20RAD%20Republika%20Kuba.html |access-date=2016-02-06 |archivedate=2014-02-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140217100944/http://cubalibre.org.rs/SEMINARSKI%20RAD%20Republika%20Kuba.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Također, u zemlji je razvijen i [[zdravstveni turizam]] te je Kuba popularna destinacija za ovakav oblik turizma preko dvadeset godina. Tijekom [[2005.]] u zemlji je boravilo više od 19.600 inozemnih pacijenata koji su ondje došli zbog [[Očna kirurgija|očne kirurgije]] ili liječenja [[Ortopedija|ortopedije]] te [[Neurologija|neuroloških]] poremećaja kao što su [[multipla skleroza]] i [[Parkinsonova bolest]]. Jedan od najpoznatijih pacijenata ondje bio je pokojni venezuelanski predsjednik [[Hugo Chávez]] koji je tamo operiran nakon što mu je u lipnju [[2011.]] otkiven rak u području trbušne šupljine.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/venezuelanski-voda-ima-rak--hugo-chavez-uspjesno-operiran-na-kubi-/1072046/ Venezuelanski vođa liječi se od raka: Hugo Chavez uspješno operiran na Kubi!]&lt;/ref&gt;

Tijekom listopada [[2007.]] godine floridski ''Miami Herald'' objavio je članak o tome kako kanadski i američki turisti koji se odlaze liječiti na Kubu ondje dobivaju veliku kvalitetu zdravstvene njege.

== Međunarodni odnosi ==
Od [[20. travnja]] [[1995.]] zemlja je članica [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]] te je tijekom [[2002.]] koristila međunarodnu pomoć u iznosu od stotinu milijuna USD, pretežno za [[Hrana|hranu]] i [[Lijekovi|lijekove]]. Početkom [[2003.]] godine [[vanjski dug]] prema zapadnim zemljama i međunarodnim ustanovama je iznosio 13 milijardi a [[klirinški dug]] prema bivšem [[SSSR|SSSR-u]] odnosno [[Rusija|Rusiji]], oko 20 milijardi dolara.

=== Venezuela i Brazil ===
[[Venezuela]] je trenutno najvažniji ekonomski partner Kube.&lt;ref name=&quot;Brazil&quot;&gt;[http://www.dw.de/brazil-kao-najva%C5%BEniji-partner-kube/a-17393180 Brazil kao najvažniji partner Kube]&lt;/ref&gt; Suradnju te dvije zemlje započela su dva &quot;revolucionarna saveznika&quot;, [[Fidel Castro]] i [[Hugo Chávez]].&lt;ref name=&quot;Venezuela&quot;&gt;[http://www.poslovni.hr/mobile/strane-kompanije/kuba-i-venezuela-i-nakon-fidela-castra-nastavljaju-dobru-suradnju-86984 Kuba i Venezuela i nakon Fidela Castra nastavljaju dobru suradnju]&lt;/ref&gt; Dvije države imaju sporazum o razmjeni nafte za usluge, prema kojemu Venezuela dnevno u Kubu šalje 92.000 barela nafte u zamjenu za usluge tisuća kubanskih doktora i drugu tehničku pomoć.&lt;ref name=&quot;Venezuela&quot;/&gt; Isto tako, ove dvije zemlje osnovale su i oko 30 zajedničkih kompanija.&lt;ref name=&quot;Venezuela&quot;/&gt;

Unatoč smrti venezuelanskog lidera Cháveza, nastavljena je snažna suradnja [[Havana|Havane]] i [[Caracas]]a.&lt;ref name=&quot;VEN&quot;&gt;[http://www.advance.hr/vijesti/nastavlja-se-cvrsta-suradnja-venezuele-i-kube-maduro-i-castro-u-havani-potpisali-niz-zajednickih-projekata-ovo-nije-samo-suradnja-ovo-je-bratstvo/ Nastavlja se čvrsta suradnja Venezuele i Kube: Maduro i Castro u Havani potpisali niz zajedničkih projekata]&lt;/ref&gt; Pobjeda [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] na predsjedničkim izborima bila je od velike važnosti za Kubu jer bi pobjeda [[Henrique Capriles Radonski|Caprilesa]] ujedno značila i prekid suradnje ovih prijateljskih zemalja, štoviše Capriles je to jasno naglasio za vrijeme svoje predsjedničke kampanje.&lt;ref name=&quot;VEN&quot;/&gt; Prilikom prvog državničkog susreta Madura i Raula Castra, potpisan je 51 projekt o suradnji na svim razinama.&lt;ref name=&quot;VEN&quot;/&gt;

Službena [[Brasília]] i [[Havana]] već dugo godina gaje obostrane političke simpatije te [[Brazil]] želi postati najvažniji ekonomski partner Kube i ubrzati političko otvaranje ove zemlje.&lt;ref name=&quot;Brazil&quot;/&gt; Ove dvije latinoameričke zemlje njeguju sasvim posebno prijateljstvo. Tako u Brazilu kubanski liječnici rade na poboljšanju zdravstvene zaštite stanovništva dok na Kubi brazilski agrarni proizvodi omogućavaju prehranu velikog broja stanovnika.&lt;ref name=&quot;Brazil&quot;/&gt; Sada se ove dvije zemlje provođenjem jednog megaprojekta pripremaju na moguće okončanje trgovinskog embarga SAD-a prema komunističkoj Kubi. Sam Brazil sebe vidi kao pokretača kubanskog otvaranja.&lt;ref name=&quot;Brazil&quot;/&gt;

Koliko se razvilo trgovinsko partnerstvo između jedne kapitalističke i jedne komunističke zemlje pokazuju i podaci brazilskog Ministarstva za razvoj, industriju i vanjsku trgovinu. Prema tim podacima izvoz iz Brazila za Kubu je sa 80 milijuna američkih dolara u [[2003.]] godini porastao na 568 milijuna dolara u [[2012.]]&lt;ref name=&quot;Brazil&quot;/&gt; Od siječnja do rujna [[2013.]] godine izvezeno je robe u vrijednosti od 515 milijuna američkih dolara.&lt;ref name=&quot;Brazil&quot;/&gt; Isto tako, brazilska građevinska tvrtka [[Odebrecht]] provodi najveći infrastrukturni projekt na Kubi, financiranje kubanske teretne luke je također u brazilskim rukama dok je brazilska razvojna banka [[BNDES]] ([[Portugalski jezik|por.]] Banco Nacional de Desenvolvimento Economico e Social) prema vlastitim navodima, odobrila 682 milijuna američkih dolara kredita za financiranje projekta koji ukupno stoji oko 957 milijuna američkih dolara.&lt;ref name=&quot;Brazil&quot;/&gt;

=== Rusija i Bjelorusija ===
[[Datoteka:Embassy_of_Russia_in_Havana_-_Nick_De_Marco.jpg|mini|desno|250px|Zgrada ruskog veleposlanstva u Havani.]]
[[Rusija]] je jedan od važnijih kubanskih trgovinskih partnera dok je trgovinska razmjena između te dvije zemlje [[2007.]] godine iznosila 363 milijuna dolara.&lt;ref name=&quot;Rusija&quot;&gt;[http://www.jutarnji.hr/rusija-i-kuba-ponovno-pokrecu-vojnu-suradnju/265088/ Rusija i Kuba ponovno pokreću vojnu suradnju]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Prema podacima iz [[Moskva|Moskve]], kubanski dug Rusiji (kao nasljednici [[SSSR|SSSR-a]]) iznosi 20 milijardi dolara.&lt;ref name=&quot;Rusija&quot;/&gt; Također, [[Rusi]] sa svojim [[Hladni rat|hladnoratovskim]] saveznikom razvijaju i vojnu suradnju.&lt;ref name=&quot;Rusija&quot;/&gt; Analitičari smatraju da iza ekonomske suradnje stoji namjera [[Kremlj]]a da obnovi svoj utjecaj u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] (tradicionalnoj američkoj zoni utjecaja) što je započeto putem savezništva s [[Venezuela|Venezuelom]].&lt;ref&gt;[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/10/Svet/41587/Strate%C5%A1ka+saradnja+Rusije+i+Kube.html Strateška saradnja Rusije i Kube]&lt;/ref&gt;

Europska novinska mreža [[Euronews]] prenijela je sredinom prosinca [[2013.]] vijest kako je Rusija otpisala 90% kubanskog duga koji potječe još iz sovjetskog vremena.&lt;ref name=&quot;Debt&quot;/&gt; Ukupna vrijednost duga se s godinama povećala na ukupno 32 milijarde dolara od čega je Kubi otpisano 29 milijardi čime je okončan 20 godina dugi spor između te dvije zemlje.&lt;ref name=&quot;Debt&quot;/&gt; Jedan od razloga otpisa je jačanje suradnje na području [[Trgovina|trgovine]] i [[Gospodarstvo|gospodarstva]].&lt;ref name=&quot;Debt&quot;/&gt; Prema dogovoru, Kuba će Rusiji platiti 3,2 milijarde dolara tijekom narednih deset godina, odnosno 320 milijuna dolara godišnje.&lt;ref name=&quot;Debt&quot;/&gt;

S druge strane, Kuba i [[Bjelorusija]] su [[2012.]] godine potpisale nekoliko sporazuma iz područja [[Zdravstvo|zdravstva]], [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] i [[Industrija|industrije]].&lt;ref name=&quot;Bjelorusija&quot;&gt;[http://www.advance.hr/vijesti/nakon-posjeta-lukasenka-jos-jaci-odnosi-i-suradnja-kube-i-bjelorusije/ Nakon posjeta Lukašenka, još jači odnosi i suradnja Kube i Bjelorusije]&lt;/ref&gt; Sporazum je vezan uz mogućnosti ulaganja i modernizacije tehnološke opreme za poljoprivredu, kućanske aparate i ostale alate na Kubi kao i dobavu novih strojeva i opreme iz Bjelorusije.&lt;ref name=&quot;Bjelorusija&quot;/&gt; U području zdravstva, dvije vlade su se dogovorile o stvaranju radne skupine koja će raspravljati o zajedničkim mogućnostima predkliničkih i kliničkih istraživanja, kao i bioekvivalencije lijekova proizvedenih u obje zemlje.&lt;ref name=&quot;Bjelorusija&quot;/&gt;

=== Kina ===
Budući da Kuba ispunjava obavezu otplate duga [[Kina|NR Kini]], intenzivirani su ekonomski odnosi između te dvije zemlje.&lt;ref name=&quot;China&quot;&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Svet/344980/Produbljenje-trgovinske-saradnje-izmedju-Kube-i-Kine Produbljenje trgovinske saradnje između Kube i Kine]&lt;/ref&gt; Tako je kineski ministar trgovine [[Chen Deming]] izjavio kako je &quot;''kubanska otplata duga doprinjela da se povrati povjerenje između dva trgovinska partnera''&quot;.&lt;ref name=&quot;China&quot;/&gt; Bilateralna trgovina Kube i Kine je [[2011.]] godine iznosila 1,9 milijardi dolara a iz Kube se uvoze [[šećer]] i [[nikal]] kao i neki [[Biotehnologija|biotehnološki]] proizvodi.&lt;ref name=&quot;China&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Economy of Cuba}}
* [http://www.eleconomista.cubaweb.cu/ El Economista de Cuba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140701105748/http://www.eleconomista.cubaweb.cu/ |date=2014-07-01 }}
* [http://econweb.umd.edu/~davis/eventpapers/CUBA.pdf The Road not taken: Pre-Revolutionary Cuban Living Standards in Comparative Perspective] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121217122436/http://econweb.umd.edu/~davis/eventpapers/CUBA.pdf |date=2012-12-17 }}

{{Svjetska trgovinska organizacija}}

[[Kategorija:Ekonomija Kube| ]]
[[Kategorija:Kuba]]
[[Kategorija:Ekonomija Sjeverne Amerike po državama|Kuba]]
[[Kategorija:Ekonomija po državama|Kuba]]</text>
      <sha1>8pkaqubf8eaes1c0pu2rjcg90ab1x0x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ebonit</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4552185</id>
    <revision>
      <id>42695707</id>
      <parentid>21803441</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:08:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3200" sha1="glisj1vstu58fbv8fdokuxjf9vfkm6r" xml:space="preserve">[[datoteka:Ebonit.JPG|mini|desno|250px|Predmeti od ebonita iz 19. stoljeća.]]

[[datoteka:Gama Supreme Flat Top ebonite eyedropper fountain pen.JPG|mini|desno|250px|Kućište [[Nalivpero|nalivpera]] od ebonita iz 2014.]]

'''Ebonit''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''ebonite'', prema ''ebony'': [[ebanovina]]) je jedan od prvih umjetnih [[polimer]]nih [[materijal]]a; crne je boje, dobiva se [[Vulkanizacija|vulkanizacijom]] [[kaučuk]]a. Upotrebljavao se u [[Elektrotehnika|elektrotehnici]] te za izradu [[Kemijska industrija|kemijskih aparatura]] i raznovrsnih predmeta svakodnevne uporabe. U novije doba zamijenili su ga drugi, jeftiniji polimerni materijali boljih svojstava. &lt;ref&gt;'''ebonit''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17002] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210217113055/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17002 |date=2021-02-17 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

== Svojstva ==
Protrljamo li štap od ebonita [[Vuna|vunenom]] krpom, postaje električan i privlači male čestice tvari, ali ih odmah i odbija. Isto tako ako [[staklo|stakleni]] štap protrljamo suhim [[papir]]om ili [[Amalgam (kemija)|amalgamiranom]] [[Koža (materijal)|kožom]], postaje električan. Dakle, [[trenje]]m tijela mogu postati električna. Kažemo da nose [[električni naboj]], odnosno da su električno nabijena. Približimo li dva naelektrizirana staklena ili dva ebonitna štapa jedan drugome, vidjet ćemo da će se oni odbijati. Naprotiv, približimo li ebonitni štap staklenome, oni će se privlačiti. Prema tome, moramo razlikovati dvije vrste električnog naboja: pozitivan i negativan. Stakleni štap je pozitivno nabijen, a ebonitni negativno. Iz toga možemo zaključiti da se tijela istoimenog naboja odbijaju, a raznoimenoga privlače.

Međutim, [[Tijelo (fizika)|tijela]] se mogu elektrizirati i dodirom. U to se možemo uvjeriti pomoću takozvanog električnog viska. Električni [[visak]] je kuglica od [[Bazga|bazgine]] jezgre koja visi na staklenoj niti. Dotaknemo li takvu kuglicu naelektriziranim štapom, na nju će prijeći nešto elektriciteta pa će postati električna i odmah će se odbiti. Kažemo da je kuglica primila električni naboj. U to se možemo uvjeriti tako da kuglicu primaknemo [[papir]]ićima: ona ih privlači. Prema tome, tijelo postaje električno ne samo trenjem nego i dodirom, s drugim električnim tijelom. Ako od dva jednaka električna viska nabijemo jednu kuglicu staklenim, a drugu ebonitnim štapom, kuglice će se privući, ali čim se dotaknu, one će se rastaviti i nakon toga neće više biti električne. Znači, raznoimeni elektriciteti iste množine odnosno istog električnog naboja međusobno se neutraliziranu, to jest poništavaju. &lt;ref&gt; Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

Različita tijela vladaju se različito prema [[Toplinsko zračenje|toplinskim zrakama]]. [[Staklo]] koje je za zrake [[svjetlost]]i prozirno apsorbira toplinske zrake, dok ebonit koji je neproziran propušta toplinske zrake.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Materijali]]
[[Kategorija:Polimeri]]</text>
      <sha1>glisj1vstu58fbv8fdokuxjf9vfkm6r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Efekt leptira</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4552514</id>
    <revision>
      <id>42695727</id>
      <parentid>41676800</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:38:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4424" sha1="ekir3e4z2ekgam31qtto9c8civ7gptb" xml:space="preserve">'''Efekt leptira''' ([[engleski|engl.]] ''butterfly effect'') označava da u složenim, nelinearnim dinamičkim i determinističkim [[sustav]]ima postoji velika osjetljivost na mala odstupanja od početnih uvjeta. 
Iz tog razloga i vrlo male razlike u početnim uvjetima mogu dovesti do bitno različitih ishoda.&lt;ref&gt;[https://sho.org.ua/shho-take-efekt-metelyka/ Što je efekt leptira?]&lt;/ref&gt;

Za ovu je [[metafora|metaforu]] zaslužan je meteorolog [[Edward Norton Lorenz]] u potrazi za formulom za nepogrešivo predviđanje vremenskih prilika. Primjetio je da i minimalna odstupanja kod unesenih podataka dovode do golemih razlika u rezultatima vremenske prognoze.

Pojam je skovao Edward Lorenz 1972. u svom predavanju &quot;predvidljivost: &quot;''Does the Flap of a Butterfly’s Wings in Brazil set off a Tornado in Texas?'' &lt;ref&gt;Edward Lorenz: The Essence of Chaos. Seattle 1993, Appendix 1, str. 181.–184.&lt;/ref&gt; (da li može mahanje krila leptira u Brazilu uzrokovati tornado u Texasu ?) na sastanku Američkog udruženja za unapređivanje znanosti u [[Washington]]u.

Rečenicu su usvojili zagovornici [[teorija kaosa|teorije kaosa]]. Metafora s leptirom i olujom ušla je i u [[popularna kultura|popularnu kulturu]].

==Ilustracija==
&lt;blockquote&gt;&lt;blockquote&gt;
{|class=&quot;wikitable&quot; width=425px
|-
! colspan=2|[[Lorenzov atraktor]] za različite vrijednosti ρ
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Lorenz_Ro14_20_41_20-200px.png]]
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Lorenz_Ro13-200px.png]]
|-
|align=&quot;center&quot;|'''ρ=14, σ=10, β=8/3''' [[:Datoteka:Lorenz Ro14 20 41 20.png|(povećano)]]
|align=&quot;center&quot;|'''ρ=13, σ=10, β=8/3''' [[:Datoteka:Lorenz Ro13.png|(povećano)]]
|-
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Lorenz_Ro15-200px.png]]
|align=&quot;center&quot;|[[Datoteka:Lorenz_Ro28-200px.png]]
|-
|align=&quot;center&quot;|'''ρ=15, σ=10, β=8/3''' [[:Datoteka:Lorenz Ro15.png|(povećano)]]
|align=&quot;center&quot;|'''ρ=28, σ=10, β=8/3''' [[:Datoteka:Lorenz Ro28.png|(povećano)]]
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=2| Za male vrijednosti ρ, sustav je stabilan i evoluira u jednu od dvije fiksne točke atraktora. Kada je ρ veći od 24.74, fiksne točke postaju repulzori koji odbijaju trajektorije na vrlo složen način, evoluirajući bez presijecanja same sebe.
|-
|align=&quot;center&quot; colspan=2|[http://to-campos.planetaclix.pt/fractal/lorenz_eng.html Java animacija koja prikazuje evoluciju za različite vrijednosti ρ] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20080311223712/http%3A//to%2Dcampos.planetaclix.pt/fractal/lorenz_eng.html |date=2008-03-11 }}
|}
&lt;/blockquote&gt;&lt;/blockquote&gt;

Praktična posljedica efekta leptira je da progonze u složenim sistemima kao na primjer vremenske prognoze ili kretanja [[dionica]] na tržištu teško predvidive. U kaotičnom sistemu pogreške imaju tendenciju da se postepeno povećavaju.

== Popularna kultura ==
Efekt leptira se spominje na primjer u filmskim hitovima [[Jurski park]] i Leptirov efekt.

== Povezano ==
* [[determinizam]]
* [[domino efekt]]
* [[fraktal]]

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20160306163126/http://www.boston.com/bostonglobe/ideas/articles/2008/06/08/the_meaning_of_the_butterfly/?page=full The meaning of the butterfly: Why pop culture loves the 'butterfly effect,' and gets it totally wrong], Peter Dizikes, ''[[Boston Globe]]'', June 8, 2008
* [http://necsi.edu/guide/concepts/butterflyeffect.html New England Complex Systems Institute - Concepts: Butterfly Effect]
* [http://hypertextbook.com/chaos/ The Chaos Hypertextbook]. An introductory primer on chaos and fractals
* [http://chaosbook.org/ ChaosBook.org]. Advanced graduate textbook on chaos (no fractals)

== Literatura ==
* Edward N. Lorenz: ''The Essence of Chaos.'' University of Washington Press, Seattle WA 1993, {{ISBN|0-295-97270-X}}.
* [[James Gleick]], ''[[Chaos: Making a New Science]]'', New York: Viking, 1987. 368 pp.
* {{cite book |first=Robert L. |last=Devaney|authorlink= Robert L. Devaney |title=Introduction to Chaotic Dynamical Systems |url=https://archive.org/details/chaos00jame |location= |publisher=Westview Press |year=2003 |isbn=0670811785 }}
* {{cite journal |journal=[[American Journal of Physics]] |year=2004 |title=Sea gulls, butterflies, and grasshoppers: A brief history of the butterfly effect in nonlinear dynamics |pages=425–427 |first=Robert C. |last=Hilborn |volume=72 |issue=4 |doi=10.1119/1.1636492 |bibcode = 2004AmJPh..72..425H}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Teorija kaosa]]</text>
      <sha1>ekir3e4z2ekgam31qtto9c8civ7gptb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektroskop</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4552529</id>
    <revision>
      <id>42695799</id>
      <parentid>22350785</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:53:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695799</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3516" sha1="36ojts5tjnqndv3f3ak0juythg9aw5x" xml:space="preserve">[[datoteka:Pith ball electroscope operating principle.svg|mini|desno|300px|Način rada elektroskopa s kuglicom.]]

'''Elektroskop''' je [[uređaj]] ili [[mjerni instrument]] kojim se može pokazati je li neko tijelo [[Električni naboj|električki nabijeno]]. Sastoji se od [[Kućište|kućišta]] (najčešće [[metal]]noga) i metalne šipke koja na jednom kraju (izvan kućišta) ima metalnu kuglu ili pločicu, a na drugome (u kućištu) obješena dva tanka metalna listića. Šipka je na kućište pričvršćena s pomoću [[izolator]]a. Ako se kuglica elektroskopa dodirne nekim naelektriziranim tijelom, šipka će se nabiti [[elektricitet]]om, pa i listići na njezinu kraju. Budući da su listići nabijeni istom vrstom elektriciteta, međusobno će se odbijati i razmaknuti. Razmak listića to je veći što je veća količina [[Električni naboj|naboja]] dovedena na kuglicu elektroskopa. Elektroskop sa zlatnim listićima prvi je konstruirao engleski svećenik [[Abraham Bennet]] 1787. U praktičnoj su upotrebi danas elektroskopi s umjerenom (baždarenom) skalom otklona, na kojoj se direktno čita [[napon]], odnosno električni naboj, ovisno o izvedbi. Takvi elektroskopi zovu se [[Elektrometar|elektrometri]] ili elektrostatski voltmetri. Zbog velike osjetljivosti elektrometri se upotrebljavaju kao [[Dozimetar|dozimetri]] za mjerenja u [[Nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]] (ionizacija), a i za mjerenja vrlo visokih napona. Elektrometri mogu biti izvedeni na razne načine: Braunov s jednim listićem, Wulfov s dvjema nitima od [[kvarc]]a, Thomsonov kvadratni elektrometar i tako dalje. &lt;ref&gt;'''elektroskop''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17668] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151117014852/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17668 |date=2015-11-17 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

===Elektroskop sa zlatnim listom===
'''Elektroskop sa zlatnim listom''' se upotrebljava za otkrivanje statičkog [[elektricitet]]a. Ako se glava elektroskopa naelektrizira, onda se [[zlato|zlatni]] list odmakne od metalne šipke, budući da imaju jednak [[električni naboj]]. Elektroskop se može iskoristiti za ispitivanje [[Fotoelektrični učinak|fotoelektričnog učinka]]. Ako glavu elektroskopa osvijetlimo [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastim svjetlom]], doći će do izbijanja [[elektron]]a i zlatni listić će se približiti metalnoj šipki. Ovaj pokus je bitan za određivanje granične [[frekvencija|frekvencije]] ulaznog svjetla kod fotoelektričnog učinka. &lt;ref&gt; K. A. Tsokos, ''Cambridge Physics for the IB Diploma'', Cambridge University Press&lt;/ref&gt;

== Slike ==

{| cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;&quot;
|-
|
{| cellspacing=3 cellpadding=3 style=&quot;background:#fff;&quot;
|-
|  style=&quot;width:144px; text-align:center;&quot;|[[Image:Electroscope showing induction.png|x180px|border]]
|  style=&quot;width:144px; text-align:center;&quot;|[[Image:Gold leaf electroscope diagram.svg|x180px|border]]
|  style=&quot;width:144px; text-align:center;&quot;|[[Image:Электрометр Кольбе.jpg|x180px|border]]
|-
|align=center| Elektroskop sa zlatnim listićima prvi je konstruirao engleski svećenik [[Abraham Bennet]] 1787.
|align=center| Dijelovi elektroskopa sa zlatnim listićima.
|align=center| Kolbeov [[elektrometar]] je preciznija izvedba elektroskopa sa zlatnim listićima.
|}
|}

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mjerni instrumenti]]</text>
      <sha1>36ojts5tjnqndv3f3ak0juythg9aw5x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Far from the Madding Crowd (film, 1967)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4552935</id>
    <revision>
      <id>42695903</id>
      <parentid>42396836</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:37:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695903</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4144" sha1="1na9mglfeb9tdtqkbuh6ytjw2gm9za3" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Far from the Madding Crowd
| slika = Far from the Madding Crowd (1967 film) poster.jpg
| opis = originalni [[filmski poster]] čiji je autor [[Howard Terpning]]
| director = [[John Schlesinger]]
| producer = [[Joseph Janni]]
| scenario = [[Frederic Raphael]]
| based on = {{based on|''[[Far from the Madding Crowd]]''|[[Thomas Hardy]]}}
| starring = {{Plainlist|
* [[Julie Christie]]
* [[Terence Stamp]]
* [[Peter Finch]]
* [[Alan Bates]]
* [[Prunella Ransome]]}}
| music = [[Richard Rodney Bennett]]
| cinematography = [[Nicolas Roeg]]
| editing = Malcolm Cooke
| studio = [[Metro-Goldwyn-Mayer]]
| released = {{Film date|df=y|1967|10|16|df=y}}
| runtime = 169 min.&lt;!--Theatrical runtime: 169:25--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://bbfc.co.uk/releases/far-madding-crowd-scope-1970 | title=''FAR FROM THE MADDING CROWD'' (U) | work=[[British Board of Film Classification]] | date=15 September 1967 | accessdate=14. IV 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150706110705/http://bbfc.co.uk/releases/far-madding-crowd-scope-1970 | archive-date=2015-07-06 | url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| country = {{flagcountry|GBR}}
| language = engleski
| budget = 2,75 mil. $&lt;ref name=&quot;walker&quot;&gt;Alexander Walker, ''Hollywood, England'', Stein and Day, 1974, p. 362.&lt;/ref&gt; 
| gross = 3,5 mil. $ (SAD i Kanada)&lt;ref&gt;&quot;Big Rental Films of 1968&quot;, ''Variety'', 8 January 1969 p 15.&lt;/ref&gt;
}}

'''''Far from the Madding Crowd''''' ({{jez-sh|Daleko od razuzdane gomile}}) je [[UK|britanski]] igrani film snimljen 1967. godine u režiji [[John Schlesinger|Johna Schlesingera]]. Predstavlja drugu po redu adaptaciju [[Far from the Madding Crowd|istoimenog]] romana [[Thomas Hardy|Thomasa Hardyja]], odnosno prvu koja je sačuvana (nakon danas [[izgubljeni film|izgubljene]] [[nijemi film|nijeme]] [[Far from the Madding Crowd|verzije]] iz 1915. godine). Radnja je smještena na ruralni jug Engleske u drugoj polovici 19. vijeka, a protagonistica, čiji lik tumači [[Julie Christie]], je mlada i lijepa djevojka koja sticajem okolnosti naslijedi veliko imanje te postane predmetom pažnje trojice vrlo različitih muškaraca - fizički privlačnog, ali neodgovornog konjičkog podoficira (čiji lik tumači [[Terence Stamp]]), ostarjelog lokalnog aristokrata (čiji lik tumači [[Peter Finch]]) i njenog vlastitog predradnika (čiji lik tumači [[Alan Bates]]). Film je u glumačku postavu okupio neke od tada najvećih britanskih zvijezda; posebnu pažnju su izazvali Christie i Stamp, koji su prethodnih godina bili ljubavni par u stvarnom životu, i koji su se smatrali svojevrsnim glumačkim ikonama [[svingajući London|svingajućeg Londona]]. To je koristio i Schlesinger, posebno u sceni u kojoj Stampov lik zavodi Christien lik demonstrirajući svoje [[mačevanje|mačevalačke]] vještine, i koju je ispunio snažnim [[erotski film|erotskim]] nabojem. Kritika je uglavnom pohvalila film, iako je imao različitog uspjeha na različitim tržištima; u britanskim kinima je bio popularan, dok u američkim to nije bio slučaj.

== Uloge ==
* [[Julie Christie]] ... Bathsheba Everdene
* [[Terence Stamp]] ... Frank Troy
* [[Peter Finch]] ... William Boldwood
* [[Alan Bates]] ... Gabriel Oak
* [[Fiona Walker]] ... Liddy
* [[Prunella Ransome]] ... Fanny Robin
* [[Alison Leggatt]] ... Mrs. Hurst
* Paul Dawkins ... Henry Fray
* Julian Somers ... Jan Coggan
* [[John Barrett (glumac)|John Barrett]] ... Joseph Poorgrass
* [[Freddie Jones]] ... Cainy Ball
* [[Andrew Robertson (glumac)|Andrew Robertson]] ... Andrew Randle

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb title|0061648|Far from the Madding Crowd}}
* {{rotten-tomatoes|1007105-far_from_the_madding_crowd|Far from the Madding Crowd}}
* [http://www.alanbates.com/abarchive/film/madding.html See screenshots and read more about the film] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070128050520/http://alanbates.com/abarchive/film/madding.html |date=2007-01-28 }} at ''The [[Alan Bates]] Archive''.

{{John Schlesinger}}

{{Normativna kontrola}}

{{DEFAULTSORT:Far From The Madding Crowd (1967 Film)}}
[[Kategorija:Britanski filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]</text>
      <sha1>1na9mglfeb9tdtqkbuh6ytjw2gm9za3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Friedrich Schleiermacher</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4556916</id>
    <revision>
      <id>42695991</id>
      <parentid>41750267</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:51:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695991</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11888" sha1="t6qa50axf5xq7tzfh3n26h6tnqm2zka" xml:space="preserve">{{Infokutija filozof
| ime             = Friedrich Schleiermacher
| epoha           = [[Filozofija 18. vijeka|Filozofija 18.]] i [[Filozofija 19. vijeka|19. vijeka]]
| regija          = [[Zapadna filozofija]]
| slika           = Friedrich Daniel Ernst Schleiermacher.jpg
| širina_slike    = 225px
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = Friedrich Daniel Ernst Schleiermacher
| datum_rođenja   = {{birth date|1768|11|21|df=y}}
| mjesto_rođenja  = [[Breslau]], [[Šleska]], [[Kraljevina Pruska|Pruska]]
| datum_smrti     = {{Death date and age|1834|2|12|1768|11|21|df=y}}
| mjesto_smrti    = [[Berlin]], [[Brandenburg (pokrajina)|Brandenburg]], [[Kraljevina Pruska|Pruska]]
| počivalište     = 
| pseudonim       = 
| državljanstvo   = 
| rodbina         = Gottlieb Schleiermacher {{small|(otac)}}&lt;br /&gt;Daniel Schleiermacher {{small|(djed)}}
| supružnik       = Henriette von Willich {{small|(vj. 1809)}}
| partner         = 
| djeca           = Nathaniel {{small|(sin, 1820–1829)}}
| obrazovanje     = 
| alma_mater      = [[Martin-Luther-Universität Halle-Wittenberg|Univerzitet u Halleu]]
| zanimanje       = [[Filozofija|filozof]], [[teolog]], [[profesor]]
| tradicija       = [[Romantizam|romantička]] [[hermeneutika]]
| glavni_interesi = [[teologija]], [[psihologija]], [[egzegeza]] [[Novi zavjet|Novog zavjeta]], filozofska i kršćanska [[etika]], [[dijalektika]], [[logika]], [[metafizika]]
| jezik           = [[Njemački jezik|njemački]]
| značajne_ideje  = 
| glavna_djela    = ''O religiji'' {{small|(1799)}}&lt;br /&gt;''Monolozi'' {{small|(1800)}}&lt;br /&gt;''Dijalektika'' {{small|(1811)}}&lt;br /&gt;''Kršćanska vjera'' {{small|(1821–22)}}&lt;br /&gt;''Hermeneutika i kritika'' {{small|(1838)}}
| nagrade         = 
| utjecaj_od      = [[Platon]], [[Baruch Spinoza]], [[Immanuel Kant]], [[Karl Wilhelm Friedrich Schlegel|K. W. F. Schlegel]], [[Johann Gottlieb Fichte|J. G. Fichte]], [[Friedrich Wilhelm Joseph Schelling|F. W. J. Schelling]]
| utjecaj_na      = [[Wilhelm Dilthey]], [[Karl Barth]], [[Rudolf Bultmann]], [[Paul Tillich]], [[Albrecht Ritschl]], [[Friedrich Ueberweg]], [[Hans-Georg Gadamer]], [[Manfred Frank]], [[Antoine Berman]], [[Heinrich Ritter]], [[Friedrich Adolf Trendelenburg]]
| citati          = 
| potpis          = 
}}
'''Friedrich Schleiermacher''' ([[Breslau]], [[21. 11.]] [[1768]]. – [[Berlin]], [[12. 2.]] [[1834]]), [[Njemačka|njemački]] [[Filozofija|filozof]], [[teolog]] i [[profesor]], jedan od najznačajnijih predstavnika [[Protestantizam|protestantske]] [[Kršćanska teologija|teologije]] i utemeljitelj suvremene filozofijske [[Hermeneutika|hermeneutike]].

== Biografija ==
Schleiermacher je rođen [[1768]]. u [[Breslau]]u, gradu u [[Šleska|Šleskoj pokrajini]] tadašnje [[Kraljevina Pruska|Kraljevine Pruske]] (danas Wrocław u [[Poljska|Poljskoj]]). Njegov djed Daniel bio je pastor povezan s [[Cioniti (Njemačka)|cionitima]], a otac Gottlieb [[Kalvinizam|kalvinistički]] kapelan u pruskoj vojsci. Friedrich je školovanje započeo u [[Moravska Crkva|moravskoj]] školi u [[Niesky]]ju u [[Gornja Lužica|Gornjoj Lužici]] i [[Barby]]ju kod [[Magdeburg]]a, no [[pijetizam|pijetistička]] moravska teologija nije ga zadovoljila i uz očev nevoljki pristanak upisao se na [[Martin-Luther-Universität Halle-Wittenberg|Univerzitet u Halleu]], instituciju koja je prigrlila [[Racionalizam|racionalistički]] duh [[Friedrich August Wolf|Wolfa]] i [[Johann Salomo Semler|Semlera]]. Još u ranim tekstovima Schleiermacher je razrađivao shvaćanje religije kao sentimenta izravne ovisnosti o [[Beskonačnost|beskonačnom]], prema kojem je [[individua]] isključivo samoprikaz beskonačnog i njegovo pojedinačno postojanje. Sukladno tom počivanju na grudima beskonačnog, pojedinac može prekoračiti svoju [[prostor]]no-[[Vrijeme|vremensku]] uvjetovanost odnosno &quot;ropski [[bitak]]&quot; [[Immanuel Kant|Kantove]] [[Transcedentnost|transcendentalne]] filozofije. Na osnovi pretpostavki da je bit religije zrenje i osjećaj univerzuma, osluškivanje i prepuštanje njegovim vlastitim prikazima i radnjama, Schleiermacher je izgradio vlastiti filozofski sistem koji se temelji na uvidu u jedinstvo [[um]]a i [[Priroda|prirode]]. Dok se [[prirodne nauke]] bave ozbiljenjem prirode u umu, duhovne nauke osvjetljuju tijek samoozbiljenja duha u prirodi kao temelj filozofije kulture. Prema Schleiermacheru, granična &quot;normativna&quot; [[nauka]] među njima je [[dijalektika]], kao platonski razumljeno &quot;umijeće vođenja razgovora&quot; radi same [[Istina|istine]]. To podrazumijeva da je nauka dijaloška zajednica istraživača u kojoj naučne spoznaje dobivaju svoju provjeru i verifikaciju. Ovim je postavio pravac suvremenim teorijama intersubjektivno posredovane spoznaje i komunikacijske zajednice općenito.

Još je važnije njegovo utemeljenje filozofijske [[Hermeneutika|hermeneutike]]. Sukladno učenju [[Friedrich August Wolf|Wolfa]], [[Johann August Ernesti|Ernestija]], [[Samuel Friedrich Nathanael Morus|Morusa]] i naročito [[Karl Wilhelm Friedrich Schlegel|Schlegela]], Schleiermacher je smatrao da se svakom [[tekst]]u pa tako i [[Biblija|Bibliji]] treba pristupiti kao jezično-umjetničkom proizvodu njegovih autora. Pri takvoj zadaći uspostavio je i kanon &quot;hermeneutičkoga kruga&quot; odnosno načelo načelo da se tekstualna cjelina mora tumačiti iz svojih dijelova (i obratno). Misija razumijevanja uvijek se nalazi u frikciji između individualno-produktivnoga i općejezičnoga, između individualnih misli i općih načela govora. S obzirom na to, Schleiermacher je razlikovao [[Gramatika|gramatičku]] i [[Psihologija|psihološku]] interpretaciju – dok se gramatička bavi razumijevanjem govora tj. time što govornik čini od [[jezik]]a i njegovih elemenata, tehnička i psihološka interpretacija bave se mislima, tj. unutarnjim govorom ([[meditacija]]) i njegovim izvanjskim priopćenjem ([[Kompozicija (književnost)|kompozicija]]), te nastankom toka glavnih i sporednih misli. Tek kada se uzmu zajedno, takve interpretacije omogućuju cjelinu razumijevanja. Univerzalnost Schleiermacherove hermeneutike ponajprije je u njezinu zahtjevu za &quot;razumijevanjem tuđega govora&quot; uopće, čime ona postaje primjenljiva na sva područja [[čovjek]]ova stvaralaštva. Od [[1804]]. do [[1807]]. Schleiermacher je radio kao [[profesor]] na [[Martin-Luther-Universität Halle-Wittenberg|Univerzitetu u Halleu]], a [[1810]]. bio je jedan od utemeljitelja [[Univerzitet u Berlinu|Univerziteta u Berlinu]]. Jedno vrijeme obnašao je i dužnost sekretara [[Pruska akademija nauka|Pruske akademije nauka]]. Godine [[1809]]. vjenčao se s Henriette von Willich i 11 godina kasnije dobio sina Nathaniela čija je smrt u dobi od samo devet godina ostavila je dubok trag na Schleiermachera. Umro je u [[Berlin]]u [[1834]]. od [[Pneumonija|pneumonije]], u 65. godini života.

== Opus ==
* ''Hermeneutik und Kritik'', Reimer, Berlin, 1838
* ''Sämmtliche Werke'', Berlin 1834–64
* ''Werke in Auswahl''
* ''Kritische Gesamtausgabe'', Berlin / New York (Verlag Walter de Gruyter) 1980
* ''Monologen'', Meiner, Hamburg, 1978, {{ISBN|378730441X}}
* ''Über die Religion'', ur. [[Andreas Arndt]]. Meiner, Hamburg, 2004, {{ISBN|3787316906}}
* ''Über die Religion'', 1799, 1806 i 1821. ur. Niklaus Peter, Frank Bestebreurtje i Anna Büsching, Theologischer Verlag Zürich, Zürich 2012, {{ISBN|9783290176266}}
* ''Ethik (1812/13)'', ur. [[Hans-Joachim Birkner]]. Meiner, Hamburg 1990, {{ISBN|3787309713}}
* ''Dialektik (1811)'', ur. Andreas Arndt. Meiner, Hamburg 1986, {{ISBN|3787306706}}
* ''Dialektik (1814/15)'', ur. Andreas Arndt. Meiner, Hamburg 1988, {{ISBN|3787307214}}
* ''Die Weihnachtsfeier. Ein Gespräch'', Manesse, Zürich 1989, {{ISBN|3717581554}}
* ''Hermeneutik und Kritik: mit einem Anhang sprachphilosophischer Texte Schleiermachers'', ur. M. Frank. Suhrkamp, Frankfurt a. M. 1977, {{ISBN|3518278118}} (''Suhrkamp-Taschenbuch Wissenschaft'', 211).
* ''Bruchstücke der unendlichen Menschheit, Fragmente, Aphorismen und Notate der frühromantischen Jahre'', ur. Kurt Nowak, Union Verlag Berlin, 1984
* ''Pädagogik. Die Theorie der Erziehung von 1820/21 in einer Nachschrift'', Berlin, de Gruyter, 2008

== Literatura ==
{{div col}}
* Barth, Karl. ''The Theology of Schleiermacher''. trans. Geoffrey Bromiley. Grand Rapids, Michigan: Eerdmans, 1982.
* Barth, Karl. &quot;Schleiermacher&quot; u ''[https://archive.org/details/protestantthough013180mbp Protestant Theology from Rousseau to Ritschl]'', New York: Harper, 1959. pogl. VIII, str.&amp;nbsp;306–354.
* [[Antoine Berman|Berman, Antoine]]. ''L'épreuve de l'étranger. Culture et traduction dans l'Allemagne romantique: Herder, Goethe, Schlegel, Novalis, Humboldt, Schleiermacher, Hölderlin'', Paris, Gallimard, Essais, 1984. {{ISBN|9782070700769}}
* Brandt, R. B. ''The Philosophy of Schleiermacher: The Development of his Theory of Scientific and Religious Knowledge''. Westport, CT: 1968.
* Crouter, Richard. ''Friedrich Schleiermacher: Between Enlightenment and Romanticism''. Cambridge: [[Cambridge University Press]]: 2008.
* Gadamer, Hans-Georg. ''Truth and Method'', 2. rev. izd., pr. Joel Weinsheimer i Donald G. Marshall. New York: Continuum, 1994.
* {{Cite journal|ref=harv |last=Kenklies |first=K. |year=2012 |title=Educational theory as topological rhetoric. The concepts of pedagogy of Johann Friedrich Herbart and Friedrich Schleiermacher| journal=Studies in Philosophy and Education|volume=31 |pages=265–273 |doi=10.1007/s11217-012-9287-6}}
* Kenklies, Karsten. &quot;Schleiermacher, Friedrich Daniel Ernst&quot; u ''Encyclopedia of Educational Theory and Philosophy''. ur. D.C. Phillips. Thousand Oaks: SAGE Publications, 2014, str.&amp;nbsp;733–735.
* Kerber, Hannes. &quot;Strauss and Schleiermacher. An Introduction to 'Exoteric Teaching&quot; u ''Reorientation: Leo Strauss in the 1930s''. ur. Martin D. Yaffe i Richard S. Ruderman. New York: Palgrave, 2014, str.&amp;nbsp;203–214.
* Kirn, O. &quot;Schleiermacher, Friedrich Daniel Ernst.&quot; ''[https://archive.org/details/newschaffherzog15haucgoog The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge]''. Vol. X. New York: Funk and Wagnalls, 1911. str.&amp;nbsp;240–246.
* Mariña, Jacqueline, ur. ''The Cambridge Companion to Friedrich Schleiermacher''. Cambridge: [[Cambridge University Press]], 2005, {{ISBN|9780521814485}}
* Munro, Robert. ''[https://archive.org/details/schleiermacherpe00munrrich Schleiermacher: Personal and Speculative]''. Paisley: A. Gardner, 1903.
* Niehbuhr, Richard R. ''Schleiermacher on Christ and Religion: A New Introduction''. New York: Scribners, 1964.
* Park, Jae-Eun. &quot;[https://www.academia.edu/15475404/_Schleiermachers_Perspective_on_Redemption_A_Fulfillment_of_the_coincidentia_oppositorum_between_the_Finite_and_the_Infinite_in_Participation_with_Christ._Journal_of_Reformed_Theology_9_3_2015_270-294 Schleiermacher's Perspective on Redemption: A Fulfillment of the ''coincidentia oppositorum'' between the Finite and the Infinite in Participation with Christ.]&quot; ''Journal of Reformed Theology'' 9/3 (2015): 270-294.
* Selbie, W. E. ''[https://archive.org/details/schleiermacherac003170mbp Schleiermacher: A Critical and Historical Study]''. New York: Dutton, 1913.
{{div col end}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Friedrich Schleiermacher}}
* {{en icon}} [http://plato.stanford.edu/entries/schleiermacher/ Friedrich Daniel Ernst Schleiermacher], Stanford Encyclopedia of Philosophy
* {{en icon}} [http://people.bu.edu/wwildman/bce/mwt_themes_470_schleiermacher.htm Friedrich Daniel Ernst Schleiermacher], Boston University
* {{sh icon}} [https://web.archive.org/web/20220117072243/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54895 Friedrich Daniel Ernst Schleiermacher], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]

{{Lifetime|1768|1834|Schleiermacher, Friedrich}}

[[Kategorija:Njemački filozofi]]
[[Kategorija:Njemački teolozi]]
[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]
[[Kategorija:Kršćanski teolozi]]</text>
      <sha1>t6qa50axf5xq7tzfh3n26h6tnqm2zka</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Finoskandija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4559538</id>
    <revision>
      <id>42695938</id>
      <parentid>42462751</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:08:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2162" sha1="bpe305i9h1ferieznnt8e8xl9wzknq9" xml:space="preserve">[[Datoteka:Fennoscandia.jpg|mini|Mapa Finoskandije]]

'''Finoskandija''' ili '''Fenoskandija'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19242 |title=Hrvatska encikolpedija-Fenoskandija |access-date=2016-04-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200925203751/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19242 |archive-date=2020-09-25 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ({{lang-fi|Fennoskandia}}; {{lang-sv|Fennoskandien}}; {{lang-no|Fennoskandia}}; {{lang-ru|Фенноскандия }}) je geografski termin koji određuje dio [[Nordijska regija|nordijske regije]] koju pokrivaju [[Skandinavski poluotok|Skandinavija]], [[Finska]], [[Ruska Federacija|ruska]] [[Republika Karelija]] i [[Murmanska oblast]] sa cijelim poluostrvom [[Kola (poluotok)|Kola]], kao i dijelovi [[Lenjingradska oblast|Lenjingradske oblasti]]. Ovaj se termin najčešće koristi kako bi se u jednoj regiji sa [[Norveška|Norveškom]] i [[Švedska|Švedskom]] obuhvatila i [[Finska]]. Termin je prvi put 1900. godine koristio [[Finci|finski]] geolog Wilhelm Ramsay. U to je vrijeme Finska bila dio [[Ruska Imperija|Ruske Imperije]] pa je često geografski uvrštavana u [[Istočna Evropa|istočnu Evropu]]. Između dva svjetska rata orjentacija vlade u [[Helsinki]]ju bila je da traži distancu i spram [[Moskva|Moskve]] i spram [[Stockholm|Štokholma]] pa se zemlja samodefinirala kao dio [[Srednja Evropa|centralne Evrope]] zajedno sa baltičkim državama [[Estonija|Estonijom]], [[Letonija|Letonijom]] i [[Litva|Litvom]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Sovjetska aneksija baltičkih država|sovjetske aneksije baltičkih država]] termin Finoskandija je ponovo postao popularan budući da se Finska sada željela vidjeti kao dio [[Sjeverna Evropa|sjeverne Evrope]].

== Povezano ==
* [[Veliko Vojvodstvo Finska]]
* [[Finski rat]]
* [[Geopolitički položaj]]
* [[Rusofobija]]
* [[Lapland (Finska)]]
* [[Lappland]]
* [[Saami]]
* [[Åland]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Commonscat|Fennoscandia}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Poluotoci u Evropi]]
[[Kategorija:Poluotoci Arktičkog oceana]]
[[Kategorija:Poluotoci Atlantskog oceana]]</text>
      <sha1>bpe305i9h1ferieznnt8e8xl9wzknq9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Flasteri za detoksikaciju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4562928</id>
    <revision>
      <id>42695944</id>
      <parentid>42684867</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:25:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2520" sha1="c4kk6j12tsr7uqpvoy9y0yarhtmd8my" xml:space="preserve">{{Underlinked|date=septembar 2026}}
{{Orphan|date=septembar 2026}}

'''Flasteri za detoksikaciju''' su samoljepljivi flasteri za koje proizvođači tvrde da mogu drastično poboljšati [[zdravlje]] kada se stave na stopala za vrijeme spavanja. Neki od tih flastera mogu sadržavati sastojke kao što su &quot;bambusov ocat&quot;, koji navodno izvlači toksine iz tijela. Kritičari su dokazali da proces nije naučno održiv.

Američka Uprava za hranu i lekove je 3. januara 2008. godine izdala hitno upozorenje vezano za nekoliko uvoznih farmaceutskih supstanci od kojih je nekoliko detoksifikacijskih flastera.&lt;ref&gt;[http://www.fda.gov/ora/fiars/ora_import_ia6641.html FDA warning] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071206015847/http://www.fda.gov/ora/fiars/ora_import_ia6641.html |date=2007-12-06 }}, January 3, 2008&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;[http://www.presstelegram.com/business/20080415/fda-launches-kinoki-foot-pad-inquiry FDA launches Kinoki Foot Pad inquiry], Associated Press, 14 April 2008, retrihttps://sh.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?title=Special:ContentTranslation&amp;campaign=newarticle&amp;targettitle=Detoksikacijski+flasteri&amp;to=sh&amp;page=Detoxification+foot+pads&amp;from=en#cite_note-4eved 16 July 2014&lt;/ref&gt;

Naučnim ispitivanjima detoksikacijskih flastera ustanovljeno je da ne izvlače teške metale iz organizma. Također je ustanovljeno da flasteri prilikom kontakta sa vlažnošću mjenjaju svoju boju u sivu i time ostavljaju dojam detoksikacije.&lt;ref&gt;[http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=93710963 Japanese Foot Pad Is Latest Health Fad] by Sarah Varney.&lt;/ref&gt;

Japanska kompanija Kenrico tvrdi da njihovi flasteri imaju pozitivan učna na zdravlje korisnika,&lt;ref&gt;[http://www.kenrico.com/research-defensor2.html &quot;Phase 4 Clinical Study of TRMX-3 ® in Boosting Mental &amp; Physical Health&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160825232228/https://www.kenrico.com/research-defensor2.html |date=2016-08-25 }}.&lt;/ref&gt; i da uklanjaju teške metale iz organizma.&lt;ref&gt;[http://www.kenrico.com/research-heavymetalsdetox-a.html &quot;Heavy Metals Research (January 18th, 2005)&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305040145/https://www.kenrico.com/research-heavymetalsdetox-a.html |date=2016-03-05 }}.&lt;/ref&gt; Nema dokaza da ovi proizvodi vrše detoksifikaciju organizma. Iako je koža jedan od najvećih organa za detoksifikaciju, nije objašnjen mehanizam kojim bi ovi flasteri vršili detoksikaciju organizma.

== Reference ==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Pseudonauka]]</text>
      <sha1>c4kk6j12tsr7uqpvoy9y0yarhtmd8my</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>En kärlekshistoria</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4563693</id>
    <revision>
      <id>42695812</id>
      <parentid>42396779</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:26:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695812</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3043" sha1="ruwkw9s55u9lec9px2qz9e7fk70546p" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov           = En kärlekshistoria
| slika          = En kärlekshistoria.jpg
| director       = [[Roy Andersson]]
| producer       = Ejnar Gunnerholm
| writer         = Roy Andersson
| starring       = [[Ann-Sofie Kylin]]&lt;br&gt;[[Rolf Sohlman]]
| music          = [[Björn Isfält]]&lt;br&gt;[[Jan Bandel]]
| cinematography = [[Jörgen Persson (cinematographer)|Jörgen Persson]]
| editing        =Kalle Boman
| distributor    =
| released       = {{film date|1970|4|24|df=y}}
| runtime        = 115 min.
| country        = {{flagcountry|ŠVE}}
| language       = švedski
| budget         =
| gross          =
}}

'''''En kärlekshistoria''''' ({{jez-sh|Jedna ljubavna priča}}), u svijetu poznatiji pod naslovom Švedska ljubavna priča, je [[Švedska|švedski]] igrani film snimljen u režiji [[Roy Andersson|Roya Anderssona]], kome je to bio [[cjelovečernji film|cjelovečernji]] debi i premijerno prikazan 1970. godine. Protagonisti, koje tumače [[Ann-Sofie Kylin]] i [[Rolf Sohlman]], su 15-godišnja djevojčica i 14-godišnji dječak koji se upoznaju i zaljube za vrijeme ljetnih praznika, a radnja prikazuje kako se njihova čista i nevina ljubav sudara sa cinizmom njihovih roditelja i odraslih. ''En kärlekshistoria'', velikim dijelom inspiriran tada aktualnim [[generacijski jaz|generacijskim jazom]], je postigao izuzetan komercijalni uspjeh, osvojio glavnu švedsku filmsku nagradu [[Guldbagge]], a u anketi švedskih filmskih kritičara iz 2012. godine je proglašen četvrtim najboljim švedskim filmom svih vremena.&lt;ref&gt;[http://www.svd.se/kultur/korkarlen-utsedd-till-basta-film_7461076.svd ''”Körkarlen” utsedd till bästa film''.] ''[[Svenska Dagbladet]]'' od 30. augusta 2012, pristup 26. IX 2012.&lt;/ref&gt;

== Uloge ==
* [[Ann-Sofie Kylin]] - Annika Hellberg 
* [[Rolf Sohlman]] - Pär 
* [[Anita Lindblom]] -  Eva, Annikas moster 
* [[Bertil Norström]] - John Hellberg, Annikas far, kylskåpsförsäljare 
* [[Lennart Tellfelt]] - Lasse, Pärs far, bilverkstadsägare 
* [[Margreth Weivers]] - Elsa Hellberg, Annikas mor 
* [[Arne Andersson (1920)|Arne Andersson]] - Arne, bekant till Pärs familj 
* [[Maud Backéus]] - Gunhild, Pärs mor 
* [[Verner Edberg]] - Verner, Pärs farbror 
* [[Elsie Holm]] - gäst på kräftskivan 
* [[Tommy Nilsson]] - Roger Hellberg, Annikas lillebror 
* [[Gunnar Ossiander]] - Gunnar, Pärs farfar
* [[Björn Andrésen]] - Pärs kompis
* Roger Magnusson - bilmekaniker/Svetsare

== Reference ==
{{reflist}}

==Vanjske veze==
*{{IMDb title|0065955}}
*{{sfdb title|4851}}
*[https://web.archive.org/web/20090108024334/http://www.solaris-distribution.com/SwedishLoveStory/swedishlovestoryfa704.htm Trailer](from [http://www.solaris-distribution.com/ Solaris Distribution]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090108024334/http://www.solaris-distribution.com/SwedishLoveStory/swedishlovestoryfa704.htm |date=2009-01-08 }})

{{Roy Andersson}}
{{Guldbagge za najbolji film}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Švedski filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]</text>
      <sha1>ruwkw9s55u9lec9px2qz9e7fk70546p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edge of Tomorrow</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4564502</id>
    <revision>
      <id>42695710</id>
      <parentid>41824401</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:19:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4787" sha1="gxy6zthn59noz15cdtoyysz19rqb1ia" xml:space="preserve">{{Other uses|The Edge of Tomorrow (razvrstavanje){{!}}The Edge of Tomorrow}}

{{Infokutija film
| slika = Edge of Tomorrow Poster.jpg
| naslov                  = Edge of Tomorrow 
| director              = [[Doug Liman]]
| producer              = {{Plain list |
* [[Erwin Stoff]]
* Tom Lassally
* Jeffrey Silver
* [[Gregory Jacobs]]
* Jason Hoffs}}
| screenplay            = {{Plain list |
* [[Christopher McQuarrie]]
* [[Jez Butterworth]]
* [[John-Henry Butterworth]]
}}
| based on               = {{Based on|''[[All You Need Is Kill]]''|[[Hiroshi Sakurazaka]]}}
| starring               = {{Plain list |
* [[Tom Cruise]]
* [[Emily Blunt]]
* [[Bill Paxton]]
* [[Brendan Gleeson]]&lt;!--- per poster billing block ---&gt;}}
| music                  = [[Christophe Beck]]
| cinematography         = [[Dion Beebe]]
| editing                = {{Plain list |
* James Herbert
* Laura Jennings}}
| production companies   = {{Plain list |
* [[Village Roadshow Pictures]]
* [[Dune Entertainment|RatPac-Dune Entertainment]]
* [[3 Arts Entertainment]]
* [[Viz Media|Viz Productions]]
}}
| distributor            = [[Warner Bros.|Warner Bros. Pictures]]
| released               = {{Film date|2014|5|28|[[London IMAX]]|df=y}}&lt;!--- per [[WP:FILMRELEASE]] ---&gt;
| runtime                = 113 min.&lt;!--Theatrical runtime: 113:18--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | title=''Edge of Tomorrow'' (12A) | url=http://www.bbfc.co.uk/releases/edge-tomorrow-film-0 | work=bbfc.co.uk | publisher=[[British Board of Film Classification]] | accessdate=1. V 2014 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160828122949/http://www.bbfc.co.uk/releases/edge-tomorrow-film-0 | archive-date=2016-08-28 | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
| country                = {{flag|Sjedinjene Države}}&lt;ref&gt;{{cite web|title=Edge of Tomorrow (2014)|url=http://explore.bfi.org.uk/539784449398b|publisher=[[British Film Institute]]|accessdate=16. VI 2014|archivedate=2015-09-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150912030001/http://explore.bfi.org.uk/539784449398b|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
| language               = engleski
| budget                 = 178 mil. $&lt;ref name=&quot;bom&quot;/&gt;
| gross                  = 370,5 mil. $&lt;ref name=&quot;bom&quot;/&gt;
}}

'''''Edge of Tomorrow''''' ({{jez-sh|Rub budućnosti}}) [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[naučnofantastični film]] reditelja [[Dag Lajman|Daga Lajmana]] snimljen 2014. godine. Predstavlja adaptaciju  romana ''[[All You Need Is Kill]]'' japanskog pisca [[Hiroši Sakurazaka|Hirošija Sakurazake]].

Radnja filma smeštena je blisku budućnost u kojoj su [[Vanzemaljac|vanzemaljci]] napali i okupirali deo [[Zemlja|Zemlje]] te prati sudbinu Vilijama Kejdža ([[Tom Kruz]]), činovnika za odnose za javnošću koji nije prošao borbenu obuku. Kejdž se ipak nađe na bojnom polju, ali nakon brze pogibije ostane zarobljen u vremenskom paradoksu i primoran da beskonačno ponavlja borbenu misiju. Vremenom Kejdž kroz ponovljene pogibije nauči kako da se suprotstavi vanzemaljcima, pri čemu saveznika nalazi u iskusnoj ratnici Riti Vrataski ([[Emili Blant]]).

Na bioskopskim blagajnama film je zaradio 369.000.000 [[Američki dolar|dolara]] &lt;ref name=&quot;bom&quot;/&gt;, a filmski kritičari su ga pozitivno ocenili, nazvavši ga „uzbudljivim, zabavnim i pametnim“ akcionim trilerom.&lt;ref&gt;[http://www.rottentomatoes.com/m/live_die_repeat_edge_of_tomorrow Edge of Tomorrow - Rotten Tomatoes]&lt;/ref&gt;

U Hrvatskoj je prikazan pod naslovom '''''Na rubu budućnosti''''', a u Srbiji pod naslovom '''''Na rubu vremena'''''.

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
|[[Tom Kruz]] || Vilijam Kejdž
|-
|[[Emili Blant]] || Rita Vrataski
|-
|[[Bil Pakston]] || vodnik Farel
|-
|[[Brendan Glison]] || general Brigam
|-
|[[Kik Gari]] || Grif
|-
|[[Dragomir Mršić]] || Kunc
|-
|[[Šarlot Rajli]] || Nens
|-
|[[Džonas Armstrong]] || Skiner
|-
|[[Franz Drame]] || Ford
|-
|[[Masajoši Haneda]] || Takeda
|-
|[[Toni Vej]] || Kimel
|-
|[[Noa Tejlor]] || dr Karter
|-
|}

==Izvori==
{{Reflist|30em|refs=

&lt;ref name=&quot;bom&quot;&gt;{{cite web | url= http://boxofficemojo.com/movies/?id=allyouneediskill.htm | title=Edge of Tomorrow | work=boxofficemojo.com | publisher=[[Box Office Mojo]]  |date= September 11, 2014 | accessdate= 16. IV 2016 }}&lt;/ref&gt;

}}

==Vanjske veze==
{{commons category|Edge of Tomorrow}}
* {{Official website|http://www.edgeoftomorrowmovie.com/}}
* {{IMDb title|1631867|Edge of Tomorrow}}
* {{mojo title|allyouneediskill|Edge of Tomorrow}}
* {{rotten-tomatoes|live_die_repeat_edge_of_tomorrow|Edge of Tomorrow}}
* {{metacritic film|edge-of-tomorrow|Edge of Tomorrow}}

{{Doug Liman}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:3D filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Akcije (filmovi)]]
[[Kategorija:Ratni filmovi]]
[[Kategorija:Post-apokaliptični filmovi]]</text>
      <sha1>gxy6zthn59noz15cdtoyysz19rqb1ia</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Duncan James</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4565325</id>
    <revision>
      <id>42695667</id>
      <parentid>40854545</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T11:59:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2472" sha1="bzxm01olfqyq8qfjb7qzcufxo2ej9ym" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| Ime                = Duncan James
| Slika              = Duncan James 2011 cropped.jpg
| Img_alt            = 
| Img_capt           = Duncan James (2011.)
| Img_size           = 
| Landscape          = 
| Background         = ** Obavezno** korištenje oznaka solo_singer, non_vocal_instrumentalist, non_performing_personnel, temporary
| birth_name         = Duncan Matthew James Inglis
| Alias              = 
| Datum_rođenja      = {{birth date and age|df=yes|1978|4|7}}&lt;ref Name=&quot;MTV&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.mtv.co.uk/artists/duncan-james |title=Duncan James profile at MTV |access-date=2016-06-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130328164143/http://www.mtv.co.uk/artists/duncan-james |archive-date=2013-03-28 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| birth_place        = [[Sarajevo]]
| death_date         = &lt;!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD}} (death date then birth) --&gt;
| death_place        = 
| Porijeklo          = 
| Instrument         = 
| Žanr               =  [[Pop-rock]], [[Contemporary R&amp;B|R&amp;B]]
| Period_aktivnosti  = 2000–danas
| Diskografska_kuća  = [[Innocent Records|Innocent]] (2000–07)
| Povezani_izvođači  = [[Blue (English band)|Blue]], [[Antony Costa]], [[Lee Ryan]], [[Simon Webbe]]
| URL                = {{URL|officialduncanjames.co.uk}}
| Notable_instruments= 
}}

'''Duncan Matthew James Inglis''' (7. april 1978), poznatiji kao '''Duncan James''' je [[Engleska|engleski]] [[pjevač]], [[glumac]] i televizijski voditelj. Posebno je poznat kao član grupe Blue od [[2000]]. godine do [[2005]]. godine pa ponovo od [[2009]]. godine. 

[[2009]].Izjasnio se kao biseksualac&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2009/jul/14/duncan-james-blue-bisexual|title=Duncan James's sexuality|publisher=Guardian|date=14 July 2009|accessdate=12 November 2012|location=London|first=Gary|last=Nunn}}&lt;/ref&gt;, a [[2012]]. kao [[gay]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mirror.co.uk/3am/celebrity-news/duncan-james-i-much-catholic-1868218|title=Duncan James tortured by Catholic guilt over sexuality|accessdate=24 September 2013}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}} 


== Vanjske veze ==
{{Commons category|Duncan James}}
* {{IMDb name|1101797}}

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1978||James, Duncan}}

[[Kategorija:Engleski pop-pjevači]]
[[Kategorija:Engleski televizijski glumci]]
[[Kategorija:Gej muzičari]]
[[Kategorija:Gej glumci]]
[[Kategorija:LGBT osobe iz Ujedinjenog Kraljevstva]]</text>
      <sha1>bzxm01olfqyq8qfjb7qzcufxo2ej9ym</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elie Wiesel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4565639</id>
    <revision>
      <id>42695802</id>
      <parentid>41360290</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:57:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695802</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6576" sha1="g7jgaeqjbxl65umzls5jypq4amgsh1b" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime            = Elie Wiesel
| slika          = Elie Wiesel (1987) by Erling Mandelmann - 2.jpg
| opis     = Fotografija Wiesela iz 1987. godine.
| puno ime       = 
| pseudonim      = 
| mjesto_rođenja        = Sighetu Marmaţiei, [[Rumunjska]]
| datum_rođenja = {{birthdate|1928|9|30|df=y}}
| mjesto_smrti = [[Boston]], [[Massachusetts]], SAD
| datum_smrti = {{dda|2016|7|2|1928|9|30|df=y}}
| zanimanje      = književnik i politički aktivist
| nacionalnost   = [[Židov]]
| period pisanja = 20. stoljeće
| žanr          = [[publicistika]], [[memoari]]
| tema           = [[holokaust]]
}}
'''Elie (Eliezer) Wiesel''' (Sighetu Marmaţiei, [[Rumunjska]], [[30. rujna]] [[1928.]] — [[Boston]], [[Massachusetts]], [[2. srpnja]] [[2016.]]) bio je [[židov]]ski [[književnik]] i politički [[aktivist]] francuskog i engleskoga izraza.

== Biografija ==
=== Mladost i obrazovanje ===
Wiesel je rođen u hasidskoj obitelji, s kojom je nakon njemačke okupacije, godine 1944. bio deportiran u logor [[Auschwitz-Birkenau|Auschwitz]]. Tamo su mu ubijene majka i mlađa sestra, dok je on preživio zajedno s ocem i dvjema starijim sestrama. Otac mu je umro 1945. godine u [[Buchenwald]]u, a on je sa sestrama dočekao oslobođenje te je bio poslan u francusko dječje sirotište.

Studirao [[Filozofija|filozofiju]], [[Sociologija|sociologiju]] i [[književnost]] na [[Sorbonne]]i od 1948. do 1951. godine i usporedno je proučavao ''[[Talmud]]''. Od 1956. godine je živio u [[New York City, New York|New Yorku]] a 1963. postao [[Amerikanci|američki]] državljanin.

=== Književno i aktivističko djelovanje ===
Kao mlad [[novinar]] bio je pod utjecajem francuskih [[Egzistencijalizam|egzistencijalista]] [[Albert Camus|Alberta Camusa]], [[André Malraux|Andréa Malrauxa]] i [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]]), te osobito francuskoga [[Katoličanstvo|katoličkoga]] pisca [[François Mauriac|Françoisa Mauriaca]], koji ga je poticao da piše o svojem životu u [[Koncentracijski logor|logorima]]. Rezultat je njegova poluautobiografska knjiga o [[holokaust]]u, jedina koju je napisao na [[jidiš]]u, ''A svijet je šutio'' (''Un di velt hot geshvign'', 1956.), koja je status klasika o holokaustu stekla u skraćenoj francuskoj inačici ''Noć'' (''La Nuit'', 1958.).

U svim djelima na svojevrstan se način bavi svojim iskustvom kao problemom holokausta, [[genocid]]a i ljudskoga stradanja uopće. Drži predavanja o holokaustu te sudjeluje u antiratnim kampanjama i prosvjedima protiv progona manjina. Godine 1986. dodijeljena mu je [[Nobelova nagrada za mir]].

Wiesel je sa suprugom Marion iste godine ustanovio Zakladu Elie Wiesel za humanost (The Elie Wiesel Foundation for Humanity).&lt;ref&gt;[http://www.eliewieselfoundation.org/aboutus.aspx About us] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081219045924/http://www.eliewieselfoundation.org/aboutus.aspx |date=2008-12-19 }}, The Elie Wiesel Foundation for Humanity, www.eliewieselfoundation.org, pristupljeno 20. lipnja 2016.&lt;/ref&gt;

== Djela ==
Wiesel je objavio više desetaka romana, eseja i memoarske proze.&lt;ref&gt;Opširnija bibliografija dostupna je na stranicama Wieselove zaklade: [http://www.eliewieselfoundation.org/booksbyeliewiesel.aspx Books by Elie Wiesel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629182654/http://www.eliewieselfoundation.org/booksbyeliewiesel.aspx |date=2016-06-29 }}, The Elie Wiesel Foundation for Humanity, www.eliewieselfoundation.org&lt;/ref&gt; Najznačajnija djela su:

* ''A svijet je šutio'' (''Un di velt hot geshvign'', 1956.) / ''Noć'' (''La Nuit'', 1958.) &lt;ref&gt;Elie Wiesel, [http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-12268-noc/prikazi-1-o-knjizi ''Noć''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160713085417/http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-12268-noc/prikazi-1-o-knjizi |date=2016-07-13 }} (preveo [[Mate Maras]]), Znanje, Zagreb, 2011., {{ISBN|9789533240145}}, www.ljevak.hr, pristupljeno 20. lipnja 2016.&lt;/ref&gt;
* ''Nesretni slučaj'' (''Le Jour'', 1961.) &lt;ref&gt;Elie Wiesel, [http://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&amp;id_knjiga=100042730 ''Nesretni slučaj''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161006103742/http://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&amp;id_knjiga=100042730 |date=2016-10-06 }} (prevela Ana Prpić), Mladost, Zagreb, 1987., {{ISBN|8605001666}}, www.superknjizara.hr, pristupljeno 20. lipnja 2016.&lt;/ref&gt;  
* ''Prosjak iz Jeruzalema'' (''Le Mendiant de Jérusalem'', 1968.)
* ''Oporuka ubijenoga židovskog pjesnika'' (''Le Testament d’un poète juif assassiné'', 1980.)
* ''Zaboravljen'' (''L’Oublié'', 1989.)
* ''Slučaj Sonderberg'' (''Le cas Sonderberg'', 2008.)

== Izvori ==
;Bilješke i literatura
{{izvori|2}}

* [https://web.archive.org/web/20160808023119/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=66128 Wiesel, Elie], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 20. lipnja 2016.

{{slobodna uporaba|1=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=66128|2=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatske enciklopedije]]|3=enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx}}

== Vanjske veze ==
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commons2       = 
|commonshr2     = 
|commonscat     = Elie Wiesel
|commonscat2    = 
|commonscathr2  = 
|wikiatlas      = 
|wikiatlashr    = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
|stariwi        = 
}}
;Mrežna mjesta
* Elie Wiesel, [http://znanje.hr/wp-content/uploads/2013/08/noc.pdf ''Noć''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160812215756/http://znanje.hr/wp-content/uploads/2013/08/noc.pdf |date=2016-08-12 }}, ulomak hrvatskog prijevoda [[Mate Maras]]a
* Elie Wiesel, [http://www.odjek.ba/index.php?broj=26&amp;id=05 ''Protiv ravnodušnosti''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160813052734/http://www.odjek.ba/index.php?broj=26&amp;id=05 |date=2016-08-13 }} (preveo [[Mario Kopić]]), Odjek, revija za umjetnost, nauku i društvena pitanja, jesen/zima 2011., www.odjek.ba
* [http://www.eliewieselfoundation.org The Elie Wiesel Foundation for Humanity], mrežno mjesto Wieselove zaklade za humanost {{eng oznaka}}
* [http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/peace/laureates/1986/wiesel-facts.html Elie Wiesel], na stranicama Nobelove zaklade {{eng oznaka}}

{{Nobelova nagrada za mir}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1928|2016|Wiesel, Elie}}

[[Kategorija:Jevrejski pisci]]
[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:Preživjele žrtve Holokausta]]
[[Kategorija:Nobelovci za mir]]</text>
      <sha1>g7jgaeqjbxl65umzls5jypq4amgsh1b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fritz the Cat (film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4568813</id>
    <revision>
      <id>42695994</id>
      <parentid>42337084</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:53:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6369" sha1="rrg61edlzhg8megp2naints0ri3ljzm" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = animirani
|naslov           = Fritz the Cat
|slika          = Fritz the Cat (film).jpg
|opis        = poster koji je izradio [[John Alvin]]
|director       = [[Ralph Bakshi]]
|producer       = [[Steve Krantz]]
|screenplay     = Ralph Bakshi
|based on       = {{Based on|''[[Fritz the Cat]]''|[[Robert Crumb]]}}
|starring       = {{Plainlist|
* [[Skip Hinnant]]
* [[Rosetta LeNoire]]
* John McCurry
* Judy Engles
* [[Phil Seuling]]}}
|music          = {{Plainlist|
* [[Ed Bogas]]
* [[Ray Shanklin]]}}
|cinematography = {{Plainlist|
* Ted Bemiller
* Gene Borghi}}
|editing = Renn Reynolds
|studio = {{Plainlist|
* Aurica Finance Company
* Black Ink
* Fritz Productions
* [[Steve Krantz|Steve Krantz Productions]]}}
|distributor    = [[Cinemation Industries]]
|released       = {{Film date|1972|04|12|df=y}}
|runtime        = 80 min.&lt;!--Theatrical runtime: 80:36--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=''Fritz the Cat'' (X)|url=http://www.bbfc.co.uk/releases/fritz-cat-1970|work=[[British Board of Film Classification]]|date=June 2, 1972|accessdate=12. III 2013}} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|country        = {{flag|Sjedinjene Države}}
|language       = engleski&lt;!--Do not add &quot;Yiddish&quot; as a language. While there is one scene in the synagogue where some of the members speak Yiddish, this doesn't mean the film is officially bilingual. --&gt;
|budget         = 850.000 $
|gross          = 90 mil. $
|slijedi = ''[[The Nine Lives of Fritz the Cat]]'' (1974) 
}}

'''''Mačak Fritz''''' (eng. ''Fritz the Cat'') je dugometražni [[animirani film]] [[Ralph Bakshi|Ralpha Bakshija]] iz [[1972]]. baziran na [[Mačak Fritz|istoimenom]] stripu [[Robert Crumb|Roberta Crumba]].

Naslovni junak, Fritz, je [[New York|njujorški]] student kroz čije doživljaje autor daje satiričnu sliku života mladih [[SAD|Amerikanaca]] tijekom nemirnih šezdesetih godina dvadesetog stoljeća.  Zbog kontroverznog sadržaja, scena brutalnog nasilja, seksa i konzumacije [[Psihoaktivne droge|droga]], dobio je ''X-rejting'' čime je postao prvi animirani film s tom oznakom te potaknuo trend crtića za odrasle.  Snimljen je također i nastavak priče, ''[[Devet života mačka Fritza]]'' s kojim ni Bakshi ni Crumb nisu imali nikakve veze; Crumb je bio vrlo nezadovoljan i Bakshijevom ekranizacijom unatoč financijskom uspjehu od 25 milijuna dolara u Americi i 90 milijuna u ostatku svijeta.

== Radnja ==

U [[New York|njujorškom]] parku Fritz s nekoliko prijatelja svira ''protestne pjesme'' putem kojih jedino želi fascinirati i privući cure.  Nailazi na nekoliko naivnih djevojaka koje svojim poznavanjem crnačke povijesti dosađuju nezainteresiranom [[Afroamerikanci|Afroamerikancu]];  kroz dramatični nastup Fritz ih poziva da zajedno ''traže istinu'', odnosno upuštaju se u grupni [[seks]] u stanu njegovog prijatelja.  Kako se sve više studenata priključuje zabavi njihova orgija postaje sve glasnija i privlači [[Policija|policiju]] koja ih rastjeruje pri čemu Fritz bježi u sinagogu u kojoj [[Židovi]] slave odluku američke vlade za slanjem više oružja [[Izrael]]u.

Vraća se u svoju studentsku sobu gdje ga zaposleni cimeri ignoriraju; nezadovoljni Fritz odlučuje spaliti svoje knjige i bilježnice, no vatra brzo proširi i uzrokuje požar koji zahvaća cijelu zgradu. Opet u bijegu od zakona, sklanja se u crnački kafić gdje stječe novog prijatelja Dukea; zajedno ukradu automobil te prilikom vožnje doživljavaju prometnu nesreću u kojoj Duke spašava Fritzu život.  Nakon toga odlaze kod Berthe, debele crne prostitutke i prodavačice [[Psihoaktivne droge|droge]]; poslije nekoliko popušenih [[Marihuana|džointa]] i seksa s Berthom, Fritz dolazi do spoznaje da mu je dužnost nekako pomoći pokretu za [[građanska prava]].  Stvara nered u kojemu se masa siromašnih crnaca sukobljava s [[Policija|policijom]] pri čemu Duke pogine, a Fritz se uplaši i sakrije u kantu za smeće.  Odatle ga izvlači njegova djevojka, Winston, koja ga nagovara na put u [[San Francisco]] gdje bi trebali zajedno živjeti tako da ona pronađe posao, a Fritz bude pisac kao što mu je želja.

Na putu u San Francisco se posvade, a nakon što usred pustinje ostanu bez goriva, Fritz je odluči napustiti.  Lutajući kroz pustoš upoznaje [[Neonacizam|neonacističkog]] motorista i ovisnika o heroinu, Bluea, koji ga poziva da mu se pridruži jer bi njihovoj [[Revolucija|revoluciji]] koristio [[Domaća mačka|čovjek]] kao što je Fritz.  Blue i prijatelji planiraju [[Terorizam|terorističku]] akciju u kojoj bi eksplozivom raznijeli obližnju elektranu; na tajnom sastanku s vođom grupe razrađuju plan.  Bleueova djevojka Harriet se tada požali na njihove postupke zbog čega je brutalno pretuku i siluju.  Fritz je odabran za postavljanje eksploziva, a upravo dok ga postavlja predomisli se u svezi s naumom, no prije nego uspije bilo što učiniti, vođa grupe aktivira bombu i Fritz završava u bolnici ozlijeđen nakon jake eksplozije.  Djevojke ga dolaze posjetiti; čini se da je u kritičnom stanju i da će upravo izreći posljednje riječi, ali odjednom živne, odbaci zavoje i uvuče ih grupni seks.

== Muzika ==
[[Soundtrack|Glazbu za film]] uradili su Ed Bogas i Ray Shanklin, a album je, osim s puštanjem filma 1972. godine, objavljen i 1996. u dvostrukom izdanju zajedno s glazbom iz Bakshijevog filma ''Heavy Traffic''.  Pjesme na originalnom albumu su:
# ''Black Talk'' (Charles Earland) 
# ''Duke's Theme'' (Ray Shanklin) 
# ''Fritz the Cat'' (Crumb-Bogas) 
# ''Mamblues'' (Cal Tjader) 
# ''Bo Diddley'' (E. McDaniel; izvodi [[Bo Diddley]])
# ''Bertha's Theme'' (Shanklin) 
# ''Winston'' (Ed Bogas) 
# ''House Rock'' (Bogas-Day) 
# ''The Synagogue'' (Bogas) 
# ''Yesterdays'' (Harbach-Kern; izvodi Billie Holiday)
# ''Love Light of Mine'' (Betty Watson; izvode The Watson Sisters)
# ''The Riot'' (Bogas-Saunders) 
# ''You're The Only Girl (I Ever Really Loved)'' (Krantz-Bogas-Shanklin)

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb title|0068612|Fritz the Cat}}
* {{bcdb title|20512|Fritz the Cat}}
* {{tcmdb title|487125|Fritz the Cat}}
* {{rotten-tomatoes|fritz_the_cat|Fritz the Cat}}

{{Ralph Bakshi}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Animirani filmovi]]
[[Kategorija:Satirični filmovi]]
[[Kategorija:Filmske komedije]]
[[Kategorija:Politički filmovi]]</text>
      <sha1>rrg61edlzhg8megp2naints0ri3ljzm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dynasty (album)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4572665</id>
    <revision>
      <id>42695673</id>
      <parentid>40690009</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:20:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2434" sha1="ol8eqc3ye6uvc2549oerebaj5q072q7" xml:space="preserve">{{Album (HR)
|ime_albuma     = Dynasty
|ime_glazbenika = [[Kiss]]
|vrsta          = album
|s_albuma       =
|slika          = 
|žanr           = [[hard rock]]
|datum          = [[23. svibnja]] [[1979]].
|snimanje       = [[1979]].
|trajanje       = 39:19
|izdavač        = [[Casablanca]]
|producent      = [[Vini Poncia]]
|recenzija      = 
|album_prije    = [[Paul Stanley (album)|Paul Stanley]]
|godina0        = [[1977.]]
|godina         = [[1979.]]
|album_poslije  = [[Unmasked]]
|godina2        = [[1980.]]
}}
'''''Dynasty''''' je studijski album [[Sjedinjene Američke Države|američke]] [[rock]] grupe [[Kiss (rock grupa)|Kiss]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://itunes.apple.com/us/album/i-was-made-for-lovin-you/id259069?i=258939&amp;ign-mpt=uo%3D4|title=iTunes - Music - Dynasty (Remastered) by KISS|publisher=Itunes.apple.com|date=|accessdate=2011-10-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20121111134034/https://itunes.apple.com/us/album/i-was-made-for-lovin-you/id259069?i=258939&amp;ign-mpt=uo%3D4|archive-date=2012-11-11|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Jedan od najslavnijih hitova Kissa, [[I Was Made for Lovin' You]], izdan je upravo na ovom albumu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pitchforkmedia.com/record-reviews/k/kiss/dynasty.shtml|title=Internet Archive Wayback Machine|publisher=Web.archive.org|date=2003-06-26|accessdate=2011-10-12|deadurl=yes|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060508133431/http://www.pitchforkmedia.com/record-reviews/k/kiss/dynasty.shtml|archivedate=May 8, 2006}}&lt;/ref&gt;
# &quot;[[I Was Made for Lovin' You]]&quot; - 4:30
# &quot;2,000 Man&quot; - 4:54
# &quot;[[Sure Know Something]]&quot; - 4:00
# &quot;Dirty Livin'&quot; - 4:19
# &quot;Charisma&quot; - 4:25
# &quot;Magic Touch&quot; - 4:41
# &quot;Hard Times&quot; - 3:30
# &quot;X-Ray Eyes&quot; - 3:46
# &quot;Save Your Love&quot; - 4:41

== Singlovi ==
* &quot;[[I Was Made for Lovin' You]]&quot;  

* &quot;[[Sure Know Something]]&quot;

== Izvođači ==
* [[Gene Simmons]] - [[vokal]], [[Bas-gitara|bas]]
* [[Paul Stanley]] - [[Vokal|vokal, gitara]]
* [[Ace Frehley]] - [[gitara]], [[vokal]]
* [[Peter Criss]] - [[bubnjevi]], [[vokal]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

&lt;span&gt;&lt;/span&gt;[[Datoteka:Vynil_vinil_92837841.png|30x30px]]&lt;span&gt;&lt;/span&gt;''Nedovršeni članak '''''Dynasty (album)''''' koji govori o glazbenom albumu treba dopuniti.  &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;'''[//hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dynasty_(album)&amp;action=edit Dopunite ga]'''&lt;/span&gt; prema [[Wikipedia:Stil|pravilima Wikipedije]].''&lt;span&gt;&lt;/span&gt;

&lt;span&gt;&lt;/span&gt;

[[Kategorija:Albumi 1979.]]</text>
      <sha1>ol8eqc3ye6uvc2549oerebaj5q072q7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Friedrich von Hayek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4573550</id>
    <revision>
      <id>42695992</id>
      <parentid>42333271</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:51:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2662" sha1="re3enu3qfmem3drntt4d6watxdeft57" xml:space="preserve">[[Image:Friedrich Hayek portrait.jpg|thumb|right|Friedrich von Hayek]]
'''Friedrich August von Hayek''' ([[Beč]], 8. svibnja 1899. - [[Freiburg]], 23. ožujka 1992.), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] ekonomist [[Austrijanci|austrijskog]] porijekla, pristaša klasičnog liberalizma i [[Laissez faire|laissez faira]].

== Biografija ==
Hayek je završio pravo i političke znanosti na [[Универзитет у Бечу|Sveučilištu u Beču]], nakon čega je postao ravnatelj Instituta za ekonomska istraživanja te profesor na Bečkom Sveučilištu. Od 1934. bio je profesor [[Ekonomika|ekonomike]] i statistike na Sveučilištu u Londonu, od 1950. na Sveučilištu u Chichagu te poslije na sveučilištima u Salzburgu i Freiburgu.&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;&quot;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24648 Hayek, Friedrich August von] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160809114102/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=24648 |date=2016-08-09 }}&quot;, Hrvatska enciklopedija.&lt;/ref&gt;

[[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelovu nagradu za ekonomiju]] dobio je 1974. zajedno s [[Gunnar Myrdal|Gunnarom Myrdalom]]. U svojim prvim djelima - ''Cijene i proizvodnja'' (''Prices and Production'', 1931.) i ''Monetarna teorija i poslovni ciklus'' (''Monetary Theory and the Trade Cycle'', 1933.), kolebanja u gospodarstvu objasnio je prekomjernim [[investicija]]ma i ekspanzijom [[kredit]]a, stoga se priklonio [[Monetarizam|monetarističkim]] gledanjima na ekonomsku aktivnost. Kao protivnik [[Planska ekonomija|planskog gospodarstva]] i svakog oblika [[Državni intervencionizam|državnog intervencionizma]], u djelima ''Put u ropstvo'' (''The Road to Serfdom'', 1944.) te ''Individualizam i ekonomski poredak'' (''Individualism and Economic Order'', 1948.) istaknuo se kao protivnik [[Socijalizam|socijalističkih]] i [[Kejnzijanizam|keynesijanskih]] teorija. [[Slobodno tržište]], neograničeno [[poduzetništvo]] i slobodnu konkurenciju smatrao je jedinim uvjetima razumnog i uspješnog nacionalnog gospodarstva.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;

== Djela ==
Hayek je autor brojnih djela s područja ekonomije. Među njegovim istaknutim djelima, pored navedenih, nalaze se ''Ustrojstvo slobode'' (''The Constitution of Liberty'', 1960.), ''Pravo, zakonodavstvo i sloboda'' (''Law, Legislation and Liberty'', I–III, 1973. - 1979.), ''Novac, kapital i kolebanja'' (''Money, Capital and Fluctuations'', 1984.) te ''Pogubna zamisao: pogrješke socijalizma'' (''The Fatal Conceit: The Errors of Socialism'', 1989.).&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Britanski ekonomisti]]
[[Kategorija:Biografije, Austrija]]
[[Kategorija:Nobelovci za ekonomiju]]</text>
      <sha1>re3enu3qfmem3drntt4d6watxdeft57</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fantom raja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4574175</id>
    <revision>
      <id>42695902</id>
      <parentid>42680212</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:36:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695902</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4958" sha1="2wg8df899gx8zeq2kn1ien16ullacbk" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Phantom of the Paradise
| slika = Phantom_of_the_Paradise_movie_poster.jpg
| opis = kino-poster&lt;br /&gt;autor: [[John Alvin]].
| director       = [[Brian De Palma]]
| producer       = [[Edward R. Pressman]]
| writer         = Brian De Palma
| starring       = {{Plainlist|
* [[Paul Williams (pisac pjesama)|Paul Williams]]
* [[William Finley (glumac)|William Finley]]
* [[Jessica Harper]]
}}
| narrator       = [[Rod Serling]]
| music          = [[Paul Williams (pisac pjesama)|Paul Williams]]
| cinematography = Larry Pizer
| editing        = [[Paul Hirsch (montažer)|Paul Hirsch]]
| studio         = [[Harbor Productions Unlimited|Harbor Productions]]
| distributor    = [[20th Century Fox]]
| released       = {{Film date|1974|10|31|df=y}}
| runtime        = 91 min.&lt;!--Theatrical runtime: 91:28--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.bbfc.co.uk/AFF016075/ | title=''PHANTOM OF THE PARADISE'' (AA) | work=[[British Board of Film Classification]] | date=August 9, 1978 | accessdate=19. XI 2012}} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
| country        = {{flag|Sjedinjene Države}}
| language       = engleski
| budget         = 1,3 mil. $
}}

'''''Phantom of the Paradise''''' ({{jez-sh|Fantom raja}}) je [[SAD|američki]] [[horor film|horor]] [[filmski mjuzikl]] snimljen 1974. godine u režiji [[Brian De Palma|Briana De Palme]]. Osnovni zaplet filma je inspiriran kako legendom o [[Faust]]u, tako i klasičnim književnim djelima kao što su [[Gaston Leroux|Lerouxov]] ''[[Fantom opere]]'' i [[Oscar Wilde|Wildeova]] ''[[Slika Doriana Graya]]''. Protagonist, čiji lik tumači [[William Finley (glumac)|William Finley]], je [[rock muzka|rock]] muzičar kome dijabolični producent (čiji lik tumači [[Paul Williams (kantautor)|Paul Williams]], također autor muzike za film) ukrade muziku te je koristi kako bi stvorio vlastiti bend, odnosno vodio uspješnu koncertnu dvoranu. Radnja prikazuje kako nakon niza incidenata bude unakažen, ali kao &quot;fantom&quot; počne opsjedati dvoranu, ali i pomagati mladoj pjevačici (čiji lik tumači [[Jessica Harper]]) u koju je zaljubljen. ''Phantom of the Paradise'', koji se isticao za tadašnje standarde neuobičajenom kombinacijom žanrova, neslavno je propao i kod publike i kod kritike; muzika je, međutim, dobila pohvale te dobila nominacije za prestižne nagrade. Na filmu je kao scenograf zajedno sa svojim tadašnjim dečkom i budućim suprugom [[Jack Fisk|Jackom Fiskom]] sudjelovala [[Sissy Spacek]], koju će De Palma dvije godine kasnije učiniti zvijezdom svoga velikog hita ''[[Carrie (film, 1976)|Carrie]]''.

==Uloge==
* [[William Finley (glumac)|William Finley]] ... Winslow Leach/Fantom
** Paul Williams ... Fantomov pjevajući glas
* [[Paul Williams (kantautor)|Paul Williams]] ... Swan
* [[Jessica Harper]] ... Phoenix
* [[Gerrit Graham]] ... Beef
** [[Raymond Louis Kennedy]] ... Beefov pjevajući glas
* [[George Memmoli]] ... Arnold Philbin, (prezime je očigledan homage glumici [[Mary Philbin]] koja je tumačila lik Christine u [[The Phantom of the Opera (film, 1925)|nijemom filmu ''Fantom opere'']]).
* [[Archie Hahn (glumac)|Archie Hahn]], Jeffrey Comanor, i [[The Times Square Two|Peter Elbling]] (naveden kao Harold Oblong) ... The Juicy Fruits / The Beach Bums / The Undeads
* [[Rod Serling]] (''nenaveden na špici'') ... uvodna naracija

==Muzički brojevi==
Filmski [[soundtrack album]] sadrži sve pjesme osim &quot;Never Thought I'd Get to Meet the Devil&quot; i &quot;Faust&quot; (1st Reprise). Sve stihove i muziku je napisao Paul Williams.
# &quot;''Goodbye, Eddie, Goodbye''&quot; – The Juicy Fruits
# &quot;''Faust''&quot; – Winslow
# &quot;''Never Thought I'd Get to Meet the Devil''&quot; – Winslow
# &quot;''Faust''&quot; (1st Reprise) – Winslow, Phoenix
# &quot;''Upholstery''&quot; – The Beach Bums
# &quot;''Special to Me''&quot; – Phoenix
# &quot;''Faust''&quot; (2nd Reprise) – The Phantom
# &quot;''The Phantom's Theme (Beauty and the Beast)''&quot; – The Phantom
# &quot;''Somebody Super Like You''&quot; (Beef construction song) – The Undead
# &quot;''Life at Last''&quot; – Beef
# &quot;''Old Souls''&quot; – Phoenix
# &quot;''The Hell of It''&quot; (plays over end credits) – Swan

== Reference ==
{{izvori}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb title|0071994|Phantom of the Paradise}}
* {{rotten-tomatoes|phantom_of_the_paradise|Phantom of the Paradise}}
* Detailed fansite: [http://www.swanarchives.org Swan Archives]
* Detailed article: [http://www.phantomoftheparadise.ca/why.html ''Why Winnipeg? The 1975 Phantom Phenomenon''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080918002215/http://www.phantomoftheparadise.ca/why.html |date=2008-09-18 }}

{{Brian De Palma}}

{{DEFAULTSORT:Phantom Of The Paradise}}
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Horor filmovi]]
[[Kategorija:Filmski mjuzikli]] &lt;!-- http://www.allmovie.com/movie/phantom-of-the-paradise-v37956 --&gt;
[[Kategorija:Filmske komedije]]
[[Kategorija:Satirični filmovi]] &lt;!-- http://www.allmovie.com/movie/phantom-of-the-paradise-v37956 --&gt;</text>
      <sha1>2wg8df899gx8zeq2kn1ien16ullacbk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektroindustrija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4575513</id>
    <revision>
      <id>42695783</id>
      <parentid>42691535</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:44:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695783</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4430" sha1="gvtec23jy5it1exy2l5h5hitorj1xaz" xml:space="preserve">[[Datoteka:Berlin Alexanderplatz - Haus der Elektroindustrie.jpg|mini|[[Zgrada]] elektroindustrije na [[berlin]]skom [[Alexanderplatz]]u]]
'''Elektroindustrija''' ([[sintagma]] od elektro + [[industrija]]) je grana [[industrija|industrije]] koja proizvodi sastavne dijelove, sklopove, [[uređaj]]e i postrojenja u kojima bitnu ulogu ima [[električna struja]].&lt;ref name=lex/&gt;

==Karakteristike==

Karakterizira ju [[Automatizacija|automatizirani]] radni proces, masovna proizvodnja po međunarodnim normama, kooperacija većeg broja proizvođača i visoka faza obrade.&lt;ref name=lex/&gt;

Proizvodi elektroindustrije upotrebljavaju se u gotovo svim segmentima javnog i privatnog života. Ona proizvodi; električne [[stroj]]eve i aparate ([[elektromotor]]e, [[generator]]e, [[transformator]]e, opremu za distribuciju i upravljanje [[Električna energija|električnom energijom]], pumpe]] i [[kompresor]]e, [[lift]]ove, rashladne i [[Ventilator|ventilacijske uređaj]]e, električne [[alat]]e, kućanske aparate, izolacijske [[žica|žice]], [[kabl]]ove, [[akumulator]]e, primarne [[Baterija|baterije]], [[Žarulja|žarulje]], [[luster]]e, električnu opremu za [[motor]]e i [[vozilo|vozila]].
Pored tog i uredske strojeve; [[kompjuter]]e, radiotelevizijske i [[Komunikacija|komunikacijske]] aparate i opremu ([[televizija|televizijske]] i [[Odašiljač|radijske odašiljače]] i [[Radio prijemnik|prijemnike]], aparate za žičanu [[telefon]]iju i [[telegraf]]iju, aparate za snimanje i reprodukciju [[zvuk]]a i [[slika|slike]] i prateću opremu sa dijelovima), [[medicina|medicinske]] i precizne instrumente i [[Sat (predmet)|satove]], instrumente i aparate za [[Mjerni instrument|mjerenje]], kontrolu i ispitivanje, navigaciju i druge namjene, opremu za upravljanje industrijskim procesima.&lt;ref name=lex/&gt;

U odnosu na ulaganja u istraživanje i razvoj, elektroindustrija spada u intenzivne industrijske grane, što rezultira čestim inovacijama. U tom prednjači područja [[mikroelektronika|mikroelektronike]], [[Informaciona tehnologija|informatičke]] i [[Komunikacija|komunikacijske]] [[tehnologija|tehnologije]] i mjerne tehnike.&lt;ref name=lex/&gt;

==Elektronička industrija==

Jedna od grana elektroindustrije je [[elektronika|elektronička]] industrija, koja proizvodi [[elektronske komponente]], sklopove, uređaje i postrojenja - proizvode vezane uz obradu informacija (informacijska elektronika) i konverziju parametara [[Električna energija|električne energije]] ([[energetska elektronika]]). Bitnu ulogu u tim proizvodima imaju [[elektronske komponente]] kojima se rad bazira na kretanju slobodnih [[elektron]]a i električki nabijenih čestica kroz [[vakuum]], [[plin]]ove i [[Poluprovodnik|poluvodiče]]. Masovna proizvodnja pojedinih vrsta [[elektronske komponente|elektronskih komponenata]] obilježila je razvojne periode elektroničke industrije: [[Elektronska cev|elektronske cijevi]] ([[1920]].-[[1955|55]]), [[Poluprovodnik|poluvodičke]] [[Dioda|diode]] i [[tranzistor]]i ([[1955]].-[[1960|60]]), [[Integralno kolo|integrirani krugovi]] ([[1960]].-[[1975|75]]) i [[mikroprocesor]]i (od [[1975]]-do danas).&lt;ref name=lex/&gt;

Udjeli pojedinih segmenata proizvoda elektroindustrije na [[svijet|svjetskom]] tržištu iznose: dijelovi i komponente 16%, [[energetika]] i instalacije 16%, [[kompjuter]]i i komunikacije 38%, [[elektronika]] 13%, [[Mjerni instrument|mjerna]] [[tehnika]] i [[Automatizacija|automatika]] 5%, autoelektrika 4%, kućanski aparati 4%, rasvjeta 3% i medicinski uređaji 1%.&lt;ref name=lex/&gt;

Najbrži rast ima proizvodnja [[kompjuter]]ske i [[Komunikacija|komunikacijske]] opreme (10%).&lt;ref name=lex/&gt;

Vodeće su države u elektroničkoj industriji [[SAD|Sjedinjene Američke Države]], [[Japan]], [[Južna Koreja]], [[Njemačka]] i [[Francuska]].&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
 | url =http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17613
 | title =''Elektroindustrija''
 | accessdate =18. 12. 2016.
 | language =hrvatski
 | publisher =Leksikografski zavod Miroslav Krleža
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20200919023444/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17613
 | archive-date =2020-09-19
 | url-status =dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}
== Vanjske veze ==

* [https://web.archive.org/web/20200919023444/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17613 ''Elektroindustrija''] {{hr icon}}
{{Industrija-lat}}

[[Kategorija:Industrijska geografija]]
[[Kategorija:Industrija]]</text>
      <sha1>gvtec23jy5it1exy2l5h5hitorj1xaz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gary Dourdan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4575690</id>
    <revision>
      <id>42696030</id>
      <parentid>41122275</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T01:39:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1636" sha1="dz5udw89vfgy4tgsp1ow8suyhjk2zzw" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
| ime           = Gary Dourdan
| slika          = Gary Dourdan Berlin (lightened crop more).jpg
| opis        = Dourdan godine 2008.
| ime_po_rođenju     = Gary Robert Durdin
| datum_rođenja     = {{Birth date and age|df=yes|1966|12|11}}
| mjesto_rođenja    = [[Philadelphia]], [[Pennsylvania]], [[SAD]]
| zanimanje     = [[glumac]] 
| period   = 1991– 
| supružnik         = [[Roshumba Williams]] (1992–1994; razvod) 
| partner        = Cynthia Hadden &lt;br/&gt; Jennifer Sutton (1995-2000)
| djeca       = Lyric, Nyla
| znamenite_uloge = [[Warrick Brown]] u ''[[CSI: Crime Scene Investigation]]''
}}

'''Gary Dourdan''' (born '''Gary Robert Durdin''': 11. decembar 1966 -) je [[SAD|američki]] glumac, najpoznatiji po ulozi forenzičara [[Warrick Brown|Warricka Browna]] u TV-seriji ''[[CSI: Crime Scene Investigation]]''.

Dourdanov privatni život su obilježili problemi vezani uz ovisnost o drogama, uključujući hapšenje zbog posjedovanja kokaina 2008. godine. Ono je koincidiralo sa odlukom [[CBS]] da mu ne obnovi ugovor o angažmanu u ''CSI'', a nakon koje je njegov lik likvidiran u seriji.

==Izvori==
{{reflist|2}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb name|235427}}
* [https://web.archive.org/web/20031204100717/http://www.africana.com/articles/qa/mtv20031015gary.asp Interview](archived) at [http://www.africana.com/ africana.com]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031204100717/http://www.africana.com/articles/qa/mtv20031015gary.asp |date=2003-12-04 }}

{{Authority control}}

{{Lifetime|1966||Dourdan, Gary}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki televizijski glumci]]</text>
      <sha1>dz5udw89vfgy4tgsp1ow8suyhjk2zzw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Duvanska industrija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4575910</id>
    <revision>
      <id>42695669</id>
      <parentid>42687344</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:07:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695669</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4501" sha1="lca9eena7ev3rhdh6f9e13sf6ik3a5c" xml:space="preserve">[[File:B&amp;H special filter.jpg|mini|&lt;center&gt;[[Kutija]] [[cigareta]] Benson &amp; Hedges ]]
'''Duhanska industrija''' ili '''duvanska industrija''' je grana [[laka industrija|lake industrije]] koja se bavi uzgojem i preradom [[duhan]]a.&lt;ref name=lex/&gt;

== Karakteristike ==
[[Duhan]] se kao i druge [[Biljka|biljke]] uzgaja na [[poljoprivreda|poljoprivrednim]] [[farma]]ma, ali se kod duhana primjenjuju i dodatne radnje umjetnog ili prirodnog sušenja [[duhan]]a te njegove pripreme i pakiranja za prodaju. Upotrebna i komercijalna vrijednost [[duhan]]a postiže se tek nakon daljnje pripreme, složene industrijske obrade i pakiranja. Za trgovačke potrebe duhan se sortira u robne tipove. Najvažniji su oni koji se suše toplim [[zrak]]om (''flue-cured''), uz one na zraku (''burley'') i [[sunce|suncu]] (''[[orijent]]alni'').&lt;ref name=sest/&gt;

Najveći proizvođači [[duhan]]a su; [[Kina]], [[Indija]], [[Brazil]], [[SAD|Sjedinjene Američke Države]], zemlje [[Evropska Unija|EU]], [[Zimbabve]], [[Turska]] i [[Malavi]]. Ukupna [[svijet|svjetska]] proizvodnja [[duhan]]a posljednjih godina kreće se između 6 i 7 [[milion]]a [[tona]] godišnje.&lt;ref name=lex/&gt; Danas je na svijetu djeluje oko 500 legalnih i oko 200 ilegalnih [[tvornica]] [[cigareta]].&lt;ref name=sest/&gt;

Trgovina finalnim duhanskim proizvodima koncentrirana u svega nekoliko mega [[kompanija]], a to su; [[China National Tobacco Corp]], [[Philip Morris International]], [[British American Tobacco]], [[Imperial Tobacco]] i [[Japan Tobacco]].&lt;ref name=sest&gt;{{cite web
 | url =http://www.tobaccoatlas.org/topic/tobacco-companies/
 | title =''Industry''
 | accessdate = 28. 12. 2016
 | language=engleski
 | publisher=World Lung Foundation}}&lt;/ref&gt; Navedene [[kompanija|kompanije]] podmiruju oko 90% svjetske proizvodnje [[cigareta]].&lt;ref name=lex/&gt;

[[Ekonomija|Ekonomski]] gledano gro duhanske industrije čini proizvodnja i [[trgovina|trgovanje]] finalnim duhanskim proizvodima. U njoj  [[Cigareta|cigarete]] danas imaju lavovski udio, sa oko 95%, odnosno oko 5500 [[Milijarda|milijardi]] komada godišnje.&lt;ref name=lex/&gt; Ostali poznati duhanski proizvodi su: [[Cigara|cigare]], [[cigarilos]]i, duhan za [[lula|lulu]], rezani duhan za motanje te duhan za žvakanje, šmrkanje i cuclanje.&lt;ref name=lex/&gt; Duhanski proizvodi se danas proizvode od duhana različitih vrsta, tipova i porijekla, kompleksnim i brojnim [[tehnologija|tehnološkim]] metodama uz pomoć prehrambenih dodataka kao što je [[med]] i sa neduhanskim materijalima kao što su [[Cigareta|cigaretni]] [[papir]] i razni [[Filtracija|filteri]]. Industrija [[cigareta]] izrazito je [[tržište|tržišno]] orjentirana industrija u svjetskim razmjerima. Duhanski proizvodi su visoko oporezovani od 300 do 400% u odnosu na proizvođačke cijene, odnosno 60 do 80% od maloprodajne cijene, što osigurava i visoke [[budžet]]ske prihode u svim [[država]]ma svijeta.&lt;ref name=lex/&gt;

Od kraja [[20. vijek]]a traje kampanja za smanjenje [[Pušenje|pušenja]], nakon [[nauka|naučnih]] analiza, koje ukazuju da ono uzrokuje određene ozbiljne bolesti, pa se provode brojne zabrane i ograničenja. Zbog tog se sve češće duhanske kampanije nalaze kao meta kritike, kao i čitava duhanska industrija.&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
 | url =http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16513
 | title =''Duhanska industrija''
 | accessdate =28. 12. 2016.
 | publisher =Leksikografski zavod Miroslav Krleža
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20201025080349/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=16513
 | archive-date =2020-10-25
 | url-status =dead}}&lt;/ref&gt;

== Lista najvećih proizvođača ==
{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;vertical-align:top;&quot;
|-
! [[Spisak država|Država]]
! Proizvodnja u [[hiljada]]ma [[ton]]a&lt;ref name=un&gt;{{cite web
 | url =http://www.who.int/tobacco/atlas17.pdf?ua=1
 | title =''Manufacturing Tobacco''
 | accessdate = 28. 12. 2016
 | language=engleski
 | publisher=WHO 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| {{flag|Kina}}
| 2298,8
|-
| {{flag|Indija}}
| 595,4
|-
| {{flag|Brazil}}
| 520,7
|-
| {{flag|SAD}}
| 408,2
|-
| {{flag|Evropska unija}}
| 314,5
|-
| {{flag|Zimbabve}}
| 204,9
|-
| {{flag|Turska}}
| 193,9
|-
| {{flag|Indonezija}}
| 166,6
|-
| {{flag|Rusija}}
| 116,8
|-
| {{flag|Malavi}}
| 108,0
|}

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20201025080349/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=16513 ''Duhanska industrija'']

{{Industrija}}

[[Kategorija:Industrija]]
[[Kategorija:Industrijska geografija]]</text>
      <sha1>lca9eena7ev3rhdh6f9e13sf6ik3a5c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edraianthus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576532</id>
    <revision>
      <id>42695720</id>
      <parentid>42483776</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:26:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2907" sha1="tit1vlzclkq3px2wutg37nb0csekm5u" xml:space="preserve">{{italic title|Edraianthus}}
{{Taksokvir
|naziv = ''Edraianthus''
|boja  = lightgreen
|slika=Edraianthus serpyllifolius.jpg
|slika_opis=''Edraianthus serpyllifolius''
|regnum = [[Plantae]]
|unranked_divisio = [[Angiosperms]]
|unranked_classis = [[Eudicots]]
|unranked_ordo = [[Asterids]]
|ordo = [[Asterales]]
|familia = [[Campanulaceae]]
|genus = '''''Edraianthus'''''
|genus_authority = ([[Alphonse Pyrame de Candolle|A.DC.]]) [[Alphonse Pyrame de Candolle|A.DC.]]
|subdivision_ranks = [[Species]]
|subdivision = See text.
|image = |image_caption = ''Edraianthus serpyllifolius''
}}
'''''Edraianthus''''' (stjenovita zvonca) je mali [[rod (biologija)|rod]] [[cvjetnica]] u [[porodica (biologija)|porodici]] zvončića (''[[Campanulaceae]]''). Vrste ovog roda su [[autohtonost (biologija)|autohtone]] u planinama [[Balkan]]a, uključujući [[Hrvatska|Hrvatsku]], [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]] i [[Srbija|Srbiju]], kao i nekoliko u [[Rumunija|Rumuniji]], [[Italija|Italiji]].

To su male [[višegodišnja biljka|višegodišnje biljke]], sa lišćem u bokorima i fine cvjetove u obliku zvona, obično plave ili ljubičaste. Često se koriste kao [[ukrasna biljka|ukrasne biljke]] kamenitim baštama.

Ime roda potiče od [[starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''hedraios'' = sjedi + ''anthos'' = cvijet.

== Odabrane vrste ==
{|
|- valign=top
|
* ''[[Edraianthus dalmaticus]]''
* ''[[Edraianthus dinaricus]]''
* ''[[Edraianthus graminifolius]]''&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
* ''[[Edraianthus owerinianus]]''
|
* ''[[Edraianthus pumilio]]''
* ''[[Edraianthus serbicus]]''
* ''[[Edraianthus serpyllifolius]]''
*''[[Edraianthus sutjeskae]]''
* ''[[Edraianthus tenuifolius]]''
|}

Deset vrsta roda ''Edraianthus''  neki botaničari često smještaju  u rod ''[[Wahlenbergia]]''.  Odabrane  vrste edraiantusa također su smještene u  rodove ''[[Muehlbergella]]'', ''[[Halacsyella]]'' ili ''[[Hedraeanthus]]''.  ''[[Campanula parnassica]]'' se ponekad klasifikuje kao ''Edraianthus parnassica''.

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Edraianthus}}
* [http://www.botanyconference.org/engine/search/index.php?func=detail&amp;aid=188  Botany 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303195734/http://www.botanyconference.org/engine/search/index.php?func=detail&amp;aid=188 |date=2016-03-03 }}
* [http://www.ovrghs.ca/articles/Plants/Edraianthus%20pumilio.htm Ottawa Valley Rock Garden &amp; Horticultural Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929184910/http://www.ovrghs.ca/articles/Plants/Edraianthus%20pumilio.htm |date=2007-09-29 }}
* [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=Taxonomy&amp;cmd=search&amp;term=Edraianthus NCBI] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.britannica.com/eb/article-9073697/tuftybell Encyclopædia Britannica]

[[Kategorija:Zvončike]]
[[Kategorija:Flora Evrope]]
[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>tit1vlzclkq3px2wutg37nb0csekm5u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>En effeuillant la marguerite</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4576809</id>
    <revision>
      <id>42695811</id>
      <parentid>40971212</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:26:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695811</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3473" sha1="ifeoayc98z5rjyikkcqat4da78cuivi" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|tip = c/b
 | naslov =  En effeuillant la marguerite
 | slika =  En_effeuillant_la_marguerite_03.jpg
 | director = [[Marc Allégret]]
|producer = Raymond Eger
 | writer =  Marc Allégret &lt;br /&gt;[[Roger Vadim]]
 | starring = [[Brigitte Bardot]]&lt;br /&gt;[[Daniel Gélin]]
 | music =[[Paul Misraki]]
 | cinematography = [[Louis Page (direktor fotografije)|Louis Page]]
 | editing =    
|gross = 3,296.793 prodanih kino-ulaznica (Francuska)&lt;ref&gt;[http://translate.googleusercontent.com/translate_c?depth=1&amp;hl=en&amp;prev=search&amp;rurl=translate.google.com.au&amp;sl=fr&amp;u=http://www.boxofficestory.com/box-office-brigitte-bardot-c22691591/13&amp;usg=ALkJrhjaiee8s2iGqaZSGUcdoaOGY7ZZSw Podaci o gledanosti filma] na Box Office Story&lt;/ref&gt;
 | released = {{Film date|1956|10|5|df=y}}
 | country = {{flagcountry|FRA}}
 | language = francuski
 }}

'''''En effeuillant la marguerite'''''' ({{jez-sh|Skidačica trantinčice}}) je [[francuska]] crno-bijela [[filmska komedija]] snimljena 1956. godine u režiji [[Marc Allégret|Marca Allégreta]]. Protagonistica, čiji lik tumači [[Brigitte Bardot]], je mlada i buntovna kćer generala koja bježi od kuće i dolazi u [[Pariz]] živjeti kod brata (čiji llik tumači [[Darry Cowl]]) za koga se ispostavi da je siromašan. Radnja prikazuje kako svoj boravak u Parizu nastoji financirati tako što se zaposli kao [[striptizeta]]. Film je postigao veliki uspjeh i bio još jedna potvrda ustoličenja Bardot u status francuske nacionalne zvijezde i [[seks simbol]]a. Marketinška kampanja, koja je uključivala &quot;sugestivne&quot; postere na kojima Bardotinu golotinju &quot;strateški&quot; pokriva ruka, je u susjednoj [[Italija|Italliji]] izazvala zgražanje u [[konzervativizam|konzervativnom]] dijelu javnosti, uključujući javne osude od strane pape [[Pio XII|Pija XII]] i zahtjeve da se film zabrani od strane [[Democrazia Cristiana|demokršćanskog]] političara i budućeg premijera [[Giulio Andreotti|Giulija Andreottija]].&lt;ref&gt;[http://www.archiviolastampa.it/component/option,com_lastampa/task,search/mod,libera/action,viewer/Itemid,3/page,7/articleid,0032_01_1957_0067_0007_14073072/ Un articolo del ministro Andreotti contro i film deleteri ed immorali], di A.N., La Stampa, 19 marzo 1957&lt;/ref&gt;

==Uloge==
* [[Brigitte Bardot]] : Agnès Dumont 
* [[Daniel Gélin]] : Daniel Roy 
* [[Robert Hirsch (glumac)|Robert Hirsch]] : Roger Vital 
* [[Darry Cowl]] : Hubert Dumont 
* [[Luciana Paluzzi]] : Sofia 
* [[Nadine Tallier]] : Magali 
* [[Jacques Dumesnil]] : General Dumont
* [[Madeleine Barbulée]] : Mme Dumont 
* [[Georges Chamarat]] : Bacchus 
* [[Mischa Auer]] : Alexis 
* [[Mauricet]] : Mr. Valentin 
* [[Yves-Marie Maurin]] : Toto 
* [[Patrick Dewaere|Patrick Maurin]] : Petit frère d'Agnès
* [[Jacques Jouanneau]] : Edouard 
* [[Henri Garcin]] : Ami de Daniel
* [[Jean-Loup Philippe]] : Autre ami de Daniel
* [[Michel Constantin]] : Un spectateur du strip-tease
* [[Marc Eyraud]] : Un photographe
* [[Françoise Arnoul]] : Dans son propre rôle

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske veze==
*{{IMDb title|0049182}}
*[http://www.tcm.com/tcmdb/title/86832/Plucking-The-Daisy/ ''Plucking the Daisy''] at [[TCMDB]]
*[https://web.archive.org/web/20161109021048/http://www.bfi.org.uk/films-tv-people/4ce2b6a980164 ''Plucking the Daisy''] at BFI
*[http://www.dvdjournal.com/quickreviews/p/pluckingthedaisy.q.shtml Review of film] at DVD Journal

{{Marc Allegret}}
{{Roger Vadim}}

[[Kategorija:Francuski filmovi]]
[[Kategorija:Filmske komedije]]</text>
      <sha1>ifeoayc98z5rjyikkcqat4da78cuivi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Funny Girl (film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4579537</id>
    <revision>
      <id>42696002</id>
      <parentid>42232638</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:24:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6614" sha1="nlzsbqsll6s2766x22p6988lwn2t2pi" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Funny Girl
| slika          = FunnyGirl.png
| director       = [[William Wyler]]
| producer       = [[Ray Stark]]
| writer         = [[Isobel Lennart]]
| based on       = {{Based on|''[[Funny Girl (mjuzikl)|Funny Girl]]''|Isobel Lennart&lt;br&gt;[[Jule Styne]]&lt;br&gt;[[Bob Merrill]]}}
| starring       = {{Plainlist|
* [[Barbra Streisand]]
* [[Omar Sharif]]
* [[Kay Medford]]
}}
| music          = {{Plainlist|
* '''muzika:'''
* Jule Styne
* '''stihovi:'''
* Bob Merrill
}}
| cinematography = [[Harry Stradling|Harry Stradling, Sr.]]
| editing        = {{Plainlist|
* William Sands
* Maury Winetrobe
}}
| studio         = [[Rastar]]
| distributor    = [[Columbia Pictures]]
| released       = {{Film date|1968|09|18|df=y}}
| runtime        = {{Plainlist|
* '''originalno izdanje:'''
* 149 min. &lt;!--Theatrical runtime: 149:03--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=''FUNNY GIRL'' (U)|url=http://www.bbfc.co.uk/AFF036997/|work=[[British Board of Film Classification]]|date=October 3, 1968|accessdate=17. XI 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20230726150022/https://www.bbfc.co.uk/release/funny-girl-film-qxnzzxq6vlgtnjazmtg1|archive-date=2023-07-26|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* '''re-izdanje iz 2002. godine:'''
* 155 min.&lt;!--Theatrical runtime: 155:09--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=''FUNNY GIRL'' (U)|url=http://www.bbfc.co.uk/BFF036997/|work=[[British Board of Film Classification]]|date=January 3, 2002|accessdate=November 17, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20230726150056/https://www.bbfc.co.uk/release/funny-girl-film-qxnzzxq6vlgtnjazmtk5|archive-date=2023-07-26|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
}}
| country        = {{flag|Sjedinjene Države}}
| language       = engleski
| budget         = 14,1 mil. $
| gross          = 58,5 mil. $&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movies/1968/0FG68.php|publisher=The Numbers|title=Funny Girl, Box Office Information|accessdate=9. I 2012|archive-date=2014-01-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116134944/http://www.the-numbers.com/movies/1968/0FG68.php}}&lt;/ref&gt;
| slijedi = ''[[Funny Lady]]'' (1975)
}}

'''''Funny Girl''''' ({{jez-sh|Smiješna djevojka}}) je [[SAD|američki]] [[biografski film|biografski]] [[filmski mjuzikl]] snimljen 1968. godine u režiji [[William Wyler|Williama Wylera]], poznat kao jedan od posljednjih uspješnih ostvarenja među spektakularnim hollywoodskim mjuziklima svog doba, ali još više po glumačkom nastupu [[Barbra Streisand|Barbre Streisand]] koji se smatra jednim od najuspješnijih debija u cjelokupnoj historiji filma.

Predstavlja adaptaciju [[Funny Girl (mjuzikl)|istoimenog]] popularnog mjuzikla koji je četiri godine ranije bio postavljen na [[Broadway]]u. Protagonistica, čiji lik, kao i u originalnoj predstavi, tumači Streisand, je znamenita pjevačica [[Fanny Brice]]. Radnja je smještena u [[New York]] u godinama pred, za vrijeme i neposredno nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i pokazuje kako se Fanny Brice na početku karijere sreće i zaljubi u producenta [[Nicky Arnstein|Nickyja Arnsteina]] koji će joj donijeti slavu, bogatstvo i kćer, ali također i brojne probleme zbog svoje sklonosti kocki.

''Funny Girl'', koji je producirao Bricein zet [[Ray Stark]], predstavljao je jedan od najambicioznijih projekata tadašnjeg Hollywooda, započet sredinom 1960-ih kada su raskošne i izuzetno skupe ekranizacije popularnuh brodvejskih mjuzikala, poput ''[[Sound of Music (film)|Moje pjesme, moji snovi]]'' imale izuzetnu gledanost. Stark je za film odlučio uzeti Streisand, iako prije toga nije imala filmskog iskustva, dok Wyler nije uživao reputaciju po mjuziklima. Mnogo kontroverznijim se pokazao izbor egipatskog glumca Sharifa, a čije je sparivanje kao [[Arapi]]na sa [[Jevrej]]kom Streisand koincidiralo sa [[Šestodnevni rat|Šestodnevnim ratom]] i eskalacijom [[izraelsko-arapski sukob|izraelsko-arapskog sukoba]] te stvorilo prijetnje bojkotom i u jevrejskim i u arapskim krugovima.

''Funny Girl'' je nakon premijere imao vrlo dobre kritike, a posebno nastup Barbre Streisand, uključujući [[Roger Ebert|Rogera Eberta]] koji ju je pohvalio, a inače film smatra previše razvučenim. Publika je, pak, sa svoje strane bila oduševljena te je ''Funny Girl'' imao izuzetan komercijalni uspjeh, a Streisand potom podijelila [[Oscar za najbolju glumicu]] sa [[Katharine Hepburn]] za njen nastup u filmu ''[[Zima jednog lava]]''. Film je kasnije dobio i brojne pohvale iz [[feminizam|feminističkih]] krugova zbog prikaza žene koja se odlučuje svoju karijeru nastaviti bez muškarca.

''Funny Girl'' je godine 1975. dobio nastavak pod naslovom ''[[Funny Lady]]'', ali on nije uspio ponoviti uspjeh svog prethodnika.

==Uloge==
* [[Barbra Streisand]] ... [[Fanny Brice]]
* [[Omar Sharif]] ... [[Nicky Arnstein]]
* [[Kay Medford]] ... [[Fanny Brice|Rose Stern Borach]]
* [[Anne Francis]] ... Georgia James
* [[Walter Pidgeon]] ... [[Florenz Ziegfeld]]
* Lee Allen ... Eddie Ryan
* [[Mae Questel]] ... Mrs. Strakosh
* [[Gerald Mohr]] ... Branca
* [[Frank Faylen]] ... Keeney
* [[Mittie Lawrence]] ... Emma
* [[Tommy Rall]] ... Princ koji nastupa sa Barbrom Streisand u parodiji ''[[Labuđe jezero|Labuđeg jezera]]'' (nenaveden na špici)
* [[Chris Cranston]] ... Ziegfeldova djevojka (nenavedena na špici)
* [[Elaine Joyce]] ... Keeneyjeva djevojka iz zbora (uncredited)
* [[Frank Sully]] ... barmen (nenaveden na špici)

==Muzički brojevi==
{{div col|2}}
# &quot;[[Uvertira|Overture]]&quot;
# &quot;If a Girl Isn't Pretty&quot; - Fanny, Rose, and Mrs. Strakosh
# &quot;[[I'm the Greatest Star]]&quot; - Fanny
# &quot;Rollerskate Rag&quot; - Fanny and Rollerskate Girls
# &quot;I'd Rather Be Blue Over You (Than Happy With Somebody Else)&quot; - Fanny
# &quot;Second Hand Rose&quot; - Fanny
# &quot;His Love Makes Me Beautiful&quot; - Fanny and ''Follies'' Ensemble
# &quot;[[People (pjesma 1964)|People]]&quot; - Fanny
# &quot;[[I Am Woman (Barbra Streisand song)|You Are Woman, I Am Man]]&quot; - Nicky and Fanny
# &quot;[[Don't Rain on My Parade]]&quot; - Fanny
# &quot;[[Entr'acte]]&quot;
# &quot;Sadie, Sadie&quot; - Fanny and Nicky
# &quot;The Swan&quot; - Fanny
# &quot;[[Funny Girl (song)|Funny Girl]]&quot; - Fanny
# &quot;[[Mon Homme|My Man]]&quot; - Fanny
# &quot;Exit Music&quot;
{{div col end}}

==Izvori==
{{Reflist}}

==Vanjske veze==
{{commons category}}
* {{IMDb title|0062994|Funny Girl}}
* {{tcmdb title|25128|Funny Girl}}
* {{Mojo title|funnygirl|Funny Girl}}
* {{Rotten Tomatoes|funny_girl|Funny Girl}}
* {{Metacritic film|funny-girl|Funny Girl}}

{{William Wyler}}

{{DEFAULTSORT:Funny Girl}}
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Filmski mjuzikli]]
[[Kategorija:Biografski filmovi]]
[[Kategorija:Filmske komedije]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Romantične komedije]]</text>
      <sha1>nlzsbqsll6s2766x22p6988lwn2t2pi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fear in the Night (film, 1972)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4580208</id>
    <revision>
      <id>42695913</id>
      <parentid>42445582</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:51:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695913</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2825" sha1="i0u86lrnmqespityx3gjlewb9sgbfma" xml:space="preserve">{{about|britanskom horor filmu|američki film noir|Fear in the Night (1947 film)}}

{{Infokutija film
| naslov = Fear in the Night
| slika          = Fear in the Night poster.jpg
| director       = [[Jimmy Sangster]]
| producer       = Jimmy Sangster
| writer         = Jimmy Sangster&lt;br&gt;Michael Syson
| starring       = [[Judy Geeson]]&lt;br&gt;[[Joan Collins]]&lt;br&gt;[[Peter Cushing]]
| music          = John McCabe
| cinematography = Arthur Grant
| editing        = Peter Weatherly
| studio         = [[Hammer Film Productions]]
| released       = {{Film date|df=yes|1972|07|9}}
| runtime        = 94 min.
| country        = {{flagcountry|GBR}}
| language       = engleski
| budget         = 141.000 ₤{{Sfn|Johnson|Del Vecchio|2012|p=355}}
}}

'''''Fear in the Night''''' ({{jez-sh|Strah u noći}}) je [[UK|britanski]] [[horor film]] snimljen 1972. godine u režiji [[Jimmy Sangster|Jimmyja Sangstera]]. Protagonistica, čiji lik tumači [[Judy Geeson]] je mlada žena čiji je suprug dobio posao učitelja u izoliranom [[internat]]u koji vodi ostarjeli direktor (čiji lik tumači [[Peter Cushing]]) sa mladom suprugom (čiji lik tumači [[Joan Collins]]). Radnja prikazuje kako protagonistica postane metom nepoznatog napadača, ali kako nitko ne vjeruje da je to istina, odnosno smatra da je žrtva histerije. ''Fear in the Night'' je nastao u produkciji studija [[Hammer Films]] i bio originalno prikzivan u [[dvostruka predstava|dvostrukoj predstavi]] sa tematski srodnim filmom ''[[Straight On till Morning (film)|Straight On till Morning]]''.

== Uloge ==

* [[Judy Geeson]] ... Peggy Heller
* [[Joan Collins]] ... Molly Carmichael
* [[Peter Cushing]] ... Michael Carmichael
* [[Ralph Bates]] ... Robert Heller
* [[James Cossins]] ... Ljekar
* Gillian Lind ... Mrs. Beamish
* John Bown ... Prvi policajac
* [[Brian Grellis]] ... Drugi policajac 
== Reference ==
{{izvori}}

== Literatura ==
*{{cite book| last1=Johnson| first1=Tom | last2=Del Vecchio| first2=Deborah | title= Hammer Films: An Exhaustive Filmography |publisher=McFarland| year=2012| isbn=978-0-786-46922-2| ref=harv| edition=reprint| oclc=753637279| url=https://books.google.com/books?id=VG1ZAAAAMAAJ&amp;q=Hammer+Films:+An+Exhaustive+Filmography&amp;dq=Hammer+Films:+An+Exhaustive+Filmography&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwilrdGn5dnSAhWh1IMKHevbAroQ6AEIHDAA | location=Jefferson, North Carolina}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb title|0068577|Fear in the Night}}
*[https://web.archive.org/web/20170316115119/http://www.bfi.org.uk/films-tv-people/4ce2b6a9eddc6 ''Fear in the Night''] at the [[British Film Institute]]
*[https://www.youtube.com/watch?v=UPgntNhAVDc Original theatrical trailer] for ''Fear in the Night'' by Hammer Films

{{Jimmy Sangster}}

[[Kategorija:Britanski filmovi]]
[[Kategorija:Horor filmovi]]
[[Kategorija:Trileri]]
[[Kategorija:Psihološki trileri]]</text>
      <sha1>i0u86lrnmqespityx3gjlewb9sgbfma</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eurosong 2017.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4597165</id>
    <revision>
      <id>42695855</id>
      <parentid>42670583</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:23:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695855</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="152577" sha1="cfi8rldjj17dpc4zln632y4imikoye2" xml:space="preserve">{{Infokutija Pesma Evrovizije
| ekavica = da
| naslov = Pesma Evrovizije
| godina = 2017.
| izvorni_slogan = Celebrate diversity
| slika = 
| veličina_slike = 300p
| opis_slike =
| datum = 
| četvrtfinale = 
| polufinale = 
| polufinale1 = [[9. maj]] [[2017]].
| polufinale2 = [[11. maj]] [[2017]].
| druga_šansa = 
| finale = [[13. maj]] [[2017]].
| mesto_održavanja = {{zas|UKR}} [[Kijev]], [[Ukrajina]]
| arena = [[Međunarodni izložbeni centar]]
| voditelji = [[Oleksandar Skičko]]&lt;br /&gt;[[Volodimir Ostapčuk]]&lt;br /&gt;[[Timur Mirošničenko]]
| dirigent = 
| režiser = Ola Melzig
| izvršni_supervizor = [[Jon Ola Sand]]
| izvršni_producent = [[Pavlo Hricak]]
| emiter = [[Datoteka:Firstukraine.png|50p]] [[National Television Company of Ukraine|NTU]]
| čin_otvaranja = &lt;small&gt;'''Prvo polufinale:''' [[Monatik]]; ''[[Spinning]]''; &lt;br/&gt;'''Drugo polufinale:''' ''Eurovision Medley''; ''[[1944 (pesma)|1944]]'' (simfonijska verzija);
&lt;br/&gt;'''Finale:''' ''Parade of Nations''&lt;/small&gt;
| u_pauzi =  &lt;small&gt;'''Prvo polufinale:''' [[Džamala]]; ''[[1944 (pesma)|1944]]'' (simfonijska verzija); &lt;br/&gt;[[Džamala]]; ''Zamanyly''&lt;br /&gt;'''Drugo polufinale:''' [[Apache Crew]]&lt;br /&gt;'''Finale:''' [[Ruslana]]; ''[[It's Magical]]''
[[ONUKA]] &amp; Naofi; &lt;br/&gt; [[Džamala]]; ''[[I Believe In U]]''&lt;/small&gt;
| reprizni_čin = 
| slogan = ''Celebrate diversity''&lt;br /&gt;([[Srpski jezik|srp.]] „Slavimo raznolikosti”)
| broj_pesama = 42
| zemlje_debitanti = —
| zemlje_povratnice = {{Evrovizija (SR)|Portugal}} &lt;br /&gt; {{Evrovizija (SR)|Rumunija}}
| povukle_se = {{Evrovizija (SR)|Bosna i Hercegovina}} &lt;br /&gt; {{Evrovizija (SR)|Rusija}}
| mapa = ESC 2017 Map.svg
| legenda = {{colorbox|#22b14c}} Države učesnice finala&lt;br&gt;{{colorbox|#d40000}} Države koje su ispale u polufinalima&lt;br&gt;{{colorbox|#ffc20e}} Države koje su učestvovale nekada u prošlosti, ali ne i 2024.
| sistem_glasanja = Svaka zemlja dodeljuje dva puta bodove od 1-8, 10 i 12 poena; posebno glasove žirija, posebno glasove publike.
| nula_poena = —
| pobednička_pesma = {{Evrovizija (SR)|Portugal}} — ''[[Amar pelos dois]]''
| pobednički_ples = 
| prethodna = 2016
| naredna = 2018
| naziv = Pesma Evrovizije
| fusnote = 
}}
'''Pesma Evrovizije 2017.''' ({{jez-engl|Eurovision Song Contest 2017}}; {{jez-fr|Concours Eurovision de la chanson 2017}}) je bio 62. po redu izbor za [[Pesma Evrovizije|Pesmu Evrovizije]]. Održao se u [[Kijev]]u, glavnom gradu [[Ukrajina|Ukrajine]], zahvaljujući pobedi [[Džamala|Džamale]] na [[Pesma Evrovizije 2016.|Evroviziji 2016.]] godine u [[Stokholm]]u, sa pesmom ''[[1944 (pesma)|1944]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=ukraine_wins_2016_eurovision_song_contest|title=Ukraine wins 2016 Eurovision Song Contest|work=Eurovision Song Contest|accessdate=14.5.2016}}&lt;/ref&gt; Ovo je bio drugi put da je Ukrajina domaćin takmičenja, prethodni put domaćin je bila [[Pesma Evrovizije 2005.|2005. godine]]. Takmičenje se sastojalo iz dva polufinala i finala, a datumi održavanja polufinalnih večeri su [[9. maj|9.]] i [[11. maj]] [[2017]]. godine dok se veliko finale održalo [[13. maj]]a iste godine.&lt;ref name=:1&gt;{{cite web|title=Follow live: Heads of Delegation meet in Stockholm|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=follow_live_heads_of_delegation_meet_in_stockholm}}&lt;/ref&gt;

42 zemlje su učestvovale na takmičenju. Portugal i Rumunija su se vratile nakon odsustva 2016. godine, dok se Bosna i Hercegovina povukla sa takmičenja zbog finansijskih poteškoća, a Rusija se povukla sa takmičenja zbog zabrane ulaska u Ukrajinu njihove predstavnice.

Posle pedeset i više godina čekanja, Portugal je ostvario svoju prvu ubedljivu pobedu. Predstavljao ju je Salvador Sobral sa pesmom ''Amar pelos dois''.

== Izbor grada domaćina ==

{{location map+ |Ukraine |width=250 |float=left |caption=Lokacije kandidata gradova za domaćinstvo. Izabrani grad je označen u plavo.|places=
&lt;small&gt;{{location map~|Ukraine |lat=48.4647 |long=35.0462 |label=[[Dnjepar]]|position=left|mark=Red pog.svg}}&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;{{location map~|Ukraine |lat=50.004444 |long=36.231389 |label=[[Harkov]]|mark=Red pog.svg}}&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;{{location map~|Ukraine |lat=46.633333 |long=32.583333 |label=[[Herson]]|mark=Red pog.svg}}&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;{{location map~|Ukraine |lat=50.45 |long=30.523333 |label=[[Kijev]]|mark=Blue pog.svg}}&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;{{location map~|Ukraine |lat=49.85 |long=24.016667 |label=[[Lavov]]|mark=Red pog.svg}}&lt;/small&gt;
&lt;small&gt;{{location map~|Ukraine |lat=46.485722 |long=30.743444 |label=[[Odesa]]|position=left|mark=Red pog.svg}}&lt;/small&gt;
}}

Šef emitera domaćina, Nacionalne ukrajinste televizije (NTU) i šefica Ukrajinske delegacije, Viktorija Romanova, je izjavila 18. maja 2016. da će prvi sastanak u vezi sa organizacijom biti održan pre 8. juna, tokom koje će ERU i NTU videti tehničke mogućnosti vezane za takmičenje, kao i bilo koji trening potreban za organizaciju takmičenja. Romanova je takođe objavila da će grad domaćin biti objavljen tokom leta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://nv.ua/ukr/style/evrovision-2016/organizatori-kazhut-shcho-pidgotovka-do-jevrobachennja-2017-rozpochnetsja-za-tri-tizhni-126116.html|title=Organіzatori kažutь, щo pіdgotovka do Єvrobačennя 2017 rozpočnetьsя za tri tižnі|date=18. 5. 2016|website=nv.ua|language=uk-UA|trans-title=Organisers say that preparations for Eurovision 2017 will start in three weeks|access-date=18. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web|url=http://eurovoix.com/2016/05/18/esc17-first-meeting-held-three-weeks/|title=ESC'17: First Meeting To Be Held in Three Weeks|last=Granger|first=Anthony|date=18. 5. 2016|website=Eurovoix.com|publisher=Eurovoix|access-date=18. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://hromadske.ua/posts/pidhotovka-do-yevrobachennia-2017-rozpochnetsia-za-try-tyzhni-orhanizatorka|title=Pіdgotovka do «Єvrobačennя-2017» rozpočnetьsя za tri tižnі — organіzatorka|date=15 May 2016|website=hromadske.ua|publisher=[[Hromadske TV]]|language=uk-UA|trans-title=Preparations for Eurovision 2017 start in three weeks - organiser|access-date=19. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;

NTU i vlada Ukrajine su 23. juna pokrenuli konkurs za zainteresovane gradove koje bi želele da budu domaćini na takmičenju.&lt;ref name=hostcity_search&gt;{{Cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=search_for_2017_eurovision_host_city_has_started|title=Search for 2017 Eurovision host city has started|last=Brey|first=Marco|date=24. 6. 2016|website=eurovision.tv|publisher=[[European Broadcasting Union]]|accessdate=25. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Vіdbіr mіsta, щo priйmatime Єvrobačennя-2017, rozpočato!|url=http://1tv.com.ua/news/channel/80487|website=1tv.com.ua|publisher=[[National Television Company of Ukraine|NTU]]|accessdate=4. 7. 2016|date=23. 6. 2016|language=Ukrainian|archive-date=2016-06-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20160625130046/http://1tv.com.ua/news/channel/80487|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Selekcija grada domaćina biće dirigovana u četiri staze:
*24. jun- 8. jul: Zainteresovani gradovi su formalno pozvani da konkurišu za domaćinstvo.
*8–15. jul: Grupa radnika sa NTU i Lokalnim ogranizacijskim komitetom (LOC) predvođenim od strane premijera Ukrajine [[Volodimir Grojsman]] je ocenjivala gradove.
*18–22. jul: Gradovi kandidati formalno su konkurisali za domaćinstvo LOC. Izbor je smanjen na tri grada i predat je ERU.
*22. jul- 1. avgust: Tri grada kandidata biće pregledana od strane LOK i ERU. Pres konferencija biće održana kako bi objavili rezultate i izabrali grad domaćina.

Kriterijumi za izbor grada domaćina su sledeći:&lt;ref&gt;{{cite web|title=Položennя pro organіzacію vіdboru mіsta ta areni Єvrobačennя-2017|url=http://1tv.com.ua/news/channel/80486|website=1tv.com.ua|publisher=[[National Television Company of Ukraine|NTU]]|accessdate=4. 7. 2016|date=23. 6. 2016|language=Ukrainian|archive-date=2016-08-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806133135/http://1tv.com.ua/news/channel/80486|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
*Mesto održavanja mora biti pokriveno sa najmanje 7,000 gledalaca ili 10,000 gledalaca.
*Međunarodni pres centar mora biti u mogućnosti da primi ne manje od 1,550 novinara.
*Mesta moraju obezbediti i ceremonije otvaranja i zatvaranja za najmanje 3,000 posetilaca.
*Grad domaćin mora da ima fer cene hotelskih soba u skladu sa evropskim standardima, koji su smešteni blizu mesta održavanja i blizu centra grada. Najmanje 2,000 soba moraju biti obezbeđeni: 1,000 za delegacije koje učestvuju i 1,000 za akreditovane medije i obožavaoce.
*Grad domaćin mora biti u mogućnosti da obezbedi sigurnost i obezbeđenje učesnika, delegacija i obožavaoca.

Šest gradova su poslale svoje prijave 8. jula:  [[Dnjepar]], [[Harkov]], [[Herson]], [[Kijev]], [[Lavov]] i [[Odesa]].&lt;ref name=KP160608&gt;{{cite news|last=Vikhrov|first=Natalie|url=http://www.kyivpost.com/article/content/lifestyle/six-cities-officially-apply-to-host-eurovision-2017-418217.html|title=Six cities officially apply to host Eurovision 2017|work=[[Kyiv Post]]|date=8. 7. 2016|accessdate=8. 7. 2016}}&lt;/ref&gt; Ministar kulture, Jevhen Niščuk je 30. juna izjavio da odgovarajuće mesto održavanja ne postoji, predloživši da bi trebalo izgraditi novu arenu u Kijevu ili Lavovu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=V Ukraine net podhodящeй dlя Evrovideniя krыtoй arenы – ministr kulьturы|url=http://zn.ua/UKRAINE/v-ukraine-net-podhodyaschey-dlya-evrovideniya-krytoy-areny-ministr-kultury-217569_.html|website=zn.ua|publisher=[[Zerkalo Nedeli]]|accessdate=6. 7. 2016|date=30. 6. 2016|language=Russian}}&lt;/ref&gt;

Šest gradova je zvanično prikazano LOK-u u specijalnoj emisiji koja se zvala ''Bitka gradova'', prenešena od strane Prvog kanala Ukrajine, Radio Ukrajine i Jutjub kanala Ukrajinske televizije. Tokom emisije, predstavnici gradova su predstavljali svoje gradove:&lt;ref&gt;{{cite web|title=Watch live: Six potential host cities take part in live televised special|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=six_cities_bid_to_host_eurovision_2017|website=eurovision.tv|publisher=[[European Broadcasting Union]]|accessdate=20 July 2016|date=20 July 2016}}&lt;/ref&gt;
{{Div col|cols=2}}
*Dnjepar: [[Boris Filatov]] (gradonačelnik)
*Harkov: Igor Terehov (gradonačelnik)
*Herson: Volodimir Mikolajenko (gradonačelnik)
*Kijev: Oleksej Režnjikov
*Lavov: Andrij Moskalenko (gradonačelnik)
*Odesa: Pavel Vugelman (gradonačelnik)
{{Div col end}}
Članovi LOK-a, mediji, ukrajinski muzički eksperti i fanovi su takođe učestvovali u diskusiji.

Aplikacije Dnjepra, Kijeva i Odese su ostali sačuvani 22. jula. 30. jula ERU je objavila da bi 1. avgusta trebalo objaviti grad domaćina.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=230133|title=Hosting Eurovision: A city in the spotlights|last=|first=|date=|website=eurovision.tv|publisher=|language=en-GB|access-date=2016-07-31}}&lt;/ref&gt;

Objava grada domaćina se okečuje 24. avgusta.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.esctoday.com/137003/eurovision-2017-host-city-announcement-expected-24-august|title=Eurovision 2017: Host city deliberation expected by 24 August|last=Jiandani|first=Sanjay|date=10 August 2016|website=esctoday.com|publisher=esctoday.com|language=en-GB|access-date=2016-08-15}}&lt;/ref&gt;

&lt;!-- DO NOT remove the dagger symbol, as it is being used due to the [[WP:ACCESS]] policy. Removal of it will be deemed as disruptive vandalism. --&gt;
{{colorbox|#CEDFF2|†&amp;nbsp;}} Grad domaćin
{{colorbox|#F2E0CE|‡&amp;nbsp;}} I dalje u igri
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
! Grad&lt;ref name=host_bids&gt;{{cite web|title=Šestь oblastnыh centrov Ukrainы pretenduюt na pravo prinimatь Evrovidenie-2017|url=http://zn.ua/UKRAINE/shest-oblastnyh-centrov-ukrainy-pretenduyut-na-pravo-prinimat-evrovidenie-2017-217988_.html|website=zn.ua|publisher=[[Zerkalo Nedeli]]|accessdate=5. 7. 2016|date=5. 7. 2016|language=Russian}}&lt;/ref&gt;
! Arena
! Kapacitet
! Napomene
|-
| [[Dnjepar]]
| DnjeparEuroArena
| 9,500
| Izbor uključuje kompletno renoviranje Stadiona Metero, uključujući i Sportski kompleks Meteor smešten blizu, koji bi trebalo biti završen do marta 2017. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Filatov: Dnepr gotov investirovatь polmilliarda griven v podgotovku goroda k &quot;Evrovideniю – 2017&quot;|url=http://www.unian.net/society/1419749-filatov-dnepr-gotov-investirovat-polmilliarda-griven-v-podgotovku-goroda-k-evrovideniyu-2017.html|publisher=[[Ukrainian Independent Information Agency]]|accessdate=15. 7. 2016|language=Russian|date=15. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Harkov]]
| [[Stadion Metalist]]
| 40,003
| Domaćin tri utakmice grupne faze [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|Evropskog prvenstva u fudbalu 2012. godine]]. Fali krov, rekvizit neophodan za arenu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/07/05/esc17-kharkiv-reveals-planned-venue/|title=ESC'17: Kharkiv Reveals Planned Venue|last=Granger|first=Anthony|publisher=Eurovoix.com|date=5. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Herson]]
| Koncertna hala &quot;Yubileyniy&quot;
| 1,600
| Potrebno je kompletno renoviranje, za šta bi bilo potrebno 7-8 meseci.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Zasіdannя Orgkomіtetu z pіdgotovki ta provedennя v Ukraїnі Єvrobačennя-2017|url=https://www.youtube.com/watch?v=m89KWqv82EA|website=youtube.com|publisher=[[National Television Company of Ukraine|NTU]]|accessdate=22. 7. 2016|language=Ukrainian|date=22. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-style=&quot;background:#CEDFF2;&quot;
| rowspan=&quot;3&quot; | [[Kijev]] †
|-
| [[Palata Sportova]]
| 10,000
| Domaćin [[Pesma Evrovizije 2005.|Pesme Evrovizije 2005.]] i [[Dečja pesma Evrovizije 2009.|Dečje pesme Evrovizije 2009.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Evrovidenie mešaet provedeniю čempionata mira po hokkeю-2017 v Kieve|url=http://zn.ua/SPORT/evrovidenie-meshaet-provedeniyu-chempionata-mira-po-hokkeyu-2017-v-kieve-217866_.html|website=zn.ua|publisher=[[Zerkalo Nedeli]]|accessdate=6. 7. 2016|date=3. 7. 2016|language=Russian}}&lt;/ref&gt;
|-
|-style=&quot;background:#CEDFF2;&quot;
| Međunarodni izložbeni centar
| 11,000
| Kao rezerva.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Mischishin|first1=Anna|last2=Mamienko|first2=Olesya|last3=Rudenko|first3=Irina|last4=Solodovnik|first4=Mariya|last5=Mazhurina|first5=Svetlana|last6=Bezhenar|first6=Tatyana|title=&quot;Evrovidenie-2017&quot;: kto čem bratь budet?|url=http://kp.ua/culture/545451-evrovydenye-2017-kto-chem-brat-budet|website=kp.ua|publisher=[[KP (newspaper)|KP]]|accessdate=20. 7. 2016|language=Russian|date=19. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Oleksій Reznіkov: «Kiїv gotoviй priйmati Єvrobačennя hoč zavtra»|url=https://kievcity.gov.ua/news/39921.html|website=kievcity.gov.ua|publisher=[[Kiev City State Administration]]|accessdate=21. 7. 2016|language=Ukrainian|date=20. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Lavov]]
| [[Arena Lavov]]
| 34,915
| Domaćin tri utakmice grupne faze [[Evropsko prvenstvo u fudbalu 2012.|Evropskog prvenstva u fudbalu 2012. godine]]. Fali krov, rekvizit neophodan za arenu.&lt;ref name=Lviv_bid&gt;{{cite web|title=Dlя Єvrobačennя u Sadovogo proponuюtь «Arenu Lьvіv» і … nedobudovaniй stadіon do Єvrobasketu|url=http://portal.lviv.ua/news/2016/07/08/dlya-yevrobachennya-u-sadovogo-proponuyut-arenu-lviv-i-nedobudovaniy-stadion-do-yevrobasket|website=portal.lviv.ua|publisher=L'vívs'kiy portal|accessdate=8. 7. 2016|language=Ukrainian|date=8. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Odesa]]
| [[Stadion Hornomorec]]
| 10,000–12,000
| Potrebno je renoviranje stadiona i izgradnja krova.&lt;ref&gt;{{cite web|title= ESC'17: Odessa Proposes Chornomorets Stadium As Venue|url=http://eurovoix.com/2016/07/14/odessa-chornomorets-stadium-proposed-venue/|website=eurovoix.com|last=Granger|first=Anthony|accessdate=14. 7. 2016|date=14. 7. 2016}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Odessa predstavila novый brend na Bitve gorodov za Evrovidenie-2017|url=http://usionline.com/2016/07/20/odessa-predstavila-novyj-brend-na-bitve-gorodov-za-evrovidenie-2017-foto/|website=usionline.com|publisher=Ukrainian Information Service|accessdate=21. 7. 2016|language=Russian|date=20. 7. 2016|archive-date=2016-08-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20160806133221/http://usionline.com/2016/07/20/odessa-predstavila-novyj-brend-na-bitve-gorodov-za-evrovidenie-2017-foto/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|}

9. septembra 2016. Kijev je izabran za grada domaćina takmičenja 2017. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Jordan|first1=Paul|title=Kyiv to host Eurovision 2017!|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=kyiv_to_host_eurovision_2017|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=9. 9. 2016|date=9. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;

== Format ==

===Datum održavanja===

Preliminarni datumi su objavljeni prilikom susreta šefova delegacija u Stokholmu, da bi polufinala trebalo da se održe 16. i 18. maja, a finale 20. maja. Ovi datumi su izabrani kako bi se izbegli veliki sportski događaji u to vreme.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Brey|first1=Marco|title=Follow live: Heads of Delegation meet in Stockholm|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=follow_live_heads_of_delegation_meet_in_stockholm|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=15. 3. 2016|date=14. 3. 2016}}&lt;/ref&gt;

Kasnije je EBU 24. juna pomerio preliminarne datume za nedelju dana ranije.&lt;ref name=hostcity_search/&gt; Ukrajinska televizija je tražila da pomeri datume, jer se 18. maj poklapa sa danom sećanja na žrtva genocida Krimskih Tatara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://wiwibloggs.com/2016/06/24/eurovision-2017-ukraine-broadcaster-proposes-new-dates/145614/|title=Eurovision 2017: Ukraine broadcaster NTU proposes new dates|first=Robyn|last=Gallagher|date=24. 6. 2016|publisher=wiwibloggs|accessdate=26. 6. 2016|archive-date=2024-05-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20240524021035/https://wiwibloggs.com/2016/06/24/eurovision-2017-ukraine-broadcaster-proposes-new-dates/145614/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prelim_uefa&gt;{{cite web|last1=Van Eersel|first1=Dennis|title=Eurovision 2017: Preliminary dates moved because of Remembrance Day|url=http://www.escdaily.com/eurovision-2017-preliminary-dates-moved-remembrace-day/|website=escdaily.com|publisher=ESC Daily|accessdate=4. 7. 2016|date=3. 7. 2016|archive-date=2016-07-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160704133314/http://www.escdaily.com/eurovision-2017-preliminary-dates-moved-remembrace-day/}}&lt;/ref&gt; Ali, trenutni datumi se poklapaju sa datumima održavanja polufinala 2016-17 UEFA Lige Šampiona i Lige Evrope.&lt;ref name=prelim_uefa/&gt;

Zvanični datumi su objavljeni nakon objave grada domaćina, tako da će se polufinala održati 9. i 11. maja, a finale 13. maja.&lt;ref name=hostcity_search/&gt;

=== Žreb za polufinale ===
Žreb za polufinale je održan [[31. januar]]a 2017. godine u Kijevu. Zemlje učesnice, sem direktnih finalista (domaćina Ukrajine i velike petorke), su podeljene u šest šešira, formiranih na osnovu istorijata razmene poena među državama u poslednjih 10 godina, po čemu će kasnije biti izvučeni učesnici po polufinalima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=251653|title=Semi-Final Allocation draw to take place in Kyiv|first=Paul|last=Jordan|date=25. 1. 2017|publisher=eurovision.tv|accessdate=25. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;

Sastav šešira je bio sledeći:‍

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 1
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 2
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 3
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 4
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 5
! style=&quot;width:15%;&quot;| Šešir broj 6
|-
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija (SR)|Albanija}}
* {{Evrovizija (SR)|Makedonija}}
* {{Evrovizija (SR)|Slovenija}}
* {{Evrovizija (SR)|Srbija}}
* {{Evrovizija (SR)|Hrvatska}}
* {{Evrovizija (SR)|Crna Gora}}
* {{Evrovizija (SR)|Švajcarska}}{{#tag:ref|Iako je Švajcarska bila smeštena u šeširu 1, Švajcarska je već bila smeštena da nastupi u drugom polufinalu na nagovor švajcarskog emitera.|group=lower-alpha}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija (SR)|Danska}}
* {{Evrovizija (SR)|Estonija}}
* {{Evrovizija (SR)|Island}}
* {{Evrovizija (SR)|Norveška}}
* {{Evrovizija (SR)|Finska}}
* {{Evrovizija (SR)|Švedska}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija (SR)|Azerbejdžan}}
* {{Evrovizija (SR)|Belorusija}}
* {{Evrovizija (SR)|Gruzija}}
* {{Evrovizija (SR)|Izrael}}
* {{Evrovizija (SR)|Jermenija}}
* &lt;s&gt;{{Evrovizija (SR)|Rusija}}&lt;/s&gt;{{#tag:ref|Rusija je bila žrebovana da nastupi u drugom polufinalu, ali su se povukli sa takmičenja, zbog zabrane ulaska u Ukrajinu njihove predstavnice Julije Samojlove od strane ukrajinske vlade.|group=lower-alpha}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija (SR)|Bugarska}}
* {{Evrovizija (SR)|Grčka}}
* {{Evrovizija (SR)|Kipar}}
* {{Evrovizija (SR)|Mađarska}}
* {{Evrovizija (SR)|Moldavija}}
* {{Evrovizija (SR)|Rumunija}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija (SR)|Australija}}
* {{Evrovizija (SR)|Austrija}}
* {{Evrovizija (SR)|Malta}}
* {{Evrovizija (SR)|Portugal}}
* {{Evrovizija (SR)|San Marino}}
* {{Evrovizija (SR)|Češka}}
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Evrovizija (SR)|Belgija}}
* {{Evrovizija (SR)|Irska}}
* {{Evrovizija (SR)|Letonija}}
* {{Evrovizija (SR)|Litvanija}}
* {{Evrovizija (SR)|Poljska}}
* {{Evrovizija (SR)|Holandija}}
|}

&lt;small&gt;''Napomene:''&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;{{notelist}}&lt;/small&gt;

=== Grafički dizajn ===
[[30. januar]]a 2017. je predstavljen logo i slogan takmičenja koji glasi ''Celebrate Diversity''. Supervizor Jon Ola San je izjavio da slogan ujedinjuje zemlje širom Evrope kako bi slavili jedinstvene razlike i sjajnu muziku. Logo takmičenja se sastoji od tradicionalne ukrajinske ogrlice ''Namisto'' koja predstavlja amajliju, simbol lepote i zdravlja. Izrađena je od raznovrsnih nanizanih perli, gde svaka ima drugačiji izgled i tako istovremeno predstavlja obeležje induvidualnosti i raznovrsnosti.&lt;ref name=slogan&gt;{{cite web|last1=Jordan|first1=Paul|title=Ukraine is ready to Celebrate Diversity in 2017|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=ukraine_is_ready_to_celebrate_diversity_in_2017|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=30. 1. 2017|date=30. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Voditelji ===
27. februara 2017. je objavljeno da će voditelji takmičenja biti ukrajinski komičar i glumac Oleksandr Skičko, radijski i televizijski voditelj Volodimir Ostapčuk i voditelj Timur Mirošničenko koji je evrovizijskoj publici poznat po tome što je bio voditelj na takmičenjima za [[Dečja pesma Evrovizije 2009.|Dečju pesmu Evrovizije 2009.]] i [[Dečja pesma Evrovizije 2013.|2013. godine]].&lt;ref name=&quot;Presenters&quot;&gt;{{cite web|last1=Jordan|first1=Paul|title=Let's hear it for the boys! Meet the hosts of Eurovision 2017|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=257553|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=27. 2. 2017|date=27. 2. 2017}}&lt;/ref&gt; Biće ovo prvi put da sastav voditelja čine tri muškarca.

== Zemlje učesnice ==

31. oktobra 2016. godine ERU je prvobitno objavila da bi na takmičenju 2017. godine trebalo učestovati 43 zemlje čime bi bio izjednačen rekord po broju učesnika iz 2008. i 2011. godine. Portugal i Rumunija će se vratiti nakon odsustva 2016. godine, dok se Bosna i Hercegovina povukla sa takmičenja zbog finansijskih poteškoća.&lt;ref name=participants&gt;{{cite web|last1=Jordan|first1=Paul|title=43 countries to participate in Eurovision 2017|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=43_countries_to_participate_in_eurovision_2017|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=31. 10. 2016|date=31. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;

13. aprila 2017. Rusija se povukla sa takmičenja, zato što je ukrajinska vlada ruskoj predstavnici Juliji Samojlovoj zabranila ulazak u zemlju zbog održanog nastupa na Krimu. Tako je broj učesnika smanjen na 42.&lt;ref name=&quot;Russia Withdrawal 2&quot;&gt;{{cite web|title=EBU: &quot;Russia no longer able to take part in Eurovision 2017&quot;|url=https://eurovision.tv/story/russia-unable-to-participate-2017-ebu-statement|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=13. 4. 2017|date=13. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;

=== Izvođači koji su učestvovali ranije ===
Grupa [[O'G3NE]] je ranije predstavljala Holandiju na [[Dečja pesma Evrovizije 2007.|Dečjoj pesmi Evrovizije 2007.]] godine sa pesmom ''Adem in, adem uit'' gde su završile na 11. mestu.

[[Tako Gačečiladže|Tamara Gačečiladže]] je bila članica grupe Stefan i 3G koja je trebala da predstavlja Gruziju na [[Pesma Evrovizije 2009.|Pesmi Evrovizije 2009.]] sa pesmom ''We Don't Wanna Put In'', ali su odustali od takmičenja jer su odbili da promene pesmu na zahtev ERU iz političkih razloga.

[[Imri Ziv]] je bio prateći vokal predstavnicima Izraela na takmičenjima [[Pesma Evrovizije 2015.|2015.]] i [[Pesma Evrovizije 2016.|2016.]] [[Nadav Gueđ|Nadavu Gueđu]] i [[Hovi Star|Hoviju Star]].

[[Omar Naber]] je ranije predstavljao Sloveniju na [[Pesma Evrovizije 2005.|Pesmi Evrovizije 2005.]] sa pesmom ''Stop'' gde se nije plasirao u finale.

Grupa [[Sanstrouk Projekt]] je zajedno sa [[Olja Tira|Oljom Tirom]] ranije predstavljala Moldaviju na [[Pesma Evrovizije 2010.|Pesmi Evrovizije 2010.]] sa pesmom ''Runaway'' gde su završili na 22. mestu u finalu.

[[Tijana Bogićević]] je bila prateći vokal [[Danica Radojčić|Nini]] na [[Pesma Evrovizije 2011.|Pesmi Evrovizije 2011.]]

[[Kojt Tome]] i [[Laura Poldvere]] su ranije predstavljali Estoniju na različitim takmičenjima; Kojt Tome je predstavljao Estoniju na [[Pesma Evrovizije 1998.|Pesmi Evrovizije 1998.]] sa pesmom ''Mere lapsed'' gde je završio na 12. mestu, a Laura Poldvere je predstavljala Estoniju na [[Pesma Evrovizije 2005.|Pesmi Evrovizije 2005.]] kao članica grupe Santrajb sa pesmom ''Let's Get Loud'' gde se nije plasirala u finale.

[[Valentina Moneta]] će po četvrti put predstavljati San Marino na Pesmi Evrovizije, ovaj put u duetu sa Džimijem Vilsonom. Prethodno je učestvovala na takmičenjima [[Pesma Evrovizije 2012.|2012.]], [[Pesma Evrovizije 2013.|2013.]] i [[Pesma Evrovizije 2014.|2014.]] godine.

===Prvo polufinale===
18 zemalja je učestvovalo u prvom polufinalu. Pravo glasa su imali publika i članovi žirija iz [[Italija na izboru za Pesmu Evrovizije|Italije]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo na izboru za Pesmu Evrovizije|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Španija na izboru za Pesmu Evrovizije|Španije]].&lt;ref name=allocation&gt;{{cite web|last1=Jordan|first1=Paul|title=Results of the Semi-Final Allocation Draw|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=44results_of_the_semi-final_allocation_draw|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=31. 1. 2017|date=31. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
! style=&quot;width:4%;&quot;  | #‍&lt;ref name=semis_draw&gt;{{cite web|last1=Jordan|first1=Paul|title=Running order of the Semi-Finals of Eurovision 2017 revealed|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=running_order_of_the_semi-finals_of_eurovision_2017_revealed|website=eurovision.tv|publisher=[[European Broadcasting Union]]|accessdate=31. 3. 2017|date=31. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
! style=&quot;width:12%;&quot; | Država‍&lt;ref name=participants/&gt;
! style=&quot;width:12%;&quot; | Jezik
! style=&quot;width:18%;&quot; | Izvođač(i)‍&lt;ref name=Semi1&gt;{{cite web|first=|last=|title=Eurovision Song Contest 2017 First Semi-Final|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2173|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=31. 1. 2017|date=31. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;
! style=&quot;width:21%;&quot; | Pesma‍&lt;ref name=Semi1/&gt;
! style=&quot;width:21%;&quot; | Srpski prevod
! style=&quot;width:6%;&quot; | Plasman
! style=&quot;width:6%;&quot; | Poeni
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 01
| {{Evrovizija (SR)|Švedska}}
| [[engleski jezik|engleski]]
| [[Robin Bengtson]]
| ''[[I Can't Go On]]''
| ''Ne mogu da odolim''
| 3.
| 227
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 02
| {{Evrovizija (SR)|Gruzija}}
| engleski
| [[Tako Gačečiladze|Tamara Gačečiladze]]
| ''[[Keep The Faith]]''
| ''Čuvaj veru''
| 11.
| 99
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 03
| {{Evrovizija (SR)|Australija}}
| engleski
| [[Ajzaja Fajrbrejs|Ajzaja]]
| ''[[Don't Come Easy]]''
| ''To ne dolazi polako''
| 6.
| 160
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 04
| {{Evrovizija (SR)|Albanija}}
| engleski
| [[Lindita Halimi|Lindita]]
| ''[[Botë|World]]''
| ''Svet''
| 14.
| 76
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 05
| {{Evrovizija (SR)|Belgija}}
| engleski
| [[Eli Delvo|Blanš]]
| ''[[City Lights]]''
| ''Svetla grada''
| 4.
| 165
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 06
| {{Evrovizija (SR)|Crna Gora}}
| engleski
| [[Slavko Kalezić]]
| ''[[Space]]''
| ''Svemir''
| 16.
| 56
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 07
| {{Evrovizija (SR)|Finska}}
| engleski
| [[Norma Džon]]
| ''[[Blackbird]]''
| ''Crni kos''
| 12.
| 92
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 08
| {{Evrovizija (SR)|Azerbejdžan}}
| engleski
| [[Dijana Hadžijeva|Dihadž]]
| ''[[Skeletons]]''
| ''Kosturi''
| 8.
| 150
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 09
| {{Evrovizija (SR)|Portugal}}
| [[portugalski jezik|portugalski]]
| [[Salvador Sobral]]
| ''[[Amar pelos dois]]''
| ''Voleti za oboje''
| 1.
| 370
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10
| {{Evrovizija (SR)|Grčka}}
| engleski
| [[Dimitra Papadea|Demi]]
| ''[[This Is Love]]''
| ''Ovo je ljubav''
| 10.
| 115
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11
| {{Evrovizija (SR)|Poljska}}
| engleski
| [[Kašja Moš]]
| ''[[Flashlight]]''
| ''Svetiljka''
| 9.
| 119
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 12
| {{Evrovizija (SR)|Moldavija}}
| engleski
| [[Sanstrouk Projekt]]
| ''[[Hey, Mamma!]]''
| ''Hej mama''
| 2.
| 291
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 13
| {{Evrovizija (SR)|Island}}
| engleski
| [[Svala Bjorgvinsdoutir|Svala]]
| ''[[Paper (pesma)|Paper]]''
| ''Papir''
| 15.
| 60
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 14
| {{Evrovizija (SR)|Češka}}
| engleski
| [[Martina Barta]]
| ''[[My Turn]]''
| ''Moj red''
| 13.
| 83
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 15
| {{Evrovizija (SR)|Kipar}}
| engleski
| [[Hovig Demirčjan|Hovig]]
| ''[[Gravity (pesma)|Gravity]]''
| ''Gravitacija''
| 5.
| 164
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 16
| {{Evrovizija (SR)|Jermenija}}
| engleski
| [[Arcvik Harutjunjan|Arcvik]]
| ''[[Fly With Me]]''
| ''Leti sa mnom''
| 7.
| 152
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 17
| {{Evrovizija (SR)|Slovenija}}
| engleski
| [[Omar Naber]]
| ''[[On My Way]]''
| ''Na putu''
| 17.
| 36
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 18
| {{Evrovizija (SR)|Letonija}}
| engleski
| [[Trijana Park]]
| ''[[Line (Pesma grupe Trijana Park)|Line]]''
| ''Linija''
| 18.
| 21
|}

===Drugo polufinale===
18 zemalja je učestvovalo u drugom polufinalu. Pravo glasa su imali publika i članovi žirija iz [[Nemačka na izboru za Pesmu Evrovizije|Nemačke]], [[Ukrajina na izboru za Pesmu Evrovizije|Ukrajine]] i [[Francuska na izboru za Pesmu Evrovizije|Francuske]].&lt;ref name=allocation/&gt; [[Rusija na izboru za Pesmu Evrovizije|Rusija]] je trebala da nastupi pod rednim brojem tri u ovom polufinalu, ali su odustali od takmičenja nakon što je ukrajinska vlada zabranila njihovoj predstavnici Juliji Samojlovoj ulazak u zemlju.&lt;ref name=&quot;Russia Withdrawal 2&quot;/&gt;

{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|-
! style=&quot;width:4%;&quot;  | #‍&lt;ref name=semis_draw/&gt;
! style=&quot;width:12%;&quot; | Država‍&lt;ref name=participants/&gt;
! style=&quot;width:12%;&quot; | Jezik
! style=&quot;width:18%;&quot; | Izvođač(i)‍&lt;ref name=Semi2&gt;{{cite web|first=|last=|title=Eurovision Song Contest 2017 Second Semi-Final|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2183|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=31. 1. 2017|date=31. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;
! style=&quot;width:21%;&quot; | Pesma‍&lt;ref name=Semi2/&gt;
! style=&quot;width:21%;&quot; | Srpski prevod
! style=&quot;width:6%;&quot; | Plasman
! style=&quot;width:6%;&quot; | Poeni
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 01
| {{Evrovizija (SR)|Srbija}}
| engleski
| [[Tijana Bogićević]]
| ''[[In Too Deep]]''
| ''Preduboko''
| 11.
| 98
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 02
| {{Evrovizija (SR)|Austrija}}
| engleski
| [[Nejtan Trent]]
| ''[[Running On Air]]''
| ''Trčim po vazduhu''
| 7.
| 147
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 03
| {{Evrovizija (SR)|Makedonija}}
| engleski
| [[Jana Burčeska]]
| ''[[Dance Alone]]''
| ''Plešem sama''
| 15.
| 69
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 04
| {{Evrovizija (SR)|Malta}}
| engleski
| [[Klaudija Fanijelo]]
| ''[[Breathlessly]]''
| ''Bez daha''
| 16.
| 55
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 05
| {{Evrovizija (SR)|Rumunija}}
| engleski
| [[Ilinka]] &amp; [[Aleks Florea]]
| ''[[Yodel It!]]''
| ''Jodeluj''
| 6.
| 174
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 06
| {{Evrovizija (SR)|Holandija}}
| engleski
| [[O'G3NE]]
| ''[[Lights and Shadows]]''
| ''Svetlosti i senke''
| 4.
| 200
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 07
| {{Evrovizija (SR)|Mađarska}}
| [[mađarski jezik|mađarski]]
| [[Jožef Papai|Joci Papai]]
| ''[[Origo]]''
| ''Poreklo''
| 2.
| 231
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 08
| {{Evrovizija (SR)|Danska}}
| engleski
| [[Anja Nisen]]
| ''[[Where I Am (Pesma Anje Nisen)|Where I Am]]''
| ''Gde sam ja''
| 10.
| 101
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 09
| {{Evrovizija (SR)|Irska}}
| engleski
| [[Brendan Mari]]
| ''[[Dying To Try]]''
| ''Umirem da probam''
| 13.
| 86
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10
| {{Evrovizija (SR)|San Marino}}
| engleski
| [[Valentina Moneta]] &amp; [[Džimi Vilson]]
| ''[[Spirit of the Night]]''
| ''Duh noći''
| 18.
| 1
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11
| {{Evrovizija (SR)|Hrvatska}}
| engleski, [[italijanski jezik|italijanski]]
| [[Žak Houdek]]
| ''[[My Friend]]''
| ''Moj prijatelj''
| 8.
| 141
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 12
| {{Evrovizija (SR)|Norveška}}
| engleski
| [[Jovst]]
| ''[[Grab The Moment]]''
| ''Zgrabi trenutak''
| 5.
| 189
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 13
| {{Evrovizija (SR)|Švajcarska}}
| engleski
| [[Tajmbel]]
| ''[[Apollo (pesma grupe Tajmbel)|Apollo]]''
| ''Apolo''
| 12.
| 97
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 14
| {{Evrovizija (SR)|Belorusija}}
| [[beloruski jezik|beloruski]]
| [[Navi (grupa)|Navi]]
| ''[[Historyja majho žyccia|Story of My Life]]''
| ''Priča mog života''
| 9.
| 110
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 15
| {{Evrovizija (SR)|Bugarska}}
| engleski
| [[Kristijan Kostov]]
| ''[[Beautiful Mess]]''
| ''Lep nered''
| 1.
| 403
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 16
| {{Evrovizija (SR)|Litvanija}}
| engleski
| [[Fusedmark]]
| ''[[Rain of Revolution]]''
| ''Kiša revolucije''
| 17.
| 42
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 17
| {{Evrovizija (SR)|Estonija}}
| engleski
| [[Kojt Tome|Kojt]] &amp; [[Laura Poldvere|Laura]]
| ''[[Verona (pesma)|Verona]]''
| ''Verona''
| 14.
| 85
|-style=&quot;font-weight: bold; background: navajowhite;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 18
| {{Evrovizija (SR)|Izrael}}
| engleski
| [[Imri Ziv|Imri]]
| ''[[I Feel Alive]]''
| ''Osećam se živim''
| 3.
| 207
|}

===Finale===

{| class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;width:100%&quot;
|-
! style=&quot;width:4%;&quot;  | #‍&lt;ref&gt;{{cite web|title=EXCLUSIVE: Running order for the 2017 Grand Final released!|url=https://eurovision.tv/story/running-order-grand-final-2017|website=eurovision.tv|accessdate=12. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
! style=&quot;width:12%;&quot; | Država‍&lt;ref name=Participants/&gt;
! style=&quot;width:12%;&quot; | Jezik
! style=&quot;width:18%;&quot; | Izvođač(i)‍&lt;ref name=Final&gt;{{cite web|first=|last=|title=Eurovision Song Contest 2017 Grand Final|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2163|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=31. 1. 2017|date=31. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;
! style=&quot;width:21%;&quot; | Pesma‍&lt;ref name=Final/&gt;
! style=&quot;width:21%;&quot; | Srpski prevod
! style=&quot;width:6%;&quot; | Plasman
! style=&quot;width:6%;&quot; | Poeni
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 01
| {{Evrovizija (SR)|Izrael}}
| engleski
| [[Imri Ziv|Imri]]
| ''[[I Feel Alive]]''
| ''Osećam se živim''
| 23.
| 39
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 02
| {{Evrovizija (SR)|Poljska}}
| engleski
| [[Kašja Moš]]
| ''[[Flashlight]]''
| ''Svetiljka''
| 22.
| 64
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 03
| {{Evrovizija (SR)|Belorusija}}
| [[beloruski jezik|beloruski]]
| [[Navi (grupa)|Navi]]
| ''[[Historyja majho žyccia|Story of My Life]]''
| ''Priča mog života''
| 17.
| 83
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 04
| {{Evrovizija (SR)|Austrija}}
| engleski
| [[Nejtan Trent]]
| ''[[Running On Air]]''
| ''Trčim po vazduhu''
| 16.
| 93
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 05
| {{Evrovizija (SR)|Jermenija}}
| engleski
| [[Arcvik Harutjunjan|Arcvik]]
| ''[[Fly With Me]]''
| ''Leti sa mnom''
| 18.
| 79
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 06
| {{Evrovizija (SR)|Holandija}}
| engleski
| [[O'G3NE]]
| ''[[Lights and Shadows]]''
| ''Svetlosti i senke''
| 11.
| 150
|-style=&quot;font-weight:bold; background: #CD7F32;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 07
| {{Evrovizija (SR)|Moldavija}}
| engleski
| [[Sanstrouk Projekt]]
| ''[[Hey, Mamma!]]''
| ''Hej mama''
| 3.
| 374
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 08
| {{Evrovizija (SR)|Mađarska}}
| [[mađarski jezik|mađarski]]
| [[Jožef Papai|Joci Papai]]
| ''[[Origo]]''
| ''Poreklo''
| 8.
| 200
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 09
| {{Evrovizija (SR)|Italija}}
| italijanski
| [[Frančesko Gabani]]
| ''[[Occidentali's Karma]]''
| ''Karma zapadnjaka''
| 6.
| 334
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 10
| {{Evrovizija (SR)|Danska}}
| engleski
| [[Anja Nisen]]
| ''[[Where I Am (Pesma Anje Nisen)|Where I Am]]''
| ''Gde sam ja''
| 20.
| 77
|-style=&quot;font-weight:bold; background: gold;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 11
| {{Evrovizija (SR)|Portugal}}
| [[portugalski jezik|portugalski]]
| [[Salvador Sobral]]
| ''[[Amar pelos dois]]''
| ''Voleti za oboje''
| 1.
| 758
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 12
| {{Evrovizija (SR)|Azerbejdžan}}
| engleski
| [[Dijana Hadžijeva|Dihadž]]
| ''[[Skeletons]]''
| ''Kosturi''
| 14.
| 120
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 13
| {{Evrovizija (SR)|Hrvatska}}
| engleski, [[italijanski jezik|italijanski]]
| [[Žak Houdek]]
| ''[[My Friend]]''
| ''Moj prijatelj''
| 13.
| 128
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 14
| {{Evrovizija (SR)|Australija}}
| engleski
| [[Ajzaja Fajrbrejs|Ajzaja]]
| ''[[Don't Come Easy]]''
| ''To ne dolazi polako''
| 9.
| 173
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 15
| {{Evrovizija (SR)|Grčka}}
| engleski
| [[Dimitra Papadea|Demi]]
| ''[[This Is Love]]''
| ''Ovo je ljubav''
| 19.
| 77
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 16
| {{Evrovizija (SR)|Španija}}
| engleski, [[španski jezik|španski]]
| [[Manel Navaro]]
| ''[[Do It for Your Lover]]''
| ''Uradi to za tvog ljubavnika''
| 26.
| 5
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 17
| {{Evrovizija (SR)|Norveška}}
| engleski
| [[Jovst]]
| ''[[Grab The Moment]]''
| ''Zgrabi trenutak''
| 10.
| 158
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 18
| {{Evrovizija (SR)|Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| engleski
| [[Lusi Džouns]]
| ''[[Never Give Up On You]]''
| ''Nikad ne odustajem od tebe''
| 15.
| 111
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 19
| {{Evrovizija (SR)|Kipar}}
| engleski
| [[Hovig Demirčjan|Hovig]]
| ''[[Gravity (pesma)|Gravity]]''
| ''Gravitacija''
| 21.
| 68
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 20
| {{Evrovizija (SR)|Rumunija}}
| engleski
| [[Ilinka]] &amp; [[Aleks Florea]]
| ''[[Yodel It!]]''
| ''Jodeluj''
| 7.
| 282
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 21
| {{Evrovizija (SR)|Nemačka}}
| engleski
| [[Izabela Luen|Levina]]
| ''[[Perfect Life]]''
| ''Savršen život''
| 25.
| 6
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 22
| {{Evrovizija (SR)|Ukrajina}}
| engleski
| [[O. Torvald]]
| ''[[Time (O. Torvald)|Time]]''
| ''Vreme''
| 24.
| 36
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 23
| {{Evrovizija (SR)|Belgija}}
| engleski
| [[Eli Delvo|Blanš]]
| ''[[City Lights]]''
| ''Svetla grada''
| 4.
| 363
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 24
| {{Evrovizija (SR)|Švedska}}
| [[engleski jezik|engleski]]
| [[Robin Bengtson]]
| ''[[I Can't Go On]]''
| ''Ne mogu da odolim''
| 5.
| 344
|-style=&quot;font-weight:bold; background:silver;&quot;
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 25
| {{Evrovizija (SR)|Bugarska}}
| engleski
| [[Kristijan Kostov]]
| ''[[Beautiful Mess]]''
| ''Lep nered''
| 2.
| 615
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 26
| {{Evrovizija (SR)|Francuska}}
| [[francuski jezik|francuski]], engleski
| [[Aleksandra Make|Alma]]
| ''[[Requiem]]''
| ''Rekvijem''
| 12.
| 135
|-
|}

== Rezultati ==
&lt;!-- Molimo vas da ne dirate ove tabele!--&gt;
U sledećim tabelama nalaze se detaljniji statistički podaci o rezultatima glasanja po državama.
=== Rezultati prvog polufinala ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot;| &lt;small&gt;Način glasanja:&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{nowrap|{{legend|#659EC7|100% žiri|outline=#AAAAAA}}}}&lt;/small&gt;&lt;small&gt;{{nowrap|{{legend|#59E817|100% teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
! colspan=&quot;23&quot; | Rezultati glasanja (glasovi žirija)‍
|-
! &lt;small&gt;Ukupan&lt;br /&gt;{{nowrap|br. poena}}&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | TG
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Švedska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ŠVE&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Azerbejdžan}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AZE&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Letonija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;LET&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Crna Gora}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;CG&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Albanija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ALB&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Španija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ŠPA&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Finska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;FIN&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Grčka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;GRČ&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Moldavija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;MOL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Jermenija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;JER&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Island}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ISL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Australija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AUS&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Italija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ITA&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Portugal}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;POR&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Gruzija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;GRU&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Kipar}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;KIP&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Slovenija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;SLO&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Belgija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BEL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Poljska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;POLJ&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|UK}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;UK&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Češka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ČEŠ&lt;/small&gt;
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
! rowspan=&quot;18&quot; | &lt;small&gt;Takmičari&lt;/small&gt;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Švedska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''227'''
| 103 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 2 || 6 || 4 || 3 || '''12''' || 2 || 8 || 5 || 8 || 8 || 10 || 5 || 8 || 8 || 7|| '''12''' || 4 || 2 || 10    
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Gruzija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 99
| 37 || 6 || 6 ||  ||  || 1 ||  || 3 || 4 || 5 || 6 || 7 ||  || 2 || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 5 || 3 || 10 || 1 ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Australija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''160'''
| 21 || '''12''' || 7 || 10 || 3 || 5 || 8 || 8 ||  || 6 || 1 || 10 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 || 6 || 6 || 7 || '''12'''|| 10 || 8 || 7 || '''12'''
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Albanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 76
| 38 ||  || 10 ||  || 10 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 10 ||  ||  ||  ||  || 8 ||  ||  ||  || ||  ||  ||  ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Belgija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''165'''
| 125 || 3 ||  || 5 ||  || 3 || 2 ||  || 1 ||  ||  || 2 ||  || 5 || ||  || 3 || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 7 || 4 ||3
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Crna Gora
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 56
| 39 ||  || 8 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || 7 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || ||  ||  ||  || 2
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Finska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 92
| 51 || 7 ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || || 3 ||  || 3 || 7 ||  || 7 ||  || 6 || 6 ||  || 1 ||  || 1
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Azerbejdžan'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''150'''
| 63 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 || 7 || 7 || 5 ||  || 8 || 4 ||  || 6 || 3 || '''12''' || 8 || 10 || 4 || 3 || 5 ||  ||  || 4  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Portugal'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''370'''
| 197 || 5 || '''12''' || '''12''' || 4 || 6 || '''12''' || 10 || 5 || '''12''' || 7 || '''12''' || 6 || 4 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || 10 || 8 || 7 || '''12''' || 10 || 7
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Grčka'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''115'''
| 54 ||  ||  ||  || '''12''' || 8 || 6 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 7 || 10 || 1 || 1 ||  || 2 ||  || '''12''' || ||  || 2 ||  ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Poljska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''119'''
| 69 ||  || 3 || 3 ||  || 2 ||  || 2 ||  || 1 || 2 ||  || '''12''' ||  || 1 ||  || 2 || 4 || 4 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 6 || 8
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Moldavija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''291'''
| 180 || 10 || 5 || 6 || 5 || '''12''' || 7 || 6 || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 8 ||  || 10 || 7 || 10 || 3 || || || 1 ||  || '''12''' || 6
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Island
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 60
| 31 || 2 || 2 || 8 ||  ||  || 1 || 5 ||  || 2 || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 ||  ||  || 2 ||  || || 2 ||  ||  ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Češka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 83
| 2 || 4 || 4 || 7 || 2 ||  || 10 ||  ||  ||  || 4 || 5 || 4 ||  || '''12''' || 1 || 1 || 10 || 6 || 3 || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; |
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Kipar'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''164'''
| 103 || 8 ||  ||  ||  ||  ||  || 7 || 6 ||  || '''12''' || 4 ||  || 3 || || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || || 8 ||  || 3 || 5 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Jermenija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''152'''
| 65 ||  ||  || 4 || 8 || 10 ||  || 4 || '''12''' || 10 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 5 || 6 || 4 || 7 || 5 || 1 ||  || 6 || 5 ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Slovenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 36
| 20 || 1 ||  ||  || 1 ||  || 4 || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || || 4 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 5 ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Letonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 21
| 20 ||  || 1 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  || ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || ||  ||  ||  || 
|}

{| class=&quot;wikitable collapsible collapsed&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot;| &lt;small&gt;Način glasanja:&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{nowrap|{{legend|#659EC7|100% žiri|outline=#AAAAAA}}}}&lt;/small&gt;&lt;small&gt;{{nowrap|{{legend|#59E817|100% teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
! colspan=&quot;23&quot; | Rezultati glasanja (glasovi publike)‍
|-
! &lt;small&gt;Ukupan&lt;br /&gt;{{nowrap|br. poena}}&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | ŽI
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Švedska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ŠVE&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Azerbejdžan}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AZE&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Letonija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;LET&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Crna Gora}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;CG&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Albanija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ALB&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Španija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ŠPA&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Finska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;FIN&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Grčka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;GRČ&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Moldavija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;MOL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Jermenija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;JER&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Island}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ISL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Australija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AUS&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Italija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ITA&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Portugal}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;POR&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Gruzija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;GRU&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Kipar}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;KIP&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Slovenija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;SLO&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Belgija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BEL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Poljska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;POLJ&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|UK}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;UK&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Češka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ČEŠ&lt;/small&gt;
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
! rowspan=&quot;18&quot; | &lt;small&gt;Takmičari&lt;/small&gt;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Švedska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''227'''
| 124 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 6 || 7 || 3 || 10 || 6 || 7 || 3 || 1 || 4 || 10 || 8 || 1 || 10 || 4 || 5 || 5 || 5 || 5 || 1 || 2     
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Gruzija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 99
| 62 ||  || '''12''' ||  ||  ||  ||  ||  || 6 || 2 || 8 ||  ||  || 2 || 6 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 || ||  ||  ||  ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Australija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''160'''
| 139 || 2 || 2 ||  || 1 || 1 ||  ||  ||  ||  || 3 || 6 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || 2 || 3 || 1 ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Albanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 76
| 38 ||  || 3 ||  || '''12''' || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 5 || 10 ||  ||  ||  || 7 ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Belgija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''165'''
| 40 || 10 || 7 || 10 || 2 || 8 || 8 || 10 || 4 ||  || 6 || 7 || 4 || 6 || 8 || 5 || 4 || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 8 || 4 || 6
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Crna Gora
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 56
| 17 || 1 || 5 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 1 || 3 || || 8 || 1 || 2 || 7 || 5 ||  ||  ||  || 6 ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Finska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 92
| 41 || 8 ||  || 5 ||  || 5 || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 ||  ||  || 3 || 2 ||  || 7 ||  ||  || 2 || 3 || 4 || 3 || 3
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Azerbejdžan'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''150'''
| 87 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 || 6 ||  ||  ||  || || '''12''' ||  ||  || 1 ||  || 1 || '''12''' || 10 || 7 ||  ||  ||  || '''12'''  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Portugal'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''370'''
| 173 || '''12''' || 8 || '''12''' || 7 || '''12''' || '''12''' || '''12''' || 10 || 6 || 7 || '''12''' || 10 || 10 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 8 || 6 || '''12''' || '''12''' || '''12''' || 10 || 7
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Grčka'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''115'''
| 61 ||  ||  ||  || 4 || 6 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 5 ||  || 3 || 4 || 5 || 2 || '''12''' || || 6 || 2 || 5 ||
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Poljska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''119'''
| 50 || 6 || 1 || 3 ||  || 2 || 3 ||  || 2 || 3 || 2 || 5 ||  || 8 || || 3 || 3 ||  || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || 8
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Moldavija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''291'''
| 111 || 5 || 10 || 8 || 10 || 7 || 10 || 8 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 8 || '''12''' || '''12''' || '''12''' || 6 || 7 || 10 || 10 || 10 || 8 || 10
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Island
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 60
| 29 || 7 ||  || 4 ||  || 4 || 7 || 5 ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || 1 ||  || ||  || 1 || 2 ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Češka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 83
| 81 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; |
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Kipar'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''164'''
| 61 || 4 ||  || 6 || 5 || 3 ||  || 6 || '''12''' || 7 || '''12''' || 4 || 6 || 3 || 3 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 4 || 7 || 6 || 4  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Jermenija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''152'''
| 87 || 3 ||  || 1 ||  ||  || 4 || 4 || 8 || 4 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 5 ||  ||  || 10 || 8 || || 7 || 6 ||  || 5
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Slovenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 36
| 16 ||  ||  ||  || 8 ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 4 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 || 3 ||  || 1 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Letonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 21
| 1 ||  || 4 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 2 || 1 || || 5 ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || ||  ||  || 7 || 
|}

{| class=&quot;wikitable collapsible collapsed&quot; style=&quot;float:right; font-size:90%; margin:10px; width:30%&quot;
|-
! colspan=5 | Zasebni glasovi publike i žirija u PF 1‍&lt;ref&gt;{{cite web|title=2016 First Semi-Final Scoreboard|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2123#Scoreboard|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=15. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|- &quot;
! style=&quot;width:  6%;&quot; | Plasman
! style=&quot;width: 40%;&quot; | Teleglasanje
! style=&quot;width:  7%;&quot; | Poeni
! style=&quot;width: 40%;&quot; | Žiri
! style=&quot;width:  7%;&quot; | Poeni
|- 
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 1.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Portugal}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 197&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Portugal}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 173&amp;ensp;&amp;nbsp;
|- 
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 2.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Moldavija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 180&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Australija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 139&amp;ensp;&amp;nbsp;
|- 
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 3.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Belgija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 125&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Švedska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 124&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 4.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Švedska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 103&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Moldavija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 111&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 5.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Kipar}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 103&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Azerbejdžan}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 87&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 6.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Poljska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 69&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Jermenija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 87&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 7.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Jermenija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 65&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Češka}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 81&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 8.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Azerbejdžan}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 63&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Gruzija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 62&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 9.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Grčka}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 54&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Grčka}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 61&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 10.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Finska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 51&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Kipar}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 61&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 11.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Crna Gora}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 39&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Poljska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 50&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 12.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Albanija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 38&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Finska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 41&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 13.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Gruzija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 37&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Belgija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 40&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 14.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Island}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 31&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Albanija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 38&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 15.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Australija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 21&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Island}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 29&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 16.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Slovenija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 20&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Crna Gora}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 17&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 17.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Letonija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 20&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Slovenija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 16&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 18.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Češka}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 2&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Letonija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 1&amp;ensp;&amp;nbsp;
|}
{{col-begin}}
{{col-end}}

=== Rezultati drugog polufinala ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot;| &lt;small&gt;Način glasanja:&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{nowrap|{{legend|#659EC7|100% žiri|outline=#AAAAAA}}}}&lt;/small&gt;&lt;small&gt;{{nowrap|{{legend|#59E817|100% teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
! colspan=&quot;23&quot; | Rezultati glasanja (glasovi žirija)‍
|-
! &lt;small&gt;Ukupan&lt;br /&gt;{{nowrap|br. poena}}&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | TG
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|San Marino}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;SM&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Izrael}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;IZR&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Malta}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;MAL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Makedonija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;MAK&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Danska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;DAN&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Austrija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AUT&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Norveška}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;NOR&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Francuska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;FRA&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Litvanija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;LIT&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Estonija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;EST&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Bugarska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BUG&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Srbija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;SRB&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Nemačka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;NEM&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Švajcarska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ŠVA&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Holandija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;HOL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Irska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;IRS&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Belorusija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BLR&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Rumunija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;RUM&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Mađarska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;MAĐ&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Hrvatska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;HRV&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Ukrajina}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;UKR&lt;/small&gt;
|-
! rowspan=&quot;18&quot; | &lt;small&gt;Takmičari&lt;/small&gt;
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Srbija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 98
| 45 || 2 ||  || 2 ||  || 8 ||  || 6 || 1 ||  || 1 || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 7 || 6 || 6 || 2 || 4 ||  || 4 || 2 || 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Austrija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''147'''
| 32 || 7 || 8 ||  || 3 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 4 || 4 || 5 || '''12''' || 6 || 6 || 7 || 8 || 10 || 6|| 5 || 8 || 5 ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Makedonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 69
| 40 ||  ||  || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 3 || 8 ||  ||  ||  || 5 ||  ||  ||  ||  || ||  || 2 ||  || 3 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Malta
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 55
| 0 || 1 || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 8 ||  || 6 ||  || 6 || 1 || 4 || 7 || 2 || 3 ||  || 3 || 5 || 5 || 1 ||  || 1 || 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Rumunija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''174'''
| 148 ||  || 3 || 4 || 10 ||  ||  ||  || ||  ||  ||  ||  ||  || || 1 || 4||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 4
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Holandija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''200'''
| 51 || '''12''' ||  || 6 || 6 || 10 || 8 || 8 || 5 || 5 || 6 || 8 || 8 || 8 || 8 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 || 8|| '''12''' || 10 || '''12''' || 6 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Mađarska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''231'''
| 165 || 3 || '''12''' ||  || 5 || 3 || 3 || 2 || || 2 || 2 ||  || '''12''' ||  || 5 ||  || ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 7 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Danska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''101'''
| 5 || 5 || 4 || 5 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 10 || 2 || 6 || 8 || 4 || 4 || 1 || 3 || 10 || 1 || 2 || 10 || 6 || 8 || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Irska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 86
| 41 ||  ||  || 1 ||  || 2 || 10 ||  || || 8 || 7 || 1 ||  || 4 || 2 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || || 3 || 5 ||  || 2 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | San Marino
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 1
| 1 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  || ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || ||  ||  ||  ||  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Hrvatska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''141'''
| 104 || 4 ||  ||  ||  ||  || 1 || 1 || ||  ||  || 6 || 3 || 5 || || 2 || || 3 || 7 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Norveška'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''189'''
| 52 || 10 || 10 ||  ||  || '''12''' || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 || '''12''' || 10 || 5 || 1 || '''12''' || 10 || 7 || 7 || 10 || 2 || 7 || 4 || 10 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Švajcarska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 97
| 49 ||  || 1 ||  || 1 || 4 || 4 || 5 || || 7 || 3 || 3 ||  || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 8 || || 6 ||  ||  || 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Belorusija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''110'''
| 55 ||  || 5 || 7 ||  ||  || 7 ||  || 10 || 3 ||  ||  ||  ||  || 1 ||  || || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 3 || 7 || '''12''' 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Bugarska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''403'''
| 204 || 8 || 6 || '''12''' || '''12''' || 6 || '''12''' || '''12''' || 7 || 10 || '''12''' || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 10 || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || 8 || '''12''' || 6 || 8    
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Litvanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 42
| 25 || 6 ||  ||  || 4 ||  ||  ||  || || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 7 ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Estonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 85
| 69 ||  || 7 || 3 || 2 || 1 || 2 ||  || ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  || 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Izrael'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''207'''
| 132 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 ||  || 5 ||  || 7 || '''12''' ||  ||  || 10 || 7 ||  || 4 || 5 || 6 || || 4 || 1 || 3 || 1 
|}

{| class=&quot;wikitable collapsible collapsed&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot;| &lt;small&gt;Način glasanja:&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{nowrap|{{legend|#659EC7|100% žiri|outline=#AAAAAA}}}}&lt;/small&gt;&lt;small&gt;{{nowrap|{{legend|#59E817|100% teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
! colspan=&quot;23&quot; | Rezultati glasanja (glasovi publike)‍
|-
! &lt;small&gt;Ukupan&lt;br /&gt;{{nowrap|br. poena}}&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | ŽI
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|San Marino}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;SM&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Izrael}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;IZR&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Malta}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;MAL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Makedonija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;MAK&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Danska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;DAN&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Austrija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AUT&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Norveška}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;NOR&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Francuska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;FRA&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Litvanija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;LIT&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Estonija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;EST&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Bugarska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BUG&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Srbija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;SRB&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Nemačka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;NEM&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Švajcarska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ŠVA&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Holandija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;HOL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Irska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;IRS&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Belorusija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BLR&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Rumunija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;RUM&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Mađarska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;MAĐ&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Hrvatska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;HRV&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Ukrajina}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;UKR&lt;/small&gt;
|-
! rowspan=&quot;18&quot; | &lt;small&gt;Takmičari&lt;/small&gt;
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Srbija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 98
| 53 ||  ||  ||  || '''12''' ||  || 6 ||  || 5 ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || '''12''' ||  ||  || ||  ||  || 10 || 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Austrija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''147'''
| 115 || 1 || 3 || 1 ||  || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || ||  ||  ||  || 1 || 4 || 2 || 6 ||  || || 4 || 3 || 4 ||
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Makedonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 69
| 29 || 4 || 5 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || ||  ||  || '''12''' || 10 ||  || 3 ||  ||  || ||  ||  || 6 || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Malta
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 55
| 55 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  || ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || ||  ||  ||  || 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Rumunija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''174'''
| 26 || 8 || 10 || 7 || 3 || 8 || 7 || 8 || '''12''' || 6 || '''12''' || 7 || 6 || 7 || 7 || 8 || 8 || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 7 || 7 || 5 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Holandija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''200'''
| 149 || 3 || 4 || 3 || 2 || 7 || 4 || 3 || ||  || 2 || 1 ||  || 5 || 4 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5 || ||  || 6 || 2 || 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Mađarska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''231'''
| 66 || 10 || 7 || 6 || 6 || 4 || '''12''' || 6 || 7 || 5 || 8 || 8 || '''12''' || 10 || 8 || 10 || 6 || 10 || '''12''' || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || 6 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Danska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''101'''
| 96 ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 4 || ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  || ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Irska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 86
| 45 || 2 || 1 || 4 || 1 || 5 || 3 || 2 || 1 || 4 || 7 ||  ||  ||  || || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 || 6 ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | San Marino
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 1
| 0 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  || ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  || ||  ||  ||  ||  
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Hrvatska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''141'''
| 37 || 6 ||  || 8 || 8 ||  || 10 || 1 || 2 || 2 || 5 || 6 || 7 || 6 ||10 || 4 || 7 || 4 || 5 || 10 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Norveška'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''189'''
| 137 ||  ||  ||  ||  || 10 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || || 7 || 3 || 3 || 3 || 2 ||  || 5 || 2 || 6 || 2 || 5 ||  || 4
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Švajcarska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 97
| 48 || 5 || 2 || 5 || 5 || 1 || 2 ||  || 4 || 1 ||  || 4 || 4 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 2 || 10 || 1 || 1 || 2 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Belorusija'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''110'''
| 55 ||  || 8 ||  ||  ||  || 1 ||  || 3 || 8 || 6 || 5 || 2 ||  || || 3 || 1 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 || 2 || 3 || '''12 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Bugarska'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''403'''
| 199 || '''12''' || '''12''' || '''12''' || 10 || '''12''' || 8 || '''12''' || 8 ||10  || 10 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 8 || '''12''' || 6 || '''12''' || 10 || '''12''' || 8 || '''12''' || 8 || 10    
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Litvanija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 42
| 17 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 10 || || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || '''12''' || 1 ||  ||  ||  || 1 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Estonija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 85
| 16 ||  || 6 || 2 || 4 || 2 ||  || 5 || 6 || '''12''' || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 2 ||  || 3 || 1 ||  || 3 || 8 || 3 || 4 ||  || 8 
|-style=&quot;background:#ffdead;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:#ffdead;&quot; | '''Izrael'''
| style=&quot;text-align:right; background:#ffdead;&quot; | '''207'''
| 75 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 7 || 6 || 5 || 7 || 10 || 3 || 4 || 10 || 5 || 8 || 5 || 7 || 4 ||7 || 7 || 8 || 5 || 7
|}
{| class=&quot;wikitable collapsible collapsed&quot; style=&quot;float:right; font-size:90%; margin:10px; width:30%&quot;
|-
! colspan=5 | Zasebni glasovi publike i žirija u PF 2‍&lt;ref&gt;{{cite web|title=2016 First Semi-Final Scoreboard|url=http://www.eurovision.tv/page/history/by-year/contest?event=2123#Scoreboard|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=15. 5. 2016}}&lt;/ref&gt;
|- &quot;
! style=&quot;width:  6%;&quot; | Plasman
! style=&quot;width: 40%;&quot; | Teleglasanje
! style=&quot;width:  7%;&quot; | Poeni
! style=&quot;width: 40%;&quot; | Žiri
! style=&quot;width:  7%;&quot; | Poeni
|- 
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 1.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Bugarska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 204&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Bugarska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 199&amp;ensp;&amp;nbsp;
|- 
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 2.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Mađarska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 165&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Holandija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 149&amp;ensp;&amp;nbsp;
|- 
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 3.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Rumunija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 148&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Norveška}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 137&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 4.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Izrael}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 132&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Austrija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 115&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 5.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Hrvatska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 104&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Danska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 96&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 6.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Estonija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 69&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Izrael}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 75&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 7.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Belorusija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 55&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Mađarska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 66&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 8.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Norveška}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 52&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Malta}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 55&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 9.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Holandija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 51&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Belorusija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 55&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 10.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Švajcarska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 49&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Srbija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 53&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 11.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Srbija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 45&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Švajcarska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 48&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 12.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Irska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 41&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Irska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 45&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 13.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Makedonija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 40&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Hrvatska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 37&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 14.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Austrija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 32&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Makedonija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 29&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 15.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Litvanija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 25&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Rumunija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 26&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 16.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Danska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 5&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Litvanija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 17&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 17.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|San Marino}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 1&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Estonija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 16&amp;ensp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 18.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Malta}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 0&amp;ensp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|San Marino}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 0&amp;ensp;&amp;nbsp;
|}
{{col-begin}}
{{col-end}}

=== Rezultati finala ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot;| &lt;small&gt;Način glasanja:&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{nowrap|{{legend|#659EC7|100% žiri|outline=#AAAAAA}}}}&lt;/small&gt;&lt;small&gt;{{nowrap|{{legend|#59E817|100% teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
! colspan=&quot;44&quot; | Rezultati glasanja (glasovi žirija)‍
|-
! &lt;small&gt;Ukupan&lt;br /&gt;{{nowrap|br. poena}}&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | TG
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Švedska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ŠVE&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Azerbejdžan}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AZE&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|San Marino}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;SM&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Letonija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;LET&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Izrael}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;IZR&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Crna Gora}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;CG&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Albanija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ALB&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Malta}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;MAL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Makedonija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;MAK&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Danska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;DAN&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Austrija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AUT&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Norveška}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;NOR&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Španija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ŠPA&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Finska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;FIN&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Francuska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;FRA&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Grčka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;GRČ&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Litvanija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;LIT&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Estonija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;EST&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Moldavija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;MOL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Jermenija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;JER&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Bugarska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BUG&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Island}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ISL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Srbija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;SRB&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Australija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AUS&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Italija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ITA&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Nemačka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;NEM&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Portugal}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;POR&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Švajcarska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ŠVA&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Holandija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;HOL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Irska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;IRS&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Gruzija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;GRU&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Kipar}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;KIP&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Belorusija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BLR&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Rumunija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;RUM&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Mađarska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;MAĐ&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Slovenija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;SLO&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Belgija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BEL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Poljska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;POLJ&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|UK}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;UK&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Hrvatska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;HRV&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Češka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ČEŠ&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | {{zas|Ukrajina}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;UKR&lt;/small&gt;
|-
! rowspan=&quot;26&quot; | &lt;small&gt;Takmičari&lt;/small&gt;
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Izrael
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 39
| 5 ||  || 4 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 7 ||  ||  ||  || 5 ||  ||  || 6 ||  ||  ||  ||  ||  || 8 ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Poljska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 64
| 41 ||  || 6 || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 7 ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 4 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 1 || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Belorusija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 83
| 33 ||  || '''12''' ||  || 2 || 1 ||  ||  || 2 ||  ||  || 7 ||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  || 3 ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  || 1 || 5 ||  || '''12'''
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Austrija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 93
| 0 || 4 ||  ||  || 6 ||  || 1 ||  ||  ||  || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 3 ||  || 1 ||  || 5 ||  || 2 || 1 || '''12''' ||  || 4 || 3 || 1 || 2 || 10 ||  || 3 || 7 || 5 ||  || 4 || 1 ||  ||  || 3 ||  || 3 || 1 || 4 || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Jermenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 79
| 21 ||  ||  || 4 ||  ||  || 4 || 7 || 1 ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || 8 || 3 ||  || 6 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 ||  || 5 || 1 || 4 ||  ||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  ||  || 2 || 3 ||  || 2 ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Holandija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 150
| 15 || 3 ||  || 7 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 5 || '''12''' || 4 || 1 ||  || 4 ||  || 2 || 4 ||  ||  || 10 ||  ||  || 4 ||  || 7 || 3 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 1 ||  || 5 || '''12''' || 8 || 1 ||  || 8 || 4 || 8 || 8 || 3 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Moldavija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 374
| 264 || 8 || 10 ||  || 1 || 3 ||  ||  ||  || 6 || 3 ||  || 2 || 7 || 3 ||  || 7 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 8 ||  ||  || 7 || 10 || 8 ||  || 6 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 8 ||  ||  ||  ||  || 6 ||  || 3 || 4 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Mađarska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 200
| 152 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  || 5 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 || 1 ||  ||  || 4 || 10 ||  ||  || 1 ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  || || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  || 8 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Italija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 334
| 208 || 6 ||  || 3 ||  || 2 || 8 || '''12''' || '''12''' ||  ||  || 6 || 7 || 10 || 7 || 10 || 4 || 8 ||  ||  || 2 ||  || 5 || 8 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 2 ||  ||  || 2 || 10 ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Danska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 77
| 8 || 5 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 8 ||  || 4 ||  ||  ||  || 5 ||  ||  ||  || 3 ||   || 5 ||  ||  ||  ||  || 8 ||  ||  ||  || 3 || 5 || 5 ||  ||  ||  || 2 || 3 || 6 || 
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:gold;&quot; | '''Portugal'''
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | '''758''' 
| 376 || '''12''' || 8 || '''12''' || '''12''' || '''12''' ||  || 6 || 10 || 10 || 10 || 8 || 10 || '''12''' || 8 || '''12''' || 5 || '''12''' || 8 || 7 || '''12''' ||  || '''12''' || '''12''' || 7 || 5 || 10 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || '''12''' || 5 || '''12''' || 8 || 10 || 6 || '''12''' || '''12''' || 8 || '''12''' || '''12''' || 7 || ''''12''' || 10 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Azerbejdžan
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 120
| 42 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5 ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 10 ||  ||  || 5 ||  || 5 ||  ||   ||  || '''12''' ||  || '''12''' ||  ||  || 1 || 10 || 1 ||  ||  || 4 ||  || 4 || 1 ||  ||  ||  || 6 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Hrvatska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 128
| 103 ||  || 1 ||  ||  ||  || 5 ||  || 6 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 7
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Australija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 173
| 2 || 10 ||  ||  || 5 ||  ||  || 4 ||  || 8 || 8 ||  || 3 || 8 || 10 || 2 ||  || 1 || 7 || 4 ||  ||  || 10 || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 5 || 5 || 4 || 4 ||  ||  || 4 || 7 || 4 || 7 || 7 || 6 || 7 || 10 || 6 || 10 || 2 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Grčka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 77
| 29 ||  || 5 ||  ||  ||  || '''12''' || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || 10 || 6 ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Španija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 5
| 5 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Norveška
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 158
| 29 ||  ||  || 10 || 7 || 5 ||  ||  ||  || 2 || 6 || 3 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 1 || 7 ||  || 10 || 10 ||  || 5 ||  || 1 ||   ||  || 3 || '''12''' || 2 || 5 || 7 || 2 || 7 ||  || 6 ||  || 6 ||  || 7 || 3 ||  || 2 ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | UK
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 111
| 12 ||  ||  || 6 || 4 ||  ||  || 8 ||  || 3 ||  || 1 || 1 ||  || 2 || 3 || 1 ||  || 6 ||  || 4 ||  || 7 ||  || '''12''' ||  || 6 ||  ||  || 5 ||  ||  || 5 ||  || || 3 || 10 || 2 || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 5 || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Kipar
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 68
| 32 || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  || '''12''' ||  ||  ||  || 7 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  || 4 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Rumunija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 282
| 224 ||  || 3 ||  || 3 ||  || 10 || 3 || 5 || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  ||  || '''12''' ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 || 8 ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Nemačka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 6
| 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Ukrajina
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 36
| 24 ||  || 7 ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; |
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Belgija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 363
| 255 || 1 ||  || 8 || 10 || 8 || 6 ||  ||  ||  || 2 || 2 ||  || 4 ||  ||  ||  || 4 || 2 ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 7 ||  || 8 || 6 || 2 || '''12''' ||  || 3 ||  || ||  || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 || 5 ||  ||  || 1 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Švedska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 344
| 126 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || 10 || 7 ||  ||  || 1 || '''12''' || 4 || 6 || 5 || '''12''' || 8 ||  || 6 || 3 || 8 || 6 ||  || 8 || 2  || 6 || 10 || 4 || 7 || 10 || 6 || 6 || 8 || 6 || 8 || 7 || 1 || 6 || '''12''' || 4 || 8 || 4 || 7 || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Bugarska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 615
| 337 || 7 || 2 || 2 || 8 || 7 || 2 || 10 || 8 || '''12''' || 4 || 10 || '''12''' || 6 || 6 || 5 || 2 || 7 || '''12''' || 10 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 6 || 6 || 8 || 2 || 8 ||  || 8 || 10 || 10 || 6 || 7 || '''12''' || 10 || 10 || 8 || 10 || 6 || 7 || 10 || 2 || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Francuska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 135
| 90 ||  ||  ||  ||  || 6 || 3 || 5 || 4 || 5 ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  ||   ||  || 6 ||  || 4 || 1 ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  || 5
|}

{| class=&quot;wikitable collapsible collapsed&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:85%;&quot;
|-
| colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:left; background:#F2F2F2&quot;| &lt;small&gt;Način glasanja:&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;{{nowrap|{{legend|#659EC7|100% žiri|outline=#AAAAAA}}}}&lt;/small&gt;&lt;small&gt;{{nowrap|{{legend|#59E817|100% teleglasanje|outline=#AAAAAA}}}}&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
! colspan=&quot;44&quot; | Rezultati glasanja (glasovi publike)‍
|-
! &lt;small&gt;Ukupan&lt;br /&gt;{{nowrap|br. poena}}&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#659EC7;&quot; | ŽI
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Švedska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ŠVE&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Azerbejdžan}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AZE&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|San Marino}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;SM&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Letonija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;LET&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Izrael}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;IZR&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Crna Gora}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;CG&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Albanija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ALB&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Malta}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;MAL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Makedonija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;MAK&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Danska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;DAN&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Austrija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AUT&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Norveška}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;NOR&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Španija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ŠPA&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Finska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;FIN&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Francuska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;FRA&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Grčka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;GRČ&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Litvanija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;LIT&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Estonija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;EST&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Moldavija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;MOL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Jermenija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;JER&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Bugarska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BUG&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Island}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ISL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Srbija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;SRB&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Australija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;AUS&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Italija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ITA&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Nemačka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;NEM&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Portugal}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;POR&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Švajcarska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ŠVA&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Holandija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;HOL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Irska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;IRS&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Gruzija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;GRU&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Kipar}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;KIP&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Belorusija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BLR&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Rumunija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;RUM&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Mađarska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;MAĐ&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Slovenija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;SLO&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Belgija}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;BEL&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Poljska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;POLJ&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|UK}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;UK&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Hrvatska}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;HRV&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Češka}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;ČEŠ&lt;/small&gt;
! style=&quot;vertical-align:bottom;background:#59E817;&quot; | {{zas|Ukrajina}}&lt;br /&gt;&lt;small&gt;UKR&lt;/small&gt;
|-
! rowspan=&quot;26&quot; | &lt;small&gt;Takmičari&lt;/small&gt;
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Izrael
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 39
| 34 ||  || 1 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Poljska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 64
| 23 || 5 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 || 3 ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  || 3 || 2 ||  ||  || 1 || 7 ||  ||  ||  || ||  ||  || 4 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 10 ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Belorusija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 83
| 50 ||  ||  ||  || 6 || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 || 2 || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  || 4 ||  ||  || 3 || 8 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Austrija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 93
| 93 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Jermenija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 79
| 58 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 6 || 2 ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 10 || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Holandija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 150
| 135 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 10 ||  ||  || 1 ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Moldavija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 374
| 110 || 8 || 10 || 8 || 8 || 5 || 3 ||  || 1 || 2 || 8 || 3 || 6 || 6 || 5 || 7 || 6 || 8 || 4 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 6 || 10 || 6 || 7 || '''12''' || '''12''' || 7 || '''12''' ||  || 5 || 8 ||  || 6 || 10 || '''12''' || 10 || 3 || 7 || 6 || 6 || 4 || 5 || '''12'''
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Mađarska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 200
| 48 || 4 || 7 || 4 || 2 || 1 || 7 || 6 || 2 || 3 || 3 || 5 || 4 ||  || 4 || 2 ||  || 2 || 8 ||  ||  || 6 || 2 || '''12''' ||  || 4 || 3 || 2 || 5 || 6 || 2 ||  ||  || 8 || 10 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 5 || 1 || 5 || 1 || '''12''' ||  || 4 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Italija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 334
| 126 || 1 || 6 || 10 || 3 || 8 || 10 || '''12''' || '''12''' || 8 ||  || 6 || 2 || 8 || 8 || 5 || 7 || 5 || 5 || 4 || 4 ||  || 7 || 6 || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 4 || 10 || 2 || 1 || 5 || 8 ||  || 6 || 4 || 10 || 5 ||  || 2 || 7 || 1 || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Danska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 77
| 69 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||   || 8 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 
|- style=&quot;background:gold;&quot;
| style=&quot;text-align:left; background:gold;&quot; | '''Portugal'''
| style=&quot;text-align:right; background:gold;&quot; | '''758''' 
| 382 || 10 || 8 || 7 || 10 || '''12''' || 8 || 8 || 8 || 7 || 5 || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || '''12''' || 8 || '''12''' || 10 || 6 || 10 || 7 || '''12''' || 8 || 7 || 5 || '''12''' || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || '''12''' || 10 || 8 || 7 || 7 || 7 || 7 || 8 || '''12''' || 10 || 8 || 10 || 8 || 10
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Azerbejdžan
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 120
| 78 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 1 ||  ||  || 5 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 10 ||  ||  ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  || 10 || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Hrvatska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 128
| 25 || 2 ||  || 3 ||  ||  || '''12''' || 7 || 3 || 10 ||  || 4 || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  || 5 || 1 || 6 || 8 ||  || 8 || 3 || 3 ||  ||  ||  || 3 || 5 || '''12''' ||  || 1 || 5 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Australija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 173
| 171 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Grčka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 77
| 48 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 7 || 1 || 5 ||  ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Španija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 5
| 0 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||   ||  ||  ||  || 5 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Norveška
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 158
| 129 || 6 ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  || 7 ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 2 ||  ||  || 6 ||  ||  ||  ||  || 1 ||   ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 5 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 1
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | UK
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 111
| 99 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  || 4 ||  ||  ||  || ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Kipar
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 68
| 36 ||  ||  ||  ||  ||  || 1 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || '''12''' ||  ||  ||  || '''12''' || 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  ||  || 2 ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Rumunija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 282
| 58 || 3 || 2 || 6 || 5 || 7 ||  || 4 || 6 ||  || 4 || 10 || 10 || 7 || 3 || 10 || 1 || 4 || 6 || '''12''' || 2 || 8 || 5 || 4 || 10 || 10 || 6 || 7 || 4 || 7 || '''12''' ||  || 4 || 2 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 6 || 2 || 6 || 7 || 7 || 6 || 6 || 3
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Nemačka
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 6
| 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | ||  || 3 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Ukrajina
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 36
| 12 ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  ||  || 7 ||  || 3 ||  ||  ||  || 4 ||  || 1 || ||  ||  ||  || 2 ||  ||  || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; |
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Belgija
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 363
| 108 || '''12''' || 4 || 5 || '''12''' || 6 || 4 || 5 || 5 || 4 || 6 || 8 || 7 || 4 || 10 || 8 || 5 || 10 || '''12''' || 2 || 5 || 4 || 10 || 3 || 4 || 2 || 10 || 10 || 7 || 10 || 5 ||  || 2 || 6 || 5 || 8 || 6 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || '''12''' || 3 || 5 || 4 || 5
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Švedska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 344
| 218 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 3 || 2 || 4 || 3 ||  || 2 || 7 || 5 || '''12''' || 1 || 5 || 5 || 6 ||  || 3 || 3 || 3 || 3 || 3 || 2 || 8 || 1 || 6 ||  ||  || 1 || 1 || 4 ||  || 1 || 5 || 3 || 2 || 3 || 1 || 2 || 3 || 4 || 2 ||  || 7
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Bugarska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 615
| 278 || 7 || '''12''' || '''12''' || 7 || 10 || 6 || 10 || 10 || '''12''' || 10 || 7 || 8 || 10 || 7 || 4 || 10 || 7 || 7 || 8 || 7 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 || 10 || 5 || 8 || 5 || 8 || 6 || 8 || 6 || 7 || 10 || '''12''' || 8 || '''12''' || 7 || 8 || 8 || '''12''' || 8 || '''12''' || 2
|-
| style=&quot;text-align:left; background:#f2f2f2;&quot; | Francuska
| style=&quot;text-align:right; background:#f2f2f2;&quot; | 135
| 45 ||  || 5 ||  ||  || 4 || 2 || 1 ||  || 6 ||  ||  ||  || 3 || 1 || style=&quot;text-align:left; background:#aaa;&quot; | || 4 ||  || 1 || 5 || 8 || '''12''' ||  || 2 ||  || 1 ||  || 6 || 2 ||  ||  || 3 || 3 || 4 || 4 || 1 ||  || 3 ||  ||  || 3 ||  || 6
|}
{| class=&quot;wikitable collapsible collapsed&quot; style=&quot;float:right; font-size:90%; margin:10px; width:30%&quot;
|-
! colspan=5 | Zasebni glasovi publike i žirija u finalu‍
|- &quot;
! style=&quot;width:  6%;&quot; | Plasman
! style=&quot;width: 40%;&quot; | Teleglasanje
! style=&quot;width:  7%;&quot; | Poeni
! style=&quot;width: 40%;&quot; | Žiri
! style=&quot;width:  7%;&quot; | Poeni
|- 
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 1.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Portugal}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 376&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Portugal}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 382&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|- 
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 2.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Bugarska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 337&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Bugarska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 278&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|- 
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 3.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Moldavija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 264&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Švedska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 218&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 4.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Belgija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 255&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Australija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 171&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 5.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Rumunija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 224&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Holandija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 135&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 6.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Italija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 208&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Norveška}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 129&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 7.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Mađarska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 152&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Italija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 126&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 8.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Švedska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 126&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Moldavija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 110&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 9.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Hrvatska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 103&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Belgija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 108&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 10.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Francuska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 90&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|UK}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 99&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 11.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Azerbejdžan}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 42&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Austrija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 93&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 12.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Poljska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 41&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Azerbejdžan}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 78&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 13.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Belorusija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 33&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Danska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 69&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 14.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Kipar}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 32&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Jermenija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 58&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 15.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Norveška}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 29&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Rumunija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 58&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 16.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Grčka}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 29&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Belorusija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 50&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 17.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Ukrajina}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 24&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Mađarska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 48&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 18.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Jermenija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 21&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Grčka}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 48&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 19.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Holandija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 15&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Francuska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 45&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 20.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|UK}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 12&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Kipar}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 36&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 21.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Danska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 8&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Izrael}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 34&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 22.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Izrael}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 5&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Hrvatska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 25&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 23.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Španija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 5&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Poljska}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 23&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 24.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Nemačka}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 3&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Ukrajina}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 12&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 25.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Australija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 2&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Nemačka}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 3&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|-
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 26.&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Austrija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 0&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
| {{Evrovizija (SR)|Španija}}
| style=&quot;text-align:right;&quot; | 0&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
|}

== Ostale zemlje ==
{{Poseban članak|Države na izborima za Pesmu Evrovizije}}
Da bi određena država mogla da stekne pravo učešća na takmičenju [[Pesma Evrovizije|Evrosonga]], ona mora da bude aktivna članica [[Evropska radiodifuzna unija|Evropske radiodifuzne unije]] (EBU-a).‍&lt;ref name=Eligibility&gt;{{cite web|title=Which countries? FAQs|url=http://www.eurovision.tv/page/about/which-countries-can-take-part#Which_countries?|website=eurovision.tv|publisher=EBU|accessdate=22. 5. 2014}}&lt;/ref&gt; EBU je poslao poziv za učešće na Pesmi Evrovizije 2017. godine svim aktivnim članovima, kojih je trenutno 56.‍&lt;ref name=Eligibility/&gt; Svoje učešće je do sada potvrdilo nekoliko zemalja, a sledeće države iskazale su jasnu (ne)zainteresovanost.

=== Aktivni članovi EBU-a ===
&lt;!-- Pri navođenju emitera koristiti prvo puni naziv televizije ili odrednicu kojom se označava (po mogućnosti sa adekvatnom unutrašnjom vezom), a potom skraćenicu u zagradi.
Na primer: „[[LRT (litvanska TV stanica)|Litvanska nacionalna {{nowrap|radio-televizija}}]] (LRT)”. --&gt;

* {{Evrovizija (SR)|Andora}} - Radio-televizija Andore (RTVA) je 19. maja 2016. objavila da se neće vratiti na takmičenje 2017. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://eurovoix.com/2016/05/19/andorra-no-return-eurovision-2017/|title=Andorra: No return to Eurovision in 2017|last=Granger|first=Anthony|date=19. 5. 2016|website=Eurovoix|access-date=1. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija (SR)|Bosna i Hercegovina}} - [[Bosanskohercegovačka radio-televizija|BHRT]] je 28. septembra 2016. potvrdila da Bosna i Hercegovina neće učestovati na takmičenju u Kijevu zbog finansijskih poteškoća. Ranije tokom 2016. godine ERU je forsirala BHRT da se povuče sa takmičenja zbog dugova od 6 miliona švajcarskih franaka.&lt;ref name=Bosnia_withdrawal&gt;{{Cite web|url=https://eurovoix.com/2016/09/28/bosnia-herzegovina-withdraws-eurovision-2017/|title=Bosnia &amp; Herzegovina: Withdraws From Eurovision 2017|last=Granger|first=Anthony|date=28. 9. 2016|website=Eurovoix|access-date=28. 9. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija (SR)|Luksemburg}} - Dok je Radio-televizija Luksemburg (RTL) 25. maja 2016. objavila da neće učestvovati na takmičenju,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/05/25/luxembourg-will-not-participate-eurovision-2017/|title=Luxembourg: will not participate in Eurovision 2017|date=25. 5. 2016|website=Eurovoix|last1=Granger|first1=Anthony|accessdate=25. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; Komitet peticija vlade Luksemburga je 21. juna objavio da su primili peticiju, u kojoj nalažu da se Luksemburg vrati na takmičenje. Vlada je odlučila da rasprave o mogućnostima peticije, kao i mogućnosti povratka Luksemburga u budućnosti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eurovoix.com/2016/06/21/luxembourg-government-committee-debate-eurovision-return/|title=Luxembourg government committee to debate Eurovision return|date=21. 6. 2016|website=Eurovoix|last1=Granger|first1=Anthony|accessdate=22. 6. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija (SR)|Monako}} - Monegaška televizija (TMC) je 19. avgusta 2016. objavila da se neće vratiti na takmičenje 2017. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Monaco: TMC will not participate in Eurovision 2017|url=http://esctoday.com/137076/monaco-tmc-will-not-return-eurovision-2017|accessdate=19. 8. 2016|last=Jiandani|first=Sanjay|date=19. 8. 2016|publisher=esctoday.com}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija (SR)|Rusija}} - Rusija je prvobitno trebala da učestvuje na takmičenju, ali zbog zabrane ulaska u Ukrajinu predstavnici Juliji Samojlovoj, ruska televizija je odustala sa takmičenja.&lt;ref name=&quot;Russia Withdrawal 2&quot;/&gt;
* {{Evrovizija (SR)|Slovačka}} - Slovačka televizija je objasnila da Slovačke nema na takmičenju iz finansijskih razloga još od 2012. godine. O učešću 2017. godine će se raspravljati kasnije tokom 2016. godine. Međutim, slovačka televizija je 24. oktobra 2016. potvrdila da neće učestvovati na takmičenju 2017. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://esctoday.com/137446/slovakia-rtvs-will-not-participate-in-eurovision-2017|title=Slovakia: RTVS will not participate in Eurovision 2017|date=24. 10. 2016|website=ESCToday|last1=Jiandani|first1=Sanjay|accessdate=24. 10. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{Evrovizija (SR)|Turska}} - Bilo je puno glasina da se Turska vraća na takmičenje, na kraju nijedna od ovih glasina nije bila tačna. Turska se povukla sa takmičenja 2013. godine zbog statusa velike petorke i zbog sistema glasanja koji se koristi na takmičenju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://eurovoix.com/2016/05/12/turkey-return-eurovision-2017/|title=Turkey: return to Eurovision in 2017?|date=12. 5. 2016|website=Eurovoix|last1=Granger|first1=Anthony|accessdate=12. 5. 2016}}&lt;/ref&gt; 24. oktobra 2016. turska televizija je potvrdila da Turska neće učestvovati na takmičenju 2017. godine.&lt;ref&gt;[http://esctoday.com/137632/turkey-trt-will-not-participate-eurovision-2017 Eurovision Turkey: TRT will not participate in Eurovision 2017&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;

== Međunarodni prenosi i glasanja ==

=== Glasanja i objavljivači rezultata ===
Redosled glasanja je objavljen na dan finala.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Jensen|first1=Charlotte|title=Voting order and spokespeople for Grand Final 2017|url=https://www.eurovisionary.com/voting-order-for-grand-final-2017/|website=eurovisionary.com|publisher=Eurovisionary|accessdate=13. 5. 2017|date=13. 5. 2017|archive-date=2017-08-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20170805180632/https://www.eurovisionary.com/voting-order-for-grand-final-2017/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{{Div col|cols=2}}
# {{Evrovizija (SR)|Švedska}} — [[Viktorija Johanson|Viktorija]]
# {{Evrovizija (SR)|Azerbejdžan}} — [[Tural Asadov]]
# {{Evrovizija (SR)|San Marino}} — [[Lia Fjorio]] i [[Điđi Restivo]]
# {{Evrovizija (SR)|Letonija}} — [[Aminata Savadogo|Aminata]] &lt;small&gt;(letonska predstavnica na [[Pesma Evrovizije 2015.|Pesmi Evrovizije 2015]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija (SR)|Izrael}} — [[Ofer Nahšon]]
# {{Evrovizija (SR)|Crna Gora}} — [[Tijana Mišković]]
# {{Evrovizija (SR)|Albanija}} — [[Andri Džahu]]
# {{Evrovizija (SR)|Malta}} — [[Marta Feneč]]
# {{Evrovizija (SR)|Makedonija}} — [[Ilija Grujoski]]
# {{Evrovizija (SR)|Danska}} — [[Ula Esendrop]]
# {{Evrovizija (SR)|Austrija}} — [[Kristina Inhof]]
# {{Evrovizija (SR)|Norveška}} — [[Markus i Martinus]]
# {{Evrovizija (SR)|Španija}} — [[Nives Alvares Garsija]]
# {{Evrovizija (SR)|Finska}} — [[Dženi Vartijainen]]
# {{Evrovizija (SR)|Francuska}} — [[Elodi Gosujin]]
# {{Evrovizija (SR)|Grčka}} — [[Konstantinos Hristoforu|Konstantinos Kristoforou]] &lt;small&gt;(kiparski predstavnik na [[Pesma Evrovizije 1996.|Pesmi Evrovizije 1996]], [[Pesma Evrovizije 2002.|Pesmi Evrovizije 2002.]] kao član grupe [[Van (grupa)|Van]] i [[Pesma Evrovizije 2005.|Pesmi Evrovizije 2005]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija (SR)|Litvanija}} — [[Egle Daugelaite]]
# {{Evrovizija (SR)|Estonija}} — [[Juri Potsman]] &lt;small&gt;(estonski predstavnik na [[Pesma Evrovizije 2016.|Pesmi Evrovizije 2016]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija (SR)|Moldavija}} — [[Glorija Gorceag]]
# {{Evrovizija (SR)|Jermenija}} — [[Iveta Mukučjan]] &lt;small&gt;(jermenska predstavnica na [[Pesma Evrovizije 2016.|Pesmi Evrovizije 2016]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija (SR)|Bugarska}} — [[Borijana Gramatikova]]
# {{Evrovizija (SR)|Island}} — [[Bo Haldorson]] &lt;small&gt;(islandski predstavnik na [[Pesma Evrovizije 1995.|Pesmi Evrovizije 1995]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija (SR)|Srbija}} — [[Sanja Vučić]] &lt;small&gt;(srpska predstavnica na [[Pesma Evrovizije 2016.|Pesmi Evrovizije 2016]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija (SR)|Australija}} — [[Li Lin Čin]]
# {{Evrovizija (SR)|Italija}} — [[Đulija Valentina Palermo]]
# {{Evrovizija (SR)|Nemačka}} — [[Barbara Šuneberger]]
# {{Evrovizija (SR)|Portugal}} — [[Filomena Kautela]]
# {{Evrovizija (SR)|Švajcarska}} — [[Luka Heni]]
# {{Evrovizija (SR)|Holandija}} — [[Dauve Bob]] &lt;small&gt;(holandski predstavnik na [[Pesma Evrovizije 2016.|Pesmi Evrovizije 2016]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija (SR)|Irska}} — [[Niki Birn]] &lt;small&gt;(irski predstavnik na [[Pesma Evrovizije 2016.|Pesmi Evrovizije 2016]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija (SR)|Gruzija}} — [[Nika Kočarov]] &lt;small&gt;(gruzijski predstavnik na [[Pesma Evrovizije 2016.|Pesmi Evrovizije 2016]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija (SR)|Kipar}} — [[Džon Karajanis]] &lt;small&gt;(kiparski predstavnik na [[Pesma Evrovizije 2015.|Pesmi Evrovizije 2015]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija (SR)|Belorusija}} — [[Aljona Lanskaja]] &lt;small&gt;(beloruska predstavnica na [[Pesma Evrovizije 2013.|Pesmi Evrovizije 2013]])&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija (SR)|Rumunija}} — [[Sonja Argint Ionesku]]
# {{Evrovizija (SR)|Mađarska}} — [[Čila Tatar]]
# {{Evrovizija (SR)|Slovenija}} — [[Katarina Čas]]
# {{Evrovizija (SR)|Belgija}} — [[Fani Žilard]]
# {{Evrovizija (SR)|Poljska}} — [[Ana Popek]]
# {{Evrovizija (SR)|Ujedinjeno Kraljevstvo}} — [[Katrina Leskanič]] &lt;small&gt;(pobednica [[Pesma Evrovizije 1997.|Pesme Evrovizije 1997.]] kao član grupe Katrina end de Vejvs)&lt;/small&gt;
# {{Evrovizija (SR)|Hrvatska}} — [[Uršula Tolj]]
# {{Evrovizija (SR)|Češka}} — [[Radka Rosicka]]
# {{Evrovizija (SR)|Ukrajina}} — [[Zlata Ognjevič]] &lt;small&gt;(ukrajinska predstavnica na [[Pesma Evrovizije 2013.|Pesmi Evrovizije 2013]])&lt;/small&gt;
{{Div col end}}
{{Div col end}}

=== Komentatori ===

{{Div col|cols=2}}
* {{zastava|Azerbejdžan}} — Azer Sulejmanli &lt;small&gt;([[İctimai Television|İTV]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍
* {{zastava|Albanija}} — [[Andri Džahu]] &lt;small&gt;([[Radio Televizioni Shqiptar#Analogue TV|TVSH]], [[Radio Televizioni Shqiptar#Digital TV|RTSH HD]], RTSH Muzikë i [[Radio Televizioni Shqiptar#Radio|Radio Tirana]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍
* {{zastava|Australija}} — [[Mif Varhust]] i [[Džoel Krizi]] &lt;small&gt;([[SBS One (australijska TV stanica)|SBS One]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.theguardian.com/tv-and-radio/2016/nov/01/eurovision-2017-australia-to-compete-for-third-year-as-song-contest-heads-to-ukraine|title= Eurovision 2017: Australia to compete for third year as song contest heads to Ukraine |date=1. 11. 2016|first=Steph|last=Harmon|work=The Guardian}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Austrija}} — [[Andi Knol]] &lt;small&gt;([[ORF eins]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.eurovision-austria.com/farewell-party-good-luck-nathan/|title=Farewell Party: Good Luck, Nathan!|language=German|accessdate=25. 4. 2017|date=26. 4. 2017|publisher=eurovision-austria.com|archivedate=2017-05-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170507131240/http://www.eurovision-austria.com/farewell-party-good-luck-nathan/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Belgija}} — ''Holandski'': [[Piter van de Vajr]] &lt;small&gt;([[één]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;;‍&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nl.metrotime.be/2017/02/28/must-read/twee-primeurs-geschiedenis-songfestival/|title=Twee primeurs in de geschiedenis van het Songfestival|date=28. 3. 2017|website=metrotime.be|accessdate=28. 3. 2017|language=Dutch|trans-title=Two firsts in the history of the Eurovision Song Contest}}&lt;/ref&gt; ''Francuski'': Žan-Luj Lahaj i [[Moren Lojs]] &lt;small&gt;([[La Une]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.cinetelerevue.be/fr/trois-garcons-pour-presenter-l-eurovision.html?cmp_id=7&amp;news_id=40609|title=Trois garçons pour présenter l'Eurovision|language=French|accessdate=28. 3. 2017|date=28. 3. 2017|trans-title=Three boys to present Eurovision|publisher=cinetelerevue.be|archivedate=2017-03-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170329050239/http://www.cinetelerevue.be/fr/trois-garcons-pour-presenter-l-eurovision.html?cmp_id=7&amp;news_id=40609|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Belorusija}} — [[Evgenij Perlin]] &lt;small&gt;([[Belarus-1]] i [[Belarus 24]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;&lt;ref name=&quot;BTRC&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.tvr.by/eng/company/evgeny-perlin-will-comment-the-second-semi-final-of-the-eurovision-song-contest-2017-in-belarusian/|title=Evgeny Perlin will comment the second Semi-Final of the Eurovision Song Contest 2017 in Belarusian|publisher=BTRC|date=28. 4. 2017|accessdate=8. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Bugarska}} — Elena Rozberg i Georgi Kušvalijev &lt;small&gt;([[BNT 1]] i [[BNT HD]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍
* {{zastava|Grenland}}* — biće određeno &lt;small&gt;([[Kalaallit Nunaata Radioa|KNR]], finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eurovoix.com/2017/05/04/greenland-knr-to-broadcast-eurovision-2017-on-timeshift/|title=Greenland: KNR to broadcast Eurovision 2017 on timeshift|date=4. 5. 2017|website=Eurovoix|last1=Granger|first1=Anthony|accessdate=4. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Gruzija}} — [[Tuta Čkeidže]] &lt;small&gt;([[First Channel (Georgian TV channel)|GPB First Channel]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍
* {{zastava|Grčka}} — Marija Kozaku i [[Jorgos Kapuzidis]] &lt;small&gt;([[ERT1]], [[ERT HD]] i [[ERT World]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovision 2017: Η επίσημη παρουσίαση της ελληνικής συμμετοχής από την ΕΡΤ|url=http://www.protothema.gr/life-style/Gossip/article/648537/eurovision-2017-i-episimi-parousiasi-tis-ellinikis-summetohis-apo-tin-ert-/|accessdate=26. 1. 2017|date=26. 1. 2017}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Danska}} — Ole Topholm &lt;small&gt;([[DR1]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dr.dk/event/melodigrandprix/toepholm-analyserer-derfor-sejrer-sverige-mens-resten-af-norden-flopper-i|title=Tøpholm analyserer: Derfor sejrer Sverige, mens resten af Norden flopper i Grand Prix|first=Søren|last=Bygbjerg|website=dr.dk}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Estonija}} — [[Marko Rejkop]] &lt;small&gt;([[Eesti Televisioon|ETV]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;;‍&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://etv.err.ee/v/meelelahutus/eurovisioon/saated/62915951-8ca6-46c2-8a69-bfc2befbd24b/eurovisiooni-lauluvoistlus-2017-1-poolfinaal|title=Eurovisiooni lauluvõistlus 2017: 1. poolfinaal|language=Estonian|date=9. 5. 2017|publisher=etv.err.ee|access-date=2017-05-15|archivedate=2017-08-05|archiveurl=https://web.archive.org/web/20170805182234/http://etv.err.ee/v/meelelahutus/eurovisioon/saated/62915951-8ca6-46c2-8a69-bfc2befbd24b/eurovisiooni-lauluvoistlus-2017-1-poolfinaal|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Izrael}} — ''Bez komentara'' &lt;small&gt;([[Channel 1 (Israel)|Channel 1]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.mako.co.il/news-israel/entertainment-q1_2017/Article-cd4b16476493a51004.htm|title=נציג ישראל לאירוויזיון: אימרי זיו|date=13. 2. 2017|newspaper=mako|access-date=14. 2. 2017|language=Hebrew|trans-title=srael's representative to the Eurovision Song Contest: Imre Ziv}}&lt;/ref&gt; Kobi Menora, Dori Ben Zev i Alon Amir &lt;small&gt;([[Israel Broadcasting Authority#Radio stations|88 FM]], drugo polufinale i finale)&lt;/small&gt;;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Laufer|first1=Gil|title=Israel national broadcaster IBA is officially shut down|url=http://esctoday.com/147825/israel-national-broadcaster-iba-officially-shut/|website=esctoday.com|publisher=ESCToday|accessdate=10. 5. 2017|date=10. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Irska}} — Marti Velan &lt;small&gt;([[RTÉ2]], polufinala; [[RTÉ One]], finale)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.rte.ie/tv/eurovision/|title=RTÉ Television - Eurovision Song Contest 2017|date=1. 5. 2017|accessdate=1. 5. 2017|publisher=[[Raidió Telefís Éireann]]}}&lt;/ref&gt;  
* {{zastava|Island}} — Gisli Martein Baldurson &lt;small&gt;([[RÚV (television channel)|RÚV]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍
* {{zastava|Italija}} — Andrea Delogu i Ema Stokholma &lt;small&gt;([[Rai 4]], polufinala)&lt;/small&gt;;‍ Flavio Insina i Federiko Ruso &lt;small&gt;([[Rai 1]], finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Muldoon|first1=Padraig|title=Eurovision 2017: Andrea Delogu e Ema Stokholma al commento delle semifinali|url=http://www.eurofestivalnews.com/2017/03/04/eurovision-2017-andrea-delogu-ema-stokholma-al-commento-delle-semifinali/|publisher=eurofestivalnews.com|accessdate=4. 3. 2017|date=4. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Muldoon|first1=Padraig|title=Eurovision 2017: Federico Russo e Flavio Insinna al commento della finale su Rai1|url=http://www.eurofestivalnews.com/2017/03/04/eurovision-2017-federico-russo-flavio-insinna-al-commento-della-finale-rai1/|publisher=eurofestivalnews.com|accessdate=4. 3. 2017|date=4. 3. 2017}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Japan}}* — biće određeno &lt;small&gt;([[NHK]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍
* {{zastava|Jermenija}} — Avet Barsegjan i Gohar Gasparjan&lt;small&gt;([[Armenia 1]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|title=Stali izvestnы armяnskie veduщie &quot;Evrovideniя-2017&quot;|url=http://newsarmenia.am/news/armenia/stali-izvestny-armyanskie-vedushchie-evrovideniya-2017/|website=newsarmenia.am|accessdate=9 May 2017|language=Armenian|trans-title=Stali izvestnы armяnskie veduщie &quot;Evrovideniя-2017&quot;|date=9. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Kazahstan}}* — Dijana Snegina i Kaldibek Žajsanbajev &lt;small&gt;([[Khabar Agency]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://khabar.kz/ru/eurovision-2017|title=Eurovision 2017|website=khabar.kz|publisher=Khabar Agency|accessdate=8. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Kina}}* — Li Vej Song i Li Ši Šijong &lt;small&gt;([[Hunan TV]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍
* {{zastava|Kipar}} — Tasos Trifonos i Kristijana Artemiju &lt;small&gt;([[RIK 1]], [[Cyprus Broadcasting Corporation|RIK SAT]], [[Cyprus Broadcasting Corporation|RIK HD]] i [[Cyprus Broadcasting Corporation|Trito Programma]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍
* {{zastava|Letonija}} — Valters Fridenbergs &lt;small&gt;([[Latvijas Televīzija|LTV1]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍ Toms Grevinš &lt;small&gt;([[Latvijas Televīzija|LTV1]], finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;http://www.delfi.lv/izklaide/televizija/zinams-kas-komentes-eirovizijas-tiesraides.d?id=48779021&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Litvanija}} — Darijus Užkuraitis i Geruta Griniute &lt;small&gt;([[LRT televizija|LRT]], [[Lithuanian National Radio and Television|LRT HD]] i [[LRT Radijas]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;http://www.lrt.lt/projektai/eurovizija/naujienos/31/171667/d_uzkuraitis_eurovizija_siemet_komentuos_ne_vienas#skip&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Mađarska}} — Kristina Ratonji i Fredi &lt;small&gt;([[Duna TV|Duna]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.mediaklikk.hu/2016/10/10/palyazati-felhivas-2017/|title=PÁLYÁZATI FELHÍVÁS 2017|date=10. 10. 2016|accessdate=10. 10. 2016|publisher=mediaklikk.hu|language=Hungarian}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Makedonija}} — Karolina Petkovska &lt;small&gt;([[MRT 1]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|title=EVROVIZIJA- KIEV 2017|url=http://mrt.com.mk/node/40260|website=mrt.com.mk|publisher=[[Macedonian Radio Television|MRT]]|accessdate=8 May 2017|language=Macedonian|date=8 May 2017}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Malta}} — Artur Karuana &lt;small&gt;(TVM, polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍
* {{zastava|Moldavija}} — Glorija Gorceag &lt;small&gt;([[Moldova 1]], [[Radio Moldova]], Radio Moldova Muzical i [[Radio Moldova Tineret]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://trm.md/ro/eurovision-2017/gloria-gorceag-va-prezenta-punctele-acordate-de-moldova-la-eurovision-2017/ |title=Archive copy |access-date=2017-05-15 |archive-date=2019-06-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190621164233/http://trm.md/ro/eurovision-2017/gloria-gorceag-va-prezenta-punctele-acordate-de-moldova-la-eurovision-2017/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Nemačka}} — Piter Urban &lt;small&gt;([[EinsFestival]] i [[NDR]], drugo polufinale; [[Das Erste]], finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.augsburger-allgemeine.de/panorama/ESC-Streit-um-Saengerin-aus-Russland-id40252227.html|title=ESC: Streit um Sängerin aus Russland|date=23 March 2017|website=metrotime.be|accessdate=1. 4. 2017|language=German|trans-title=
ESC: Controversy over Russian singer}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Norveška}} — Olav Viksmo Sletan &lt;small&gt;(NRK1, polufinala i finale)&lt;/small&gt;;‍&lt;ref&gt;https://tv.nrk.no/serie/eurovision-song-contest/MUHU07006117/09-05-2017&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Poljska}} — Artur Orzeč &lt;small&gt;([[TVP 1]] i [[TVP Polonia]] (uživo); [[TVP Rozrywka]] i [[TVP HD]] (dan kasnije), polufinala i finale)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eurowizja.tvp.pl/29136860/kasia-mos-jedzie-na-eurowizje-2017|title=Kasia Moś jedzie na Eurowizję 2017!|date=18. 2. 2017|accessdate=18. 2. 2017|publisher=eurowizja.tvp.pl|language=Polish|archive-date=2018-04-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20180402225647/https://eurowizja.tvp.pl/29136860/kasia-mos-jedzie-na-eurowizje-2017|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Portugal}} — Žoze Karloš Malato i Nuno Galopim &lt;small&gt;([[Rádio e Televisão de Portugal|RTP1]] i [[Rádio e Televisão de Portugal|RTP Internacional]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eurovoix.com/2017/04/06/portugal-jose-carlos-malato-announced-commentator/|title=Portugal: Jose Carlos Malato Announced Commentator|date=6. 4. 2017|website=Eurovoix|last1=Granger|first1=Anthony|accessdate=6. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Rumunija}} — Lijana Stanciju i Radu Andrei Tubor &lt;small&gt;([[TVR 1 (rumunska TV stanica)|TVR 1]] i [[TVR HD (rumunska TV stanica)|TVR HD]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍
* {{zastava|SAD}}* — Mišel Visaž i Ros Metjuz &lt;small&gt;([[Logo TV]], finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Jordan|first1=Paul|title=Eurovision returns to the United States|url=https://eurovision.tv/story/eurovision-2017-broadcast-us|website=eurovision.tv|publisher=European Broadcasting Union|accessdate=28. 4. 2017|date=27. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|San Marino}} — Lia Fjorio i Điđi Restivo &lt;small&gt;([[SMtv San Marino (TV channel)|SMtv San Marino]] i [[SMtv San Marino|Radio San Marino]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://www.eurofestivalnews.com/2017/03/21/eurovision-2017-san-marino-lia-fiorio-gigi-restivo-annunceranno-anche-voti/|title=Eurovision 2017, San Marino: Lia Fiorio e Gigi Restivo annunceranno anche i voti|date=22. 3. 2017|website=eurofestivalnews.com|publisher=Eurofestival News|language=Italian|accessdate=22. 3. 2017|trans-title=Eurovision 2017 San Marino: Lia Fiorio and Gigi Restivo also announce the votes}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Slovenija}} — Andrej Hofer &lt;small&gt;([[Radiotelevizija Slovenija#National 2|RTV SLO2]], polufinala; RTV SLO1, finale; [[Radio Val 202]], drugo polufinale i finale; Radio Maribor, polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|title=Pesem Evrovizije 2017, 1. predizbor iz Kijeva, prenos |url=http://4d.rtvslo.si/spored-4d/tvs2/2017-05-09/877649|website=rtvslo.si|publisher=[[Radiotelevizija Slovenija]]|accessdate=8. 5. 2017|language=Slovenian|trans-title=Eurovision week at Televizija Slovenija|date=8. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Srbija}} — Silvana Grujić i Olga Kapor &lt;small&gt;([[RTS 1]], [[RTS HD]] i [[RTS Satelit|RTS SAT]], prvo polufinale)&lt;/small&gt;; Duška Vučinić-Lučić &lt;small&gt;([[RTS 1]], [[RTS HD]] i [[RTS Satelit|RTS SAT]], drugo polufinale i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/17/rts-1/2726641/.html|title=Pesma Evrovizije 2017, polufinale 1, prenos|last=Serbia|first=RTS, Radio-televizija Srbije, Radio Television of|access-date=2017-05-08|language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/17/rts-1/2729275/.html|title=Pesma Evrovizije 2017, polufinale 2, prenos|last=Serbia|first=RTS, Radio-televizija Srbije, Radio Television of|access-date=2017-05-10|language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.rts.rs/page/tv/ci/story/17/rts-1/2732486/.html|title=Pesma Evrovizije 2017, finale, prenos|last=Serbia|first=RTS, Radio-televizija Srbije, Radio Television of|access-date=12. 5. 2017|language=sr}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Ujedinjeno Kraljevstvo}} — Skot Mils i Mel Gijedrojk &lt;small&gt;([[BBC Four]], polufinala)&lt;/small&gt;; Grejam Norton &lt;small&gt;([[Bi-Bi-Si One|BBC One]], finale)&lt;/small&gt;; Ken Brus &lt;small&gt;([[BBC Radio 2]], finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovision: You Decide is back!|url=http://www.bbc.co.uk/blogs/eurovision/entries/6af32240-13a9-49fa-989d-c30b3603486a|website=bbc.co.uk|accessdate=9. 12. 2016|date=9. 12. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Ukrajina}} — Tetijana Terehova i Andrij Horodiskij &lt;small&gt;([[Pershyi Natsionalnyi|UA:Pershyi]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;;‍&lt;ref&gt;{{cite web|title=Щodennik Єvrobačennя-2017. Vipusk №3|url=http://www.1tv.com.ua/video/16283|website=UA:Peršiй|accessdate=4. 5. 2017|language=Ukrainian|archive-date=2017-05-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20170513085957/http://1tv.com.ua/video/16283|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Finska}} — ''Finski'': Miko Silvenojnen &lt;small&gt;([[Yle TV1]], prvo polufinale; [[Yle TV2]], drugo polufinale i finale)&lt;/small&gt;;‍  ''Švedski'': Eva Franc i Johan Lindros &lt;small&gt;([[Yle TV1]], prvo polufinale; [[Yle TV2]], drugo polufinale i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://yle.fi/aihe/artikkeli/2017/03/22/euroviisut-toukokuussa-2017-ylen-kanavilla|title=Euroviisut toukokuussa 2017 Ylen kanavilla|trans-title=Eurovision Song Contest in May 2017 on Yle's channels|language= Finnish |date=22. 3. 2017|publisher=yle.fi}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Francuska}} — Marijan Džejms i Džeri &lt;small&gt;([[France 4]], polufinala)&lt;/small&gt;; Marijan Džejms, Stefan Bern i Amir Hadad &lt;small&gt;([[France 2]], finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Omelyanchuk|first1=Olena|title=Amir is the French choice for Stockholm!|url=http://www.eurovision.tv/page/news?id=amir_haddad_is_the_french_choice_for_stockholm|website=eurovision.tv|publisher=[[Evropska radiodifuzna unija|European Broadcasting Union]]|accessdate=29. 2. 2016|date=29. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Holandija}} — Jan Smit i Kornald Mas &lt;small&gt;([[NPO 1]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovisie Songfestival 2017: de hoogte- en vele dieptepunten van de eerste halve finale - én wat bekend Nederland twitterde|url=http://www.elle.nl/lifestyle/films-tv/a567238/eurovisie-songfestival-2017-eerste-halve-finale/|website=elle.nl|publisher=elle.nl|accessdate=9. 5. 2017|language=Dutch|date=9. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Hrvatska}} — Duško Ćurlić &lt;small&gt;([[HRT 1]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;; Zlatko Turkalj &lt;small&gt;([[HR 2]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eurosong.hrt.hr/vijest/80/prva-polufinalna-vecer-62-eurosonga-izravno-na-hrt|title=Prva polufinalna večer 62. Eurosonga izravno na HRT|trans-title=Firts semifinal of the 62nd Eurovision Song Contest to be broadcasted live on HRT|language=Croatian|date=8. 5. 2017|publisher=eurosong.hrt.hr|access-date=2017-05-15|archive-date=2017-05-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20170513130546/http://eurosong.hrt.hr/vijest/80/prva-polufinalna-vecer-62-eurosonga-izravno-na-hrt|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Crna Gora}} — Dražen Bauković i Tijana Mišković &lt;small&gt;(TVCG 1 i TVCG SAT, polufinala i finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurosong 2017|url=http://www.rtcg.me/tv/tvcg-1/ostalo/165163/eurosong-2017.html|website=rtcg.me|publisher=[[RTCG]]|accessdate=8. 5. 2017|language=Montenegrin|date=8. 5. 2017}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Češka}} — Libor Bouček &lt;small&gt;([[ČT2]], polufinala; [[ČT1]], finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.ceskatelevize.cz/porady/10000000269-eurovision-song-contest-2017/|title=Eurovision Song Contest 2017 — Česká televize|first=Ceska Televize;|last=mailto:internet@ceskatelevize.cz|website=Česká televize|access-date=2017-05-15|archive-date=2016-09-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20160928034126/http://www.ceskatelevize.cz/porady/10000000269-eurovision-song-contest-2017/}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Švajcarska}} — ''Nemački'': Sven Epinej &lt;small&gt;([[SRF zwei]], polufinala; [[SRF 1]], finale)&lt;/small&gt;; Piter Šnajder i Gabrijel Veter &lt;small&gt;([[SRF 1]] i [[Radio SRF 3]], finale)&lt;/small&gt;‍ ''Francuski'': Žan-Mark Ričard i Nikolas Taner &lt;small&gt;([[RTS Deux]], polufinala; [[RTS Un]], finale)&lt;/small&gt;;‍ ''Italijanski'': Klarisa Tami i Sebalter &lt;small&gt;[[RSI La 2]], polufinala; [[RSI La 1]], finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.srf.ch/programm/tv/uebersicht/2017-05-11#19:52|title=Programmübersicht vom 11.5.2017 - TV Programm|date= 19. 4. 2017|accessdate=19 April 2017|publisher=srf.ch=German}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Švedska}} — [[Mons Selmerlev]] i [[Edvard af Silen]] &lt;small&gt;([[SVT1]], polufinala i finale)&lt;/small&gt;;‍&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Herbert|first1=Emily|title=Sweden: Edward af Sillén &amp; Måns Zelmerlöw Announced Commentators|url=https://eurovoix.com/2017/04/12/sweden-edward-af-sillen-mans-zelmerlow-announced-commentators/|website=Eurovoix|accessdate=12. 4. 2017}}&lt;/ref&gt;
* {{zastava|Španija}} — Hose Marija Injigo i Hulija Varela &lt;small&gt;([[La 2 (Spain)|La 2]], polufinala; [[La 1 (Spain)|La 1]], finale)&lt;/small&gt;‍&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://eurovision-spain.com/iphp/noticia.php?numero=08-02-17_tve-descarta-el-jurado-internacional-para-objetivo-eurovision-y-recurre-a-profesionales-de-la-radio-y-la-television|title=Eurovisión 2017 RTVE|date=8. 2. 2017|accessdate=8. 2. 2017|publisher=eurovision-spain.com|language=Spanish}}&lt;/ref&gt;
{{Div col end}}

== Službeni album ==
{{Infokutija album
| ime_albuma = ''Eurovision Song Contest: Kyiv 2017''
| ime_izvođača = [[Pesma Evrovizije]]
| tip = kompilacija
| boja = 
| slika = ESC 2017 album cover.jpg
| veličina_slike = 
| žanr = [[Pop muzika|pop]]
| datum = [[21. april]] [[2017]].
| izdavač = ''[[Universal Music Group]]''
| trajanje = 65:44 &lt;small&gt;(CD&amp;nbsp;1)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;63:31 &lt;small&gt;(CD&amp;nbsp;2)&lt;/small&gt;
| godina1 = 2017
| producent = 
| ovaj_album = '''{{nowrap|Eurovision Song}} Contest: {{nowrap|Kyiv 2017}}'''
| album_pre = [[Pesma Evrovizije 2016.#Službeni album|{{nowrap|Eurovision Song}} Contest: {{nowrap|Stockholm 2016}}]]
| album_posle = {{nowrap|Eurovision Song}} Contest: {{nowrap|TBA 2018}}
| godina0 = 2016
| godina2 = 2018
}}
'''''Eurovision Song Contest: Kyiv 2017''''' je službeni [[kompilacijski album]] takmičenja održanog 2017. godine, koji je sastavila [[Evropska radiodifuzna unija]], a [[21. april]]a [[2017]]. godine je izdala [[Izdavačka kuća|kuća]] ''[[Universal Music Group]]''. Album sadrži sve 42 pesme izvedene na Evrosongu 2017. godine, uključujući i Rusiju koja se povukla sa takmičenja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Eurovision Song Contest 2017 Kyiv|url=https://itunes.apple.com/us/album/eurovision-song-contest-2017-kyiv/id1224778857|publisher=iTunes|accessdate=18. 4. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170419192642/https://itunes.apple.com/us/album/eurovision-song-contest-2017-kyiv/id1224778857|archive-date=2017-04-19|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

{{Pesme na muzičkom albumu sa izvođačima
| naslov = CD&amp;nbsp;1
| dodatna_kolona = Izvođač
| ukupno_trajanje = 65:44
| naziv1 = [[Botë|World]]
| beleška1 = [[Albanija na izboru za Pesmu Evrovizije|Albanija]]
| dodatna1 = [[Lindita Halimi|Lindita]]
| trajanje1 = 2:56
| naziv2 = [[Fly With Me]]
| beleška2 = [[Jermenija na izboru za Pesmu Evrovizije|Jermenija]]
| dodatna2 = [[Arcvik Harutjunjan|Arcvik]]
| trajanje2 = 2:59
| naziv3 = [[Don't Come Easy]]
| beleška3 = [[Australija na izboru za Pesmu Evrovizije|Australija]]
| dodatna3 = [[Ajzaja Fajrbrejs|Ajzaja]]
| trajanje3 = 3:04
| naziv4 = [[Running On Air]]
| beleška4 = [[Austrija na izboru za Pesmu Evrovizije|Austrija]]
| dodatna4 = [[Nejtan Trent]]
| trajanje4 = 2:47
| naziv5 = [[Skeletons]]
| beleška5 = [[Azerbejdžan na izboru za Pesmu Evrovizije|Azerbejdžan]]
| dodatna5 = [[Dijana Hadžijeva|Dihadž]]
| trajanje5 = 2:59
| naziv6 = [[City Lights]]
| beleška6 = [[Belgija na izboru za Pesmu Evrovizije|Belgija]]
| dodatna6 = [[Eli Delvo|Blanš]]
| trajanje6 = 2:54
| naziv7 = [[Beautiful Mess]]
| beleška7 = [[Bugarska na izboru za Pesmu Evrovizije|Bugarska]]
| dodatna7 = [[Kristijan Kostov]]
| trajanje7 = 3:00
| naziv8 = [[Historyja majho žyccia|Story of my Life]]
| beleška8 = [[Belorusija na izboru za Pesmu Evrovizije|Belorusija]]
| dodatna8 = [[Navi (grupa)|Navi]]
| trajanje8 = 3:00
| naziv9 = [[Apollo (pesma grupe Tajmbel)|Apollo]]
| beleška9 = [[Švajcarska na izboru za Pesmu Evrovizije|Švajcarska]]
| dodatna9 = [[Tajmbel]]
| trajanje9 = 2:59
| naziv10 = [[Gravity (pesma)|Gravity]]
| beleška10 = [[Kipar na izboru za Pesmu Evrovizije|Kipar]]
| dodatna10 = [[Hovig Demirjan|Hovig]]
| trajanje10 = 2:59
| naziv11 = [[My Turn]]
| beleška11 = [[Češka na izboru za Pesmu Evrovizije|Češka]]
| dodatna11 = [[Martina Barta]]
| trajanje11 = 2:58
| naziv12 = [[Perfect Life]]
| beleška12 = [[Nemačka na izboru za Pesmu Evrovizije|Nemačka]]
| dodatna12 = [[Izabela Luen|Levina]]
| trajanje12 = 3:00
| naziv13 = [[Where I Am (Pesma Anje Nisen)|Where I Am]]
| beleška13 = [[Danska na izboru za Pesmu Evrovizije|Danska]]
| dodatna13 = [[Anja Nisen]]
| trajanje13 = 2:59
| naziv14 = [[Do It For Your Lover]]
| beleška14 = [[Španija na izboru za Pesmu Evrovizije|Španija]]
| dodatna14 = [[Manel Navaro]]
| trajanje14 = 3:00
| naziv15 = [[Verona (pesma)|Verona]]
| beleška15 = [[Estonija na izboru za Pesmu Evrovizije|Estonija]]
| dodatna15 = [[Kojt Tome]] i [[Laura Poldvere|Laura]]
| trajanje15 = 3:02
| naziv16 = [[Blackbird]]
| beleška16 = [[Finska na izboru za Pesmu Evrovizije|Finska]]
| dodatna16 = [[Norma Džon]]
| trajanje16 = 3:06
| naziv17 = [[Requiem]]
| beleška17 = [[Francuska na izboru za Pesmu Evrovizije|Francuska]]
| dodatna17 = [[Aleksandra Make|Alma]]
| trajanje17 = 3:00
| naziv18 = [[Never Give Up On You]]
| beleška18 = [[Ujedinjeno Kraljevstvo na izboru za Pesmu Evrovizije|Ujedinjeno Kraljevstvo]]
| dodatna18 = [[Lusi Džouns]]
| trajanje18 = 3:00
| naziv19 = [[Keep The Faith]]
| beleška19 = [[Gruzija na izboru za Pesmu Evrovizije|Gruzija]]
| dodatna19 = [[Tako Gačečiladze|Tamara Gačečiladze]]
| trajanje19 = 2:58
| naziv20 = [[This Is Love]]
| beleška20 = [[Grčka na izboru za Pesmu Evrovizije|Grčka]]
| dodatna20 = [[Dimitra Papadea|Demi]]
| trajanje20 = 3:01
| naziv21 = [[My Friend]]
| beleška21 = [[Hrvatska na izboru za Pesmu Evrovizije|Hrvatska]]
| dodatna21 = [[Žak Houdek]]
| trajanje21 = 3:00
| naziv22 = [[Origo]]
| beleška22 = [[Mađarska na izboru za Pesmu Evrovizije|Mađarska]]
| dodatna22 = [[Jožef Papai|Joci Papai]]
| trajanje22 = 3:03
}}
{{Pesme na muzičkom albumu sa izvođačima
| naslov = CD&amp;nbsp;2
| dodatna_kolona = Izvođač
| ukupno_trajanje = 63:31
| naziv1 = [[Dying To Try]]
| beleška1 = [[Irska na izboru za Pesmu Evrovizije|Irska]]
| dodatna1 = [[Brendan Mari]]
| trajanje1 = 3:00
| naziv2 = [[Paper (pesma)|Paper]]
| beleška2 = [[Island na izboru za Pesmu Evrovizije|Island]]
| dodatna2 = [[Svala Bjorgvinsdoutir|Svala]]
| trajanje2 = 2:59
| naziv3 = [[I Feel Alive]]
| beleška3 = [[Izrael na izboru za Pesmu Evrovizije|Izrael]]
| dodatna3 = [[Imri Ziv|Imri]]
| trajanje3 = 3:00
| naziv4 = [[Occidentali's Karma]]
| beleška4 = [[Italija na izboru za Pesmu Evrovizije|Italija]]
| dodatna4 = [[Frančesko Gabani]]
| trajanje4 = 3:03
| naziv5 = [[Rain of Revolution]]
| beleška5 = [[Litvanija na izboru za Pesmu Evrovizije|Litvanija]]
| dodatna5 = [[Fusedmark]]
| trajanje5 = 3:05
| naziv6 = [[Line (Pesma grupe Trijana Park)|Line]]
| beleška6 = [[Letonija na izboru za Pesmu Evrovizije|Letonija]]
| dodatna6 = [[Trijana Park]]
| trajanje6 = 3:08
| naziv7 = [[Hey, Mamma!]]
| beleška7 = [[Moldavija na izboru za Pesmu Evrovizije|Moldavija]]
| dodatna7 = [[Sanstrouk Projekt]]
| trajanje7 = 2:59
| naziv8 = [[Dance Alone]]
| beleška8 = [[Makedonija na izboru za Pesmu Evrovizije|Makedonija]]
| dodatna8 = [[Jana Burčeska]]
| trajanje8 = 3:06
| naziv9 = [[Breathlessly]]
| beleška9 = [[Malta na izboru za Pesmu Evrovizije|Malta]]
| dodatna9 = [[Klaudija Fanijelo]]
| trajanje9 = 3:00
| naziv10 = [[Space]]
| beleška10 = [[Crna Gora na izboru za Pesmu Evrovizije|Crna Gora]]
| dodatna10 = [[Slavko Kalezić]]
| trajanje10 = 2:59
| naziv11 = [[Lights and Shadows]]
| beleška11 = [[Holandija na izboru za Pesmu Evrovizije|Holandija]]
| dodatna11 = [[O'G3NE]]
| trajanje11 = 3:00
| naziv12 = [[Grab The Moment]]
| beleška12 = [[Norveška na izboru za Pesmu Evrovizije|Norveška]]
| dodatna12 = [[Jovst]]
| trajanje12 = 2:55
| naziv13 = [[Flashlight]]
| beleška13 = [[Poljska na izboru za Pesmu Evrovizije|Poljska]]
| dodatna13 = [[Kašja Moš]]
| trajanje13 = 3:00
| naziv14 = [[Amar pelos dois]]
| beleška14 = [[Portugal na izboru za Pesmu Evrovizije|Portugal]]
| dodatna14 = [[Salvador Sobral]]
| trajanje14 = 3:00
| naziv15 = [[Yodel It!]]
| beleška15 = [[Rumunija na izboru za Pesmu Evrovizije|Rumunija]]
| dodatna15 = [[Ilinka]] i [[Aleks Florea]]
| trajanje15 = 2:56
| naziv16 = [[Flame Is Burning]]
| beleška16 = [[Rusija na izboru za Pesmu Evrovizije|Rusija]]
| dodatna16 = [[Julija Samojlova]]
| trajanje16 = 3:02
| naziv17 = [[Spirit of the Night]]
| beleška17 = [[San Marino na izboru za Pesmu Evrovizije|San Marino]]
| dodatna17 = [[Valentina Moneta]] i [[Džimi Vilson]]
| trajanje17 = 3:05
| naziv18 = [[In Too Deep]]
| beleška18 = [[Srbija na izboru za Pesmu Evrovizije|Srbija]]
| dodatna18 = [[Tijana Bogićević]]
| trajanje18 = 3:07
| naziv19 = [[On My Way]]
| beleška19 = [[Slovenija na izboru za Pesmu Evrovizije|Slovenija]]
| dodatna19 = [[Omar Naber]]
| trajanje19 = 3:00
| naziv20 = [[I Can't Go On]]
| beleška20 = [[Švedska na izboru za Pesmu Evrovizije|Švedska]]
| dodatna20 = [[Robin Bengtson]]
| trajanje20 = 3:03
| naziv21 = [[Time (O. Torvald)|Time]]
| beleška21 = [[Ukrajina na izboru za Pesmu Evrovizije|Ukrajina]]
| dodatna21 = [[O. Torvald]]
| trajanje21 = 3:04
}}
== Napomene ==
{{notelist|group=lower-alpha}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{URL|http://www.eurovision.tv/|Zvanični veb-sajt‎}}

{{Pesma Evrovizije}}
{{Pobednici Pesme Evrovizije}}

[[Kategorija:Eurosong po godinama| 2017.]]
[[Kategorija:2017. u muzici]]
[[Kategorija:Kijev]]
[[Kategorija:Ukrajina na Eurosongu]]</text>
      <sha1>cfi8rldjj17dpc4zln632y4imikoye2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fantastic Four (film, 2015)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4597626</id>
    <revision>
      <id>42695900</id>
      <parentid>42390975</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:34:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695900</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4981" sha1="mw8fl3zd7rl6wbibedpzxfcbb885k7t" xml:space="preserve">{{about|filmu iz 2015. godine|film iz 2005. godine|Fantastic Four (film, 2005)|neprikazani film iz 1994. godine|The Fantastic Four (neprikazani film)}}

{{Infokutija film
| naslov = Fantastic Four
| slika = The Fantastic Four poster.jpg
| director = [[Josh Trank]]
| producers = {{plainlist|
* [[Gregory Goodman]]
* [[Simon Kinberg]]
* Robert Kulzer
* Hutch Parker
* [[Matthew Vaughn]]
}}
| screenplay = {{plainlist|
* [[Jeremy Slater]]
* Simon Kinberg
* Josh Trank
}}
| based on = {{Based on|''[[Fantastic Four]]''|[[Stan Lee]]&lt;br&gt;i [[Jack Kirby]]}}
| starring = {{plainlist|
* [[Miles Teller]]
* [[Michael B. Jordan]]
* [[Kate Mara]]
* [[Jamie Bell]]
* [[Toby Kebbell]]
}}
| music = {{plainlist|
* [[Marco Beltrami]]
* [[Philip Glass]]
}}
| cinematography = Matthew Jensen
| editing = {{plainlist|
* Elliot Greenberg
* [[Stephen E. Rivkin]]
}}
| production companies = {{plainlist|
* [[Marvel Entertainment]]
* [[Constantin Film]]
* [[Kinberg Genre]]
* [[Marv Films]]
* Robert Kulzer Productions
* [[TSG Entertainment]]
}}
| distributor = [[20th Century Fox]]
| released = {{Film date|2015|08|04|[[New York]]|df=y}}
| runtime = 100 min.&lt;!--Theatrical runtime: 99:50--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.bbfc.co.uk/releases/fantastic-four-film | title=''Fantastic Four'' (12A) | work=[[British Board of Film Classification]] | date=July 29, 2015 | accessdate=31. VII 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20150821234630/http://www.bbfc.co.uk/releases/fantastic-four-film | archive-date=2015-08-21 | url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| country = {{flag|Sjedinjene Države}}
| language = engleski
| budget = 125,9 mil. $&lt;ref name=&quot;2015FS&quot;&gt;{{cite web|url=https://indd.adobe.com/view/87976431-f650-4be0-a9c3-392d676b5514|title=2015 Film Study|accessdate=2. I 2017 |publisher=FilmL.A. Research |format=PDF |page=21 |date=}}&lt;/ref&gt;
| gross = 168 mil. $&lt;!-- Rounded to the nearest 100,000. Please do not remove the &quot;.0&quot; without discussion. --&gt;&lt;ref name=&quot;BOM&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=fantasticfour15.htm |title=Fantastic Four (2015) |publisher=[[Box Office Mojo]] |accessdate=26. II 2016 }}&lt;/ref&gt;
}}

'''Fantastična četvorka'''  ({{jez-eng|Fantastic Four}}; stilizovano kao ''Fant4stic'') je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] film iz 2015. zasnovan na [[Marvel]]ovim stripovima o [[Fantastična četvorka|timu superheroja istog naziva]]. Također predstavlja [[rimejk]] [[Fantastična četvtorka (film iz 2005)|istoimenog]] filma iz 2005. godine, odnosno [[reboot (fikcija)|ribut]] istoimene filmske serije. Film je režirao [[Džoš Trenk]], dok glavne uloge igraju [[Majls Teler]], [[Majkl B. Džordan]], [[Kejt Mara]], [[Džejmi Bel]] i [[Tobi Kebel]]. Protagonisti su grupa mladih nadarenih naučnika koje eksperiment sa teleoportacijom odvede u paralelnu dimenziju, ali se pri tome dogodi nesreća koji ih izmeni i daje im [[superheroj]]ske moći. Radnja prikazuje kako se jedan od njih, po imenu [[Doctor Doom|Viktor van Dum]] pretvori u poludelog zlikovca, te se ostala četvorka moraju protiv njega udružiti da bi spasili Zemlju.

''Fantastična četvorka'' je predstavljao jedan od ambicioznijih projekata studija [[210th Century Fox|Foks]], originalno zamišljen kao način da se serija o Fantastičnoj četvorci nadopuni i spoji sa Foksovom serijom o [[X-Men (filmska serija)|Iks men]] nalik na [[Marvelov filmski univerzum]] rivalskog studija [[Walt Disney Pictures|Volt Dizni]]. Reditelj Trank, angžovan nakon uspeha svog niskobudžetnog ali tematski srodnog filma ''[[Chronicles (film)|Hronike]]'', se, međutim, sukobio sa producentima na setu, a to se odrazilo na samo snimanje, koje je odlagano i ponavljano, odnosno u njega ubačeni materijali napravljeni protiv Trankove volje. Na kraju je Trank kritikovao film na [[Twitter|Tviteru]], a posle premijere je doživeo neuspeh i kod publike i kritike. Takođe je osvojio [[Zlatna malina|Zlatnu malinu]] za najgori film godine.

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
| [[Majls Teler]] || Rid Ričards/Gospodin Fantastični
|-
| [[Majkl B. Džordan]] || Džoni Storm/Čovek baklja
|-
| [[Kejt Mara]] || Suzan Storm/Nevidljiva žena
|-
| [[Džejmi Bel]] || Ben Grim/Stvor
|-
| [[Tobi Kebel]] || Viktor von Dum/Doktor Dum
|-
| [[Redž E. Keti]] || dr Frenklin Storm
|-
| [[Tim Blejk Nelson]] || Harvi Elder
|-
|}

== Povezano ==
* [[Fantastična četvorka (film iz 2005)]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{Official website|https://web.archive.org/web/20050401183827/http://www.fantasticfourmovie.com}}
* {{IMDb title|1502712}}
* {{Rotten Tomatoes|fantastic_four_2015}}

{{Marvel Comics - filmovi}}
{{Matthew Vaughn}}
{{Golden Raspberry Award for Worst Picture}}
{{Golden Raspberry Award for Worst Prequel, Remake, Rip-off or Sequel}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:SF-filmovi]]
[[Kategorija:Akcije (filmovi)]]
[[Kategorija:Pustolovni filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o superherojima]]
[[Kategorija:Filmovi temeljeni na stripovima]]</text>
      <sha1>mw8fl3zd7rl6wbibedpzxfcbb885k7t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Far from the Madding Crowd (film, 2015)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4597683</id>
    <revision>
      <id>42695904</id>
      <parentid>41490940</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:37:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695904</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3904" sha1="hokpmrrjleb4uu3it3r6abdalr5vfwd" xml:space="preserve">{{about|filmu iz 2015. godine|ostale filmove|Far from the Madding Crowd (razvrstavanje)}}

{{Infokutija film
| naslov = Far from the Madding Crowd
| slika          = Far from the Madding Crowd (2015 film).jpg
| opis        = službeni britanski poster
| director       = [[Thomas Vinterberg]]
| producer       = {{Plainlist|
* [[Andrew Macdonald (producent)|Andrew Macdonald]]
* Allon Reich}}
| writer         = [[David Nicholls (pisac)|David Nicholls]]
| based on       = {{Based on|''[[Far from the Madding Crowd]]''|{{nowrap|[[Thomas Hardy]]}}}}
| starring       = {{Plainlist|
* [[Carey Mulligan]]
* [[Matthias Schoenaerts]]
* [[Michael Sheen]]
* [[Tom Sturridge]]
* [[Juno Temple]]}}
| music          = [[Craig Armstrong (kompozitor)|Craig Armstrong]]
| cinematography = [[Charlotte Bruus Christensen]]
| editing        = [[Claire Simpson]]
| studio         = [[BBC Films]]&lt;br&gt;[[DNA Films]]
| distributor    = [[Fox Searchlight Pictures]]
| released       = {{Film date|df=yes|2015|04|17|Istanbulski filmski festival}}
| runtime        = 119 min.&lt;!--Theatrical runtime: 118:46--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://bbfc.co.uk/releases/far-madding-crowd-film-0 | title=''Far From the Madding Crowd'' (12A) | publisher=[[British Board of Film Classification]] | date=3 March 2015 | accessdate=14. IV 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160815073803/http://bbfc.co.uk/releases/far-madding-crowd-film-0 | archive-date=2016-08-15 | url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| country        = {{flagcountry|GBR}}&lt;br/&gt;{{flag|Sjedinjene Države}}&lt;ref name=bfi&gt;{{cite web|url=http://www.bfi.org.uk/sites/bfi.org.uk/files/downloads/bfi-uk-box-office-2015-2016-01.pdf| accessdate=26. VI 2016 | title= The UK Box Office in 2015| date = 28 January 2016| website= British Film Institute: BFI Research and Statistics Unit}}&lt;/ref&gt;
| language       = engleski
| budget         = 12 mil. [[brtitanska funta|£]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://britishcinematographer.co.uk/charlotte-bruus-christensen-far-from-the-madding-crowd/ |title=Charlotte Bruus Christensen / Far from the Madding Crowd |publisher=British Cinematographer |date=15 August 2015 |accessdate=18. V 2017}}&lt;/ref&gt;
| gross          = 30,2 mil. $&lt;ref name=&quot;BOM&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=maddingcrowd.htm |title=Far from the Madding Crowd (2015)  |publisher=[[Box Office Mojo]] ([[Amazon.com]]) |accessdate=25. IX 2015}}&lt;/ref&gt;
}}

'''Daleko od razuzdane gomile''' ({{jez-eng|Far from the Madding Crowd}}) je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britansko]]-[[SAD|američki]] [[ljubavni film]] iz [[2015]]. u režiji [[Tomas Vinterberg|Tomasa Vinterberga]]. Predstavlja treću po redu adaptaciju [[Daleko od razuzdane gomile|istoimenog romana]] [[Tomas Hardi|Tomasa Hardija]]. Radnja je smeštena u engleski [[Dorset]] 1870-ih, a glavni lik, koga glumi [[Keri Maligan]] je devojka za čiju se naklonost bore tri vrlo različita muškarca - naočiti, ali neodogovorni konjički podoficir (koga glumi [[Tom Steridž]]), ostareli lokalni aristokrat (koga glumi [[Majkl Šin]]) i njen bivši predradnik (koga glumi [[Matijas Šunarts]]).

U Hrvatskoj je prikazan pod naslovom '''''Daleko od bjesomučne gomile'''''.

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
| [[Keri Maligan]] ||Batšiba Everdin
|-
| [[Matijas Šunarts]] ||Gabrijel Ouk
|-
| [[Majkl Šin]] ||Vilijam Boldvud
|-
| [[Tom Steridž]] ||vodnik Frenk Troj
|-
| [[Džuno Templ]] ||Fani Robin
|-
| [[Džesika Barden]] ||Libi
|-
| [[Sem Filips]] ||vodnik Doget
|-
| [[Tili Vosberg]] ||gđa Herst
|-
|}

==Izvori==
{{Reflist|30em}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb title|2935476|Far from the Madding Crowd}}
* {{rotten-tomatoes|far_from_the_madding_crowd_2014|Far from the Madding Crowd}}

{{Thomas Vinterberg}}

{{DEFAULTSORT:Far From The Madding Crowd}}
[[Kategorija:Britanski filmovi]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Romantični filmovi]]</text>
      <sha1>hokpmrrjleb4uu3it3r6abdalr5vfwd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Everest (film, 2015)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4600988</id>
    <revision>
      <id>42695859</id>
      <parentid>41490927</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:31:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695859</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3745" sha1="ojj7bf3x64eqsnbedl74fwkperkcns8" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Everest
| slika          = Everest poster.jpg
| director       = [[Baltasar Kormákur]]
| producer       = {{Plainlist|
*Baltasar Kormákur
*[[Tim Bevan]]
*[[Eric Fellner]]
*Nicky Kentish Barnes
*Tyler Thompson
*[[Brian Oliver (producent)|Brian Oliver]]
}}
| writer     = {{Plainlist|
* [[William Nicholson (pisac)|William Nicholson]]
* [[Simon Beaufoy]]
}}
| based on = {{basedon|''Left For Dead: My Journey Home from Everest''|[[Beck Weathers]]}}
| starring       = {{Plainlist|
*[[Jason Clarke (glumac)|Jason Clarke]]
*[[Josh Brolin]]
*[[John Hawkes (glumac)|John Hawkes]]
*[[Robin Wright]]
*[[Emily Watson]]
*[[Keira Knightley]]
*[[Sam Worthington]]
*[[Jake Gyllenhaal]]
}}
| music          = [[Dario Marianelli]]
| cinematography = [[Salvatore Totino]]
| editing        = [[Mick Audsley]]
| studio         = [[Cross Creek Pictures]]&lt;br /&gt;[[Walden Media]]&lt;br /&gt;[[Working Title Films]]
| distributor    = [[Universal Studios|Universal Pictures]]
| released       = {{Film date|df=yes|2015|06|23|[[CineEurope]]}}
| runtime        = 121 min.&lt;!--Theatrical runtime: 121:14--&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.bbfc.co.uk/releases/everest-film | title=''EVEREST'' (12A) | work=[[British Board of Film Classification]] | date=31 July 2015 | accessdate=31. VII 2015 | archive-url=https://web.archive.org/web/20151208212425/http://www.bbfc.co.uk/releases/everest-film | archive-date=2015-12-08 | url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| country        = {{flagcountry|GBR}}&lt;br&gt;{{flagcountry|SAD}}&lt;br&gt;{{flagcountry|ISL}}
| language       = engleski&lt;br&gt;ruski&lt;br&gt;nepalski
| budget         = 55 mil. $&lt;ref name=&quot;BOM&quot;/&gt;
| gross          = 203,4 mil. $&lt;ref name=&quot;BOM&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=everest2015.htm|title=Everest (2015)|work=[[Box Office Mojo]]|publisher=([[Amazon.com]])|accessdate=29. I 2016}}&lt;/ref&gt;
}}

'''''Everest''''' je [[UK|britansko]]-[[SAD|američko]]-[[island]]ski igrani film snimljen 2015. godine u režiji [[Baltasar Kormákur|Baltasara Kormákura]]. Po žanru predstavlja kombinaciju biografskog, pustolovnog i filma katastrofe, a temelji se na knjizi ''Left For Dead: My Journey Home from Everest'' američkog planinara [[Beck Withers|Becka Withersa]] u kojoj je opisano njegovo preživljavanje [[katastrofa na Mount Everestu 1996.|katastrofe na Mount Everestu 1996. godine]]. Radnja prikazuje nastojanje dviju grupa planinara da prežive katastrofu - jednu koju vodi [[Rob Hall]] (čiji lik tumači [[Jason Clarke (glumac)|Jason Clarke]] i drugu koju vodi [[Scott Fischer]] (čiji lik tumači [[Jake Gyllenhaal]]). Film, sniman dijelom u [[Alpe|Alpama]], a dijelom na [[nepal]]skim lokacijama,  je postigao komercijalni uspjeh i imao uglavnom dobre kritike.

== Uloge ==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
| [[Džejson Klark]] || Rob Hol
|-
| [[Džejk Džilenhol]] || Skot Fišer
|-
| [[Džoš Brolin]] || Bek Veders
|-
| [[Džon Hoks]] || Dag Hansen
|-
| [[Sem Vortington]] || Gaj Koter
|-
| [[Robin Rajt]] || Pič Veders
|-
| [[Majkl Keli]] || Džon Krakauer
|-
| [[Kira Najtli]] || Džen Arnold
|-
| [[Emili Votson]] || Helen Vilton
|-
| [[Tomas Rajt]] || Majkl Grum
|-
| [[Martin Henderson]] || Endi Haris
|-
| [[Elizabet Debiki]] || dr Kerolajn Makenzi
|-
| [[Naoko Mori]] || Jasuko Namba
|-
|}

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske veze==
*{{Official website|http://www.everestmovie.com/home}}
*{{IMDb title|2719848|Everest}}
*{{Rotten Tomatoes|everest_2015|Everest}}

{{Baltasar Kormákur}}
{{Jon Krakauer}}
{{William Nicholson}}
{{Simon Beaufoy}}

[[Kategorija:Britanski filmovi]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Islandski filmovi]]
[[Kategorija:3D filmovi]]
[[Kategorija:Pustolovni filmovi]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi katastrofe]]</text>
      <sha1>ojj7bf3x64eqsnbedl74fwkperkcns8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ernest B. Schoedsack</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4602206</id>
    <revision>
      <id>42695832</id>
      <parentid>42401870</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:22:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695832</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5285" sha1="0f37rxlwuxgm458iloky9efbqzf3o27" xml:space="preserve">{{Infokutija Filmska biografija
| ime                  = Ernest B. Schoedsack
| datum_rođenja            = {{birthdate|1893|6|8|df=y}}
| mjesto_rođenja           = [[Council Bluffs, Iowa|Council Bluffs]], [[Iowa]], [[SAD]]
| datum_smrti            = {{Death date and age|1979|12|23|1893|6|8|df=y}}
| mjesto_smrti           = [[Los Angeles County|Okrug Los Angeles]], [[Kalifornija]], SAD
| zanimanje            = [[filmski producent]], [[direktor fotografije]], [[filmski režiser]]
| supružnik                = [[Ruth Rose]]
| znameniti_filmovi       = ''[[King Kong (film, 1933)|King Kong]]''
}}

'''Ernest Beaumont Schoedsack''' (8. jun 1893 – 23. decembar 1979) bio je [[SAD|američki]] direktor fotografije, filmski producent i režiser, najpoznatiji po radu na klasičnom hollywoodskom filmu ''[[King Kong (film, 1933)|King Kong]]'' iz 1933. godine.

==Filmografija==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;margin-left: auto; margin-right: auto; border: none;&quot;
|-
! Film !! Godina !! Uloga
|-
|''The Lost Empire''||style=&quot;text-align: center;&quot;|1924|| direktor fotografije&lt;ref name=&quot;TCM filmography&quot;&gt;{{cite web|title=Ernest B. Schoedsack: Complete Filmography|url=http://www.tcm.com/tcmdb/person/171965%7C48719/Ernest-B-Schoedsack/filmography.html|website=TCM|accessdate=June 2, 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20170122154525/http://www.tcm.com/tcmdb/person/171965%7C48719/Ernest-B-Schoedsack/filmography.html|archive-date=2017-01-22|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|-
|''[[Grass (1925 film)|Grass]]''||style=&quot;text-align: center;&quot;|1925||producent, režiser&lt;ref name=&quot;TCM filmography&quot; /&gt;
|-
|''[[Eagle Squadron (film)|Eagle Squadron]]''||style=&quot;text-align: center;&quot;|1924|| fotograf&lt;ref name=&quot;TCM filmography&quot; /&gt;
|-
|''[[Greed (film)|Greed]]'' ||style=&quot;text-align: center;&quot;|1925|| direktor fotografije&lt;ref name=&quot;TCM filmography&quot; /&gt;
|-
|''[[Chang: A Drama of the Wilderness]]'' || style=&quot;text-align: center;&quot;|1927 || producent,&lt;ref name=&quot;altoona&quot;&gt;{{cite news|title=Now Showing: Chang|url=https://www.newspapers.com/image/57657564/?terms=Ernest%2BB.%2BSchoedsack|accessdate=June 2, 2016|work=Altoona Tribune|via=Newspapers.com|date=May 19, 1928}}&lt;/ref&gt; director&lt;ref name=&quot;TCM filmography&quot; /&gt;
|-
|''Gow, the Head Hunter'' || style=&quot;text-align: center;&quot;|1928|| direktor fotografije&lt;ref name=&quot;TCM filmography&quot; /&gt;
|-
|''[[The Four Feathers (1929 film)|The Four Feathers]]'' ||style=&quot;text-align: center;&quot;| 1929|| montažer, režiser, direktor fotografije&lt;ref name=&quot;TCM filmography&quot; /&gt;
|-
|''[[Rango (1931 film)|Rango]]'' ||style=&quot;text-align: center;&quot;| 1931 || scenarist, režiser, producent, fotograf&lt;ref name=&quot;TCM filmography&quot; /&gt;
|-
|''[[The Most Dangerous Game (film)|The Most Dangerous Game]]'' ||style=&quot;text-align: center;&quot;|1932|| režiser&lt;ref name=&quot;TCM filmography&quot; /&gt;
|-
|''[[King Kong (1933 film)|King Kong]]'' ||style=&quot;text-align: center;&quot;|1933|| režiser&lt;ref name=&quot;TCM&quot; /&gt;
|-
|''[[Son of Kong]]'' ||style=&quot;text-align: center;&quot;|1933|| režiser&lt;ref name=&quot;TCM filmography&quot; /&gt;
|-
|''[[Blind Adventure]]'' ||style=&quot;text-align: center;&quot;|1933|| režiser&lt;ref name=&quot;TCM&quot; /&gt;
|-
|''[[The Monkey's Paw (1933 film)|The Monkey's Paw]]'' || style=&quot;text-align: center;&quot;|1933 || režiser prologa&lt;ref name=&quot;TCM filmography&quot; /&gt;
|-
|''[[Long Lost Father]]'' ||style=&quot;text-align: center;&quot;|1934|| režiser&lt;ref name=&quot;TCM&quot; /&gt;
|-
|''[[The Last Days of Pompeii (1935 film)|The Last Days of Pompeii]]'' ||style=&quot;text-align: center;&quot;|1935|| režiser&lt;ref name=&quot;days of Pompeii newspaper&quot;&gt;{{cite news|last1=Reddington|first1=John|title=The Screen: 'Last Days of Pompeii&quot; at the Center Theater|url=https://www.newspapers.com/image/52612975/?terms=Ernest%2BB.%2BSchoedsack|accessdate=June 2, 2016|work=The Brooklyn Daily Eagle|via=Newspapers.com|date=October 17, 1935}}&lt;/ref&gt;
|-
|''[[The Lives of a Bengal Lancer (film)|The Lives of a Bengal Lancer]]'' ||style=&quot;text-align: center;&quot;|1935||style=&quot;width: 275px&quot;| fotograf i pomoćni režiser na setu u [[Indija|Indiji]]&lt;ref name=&quot;TCM&quot; /&gt;
|-
|''[[Outlaws of the Orient]]'' ||style=&quot;text-align: center;&quot;|1937|| režiser&lt;ref name=&quot;TCM&quot; /&gt;
|-
|''[[Trouble in Morocco]]'' ||style=&quot;text-align: center;&quot;|1937|| režiser&lt;ref name=&quot;TCM&quot; /&gt;
|-
|''[[Dr. Cyclops]]'' ||style=&quot;text-align: center;&quot;|1940|| režiser&lt;ref name=&quot;TCM&quot; /&gt;
|-
|''[[Mighty Joe Young (1949 film)|Mighty Joe Young]]''||style=&quot;text-align: center;&quot;|1949|| režiser&lt;ref name=&quot;TCM&quot; /&gt;
|-
|''This is Cinerama'' || style=&quot;text-align: center;&quot;|1952|| režiser&lt;ref name=&quot;MUBI&quot;&gt;{{cite web|title=Ernest B. Schoedsack|url=https://mubi.com/cast/ernest-b-schoedsack|website=MUBI|accessdate=1. VI 2016}}&lt;/ref&gt;
|}

== Reference ==
{{reflist}}

==Vanjske veze==
* {{IMDb name|id=0774325|name=Ernest B. Schoedsack}}
* {{Find a Grave|5454|Ernest Schoedsack}}
* [https://www.nytimes.com/2005/08/13/movies/MoviesFeatures/getting-that-monkey-off-his-creators-back.html?_r=0 ''Getting That Monkey Off His Creator's Back''] article in ''The New York Times'' featuring Schoedsack]
* [https://www.newspapers.com/image/128778783/?terms=Ernest%2BB.%2BSchoedsack ''Oakland Tribune'' Interview with Ernest Schoedsack]

{{Ernest B. Schoedsack}}

{{Authority control}}

{{Lifetime|1893|1979|Schoedsack}}

[[Kategorija:Američki direktori fotografije]]
[[Kategorija:Američki filmski režiseri]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]</text>
      <sha1>0f37rxlwuxgm458iloky9efbqzf3o27</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eva LaRue</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4602812</id>
    <revision>
      <id>42695856</id>
      <parentid>42584240</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T18:27:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695856</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7877" sha1="ht9o26ze5heh62qs40wujbzwaz0r1ia" xml:space="preserve">{{Infokutija glumac
|ime              = Eva LaRue
|rodno ime        =
|mjesto_rođenja   = [[Long Beach]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
|mjesto smrti     =
|slika            = Eva LaRue, ROMY 2009.jpg
|opis slike       =
|datum_rođenja          = {{bda|1966|12|27|df=y}}
|smrt             =
|period      = [[1987]]-
|pseudonim        =
|web              = http://www.evalarue.com/
|supruge          =
|znamenite_uloge    = Natalia Boa Vista (''CSI: Miami'')
}}
'''Eva LaRue''' [[SAD|američka]] je manekenka i [[glumac|glumica]]. Poznata je po ulozi [[liječnik|liječnice]] Marije Santos u [[televizijska serija|seriji]] ''[[Sva moja djeca]]'', a trenutno glumi [[Natalia Boa Vista|Nataliju Boa Vistu]] u ''[[CBS]]''-ovoj [[kriminalistički|kriminalističkoj]] seriji ''[[CSI: Miami]]''.

== Rane godine ==
Eva LaRue rođena je kao '''Eva Maria LaRuy''' u Long Beachu, od oca Luisa LaRuya i majke Marcie.&lt;ref name=&quot;TVG&quot;&gt;[http://www.tvguide.com/celebrities/eva-la-rue/bio/209772 Biografija Eve LaRue] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120307225500/http://www.tvguide.com/celebrities/eva-la-rue/bio/209772 |date=2012-03-07 }} na ''TV Guideu''&lt;/ref&gt; Ima 2 sestre (Nika i Lara) i brata (Luis Jr.).&lt;ref name=&quot;TVG&quot;/&gt; Ima [[Francuska|francusko]], [[Portoriko|portorikansko]], [[Holandija|holandsko]] i [[Škotska|škotsko]] porijeklo.&lt;ref&gt;[http://www.imdb.com/name/nm0130191/bio Biografija Eve LaRue] na ''[[IMDb]]''-u&lt;/ref&gt; Sljedbenica je [[baha'i]] vjere.&lt;ref&gt;[http://www.csiguide.com/castdetail.aspx?csi=1888 Eva laRue] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101121135223/http://csiguide.com/castdetail.aspx?csi=1888 |date=2010-11-21 }} na ''CSI Guideu''&lt;/ref&gt;

Počela je glumiti sa 6 godina, a kasnije je bila tinejdžerska kraljica ljepote. [[1985]]. završila je srednju školu ''Norco''&lt;ref name=&quot;TCM&quot;&gt;[http://www.tcm.com/tcmdb/person/109051|0/Eva-LaRue/ Biografija Eve LaRue] na ''[[Turner Classic Movies]]''&lt;/ref&gt; i ubrzo nakon toga počela se baviti manekenstvom, postavši model kuće ''[[Frederick's of Hollywood]]''.&lt;ref name=&quot;TCM&quot;/&gt;

== Karijera ==
Od [[1993]]. do [[1997]]. i ponovo, od [[2002]]. do [[2005]], LaRue je glumila dr. Mariju Santos Grey u seriji ''Sva moja djeca''.&lt;ref&gt;[http://www.soapcentral.com/amc/news/2005/0425-larue.php &quot;LaRue potvrdila da će otići iz ''Sve moje djece''&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130510232117/http://soapcentral.com/amc/news/2005/0425-larue.php |date=2013-05-10 }}, ''SoapCentral.com'', [[22. april|22. 4.]] 2005.&lt;/ref&gt; Inače, Maria je bila druga polovina &quot;superpara&quot; Edmund i Maria. Za tu ulogu nominirana je za ''[[Daytime Emmy Award]]'' u kategoriji najbolje sporedne glumice u dramskoj seriji. Također je nominirana [[2004]]. u kategoriji najbolje originalne pjesme za [[kompozitor|komponiranje]] pjesme &quot;Dance Again with You&quot;, koja je korištena u pozadini ljubavne scene nakon trećeg sklapanja [[brak]]a Edmunda i Marije.

[[2010]]. LaRue je privremeno reprizirala ulogu Marije povodom 40. godišnjice ''Sve moje djece''.&lt;ref&gt;[http://sn.soapnet.go.com/news/article/more-huge-returns-all-my-childrens-40th &quot;Još VELIKIH povrataka za 40. godišnjicu ''Sve moje djece''&quot;], ''SoapNet.com''&lt;/ref&gt;

Nastupila je i u više TV-filmova, pojavivši se kao [[Annette Funicello]] u biografskom filmu o toj nekadašnjoj pjevačici i glumici te kao princeza Serena u ekranizaciji romana ''Uspomene'' [[Danielle Steel]].

Tokom angažmana u ''Svoj mojoj djeci'' LaRue se sprijateljila sa [[Sarah Michelle Gellar]], koja je u seriji glumila Kendall Hart. Također je bila druga Linda Lorenzo, sestra Georgea Lopeza u ''[[sitcom]]u'' ''George Lopez''.

U jesen 2005. počela je s ulogom [[DNK]]-tehničarke Natalije Boa Viste u ''CSI: Miamiju'', tj. od [[Spisak epizoda CSI: Miami#Sezona 4|4. sezone]] ove serije. U finalu te sezone otkriveno je da je Natalia bila &quot;krtica&quot; koja je cijelo vrijeme slala izvještaje [[FBI]]-u o radu i rezultatima forenzičkog laboratorija policije [[Miami]]ja. Od [[Spisak epizoda CSI: Miami#Sezona 5|5. sezone]] LaRue je postala stalni član postave.

Zajedno sa svojom kćerkom pojavila se u spotu za pjesmu &quot;Armed&quot;, koju izvodi Devon Gundry (također sljedbenik baha'i vjere).

[[19. juli|19. 7.]] [[2011]]. LaRuy je ponovo reprizirala ulogu Marie Santos i opet će postati stalni član postave ''Sve moje djece''.

== Lični život ==
Evina sestra Nika bila je jedna od [[žena]] koje je [[fotografija|fotografirao]] osuđeni serijski ubica [[William Richard Bradford]] za svoju kolekciju. Bila je br. 3 (od 54 žene) na posteru koji je izdala policija [[Los Angeles]]a kako bi se pronašle preživjele žrtve. Bradford je fotografirao žene koje bi upoznao u barovima pod maskom da im želi pomoći da ostvare karijere u manekenstvu. Uskoro nakon što se saznalo za njega, ovaj slučaj iskorišten je za epizodu ''CSI: Miamija'' pod nazivom ''[[Darkroom (CSI: Miami)|Darkroom]]''.&lt;ref&gt;[http://www.cbsnews.com/stories/2006/11/13/earlyshow/leisure/celebspot/main2175899.shtml O epizodi ''Darkroom''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110524210535/http://www.cbsnews.com/stories/2006/11/13/earlyshow/leisure/celebspot/main2175899.shtml |date=2011-05-24 }}, ''CBSNews.com'', [[11. februar|11. 2.]] 2005.&lt;/ref&gt;

LaRue je u srodstvu sa [[Jane Fonda|Jane Fondom]].

== Filmografija ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
* ''Rajski odmor'' (1985) kao djevojka koja sjedi u baru
* ''[[Barbari (1987)|Barbari]]'' ([[1987]]) kao Cara
* ''[[Opasne krivine]]'' ([[1988]]) kao Leslie Cruz
* ''[[Charles in Charge]]'' ([[1989]]) kao Daphne Prentiss
* ''[[Potpuni stranci]]'' (1989, 1 epizoda) kao \&quot;A\&quot; Student
* ''[[Freddyjeve noćne more]]'' (1989, 1 epizoda) kao Gina
* ''[[Stanje srca (1990)|Stanje srca]]'' ([[1990]]) kao Peisha
* ''[[Bračne vode]]'' (1990, 1 epizoda) kao Carrie
* ''[[Crash and Burn]]'' (1990) kao Parice
* ''[[Skrivena kamera]]'' kao voditeljica
* ''[[Došli su iz svemira]]'' ([[1991]], 1 epizoda) kao Juanita Gillespie
* ''[[Dallas (serija)|Dallas]]'' (1991, 1 epizoda) kao DeeDee
* ''[[Malena čudovišta 3]]'' (1991) kao Erin Riddle
* ''[[Dark Justice]]'' ([[1992]], 1 epizoda)
* ''Sva moja djeca'' (1993–1997, 2002–2005, 2010, 2011-) kao dr. Maria Santos Grey
* ''[[Medicinske sestre (serija)|Medicinske sestre]]'' (1993, 1 epizoda) kao Cindy
* ''[[RoboCop 3]]'' (1993) kao Debbie Dix
{{col-break}}
* ''Priča Annette Funicello'' ([[1996]]) kao Annette Funicello
* ''Uspomene'' (1996) kao princeza Serena di San Tibaldo Fullerton
* ''Niotkuda'' (1997) kao Denise Johnson
* ''Zaljubljeni do ušiju'' (serija, 1997) kao Carmen Montaglio
* ''[[Dijagnoza: ubistvo]]'' ([[1998]], 1 epizoda) kao Kathryn Wately (&quot;Wrong Number&quot;)
* ''[[Vojnik sreće (serija)|Vojnik sreće]]'' ([[1999]], 1 epizoda) kao dr. Newman
* ''[[Grown Ups]]'' (1999) kao Claire
* ''For Your Love'' (1999) kao Farbia
* ''Little Pieces''
* ''[[Treća smjena (serija)|Treća smjena]]'' ([[2000]]–[[2001]], 9 epizoda) kao Brooke
* ''[[Hrana za dušu (serija)|Hrana za dušu]]'' (2000–2001, 5 epizoda) kao Josefina Alicante
* ''[[George Lopez (serija)|George Lopez]]'' (2 epizode 2005) kao Linda Lorenzo #2
* ''Vodič za život za modernu djevojku'' (2005) kao talent
* ''CSI: Miami'' (2005–) kao Natalia Boa Vista
* ''Krikovi u tami'' ([[2006]]) kao Carrie
* ''[[Lakeview Terrace]]'' ([[2008]]) kao por. Morgada
{{col-break}}
{{col-end}}

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
*{{IMDb ime|id=0130191|name=Eva LaRue}}
* [http://sidewalkstv.com/webclips/l/evalarue.html 2007 Intervju s Evom LaRue] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070429100206/http://www.sidewalkstv.com/webclips/l/evalarue.html |date=2007-04-29 }} na ''Sidewalks Entertainmentu''

{{CSI: Miami}}

{{Commonscat}}

{{Lifetime|1966||LaRue, Eva}}

{{DEFAULTSORT:LaRue, Eva}}
[[Kategorija:Američke televizijske glumice]]
[[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Daytime Emmy Award]]</text>
      <sha1>ht9o26ze5heh62qs40wujbzwaz0r1ia</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Floyd Mayweather Jr.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4602954</id>
    <revision>
      <id>42695945</id>
      <parentid>42498399</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:36:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36556" sha1="r2sl591xeb0y948jwnj0m7bmdbcw28d" xml:space="preserve">{{Sportista
| ime = Flojd Mejveder ml.
| nadimak = Pretty Boy&lt;br&gt;Money&lt;br&gt;TBE &lt;small&gt;(The Best Ever)&lt;/small&gt;
| slika = Floyd Mayweather, Jr. 2011.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Flojd Mejveder ml. — američki bokser
| puno_ime = Flojd Džoj Mejveder mlađi
| datum_rođenja ={{bda|1977|2|24|df=y}}
| mesto_rođenja = [[Mičigen]]
| država_rođenja = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| datum_smrti =
| mesto_smrti = 
| država_smrti = 
| državljanstvo = {{flag|SAD}}
| visina = 173 cm
| pozicija = 
| vebsajt = [http://floydmayweather.com/ floydmayweather.com]
| sport = [[boks]]
| disciplina =
| karijera = [[1993]] — danas
| lični_rekord = 51 pobeda — 0 poraza
| klub =
| reprezentacija =
| nagrade =
| medalje ={{medalja početak}}
{{MedalCountry | {{flag|SAD}} }}
{{medalja sport|[[Boks]]}}
{{medalja takmičenje|[[Olimpijske igre]]}}
{{medalja bronza| [[Letnje olimpijske igre 1996.|1996. Atlanta]]|laka kategorija}}
{{medalja kraj}}
}}
'''Flojd Džoj Mejveder ml.''' ({{jez-eng-lat|Floyd Joy Mayweather, Jr.}}), rođen kao '''Flojd Džoj Sinkler''' ({{jez-eng-lat|Floyd Joy Sinclair}}; [[Mičigen]], [[24. februar]] [[1977]]), američki je profesionalni bokser. Trenutno je neporažen kao profesionalni bokser i petostruki je svetski šampion pošto je osvojio jedanaest svetskih titula i prvenstvo u četiri različite težinske kategorije. Mejveder je bio dva puta proglašen za borca godine od strane časopisa ''[[Ring (časopis)|Ring]]'' (osvojio je nagrade 1998. i 2007. godine); takođe je osvojio i nagradu za borca godine od strane Bokserskog saveza novinara Amerike (BWAA] 2007. te [[ESPY]] nagradu za najboljeg borca 2007, 2008, 2010, 2012, 2013 i 2014. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mayweather wins fifth ESPY Award — Ring TV |url=http://ringtv.craveonline.com/news/179759-mayweather-wins-fifth-espy-award |access-date=2017-09-02 |archive-date=2015-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150709144235/http://ringtv.craveonline.com/news/179759-mayweather-wins-fifth-espy-award |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Mejveder je velter šampion po [[WBC]]-u, [[WBA]]-u, [[WBO]]-u i ''[[Ring (časopis)|Ring]]''-u, a super po WBC-u, te po WBA-u i Ring-u juniorski prvak srednje kategorije. On je takođe ocenjen kao najbolji „kilogram za kilogram” bokser na svetu od strane mnogih stranica sa sportskim vestima i boks-sajtova, uključujući ''Ring'', ''[[Sports Illustrated]]'', ''[[ESPN]]'', ''[[BoxRec]]'', ''[[Fox Sports]]'' i ''[[Yahoo! Sports]]''.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ratings by Ring Magazine |url=http://ringtv.craveonline.com/ratings |access-date=2017-09-02 |archivedate=2015-05-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150503014133/http://ringtv.craveonline.com/ratings |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Mejveder je bio na vrhu ''[[Forbs]]ove'' i ''Sports Illustrated'' liste za 50 najplaćenijih sportista 2012. i 2013. godine, a na listi magazina Forbs ponovo 2014. kao najplaćeniji sportista na svetu.&lt;ref&gt;[http://www.bbc.com/sport/0/18504482 BBC Sport — Floyd Mayweather knocks Tiger Woods off the top of Forbes list]&lt;/ref&gt; Takođe, osnovao je „Mejveder promocije” 2007. godine — svoju boksersku promotivnu firmu, i to nakon odlaska iz ''Bob Arum''-ovog ''Top Rank''-a.

== Detinjstvo i obrazovanje ==
Mejveder je rođen u [[Grand Rapids (Mičigen)|Grand Rapidsu]] ([[Mičigen]]), [[24. februar]]a [[1977]]. godine, u porodici boksera. Njegov otac, [[Flojd Mejveder stariji]], bio je bivši velter kandidat koji se borio protiv člana [[Kuća slavnih (boks)|Kuće slavnih]] — [[Šugar Rej Lenard|Šugara Reja Lenarda]]. Njegovi ujaci (Džef Mejveder i Rodžer Mejveder) bili su profesionalni bokseri; Rodžer, Flojdov bivši trener, osvojio je dva svetska prvenstva, a borio se protiv članova Kuće slavnih [[Hulio Cesar Čavez|Hulija Cesara Čaveza]], [[Pernel Vitaker|Pernela Vitakera]] i [[Kostja Dzu|Kostje Dzua]]. Mejveder je posle rođenja nosio prezime svoje majke, ali ubrzo nakon toga svoje prezime promenio je u ''Mejveder''.

[[Boks]] je bio deo Mejvederovog života od detinjstva i nikada nije ozbiljno razmatrao bilo koju drugu profesiju. „Mislim da je moja baka prva videla moj potencijal”, rekao je Mejveder. Kada sam bio mlad, rekao sam joj: „Mislim da treba da pronađem posao.” Ona je rekla: „Ne, samo nastavi sa boksom.” „Kada sam imao oko osam ili devet godina, živeo sam u [[Nju Džerzi]]ju sa svojom majkom i bilo nas je sedmoro u jednoj spavaćoj sobi, a ponekad nismo imali [ni] struje”, rekao je Mejveder. „Kada ljudi vide ono što imam sada, oni nemaju pojma odakle sam došao i kako nisam imao ništa tokom odrastanja.”

Nije bilo neuobičajeno za mladog Mejvedera da se vrati kući iz škole i pronađe iskorišćene igle [[heroin]]a u svom dvorištu. Njegova majka je takođe bila zavisnik od droge, a imao je i tetku koja je umrla od [[Sida|AIDS]]-a zbog korišćenja opojnih sredstava. „Ljudi ne znaju kroz kakav pakao sam prošao”, kaže on.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Floyd Mayweather Jr. Biography |url=http://herdsay.com/floyd-mayweather/ |access-date=2017-09-02 |archive-date=2015-05-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150523120006/http://herdsay.com/floyd-mayweather/ }}&lt;/ref&gt;

Većinu vremena Mejvederov otac provodio je sa sinom, vodeći ga u teretanu da trenira i radi na svojim bokserskim veštinama. „Ne sećam se da me je ikada vodio nekuda ili radio bilo šta što bi otac radio sa sinom, vodio u park ili u bioskop ili na sladoled”, kaže on. „Uvek sam mislio da je voleo svoju ćerku [Flojdova starija sestra] više nego što je mene voleo jer ona nikada nije bila kažnjavana, a ja jesam, sve vreme.”

Mejvederov otac tvrdi da Flojd ne govori istinu o njihovom ranom odnosu. „Iako je njegov otac prodavao drogu, nisam od toga lišavao mog sina”, kaže Mejveder stariji. „Svu drogu koju sam prodao, on je bio deo toga. On je imao dovoljno hrane. Imao je najbolju odeću i davao sam mu novac. On nije želeo ništa. Svako u Grand Rapidsu vam je mogao reći da sam se brinuo za svoju decu.” Flojd stariji tvrdi da je sav svoj posao radio noću i provodio dane sa sinom, vodeći ga u teretanu i trenirajući boks. „Da nije bilo mene ne bi bio gde je danas”, kaže on.&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot;&gt;[http://www.nydailynews.com/sports/more-sports/stormy-mayweather-article-1.207879 Stormy Mayweather — NY Daily News]&lt;/ref&gt;

„Ja sam u suštini sam sebe odgojio”, kaže Mejveder. „Moja baka je uradila ono što je mogla. Kada bi se naljutila na mene odlazio bih u kuću moje mame. Moj život su usponi i padovi.” Njegov otac kaže da zna koliko boli je njegovo vreme u zatvoru izazvalo njegovom sinu, ali tvrdi da je učinio sve što je mogao. „Poslao sam ga da živi sa svojom bakom”, kaže on. „Nije kao da sam ga ostavio sa strancima.”

Boks je postao Mejvederov izduvni ventil — način da se izbori sa odsustvom svog oca. Dok je Mejveder stariji provodio vreme u zatvoru, njegov sin — s brzinom i tajanstvenim smislom za ring — uložio je svu svoju snagu u „[[Boks|plemeniti sport]]” (nakon napuštanja srednje škole). „Znao sam da ću morati da pokušam da se brinem o svojoj mami i doneo sam odluku da škola nije toliko važna u tom trenutku i da ću morati da boksujem da zaradim za život”, kaže Mejveder.&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot; /&gt;

== Amaterska karijera i Olimpijada ==
Mejveder je imao amaterski rekord od 84—6 i osvojio je nacionalno prvenstvo ''[[Zlatne rukavice]]'' 1993, 1994 i 1996. godine. Dobio je nadimak „Zgodni mladić” od strane svojih amaterskih saigrača jer je imao relativno malo ožiljaka, što je bilo rezultat odbrambenih tehnika koje su ga njegov otac i ujak Rodžer učili. U svom ortodoksnom odbrambenom stavu Mejveder često koristi „šolder rol”, tehniku starog boksa u kojoj se desna ruka drži normalno (ili malo više od normalnog), leva ruka je kod sredine tela, a bliže rame je podignuto visoko uz obraz kako bi se zaštitila brada i blokirali udarci. Desna ruka (kao u ortodoksnom stavu) koristi se normalno: da blokira udarce koji dolaze sa druge strane, kao što je to slučaj sa levim krošeom. Iz ovog stava Mejveder blokira, izbegava i odbija većinu udaraca svojih protivnika (čak i kada je u uglu) tako što se uvija levo i desno u ritmu svojih udaraca.&lt;ref&gt;[http://m-base.com/essays/the-sweet-science/ The Sweet Science]&lt;/ref&gt;

Na [[Olimpijske igre u Atlanti 1996.|Olimpijskim igrama u Atlanti 1996]], Mejveder je osvojio bronzanu medalju tako što je stigao do polufinala u lakoj (57&amp;nbsp;kg) kategoriji.

U prvom kolu Mejveder je vodio 10—1 u bodovima protiv [[Bahtijar Tileganov|Bahtijara Tileganova]] iz [[Kazahstan]]a, i to pre pobede nakon što je zaustavljena borba. U drugom krugu, Mejveder je porazio [[Artur Gevorghan|Artura Gevorghana]] iz [[Jermenija|Jermenije]] sa 16—3. U četvrtfinalu, 19-godišnji Mejveder teško je pobedio tri godine starijeg [[Kuba]]nca [[Lorenco Aragon|Lorenca Aragona]] sa 12—11, postavši prvi američki bokser koji je porazio kubanskog u poslednjih 20 godina. Poslednji put se to desilo na [[Letnje olimpijske igre 1976.|Letnjim olimpijskim igrama 1976]], kada je američki olimpijski bokserski tim osvojio pet zlatnih medalja; među dobitnicima bio je i Šugar Rej Lenard. U svojoj polufinalnoj borbi protiv eventualnog osvajača srebrne medalje [[Serafim Todorov|Serafima Todorova]] iz [[Bugarska|Bugarske]], Mejveder je izgubio zbog kontroverzne odluke (slično odluci u meču [[Roj Džouns|Roja Džounsa mlađeg]]). Sudija [[Hamad Hafaz Šouman]] iz [[Egipat|Egipta]] greškom je podigao Mejvederovu ruku (misleći da je pobedio), dok je odluka bila da se pobeda dodeli Bugaru.&lt;ref&gt;[https://news.google.co.uk/newspapers?id=UysvAAAAIBAJ&amp;sjid=mDMDAAAAIBAJ&amp;dq=floyd+mayweather+serafim+todorov&amp;pg=6880,9201988&amp;hl=en Robbed? Mayweather goes home with controversial loss]&lt;/ref&gt;

Američki tim je podneo protest zbog Mejvederove borbe, tvrdeći da su sudije bile zastrašene od strane [[Emil Ječev|Emila Ječeva]] (glavnog od zvaničnika bokserskog saveza) da favorizuju bugarskog boksera Todorova odlukom 10—9. Tri Ječevova zemljaka bila su u borbama za zlatnu medalju. Sudija [[Bil Vejkerle]] (jedan od četiri američka suca koja su radila za Internacionalnu amatersku boksersku federaciju — [[AIBA]]) podneo je ostavku kao sudija na Olimpijskim igrama i u Federaciji nakon Mejvederovog poraza, što je glasno izviždano od publike u Memorijalnom koloseumu Aleksander. „Odbijam biti deo organizacije koja nastavlja da obavlja svoje suđenje na ovaj način”, Vejkerle je napisao u svojoj ostavci predsedniku Federacije [[Anvar Čaudri|Anvaru Čaudriju]].&lt;ref&gt;[https://news.google.co.uk/newspapers?id=LiRUAAAAIBAJ&amp;sjid=SY4DAAAAIBAJ&amp;dq=floyd+mayweather+serafim+todorov&amp;pg=6746,546842&amp;hl=en Milwaukee Journal Sentinel]&lt;/ref&gt;

U zvaničnom protestu menadžer američkog tima [[Džerald Smit]] rekao je da Mejvederovi ostvareni udaraci nisu brojani, a da je Todorov dobijao poene, bez nanetih udaraca. „Suđenje nije bilo potpuno kompetentno”, rekao je Vejkerle. Suci nisu uspeli da nametnu obavezan odbitak od dva poena protiv Todorova nakon što je isti upozoren pet puta od strane sudija da prestane sa šamaranjem. „Svi znaju da je Flojd Mejveder favorit za zlatnu medalju u kategoriji 57 kilograma”, rekao je Mejveder kasnije. „U Americi, to je poznato kao 125 funti. I vi i ja znamo da nisam bio udaran. Kažu da je prvak sveta. Sada svi znamo ko je pravi svetski šampion.”&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/1996/08/03/sports/one-us-boxer-left-standing-for-the-finals.html One U.S. Boxer Left Standing For the Finals]&lt;/ref&gt;

=== Olimpijske kvalifikacije — pero kategorija ===
* Pobedio Vilijama Dženkinsa nokautom (3 runda)
* Pobedio Džejmsa Bejkera nokautom (1 runda)
* Izgubio od Ogija Sančeza na poene (11—12)
* Pobedio Karlosa Navara na poene (31—11)
* Pobedio Ogija Sančeza na poene (12—8)
* Pobedio Ogija Sančeza na poene (20—10)

=== Olimpijski rezultati ===
* Pobedio Bahtijara Tileganova (Kazahstan) nokautom (2 runda)
* Pobedio Artura Gevorghana (Armenija) na poene (16—3)
* Pobedio Lorenca Aragona (Kuba) na poene (12—11)
* Izgubio od Serafima Todorova (Bugarska) na poene (9—10)*
::&lt;small&gt;&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt;''protiv odluke je neuspešno protestovao američki tim''&lt;/small&gt;

== Profesionalna karijera ==
[[Datoteka:Floyd Mayweather, Jr. June 2011.jpg|mini|desno|150p|Mejveder na {{nowrap|pres-konferenciji}} (28. jun 2011)|alt=Mejveder na pres-konferenciji]]
Mejveder je imao svoj prvi profesionalni meč [[11. oktobar|11. oktobra]] [[1996]]. godine protiv kolege novajlije [[Roberto Apodaka|Robertoa Apodake]], koji je ispao u drugom kolu. Mejvederov trener u to vreme bio je njegov ujak Rodžer; njegov otac koji je još uvek bio u zatvoru nakon izricanja presude za ilegalnu trgovinu drogom 1993. kasnije postaje trener svog sina nakon što je pušten iz zatvora (posle Mejvederove 14. borbe — nokaut Sema Džirarda u drugoj rundi). Od 1996. do početka 1998. godine, Mejveder osvaja većinu svojih borbi nokautom.

Početkom svoje pro-karijere, Mejveder je dobijao pohvale iz svih krajeva sveta boksa i bio je reklamiran kao boksersko „čudo od deteta”. Tokom borbe sa Tonijem Duranom, ESPN-ov komentator primetio je sledeće: „Imanuel Stjuard izjavio je da postoji veoma malo onih koji su talentovaniji od ovog klinca. On će verovatno osvojiti dva ili tri svetska prvenstva. Mislim da će nastaviti da bude najbolji ikada.” IBHOF-ov trener i komentator [[Džil Klensi]] komentarisao je pre Mejvederove devete profesionalne borbe (protiv [[Hesus Čavez|Hesusa Čaveza]]) sledeće: „Mislim da je Flojd Mejveder izuzetan profesionalac na celim Olimpijskim igrama.”

=== Mejveder vs. Pakjao ===
{{glavni|Flojd Mejveder vs. Mani Pakjao}}
Mejveder se [[2. maj]]a [[2015]]. godine u [[MGM grand garden arena|MGM-ovoj Grand garden areni]] u [[Las Vegas]]u suočio sa [[Mani Pakjao|Manijem Pakjaom]], i to nakon pregovora koji su trajali nekoliko godina. Mejveder je rano diktirao tempo koristeći svoj kroše, a tokom borbe njegova odbrana je činila da Pakjao konstantno promašuje (Pakjao je pogodio samo 19 % svojih udaraca); uzvraćao je Pakjau konstantno svojom desnom rukom tokom borbe te ga tako svladao. Mejveder je pobedio jednoglasnom odlukom sudija, rezultatom 118—110, 116—112 i 116—112.&lt;ref&gt;[http://espn.go.com/boxing/story/_/id/12810858/floyd-mayweather-defeats-manny-pacquiao-unanimous-decision Floyd Mayweather defeats Manny Pacquiao in unanimous decision]&lt;/ref&gt; 16 od 18 medija je presudilo borbu u njegovu korist. U danima nakon borbe, mnogi ljudi su smatrali da meč nije ispunio očekivanja. Pakjao je otkrio medijima nakon meča da je imao povređenu desnu ruku koja ga je ograničavala sve vreme u toku borbe. „Pakjao se borio sa povredom u desnom ramenu koje će zahtevati operaciju”, preneo je ''Sports Illustrated''. Mejveder, koji prvobitno nije imao planove za revanš sa Pakjaom, rekao je ESPN-ovom novinaru Stivenu E. Smitu da je otvoren za revanš nakon što se Pakjao oporavi od operacije ramena; međutim, [[9. maj]]a [[2015]]. godine, Mejveder je izjavio: „Da li sam poslao poruku Stivenu E. Smitu i rekao da ću se boriti protiv njega [Pakjaa] ponovo? Da, ali sam se predomislio. U ovom trenutku, ne [želim se boriti], jer Pakjao je gubitnik, i kukavica.”&lt;ref&gt;[http://espn.go.com/boxing/story/_/id/12843122/floyd-mayweather-changes-mind-says-not-grant-manny-pacquiao-rematch Floyd Mayweather changes mind, says he will not grant Manny Pacquiao a rematch]&lt;/ref&gt;

=== Rezultati profesionalnih boks mečeva ===
{{S-start}}
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;8&quot;|'''50 pobeda''' (27 nokauta, 23 na poene){{·}}'''0 gubitaka'''{{·}}'''0 nerešeno'''&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://boxrec.com/list_bouts.php?human_id=000352&amp;cat=boxer |title=Floyd Mayweather Jr |access-date=2017-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120826003022/http://boxrec.com/list_bouts.php?human_id=000352&amp;cat=boxer |archive-date=2012-08-26 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
|- style=&quot;text-align:center; background:#e3e3e3;&quot;
| style=&quot;border-style:none none solid solid; &quot;|'''Rezultat'''
| style=&quot;border-style:none none solid solid; &quot;|'''Rekord'''
| style=&quot;border-style:none none solid solid; &quot;|'''Protivnik'''
| style=&quot;border-style:none none solid solid; &quot;|'''Tip'''
| style=&quot;border-style:none none solid solid; &quot;|'''Runda, vreme'''
| style=&quot;border-style:none none solid solid; &quot;|'''Datum'''
| style=&quot;border-style:none none solid solid; &quot;|'''Lokacija'''
| style=&quot;border-style:none none solid solid; &quot;|'''Beleške'''
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|50—0
|align=left|{{flagicon|IRE}} [[Konor Makgregor]]
|{{small|[[Flojd Mejveder vs. Konor Makgregor|TKO]]}}
|{{small|10 (12), 1:05}}
|{{small|26. 08. 2017.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[T-Mobile Arena]], [[Paradajs (Nevada)|Paradajs]], [[Nevada]]}}
|align=left|{{small|Rekord: 50 uzastopnih pobeda.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|49—0
|align=left|{{flagicon|USA}} [[Andre Berto]]
|{{small|[[Flojd Mejveder vs. Andre Berto|JO]]}}
|{{small|12}}
|{{small|12. 11. 2015.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[MGM Grand Las Vegas|MGM Grand Hotel &amp; Casino]], [[Las Vegas]], [[Nevada]]}}
|align=left|{{small|Zadržao [[Svetska bokserska asocijacija|WBA (Super)]], [[Svetski bokserski savet|WBC]], [[Ring (magazin)|''Ring'']] [[velter]] i [[Lineal prvenstvo|Lineal]] titule.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|48—0
|align=left|{{flagicon|PHI}} [[Mani Pakjao]]
|{{small|[[Flojd Mejveder vs. Mani Pakjao|JO]]}}
|{{small|12}}
|{{small|02. 05. 2015.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[MGM Grand Las Vegas|MGM Grand Hotel &amp; Casino]], [[Las Vegas]], [[Nevada]]}}
|align=left|{{small|Zadržao [[Svetska bokserska asocijacija|WBA (Super)]], [[Svetski bokserski savet|WBC]] i [[Ring (magazin)|''Ring'']] [[velter]] titule. Osvojio [[Lineal prvenstvo|Lineal]] i [[Svetska bokserska organizacija|WBO]] [[velter]] titule.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|47—0
|align=left|{{flagicon|ARG}} [[Markos Majdana]]
|{{small|[[Flojd Mejveder vs. Markos Majdana II|JO]]}}
|{{small|12}}
|{{small|13. 09. 2014.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} MGM Grand Hotel &amp; Casino, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Zadržao WBA (Super), WBC i ''Ring'' velter te WBC titulu [[Laka srednja kategorija|lake srednje kategorije]].}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|46—0
|align=left|{{flagicon|ARG}} [[Markos Majdana]]
|{{small|[[Flojd Mejveder vs. Markos Majdana I|PO]]}}
|{{small|12}}
|{{small|03. 05. 2014.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} MGM Grand Hotel &amp; Casino, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Zadržao WBC i ''Ring'' velter titulu. Osvojio WBA (Super) velter titulu.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|45—0
|align=left|{{flagicon|MEX}} [[Saul Alvarez]]
|{{small|[[Flojd Mejveder vs. Saul Alvarez|PO]]}}
|{{small|12}}
|{{small|14. 09. 2013.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} MGM Grand Hotel &amp; Casino, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Zadržao WBA (Super) titulu za laku srednju kategoriju. Osvojio WBC i ''Ring'' titulu za laku srednju kategoriju.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|44—0
|align=left|{{flagicon|USA}} [[Robert Gerero]]
|{{small|[[Flojd Mejveder vs. Robert Gerero|JO]]}}
|{{small|12}}
|{{small|04. 05. 2013.}}
|align=left|{{flagicon|USA}} {{small|MGM Grand Hotel &amp; Casino, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Zadržao WBC velter titulu. Osvojio novouvedenu ''Ring'' velter titulu.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|43—0 ||align=left|{{flagicon|PUR}} [[Mihel Koto]]
|{{small|[[Flojd Mejveder vs. Mihel Koto|JO]]}}
|{{small|12}}
|{{small|05. 05. 2012.}}
|align=left|{{flagicon|USA}} {{small|MGM Grand Hotel &amp; Casino, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Osvojio WBA (Super) titulu za laku srednju kategoriju.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|42—0 ||align=left|{{flagicon|USA}} [[Viktor Ortiz]]
|{{small|[[Viktor Ortiz vs. Flojd Mejveder|KO]]}}
|{{small|4 (12), 2:59}}
|{{small|17. 09. 2011.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} MGM Grand Hotel &amp; Casino, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Osvojio WBC velter titulu.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|41—0||align=left|{{flagicon|USA}} [[Šejn Mosli]]
|{{small|[[Flojd Mejveder vs. Šejn Mosli|JO]]}}
|{{small|12}}
|{{small|01. 05. 2010.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} MGM Grand Hotel &amp; Casino, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|40—0||align=left|{{flagicon|MEX}} [[Huan Manuel Markez]]
|{{small|[[Flojd Mejveder vs. Huan Manuel Markez|JO]]}}
|{{small|12}}
|{{small|19. 09. 2009.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} MGM Grand Hotel &amp; Casino, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|39—0||align=left|{{flagicon|UK}} [[Riki Haton]]
|{{small|[[Flojd Mejveder vs. Riki Haton|TKO]]}}
|{{small|10 (12), 1:35}}
|{{small|08. 12. 2007.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} MGM Grand Hotel &amp; Casino, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Zadržao WBC i ''Ring'' velter titulu.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|38—0||align=left|{{flagicon|USA}} [[Oskar de la Hoja]]
|{{small|[[Oskar de la Hoja vs. Flojd Mejveder|PO]]}}
|{{small|12}}
|{{small|05. 05. 2007.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} MGM Grand Hotel &amp; Casino, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Osvojio WBC titulu za laku srednju kategoriju.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|37—0||align=left|{{flagicon|ARG}} [[Karlos Baldomir]]
|{{small|[[Flojd Mejveder vs. Karlos Baldomir|JO]]}}
|{{small|12}}
|{{small|04. 11. 2006.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Mandalay Bay|Mandalay Bay Resort &amp; Casino]], Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Zadržao IBO velter titulu. Osvojio WBC, [[Međunarodna bokserska asocijacija|IBA]] i ''Ring'' velter titulu.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|36—0||align=left|{{flagicon|USA}} [[Zab Džuda]]
|{{small|[[Flojd Mejveder vs. Zab Džuda|JO]]}}
|{{small|12}}
|{{small|08. 04. 2006.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Thomas &amp; Mack Center]], Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Osvojio [[Međunarodna bokserska federacija|IBF]] i novouvedenu [[Međunarodna bokserska organizacija|IBO]] velter titulu.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|35—0||align=left|{{flagicon|USA}} [[Šarmba Mičel]]
|{{small|TKO}}
|{{small|6 (12), 2:06}}
|{{small|19. 11. 2005.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Rose Garden (arena)|Rose Garden]], [[Portland, Oregon|Portland]], [[Oregon]]}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|34—0||align=left|{{flagicon|KAN}} [[Arturo Gati]]
|{{small|[[Arturo Gati vs. Flojd Mejveder|TOS]]}}
|{{small|6 (12), 3:00}}
|{{small|25. 06. 2005.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Boardwalk Hall]], [[Atlantik Siti (Nju Džerzi)|Atlantik Siti]], [[Nju Džerzi]]}}
|align=left|{{small|Osvojio WBC titulu za [[Laka velter kategorija|laku velter kategoriju]].}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|33—0||align=left|{{flagicon|PUR}} [[Henri Brasels]]
|{{small|TKO}}
|{{small|8 (12), 2:55}}
|{{small|22. 01. 2005.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[American Airlines Arena]], [[Majami]], [[Florida]]}}
|align=left|{{small|}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|32—0||align=left|{{flagicon|USA}} [[DeMarkus Korli]]
|{{small|JO}}
|{{small|12}}
|{{small|22. 05. 2004.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} Boardwalk Hall, Atlantik Siti, Nju Džerzi}}
|align=left|{{small|}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|31—0||align=left|{{flagicon|RSA}} [[Filip N’du]]
|{{small|TKO}}
|{{small|7 (12), 1:08}}
|{{small|01. 11. 2003.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Van Andel Arena]], [[Grand Rapids (Mičigen)|Grand Rapids]], [[Mičigen]]}}
|align=left|{{small|Zadržao WBC i ''Ring'' titulu za laku kategoriju.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|30—0||align=left|{{flagicon|DOM}} [[Viktoriano Sosa]]
|{{small|JO}}
|{{small|12}}
|{{small|19. 04. 2003.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Selland Arena]], [[Fresno (Kalifornija)|Fresno]], [[Kalifornija]]}}
|align=left|{{small|Zadržao WBC i ''Ring'' titulu za laku kategoriju.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|29—0||align=left|{{flagicon|MEX}} [[Hose Luis Kastiljo]]
|{{small|JO}}
|{{small|12}}
|{{small|07. 12. 2002.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} Mandalay Bay Resort &amp; Casino, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Zadržao WBC i ''Ring'' titulu za laku kategoriju.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|28—0||align=left|{{flagicon|MEX}} [[Hose Luis Kastiljo]]
|{{small|JO}}
|{{small|12}}
|{{small|20. 04. 2002.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} MGM Grand Hotel &amp; Casino, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Osvojio WBC i novouvedenu ''Ring'' titulu za laku kategoriju.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|27—0||align=left|{{flagicon|MEX}} [[Hesus Čavez]]
|{{small|TOS}}
|{{small|9 (12), 3:00}}
|{{small|10. 11. 2001.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Bill Graham Civic Auditorium]], [[San Francisko]], [[Kalifornija]]}}
|align=left|{{small|Zadržao ''Lineal'' i WBC superpero titulu.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|26—0||align=left|{{flagicon|USA}} [[Karlos Ernandez (bokser)|Karlos Ernandez]]
|{{small|JO}}
|{{small|12}}
|{{small|26. 05. 2001.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} Van Andel Arena, Grand Rapids, Michigan}}
|align=left|{{small|Zadržao ''Lineal'' i WBC superpero titulu.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|25—0||align=left|{{flagicon|USA}} [[Diego Korales]]
|{{small|TKO}}
|{{small|10 (12), 2:19}}
|{{small|20. 01. 2001.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} MGM Grand Hotel &amp; Casino, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Zadržao ''Lineal'' i WBC superpero titulu.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|24—0||align=left|{{flagicon|USA}} [[Imanuel Augustus]]
|{{small|TKO}}
|{{small|9 (10), 1:06}}
|{{small|21. 10. 2000.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Cobo Center]], [[Detroit]], [[Mičigen]]}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|23—0||align=left|{{flagicon|MEX}} [[Grehorio Varhas]]
|{{small|JO}}
|{{small|12}}
|{{small|18. 03. 2000.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} MGM Grand Hotel &amp; Casino, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Zadržao ''Lineal'' i WBC superpero titulu.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|22—0||align=left|{{flagicon|PUR}} [[Karlos Herena]]
|{{small|TOS}}
|{{small|7 (12), 3:00}}
|{{small|11. 09. 1999.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} Mandalay Bay Resort &amp; Casino, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Zadržao ''Lineal'' i WBC superpero titulu.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|21—0||align=left|{{flagicon|UGA}} [[Džastin Džuko]]
|{{small|KO}}
|{{small|9 (12), 1:20}}
|{{small|22. 05. 1999.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} Mandalay Bay Resort &amp; Casino, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Zadržao ''Lineal'' i WBC superpero titulu.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|20—0||align=left|{{flagicon|ARG}} [[Karlos Rios]]
|{{small|JO}}
|{{small|12}}
|{{small|17. 02. 1999.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} Van Andel Arena, Grand Rapids, Mičigen}}
|align=left|{{small|Zadržao ''Lineal'' i WBC superpero titulu.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|19—0||align=left|{{flagicon|USA}} [[Ejndžel Menfredi]]
|{{small|TKO}}
|{{small|2 (12), 2:47}}
|{{small|19. 12. 1998.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Miccosukee Indian Reservation|Miccosukee Resort &amp; Gaming]], Majami, Florida}}
|align=left|{{small|Zadržao ''Lineal'' i WBC superpero titulu.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|18—0||align=left|{{flagicon|USA}} [[Genaro Ernandez]]
|{{small|TOS}}
|{{small|8 (12), 3:00}}
|{{small|03. 10. 1998.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[LVH – Las Vegas Hotel and Casino|Las Vegas Hilton]], Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Osvojio ''Lineal'' i WBC superpero titulu.}}
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|17—0||align=left|{{flagicon|CAN}} [[Toni Pep]]
|{{small|JO}}
|{{small|10}}
|{{small|14. 06. 1998.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Trump Taj Mahal]], Atlantik Siti, Nju Džerzi}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|16—0||align=left|{{flagicon|ARG}} Gustavo Kuelo
|{{small|JO}}
|{{small|10}}
|{{small|18. 04. 1998.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Grand Olympic Auditorium]], [[Los Anđeles]], [[Kalifornija]]}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|15—0||align=left|{{flagicon|DOM}} Migel Melo
|{{small|TKO}}
|{{small|3 (10), 2:30}}
|{{small|23. 03. 1998.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Foxwoods Resort Casino]], [[Mašantaket Pekvot Trajb|Mašantaket]], [[Konektikat]]}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|14—0||align=left|{{flagicon|USA}} Sam Džirard
|{{small|TKO}}
|{{small|2 (10), 2:47}}
|{{small|28. 02. 1998.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Bally's Atlantic City]], Atlantik Siti, Nju Džerzi}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|13—0||align=left|{{flagicon|PUR}} Hektor Arojo
|{{small|TKO}}
|{{small|5 (10), 1:21}}
|{{small|09. 01. 1998.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Grand Casino Biloxi|Grand Biloxi Casino Hotel Spa]], [[Biloksi, Misisipi|Biloksi]], [[Misisipi]]}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|12—0||align=left|{{flagicon|USA}} Anhelo Nunjez
|{{small|TKO}}
|{{small|3 (8), 2:42}}
|{{small|20. 11. 1997.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} Grand Olympic Auditorium, Los Anđeles, Kalifornija}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|11—0||align=left|{{flagicon|MEX}} Felipe Garsija
|{{small|KO}}
|{{small|6 (8), 2:56}}
|{{small|14. 10. 1997.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Qwest Arena]], [[Bois, Ajdaho|Bois]], [[Ajdaho]]}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=center|10—0||align=left|{{flagicon|USA}} Lui Lajžea
|{{small|TKO}}
|{{small|2 (10), 2:33}}
|{{small|06. 09. 1997.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[El Paso County Coliseum]], [[El Paso, Teksas|El Paso]], [[Teksas]]}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=right|&lt;span style=&quot;padding-right:0.45em&quot;&gt;9—0&lt;/span&gt;||align=left|{{flagicon|MEX}} Hesus Čavez
|{{small|TKO}}
|{{small|5 (6), 2:02}}
|{{small|12. 07. 1997.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Grand Casino Biloxi|Grand Biloxi Casino Hotel Spa]], [[Biloksi, Misisipi|Biloksi]], [[Misisipi]]}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=right|&lt;span style=&quot;padding-right:0.45em&quot;&gt;8—0&lt;/span&gt;||align=left|{{flagicon|USA}} Leri O’Šilds
|{{small|JO}}
|{{small|6}}
|{{small|14. 06. 1997.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Alamodome]], [[San Antonio]], [[Teksas]]}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=right|&lt;span style=&quot;padding-right:0.45em&quot;&gt;7—0&lt;/span&gt;||align=left|{{flagicon|USA}} Toni Duran
|{{small|TKO}}
|{{small|1 (6), 1:12}}
|{{small|09. 05. 1997.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[The Orleans|The Orleans Hotel &amp; Casino]], Las Vegas, Nevada}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=right|&lt;span style=&quot;padding-right:0.45em&quot;&gt;6—0&lt;/span&gt;||align=left|{{flagicon|USA}} Bobi Gipert
|{{small|KO}}
|{{small|1 (6), 1:30}}
|{{small|12. 04. 1997.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} Thomas &amp; Mack Center, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=right|&lt;span style=&quot;padding-right:0.45em&quot;&gt;5—0&lt;/span&gt;||align=left|{{flagicon|USA}} Kino Rodrigez
|{{small|TKO}}
|{{small|1 (6), 1:44}}
|{{small|12. 03. 1997.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[DeltaPlex Arena]], [[Voker, Mičigen|Voker]], [[Mičigen]]}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=right|&lt;span style=&quot;padding-right:0.45em&quot;&gt;4—0&lt;/span&gt;||align=left|{{flagicon|USA}} Edgar Ajala
|{{small|TKO}}
|{{small|2 (4), 1:39}}
|{{small|01. 02. 1997.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Swiss Park Hall]], [[Čula Vista, Kalifornija|Čula Vista]], [[Kalifornija]]}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=right|&lt;span style=&quot;padding-right:0.45em&quot;&gt;3—0&lt;/span&gt;||align=left|{{flagicon|USA}} Džeri Kuper
|{{small|TKO}}
|{{small|1 (4), 1:39}}
|{{small|18. 01. 1997.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} Thomas &amp; Mack Center, Las Vegas, Nevada}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=right|&lt;span style=&quot;padding-right:0.45em&quot;&gt;2—0&lt;/span&gt;||align=left|{{flagicon|USA}} Regi Sanders
|{{small|JO}}
|{{small|4}}
|{{small|30. 11. 1996.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Tingley Coliseum]], [[Albukerki (Novi Meksiko)|Albukerki]], [[Novi Meksiko]]}}
|align=left|
|- style=&quot;text-align:center&quot;
|{{yes2}}Pobeda
|align=right|&lt;span style=&quot;padding-right:0.45em&quot;&gt;1—0&lt;/span&gt;|| align=left|{{flagicon|MEX}} Roberto Apodaka
|{{small|TKO}}
|{{small|2 (4), 0:37}}||{{small|11. 10. 1996.}}
|align=left|{{small|{{flagicon|USA}} [[Texas Station Casino]], Las Vegas, Nevada}}
|align=left|{{small|Debitovanje u profesionalnom boksu.}}
{{S-end}}

== Privatni život ==
Mejveder živi u vili sa 2.000 kvadratnih metara, pet spavaćih soba i sedam kupatila, specijalno izgrađenoj za njega u [[Las Vegas|Vegasu]] ([[Nevada]]). 9. septembra 2014. godine, Mejveder je najavio da će se povući iz sporta sledeće godine.

=== Ples sa zvezdama ===
Mejveder se pojavio u petoj sezoni ''Plesa sa zvezdama''; njegova partnerka je bila ukrajinsko-američka profesionalna igračica baleta [[Karina Smirnof]]. 16. oktobra 2007. godine, Smirnof i Mejveder su bili četvrti par koji je bio eliminisan sa takmičenja, završivši tako na devetom mestu.

=== Kontroverze ===
==== Kriminalne presude ====
2002. godine Mejveder je optužen po dve tačke zakona za nasilje u porodici i po jednoj tački za prekršaje zbog nanošenja telesnih povreda. Dobio je šest meseci uslovne kazne i dva dana kućnog pritvora te naredbu da izvrši 48 sati društveno korisnog rada.&lt;ref&gt;[http://www.nytimes.com/2002/03/30/sports/plus-boxing-suspended-sentence-for-mayweather.html Suspended Sentence For Mayweather]&lt;/ref&gt;

21. decembra 2011, sudija je osudio Mejvedera da služi 90 dana u zatvoru za nanošenje telesnih povreda nad Harisu{{clarify}} u septembru 2010. godine. Mejveder se nagodio sa tužiocima i priznao krivicu u zamenu za odustanak od optužbe za krivično delo. Pored 90 dana kazne, Mejvederu je naređeno da izvrši 100 sati društveno korisnog rada, da 12 meseci prisustvuje programu za borbu protiv nasilja u porodici i da plati kaznu od 2.500 dolara. 1. juna Mejveder je počeo da izdržava zatvorsku kaznu, a bio je pušten avgusta 2012. godine.&lt;ref&gt;[http://www.nydailynews.com/sports/more-sports/floyd-mayweather-jr-agrees-plea-deal-sentenced-90-days-jail-battery-charges-article-1.995101 Jail time for Mayweather after guilty plea]&lt;/ref&gt;

==== Tužba za klevetu ====
U maju 2015. godine, nakon borbe protiv Pakjaoa, Džosi Haris je tužila Mejvedera tražeći odštetu u iznosu od 20 miliona dolara zbog klevete, tvrdeći da je Mejveder lagao tokom intervjua sa Kejti Kurik u aprilu. Tokom tog razgovora, on ju je nazvao narkomanom, a sve dok su raspravljali o incidentu iz 2010. godine posle koga je Mejveder odležao u zatvoru dva meseca.&lt;ref&gt;[http://www.businessmirror.com.ph/after-fight-of-the-century-mayweather-pacquiao-both-sued/ After fight of the century, Mayweather and Pacquiao both sued]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Boks]]
* [[Mani Pakjao]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Floyd Mayweather, Jr.}}
{{portal|SAD}}
* {{zvanični veb-sajt}} {{en|el}}
* {{IMDb ime|id=1459421|name=Floyd Mayweather, Jr.}}
* [http://fightnights.com/boxer-44 Floyd Mayweather, Jr. Boxing Record] {{en|el}}

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1977||Mayweather, Floyd}}

[[Kategorija:Američki bokseri]]
[[Kategorija:Američki olimpijci]]
[[Kategorija:Bokseri na Ljetnim olimpijskim igrama 1996.]]
[[Kategorija:Osvajači olimpijskih medalja u boksu]]</text>
      <sha1>r2sl591xeb0y948jwnj0m7bmdbcw28d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>E-sport</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4604231</id>
    <revision>
      <id>42695681</id>
      <parentid>42684224</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:44:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 4 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43296" sha1="2sxdcjyvu7j9axxijfa592z5ywoe92v" xml:space="preserve">{{redirect|Cybersport}}
[[File:Iskandar Investment Esports Carnival 2019.jpg|thumb|E-sport]]

'''E-sport''' ili '''eSport''' (što predstavlja skraćenicu za &quot;elektronski sport&quot;) je izraz kojim se opisuju natjecanja u igranju [[video igre|video igara]]. Ona se najčešće odigravaju u obliku organiziranih [[multiplayer video igra|multiplayer]] natjecanja, pri čemu se sve više pojavljuju profesionalni igrači. Najčešći žanrovi igara u E-sport natjecanjima su [[real time strategija|real time strategije]] (RTS), [[borilačka video igre|borilačke video igre]], [[first person shooter]]i (FPS) ili [[multiplayer online battle arena|MOBA]]. Najpoznatije E-sport manifestacije su [[Intel Extreme Masters]], [[League of Legends World Championship]], [[Evolution Championship Series]] (za borilačke igre) i [[The International (Dota 2)|The International]] (za video-igreu [[Dota 2]]).

== Historija ==

=== Rana istorija (1972–1989) ===

Prvi i najraniji poznatiji turnir u video igrama se dogodio 19. oktobra 1972. u [[Univerzitet Stanford|Stanford Univerzitetu]], igrala se igra ''[[Spacewar (video game)|Spacewar]]''. Stanfordovi studenti su pozvani na &quot;Itergalaktičku spacewar olimpijadu&quot; gde je glavna nagrada bila godišnja pretplata na čuvene ''[[Rolingstonsi|Rolingstonse]]'', Bruce Baumgart pobedio je u pet-ljudi-svako-za-sebe turnir i Tovar i Robert E. Maas pobeđujući timsko takmičenje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kotaku.com/5953371/today-is-the-40th-anniversary-of-the-worlds-first-known-video-gaming-tournament|title=Today is the 40th Anniversary of the World's First Known Video Gaming Tournament|last=Good|first=Owen|publisher=Kotaku|date=19. 10. 2012|accessdate=1. 8. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20180104093003/https://kotaku.com/5953371/today-is-the-40th-anniversary-of-the-worlds-first-known-video-gaming-tournament|archive-date=2018-01-04|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Space Invaders#In popular culture|Space Invaders Šampionat]] održan od strane [[Atari]] 1980. godine je bio najraniji turnir video igara koji je bio velikih razmera jer se tada odazvalo preko 10.000 igrača širom cele [[Sjedinjene Američke Države|Amerike]], tada uspostavljajući takmičenje i turnire kao glavni tok hobija.&lt;ref name=&quot;eg_2_36&quot;&gt;{{cite journal|title=Players Guide To Electronic Science Fiction Games|journal=[[Electronic Games]]|date=March 1982|volume=1|issue=2|pages=35–45[36]|url=https://archive.org/stream/electronic-games-magazine-1982-03/Electronic_Games_Issue_02_Vol_01_02_1982_Mar#page/n35/mode/1up|accessdate = 1. 2. 2012}}&lt;/ref&gt;

Na leto 1980, [[Walter Day]] osnovao je [[high score|visok rezultat]] vođenja evidencije organizacije zvane [[Twin Galaxies]].&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.eurogamer.net/articles/walter-day-leaves-twin-galaxies |title= Walter Day leaves Twin Galaxies |date =  8. 3. 2010 |accessdate =  18. 9. 2013 |last=Bramwell|first=Tom|work= EuroGamer}}&lt;/ref&gt; Organizacija je imala za cilj da pomogne u promovisanju video igara i objavljuje svoje zapise putem publikacija kao što su Ginisova Knjiga Svetskih Rekorda, i 1983 je kreirala SAD nacionalni video gejm tim. Tim je bio uključen u takmičenjima, kao što je vođenje [[Video Game Masters Tournament|Video Gejm Masters turnira]] za [[Ginisova knjiga rekorda|Ginisovu knjigu rekorda]]&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.gamesetwatch.com/2006/10/worlds_oldest_competitive_game_1.php |title= World's Oldest Competitive Gamer Passes On |date= 20. 10. 2006 |accessdate= 18. 9. 2013 |last= Carless |first= Simon |work= [[GameSetWatch]] |archive-date= 2017-06-28 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170628033509/http://www.gamesetwatch.com/2006/10/worlds_oldest_competitive_game_1.php |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.gamesetwatch.com/2009/05/walter_day_twin_galaxies_and_t.php |title= Walter Day: Twin Galaxies and the Two Golden Domes |date= 4. 5. 2009 |accessdate= 18. 9. 2013 |work= GameSetWatch |first= Eric |last= Caoili |archive-date= 2016-03-05 |archive-url= https://web.archive.org/web/20160305192749/http://www.gamesetwatch.com/2009/05/walter_day_twin_galaxies_and_t.php |dead-url= yes }}&lt;/ref&gt; i sponzorišući Severno Američki Izazov turnir video igara.&lt;ref&gt;{{cite web|url= https://news.google.com/newspapers?nid=1454&amp;dat=19841223&amp;id=gbUsAAAAIBAJ&amp;sjid=GhQEAAAAIBAJ&amp;pg=4902,2359808 |title= Video champ tourney bound |date =  23. 12. 1984 |accessdate =  20. 9. 2013 |newspaper= Sunday Star-News |pages=6F}}&lt;/ref&gt;

Tokom 1970-ih i 1980-ih, igrači video igara i turniri su sve češće počeli da se pojavljuju na popularnim sajtovima i magazinima kao što su ''[[Life (magazine)|Život]]'' i ''[[Tajm (časopis)|Vreme]]''.&lt;ref&gt;{{cite thesis |title= Public Gaming: eSport and Event Marketing in the Experience Economy |url= http://summit.sfu.ca/system/files/iritems1/12463/etd7439_MBorowy.pdf |last= Borowy |first= Michael |chapter= 3 |year= 2012 |accessdate= 18. 9. 2013 |archivedate= 2014-01-06 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20140106033104/http://summit.sfu.ca/system/files/iritems1/12463/etd7439_MBorowy.pdf |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt; Jedan od najpoznatijih igrača [[Arkadne igre|klasičnih arkadnih igara]] je bio [[Billy Mitchell (electronic sports player)|Billy Mitchell]], zbog svog držanja rekorda za najviši rezultat u šest igara, uključujući ''[[Pac-Man]]'' i ''[[Donkey Kong (video game)|Donkey Kong]]'' 1985-te sa pitanjem [[Ginisova knjiga rekorda|Ginisove knjige rekorda]].&lt;ref&gt;{{cite web |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080229043301/http://www.oxfordamericanmag.com/content.cfm?ArticleID=58&amp;Entry=Home |archivedate =  29. 2. 2008 |url= http://www.oxfordamericanmag.com/content.cfm?ArticleID=58&amp;Entry=Home |last=Ramsey|first=David|work= [[Oxford American]] |title= The Perfect Man: How Billy Mitchell became a video-game superstar and achieved Pac-Man bliss.}}&lt;/ref&gt; Na televiziji eSport događaji emitovani u tom periodu bili su Američki šou ''[[Starcade]]'' koji je trajao između 1982. i 1984. godine i emituje ukupno 133 epizode, na kojima takmičari pokušavaju da dostignu najveći rezultat u arkadnim video igrama.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://kotaku.com/5811611/arcades-dont-make-for-good-tv-but-starcades-do |title= Arcades Don't Make for Good TV (But Starcades do) |date= 14. 6. 2011 |accessdate= 17. 9. 2013 |work= Kotaku |first= Luke |last= Plunkett |archive-url= https://web.archive.org/web/20180614171444/https://kotaku.com/5811611/arcades-dont-make-for-good-tv-but-starcades-do |archive-date= 2018-06-14 |url-status= dead}}&lt;/ref&gt; Turnir video igara je uključena kao deo TV emisije ''[[That's Incredible!]]'',&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://techcrunch.com/2009/07/29/the-thats-incredible-video-game-invitational-this-is-what-we-used-to-watch/ |title= The That's Incredible! Video Game Invitational: This is what we used to watch |date =  29. 7. 2009 |accessdate =  30. 9. 2013 |last=Biggs|first=John|work= Tech Crunch}}&lt;/ref&gt; i turniri su takođe predstavljeni kao deo parcele raznih filmova, uključujući 1982 je ''[[Tron (film)|Tron]]''.&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.rogerebert.com/reviews/tron-1982 |title= TRON |date =  1. 1. 1982 |accessdate = 20. 9. 2013 |first= Roger |last= Ebert}}&lt;/ref&gt;

=== Onlajn video igre (1990–1999) ===
Tokom 1990-ih, mnoge igre su imale koristi od povećanja [[internet konekcije]], naročito [[Računarska igra|Računarske igre]].Na primer, igra ''[[Netrek(Netrek)]]'' je bila[internet igra koju je moglo da igra do 16 ljudi, skoro potpuno napisana u [[cross-platform(više platformskom)]] [[Softver otvorenog koda|Softveru otvorenog koda]]. Netrek je [[History of online games|treća video igra]], ali prva video igra koja je koristila meta servere da locira otvorene servere, i prva koja je imala stalnu informaciju o korisnicima. Godine 1993. je bila kreditirana od strane ''[[Wired Magazine]]'' kao &quot;prva onlajn sportska video igra&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Kelly|first=Kevin|url=https://www.wired.com/wired/archive/1.06/netrek.html |title= The First Online Sports Game|publisher=wired.com|date=Dec 1993 |accessdate = 1. 7. 2013}}&lt;/ref&gt;

Veliki eSport turniri 1990-ih uključuju u 1990 Nintendo Svetsko prvenstvo, koji je obišao celu Sjedinjenu Državu, i održala je finale u Univerzal Studio Holivud koji se nalazi u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. [[Nintendo]] je održao Drugo svetsko Prvenstvo 1994. godine za Super Nintendo Entertainment Sistem koji se zove Nintendo PoverFest '94. Bilo je 132 finalista koji su igrali u finalu u [[San Dijego|San Dijegu]] (Kalifornija). Mike Iarossi je tada odneo kući prvu nagradu. Blokbaster Video je takođe vodio svoje Svetsko prvenstvo u video igrama početkom 1990-ih, čiji domaćin je bio Gejm Pro magazin. Građani iz SAD, [[Kanada|Kanade]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenih Kraljevstva]], [[Australija|Australije]], i [[Čile]]a si bili u mogućnosti da se takmiče. Igre iz 1994. koje su se tada igrale su &quot;NBA džem&quot; i &quot;Virtua Rejsing&quot;.&lt;ref&gt;{{Citation|title= Blockbuster Video World Game Championship Guide |publisher =GamePro Magazine |date= June 1994 |url=https://www.flickr.com/photos/lampbane/150765934/}}&lt;/ref&gt;

Televizijske emisije koje sadrže eSportove tokom ovog perioda obuhvataju Britanski šou &quot;Gejm Masters&quot; i &quot;Loš uticaj&quot;. [[Australija|Australijski]] gejm šou ''[[A*mazing]]'', gde su se u jednoj rundi učesnici suočavali u video igrama.

Turniri osnovani krajem 1990-ih uključuju [[Cyberathlete Professional League]] (CPL), [[QuakeCon]], i [[Professional Gamers League]]. Računarske igre koje su se igrale na CPL su bile games played at the CPL included the ''[[Counter-Strike]]'' serijal, ''[[Quake series|Quake]]'' Serijal, i ''[[Warcraft]]''.

=== Globalni turniri (od 2000 do sada) ===

Rast eSportova u Južnoj Koreji se smatra da je pod uticajem masovne izgradnje širokopojasne internet mreže nakon azijske finansijske krize 1997. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/2014/10/20/technology/league-of-legends-south-korea-epicenter-esports.html?_r=0|title=For South Korea, E-Sports Is National Pastime|last=Mozur|first=Paul|website=[[Njujork tajms|New York Times]]|date = 19. 10. 2014|accessdate = 13. 6. 2015}}&lt;/ref&gt; Takođe se smatra da je visoka stopa nezaposlenosti u tom periodu izazvala mnoge ljude da nešto rade dok su nezaposleni.&lt;ref&gt;{{Cite book|title=Korea's Online Gaming Empire|url=https://archive.org/details/koreasonlinegami0000jind|first= Dal Yong|last= Jin|publisher=[[MIT Press]]|year=2010}}&lt;/ref&gt;

Tokom 2010-te, popularnost i rast eSportova je ogromna, stvaranjem velikog rasta kako gledanosti tako i novčane nagrade.&lt;ref&gt;{{cite web|title=2011: The Year of eSports|publisher=PCWorld|url=http://www.pcworld.com/article/214432/2011_the_year_of_esports.html|date = 29. 12. 2010|last=Miller|first=Patrick|accessdate = 15. 8. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= http://www.chicagotribune.com/entertainment/sns-201402121100--tms--invideogctnzs-c20140212-20140212,0,643102.story |title= 'Ender's Game' Blu-ray gets ESports tournament |date= 12. 2. 2014 |accessdate= 20. 2. 2014 |last= Gaudiosi |first= John |work= Chicago Tribune |archivedate= 2014-02-26 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20140226233042/http://www.chicagotribune.com/entertainment/sns-201402121100--tms--invideogctnzs-c20140212-20140212,0,643102.story |deadurl= yes }}&lt;/ref&gt; Iako su veliki turniri održavani pre 21. veka, broj i obim turnira je značajno povećan, sa oko 10 turnira u 2000. godini na oko 260 u 2010.&lt;ref name=FieldOfStreams&gt;{{cite web|url=http://www.theverge.com/2013/9/30/4719766/twitch-raises-20-million-esports-market-booming|title=Field of streams: how Twitch made video games a spectator sport|publisher=TheVerge|last=Popper|first=Ben|date = 30. 9. 2013|accessdate = 9. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; Mnogi uspešni turniri su osnivani tokom ovog perioda, turniri poput [[World Cyber Games]], [[Intel Extreme Masters]], i [[Major League Gaming]]. Proliferacija turnira uključuje eksperimentisanje sa takmičenjima van tradicionalnog eSport žanrova. Na primer, u septembru 2006. [[FUN Technologies]] Worldwide Webgames Championship predstavlja 71 učesnika takmičući se u običnim igrama za $1 milion kao glavnu nagradu &lt;ref&gt;{{cite web |title= Casual gamer gets serious prize |last=Surette|first=Tim|publisher= GameSpot |date =  11. 9. 2006 |url=http://www.gamespot.com/pc/puzzle/zumadeluxe/news.html?sid=6157427}}&lt;/ref&gt;

U aprilu 2006. godine G7 ekipe formirali su sedam istaknutih ''[[Kanter-Strajk]]'' timova. Cilj ove organizacije je bio da poveća stabilnost u eSport svetu, naročito u standardizovanju transfera igrača i rad sa ligama i organizacijama. Osnivači i članovi su bili [[4 Kings]], [[Fnatic]], [[Made in Brazil (eSports)|Made in Brazil]], [[Mousesports]], [[NiP]], [[SK-Gaming]], [[Team 3D (eSports)|Team 3D]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.fnatic.com/content/1155|title=G7 teams launched|last=FEDERATION|first=G7|date=20. 4. 2006|website=[[Fnatic]]|accessdate=12. 6. 2015|archive-date=2016-12-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20161223211219/http://www.fnatic.com/content/1155}}&lt;/ref&gt; Organizacija je trajala samo do 2009. godine pre nego što se dogodio raspad.&lt;ref name=&quot;raising&quot;&gt;{{Cite book|title=Raising the Stakes: E-Sports and the Professionalization|url=https://archive.org/details/raisingstakesesp0000tayl|last=Taylor|first=TL|year=2013}}&lt;/ref&gt;

2000-te su bile vrhunac prenosa eSportova na televiziju. Televizijska pokrivenost je najbolje utvrđena u Južnoj Koreji. sa Starkraftom i Vorkraft 3. takmičenja su regularno i redovno bila na televizoru 24 časa na kablovskim TV kanalima [[Ongamenet]] i [[MBCGame]].&lt;ref name=autogenerated3&gt;{{cite web |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2007/06/11/BUG8SQC59E1.DTL |title=League beginning for video gamers |publisher=Sfgate.com |date=11. 6. 2007 |accessdate=4. 6. 2012 |first=Ryan |last=Kim |archive-date=2008-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081007204410/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F2007%2F06%2F11%2FBUG8SQC59E1.DTL |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na drugom mestu, eSport televizijska pokrivenost je bila sporadična. Nemačka GIGA televizija je prikazivala eSportove dok je nisu ugasili u 2009. godini. Ujedinjena Kraljevstva [[satelitska televizija]] na kanalu [[XLEAGUE.TV]] su se prenosili eSport takmičenja od 2007. do 2009. Jedini kanal koji prenosi eSportove je bio kanal ESL TV &lt;ref&gt;{{cite web|url=http://tv.esl.eu/de/|title=ESL TV|accessdate=16. 9. 2013|archivedate=2012-05-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120504091912/http://tv.esl.eu/de/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; koji je platio televizijski model promene imena na Giga 2 od juna 2006. do jeseni 2007. Televizija u Francuskoj kanal &quot;Game One&quot; prenosi eSport mečeve u emisiji zvanoj &quot;Arena onlajn&quot; za [[Xfire]] trofej.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sk-gaming.com/video/1821-Xfire_Trophy_CC3__Arena_Online_on_Gameone_TV|title=Xfire Trophy CC3 @ Arena Online on Gameone TV|website=SK Gaming|access-date=2018-03-10|archive-date=2017-11-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20171104132548/http://www.sk-gaming.com/video/1821-Xfire_Trophy_CC3__Arena_Online_on_Gameone_TV|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; U SAD, kanal &quot;ESPN&quot; je držao ''[[Madden NFL]]'' takmičenja u emisiji ''[[Madden Nation]]'' od 2005. do 2008. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.operationsports.com/news/269002/espn2s-madden-nation-to-begin-fourth-season/|title=ESPN2's Madden Nation to Begin Fourth Season|publisher=Operation Sports|author=Steve_OS|date=15. 9. 2008|accessdate=16. 9. 2013|archive-date=2013-12-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203001015/http://www.operationsports.com/news/269002/espn2s-madden-nation-to-begin-fourth-season/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; [[DirecTV]] prenosi [[Championship Gaming Series]] turnir za dve sezone u 2007. i 2008. godini.&lt;ref name=autogenerated3 /&gt; [[Si-Bi-Es|CBS]] emituje snimljene snimke 2007. godine Svetske Serije video igara turnir koji je održan u [[Luivil|Louisville, Kentucky]], US.&lt;ref&gt;{{cite web| url=https://www.nytimes.com/2007/07/28/arts/television/28vide.html | work=The New York Times |last=Schiesel|first=Seth| title=Video Game Matches to Be Televised on CBS | date = 28. 7. 2007|accessdate = 4. 12. 2013}}&lt;/ref&gt; [[G4 (U.S. TV channel)|G4 televizijski kanal]] originalno je pokrivao isključivo video igra, ali je proširio obim pokrića na tehnologiju i životni stil muškaraca, pa je na kraju završio kao uhašen kanal.&lt;ref name=autogenerated3 /&gt;

Popularnost i pojava onlajn strimovanja su pomogle pri rastu eSportova u ovom periodu, i ovo je najviše uobičajen način gledanja turnira. [[Twitch (website)|Twitch]], je onlajn platforma za strimovanje koja je pokrenuta u 2011. godini, koja rutinski strimuje popularne eSport takmičenja. U 2013, gledaoci ove platforme su gledali 12 milijardi minuta video materijala ovog servisa, sa dve najpopularnije igre Twitch prenosa ''[[League of Legends|Liga Legendi]]'' i ''[[Dota 2]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dailydot.com/esports/twitch-growth-esports-streaming-mlg-youtube-2013/|title=Twitch dominated streaming in 2013, and here are the numbers to prove it|publisher=The Daily Dot|author=Patrick Howell O'Neill|date = 16. 1. 2014|accessdate=9 November 2014}}&lt;/ref&gt; Tokom jednog dana &quot;The International&quot; turnira, Twitch je zabeležio 4.5 miliona jedinstvenih pregleda, gde svaki gledalac gleda u proseku od 2 sata.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.theverge.com/2013/9/30/4719766/twitch-raises-20-million-esports-market-booming|title=Field of streams: how Twitch made video games a spectator sport|publisher=The Verge|last=Popper|first=Ben|date = 30. 9. 2013|accessdate=9 November 2014}}&lt;/ref&gt;

Moderni eSport &quot;bum&quot; takođe beleži porast u kompanijama video igara koje obuhvataju sav eSport potencijal svojih proizvoda. Posle mnogo godina ignorisanja i povremeno suzbijanje eSport scene, [[Nintendo]] održava [[Wii Games Summer 2010]]. oja je trajala više od mesec dana, turnir je imao preko 400.000 učesnika, što ga čini najvećim i najskupljim turnirom kojeg je ova kompanija ikada održala. Tokom 2014. godine domaćin Nintendo poziva na ''[[Super Smash Bros. for Wii U]]'' takmičarski turnir [[E3 2014|2014]] [[Electronic Entertainment Expo]] (E3) novinarska konverencija koja je bila u direktnom prenosu preko &quot;Twitch&quot; platforme.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.esportsmax.com/news/nintendo-announces-super-smash-bros-invitational-e3-2014|title=NINTENDO ANNOUNCES SUPER SMASH BROS. INVITATIONAL AT E3 2014|publisher=eSports Max|last=R|first=Alex|date=29. 4. 2014|accessdate=9 November 2014|archivedate=2014-11-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141109220611/http://www.esportsmax.com/news/nintendo-announces-super-smash-bros-invitational-e3-2014|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; [[Halo (series)|Halo]] programeri [[343 Industries]] predstavile su u 2014. godini planove o oživljavanju Halo igre kao eSport sa kreacijom [[Halo Championship Series]] i glavnom nagradom u iznosu od $50,000 Američkih dolara.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://gamerant.com/halo-championship-series-esports-league/|title=Microsoft Launching ‘Halo Championship Series’ eSports League|publisher=Game Rant|last=Henry|first=Jasmine|date = 7. 9. 2014|accessdate=9 November 2014}}&lt;/ref&gt; [[Blizard entertejnment|Blizzard Entertainment]] i [[Riot Games]] imaju sopstvene [[college sports|studentske]] programe na terenu sa svojim North American Collegiate Championship.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://na.lolesports.com/articles/announcing-north-american-collegiate-championship|title=ANNOUNCING THE NORTH AMERICAN COLLEGIATE CHAMPIONSHIP|publisher=Riot Games|author=Steve ''Jaws'' Jaworski|date=1. 7. 2014|accessdate=9 November 2014|archive-date=2015-09-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20150916083616/http://na.lolesports.com/articles/announcing-north-american-collegiate-championship}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.gamespot.com/articles/blizzard-esports-initiative-will-support-your-college-gaming-club/1100-6417615/|title=Blizzard eSports initiative will support your college gaming club|publisher=Game Spot|last=Maiberg|first=Emanuel|date = 8. 2. 2014|accessdate=9 November 2014}}&lt;/ref&gt; Od 2013 univerziteti i fakulteti u Sjedinjenim Američkim Državama, kao što je [[Robert Morris University Illinois]] i [[University of Pikeville]] su prepoznali eSport igrače kao sportiste na nivou univerziteta i nude atletske stipendije..&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Tassi|first1=Paul|title=Second US College Now Offering 'League of Legends' Scholarship|url=http://www.forbes.com/sites/insertcoin/2015/01/08/second-us-college-now-offering-league-of-legends-scholarship/|website=www.forbes.com|accessdate = 22. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;

U 2014. najveća nezavisna eSport liga, [[Electronic Sports League]], sklopila je partnerstvo sa lokalnim brendom Japan Competitive Gaming da pokušaju da doprinese rast eSportova u ovoj zemlji.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.turtle-entertainment.com/news/esl-to-bring-world-class-esports-to-japan-with-new-local-partner/|title=ESL to bring world class eSports to Japan with new local partner |date = 4. 9. 2014|accessdate=9 November 2014}}&lt;/ref&gt;

Fizička gledanost eSport takmičenja i obim događaja su porasle u tandemu sa rastom onlajn gledalaca.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.allinmag.com/e-sports/inside-esports/the-business/jan-15-reback-blog-esports-business-espn|title=John Skipper: ESPN's President Revealed Thoughts on esport Coverage|author=ALL IN Media House|publisher=|accessdate=2. 9. 2015|archive-date=2015-12-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208233029/http://www.allinmag.com/e-sports/inside-esports/the-business/jan-15-reback-blog-esports-business-espn|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; U 2013. godini, 3 sezona svetskog šampionata u Ligi Legendi je održana u [[Staples Center]] gde je bila potpuno rasprodata.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://na.leagueoflegends.com/en/news/esports/esports-editorial/one-world-championship-32-million-viewers|title=One World Championship, 32 million viewers|publisher=|accessdate=2. 9. 2015|archive-date=2018-01-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20180102050548/https://na.leagueoflegends.com/en/news/esports/esports-editorial/one-world-championship-32-million-viewers}}&lt;/ref&gt; Svetski šampionat Lige Legendi koji se održao 2014. godine u [[Seul|Seoul]], Južna Koreja je imala više od 40.000 prisutnih gledalaca i na njemu bend ''[[Imagine Dragons]]'', i otvaranje i zatvaranje ceremonije kao dodatak takmičenja.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Magrino|first1=Tom|title=Welcome to the League of Legends 2014 World Championship!|url=http://na.lolesports.com/articles/league-legends-world-championship-2014|accessdate=20. 8. 2014|archive-date=2015-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923045828/http://na.lolesports.com/articles/league-legends-world-championship-2014}}&lt;/ref&gt;

== Klasifikacija kao sport ==

Etiketiranje video igara kao sport [[sport]] je kontroverzna tačka rasprave.&lt;ref&gt;Ivo v. Hilvoorde &amp; Niek Pot (2016) [https://www.researchgate.net/publication/301774466_Embodiment_and_fundamental_motor_skills_in_eSports Embodiment and fundamental motor skills in eSports], Sport, Ethics and Philosophy, 10:1, 14-27, DOI:10.1080/17511321.2016.1159246&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivo van Hilvoorde (2016) [https://www.researchgate.net/publication/303016888_Hilvoorde_I_van_2016_Sport_and_play_in_a_digital_world_guest_editorial_Sport_Ethics_and_Philosophy_DOI_1010801751132120161171252 Sport and play in a digital world], Sport, Ethics and Philosophy, 10:1, 1-4, DOI: 10.1080/17511321.2016.1171252&lt;/ref&gt; Dok neki ukazuju na porast popularnosti eSportova kao opravdanje za određivanje neke igre kao sport, drugi tvrde da video igre nikada neće dostići status &quot;pravog sporta&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.destructoid.com/esports-really--208179.phtml|author=Elsa|date=8. 9. 2011|title=eSports: Really??|publisher=Destructoid|accessdate=1. 9. 2013|archive-date=2016-12-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20161222223159/https://www.destructoid.com/esports-really--208179.phtml}}&lt;/ref&gt; Međutim popularnost nije jedini razlog identifikovanja kao sport: neki su tvrdili da je &quot;pažljivo planiranje, precizan tajming i vešto izvršenje&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2014/07/esports-can-now-drop-e-2014724112549724248.html|last=Burns|first=Tom|date = 26. 7. 2014|title='E-Sports' can now drop the 'e'|publisher=Al Jazeera|accessdate = 20. 9. 2015}}&lt;/ref&gt; treba da bude ono što svrstava aktivnost kao sport, kao i da fizički napor i da to mora biti neki teren za igranje nisu potrebni za tradicionalnim ili netradicionalnim &quot;sportom&quot;. U 2014 tehnološka konferencija, kada su upitani o nedavnom otkupu popularnog striming servisa &quot;Twitch&quot;, [[ESPN]] predsednik [[John Skipper]] je opisao eSport kao &quot;ne sport - to je takmičenje&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://ftw.usatoday.com/2014/09/espn-esports-league-of-legends-dota|title=ESPN's president says that eSports are not 'real sports,' and he's wrong|publisher=[[USA Today]]|last=Schwartz|first=Nick|date = 6. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.vg247.com/2014/09/08/espn-boss-says-esports-are-not-real-sports/|title=ESPN boss says eSports are not &quot;real sports&quot;|publisher=''[[VG247]]''|last=Hillier|first=Brenna|date = 8. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.engadget.com/2014/09/08/espn-boss-e-sports-arent-sports/|title=ESPN boss: E-sports aren't sports|publisher=''[[Engadget]]''|last=Reahard|first=Jef|date = 8. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.forbes.com/sites/insertcoin/2014/09/07/espn-boss-declares-esports-not-a-sport/|title=ESPN Boss Declares eSports 'Not A Sport'|publisher=''[[Forbs|Forbes]]''|last=Tassi|first=Paul|date = 7. 9. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.polygon.com/2014/10/1/6864047/esports-espn-league-of-legends-lol-starcraft|title=Does eSports need ESPN before the mainstream accepts it?|publisher=''[[Polygon (website)|Polygon]]''|last=Gera|first=Emily|date = 1. 10. 2014}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.gamespot.com/articles/espn-says-esports-isnt-a-sport-what-do-you-think/1100-6422148/|title=ESPN Says eSports Isn't a Sport -- What Do You Think?|publisher=GameSpot|last=Maiberg|first=Emanuel|date = 6. 9. 2014|accessdate=9 November 2014}}&lt;/ref&gt; u 2013. godini u epizodi od [[Real Sports with Bryant Gumbel]] penalista se otvoreno smejao na ovu temu.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Sarkar|first1=Samit|title=HBO's 'Real Sports' debates the merits of eSports|url=http://www.polygon.com/2013/12/18/5225226/hbo-real-sports-debate-is-esports-a-sport|website=Polygon|accessdate = 13. 5. 2015}}&lt;/ref&gt; Pored toga, mnogi koji su u zajednici borilačkih igara održavaju razliku između njihovih takmičarskih igara takmičenja i komercijalno povezanih eSport takmičenja iz drugih žanrova.&lt;ref name=momentumMatters &gt;{{cite web|last=Graham|first=David Philip|title=Guest Editorial – Momentum Matters: A Historical Perspective on the FGC and eSports|url=http://shoryuken.com/2011/12/12/guest-editorial-momentum-matters-a-historical-perspective-on-the-fgc-and-esports-communities-2/|publisher=Shoryuken.com|date=12. 12. 2011|access-date=2018-03-10|archive-date=2017-08-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20170802073526/http://shoryuken.com/2011/12/12/guest-editorial-momentum-matters-a-historical-perspective-on-the-fgc-and-esports-communities-2/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Video igre su ponekad klasifikovane kao umni sport (mind sport).&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.worldmindsportsfederation.com/mind-sports/e-sports-and-other-games.aspx|title=E-Sports and Other Games|publisher=World Mind Sports Federation|accessdate=23. 8. 2015|archive-date=2015-12-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20151208045001/http://www.worldmindsportsfederation.com/mind-sports/e-sports-and-other-games.aspx|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U [[E-Sports World Championship 2015|2015 eSport Svetskom Šampionatu]] čiji je domaćin bio [[International e-Sports Federation]], vodila se diskusija sa poseetiocima iz internacionalnog sportkog društva da diskutuju o budućem prepoznavanju eSportova kao legitiman sportski događaj širom sveta.&lt;ref&gt;{{cite av media|url=https://www.youtube.com/watch?v=QTEk0bh0GUQ|title=[2015 IESF] e-Sports Summit with International Sports Society -EsportsTV|date = 3. 12. 2015|publisher=|via=YouTube}}&lt;/ref&gt;

U 2013. godini, [[Kanada|Kanadski]] ''League of Legends'' igrač [[Danny &quot;Shiphtur&quot; Le]] je postao prvi profesionalni gejmer koji je dobio Američku &quot;P-1A vizu&quot;, kategorija koja je predviđena za &quot;međunarodno priznat sportista&quot;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://articles.latimes.com/2013/aug/07/business/la-fi-online-gamers-20130808|title=Online game League of Legends star gets U.S. visa as pro athlete|publisher=LA Times|last=Dave|first=Paresh|date = 7. 8. 2013|accessdate = 4. 12. 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.uscis.gov/portal/site/uscis/menuitem.eb1d4c2a3e5b9ac89243c6a7543f6d1a/?vgnextchannel=19860b89284a3210VgnVCM100000b92ca60aRCRD&amp;vgnextoid=19860b89284a3210VgnVCM100000b92ca60aRCRD|title=P-1A Internationally Recognized Athlete|publisher=US Citizenship and Immigration Services|accessdate = 7. 10. 2013}}&lt;/ref&gt;

U 2016. godini, Francuska vlada je počela da radi na projektu o regulaciji i prepoznavanju eSportova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://venturebeat.com/2016/05/03/french-government-announces-plans-to-legalize-and-regulate-esports-industry/|title=French government announces plans to legalize and regulate esports industry|website=VentureBeat|access-date=14. 9. 2016|archive-date=2017-10-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20171023012221/https://venturebeat.com/2016/05/03/french-government-announces-plans-to-legalize-and-regulate-esports-industry/}}&lt;/ref&gt;

== Igre ==

Velik broj igara je popularno među profesionalnim takmičarima. Turniri koji su se pojavili sredinom 1990-ih imale su ogromnu popularnost u borbenim video igrama i pucačiniama iz prvog lica, žanrovi koji su i dan danas ostali jako popularni. Tokom 2000-ih, strategije u realnom vremenu su postale toliko popularne u Južno Korejskim internet kafićima, koji si imale krucijalan značaj u razvoju eSportova širom sveta. Posle 2010. od popularne igre ''[[Warcraft III: The Frozen Throne]]'', nastao je mod ''[[Defense of the Ancients]]'' (Dota), [[multiplayer online battle arena]](MOBA) igre su postale popularne na eSportovima. Takmičenja su postojala za mnogo naslova i žanrova, ali najpopularnije igre su ''[[Counter-Strike: Global Offensive]]'', ''[[Call of Duty]]'', ''[[League of Legends]]'', ''[[Dota 2]]'', ''[[Smite (video game)|Smite]]'', ''[[Rocket League]]'', ''[[World of Tanks]]'', ''[[Heroes of the Storm]]'', ''[[Hearthstone (video game)|Hearthstone]]'', ''[[Super Smash Bros. Melee]]'' i ''[[StarCraft|StarCraft II]]''.&lt;ref name=momentum&gt;{{cite web|url=http://www.pcgamesn.com/starcraft/2012-esports-battle-momentum-between-league-legends-starcraft-2-and-dota-2|title=2012 in eSports: the battle for momentum between League of Legends, StarCraft 2, and Dota 2|publisher=PC Games N|author=robzacny|date = 31. 12. 2012|accessdate=15 November 2013}}&lt;/ref&gt; ''[[Hearthstone: Heroes of Warcraft|Hearthstone]]'' je popularna [[collectible card game]] (CCG) žanr koji je startovao 2014. godine.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Clark|first1=Tim|title=What I learned from playing with a professional Hearthstone coach|url=http://www.pcgamer.com/hearthstone-help-what-i-learned-from-playing-with-a-professional-coach/|website=www.pcgamer.com|accessdate = 22. 2. 2015}}&lt;/ref&gt;

== Dizajn video igre ==

Uobičajeno je da se video igre prave da se iskustvo igrača u igra razvija tokom igranja, mnoge uspešne eSport igre se dizajniraju da budu igrne profesionalno od samog početka. Programeri mogu da odluče da dodaju namenske eSport funkcije, ili čak da naprave dizajn koji daju podršku na visokom nivou takmičenja. Igre kao što su ''StarCraft II'',&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kotaku.com/5777029/the-sacrifices-of-starcraft-ii-made-in-the-name-of-esports|title=The Sacrifices of StarCraft II Made In The Name of Sports|publisher=Kotaku|last=McWhertor|first=Michael|date=4. 3. 2011|accessdate=8. 10. 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20170621195622/http://kotaku.com/5777029/the-sacrifices-of-starcraft-ii-made-in-the-name-of-esports|archive-date=2017-06-21|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ''League of Legends'',&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pcgamesn.com/leagueoflegends/how-riot-games-are-building-better-league-legends-and-catching-their-own-success|title=How Riot Games are building a better League of Legends, and catching up to their own success|publisher=PC GamesN|author=robzacny|date = 24. 10. 2012|accessdate = 8. 10. 2013}}&lt;/ref&gt; i ''Dota 2''&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://esportsbusiness.com/valve-show-developers-how-to-support-esports-with-dota-2/|title=Valve show developers how to support eSports with Dota 2|publisher=Esports Business|last=LaFleur|first=Alan|date=21. 6. 2012|accessdate=8. 10. 2013|archive-date=2013-12-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20131222120743/http://esportsbusiness.com/valve-show-developers-how-to-support-esports-with-dota-2/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; su sve bile dizajnirane, barem u najmanjem delu, da podrže prifesionalno takmičenje.

=== Mod posmatrača ===
Osim što igrači imaju mogućnost da učestvuju u igri, mnogi programeri video igara su dodali posmatrajuće karakteristike za dobrobit gledalaca. Ovo može da varira jednostavno da igrači prate igru sa stanovišta protivničke tačke gledišta, u veoma izmenjenom interfejsu koji daje gledaocu pristup informacijama koje čak i igrači ne mogu da imaju. Stanje igre viđene kroz ovaj način možda imaju tendenciju da budu odloženi u određenom vremenskom periodu u cilju sprečavanja pogleda protivničkih informacija koji taj tim ne može da vidi i da zbog toga ne bi taj tim imao prednost. Igre sa ovim dodatkom su ''[[Counter-Strike: Global Offensive]]'', ''[[Call of Duty]]'',&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.gammagamers.com/black-ops-2-codcaster-system.html#.U67tWLEVCnY|title=Black Ops 2 CoDCaster System|publisher=Gamma Gamers|last=Smith|first=Steve|date=15. 8. 2012|accessdate=28. 6. 2014|archive-date=2014-08-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20140812141220/http://www.gammagamers.com/black-ops-2-codcaster-system.html#.U67tWLEVCnY|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; ''StarCraft II'',&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pcgamesn.com/starcraft/starcraft-2s-new-observer-ui-mod-tool-should-make-better-esports-broadcasts|title=StarCraft 2's new observer UI mod tool should make for better eSports broadcasts|publisher=PC GamesN|last=Peel|first=Jeremy|date = 16. 1. 2013|accessdate=3 November 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.polygon.com/2013/7/29/4569606/starcraft-2-update-adds-new-esports-features-color-blind-mode|title=StarCraft 2 update adds new eSports features, color blind mode|publisher=Polygon|last=McWhertor|first=Michael|date = 29. 7. 2013|accessdate=3 November 2013}}&lt;/ref&gt; ''Dota 2'',&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pcgamer.com/2011/08/17/dota-2-tournament-showcases-valves-e-sports-spectator-package/|title=Dota 2 tournament showcases Valve's e-sports spectator package|publisher=PC Gamer|last=Senior|first=Tom|date = 17. 8. 2011|accessdate=3 November 2013}}&lt;/ref&gt; i ''Counter-Strike''.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.destructoid.com/the-latest-counter-strike-go-update-is-for-spectators-263441.phtml|title=The latest Counter-Strike: GO update is for spectators|publisher=Destructoid|last=Devore|first=Jordan|date=10 November 2013|accessdate=3 November 2013|archive-date=2013-11-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20131115064038/http://www.destructoid.com/the-latest-counter-strike-go-update-is-for-spectators-263441.phtml}}&lt;/ref&gt; ''League of Legends'' ima posmatračke dodatke koji su uklonjeni sa sopstvene kreirane partije.&lt;ref name=&quot;Spectator FAQ&quot;&gt;{{cite web | title = Spectator FAQ | publisher = Riot Games | url = http://na.leagueoflegends.com/spectator-faq | accessdate = 22. 1. 2014 | archive-date = 2017-07-28 | archive-url = https://web.archive.org/web/20170728061409/http://na.leagueoflegends.com/spectator-faq | dead-url = yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.pcgamer.com/previews/the-full-breakdown-on-league-of-legends-spectator-mode/|title=The full breakdown on League of Legends' Spectator Mode|publisher=PC Gamer|last=Sullivan|first=Lucas|date = 17. 6. 2011|accessdate=3 November 2013}}&lt;/ref&gt;

=== Onlajn (Mrežno) ===
Veoma uobičajena metoda za konektovanje je [[Internet]]. Gejm servisi su često razdvojeni regijama, ali zbog visoke kvalitetne konekcije igrači su u mogućnosti da se povežu u realnom vremenu širom sveta. Loše osobine onlajn konekcije uključuju povećanu teškoću detektovanja varanja u odnosu na fizičke događaje, i veće lagove koji mogu dovesti do negativnog uticaja igračkog preformansa, naročito na većim nivoima takmičenja. Mnoga takmičenja koriste onlajn metodu, naročito manji turniri.

Od 1990-ih, stručni timovi ili organizovani klanovi su postavili mečeve preko [[IRC|Internet Relay Chat]] mreže kao što su [[QuakeNet]]. Kaoko su se eSportovi razvijali, sve uobičajenije za igrače je bila da koriste automatsko pravljenje meča koje su igre same nudile. Ovo je postalo popularno od 1996. godine kada je pušten [[Blizard entertejnment|Blizzard's]] [[Battle.net]], koji je integrisan u obe serije ''[[Warcraft (series)|Warcraft]]'' i ''[[StarCraft (series)|StarCraft]]'' serijal. Automatsko pravljenje meča je postalo uobičajeno i u konzolama, sa servisima kao što su [[Xbox Live]] i [[PlayStation Network]].

=== Lokalna mreža ===

Osim toga, takmičenja se često obavljaju preko lokalne mreže ili LAN-a. Manja mreža obično ima vrlo malo lag-a i mnogo višeg kvaliteta. Takmičari moraju biti fizički prisutni, LAN pomaže u tome i osigurafa fer plej tako što ima direktan nadzor. Ovo pomaže u sprečavanji bilo koje vrste varanja, kao što su nedozvoljeni hardveri ili softveri, modovanje. Fizička prisutnost takmičara pomaže kreiranju bolje socijalne atmosfere na LAN događajima. Mnogi igrači organizuju LAN partije ili posete interet kafiće, a većina velikih turnira se obavlja preko LAN.

Pojedinačne igre su preduzele različite pristupe za podršku LAN. Za razliku od originalne ''[[StarCraft]]'', ''[[StarCraft II: Wings of Liberty|StarCraft II]]'' je pušten bez podrške za LAN igre, što je izazvalo jaku negativnu reakciju od igrača.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Why StarCraft II Still Doesn't Support Local Multiplayer|url=http://kotaku.com/5919892/why-starcraft-ii-still-doesnt-support-local-multiplayer|publisher=Kotaku|date=20. 6. 2012|accessdate=7. 9. 2013|author=Jason Schreier|archive-url=https://web.archive.org/web/20170621201309/http://kotaku.com/5919892/why-starcraft-ii-still-doesnt-support-local-multiplayer|archive-date=2017-06-21|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; ''[[League of Legends]]'' je prvobitno bio namenjen samo za onlajn igru, ali u oktobru 2012. predstavljen je LAN klijent koji je bio namenjen isključivo za turnire.&lt;ref&gt;{{cite web|title=League of Legends LAN version in development at Riot Games, Mac client news coming|url=http://www.polygon.com/2012/10/17/3515164/league-of-legends-lan-version-in-development-at-riot-games-mac-client|date = 12. 10. 2012|last=McWhertor|first=Michael|publisher=Polygon|accessdate = 7. 9. 2013}}&lt;/ref&gt; U septembru 2013. godine, &quot;Valve&quot; je dodao LAN mogućnost igranja za ''[[Dota 2]]'' kao peč u svojoj igri.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.techinasia.com/dota-2-update-lan-feature-worth-excited/?utm_source=rss&amp;utm_medium=rss&amp;utm_campaign=dota-2-update-lan-feature-worth-excited|title=DOTA 2 update: Why the LAN feature is something worth being excited about|author=Xairylle|publisher=TechInAsia|date = 20. 9. 2013|accessdate = 23. 9. 2013}}&lt;/ref&gt;

== Timovi i savezi ==
Profesionalni igrači, ili &quot;pro gejmeri&quot;, su često u savezu sa gejming timovima. Timovi poput [[OpTic Gaming]], [[Evil Geniuses]], [[Team SoloMid]], [[Cloud9 (eSports)|Cloud9]], [[Fnatic]], [[Mineski-Dota|Mineski]], [[Counter Logic Gaming]], [[SK Telecom T1]], [[Splyce]], [[Team EnVyUs]], i [[Natus Vincere]] se sastoje od nekoliko profesionalaca. Pored novčane nagrade od pobede na turnirima, igrači mogu i da dobijaju odvojenu timsku platu. Timsko sponzorstvo pokriva putovanja na turnire ili gejming hardvere. Istaknuti eSport sponzori su kompanije kao što su [[Logitech]] i [[Razer USA|Razer]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.esfiworld.com/interview-with-razers-global-e-sports-manager-the-business-behind-sponsoring-teams/|title=Interview with Razer's global e-sports manager: The business behind sponsoring teams|last=Ruiz|first=Brent|date=3. 2. 2013|publisher=ESFI World|accessdate=10. 9. 2013|archive-date=2013-08-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20130822230651/http://www.esfiworld.com/interview-with-razers-global-e-sports-manager-the-business-behind-sponsoring-teams/}}&lt;/ref&gt; Timovi imaju te sponzore na njihovom sajtu, i na svojim dresovima &lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.customesports.com|title=Custom Esports Jerseys and Apparel|date = |access-date=|website=|publisher=|last=|first=}}&lt;/ref&gt; i na njihovom društvenim medijima, u 2016. najveći timovi imaju pratioce koji čine 1.27 miliona fanova.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=OpTic Gaming™ (@OpTicGaming) {{!}} Twitter|url=https://twitter.com/OpTicGaming|website=twitter.com|access-date = 27. 1. 2016}}&lt;/ref&gt; Savezi uključuju [[Korean e-Sports Association]] (KeSPA), [[International e-Sports Federation]] (IeSF), [[British eSports Association]], [[International eGames Committee]] (IEGC) i [[World eSports Association]] (WESA).

Tradicionalni sportisti su pokazali interesovanje za eSportove, a za to su primeri [[Rick Fox]] koji je vlasnik [[Echo Fox]] i [[Shaquille O'Neal]] čiji je investitor [[NRG eSports]]. Pa čak i neki fudbalski timovi kao što su [[FK Šalke 04|Schalke 04]] u Nemačkoj i [[Paris Saint-Germain eSports|PSG eSports]] u Francuskoj, imaju svoje timove u eSportovima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2015-12-18/former-nba-player-rick-fox-buys-esports-team-gravity|title=Former NBA Player Rick Fox Buys eSports Team Gravity|last=Soshnick|first=Scott|publisher=[[Bloomberg News]]|date = 18. 12. 2015|accessdate = 18. 12. 2015}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.espn.com/esports/story/_/id/17209251/shaq-nrg-esports-pick-overwatch-team|title=Shaq, NRG Esports pick up Overwatch team|publisher=ESPN}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://espn.go.com/esports/story/_/id/15552685/soccer-org-schalke-04-finalizes-league-championship-series-roster-picks-fox|title=Sources: Soccer org Schalke 04 finalizes League Championship Series roster, picks up Fox|work=espn.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.espnfc.com/paris-saint-germain/story/2977336/psg-unveil-first-three-signings-in-ambitious-esports-venture|title=PSG unveil first three signings in ambitious eSports venture|last=Johnson|first=Jonathan|date = 20. 10. 2016|accessdate=November 5, 2016|publisher=ESPN}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Electronic sports}}
* [http://video.pbs.org/video/2331962793/ The Rise of Competitive Gaming &amp; E-Sports] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151210194259/http://video.pbs.org/video/2331962793/ |date=2015-12-10 }} Video produced by ''[[Off Book]]''

{{Authority control}}

[[Kategorija:E-sport| ]]
[[Kategorija:Videoigre]]</text>
      <sha1>2sxdcjyvu7j9axxijfa592z5ywoe92v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Faircoop</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4605984</id>
    <revision>
      <id>42695895</id>
      <parentid>42690994</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:17:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695895</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8161" sha1="9fnu9a0ia6tvte0f37g96bnv93q5s81" xml:space="preserve">'''FairCoop''' je otvorena globalna ko-operativa, koja se organizuje preko interneta i ostaje izvan granica i kontrola nacionalnih država.&lt;ref&gt;[https://actualidad.rt.com/actualidad/view/140555-duran-robin-hood-faircoin-cooperativa El 'Robin Hood' español habla en RT de Fair Coop, la primera cooperativa mundial], in: RT, 17. September 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Nathan, Schneider, [https://www.thenation.com/article/5-ways-take-back-tech/ &quot;5 Ways to Take Back Tech&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170730120623/https://www.thenation.com/article/5-ways-take-back-tech/ |date=2017-07-30 }}, in: The Nation, 27. maj 2015.&lt;/ref&gt; Cilj FairCoop-a je stvaranje alternativnog, globalnog, ekonomskog sistema, zasnovanog na saradnji, [[Etika|etici]], [[solidarnost]]i, ravnopravnoj redistribuciji bogastva izmedju severa i juga, kao i pravdi u ekonomskim odnosima.&lt;ref&gt;[http://www.publico.es/internacional/nace-fair-coop-cooperativa-combate.html Nace Fair.coop, la cooperativa que combate el capitalismo desde dentro], in: Diario Publico, 18. Septembar 2014&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Duran, Enric [https://web.archive.org/web/20150213081823/https://enricduran.cat/en/fair-coop-target-earth-2/ &quot;Fair Coop. Target: Earth&quot;], in: enricduran.cat, 17. Septembar 2014.&lt;/ref&gt;

FairCoop je osnovan 17. septembra 2014. godine, nakon nekoliko meseci umrežavanja aktivista i aktivistkinja iz različitih oblasti alternativne ekonomije. Osnivači su bili [[Enric Duran]] iz [[Katalonske integralne kooperative]] (CIC), [[Michael Bauwens]] iz  [[P2P]] Fondacije i [[Amir Taaki]], aktivista uključen u razoj [[Bitcoin]]-a.&lt;ref&gt;[https://www.elsalmoncontracorriente.es/?Nace-Fair-coop-la-primera Nace Fair.coop, la primera cooperativamunidal por una economia justa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171129080835/http://elsalmoncontracorriente.es/?Nace-Fair-coop-la-primera |date=2017-11-29 }}, in: El Salmon, 18. Septembar 2014.&lt;/ref&gt;

Glavni cilj FairCoop-a je društveno-ekonomska tranzicija, u vidu smanjenja ekonomske i društvene razlike između ljudi kao i istovremeno doprinošenje novom globalnom bogatstvu dostupnom celom čovečanstvu u vidu opšteg dobra.&lt;ref&gt;Nathan, Schneider [https://www.vice.com/en_us/article/wd7edm/be-the-bank-you-want-to-see-in-the-world-0000626-v22n4 &quot;On the Lam with Bank Robber Enric Duran&quot;], in: Vice, 7. April 2015.&lt;/ref&gt;

FairCoop smatra da je transformacija u pravedniji [[monetarni sistem]] ključni element za ostvarenje njihovih ciljeva. Zbog toga FairCoop podržava [[Faircoin]] kao [[kriptovalutu]] na osnovu koje se bazira njihova akcija redistribucije resursa i izgradnja novog globalnog ekonomskog sistema.

== Historija ==
Krajem aprila 2014, [[Enric Duran]], jedan od stvaralaca koncepta &quot;integralne kooperative&quot; i suosnivač CIC - [[Katalonske integralne kooperative]],&lt;ref&gt;Borras, Xavier &quot;[https://cooperativa.cat/revolucio-integral-una-entrevista-a-enric-duran-sobre-la-cic/ Revolució integral: una entrevista a Enric Duran sobre la CIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171118221815/http://cooperativa.cat/revolucio-integral-una-entrevista-a-enric-duran-sobre-la-cic/ |date=2017-11-18 }}&quot;, in cooperativa.cat, 29. Mart 2014.&lt;/ref&gt; počeo je da razvija ideju koja je dovela do FairCoop-a.&lt;ref&gt;Kothari Ashish [http://indiatogether.org/second-renaissance-in-europe-op-ed &quot;Is Europe staring at a second Renaissance?&quot;], India Together, 22. Jun 2015&lt;/ref&gt;

Nakon obimnog istraživanja o svetu kriptovaluta, on je izabrao [[Faircoin]].&lt;ref&gt;G. de Juan, Carlos [https://elpais.com/elpais/2015/05/27/alterconsumismo/1432708942_143270.html &quot;Criptomonedas para cambiar el mundo (I)&quot;], in: El Pais, 27. Maj 2015.&lt;/ref&gt; Njegove karakteristike, istorija i mogućnost anonimnog razvoja projekta su bile glavni razlozi za oživljavanje ove [[kriptovalute]]. Kasnije je otkrio svoj identitet, a ubrzo potom i podelio svoj plan sa ostalim članovima razvojnog tima, kako bi nastavili da sarađuju zajedno na razvoju Faircoin-a.&lt;ref&gt;El Asri, Lucia [http://www.eldiario.es/hojaderouter/internet/Faircoin-criptomoneda-Robin_Hood-Enric_Duran_0_382162478.html &quot;Faircoin, la criptomoneda del Robin Hood catalán que &quot;expropiaba&quot; a los bancos para dárselo a los pobres&quot;], in: El Diario, 4. Maj 2015.&lt;/ref&gt;

U periodu od maja do jula 2014. godine podelio je projekat sa različitim partnerima CIC-a, P2P Fondacije kao što su Michel Bauwens i Stacco Troncoso, sa programerom Dark Vallet-a kao što su Amir Taaki i Paul Martin i sa različitim pojedincima i inicijativama iz celog sveta. Tako su postali promoterska grupa, koja je omogućila da se FairCoop pokrene 17. septembra 2014.&lt;ref&gt;Manrique, Patricia [https://www.diagonalperiodico.net/global/23938-ocuppy-the-money-por-la-cooperativa-mundial.html &quot;Occupy the money: a por la economía descentralizada&quot;], in: Diagonal, 16. Septembar 2014.&lt;/ref&gt; Ovaj datum se simbolično slaže sa danom, 2008. godine, kada je započeo kampanju &quot;Možemo živeti bez kapitalizma&quot;. Kasnije je 2009. godine promovisao bankarski štrajk sa više od sto informativnih tačaka širom [[Španija|Španije]]. Stvorene su mreže alternativne ekonomije, a ljudi su pozvani da napuste svoje bankovne račune.&lt;ref&gt;[https://www.diagonalperiodico.net/global/jornada-huelga-para-establecer-redes.html &quot;Una jornada de huelga para establecer redes&quot;], in: Diagonal, 29. Septembar 2009.&lt;/ref&gt;

== Dostignuća i ciljevi ==
FairCoop je otvorena kooperativa zasnovana na četiri ključna elementa koji je predložio Michel Bauwens: 
* To je kooperativa zakonom usmerena prema opštem dobru
* Model upravljanja uključuje sve zainteresovane strane
* Aktivno ko-produkuje stvaranje nematerijalnih zajedničkih dobara i materijala
* Ona je društveno i politički organizovana na globalnoj osnovi, čak i kada proizvodi lokalno
FairCoop kombinuje prednosti novih decentralizovanih tehnologija sa etičkim principima i iskustvima aktivista i grupa, pokušavajući da kreira novi ekonomski sistem zasnovan na saradnji i ekonomskoj pravdi. Kooperativa pruža finansijske alate i usluge dizajnirane za stvaranje i distribuciju besplatnog zajedničkog bogatstva.&lt;ref&gt;Prieto, Pablo [http://medialab-prado.es/article/-introduccion-a-faircoop &quot;Introducción a FairCoop: Criptomonedas, cooperativismo abierto y equidad económica&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171005202526/http://medialab-prado.es/article/-introduccion-a-faircoop |date=2017-10-05 }}, in: Media Lab Prado, 30. April 2015.&lt;/ref&gt;

Dugoročni cilj FairCoop-a je stvaranje okruženja i izgradnja novog socijalnog i ekonomskog sistema, zasnovanog na decentralizovanoj saradnji, izbegavajući potrebe nacionalnih država i [[centralnih banaka]]. U kratkom roku, kooperativa stvara prostor za stvarnu saradnju, sa projektima širom sveta koji služe za dobrobit čovečanstva u celini.&lt;ref&gt;Johnson, Cat [https://www.shareable.net/blog/faircoop-using-cryptocurrency-to-bring-economic-justice-to-the-world &quot;Fair.coop: Using Cryptocurrency to Bring Economic Justice to the World&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171006020701/https://www.shareable.net/blog/faircoop-using-cryptocurrency-to-bring-economic-justice-to-the-world |date=2017-10-06 }}, in: Shareable, 16. Oktobar 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Prieto, Pablo [https://roarmag.org/essays/faircoop-cooperation-new-economy/ &quot;FairCoop: virus of cooperation infects a new economy&quot;], in: Roar, 9. Januar 2015.&lt;/ref&gt;

== Vanjske veze ==
* [https://fair.coop FairCoop Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180308150051/https://fair.coop/ |date=2018-03-08 }}
* [https://fair-coin.org/ Faircoin Website]
* [https://use.fair-coin.org/ Use Faircoin Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171209232916/http://use.fair-coin.org/ |date=2017-12-09 }}
* [http://cooperativa.cat/es/ CIC - Cooperativa Integral Catalana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120324041654/http://cooperativa.cat/es |date=2012-03-24 }}
* [http://market.fair.coop/ Fairmarket - Alfa Test verssion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171006012824/https://market.fair.coop/ |date=2017-10-06 }}

== Referenca ==
{{reflist|2}}

[[Kategorija:Aktivizam]]
[[Kategorija:Kriptovalute]]</text>
      <sha1>9fnu9a0ia6tvte0f37g96bnv93q5s81</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fedor Vidas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4610697</id>
    <revision>
      <id>42695917</id>
      <parentid>42333212</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:56:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3822" sha1="rhiawn09ts204xejgxewv3xsr2mtvhu" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime = Fedor Vidas
| slika = 
| širina_slike = 250px
| opis_slike = 
| puno_ime = 
| datum_rođenja = 13 januar 1924
| mjesto_rođenja = Bakar
| država_rođenja = 
| datum_smrti = 17 januar 2018
| mjesto_smrti = Čakovec
| država_smrti = 
| državljanstvo     = Hrvatska
| zanimanje         = pisac, scenarist
| supružnik         = 
| djeca             = 
| roditelji         =
}}
'''Fedor Vidas''' ([[Bakar (grad)|Bakar]], [[13. siječnja]] [[1924.]] - [[Čakovec]] [[17. siječnja]] [[2018.]]), hrvatski književnik, novinar, urednik i scenarist.&lt;ref name=HE&gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64510 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Vidas, Fedor''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180121184253/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64510 |date=2018-01-21 }} (pristupljeno 21. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Studirao je na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]] od 1946. do 1951. Od 1949. radi kao novinar.&lt;ref name=HE/&gt; Utemeljio je časopis &quot;Novela&quot; 1952. U književnom tjedniku Telegram je bio urednik i zamjenik glavnog urednika (1960.-65.), a u Oku je od 1976. do 1989. uređivao kulturne informacije iz inozemstva.&lt;ref name=JL&gt;[https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/umro-knjizevnik-fedor-vidas-koji-je-predocio-duh-mladih-ljudi-iz-urbane-zagrebacke-sredine-u-poslijeratnom-vremenu/6947358/ HINA, ''Umro književnik Fedor Vidas koji je predočio duh mladih ljudi iz urbane zagrebačke sredine u poslijeratnom vremenu'', Jutarnji list, Zagreb, 18. siječnja 2018.] (pristupljeno 21. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt;

U književnosti je pripadao naraštaju [[Krugovaši|krugovaša]].&lt;ref&gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34254 LZMK, Hrvatska enciklopedija, Krugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180121184256/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34254 |date=2018-01-21 }} (pristupljeno 21. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt; Pisao je [[Novela|novele]] na tragu američke kratke priče. Njegovi protagonisti su mladi ljudi iz zagrebačke urbane sredine u poraću,&lt;ref name=HE/&gt; prikazani u situacijama njihove svakodnevnice (&quot;Popodne kad sam sretan&quot;, 1954; &quot;Ponedjeljak ili utorak&quot;, 1961; &quot;Novele&quot;, 1964; &quot;Na izmaku ljeta&quot;, 1975). Prozni izraz je sagradio od kratkih, škrtih rečenica, vrsno vođenih [[dijalog]]a, nenametljive [[Lirika|liričnosti]] i detalja koje je bilježio s vrsnim darom.&lt;ref name=JL/&gt; Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] među prvima je raskinuo s tradicionalnim literarnim normama, najavio nove pravce razvoja domaće proze, i uspješno prikazao ozračje i duh vremena. Novele su mu prevedene na više stranih jezika i uvrštene u domaće i inozemne antologije.&lt;ref name=JL/&gt;

Autor je radio-drama &quot;Scenaristi&quot; (1964), &quot;Djevojke dolaze u devet&quot; (1968), &quot;Šum&quot; (1969), &quot;Konj je stao&quot; (1970) i &quot;Čestitke&quot; (1970) i televizijskih drama &quot;Gdje je duša moga djetinjstva&quot; (1968), &quot;Ožiljak&quot; (1969), &quot;Kainov znak&quot; (1970), &quot;Ljubav na bračni način&quot; (1970), &quot;Okreni leđa vjetru&quot; (1972). Pisao je i filmske scenarije (&quot;Martin u oblacima&quot; [[Branko Bauer|Branka Bauera]], 1961; &quot;Abeceda straha&quot; [[Fadil Hadžić|Fadila Hadžića]], koscenarist, 1961; &quot;Ključ&quot; [[Vanča Kljaković|Vanče Kljakovića]], koscenarist, 1965; &quot;Metamorfoza&quot; [[Aleksandar Marks|Aleksandra Marksa]] i [[Vladimir Jutriša|Vladimira Jutriše]], 1965; &quot;Ponedjeljak ili utorak&quot; [[Vatroslav Mimica|Vatroslava Mimice]], koscenarist, 1966).&lt;ref name=HE/&gt;

Bio je član [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] od 1956.

== Povezano ==
*[[Raymond Carver]]
*[[Alice Munro]]
*[[Ernest Hemingway]]

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske veze==
*{{IMDb ime}}

{{Lifetime|1924|2018|Vidas, Fedor}}

[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski scenaristi]]
[[Kategorija:Krugovaši]]</text>
      <sha1>rhiawn09ts204xejgxewv3xsr2mtvhu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ernest Grin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4612107</id>
    <revision>
      <id>42695833</id>
      <parentid>41256211</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:23:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695833</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4051" sha1="jfiaeqlhnzv2pjbcp0xns8mlhyh7fok" xml:space="preserve">{{for|afroameričkog studenta iz grupe Little Rock Nine|Ernest Green}}
'''Grin Ernest''' ([[Slavonska Požega]], [[1899]]. – [[Sarajevo]], [[1976]]), jugoslavenski ljekar i profesor.

== Biografija ==
Ernest Grin je rođen [[1899]]. u [[Slavonska Požega|Slavonskoj Požegi]], gdje je stekao osnovno i srednje obrazovanje. Bio je jedan od najistaknutijih svjetskih stručnjaka za problematiku endemijskih ''treponematoza,'' pa je njegovu metodu iskorjenjivanja endemijskoga sifilisa preuzela i Svjetska zdravstvena organizacija.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Medicinski fakultet i specijalizaciju iz dermatovenerologije završio je [[1926]]. u [[Beč]]u. Radio je potom u [[Zagreb]]u, a 1934, nakon specijalizacije u [[SAD]]-u, došao je u [[Sarajevo]], u kojem je proveo najveći dio svog života naučnika i kliničkog radnika, organizatora i pedagoga. Od 1934. djelovao u Higijenskom zavodu u Sarajevu, gdje je 1946. preuzeo vodstvo Središnjega kožno-veneričnog dispanzera i organizirao borbu protiv endemijskoga sifilisa, što je dovelo do iskorjenjivanja te bolesti u BiH&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;Hrvatska enciklopedija: Grin, Ernest[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23408] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231126111259/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23408 |date=2023-11-26 }}&lt;/ref&gt;.  Bio je professor emeritus Medicinskog fakulteta u Sarajevu i direktor Zavoda za kožne i venerične bolesti &quot;Dr. [[Sima Milošević|Simo Milošević]]&quot; u Sarajevu.

Još prije završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dr. Grin je objavio više od dvadeset naučnih radova i saopštenja. Nakon oslobođenja zemlje zasnovao je i vodio dvije široko organizovane akcije: borbu protiv endemskog sifilisa i akciju na suzbijanju mikotičnih oboljenja u Bosni i Hercegovini. Obje ove akcije dale su izvanredne rezultate, stekle velika priznanja i poslužile kao model organizovane borbe protiv tih oboljenja u programu [[WHO|Svjetske zdravstvene organizacije Ujedinjenih Naroda]] (WHO).

Od [[1949]]. prof. Grin je bio član Komiteta eksperata [[WHO|Svjetske zdravstvene organizacije]] Ujedinjenih Naroda. U posebnim misijama te organizacije boravio je u [[Tajland]]u, [[Indonezija|Indoneziji]], [[Iran]]u, [[Irak]]u, [[Sirija|Siriji]], [[Egipat|Egiptu]], [[Sudan]]u i u još nekoliko zemalja [[Azija|Azije]] i [[Afrika|Afrike]], u kojima je pružio značajnu pomoć u rješavanju zdravstvenih problema, a posebno u organizovanju akcije na suzbijanju endemskih treponematoza i mikotičnih oboljenja. Istovremeno s ogromnim kliničkim, terenskim i organizacionim poslovima, dr. Grin je uporno radio na organizaciji naučnog rada u Zavodu za kožne i venerične bolesti i na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, okupljajući i učestvujući neposredno u naučnim istraživanjima.

U posljednjih tridesetak godina svoga života objavio je preko stotinu naučnih radova i saopštenja, posvećenih najvećim dijelom problemima endemskog sifilisa i mikotičnih oboljenja. Među većim brojem zapaženih i značajnih radova i studija dr. Grina posebno mjesto zauzima njegova monografija ''Epidemiology and Control of Endemic Syphilis'',&lt;ref&gt;[http://apps.who.int/iris/handle/10665/37287 ''Epidemiology and Control of Endemic Syphilis'', Ženeva, 1953]&lt;/ref&gt; standardno djelo iz problematike endemskih treponematoza u svjetskoj medicinskoj literaturi. Godine 1953. bio je jedan od osnivatelja i redoviti član Naučnoga društva BiH (koje je 1966. preraslo u [[ANUBiH|Akademiju nauka i umjetnosti BiH]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ANUBiH |url=http://www.anubih.ba/vanserijska/Spomenica%20ANUBiH.pdf |access-date=2018-02-16 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304193656/http://www.anubih.ba/vanserijska/Spomenica%20ANUBiH.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ernest Grin je bio nosilac [[Nagrada AVNOJ-a|nagrade AVNOJ-a]] (1973).

== Reference ==
{{izvori}}

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1899|1976|Grin, Ernest}}
[[Kategorija:Jugoslavenski liječnici]]
[[Kategorija:Članovi ANUBiH]]
[[Kategorija:Biografije, Sarajevo]]</text>
      <sha1>jfiaeqlhnzv2pjbcp0xns8mlhyh7fok</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Enric Duran</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4614486</id>
    <revision>
      <id>42695819</id>
      <parentid>42693915</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:45:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695819</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12497" sha1="rzp5s94n0buyd955akrl5x0v7r3v6a9" xml:space="preserve">{{sređivanje}}
[[Datoteka:Enric_Duran.jpg|mini|@Enric @Duran Giralt, @anti-#kapitalist #aktivist]]
'''Enric Duran Giralt''' ([[Vilanova i la Geltrú]], [[23. aprila]] [[1976.]]), poznat kao Robin Hood koji je pljačkao Banke, je katalonski [[Antikapitalizam|antikapitalista]]&lt;ref&gt;[http://www.highbeam.com/doc/1P1-51369870.html &quot;Barcelona prepares for terrorist threats, anti-globalization protests at EU summit&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121022063455/http://www.highbeam.com/doc/1P1-51369870.html |date=2012-10-22 }} (fee required). ''Associated Press''. 2002-03-13. Retrieved 2008-10-27&lt;/ref&gt; i jedan je od suosnivača Katalonske Integrlane Kooperative (CIC - Cooperativa Integral Catalana) i [[Faircoop|FairCoop]]-a&lt;ref&gt;[http://actualidad.rt.com/actualidad/view/140555-duran-robin-hood-faircoin-cooperativa &quot;El 'Robin Hood' español habla en RT de Fair Coop, la primera cooperativa mundial&quot;]. RT en Español. August 17, 2014. Retrieved 6 August 2015&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;5 Ways to Take Back Tech&quot;&gt;Nathan, Schneider (May 27, 2015). [http://www.thenation.com/article/5-ways-take-back-tech/ &quot;5 Ways to Take Back Tech&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150813034114/http://www.thenation.com/article/5-ways-take-back-tech/ |date=2015-08-13 }}. The Nation. Retrieved 6 August 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.publico.es/internacional/nace-fair-coop-cooperativa-combate.html &quot;Nace Fair.coop, la cooperativa que combate el capitalismo desde dentro&quot;] Diario Publico.es. September 18, 2014. Retrieved August 6, 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Fair Coop: Objectiu Planeta Terra&quot;&gt;Duran, Enric. [https://web.archive.org/web/20150411130330/https://enricduran.cat/fair-coop-objectiu-planeta-terra-2/ &quot;Fair Coop: Objectiu Planeta Terra&quot;]. ''enricduran.cat''. Archived from [https://enricduran.cat/fair-coop-objectiu-planeta-terra-2/ the original] on April 11, 2015. Retrieved August 6, 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Schneider, Nathan (April 7, 2015). [https://www.vice.com/read/be-the-bank-you-want-to-see-in-the-world-0000626-v22n4 &quot;On the Lam with Bank Robber Enric Duran&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150802130208/https://www.vice.com/read/be-the-bank-you-want-to-see-in-the-world-0000626-v22n4 |date=2015-08-02 }}. VICE. Retrieved August 6, 2015.&lt;/ref&gt;. 

17. rujna 2008. javno je objavio da je 'opljačkao' desetine španskih [[Banka|banaka]] u iznosu od gotovo pola miliona eura kao deo političke akcije, kako bi osudio ono što je nazvao predatorskim kapitalističkim sistemom.

Od 2006. do 2008. godine, Duran je uzeo 68 komercijalnih i ličnih [[kredit]]&lt;nowiki/&gt;a od ukupno 39 banaka bez garancije ili imovine kao zaloga. Nije imao nameru vratiti dugove i iskoristio je novac za finansiranje raznih anti-kapitalističkih pokreta&lt;ref&gt;[http://www.elmundo.es/elmundo/2008/10/12/barcelona/1223773518.html &quot;Robin Bank, héroe juvenil&quot;]. ''El Mundo''. 12 October 2008. Retrieved 2008-10-27.&lt;/ref&gt;. Godine 2008. Duran je objavio i on-line članak pod naslovom &quot;''Ja sam&quot; opljačkao &quot;492.000 eura od onih koji nas najviše pljačkaju, kako bi ih potkazao i izgradio alternative u društvu''&quot; (prevedeno), i on-line videozapis, objašnjavajući šta je učinio i zašto. Pritom je morao da napusti zemlju kako bi video reakcije i razmotrio sledeće poteze. To je takođe objavljeno u besplatnom časopisu Crisis, na [[Katalonski jezik|katalonskom jeziku]], od kojih je 200.000 primeraka odštampano i distribuisano od strane volontera širom Katalonije. Druga novina, ''Mi možemo! Živeti bez kapitalizma'' bio je distribuiran 17. marta 2009., a treći, ''Želimo!'' 17. septembra 2009.&lt;ref&gt;[http://www.enricduran.cat/en/i-have-robbed-492000-euros-whom-most-rob-us-order-denounce-them-and-build-some-alternatives-society-0 &quot;I have &quot;robbed&quot; 492,000 euros from those who rob us the most, in order to denounce them and build alternatives for society&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090415040940/http://www.enricduran.cat/en/i-have-robbed-492000-euros-whom-most-rob-us-order-denounce-them-and-build-some-alternatives-society-0 |date=2009-04-15 }}. ''Crisis/''. 2008-10-17. Retrieved 2008-10-27.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://okupemlesones.blip.tv/file/1280692/ &quot;Enric Duran - video interview&quot;] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120716024345/http://okupemlesones.blip.tv/file/1280692/ |date=2012-07-16 }}.&lt;/ref&gt;

== Navedeni razlozi za akciju ==
Duran je naveo da je nastojao stvoriti r&lt;nowiki/&gt;aspravu o finansijskom sistemu i trenutnom kapitalističkom, povećati protestne akcije protiv istog, kao i finansirati društvene pokrete koji nastoje stvoriti alternative. Duran je nazvao ono što je učinio čin &quot;finansijske građanske neposlušnosti&quot; i izjavio je da je spreman i da ide u zatvor zbog svojih postupaka.

== Odgovor vlasti ==
Godine 2009. Duran se vratio u Španiju. Policija ga je uhapsila 17. marta 2009. na [[Univerzitet u Barceloni|Univerzitetu u Barceloni]], jer je protiv njega podignula optužnica šest od trideset devet banaka. Proveli su dva mjeseca u zatvoru prije nego što su oslobođeni na jamčevinu od 50.000 eura&lt;ref&gt;[http://www.17-s.info/en/proces-enric/enric-duran-has-been-arrested &quot;Enric Duran has been arrested&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111007195740/http://www.17-s.info/en/proces-enric/enric-duran-has-been-arrested |date=2011-10-07 }}. ''Crisi (English edition)''.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://anarchiststudies.mayfirst.org/node/429 &quot;Disobeying the Banks&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150525054844/http://anarchiststudies.mayfirst.org/node/429 |date=2015-05-25 }}. ''Institute for Anarchist Studies''.&lt;/ref&gt;.

Za prvu godišnjicu objavljivanja njegove &quot;pljačke&quot;, 17. septembra 2009. planiran je aktivistički dan u više od 100 gradova, u kojima su se ljudi sastajali, kako u Španiji tako i u inostranstvu, kako bi razmenili iskustva i stvorili alternative kapitalizmu&lt;ref&gt;{{Cite web |title=&quot;Enric Duran - video interview&quot; |url=http://okupemlesones.blip.tv/file/1280692/ |access-date=2018-03-18 |archivedate=2012-07-16 |archiveurl=https://archive.today/20120716024345/http://okupemlesones.blip.tv/file/1280692/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;es:http://www.17-s.info/es/grup/17s2009/guia-para-el-17-de-septiembre {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120423234038/http://www.17-s.info/es/grup/17s2009/guia-para-el-17-de-septiembre |date=2012-04-23 }}&lt;/ref&gt;.

U novembru 2011. je podnešen prilog sudiji u kom je prikazan ugovor koji je Duran sklopio sa Bankom Bilbao Vizcaya Argentaria. Državni tužilac je 25. studenog 2011. zatražio od sudbene vlasti da za Durana odredi kaznu zatvora u trajanju od 8 godina, za zločine iznošenja lažnih dokumenata (pri osiguravanju svojih zajmova) i nastavka nesolventnosti. Odbrana se bazirala na činjenici da je ukidanje zatvorske kazne za neplaćene dugove u Španiji odbačeno. Duran je lično odgovorio &quot;ne mislim da sudstvo ima pravo suditi&quot; (prevedeno s kataloga). Ispitivao je nedostatak odgovora države na finansijske špekulante koji su naneli veliku patnju velikom delu evropskog stanovništva, te na septembarskoj promeni španskog ustava, 2011. godine, koji je otplatu dugova stavio kao apsolutni prioritet zemlje. Takođe je tvrdio da su njegovi postupci bili čin društvene pravde - pokušaj da se na neki način isprave nepravde, koje su počinjene od strane onih na vlasti&lt;ref&gt;[http://wlcentral.org/node/2189 &quot;Spanish Government announces &quot;express&quot; change in Constitution, #15M movement demands a referendum&quot;]. ''WL Central''. 2011-08-24. Retrieved 2011-12-04.&lt;/ref&gt;. 

Duran je naveo pomilovanje koje je u novembru 2011. godine dobio glavni izvršni direktor Banke Santander, Alfredo Saenz Abad, kao primer pristranosti pravosuđa prema moćnicima i dobro povezanim, te je tvrdio da &quot;kada vlada krši prava ljudi, pobuna je najsvetije od prava i najpotrebnija od naših dužnosti &quot;(prevedeno s katalonskog). Pozvao je svoje pristalice da ne gube vreme za kampanje za oslobođenje ili puštanje na slobodu, nego da prate svoje delo građanske neposlušnosti prema vlastitim bankama. U martu 2012. objavio je video koji objašnjava njegovu pravnu situaciju i nastavlja podsticati druge na građansku neposlušnost&lt;ref&gt;[https://www.nytimes.com/2011/11/27/business/global/banco-santander-chief-executive-is-given-pardon.html?_r=1 &quot;Banco Santander Chief Executive Is Given Pardon&quot;]. ''New York Times''. 2011-11-26. Retrieved 2011-12-04&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://vimeo.com/37035293 &quot;Financial civil disobedience and the right of rebellion. An invitation to mass civil disobedience. (video w/ English subtitles)&quot;]. ''Enric Duran''.&lt;/ref&gt;.

== Život u egzilu ==
Pre krivičnog suda zakazanog za 12. februar 2013. godine, Duran je odlučio da napusti zemlju umesto da se sudi u Španiji. &quot;Ne vidim legitimnost u pravosudnom sistemu utemeljenom na autoritetu, jer ne prepoznajem njegovu vlast.&quot; Tužitelj i 16 bankarskih institucija zatražili su zatvorsku kaznu u trajanju od 8 godina&lt;ref&gt;Kassam, Ashifa (20 April 2014). [https://www.theguardian.com/world/2014/apr/20/spain-robin-hood-banks-capitalism-enric-duran &quot;Spain's 'Robin Hood' swindled banks to help fight capitalism&quot;]. The Guardian. Retrieved 14 August 2015.&lt;/ref&gt;.

Otkad je počeo sa životom u egzilu, pokrenuta je kampanja pod nazivom #ReturnWithFreedom, kako bi se Duranu omogućilo da se vrati u Kataloniju&lt;ref name=&quot;vice.com&quot;&gt;Schneider, Nathan (April 7, 2015). [https://www.vice.com/read/be-the-bank-you-want-to-see-in-the-world-0000626-v22n4 &quot;On the Lam with Bank Robber Enric Duran&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150802130208/https://www.vice.com/read/be-the-bank-you-want-to-see-in-the-world-0000626-v22n4 |date=2015-08-02 }}. VICE. Retrieved August 6,2015.&lt;/ref&gt;.

== Prethodni aktivizam ==
Duran je bio uključen u kampanju &quot;Za ukidanje duga&quot; (1999/2000), &quot;Pokret za globalni otpor&quot; (2000/2002) i &quot;Kampanja protiv Svetske banke&quot; (2001.) i &quot;Kampanja protiv Evrope kapitala „(2002).

== Katalonska Integralna Kooperativa ==
U aprilu 2010. godine Duran je počeo promovisati Katalonsku Integralnu Kooperativu kao praktični primer ideala koji su detaljno opisani u ''&quot;Možemo!&quot; Živjeti bez kapitalizma''. U 2011. godini kooperativa je prihvatila odgovornost za nekadašnji industrijski kompleks, s ciljem da se pretvori u centar za ekološke aktivnosti&lt;ref&gt;[http://translate.googleusercontent.com/translate_c?hl=en&amp;ie=UTF8&amp;prev=_t&amp;rurl=translate.google.co.uk&amp;sl=ca&amp;tl=en&amp;twu=1&amp;u=http://www.anoiadiari.cat/noticia/ca-la-fou-passa-de-ser-una-antiga-colonia-industrial-a-una-cooperativa&amp;usg=ALkJrhgZssVGsViZerxpBfj3nQtGHcMLeQ &quot;Turning an industrial complex into a cooperative&quot;]&lt;/ref&gt;.

== FairCoop ==
U aprilu 2014. godine Duran je počeo razvijati ideju koja će postati Faircoop, otvorena globalna kooperativa. U njoj su navedeni ciljevi &quot;doprineti prelasku u novi svet, smanjenjem ekonomskih i društvenih nejednakosti među ljudima što je više moguće, a istovremeno postupno pridoneti novom globalnom bogatstvu, dostupnom celom čovečanstvu kao zajedništvu&quot;&lt;ref name=&quot;5 Ways to Take Back Tech&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Fair Coop: Objectiu Planeta Terra&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;vice.com&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://actualidad.rt.com/actualidad/view/140555-duran-robin-hood-faircoin-cooperativa &quot;El 'Robin Hood' español habla en RT de Fair Coop, la primera cooperativa mundial&quot;]. RT en Español. August 17, 2014. Retrieved 6 August 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.publico.es/internacional/nace-fair-coop-cooperativa-combate.html &quot;Nace Fair.coop, la cooperativa que combate el capitalismo desde dentro&quot;]. Diario Publico.es. September 18, 2014. Retrieved August 6, 2015.&lt;/ref&gt;.

Faircoin je odabran kao kriptovaluta na kojoj će temeljiti resursno-redistribucijske aktivnosti i izgradnja novog globalnog ekonomskog sustava.

== Povezano ==
* [[Antikapitalizam]] 
* [[Bankarska prevara]] 
* [[Građanska neposlušnost]] 
* [[Odrast]]
* [[Faircoop]]

== Vanjske veze ==
* [https://www.theguardian.com/world/2008/sep/19/spain &quot;€500,000 scam of a Spanish Robin Hood&quot;] from ''Guardian'' newspaper, September 19, 2008
* [http://enricduran.cat/en/ Enric Duran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200611073306/http://enricduran.cat/en/ |date=2020-06-11 }}
* [https://fair.coop/ FairCoop] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180308150051/https://fair.coop/ |date=2018-03-08 }} 
* [https://web.archive.org/web/20180319005653/http://cooperativa.cat/en/ Katalonska Integralna Kooperativa]
* 
*

== #Referenca ==
{{Reflist|30em}}

[[Kategorija:Rođeni 1976.]]
[[Kategorija:Žive osobe]]</text>
      <sha1>rzp5s94n0buyd955akrl5x0v7r3v6a9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Federiko Glavić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4614737</id>
    <revision>
      <id>42695916</id>
      <parentid>42684856</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:55:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="579" sha1="fxsirmefssz8ougy4ehcsr1zrpw87ss" xml:space="preserve">{{Orphan|date=septembar 2026}}

'''Federiko Glavić''' ([[Šipan]], 24. svibnja 1847 - [[Dubrovnik]], 2. siječnja 1941) bio je hrvatski poslovni čovjek, najpoznatiji kao uspješan brodovlasnik, odnosno utemeljitelj današnje [[Atlantska plovidba|Atlantske plovidbe]].

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20231026111610/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22228 Natuknica na enciklopedija.hr]

{{Lifetime|1847|1941|Glavić, Federiko}}

[[Kategorija:Hrvatski poduzetnici]]
[[Kategorija:Jugoslavenski poslovni ljudi]]
[[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]]</text>
      <sha1>fxsirmefssz8ougy4ehcsr1zrpw87ss</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Feđa Šehović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4623209</id>
    <revision>
      <id>42695927</id>
      <parentid>42584171</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T20:28:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695927</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4570" sha1="t54it1n2mbky32y3pdude140tnczlad" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime            = Feđa Šehović
| alias      = Raul Mitrovich
| datum_rođenja        = {{bda|1930|3|16|df=y}}
| mjesto_rođenja = [[Bileća]], [[Kraljevina Jugoslavija]] (danas [[BiH]])
| smrt           = 
| zanimanje      = 
| nacionalnost   = 
| period = od [[1959,.]]
| žanr          = [[roman]], [[drama]], [[novela]]
| teme           = 
| period         = suvremena [[hrvatska književnost]], [[novopovijesni roman]]
| supruga        = 
| suprug         = 
| djeca          =  
| znamenita_djela         = Dubrovačka tralalalogija&lt;br&gt;
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
|fusnote         = 
}}
'''Feđa Šehović''' ([[Bileća]], [[BiH]], [[16. ožujka]] [[1930.]] - [[Dubrovnik]], [[31. 1.|31. siječnja]] [[2025.|2025]].), hrvatski književnik, dobitnik više nagrada i jedan od utemeljitelja [[Novopovijesni roman|novopovijesnog romana]] u [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]].

== Biografija ==
Studirao je i diplomirao (1954.) jugoslavistiku na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Radio je u prosvjeti i novinarstvu, a od 1965. do 1967. je direktor Drame [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu]]. Od 1972. je na čelu dubrovačke Naučne biblioteke, a zatim vodi [[Dom Marina Držića]] (1989.-1996.). U mirovini je od 1996.&lt;ref&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59419 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Šehović, Feđa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180708021827/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=59419 |date=2018-07-08 }} (pristupljeno 23. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

== Književnost ==
Zaokupljaju ga teme vezane uz [[Dubrovnik]], lokalna i povijesna perspektiva, a u nekim se romanima služi i [[Postmodernizam|postmodernističkim]] postupcima.&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/vijenac/401/poruke-koje-vrijede-za-sva-vremena-3140/ Sead Begović, ''Uz osamdesetu obljetnicu rođenja Feđe Šehovića: Poruke koje vrijede za sva vremena'', Vijenac br. 401, Zagreb, 16. srpnja 2009.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201027010155/https://www.matica.hr/vijenac/401/poruke-koje-vrijede-za-sva-vremena-3140/ |date=2020-10-27 }} (pristupljeno 23. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt; U dramskoj književnosti se javlja dramom &quot;Raskršća&quot; 1959. Istaknute kasnije komedije &quot;Kurve&quot; (1974.) i &quot;Katarina Druga&quot; (1984.) karakterizira lokalna tematika i kolorit. &quot;Dubrovačka tralalalogija&quot; je humorističko-[[Satira|satirički]] portret Dubrovnika i njegovih ljudi, morala i običaja, ostvaren u ciklusu od šest romana: &quot;Kazin&quot; (1974.), &quot;Savršeno umorstvo&quot; (1975.), &quot;Veljun&quot; (1977.), &quot;De bello ragusino&quot; (1980.), &quot;Dogon&quot; (1980.) i &quot;Knjiga postanka&quot; (1981.). &quot;Kazin&quot; je 2007. reizdan pod naslovom &quot;Dubrovački bordel: kazin bez cenzure&quot;.

Osamdesetih godina privlači pozornost romanima povijesne tematike &quot;Gorak okus duše&quot; (1983.), &quot;Oslobađanje đavola&quot; (1987.) i &quot;Uvod u tvrđavu&quot; (1989.) koje objavljuje pod pseudonimom [[Raul Mitrovich]]. U njima se koristi postmodernističkim literarnim potezima (nađeni rukopis, fiktivna kronika). Događaji u spomenutim romanima su i alegorija za suvremena zbivanja te svrstavaju autora među utemeljitelje novopovijesnog romana u domaćoj književnosti (uz [[Nedjeljko Fabrio|Nedjeljka Fabrija]] i [[Ivan Aralica|Ivana Aralicu]]). Kritičari ukazuju na paralele ovih i drugih romana sa stvaralaštvom [[Umberto Eco|Umberta Eca]], i postupcima koje je koristio u znamenitom romanu &quot;[[Ime ruže (roman)]]&quot;. Šehović je kasnije pod pravim imenom objavio i povijesni roman &quot;[[Svi kapetanovi brodolomi]]&quot; (1992), nagrađen godišnjom [[Nagrada Ksaver Šandor Gjalski|književnom nagradom Ksaver Šandor Gjalski]] kao najbolje prozno ostvarenje, te obiteljsku sagu &quot;Ilijasbegovići: cronica travuniana&quot; (2006.) koju čine romani &quot;Ilijas-beg: kapetan trebinjski&quot; (1999.), &quot;Inšallah&quot; (2000.), &quot;Begovina&quot; (2001.), &quot;Dubrovački intermezzo&quot; (2001.) i &quot;Od Mostara do Haaga&quot; (2001.).

Autor je ratnog romana &quot;Četiri vozača u apokalipsi&quot; (1994.) i knjige [[feljton]]a &quot;Zla kob zaborava&quot; (1992). &quot;Vidra&quot; je Šehovićeva romansirana biografija [[Marin Držić|Marina Držića]], objavljena 1980. Uspjeh je polučio i njegov kriminalistički roman &quot;Zločin u samostanu&quot; iz 2005.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* {{IMDb ime}}

{{Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski}}
{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1930|2025|Feđa, Šehović}}

[[Kategorija:Hrvatski pisci]]
[[Kategorija:Hrvatski dramski pisci]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Ksaver Šandor Gjalski]]</text>
      <sha1>t54it1n2mbky32y3pdude140tnczlad</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>El Aaiún</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4628335</id>
    <revision>
      <id>42695740</id>
      <parentid>42396742</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T14:38:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6359" sha1="d1y13qomwpjsoae7vb7tv3eqcpfs0fv" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =El Aaiún
| ime_genitiv =El Aaiúna
| izvorno_ime =العيون

| slika_panorama =Street view from Laayoune 2011.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =Centar grada

| slika_lokacijska_karta_država =Zapadna Sahara
| slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija El Aaiúna u Zapadnoj Sahari

| nadimak =

| širina-stupnjevi =27
| širina-minute    =9
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =13
| dužina-minute    =12
| dužina-oznaka    =W

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Maroko}}&lt;br/&gt;{{flag|Saharska Arapska Demokratska Republika}}
| lokacija1_ime  =[[Regije Maroka|Regija]]
| lokacija1_info =[[Laâyoune-Sakia El Hamra]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info = 
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe=
| ime_vođe =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =21 [[km²]]
| visina  =72 [[metar|m]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_godina  =[[2014]].
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo =217.732&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća= stan./[[km²]]&lt;ref name=city/&gt;

| vremenska_zona  =[[UTC+0]]
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica = 
}}
'''El Aaiún''' [[arapski jezik|arapski]]: العيون, [[Berberski jezici|berberski]]: ''ⵍⵄⵢⵓⵏ'', [[francuski jezik|francuski]]: ''Laâyoune'' ) je sa svojih 217.732 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/WesternSahara.html
 | title =''Western Sahara''
 | accessdate =9. 11. 2018
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; najveći i formalno [[glavni grad]]) [[Saharska Arapska Demokratska Republika|Saharske Arapske Demokratske Republike]], iako kontrolu nad njim od [[1976]]. ima [[Maroko|Kraljevina Maroko]].&lt;ref name=brit/&gt;

Aaiún je od [[1940]]. do [[1976]]. bio je [[glavni grad]] kolonije [[Španjolska Sahara|Španjolske Sahare]], a od [[1976]]. je administrativni centar [[Regije Maroka|regije]] (međunarodno nepriznate) [[Laâyoune-Boujdour-Sakia El Hamra]]&lt;ref name=brit/&gt; današnja [[Laâyoune-Sakia El Hamra|Regija Laâyoune-Sakia El Hamra]].

[[Datoteka:Plaza_de_la_Marcha_Verde,_en_El_Aaiun.jpg|thumb|left|260px|Zeleni trg]]
== Geografija ==
[[datoteka:Laayoune_(4).jpg|thumb|left|260px|Novogradnje]]
[[datoteka:Laayoune_Av._Meka.jpg|thumb|left|260px|[[bulevar|Avenija]] Meka]]
Aaiún leži u unutrašnjosti, udaljen 13 [[kilometar]]a od [[Atlanski ocean|Atlantskog oceana]] i šesdesetak [[km]] [[jug|južnije]] od [[Maroko|marokanske]] granice, smješten u [[geografija|geografskoj]] [[regija|regiji]] [[Saguia el Hamra]].&lt;ref name=brit/&gt;

Grad dijeli popola [[vadi]] [[Saguia el-Hamra (vadi)|Saguia el-Hamra]] koji premda često presuši ipak ima [[voda|vode]] (što je rijetkost) pa njegovo [[ime]] na [[arapski jezik|arapskom]] i znači ''[[izvor]]i [[voda|vode]]''.&lt;ref name=brit/&gt;

Dva [[kilometar]]a [[zapad]]no od centra leži [[aerodrom]] El Aaiun Hassan ([[IATA]]: EUN, [[IATA]]: GMML) s linijama prema [[Casablanca|Casablanci]] i [[Agadir]]u u [[Maroko|Maroku]], [[Las Palmas de Gran Canaria|Las Palmasu]] u [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Dakhla|Dakhli]] u [[Zapadna Sahara|Zapadnoj Sahari]].&lt;ref name=aer&gt;{{cite web
 | url =https://www.airportia.com/western-sahara/hassan-i-airport
 | title =''El Aaiun Hassan Airport EUN''
 | accessdate =8. 11. 2014
 | language=engleski
 | publisher=Airportia}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
Aaiún su osnovali [[Španjolci]] ([[oficir]] Antonio de Oro) [[1938]]. godine, a podigli su ga da im služi kao [[državna uprava|administrativno]]-[[vojska|vojnički]] centar [[kolonija|kolonije]]. Nešto prije [[1976]]. kod [[naselje|naselja]]a [[Bucraa]] [[jugoistok|jugoistočno]] od grada otkrivene su velike zalihe [[fosfat]]a, koje se odtad iskapaju. Za [[transport]] [[ruda|rude]] izgrađena je [[pokretna traka]] duga 105 [[kilometar]]a do [[luka|luke]] [[El Marsa]], koja leži tridesetak [[km]] [[jug|južnije]] od Aaiúna.&lt;ref name=brit/&gt; Za vrijeme [[Gerilski rat|gerilskog rata]] koji je vodio [[Polisario]] protiv [[Maroko|Maroka]], [[pokretna traka]] je često bila oštećena.&lt;ref name=brit/&gt;

Aaiún je čitav period dok su trajale [[rat|borbe]] između [[Maroko|Maroka]], [[Mauritanija|Mauritanije]] i [[Polisario|Polisarija]] oko Zapadne Sahare, ostao pod marokanskom vlašću. Maroko je za to vrijeme i poprilično investirao u Aaiún, podigao je brojne nove [[škola|škole]], [[cesta|ceste]], sportske objekte i [[stambena zgrada|stambene zgrade]], uz to i dosta pogona za [[desalinizacija|desalinizaciju]].&lt;ref name=brit/&gt;

Grad je također bio mjesto u kom su vođeni neuspješni pregovori između [[Maroko|Maroka]] i [[Polisario|Polisarija]], uključujući i one pod pokroviteljstvom [[Ujedinjeni Narodi|Ujedinjenih naroda]] koji su održani u [[jul]]u [[1993]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/place/Laayoune
 | title =''Laayoune''
 | accessdate =8. 11. 2014
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

U Aaiúnu se nalazi MINURSO, sjedište [[štab]]a mirovnih snaga [[Ujedinjeni Narodi|Ujedinjenih naroda]], koje kontroliraju dogovoreni prekid vatre.&lt;ref name=lok&gt;{{cite web
 | url =http://looklex.com/e.o/laayoune.htm
 | title =''Laayoune''
 | accessdate =8. 11. 2014
 | language =engleski
 | publisher =Looklex
 | archive-date =2017-07-01
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20170701010059/http://looklex.com/e.o/laayoune.htm
 | dead-url =yes
 }}&lt;/ref&gt;

== Pobratimski gradovi ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
* {{flagicon|Alžir}} [[Alžir (grad)|Alžir]], [[Alžir]]
* {{flagicon|Španjolska}} [[Almería]], [[Španjolska]]
* {{flagicon|Španjolska}} [[Avilés]], [[Španjolska]]
* {{flagicon|Venecuela}} [[Caracas]], [[Venecuela]]
||
* {{flagicon|Španjolska}} [[Lorca, Španjolska|Lorca]], [[Španjolska]]
* {{flagicon|Španjolska}} [[Malaga]], [[Španjolska]]
* {{flagicon|Urugvaj}} [[Montevideo]], [[Urugvaj]]
* {{flagicon|Italija}} [[Sorrento]], [[Italija]]
|}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze==
{{Commonscat|El Aaiún}}
* [https://web.archive.org/web/20200811152547/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17515 ''El-Aaiún''] {{en icon}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Gradovi u Zapadnoj Sahari]]
[[Kategorija:Gradovi u Maroku]]</text>
      <sha1>d1y13qomwpjsoae7vb7tv3eqcpfs0fv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Siniša Stanković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4628940</id>
    <revision>
      <id>42696060</id>
      <parentid>42538413</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T09:07:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>806</id>
      </contributor>
      <comment>Zamjenjujem datoteku Siniša_Stanković_1953.jpg datotekom [[:File:Siniša_Stanković_(1953).jpg|Siniša_Stanković_(1953).jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: Harmonization).</comment>
      <origin>42696060</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3972" sha1="1ecx1ayltnc4647zp2esbkm5wat5991" xml:space="preserve">{{druga upotreba|makedonskog pisca|Siniša Stanković (pisac)}}
{{Heroj M
| didaskalija=Siniša Stanković
| slika = Siniša Stanković (1953).jpg
| opis_slike=Siniša Stanković
| datum_rođenja = {{birthdate|1892|3|26|df=y}}
| mesto_rođenja =[[Zaječar]]
| država_rođenja ={{zastava|Kraljevina Srbija}} 
| datum_smrti = {{dda|1974|2|24|1892|3|26|df=y}}
| mesto_smrti =[[Beograd]], {{zastava|SR Srbija}} 
| država_smrti ={{zastava|SFR Jugoslavija}} 
| profesija=[[biologija|biolog]]
| funkcija=predsednik [[Antifašistička skupština narodnog oslobođenja Srbije|ASNO Srbije]]
| mandat=[[1944]]—[[1945]].
| funkcija2=predsednik Prezdijuma &lt;br /&gt; Narodne skupštine Srbije
| mandat2=[[1945]]—[[1953]].
| prethodnik2=niko
| naslednik2=[[Petar Stambolić]]
| odlikovanja=
{{{!}} style=&quot;background:transparent&quot;
{{!}} {{Orden narodnog oslobođenja}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} 
{{!}}}
}}
'''Siniša Stanković''' ([[Zaječar]], [[26. mart]] [[1892]] – [[Beograd]], [[24. februar]] [[1974]]) je bio srpski [[biologija|biolog]], član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]] i osnivač [[Institut za ekologiju i biogeografiju|Instituta za ekologiju i biogeografiju]] SANU, direktor Biološkog instituta Srbije.

== Biografija ==
Prirodne nauke je studirao na univerzitetima u [[Beograd]]u i [[Grenobl]]u. Bio je predavač nekoliko bioloških disciplina na univerzitetu u Beogradu, gde je [[1934]]. godine izabran za redovnog predavača.

Siniša Stanković je bio član SANU i dopisni član Akademije u [[Nansi]]ju i [[Masarikova akademija|Masarikove akademije]] u [[Prag]]u. Bio je predsednik akademskog saveta [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]].

Za dopisnog člana SANU izabran je [[1934]]. godine, a za redovnog [[1946]]. godine. Bio je član Komisije za obnovu [[Univerzitet u Beogradu|univerziteta]] od [[1944]]. godine.

Dok je [[Srbija]] bila okupirana u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] bio je član Glavnog narodnoslobodlilačkog odbora. Veliki deo rata je proveo u koncentracionom [[Banjički logor|logoru na Banjici]] odakle je krajem rata pobegao i ilegalno živeo u okupiranom Beogradu.

Posle oslobođenja bio je predsednik Narodnoslobodilačkog fronta Beograda, [[Antifašistička skupština narodnog oslobođenja Srbije|ASNOS]]-a, a od [[1944]]. do [[1953]]. godine bio je predsednik Prezidijuma [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine Srbije]].

U posleratnom periodu zastupao je [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] na međunarodnim skupovima i radio na obnavljanju naučne delatnosti.

Siniša Stanković je jedan od utemeljivača ekološkog pravca u biologiji.

Bavio se i proučavanjem živih bića u jezerima, ali i u drugim slatkim vodama, kao i problemima biogeografije.

Njegovi najznačajniji radovi nastali su na osnovu ispitivanja života u [[Ohridsko jezero|Ohridskom jezeru]].

Po njemu je jedna vrsta [[lažne skorpije|lažnih skorpija]] dobila ime, to je retka vrsta koja živi samo u [[Srbija|Srbiji]] ([[Neobisium stankovici]]). Po njemu je takođe dobio ime [[Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“]].

== Dela ==
Siniša Stanković je napisao veliki broj naučnih radova i univerzitetskih udžbenika. Od krupnijih dela objavio je:
* „Životni prostor“ - delo u kome kritikuje [[rasizam]] i [[nacizam]]
* „Okvir života“ - popularna ekologija
* „Ohridsko jezero i njegov živi svet“ - monografija

== Povezano ==
* ''[[Portreti — Dr. Siniša Stanković]]''

== Literatura ==
* ''[[Mala enciklopedija Prosveta]] - Opšta Enciklopedija (A-Lj). Izdavačko preduzeće „Prosveta“, Beograd 1959.''

== Vanjske veze ==
* [http://www.ibiss.bg.ac.rs/ Institut za biološka istraživanja &quot;Siniša Stanković&quot;]

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1892|1974|Stanković, Siniša}}

[[Kategorija:Predsednici Srbije]]
[[Kategorija:Jugoslavenski političari]]
[[Kategorija:Ekolozi]]
[[Kategorija:Biografije, Zaječar]]</text>
      <sha1>1ecx1ayltnc4647zp2esbkm5wat5991</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Engleska književnost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4632766</id>
    <revision>
      <id>42695817</id>
      <parentid>42410039</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:35:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695817</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10087" sha1="plhr7psat1getuyqovt6qdz2qljuv0p" xml:space="preserve">{{Književnost}}
'''Engleska književnost''', obično pojam za sva književna djela nastala na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] na [[Britansko Otočje|Britanskom Otočju]], uključujuči i [[Irska|Irsku]], od [[7. vijek]]a do suvremenog doba. Književnosti nastale na engleskom jeziku izvan Britanskog Otočja se zasebno proučavaju u sklopu [[Američka književnost|američke]], [[Australska književnost|australske]], [[Kanadska književnost|kanadske]] i [[Novozelandska književnost|novozelandske književnosti]].&lt;ref name=EB&gt;[https://www.britannica.com/art/English-literature John Mullan, Michael Cordner i dr., ''English literature,'' Encyclopædia Britannica, Encyclopædia Britannica Inc., 27. 12. 2017.] (pristupljeno 2. 1. 2018.)&lt;/ref&gt;

== Historija ==

=== Staroengleska književnost (do 1066) ===
Iz najstarijeg doba [[Anglosasi|anglosaske]] književnosti potječu narativna pjesma &quot;Widsith&quot; o legendarnim plemenima, dvorovima i kraljevstvima, [[Elegija|elegijske]] pjesme &quot;Lutalac&quot; (The Wanderer) i &quot;Pomorac&quot; (The Seafarer) o udaljenosti od doma, samoći i pogibelji na moru i druge.

Epska pjesma [[Beowulf]] je najstariji i najveći spomenik čitavog [[Germani|germanskog]] pjesništva,&lt;ref name=HE&gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17967 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Englezi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190302024524/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17967 |date=2019-03-02 }} (pristupljeno 2. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt; i najstariji junački ep nastao u zapadnoj Europi nakon razdoblja klasične antike. Ima više od 3000 stihova. Autor je nepoznat. Nastao je vjerojatno oko [[8. vijek]]a, a sačuvan u rukopisu iz [[10. vijek]]a. Beowulf je nećak kralja Hygelaca, junak iz plemena Gaeta s područja današnje južne Švedske. Dolazi u pomoć danskom kralju Hrothgaru čije kraljevstvo i podanike napada čudovište Grendel, a zatim i Grendelova majka. Beowulf ih oboje pobjeđuje. Vraća se kući i postaje kraljem. Nakon duge sretne vladavine zmaj napada i njegovu zemlju te mu se Beowulf suprotstavlja s grupom mladih ratnika. U borbi pogiba, iako uspijeva nadvladati zmaja. Cjeloviti Beowulf je na hrvatskom jeziku objavljen 2001. u izravnom prepjevu [[Mate Maras]]a sa staroengleskog.&lt;ref&gt;[http://www.artresor.hr/hr/knjige/3005/Beowulf Knjige: ''Beowulf'', preveo Mate Maras, artesor.hr] (pristupljeno 2. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt; Ova su djela nastala na bitno drukčijoj verziji engleskoga od današnje pa su kao književno štivo dostupna uglavnom užem krugu stručnjaka koji ih proučava.&lt;ref name=HE/&gt;

Dolaskom kršćanstva u poeziju na engleskom tlu ulaze biblijski motivi i legende (&quot;Egzod&quot;, &quot;Judit&quot;, &quot;San o križu&quot;, &quot;Krist&quot;). Javlja se nova škola koju predvode pjesnici [[Caedmon]] i [[Cynewulf]].&lt;ref name=HE/&gt; Kralj Alfred Veliki (kraj [[9. vijek]]a) udara temelje engleskoj prozi svojom redakcijom &quot;Anglosaske kronike&quot;. S latinskog je preveo i djela Orozija (&quot;Historija protiv pogana&quot;), Boetija (&quot;O utjehi filozofije&quot;) i Bede (&quot;Crkvena historija naroda Angla&quot;). Njegovi nastavljači u [[11. vijek]]u su [[Aelfric]] i [[Wulfstan]].&lt;ref name=HE/&gt;

Ukupno je iz staroengleskog (anglosaskog) razdoblja sačuvano oko 400 rukopisa. Među njima su propovjedi i priče o životima svetaca, prijevodi [[Biblija|Biblije]] i crkvenih spisa, anglosaske kronike i historijsko-narativni spisi, zakoni, oporuke i drugi pravni dokumenti, zapisi iz područja gramatike, medicine i geografije, te poezija.

=== Srednjoenglesko razdoblje (1066–1485) ===
Nakon [[Bitka kod Hastingsa|bitke kod Hastingsa]] ([[1066]]) [[Normani]] osvajaju Englesku s juga. Donose francuski jezik i kulturu. Počinje široki proces stapanja Normana i Anglosasa u budući engleski narod.&lt;ref&gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44101 LZMK, Hrvatska enciklopedija, ''Normani''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170207031249/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=44101 |date=2017-02-07 }} (pristupljeno 2. siječnja 2018.)&lt;/ref&gt; U iduća dva vijeka dva se jezika teže usuglasiti i integrirati. Javlja se dvojezičnost i različiti procesi konsolidacije. Na francuskom se u Engleskoj piše i čita od [[12. vijek|12.]] do kasnog [[14. vijek]]a, a istovremeno od [[1204]]. normanski osvajači usvajaju engleski identitet i jezik. U engleski ulazi sve više francuskih riječi. Takav se engleski profilira kao jezik na kojem se izdaju knjige i na kojem čitaju tadašnji učeni krugovi čitatelja. London se etablira kao glavni grad. U formiranju londonskog dijalekta jači su utjecaji sa sjevera (iz sveučilišnih gradova Oxforda i Camebridgea, te s područja Midlandsa) nego s juga.

Ranija djela su nabožnog tipa: &quot;Ormulum&quot;, &quot;Handlyng Synne&quot;, &quot;Pravila za isposnice&quot;. Velški crkvenjak [[Geoffrey of Monmouth]] piše fiktivnu &quot;Historiju kraljeva Britanije&quot; na latinskom jeziku (vjerojatno oko [[1136]]). U njoj zaokružuje [[Kelti|keltske]] legende o [[Kralj Arthur|kralju Arturu]] i vitezovima Okrugloga stola, temu koja je stalno prisutna u engleskoj književnosti. Te legende dalje obrađuju normanski pisac Wace na francuskom jeziku (&quot;Geste des Bretons&quot;), a na engleskome [[Layamon]], koji u epu &quot;Brut&quot; osim o Arturu pjeva i o drevnim britanskim kraljevima Cymbelineu i Learu, čiji lik će kasnije preuzeti [[Shakespeare]] za svoju glasovitu tragediju [[Kralj Lear]]. S pojavom Layamona početkom [[13. vijek]]a u engleskoj književnosti se postupno učvršćuje i koncept autora. “Brut” je prvi nacionalni spjev na engleskom jeziku. Layamon je preuzeo temu od Wadea i građu iz drugih izvora, te sastavio ep o postanku Britanije kroz dva stoljeća između odlaska Rimljana i pojave prvih britanskih kultura.&lt;ref name=RHLE&gt;Ronald Carter, John McRae, ''The Routledge History of Liretaure in English (Britain and Ireland)'', [[Routledge]]: London; New York, 2001.&lt;/ref&gt;

U [[13. vijek]]u nastaju prva crkvena prikazanja, ali i svjetovna lirika (&quot;Pjesma kukavice&quot; i &quot;Sova i slavuj&quot;), satire, moralne propovijedi i humoristične anegdote. Francuski utjecaji očituju se kroz ulazak ljubavnih tema u književnost, što naročito potječe iz provansalske tradicije trubadura koji su pjevali o udvaranju nedostižnoj, idealiziranoj dami. Počinju se slaviti “ženske” vrline strpljenja, čekanja, ljepote i vjernosti (što potječe od antičkog mitskog lika Penelope). Velik utjecaj u formiranju kanona i načina obrade ljubavne tematike i žene je izvršio francuski “Le Roman de la Rose”.

Autori srednjoengleskog razdoblja nisu nužno uvijek pisali na engleskom. Francuski i latinski jezik i dalje su prisutni kao jezici na kojima se piše, i to francuski posebno na dvoru, a latinski u crkvenim redovima. Jači zamah u književnosti događa se više od stotinu godina nakon nastanka Layamonovog Bruta. Sredinom [[14. vijek]]a se javljaju prvi engleski autori u modernom smislu. [[William Langland]] (oko [[1330]]–[[1400]]) u spjevu &quot;Piers Orač&quot; (Piers Plowman) ujedinjuje engleske tradicije s francuskim utjecajima. U spjevu prikazuje pokvarenost crkvenih i dvorskih krugova, i patnju siromaha. Iz ovog razdoblja potječe i jedna od najboljih obrada legendi o kralju Arthuru, spjev &quot;[[Gawain i zeleni vitez]]&quot; (Sir Gawain and the Green Knight, oko [[1370]]) anonimnog autora kojem se pripisuje i autorstvo lirske alegorije &quot;Biserka&quot; (Pearl). Ta su djela još uvijek pisana u aliteracijskom stihu. Prvi koji se dosljedno služi rimom umjesto aliteracije je [[John Gower]] (oko [[1330]]–[[1408]]). Svoje najpoznatije djelo &quot;Ispovijed zaljubljenoga&quot; (Confessio Amantis), opsežnu zbirku priča u osmercima, je napisao na engleskom, a ostala djela na latinskom i francuskom.&lt;ref name=RHLE/&gt;

Prvi pravi pjesnik i jedan od najvećih u engleskoj književnosti je [[Geoffrey Chaucer]] (oko [[1342]]–[[1400]]). Pisao je gotovo isključivo na engleskom. Rođen je u imućnoj građanskoj obitelji. Nije bio profesionalni književnik – taj se koncept pojavljuje na engleskom tlu nekoliko vijekova kasnije. Radio je u javnoj službi (na dvoru) i poslom boravio u Kentu, Francuskoj, i dvaput u Italiji, gdje se upoznao s djelom [[Dante]]a, [[Francesco Petrarca|Petrarche]] i [[Giovanni Boccaccio|Boccaccia]].&lt;ref name=RHLE/&gt; Prevodeći s francuskog, u englesko pjesništvo unosi francusku [[metrika|metriku]]. Od Talijana, prvenstveno Boccaccia, preuzima jedanaesterac. Njegov spjev &quot;Troilo i Kresida&quot;, pisan po uzoru na Boccacciov &quot;Filostrato&quot;, je prvi i znameniti engleski [[roman u stihovima]].&lt;ref name=HE/&gt; Glavno Chaucerovo djelo su [[Canterburyjske priče]] (The Canterbury Tales), zbirka novela u stihovima. Vjerojatno ju je počeo pisati oko 1387. Radnja je smještena na londonsko područje Chaucerovog doba.&lt;ref name=RHLE/&gt; Trinaestero ljudi hodočasti iz Southwarka u [[Canterbury]] te svatko od njih u odlasku i povratku pripovijeda po dvije priče. Do kraja života Chaucer je napisao manje od četvrtine planiranih priča u kojima je majstorski prikazao niz tema i motiva iz svih slojeva ondašnjeg društva.

U [[15. vijek]]u književnost u Engleskoj opada, ali se u [[Škotska|Škotskoj]] pod utjecajem Chaucera javlja niz snažnih, originalnih pjesnika (W. Dunbar, škotski kralj Jakov I., R. Henryson i Gawin Douglas). U Engleskoj, oko [[1470]]. godine [[Thomas Malory]] u prozi prepričava francuske i engleske legende o kralju Arturu. U to doba nastaje i većina pučkih balada.&lt;ref name=HE/&gt;

=== Renesansa (1500–1660) ===
Period renesanse je obilježen otkićem novih kontinenata, velikim interesom za proučavanje antičkih klasika, i rađanjem nove nauke.

=== Restauracijsko doba (1660–1700) ===

=== Augustansko doba (1700–1750) ===

=== Johnsonovo doba (1750–1798) ===

=== Romantizam (1798–1837) ===

=== Viktorijansko doba (1837–1901) ===

=== Modernizam (1901–1940) ===

=== Postmodernizam (1940–2000) ===

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat|Literature of England}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Engleska književnost| ]]
[[Kategorija:Britanska književnost| ]]
[[Kategorija:Engleski jezik|Književnost]]
[[Kategorija:Književnost po jeziku]]</text>
      <sha1>plhr7psat1getuyqovt6qdz2qljuv0p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>El Cajón (brana)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4635088</id>
    <revision>
      <id>42695743</id>
      <parentid>42675846</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T14:51:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695743</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3693" sha1="fasran36kg48skvyhxyms59ka0obfp2" xml:space="preserve">{{Infokutija brana
| naziv        = El Cajón
| drugi_naziv  = Hidroelektrična centrala Francisco Morazán
| nadimak      = 
| slika        = El Cajon Dam Honduras.jpg
| slika_širina = 
| slika_opis   =

| vodotok      = 
| mjesto       = 
| država       = {{flag|Honduras}}
| koordinate   =

| status            = 
| početak_gradnje   = [[15. lipnja]] [[1980.]]
| završetak_gradnje = [[1985.]]
| saniranje         = 
| rušenje           = 
| graditelj         = 
| cijena            = $775,000.000
| vlasnik           = {{flag|Honduras}}

| vrsta_brane        = brana s dvostrukim lukom
| visina_brane       = 226 m
| duljina_brane      = 282 m
| debljina_vrha      = 
| debljina_baze      = 48 m
| radijus_krivulje   = 
| volumen_brane      = 
| ispust             = 
| vrsta_preljeva     = 
| kapacitet_preljeva =

| stvara           = [[Comayagua (rijeka)|rijeku Comayagua]]
| volumen          = 5,700,000.000 m{{sup|3}}
| površina         = 
| površina_sliva   = 
| navodnjava       = 
| duljina          = 
| maks_širina      = 
| maks_dubina      = 
| maks_razl_dubine = 
| nadm_visina      =

| upravitelj        = [[Empresa Nacional de Energía Eléctrica|ENEE]]
| u_pogonu_od       = [[1986.]]
| istek_licence     = 
| plan_razgradnja   = 
| vrsta_elektrane   = 
| hidraulična_glava = 
| turbine           = 4 × 75 MW [[Francisova turbina|Francis]]
| instalirana_snaga = 300 [[MW]]
| maks_snaga        = 
| neto_snaga        = 
| god_proizvodnja   =

| web_stranica = 
| napomene     =

| lok_karta      = Honduras
| širina-st      = 15
| širina-min     = 04
| širina-sek     = 47
| širina-oznaka  = N
| dužina-st      = 87
| dužina-min     = 33
| dužina-sek     = 32
| dužina-oznaka  = W
| lok_karta_opis = 
}}
'''[[Brana]] El Cajón''', službeno znana kao '''Hidroelektrična centrala Francisco Morazán''' ([[španjolski]]: ''Central Hidroeléctrica Francisco Morazán'') je [[brana]] s [[Hidroelektrana|hidroelektranom]] koja se nalazi u zapadnom [[Honduras]]u. Brana stvara rijeku [[Comayagua (rijeka)|Comayagua]], koja svoj veliki volumen duguje i pritokama [[Humuya|Humuyji]] i [[Sulaco (rijeka)|Sulacu]]. Brana se nalazi 180&amp;nbsp;km od [[Tegucigalpa|Tegucigalpe]] i 80&amp;nbsp;km od grada [[San Pedro Sula]].

Iako je [[Chicago|čikaška]] kompanija Harza Engineering započela razgledati lokaciju još tokom [[1960e|60-ih]] godina, izgradnja brane započela je tek [[15. lipnja]] [[1980.]] godine; u izgradnji su sudjelovali timovi iz [[Švicarska|Švicarske]], [[Njemačka|Njemačke]] i [[Italija|Italije]]. Službeno otvaranje bilo je [[1985.]] godine. El Cajón je brana s dvostrukim lukovima te je ukupno peta najviša u [[Amerike|Amerikama]], odnosno 16. najviša u svijetu. Hidroelektrana je pokrenuta [[1986.]] godine.

== Literatura ==
* ENEE (Empresa Nacional de Energia Electrica), 2009, &quot;Central Hidroelectrica 'El Caj&amp;oacute;n',&quot; Honduras C.A.(Translated from Spanish to English by [[Missouri S&amp;T]])
* {{cite book |last=McCully |first=Patrick |authorlink= |title=Silenced Rivers. The Ecology and Politics of Large Dams |url=https://archive.org/details/silencedriversec00mccu |publisher=[[Zed Books]] |year=1996 |location=London |pages= |isbn= }}
* Rodriguez, 2009, &quot;El Caj&amp;oacute;n report on Honduras Earthquake,&quot;
* VOA News, 2009, &quot;Honduras Earthquake Kills 4,&quot; http://www.voanews.com/english/archive/2009-05/2009-05-28-voa8.cfm?CFID=260696152&amp;CFTOKEN=41550207&amp;jsessionid=de3020563db41dca29b9143924434d376143 {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, (July 21, 2009)

{{Commonscat|El Cajón Dam (Honduras)}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Brane u Hondurasu]]
[[Kategorija:Hidroelektrane u Hondurasu]]</text>
      <sha1>fasran36kg48skvyhxyms59ka0obfp2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Džurdži Zejdan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4636448</id>
    <revision>
      <id>42695680</id>
      <parentid>41245832</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:40:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695680</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4569" sha1="gr4zsr38t7e86vjhxqpqezsz47hxb07" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Džurdži Zejdan
| slika           = Jurji Zaydan (Edited2).jpg
| širina_slike    = 200px
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = {{birth date|1861|12|14|df=y}}
| mjesto_rođenja  = [[Bejrut]], [[Bejrutski Vilajet]], [[Osmansko Carstvo]]
| datum_smrti     = {{death date and age|1914|7|21|1861|12|14|df=y}}
| mjesto_smrti    = [[Kairo]], [[Egipatski Kedivat]]
| počivalište     = 
| pseudonim       = 
| državljanstvo   = 
| rodbina         = 
| supružnik       = 
| partner         = 
| djeca           = 
| obrazovanje     = [[Američki univerzitet u Bejrutu|Sirijski protestantski koledž]]
| alma_mater      = 
| zanimanje       = [[pisac]], [[historičar]], [[novinar]]
| period          = 
| jezik           = [[Arapski jezik|arapski]]
| pokret          = [[nahda]]
| žanr            = historijski roman
| znamenita_djela = 
| nagrade         = 
| uticaj_od       = 
| uticaj_na       = 
| potpis          = 
}}
'''Džurdži Zejdan''' ([[Bejrut]], [[14. 12.]] [[1861]]. – [[Kairo]], [[21. 7.]] [[1914]]), [[libanon]]ski [[pisac]], [[historičar]] i [[novinar]]. Najpoznatiji je kao jedan od predvodnika arapskog preporoda ([[nahda]]), autor prvog arapskog historijskog romana i osnivač časopisa ''[[Al-Hilal (časopis)|al-Hilal]]'' u kojem je objavljivao svoje romane.

== Biografija ==
Zejdan je rođen [[1861]]. u [[bejrut]]skoj pravoslavnoj porodici. Godine [[1881]]. primljen je na studij [[Medicina|medicine]] na Sirijskom protestantskom koledžu (danas [[Američki univerzitet u Bejrutu]]) i tamo se upoznao s idejama moderne ekonomije, sociologije, darvinizma i masonstva. Rodni grad napustio je zbog cenzure [[Osmansko Carstvo|osmanskih]] vlasti i trajno se nastanio u [[Kairo|Kairu]]. Naučno-književni časopis ''[[Al-Hilal (časopis)|al-Hilal]]'' pokrenuo je [[1892]]. i uređivao ga do kraja života. Tokom svoje književne karijere napisao je ukupno 23 historijska romana, uključujući prvi takvog [[Književni žanr|žanra]] u [[Arapska književnost|arapskoj književnosti]]. [[Književna kritika|Kritičari]] o njegovim romanima često nisu imali visoko mišljenje zbog trivijalne fabule, plošno ocrtanih likova i novinarskog stila, no oni su u društvu raširene nepismenosti pružali objektivnu sliku važnih događaja klasične arapske i [[Historija islama|islamske historije]]. Autor je i brojnih studija, najviše o [[Arapski jezik|arapskom jeziku]] i književnosti.

== Opus ==
;Studije
* ''Tarih al-Masunija al-Am'' (Generalna historija masonstva), 1889
* ''Tarih al-Am'' (Generalna historija svijeta), 1890
* ''Tarih al-Junan va al-Ruman'' (Historija Grčke i Rima), 1899
* ''Tarih al-tamadun al-Islami'' (Historija islamske civilizacije), 5 tomova, 1901–1906
* ''al-Arab kabl al-Islam'' (Arapi prije islama), 1907
* ''Tarih adab al-luga al-Arabija'' (Historija arapske književnosti), 4 toma, 1910–1913
* ''Tabakat al-umam av al-salail al-bašarija'' (Generacije naroda ili potomci čovječanstva), 1912

;Romani
* ''al-Mamluk al-šarid'' (Bježeći mameluk), 1891
* ''Asir al-Mutamahdi'' (Zatočenik pretendenta Mahdija), 1892
* ''Istibdad al-Mamalik'' (Despotizam mameluka), 1893
* ''Džihad al-muhibin'' (Borba ljubavnika), 1893
* ''al-Mansura al-Misrija'' (Egipatska Mansura), 1896
* ''Fatat Gasan'' (Djevojka iz Gasana), 1897/1898
* ''Adra Kurajš'' (Djevica iz Kurejša), 1899
* ''17 Ramadan'', 1900
* ''Gadat Karbala'' (Bitka kod Karbale), 1901
* ''al-Hadžadž ibn Jusuf'', 1902
* ''Fath al-Andalus'' (Osvajanje al-Andalusa), 1903
* ''Šarl va Abd al-Rahman'' (Karlo i Abdul-Rahman), 1904
* ''Abu Muslim al-Horasani'', 1905
* ''al-Abasa uht al-Rašid'' (Rašidova sestra Abasa), 1906
* ''al-Amin va al-Mamun'' (Amin i Mamun), 1907
* ''Arus Fargana'' (Nevjesta iz Fargane), 1908
* ''Ahmad ibn Tulun'', 1909
* ''Abd al-Rahman al-Nasir'', 1910
* ''al-Inkilab al-Usmani'' (Osmanska revolucija), 1911
* ''Fatat al-Kairavan'' (Djevojka iz Kairavana), 1912
* ''Salah al-Din al-Ajubi'' (Saladin Ajubid), 1913
* ''Šadžarat al-dur'' (Biserno drvo), 1914

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Jurji Zaydan}}
* [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=69966 ''Džurdži Zejdan''] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1861|1914|Zejdan, Džurdži}}
[[Kategorija:Biografije, Osmansko Carstvo]]
[[Kategorija:Biografije, Libanon]]
[[Kategorija:Književni historičari]]
[[Kategorija:Novinari]]
[[Kategorija:Autobiografi]]
[[Kategorija:Slobodni zidari]]</text>
      <sha1>gr4zsr38t7e86vjhxqpqezsz47hxb07</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frakcija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4643816</id>
    <revision>
      <id>42695970</id>
      <parentid>42691565</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:51:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695970</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1962" sha1="s22ha4x2m9oz6m010b4opb8s56uqcfs" xml:space="preserve">{{Razvrstavanje}}
[[Datoteka:Herzl_and_the_Democratic_Fraction_at_the_Fifth_Zionist_Congress-1901.jpg|mini|Frakcija [[demokracija|demokrata]] na 5 [[Cionizam|Cionističkom]] [[kongres]]u]]
'''Frakcija''' (od [[Srednjovjekovni latinski jezik|srednjovjekovnog latinskog]]: ''fraction''-''fractio''=lomljenje, podjela na dijelove, od [[latinski jezik|latinskog]] ''frangere''=slomiti, razbiti&lt;ref name=mer&gt;{{cite web
 | url =https://www.merriam-webster.com/dictionary/fraction
 | title =''Fraction''
 | accessdate =21. 9. 2019.
 | language=engleski
 | publisher=Merriam Webster}}&lt;/ref&gt;) može značiti;
#U [[politika|politici]] dio političke [[partija|partije]] ili pokreta koji se u nekim pitanjima razilazi s mišljenjem i pogledima većine, odnosno koji se od cjeline odvojio zbog neslaganja sa generalnom linijom i politikom.&lt;ref name=lex/&gt;
#U [[kemija|kemiji]], dio izdvojen iz neke smjese, kao što je [[Frakciona destilacija|frakcijska destilacija]] ili [[Frakciona kristalizacija|kristalizacija]].&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
 | url =http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20342
 | title =''Frakcija''
 | accessdate =21. 9. 2019.
 | language =hrvatski
 | publisher =Leksikografski zavod Miroslav Krleža
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20231027114939/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=20342
 | archive-date =2023-10-27
 | url-status =dead}}&lt;/ref&gt;
#U [[rudarstvo|rudarstvu]], [[metalurgija|metalurgiji]], [[Mineralogija|mineralogiji]]-dio krute [[materija|materije]] ([[pijesak|pijeska]], [[ruda|rude]]) ili [[Tekućina|tekućine]] ([[nafta]]), izdvojen po određenom redu.

== Povezano ==

* [[Frakciona kristalizacija]]
* [[Frakciona destilacija]]
* [[razlomak|razlomak (matematička frakcija)]]
* [[Frakcija Crvene Armije]]

== Reference ==
{{reflist}} 
== Vanjske veze==
* [https://web.archive.org/web/20231027114939/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=20342 ''Frakcija''] {{hr icon}}

[[Kategorija:Razvrstavanje]]</text>
      <sha1>s22ha4x2m9oz6m010b4opb8s56uqcfs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fertilitet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4644095</id>
    <revision>
      <id>42695924</id>
      <parentid>42691550</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T20:23:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695924</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3390" sha1="bjb5kzw41rkhulwev900f1u6jdy96kd" xml:space="preserve">[[Datoteka:Countriesbyfertilityrate.svg|mini|[[Karta]] [[svijet]]a sa fertilitetom žena iz [[2013]].]]
'''Fertilitet''' (od [[latinski|latinskog]] ''fertilitas'' =plodnost&lt;ref name=lex/&gt;) u prvom redu upravo to i znači '''plodnost''', sposobnost [[Individua|jedinke]] za [[razmnožavanje]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/science/fertility
   |title= ''Fertility, human reproduction''
   |publisher = Encyclopaedia Britannica
   |language = engleski
   |accessdate =28. 9. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Karakteristike ==

Pod tim terminom se u [[demografija|demografiji]], podrazumjeva broj živorođene [[dijete|djece]] u odnosu na broj fertilnih [[žena]]. Fertilni period, ili period ''prokreacije'', označuje u životu žene ono doba kad je ona fiziološki sposobna [[rođenje|rađati]]. 
Premda su [[dokument]]irani slučajevi da je [[dijete|djevojčica]] od 6,5 [[godina]] [[rođenje|rodila]], kao i neke [[žena|žene]] stare 59 - 63 [[godina|g]], smatra se da su žene fertilne od 15. do 49. [[godina]]. Procent žena sposobnih za rađanje sa 14. godina iznosi 1,4 %, sa 15. - 4,6 %, a zatim naglo raste pa sa 17. iznosi 33,9 %, a sa 18. - 61,5 %, kulminacija se dosiže sa 22. godine - 93 %. Nakon tog počinje postepeno padati, pa sa 30. iznosi 87,2 %, sa 35. - 80,5 %, sa 40.  - 69,9 %, 45. - 38,1%, a sa 50. - 1,2%. 
Negdje oko 53. godine života žene praktički gube sposobnost rađanja.&lt;ref name=lex/&gt;

Fertilitet predstavlja stvarnu plodnost (broj rođene djece) za razliku od potencijalnog (broja djece) [[fiziologija|fiziološke]] plodnosti (fekonditet), od koje je redovito niži.&lt;ref name=lex/&gt;

Nivo fertiliteta zavisi o čitavom nizu različitih faktora: [[biologija|bioloških]] (dobna struktura stanovništva, procent fertilnih [[žena]], [[Sterilizacija|sterilitet]], period [[laktacija|laktacije]] i slično); [[društvo|sociološko]]-[[ekonomija|ekonomskih]] ([[obrazovanje]], [[religija]], [[tradicija]], [[kontrola rađanja]], stupanj [[urbanizacija|urbanizacije]], [[privreda]]); [[psihologija|psiholoških]] (želja za potomstvom).&lt;ref name=lex/&gt;

[[istraživanje|Istraživanja]] o fertilitetu jasno su pokazala: da [[žena|žene]] koje nisu zaposlene imaju u pravilu više djece nego one koje to jesu, kao i to da [[siromaštvo|siromašnije]] i manje [[obrazovanje|obrazovane]] žene imaju više [[dijete|djece]]. Najviše djece [[rođenje|rađaju]] žene u [[selo|agrarnim]], privredno nerazvijenim sredinama tu se fertilitet približava nivou fekonditeta.&lt;ref name=lex/&gt;

Za razliku od tog u [[industrijalizacija|industrijaliziranim]] krajevima fertilitet snažno opada.&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
 | url =http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19372
 | title =''Fertilitet''
 | accessdate =28. 9. 2018.
 | language =hrvatski
 | publisher =Leksikografski zavod Miroslav Krleža
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20200930095309/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19372
 | archive-date =2020-09-30
 | url-status =dead}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Stopa plodnosti]]
* [[Natalitet]]
* [[Neplodnost]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20200930095309/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19372 ''Fertilitet'' na portalu Leksikografski zavod Miroslav Krleža] {{hr icon}}

[[Kategorija:Natalitet]]
[[Kategorija:Embriologija]]
[[Kategorija:Reproduktivna medicina]]</text>
      <sha1>bjb5kzw41rkhulwev900f1u6jdy96kd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Esparto</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4644933</id>
    <revision>
      <id>42695842</id>
      <parentid>42414959</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:37:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695842</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3561" sha1="5mw9ovt57i8n5ex04hg82e7ivu0ip2t" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Esparto
| slika = Esparto_(Stipa_tenacissima)_en_la_Marina_de_Cope.jpg
| slika_širina = 270px
| slika_opis = Stipa tenacissima
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| divisio = [[Skrivenosjemenice|Magnoliophyta]]
| classis = [[Monokotiledone biljke|Jednosupnice]]
| ordo = [[Travolike|Poales]]
| familia = [[Poaceae]]
| genus = ''Kovilje''
| species = '''Lygeum spartum'''&lt;br&gt;'''Stipa tenacissima'''
}}
'''Esparto''' zvan i ''španjolska trava'', ''halfa'' (alfa), je bilo koja od dvije [[vrsta|vrste]] [[sivo]]-[[zeleno|zelenih]] igličastih [[Poaceae|trava]] (Stipa tenacissima i Lygeum spartum) iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[Poaceae]].&lt;ref name=brit/&gt;

To je starosjedilačko [[biljke|bilje]] na [[jug]]u [[Španjolska|Španjolske]] i [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]]&lt;ref name=brit/&gt;, a raste i po [[Sardinija|Sardiniji]] i [[Sicilija|Siciliji]].&lt;ref name=lex/&gt;

''Esparto'' je i [[sinonim|naziv]] za [[vlakno|vlakna]] dobivena iz tih trava, koja su poznata po velikoj [[Čvrstoća|čvrstoći]] i fleksibilnost, pa se već [[vijek]]ovima koriste za izradu [[uže|konopa]], [[Sandale|sandala]], [[koš]]ara, podmetača i drugih trajnih proizvoda.&lt;ref name=brit/&gt;
Esparto se također koristi kao [[sirovine|sirovina]] u proizvodnji [[papir]]a.&lt;ref name=brit/&gt;

== Karakteristike ==

'''Lygeum spartum''' je višegodišnja trava čvrstih i hrapavih [[list]]ova, koja naraste [[visina|visoka]] do 70 [[cm]]. Biljka raste po [[Kras|krševitim]] [[visoravan|visoravnima]] i može se [[Vegetativno razmnožavanje|Vegetativno razmnožavati]] svojim razgranatim [[rizom]]ima.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Klas]]je okruženo karakterističnim dugom [[Brakteja|braktejom]], ima po nekoliko dugih vlasi.&lt;ref name=brit/&gt;

'''Stipa tenacissima''' naročito raste po posnom i [[Kras|krševitom]] [[tlo|tlu]] [[Regija Murcia|Regija Murcije]] i [[Valencijska Zajednica|Valencije]] i u [[Alžir]]u po suhom [[pijesak|pjeskovitom]] [[tlo|tlu]] duž [[more|morske]] [[obala|obale]]. Najčešće naraste do [[visina|visine]]  1 - 1,2 [[metar|metra]]. 
[[stablo|Stabljike]] su [[Valjak (geometrija)|cilindrične]] i rastu u [[grozd]]ovima u [[opseg]]u do 3 [[metar|metra]].&lt;ref name=brit/&gt;

Mlade biljke koriste se kao [[hrana za [[životinje]], ali nakon nekoliko godina rasta postaju neprobavljive.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/plant/esparto
 | title =''Esparto''
 | accessdate = 6. 11. 2019
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

''Stipa tenacissima'' se koristi i kao lažna konjska dlaka (halfa).&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
 | url =http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18390
 | title =''Esparto''
 | accessdate =6. 11. 2019
 | language =hrvatski
 | publisher =Leksikografski zavod Miroslav Krleža
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20181101135950/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18390
 | archive-date =2018-11-01
 | url-status =dead}}&lt;/ref&gt;

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Esparto espadrilles.jpg|&lt;center&gt;Espadrile
Datoteka:Esparto_distribution.jpg|&lt;center&gt;Karta rasprostranjenosti
Datoteka:Esparto_textil.jpg|&lt;center&gt;Vlakna
Datoteka:Pleita_artesania_esparto.jpg|&lt;center&gt;Košara
&lt;/gallery&gt;
== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Stipa tenacissima}}
* [https://web.archive.org/web/20181101135950/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18390 ''Esparto'' (na portalu Leksikografski zavod Miroslav Krleža)] {{hr icon}}

[[Kategorija:Trave]]
[[Kategorija:Pripitomljene biljke]]
[[Kategorija:Industrijske biljke]]
[[Kategorija:Vlakna]]</text>
      <sha1>5mw9ovt57i8n5ex04hg82e7ivu0ip2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eksproprijacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4645554</id>
    <revision>
      <id>42695736</id>
      <parentid>42691533</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T14:27:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695736</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3650" sha1="0moi1gtckbh0mb9su7yc1lp44qpx7bb" xml:space="preserve">[[Datoteka:Espropria_graffiti_in_Turin_October_2016.jpg|mini|Grafit na [[Italija|talijanskoj]] kući]]
'''Eksproprijacija''' (od [[Srednjovjekovni latinski jezik|srednjovjekovnog latinskog]] ''expropriare'' = izvlastiti) je [[pravni institut]] kojim se na bazi upravnog akta ili [[zakon]]a, u javnom interesu oduzimaju ili ograničavaju [[Građansko pravo|imovinska prava]], uz davanje odgovarajuće naknade.&lt;ref name=lex/&gt;

Ukratko rečeno to je administrativna procedura kojom organ vlasti oduzima imovinu od [[Pravo vlasništva|vlasnika]] (najčešće [[Privatna svojina|privatnog]]) uz odgovarajuću naknadu, radi nekog javnog interesa.&lt;ref name=tre&gt;{{cite web
   |url=http://www.treccani.it/vocabolario/espropriazione
   |title = ''espropriazióne''
   |publisher =Treccani
   |language =talijanski
   |accessdate =5.12. 2019}}&lt;/ref&gt; 
Gotovo sve [[država|države]] imaju [[ustav]]ne ili [[zakon]]ske norme kojima se zahtijeva isplata naknade za oduzetu imovinu.&lt;ref name=brit/&gt;

Za razliku od tog u slučaju [[konfiskacija|konfiskacije]] ne isplaćuje se nikakva naknada.&lt;ref name=brit/&gt;
U većini [[država|zemalja]] predmet eksproprijacije mogu biti samo [[nekretnine]] i to radi gradnje objekata od javnog interesa ([[put]]eva, [[luka]], [[željeznička pruga|pruga]], 
[[bolnica]]).
U [[država]]ma sa nepisanim [[ustav]]ima, kao što je [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], u kom je [[Parlament Ujedinjenog Kraljevstva|parlament]] nosioc vlasti, on bi teoretski mogao eksproprirati imovino bez naknade, ali se u praksi naknada isplaćuje.&lt;ref name=brit/&gt;

Procedura eksproprijacije odvija u nekoliko faza, prvo se utvrđuje postojanje [[država|državnog]] interesa, zatim se provodi administrativni dio, a na kraju se određuje i isplaćuje naknada za izvlaštenu [[Nekretnine|nekretninu]].&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
 | url =http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28390
 | title =''izvlaštenje''
 | accessdate =4. 12. 2019
 | language =hrvatski
 | publisher =Leksikografski zavod Miroslav Krleža
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20231121060318/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28390
 | archive-date =2023-11-21
 | url-status =dead}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
[[Feudalizam]] nije poznavao eksproprijaciju, jer je [[monarh]] kao [[suverenitet|suveren]] imao [[pravo]] da nekom [[donacija|dodjeli]] ali i oduzme [[feud]].

Ta ideja rodila se među [[pravnik|pravnicima]] poklonicima prirodnog prava kao što je [[Hugo Grotius]], pa je [[Engleski parlament]] 
početkom [[17. vijek]]a usvojio praksu da odobri eksproprijaciju ili da propiše iznos koji treba platiti ili da osigura sud da to utvrdi.&lt;ref name=brit/&gt;

U [[Precedent|presedanu]] iz [[2005]]. - ''Kelo protiv grada New Londona'', [[Vrhovni sud SAD|Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država]] usvojio je ekspanzivnu interpretaciju eksproprijacije.
On je potvrdio da [[vlada]] može eksproprirati [[Privatna svojina|privatno vlasništvo]] ne samo radi javnog interesa već i za privatni ukoliko on rezultira javnom dobrobiti, naročito ukoliko on doprinosi [[ekonomija|ekonomskom]] razvoju.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/topic/eminent-domain
   |title = ''Eminent domain''
   |publisher=Encyclopaedia Britannica
   |language =engleski
   |accessdate =4. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Konfiskacija]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Eminent domains}}
* [http://www.treccani.it/vocabolario/espropriazione ''espropriazióne''] {{it icon}}
* [https://web.archive.org/web/20231121060318/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28390 ''izvlaštenje''] {{hr icon}}

[[Kategorija:Stvarno pravo]]</text>
      <sha1>0moi1gtckbh0mb9su7yc1lp44qpx7bb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fezan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4646087</id>
    <revision>
      <id>42695926</id>
      <parentid>42691552</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T20:28:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695926</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4117" sha1="afbqfiiuejwmqy0cnnuqg0gjue67pm8" xml:space="preserve">[[Datoteka:Map_of_traditional_provinces_of_Libye-en.svg|mini|[[Karta]] [[Tradicija|tradicionalnih]] [[Libija|libijskih]] [[regija]]]]
'''Fezan''' ([[Arapski jezik|arapski]]: زان, / Fizzān‎) [[Antika|antička]] &quot;Phazania&quot; je [[historija|historijska]] [[regija]] [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]] i do [[1963]]. jedna od tri [[provincija|provincije]] 
[[Ujedinjena Kraljevina Libija|Ujedinjene Kraljevine Libije]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Geografija ==
Fezan je dio [[Sahara|saharske]] [[pustinja|pustinje]] a danas [[regija]] na [[jugozapad]]u [[Libija|Libije]].&lt;ref name=brit/&gt;
To je [[stijena|stjenovita]] [[visoravan]] [[nadmorska visina|nadmorske visine]] između 400 - 500 [[metar]]a, ispresjecana teško prohodnim [[pijesak|pješčanim]] [[Geološka depresija|depresijama]].&lt;ref name=lex/&gt;

Fezan ima [[površina|površinu]] veliku 550 000 [[km²]], u kojoj živi nekih  200 000 [[Stanovništvo|stanovnika]].&lt;ref name=lex/&gt;
Stanovnici su uglavnom [[Arapi|arapskog]] porijekla, miješani sa [[Berberi]]ma i [[Afrika|afričkim]] [[Negroidi]]ma.&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
 | url =http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19417
 | title =''Fezan''
 | accessdate =15. 12. 2019
 | language =hrvatski
 | publisher =Leksikografski zavod Miroslav Krleža
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20220122015228/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19417
 | archive-date =2022-01-22
 | url-status =dead}}&lt;/ref&gt;
Po [[oaza]]ma živi 2/3 [[Stanovništvo|stanovnika]], a 1/3 koja živi izvan njih bavi se [[nomadsko stočarstvo|nomadskim stočarstvom]].&lt;ref name=lex/&gt; 
Najgušće su naseljene [[oaza|oaze]] u centru i po [[jug]]u, ponajviše u [[Libijski okruzi|okruzima]] [[Murzuk (okrug)|Murzuk]] i [[Sabha (okrug)|Sabha]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[datoteka:Garma_(Garama)_-_Ruinen_der_antiken_Stadt_Garama.jpg|thumb|left|240px|Ruine [[Antika|antičkog]] grada Garama]]

[[Klima]] u Fezanu je ekstremna, karakteristična po vrlo vrućim [[ljeto|ljetima]] i hladnim [[zima]]ma. [[kiša|Kiše]] su rijetke i sporadične, na [[sjever]]u nešto obilnije nego na [[jug]]u.&lt;ref name=brit/&gt;
== Privreda==
Fezan je poznat po velikoj proizvodnji [[datulja]], na preko milijun [[stablo|stabala]] koja rastu na nekoliko stotina hiljada [[hektar]]a razbacanih po [[oaza]]ma. Pored [[datulja]] uzgaja se [[povrće]], [[voće]] i [[žitarice]]. U [[Murzuk (okrug)|Okrugu Murzuk]] se nalazi veliko [[nafta|naftno]] polje, a [[natrijum karbonat]] se proizvodi po [[Libijski okruzi|okruzima]] 
[[Murzuk (okrug)|Murzuk]] i [[Sabha (okrug)|Sabha]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija==

[[Antička Grčka|Grčki]] [[historičar]] [[Herodot]] spominje Fezan kao jednu od zemalja [[Garamanti|Garamanta]]. [[Rimljani]] su pokorili Garamante u [[19. pne.]] i [[aneksija|anektirali]] taj kraj u svoj [[Rimsko Carstvo|Imperij]] pod [[ime]]nom ''Phazania''.&lt;ref name=brit/&gt; 
[[Muslimansko osvajanje Sjeverne Afrike|Arapi]] su zauzeli Fezan [[666]]. i [[islam]]izirali ga. Nakon tog Fezanom vladaju razne [[Arapi|arapske]] [[dinastija|dinastije]], sve do [[1842]]. kad su ga zauzele [[Osmansko Carstvo|osmanske]] trupe pa je i on odtad dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].&lt;ref name=brit/&gt;

Sredinom [[19. vijek]]a po Fezanu su se razmilili [[Sanusi]]dski emisari i osnovali brojne lože, pa jedno vrijeme njihov utjecaj bio dominantan na [[religija|religijski]] život. 
Za [[Kraljevina Italija|talijanske]] [[kolonijalizam|kolonijalne]] vlasti [[1912]]. - [[1951]]. - Fezan je ujedinjen sa [[Tripolitanija|Tripolitanijom]] i [[Kirenajka|Kirenajkom]] u jedinstvenu državu,&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/place/Fezzan
   |title = ''Fezzan region, Libya''
   |publisher=Encyclopaedia Britannica
   |language =engleski
   |accessdate =15. 12. 2019}}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{reflist}}
{{Commonscat|Fezzan}}
* [https://www.britannica.com/place/Fezzan ''Fezzan region, Libya''] {{en icon}}
* [https://web.archive.org/web/20220122015228/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19417 ''Fezan''] {{hr icon}}

[[Kategorija:Rimske provincije]]
[[Kategorija:Geografija Libije]]
[[Kategorija:Historija Libije]]</text>
      <sha1>afbqfiiuejwmqy0cnnuqg0gjue67pm8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Faster (film, 2010)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4647616</id>
    <revision>
      <id>42695909</id>
      <parentid>42549718</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:46:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695909</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14747" sha1="2aab64gzioereg3wqw3z3zkqlmd7354" xml:space="preserve">{{Infokutija film
|naslov           = Brži od pravde
|slika          = Faster2010Poster.jpg
|director       = [[George Tillman Jr.]]
|producer       = {{Plainlist|
* Martin Shafer
* Liz Glotzer
* [[Tony Gayton]]
* [[Robert Teitel]]}}
|screenplay     = {{Plainlist|
* Tony Gayton
* Joe Gayton}}
|based on       = 
|starring       = {{Plainlist|
* [[Dwayne Johnson]]
* [[Billy Bob Thornton]]}}
|music          = [[Clint Mansell]]
|cinematography = Michael Grady
|editing        = Dirk Westervelt
|studio         = {{Plainlist|
* [[Castle Rock Entertainment]]&lt;ref name=afi&gt;{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Catalog/moviedetails/66657?sid=1c935703-c4f1-48a0-a063-60498a78d137&amp;sr=0.8563489&amp;cp=1&amp;pos=0|title=Faster (2010)|work=[[AFI Catalog of Feature Films]]|accessdate=2018-10-13}}&lt;/ref&gt;
* State Street Pictures&lt;ref name=afi/&gt;
* [[CBS Films]]&lt;ref name=afi/&gt;}}
|distributor    = CBS Films&lt;ref name=afi/&gt;
|released       = {{Film date|2010|11|24}}
|runtime        = 98 min.
|country        = {{flag|Sjedinjene Države}}&lt;!--COUNTRY OF NATIONAL ORIGIN ONLY--&gt;
|language       = engleski
|budget         = 24 mil. $&lt;ref name=budget&gt;{{cite news |url=http://latimesblogs.latimes.com/entertainmentnewsbuzz/2010/11/movie-projector-harry-potter-to-rule-again-as-four-new-movies-open-three-competing-for-women.html |title=Movie projector: 'Harry Potter' to rule again as four new movies open, three competing for women |last=Fritz |first=Ben |work=[[Los Angeles Times]] |publisher=[[Tribune Company]] |date=2010-11-23 |accessdate=2010-11-26}}&lt;/ref&gt;
|gross          = 35,6 mil. $&lt;ref name=mojo&gt;{{cite web|url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=faster10.htm|title=Faster (2010) |work=Box Office Mojo |accessdate=2013-12-29}}&lt;/ref&gt;
}}

'''''Brži od pravde''''' ({{jez-engl|Faster}}) američki je [[akcioni film|akcioni]] [[triler film]] iz 2010. režisera [[George Tillman Jr.|Georgea Tillmana mlađeg]]. Glavne uloge igraju [[Dwayne Johnson]] i [[Billy Bob Thornton]], kao kriminalac željan osvete odnosno korumpirani policajac koji ga ganja, redom. Glume i [[Tom Berenger]], [[Oliver Jackson-Cohen]], [[Adewale Akinnuoye-Agbaje]] i [[Carla Gugino]]. Film je izašao 24. novembra 2010. i donio zaradu od 11,6 miliona dolara.

==Radnja==

Nakon izlaska iz zatvora, „Vozač”, alijas James Cullen, trči do svog [[Chevrolet]]a Chevelle 1970. Vozi se do ureda u [[Bakersfield, California|Bakersfieldu, California]] i ubija čovjeka. Posjećuje čovjeka koji mu je dao auto i pištolj, gdje ga primorava da mu da spisak imena. U međuvremenu, Vozača prati detektivka Cicero i njen partner Slade Humphries „Policajac” – detektiv koji vrlo skoro treba oda ode u penziju i čiji je život pun problema zbog iscrpljujuće ovisnosti o heroinu. Cicerova doprinosi slučaju kada prepozna Vozača na videu. Kasnije, bezimeni atentator kojeg zovu „Ubica”, unajmljen je da ubije Vozača. Ubica obećava svojoj djevojci Lily da će to biti njegov posljednji posao.

Vozač odlazi do drugog imena na spisku, starca Kennetha Tysona, koji snima ''snuff'' filmove. Usred je snimanja seksualnog napada kada Vozač razvali vrata i ubije ga namrtvo. Ubica otpočinje pucnjavu u hodniku, ali Vozač pobjegne. Ovo utiče na Ubicu filozofski, pa zaprosi Lily i doživljava slučaj lično. Policajac i detektivka istražuju Vozačevu prošlost i otkrivaju da je prevaren. Cicerova se sjeti vozača iz videa smrti njegovog polubrata Garyja, koju je snimio videograf Tyson. Na snimku, neidentifikovani čovjek ubija Vozača u glavu, ali on se ipak izvuče od sigurne smrti i ugrađena mu je metalna pločica u lobanju.

Vozač posjećuje kuću svoje bivše djevojke. Ona zna da on ubija ljude iz videa i, nakon što otkrije da je abortirala njihovo nerođeno dijete i započela novi život, ona mu govori da se nada da će uspjeti u osveti. U striptiz klubu u [[Nevada|Nevadi]], Vozač zbode izbacivača Hovisa Nixona, koji mu je ubio polubrata Garyja. Ubrzo, i Policajac i Ubica saznaju da je čovjek preživio ubodne rane i da je u bolnici. Znajući da će Vozač otići da ga dokrajči, Policajac se priprema da se tamo sukobi sa njim.

Dok je Nixon na operacionom stolu, dolazi Vozač i ubija ga. Policajac pokuša da ubije Vozača ali bezuspješno; Vozač mu poštedi život jer je vidio da ima značku. Dok se vozi od bolnice, Vozač se susreće sa Ubicom. Nakon brze potjere na autoputu, Ubica ranjava Vozača u vrat nakon što mu je ovaj izbušio gumu.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=3VJT2V5GsgQ Faster | Clip: 'Night Car Chase']&lt;/ref&gt;

Ime koje nije na spisku je Vozačev otac. Vozač vjeruje da je njegov otac sredio da on i njegov polubrat Gary budu ubijeni nakon što je odbio da podijeli novac od pljačke banke. Vozač je rođen kao rezultat afere svoje majke, što Vozačev otac nikada nije mogao da oprosti. Vozač otkrije da mu je otac umro prije nekoliko godina, dok mu majka zašiva ranu na vrati prije nego što ode. Posljednji čovjek je putujući evangelista po imenu Alexander Jerrod, a nakon što završi sa predavanjem i svi odu, Vozač se suočava sa njim. Jerrod zna zašto je tu i govori da je promijenio svoj život, moleći za oprost. Vozač ga poštedi, ali stiže Ubica.

Detektivka Cicero saznaje istinski identitet čovjeka koji je upucao Vozača. Juri prema crkvi; Policajac je već stigao na poprište. Ubica govori Vozaču da uzme njegov pištolj tako da testiraju vještine. Vozač odbija i kaže da ne želi probleme sa njim. Ubica objašnjava da je želio da bude bolji jer nije mogao da hoda dok je bio dijete. Policajac dolazi i upuca Vozača u glavu, otkrivajući da je on bio taj koji ga je pokušao ubiti u videu. Daje Ubici novac za neobavljeni posao, jedan dolar, što ovaj odbije. Ubica odlazi, govoreći Policajcu da ga više nikad ne kontaktira.

Policajac zove svoju djevojku i govori joj da će sve biti uredu jer je zaključio slučaj i čitao literaturu o ženama. Žena policajca Marina bila je Garyjeva djevojka i izvještavala je za Policajca. Govori mu o pljački banke i da je Policajac sastavio ekipu da smaknu Garyja i Vozača. Iznenada, Policajca upuca Vozač, koji je preživio zahvaljujući metalnoj pločici. Detektivka Cicero stiže na scenu nakon što je Vozač već otišao; odlučuje da neće odati uključenost Policajca u ilegalne radnje.

Vozač prosipa urnu svog brata u more i odvozi se u zalazak sunca; istovremeno, Evangelista počinje da drži propovijed o praštanju.

==Uloge==

{| class=&quot;wikitable&quot; 
|-
! Glumac
! Uloga
|-
|[[Dwayne Johnson]] ||James Cullen / Vozač
|-
|[[Billy Bob Thornton]] ||detektiv Slade Humphries / Policajac
|-
|[[Carla Gugino]] ||detektivka Cicero
|-
|[[Oliver Jackson-Cohen]] ||Ubica
|-
|[[Maggie Grace]] ||Lily
|-
|[[Moon Bloodgood]] ||Marina Humphries
|-
|[[Courtney Gains]] ||Prescott Ashton / Teleprodavac
|-
|[[John Cirigliano]] ||Kenneth Tyson / Starac
|-
|[[Lester Speight]] ||Hovis Nixon / [[Bafomet]]
|-
|[[Adewale Akinnuoye-Agbaje]] ||Alexander Jarod / Evangelista
|-
|[[Tom Berenger]] ||upravnik
|-
|[[Mike Epps]] ||Roy Grone
|-
|[[Xander Berkeley]] ||poručnik Mallory
|-
|[[Matt Gerald]] ||Gary Cullen
|-
|[[Annie Corley]] ||gđa Cullen
|-
|[[Jennifer Carpenter]] ||Nan Porterman
|-
|[[Michael Irby]] ||Vaquero
|}

==Produkcija==
''[[Variety (časopis)|Variety]]'' je izvijestio u maju 2009. da je [[Dwayne Johnson]] u posljednjim pregovorima za ulogu te da će [[Phil Joanou]] režirati.&lt;ref name=&quot;Johnson&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.variety.com/article/VR1118003278.html?categoryid=1237&amp;cs=1 |title=Dwayne Johnson in final talks for 'Faster Paster' |last=Fleming |first=Michael |date=2009-05-06 |work=[[Variety (magazine)|Variety]] |publisher=Reed Business Information |accessdate=2010-02-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100703173110/http://www.variety.com/article/VR1118003278.html?categoryid=1237&amp;cs=1 |archive-date=2010-07-03 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Tog septembra je objavljeno da je Joanou odustao i da će [[George Tillman Jr.]] režirati.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.variety.com/article/VR1118009352.html |title=Tillman in talks to direct 'Faster' |last=Fleming |first=Michael |date=2009-09-29 |work=Variety |publisher=Reed Business Information |accessdate=2010-02-23}} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; [[Salma Hayek]] je bila opcija za ulogu Cicerove, ali sedmicu prije nego što je snimanje počelo odustala je zbog „problema sa rasporedom”.&lt;ref name=&quot;Deadline&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.deadline.com/hollywood/selma-hayek-drops-out-of-rock-actioner |title=Salma Hayek Drops Out Of Rock Actioner |work=Deadline Hollywood |publisher=[[Mail.com]] |date=2010-01-31 |accessdate=2010-02-22}}&lt;/ref&gt; Hayekovu je zamijenila [[Carla Gugino]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.slashfilm.com/2010/02/17/carla-gugino-replaces-salma-hayek-in-faster |title=Carla Gugino Replaces Salma Hayek in Faster |work=[[/Film]] |date=2010-02-17 |accessdate=2010-02-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100925071151/http://www.slashfilm.com/2010/02/17/carla-gugino-replaces-salma-hayek-in-faster/ |archivedate=2010-09-25 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; [[Glavno snimanje]] je počelo 8. februara 2010. u Los Angelesu i nastavljeno je u [[Pasadena, California|Pasadeni]] i [[Santa Clarita, California|Santa Clariti]] (California).&lt;ref name=&quot;Deadline&quot;/&gt;

===Chevelle===
[[Chevrolet Chevelle]] koji vozi Vozač naročito je istican u filmu&lt;ref name=&quot;post&quot;&gt;{{cite web|last1=Kois|first1=Dan|title=In 'Faster,' it's a car, not actors, that drives movie|url=https://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/11/23/AR2010112306980.html|website=Washingtonpost.com|publisher=The Washington Post|accessdate=2017-04-14|date=2010-11-24}}&lt;/ref&gt; i ima zadnji dio modela iz 1971. ili 1972, a prednji dio modela iz 1970,&lt;ref name=&quot;post&quot;/&gt; vjerovatno zbog rijetkosti i vrijednosti modela Chevelle SS 454 1970 koji je trebao da bude auto koji se vozi u filmu (što nije eksplicitno određeno).&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Shaw|first1=Kevin|title=Images Of Dwayne &quot;The Rock&quot; Johnson’s Chevelle From &quot;Faster&quot;|url=http://www.streetmusclemag.com/news/images-of-dwayne-the-rock-johnsons-chevelle-from-faster/|website=Street Muscle Magazine|publisher=Power Automedia|accessdate=2017-04-14|date=2010-09-08|archive-date=2017-05-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20170516214713/http://www.streetmusclemag.com/news/images-of-dwayne-the-rock-johnsons-chevelle-from-faster/}}&lt;/ref&gt;

==Soundtrack==
{{Album 
| Name             = Faster
| Type             = Soundtrack
| Longtype         = 
| Izvođač/ica      = [[Clint Mansell]]
| image            = Clint Mansell - Faster (Music From The Motion Picture).jpg
| Veličina_slike   = 
| Caption          = 
| Datum            = 2010
| Snimanje         = 
| Žanr             = elektronska, rok, klasična, strejdž-en-skrin
| Trajanje         = {{Duration|m=54|s=06}}
| Jezik            = 
| Izdavač          = [[Lakeshore Records]] &lt;small&gt;LKS 342022&lt;/small&gt;
| Producent        = Clint Mansell, Geoff Foster
| Recenzije        = 
| Kompilovao       = 
| Hronologija      = 
| Album_prije      = [[Last Night (film, 2010)#Soundtrack|Last Night]]
| Ime_albuma       = 
| Album_poslije    = [[United (TV film)|United]]
| godina0          =2010
| godina           =
| godina2          =2011
| Misc             = 
}}

{{Track listing
| headline        = Faster (Music From The Motion Picture)&lt;ref&gt;[https://www.amazon.com/Faster-Music-From-Motion-Picture/dp/B004BYGL9K amazon.com]&lt;/ref&gt;
| extra_column    = Umjetnici
| total_length    = 54:06
| title1          = Goodbye My Friend
| extra1          = [[Guido &amp; Maurizio De Angelis]]
| length1         = 4:03
| title2          = [[I Wanna Be Your Dog]]
| extra2          = [[Iggy Pop]]
| length2         = 4:05
| title3          = [[Just Dropped In (To See What Condition My Condition Was In)]]
| extra3          = [[Kenny Rogers &amp; The First Edition]]
| length3         = 3:19
| title4          = [[Short Change Hero]]
| extra4          = [[The Heavy (band)|The Heavy]]
| length4         = 5:21
| title5          = Grifos Muertos
| extra5          = [[Jeffrey Luck Lucas]]
| length5         = 3:00 
| title6          = John The Revelator
| extra6          = [[Adewale Akinnuoye-Agbaje]]
| length6         = 0:54
| title7          = Ten Year Stretch
| extra7          = [[Clint Mansell]]
| length7         = 1:49
| title8          = History Lesson
| extra8          = Clint Mansell
| length8         = 3:03
| title9          = Predators &amp; Prey
| extra9          = Clint Mansell
| length9         = 7:01
| title10         = Lost lives
| extra10         = Clint Mansell
| length10        = 1:53
| title11         = Lovers
| extra11         = Clint Mansell
| length11        = 2:51
| title12         = Hospital Visit
| extra12         = Clint Mansell
| length12        = 4:34
| title13         = The Driver Drives
| extra13         = Clint Mansell
| length13        = 4:27
| title14         = Family Matters
| extra14         = Clint Mansell
| length14        = 2:36
| title15         = On A Mission
| extra15         = Clint Mansell
| length15        = 3:37
| title16         = Redemption
| extra16         = Clint Mansell
| length16        = 1:33 
}}

==Izlazak==
Film je donio prihode od 12,2 miliona dolara tokom petodnevnog perioda prikazivanja od Dana zahvalnosti. U kinima se zadržao do 10. februara 2011. Na kraju, prihodi u svijetu su bili 35.626.958 dolara.&lt;ref name=mojo/&gt; Film je produciran uz budžet od 24 miliona dolara.&lt;ref name=budget/&gt; Izašao je kao video 1. marta 2011. i donio još 17,3 miliona dolara od DVD i Blu-ray prodaje u SAD-u.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movie/Faster-%282009%29#tab=summary|title=Faster|work=[[The Numbers (website)|The Numbers]]|accessdate=2015-05-13|archive-date=2015-04-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20150407110228/http://www.the-numbers.com/movie/Faster-(2009)#tab=summary}}&lt;/ref&gt;

== Kritika ==
[[Rotten Tomatoes]] daje filmu rejting 42% na osnovu 131 recenzije; prosječna ocjena je 5,0/10.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.rottentomatoes.com/m/faster_2010 | title=FASTER |work=[[Rotten Tomatoes]] |publisher=[[Fandango (kompanija)|Fandango]] |accessdate=2021-07-08}}&lt;/ref&gt; Na [[Metacritic]]u ima rejting 44 od 100.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.metacritic.com/movie/faster-2010/critic-reviews |title=FASTER |publisher=[[Metacritic]] |date=2010-12-13 |accessdate=2021-07-08}}&lt;/ref&gt;

==Reference==
{{Reflist}}

==Vanjske veze==
* [https://web.archive.org/web/20101219043322/http://www.fasterthemovie.com/ Zvanični veb-sajt] &lt;small&gt;(arhiva)&lt;/small&gt;
* {{IMDb title|1433108|Faster}}
* {{rotten-tomatoes|faster-2010|Faster}}

{{George Tillman Jr.}}
{{Clint Mansell}}

[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Akcijski trileri]]</text>
      <sha1>2aab64gzioereg3wqw3z3zkqlmd7354</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Električna rasvjeta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4655466</id>
    <revision>
      <id>42695770</id>
      <parentid>42337953</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:40:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695770</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8553" sha1="6jx80ex2ghpuobfxg6vnd9ova8qff86" xml:space="preserve">[[Datoteka:Gluehlampe 01 KMJ.jpg|200px|mini|desno|[[Električna žarulja]].]]
[[Datoteka:Xenon short arc 1.jpg|mini|desno|200px|15 [[vat|kW]] [[ksenon]] [[elektrolučna svjetiljka]] koja se koristi kod projeciranja.]]
[[Datoteka:Lâmpadas.jpg|mini|desno|200px| [[Električna žarulja]] (lijevo) i [[fluorescentna cijev]] (desno).]]
[[Datoteka:Consumer Reports - product testing - electric light longevity and brightness testing.tif|mini|desno|200px|Ispitivanje rasvjetnih tijela.]]
'''Električna rasvjeta''' (ili samo '''rasvjeta''') je primjena [[svjetlost]]i dobivene uz pomoć [[električna struja|električne struje]]. U [[žarulja]]ma svjetlost nastaje zračenjem užarenoga tijela, a potrebna se temperatura postiže prolaskom električne struje kroz tijelo s dovoljnim električnim otporom. Tako rade obična žarulja sa žarnom niti i [[Halogeni elementi|halogena]] žarulja.

U plinskim svjetiljkama svjetlost nastaje u cijevima s [[plin]]ovima i [[para]]ma prilikom tinjavog ili [[Elektrolučna svjetiljka|lučnog pražnjenja]]. Pražnjenje je većinom popraćeno emisijom [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]], i to u nekim izvorima izravnom emisijom vidljivoga [[zračenje|zračenja]] ([[svjetlost]]i), a u nekima emisijom [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastoga zračenja]], koje pobuđuje [[Fluorescencija|fluorescenciju]] [[materijal]]a na unutarnjoj strani [[cijev]]i, što opet rezultira svjetlošću. Na tome načelu kao električni svjetlosni izvori rade [[Fluorescentna cijev|fluorescentne cijevi]], te [[živina svjetiljka]] i [[natrijska svjetiljka]].&lt;ref&gt;'''električna rasvjeta''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17569] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200804114837/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17569 |date=2020-08-04 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

Električni svjetlosni izvor, [[Reflektor (razdvojba)|reflektor]] i [[armatura]] glavni su dijelovi električne svjetiljke, shvaćene u širem smislu kao rasvjetno tijelo. Zadatak je reflektora i armature da na pogodan način razdijele [[svjetlosni tok]], da spriječe ili bar smanje bliještanje i da zaštite svjetlosni izvor od vjetra, kiše i prašine, a okolinu od prekomjerna zagrijavanja. Reflektor usmjeruje svjetlost i povećava [[Svjetlosna jakost|svjetlosnu jakost]] u određenome smjeru, ali ne može povećati ukupan svjetlosni tok. Osim pojačanja (omjera najveće i srednje svjetlosne jakosti), važni su i podatci o smjeru u kojem reflektor daje najveću svjetlosnu jakost (to jest [[kut]] što ga čini taj smjer s okomicom), o zaštiti od bliještanja, o mogućnosti [[Refleksija|odbijanja svjetlosti]] i tako dalje. Za svjetiljke se često daju [[Fotometrija|fotometrijske]] krivulje s podatcima o svjetlosnoj jakosti u određenom smjeru. Električna svjetiljka može davati izravnu, pretežno izravnu, poluizravnu i neizravnu rasvjetu. Svjetiljka za izravnu rasvjetu osvjetljuje samo [[prostor]] na koji je usmjerena. Ona može svijetliti prema dubini i u širinu, a svjetlost se može po potrebi i raspršiti difuzorom. Kod pretežno izravne rasvjete unutrašnji reflektor i opalno zvono svjetiljke usmjeruju veći dio svjetlosti obično prema donjem, a manji prema gornjem poluprostoru, gdje se odbija od stropa, koji treba biti svijetle boje. Svjetiljka za poluizravnu rasvjetu veći dio svjetlosti usmjeruje obično prema gore, gdje se svjetlost odbija od stropa i zidova, a samo se njezin mali dio, jako raspršeno, upućuje prema dolje. Svjetiljka za neizravnu rasvjetu daje svjetlost koja ne bliješti, pa predmeti ne bacaju sjenu.

== Vrste rasvjeta ==
=== Rasvjeta prostorija ===
Suvremena električna rasvjeta prostorija upotrebljava svjetiljke sa žaruljama i s fluorescentnim cijevima. Rasvjeta žaruljama daje oštrije sjene, zahtijeva veće [[osvjetljenje]] i ima kao posljedicu veću nejednolikost. Pri rasvjeti fluorescentnim cijevima treba uzeti u obzir i boju svjetlosti upotrijebljene cijevi. Kombinirana rasvjeta fluorescentnim cijevima i žaruljama, običnima ili halogenima, danas je vrlo raširena i njome se raspršena, difuzna rasvjeta fluorescentnim cijevima, s premalim udjelom crvene boje, nadopunjuje izravnom rasvjetom žaruljama.

=== Vanjska rasvjeta ===
Kao svjetlosni izvori za vanjsku rasvjetu upotrebljavaju se živine i natrijske svjetiljke, te [[halogene žarulje]]. Svjetiljke za osvjetljivanje [[prometnica]] i gradskih ulica postavljaju se na [[stup]]ove, ponegdje i na pročelja [[zgrada]], a rjeđe se vješaju na nategnuta [[uže]]ta. Za svjetiljke s malim kutom zračenja prema okomici razmak stupova treba biti manji kako bi se postigla propisana jednolikost rasvjete. Za svjetiljke s velikim kutom zračenja razmak može biti i veći, što je jeftinije, ali je jače i bliještanje. Trgovi i športska igrališta osvjetljuju se svjetiljkama na visokim stupovima. Pritom se nastoji da stupova bude što manje, s jednim ili više snažnih izvora svjetlosti, koji pokrivaju što veću površinu. Za vanjsku rasvjetu javnih zgrada te povijesnih, kulturnih i turističkih znamenitosti i objekata služe reflektori koji i izravno usmjeruju snop svjetlosti na određeno mjesto.

=== Sigurnosna rasvjeta ===
Sigurnosna rasvjeta optičko je upozorenje na postojanje ili pojavu neke opasnosti na radnome mjestu, pri ulasku u zatrovane prostorije, a primjenjuje se i kada nestane normalne rasvjete, kod havarija i slično; također, rasvjeta koja zbog specifičnih uvjeta primjene osigurava zaštitu od neželjenih posljedica (na primjer električna rasvjeta u takozvanoj S-izvedbi, to jest s potpunom [[Izolator|izolacijom]] rasvjetnih tijela i [[Električni vodič|vodiča]] od okoline).

== Historija ==
Početak električne rasvjete označila je primjena [[Voltin elektostatički stup|Voltina luka]], no počela se širiti tek s izumom električne žarulje (J. W. Swan, 1860., [[Thomas Alva Edison|T. A Edison]], 1879.), a osobito nakon primjene [[volfram]]ne niti u [[izum]]ima zagrebačkoga prof. [[Franjo Hanaman|F. Hanamana]] između 1903. i 1912. U javnome je prostoru prva [[Elektrolučna svjetiljka|elektrolučna rasvjeta]] postavljena u [[kazalište|kazalištu]] u [[Pariz]]u (1846.), slijedila je primjena na [[svjetionik|svjetionicima]] u francuskoj luci [[Le Havre]] (1863.), demonstracija na elektrotehničkim izložbama u Parizu (1881.) i [[Beč]]u (1883.) i tako dalje. Rasvjeta je, uz [[elektromotorni pogon]], bila glavno područje primjene [[Elektrifikacija|elektrifikacije]] nakon izgradnje prvih [[elektrana]] [[istosmjerna struja|istosmjerne struje]] za javnu uporabu (Edison, u New Yorku 1882.) i prve elektrane [[Izmjenična električna struja|izmjenične struje]] ([[Nikola Tesla]], na slapovima Niagare 1894.).

U Hrvatskoj je I. Stožir demonstrirao rasvjetu [[Električni luk|električnim lukom]] napajanim iz [[Galvanski elementi|galvanskih članaka]] (22. siječnja 1877. u [[Zagreb]]u). I u nas se postavljaju manji [[generator]]i za električnu rasvjetu u industrijskim pogonima. Prvi su bili postavljeni u tvornici bačava i tanina u [[Županja|Županji]] (1880.), pilani u [[Đurđenovac|Đurđenovcu]] (1881.), mlinu u [[Čakovec|Čakovcu]] (1883.) i drugim. Njima su bili osvijetljeni pogoni te okolne ulice i kuće. Rasvjeta strujom iz vlastitih generatora postavljena je prigodom otvorenja kazališta u [[Rijeka|Rijeci]] (1885.), zatim na novome željezničkom kolodvoru u Rijeci (1890.) te godinu dana poslije u riječkoj luci. Prva hidroelektrana u Hrvatskoj postavljena je 1884. na Mrežnici za pogon i rasvjetu tekstilne tvornice u [[Duga Resa|Dugoj Resi]] i za rasvjetu okolnih zgrada. U Zagrebu je električna rasvjeta demonstrirana 1891. na Jubilarnoj izložbi Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva, a zgrada Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu bila je elektrificirana već pri izgradnji (1895.). Tih su se godina osvijetlili prvi gradovi u Hrvatskoj malim elektranama istosmjerne struje. Nepunu godinu dana nakon povijesne Tesline elektrane na Niagari postavljena je prva hidroelektrana izmjenične struje u Hrvatskoj na slapovima Krke ([[Hidroelektrana Jaruga]]), s cjelovitim [[Elektroenergetski sustav|elektroenergetskim sustavom]] prijenosa i raspodjele. Električne su žarulje zasvijetlile u [[Šibenik]]u 28. kolovoza 1885., što je bio početak elektrifikacije u Hrvatskoj u današnjem smislu.

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Commonscat|Electric lighting}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Elektrotehnika]]</text>
      <sha1>6jx80ex2ghpuobfxg6vnd9ova8qff86</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fès-Meknès</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4656816</id>
    <revision>
      <id>42696004</id>
      <parentid>42380303</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:31:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2818" sha1="3ph1khodthumj0j6hyey8m445vpepfp" xml:space="preserve">{{Regija (HR)
| ime =Fès-Meknès
| ime_genitiv=Fès-Meknèsa
| slika =Fès-Meknès in Morocco (Morocco view).svg
| slika_opis= Pozicija Fès-Meknèsa na karti [[Maroko|Maraka]] (zajedno sa [[Zapadna Sahara|Zapadnom Saharom]])
| nalazi_se_u_sastavu= [[Maroko|Maroka]]
| upravni_oblik= [[regija]]
| službeni_jezik=[[arapski]] 
| glavni_grad= [[Fes (grad)|Fes]]
| vladar = Said Zniber
| titula_vladara=[[valija]]
| površina=38880
| stanovnika=4377200
| pozivni_broj = 
| web=www.region-fes-meknes.ma/fr/
| komentar = 
|}}

'''Fès-Meknès''' ({{ArJ|فاس - مكناس}}) je jedna od 12 [[regija]] na koje je [[Maroko|Kraljevina Maroko]] od [[2015]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljena.

== Geografija ==
''Regija Fès-Meknès'' se nalazi na [[sjeveroistok]]u [[Maroko|zemlje]], prostire se na [[površina|površini]] od 38,880 [[km²]] na kojoj živi 4,377,200 [[stanovništvo|stanovnika]] (''procjena iz 2019.'') .&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/en/morocco/cities/
 | title =''Morocco, Kingdom of Morocco''
 | accessdate =4. 06. 2020
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;

=== Administrativna podjela ===
Regija Tanger-Tétouan-Al Hoceïma je [[državna uprava|administrativno]] podjeljena na sedam [[provincija]];
* [[El Hajeb (provincija)|El Hajeb]]
* [[Ifrane (provincija)|Ifrane]] 
* [[Moulay Yacoub (provincija)|Moulay Yacoub]]
* [[Boulemane (provincija)|Boulemane]]
* [[Taza (provincija)|Taza]]
* [[Taounate (provincija)|Taounate]] i dvije [[Prefektura|prefekture]];
* [[Fès (prefektura)|Fès]]
* [[Meknès (prefektura)|Meknès]]

[[glavni grad|Administrativni centar]] regije je [[grad]] [[Fes (grad)|Fes]].&lt;ref name=city/&gt;

== Historija ==

Regija Fès-Meknes formirana je u [[Septembar|septembru]] [[2015]]. nakon [[državna uprava|administrativne]] [[reforma|reforme]] zemlje spajanjem tadašnje [[Fès-Boulemane|Regije Fès-Boulemane]] sa [[Prefektura|prefekturom]] [[Meknes]] i [[provincija]]ma El Hajeb i Ifrane koje su dotad pripadale tadašnjoj [[Meknès-Tafilalet|Regiji Meknès-Tafilalet]] uz [[provincija|provincije]] Taounate i Taza iz 
[[Taza-Al Hoceima-Taounate|Regije Taza-Al Hoceima-Taounate]].

== Izvori ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Fès-Meknès}}
* [http://www.region-fes-meknes.ma/fr/ ''La Région de Fès-Meknès'' (službene stranice)] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{fr icon}}
* [https://docs.google.com/viewer?url=http%3A%2F%2Fwww.pncl.gov.ma%2Ffr%2FLesCollectivit%25C3%25A9sterritoriales%2FDocuments%2FMONOGRAPHIE%2520DE%2520LA%2520REGION%2520DE%2520FES%2520MEKNES_fr.pdf&amp;fname=MONOGRAPHIE%20DE%20LA%20REGION%20DE%20FES%20MEKNES_fr.pdf&amp;pdf=true ''La Région de Fès-Meknès''] {{fr icon}}

{{Regije u Maroku (nakon 2015)}}

[[Kategorija:Regije Maroka]]</text>
      <sha1>3ph1khodthumj0j6hyey8m445vpepfp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fudbalski savez Azerbejdžana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4658243</id>
    <revision>
      <id>42695999</id>
      <parentid>42249782</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:15:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2835" sha1="e58sohdmzhspsbght6h36e1wrfvt8u2" xml:space="preserve">{{Nacionalna fudbalska asocijacija
| Logo               = Logo nogometnog saveza Azerbejdžana.png
| zastava            = 
| osnovana           = 1992.
| priključena FIFA-i = 1994.
| regija             = [[UEFA]]
| priključena regiji = 1994.
| predsjednik        = [[Rovnag Abdullayev]]
| selektor           = 
}}
'''Udruženje fudbalskih federacija Azerbejdžana''' ([[Azerbejdžanski jezik|Azerbejdžanski]]: ''Azərbaycan Futbol Federasiyaları Assosiasiyası'', '''AFFA''') je najviše nogometno tijelo u [[Azerbejdžan]]u. Sjedište nogometnog saveza je u [[Baku]]u.

Udruženje fudbalskih federacija Azerbejdžana je osnovan 1992. Član [[FIFA|FIFA-e]] je od 1994. kao i [[UEFA|UEFA-e]].&lt;ref name=&quot;Association of Football Federations of Azerbaijan, uefa.org&quot;&gt;[http://www.uefa.org/member-associations/association=aze/index.html ''Association of Football Federations of Azerbaijan, uefa.org''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141008161752/http://www.uefa.org/member-associations/association=aze/index.html |date=2014-10-08 }}; pristupljeno: 22. 10. 2014.&lt;/ref&gt; Udruženje fudbalskih federacija Azerbejdžana organizira takmičenja:
* [[Premijer liga Azerbejdžana]] (''Prva liga'': [[Azerbejdžanski jezik|Azerbejdžanski]]: ''Azərbaycan Premyer Liqası''),
* [[Prva nogometna divizija Azerbejdžana]] (''Druga liga'': [[Azerbejdžanski jezik|Azerbejdžanski]]: ''Azərbaycan Birinci Divizionu''),
* [[Kup Azerbejdžana u nogometu]] ([[Azerbejdžanski jezik|Azerbejdžanski]]: ''Azərbaycan Kuboku'')
* [[Superkup Azerbejdžana u nogometu]] ([[Azerbejdžanski jezik|Azerbejdžanski]]: ''Azərbaycan Superkuboku'')
* [[Mali nogomet|Futsal]],
* Takmičenje u ženskom nogometu.
Pod kontrolom nogometnog saveza Azerbejdžana su i nacionalne reprezentacije: [[Nogometna reprezentacija Azerbejdžana|muška]], [[Ženska nogometna reprezentacija Azerbejdžana|ženska]] te ostale reprezentacije u omladinskim kategorijama [[Nogometna reprezentacija Azerbejdžana U21|U21]], [[Nogometna reprezentacija Azerbejdžana U19|U19]], [[Nogometna reprezentacija Azerbejdžana U18|U18]], [[Nogometna reprezentacija Azerbejdžana U17|U17]].

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
* {{Službeni website|http://www.affa.az}}
* [http://www.fifa.com/associations/association=aze/index.html Azerbejdžan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181120050128/https://www.fifa.com/associations/association=aze/index.html |date=2018-11-20 }} na zvaničnoj stranici FIFA-e
* [https://web.archive.org/web/20100208165222/http://www.uefa.com/memberassociations/association=AZE/index.html Azerbejdžan] na zvaničnoj stranici UEFA-e

{{fb start}}
{{Međunarodni fudbal}}
{{Članice UEFA}}
{{fb end}}

[[Kategorija:Nacionalni fudbalski savezi|Azerbejdžan]]
[[Kategorija:Fudbal u Azerbejdžanu]]
[[Kategorija:Nastanci 1992.]]</text>
      <sha1>e58sohdmzhspsbght6h36e1wrfvt8u2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fajum (muhafaza)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4658475</id>
    <revision>
      <id>42695897</id>
      <parentid>42552488</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:21:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695897</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8514" sha1="sbuqnagkbw9jswexm0uat1fni1gso2y" xml:space="preserve">{{Regija (HR)
| ime =Muhafaza Fajum
| ime_genitiv=Muhafaze Fajum		
| slika =Faiyum in Egypt (2011).svg
| slika_opis= Pozicija muhafaze na [[Karta|karti]] [[Egipat|Egipta]]
| nalazi_se_u_sastavu= [[Egipat|Egipta]]
| upravni_oblik= [[muhafaza]]
| službeni_jezik=[[arapski]] 
| glavni_grad= [[Fajum]]
| vladar =Esam Sead Ibrahim Ahmed
| titula_vladara=[[guverner|muhafiz]]
| površina=6068
| stanovnika=3705139
| pozivni_broj = 
| web=
| komentar = 
|}}

'''Muhafaza Fajum''' ({{ArJ|محافظة الفيوم}} / ''Muḥāfāzah Al Fayyūm'') je jedna od 27 [[muhafaza]] na koje je [[Egipat]] [[državna uprava|administrativno]] podjeljen.&lt;ref name=brit/&gt;

== Geografija ==

''Muhafaza Fajum'' se nalazi u centru [[egipat|Egipta]], na [[istok|istočnom]] rubu [[Libijska pustinja|Libijske (Zapad]]ne) pustinje]], u istoimenoj prostranoj [[geološka depresija|depresiji]]&lt;ref name=lex/&gt; 
[[površina|površine]] 6,068 [[km²]], u kojoj živi 3,705,139 [[stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/en/egypt/cities/
 | title =''Egypt, Arab Republic of Egypt''
 | accessdate =4. 08. 2020
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;

Njegovo današnje [[Arapski jezik|arapsko]] [[ime]] - Fajum, izvedeno je iz [[Koptski jezik|koptskog]] - '''Pajum''', a ono je značilo [[more]] ili [[jezero]], a odnosilo se na Jezero Merid, od kog je danas preostala manje [[Karun (jezero)|Jezero Karun]] na dnu depresije.&lt;ref name=alad/&gt;
Upravo je to jezero najznačajnije za taj kraj od [[prahistorija|prahistorije]] do danas&lt;ref name=fajum/&gt;, jer je veći dio muhafaze [[pustinja]] i suhe [[planina|planine]]. 
Jezero je nastalo izljevanjem [[voda]] [[Nil]]a, ali se zbog [[geologija|geoloških]] promjena počelo smanjivati i [[isparavanje|isparivati]], pa se još od [[Drevni Egipat|faraonskih vremena]] radilo na 
održavanju [[kanal]]a koji ga pune vodom. Najveći zahvat napravljen je za faraona [[Amenemhat III|Amenemheta III]] kad je iskopan kanal [[Bar Jusuf]] dug 335 [[km]] od 
[[Asjut (muhafaza)|Muhafaze Asjut]].&lt;ref name=lex/&gt;

=== Administrativna podjela ===

Muhafaza Fajum je [[državna uprava|administrativno]] podjeljena na 6 okruga; Fajum, Fajum 1 i 2 (urbani), Ibšavaj, Itsa, Novi Fajum, Sinuris, Tamija i Jusuf es Sadik.

[[glavni grad|Administrativni centar]] muhafaze je [[grad]] - [[Fajum]], udaljen devedesetak [[km]] [[jugozapad]]no od [[Kairo|Kaira]]. Ostali veći gradovi su  [[Ibšavaj]] i [[Sinuris]]

== Historija ==

Fajumska [[geološka depresija|depresija]], prirodno dobro zaštićena, privukla je [[prahistorija|prahistorijske]] [[lovac|lovce]], koji su u njoj pronašli puno divljači, pa je već zarana bila naseljena. 
Tako da je već u vrijeme [[Dvanaesta dinastija Egipta]] ([[20. vijek pne.|1938]]. - [[18. vijek pne.|1756. pne]]) bio važna noma (provincija).&lt;ref name=brit/&gt;

Za vladavine [[Ptolemej II|Ptolomeja II]] ([[285. pne.|285]] -[[246. pne.]]) isušen je velik [[močvara|močvarni]] dio jezera, koje je svedeno na današnje dimenzije. Na tu novu zemlju doseljeni su 
[[Grci|grčki]] [[kolonizacija|kolonisti]] pa je nastala [[prosperitet]]na [[helenizam|helenistička]] zajednica. Ona se održala i kad su  
[[Muslimansko osvajanje Egipta|Muslimani zauzeli Egipat]], ali se počela osipati i stagnirati zbog čestih napada [[Berberi|berberskih]] [[pustinja|pustinjskih]] [[razbojnik]]a.&lt;ref name=brit/&gt;

Promjena nabolje desila se [[1874]]. kad je povezana [[željeznička pruga|željezničkom prugom]] sa [[dolina|dolinom]] [[Nil]]a, pa odtad više nije bila izolirana, pa se počelo intenzivnije koristiti njeno plodno 
[[aluvij]]alno [[tlo]] koje je [[Nil]] nanio.&lt;ref name=brit/&gt;

== Privreda==

Velik dio Fajuma je danas naseljen i obrađen. Proizvode se [[žitarice]], [[riža]], [[grah]], [[grožđe]], [[maslina|masline]], [[smokva|smokve]], [[datulja|datulje]], [[med]], [[pamuk]] i [[šećerna trska]]. 
Početkom [[1970-e|1970-ih]] još je oko 4.000 [[hektar]]a [[pustinja|pustinje]] pretvoreno je u [[oranica|oranice]]. Fajum je poznat po proizvodnji [[ulje|ulja]] od [[ruža|ružinih]] [[latica]] koje se koristi u [[industrija|industriji]] [[parfem]]a.&lt;ref name=brit/&gt;

Od [[industrija|industrijskih]] [[tvornica|pogona]] ima [[tkanje|tkaonice]], [[štavljenje|štavionice]] [[koža (materijal)|kože]] i tvornicu [[cigareta]].

[[1980-e|Osamdesetih godina]] [[20. vijek|prošlog vijeka]] podignut je pogon [[Hemijska industrija|kemijske industrije]] na [[Karun (jezero)|Jezeru Karun]], koji pomoću [[solarna energija|solarne energije]] proizvodi [[Natrijum-hlorid|natrijev klorid]], [[sulfid]]e, [[hlor|klorat]]e i [[magnezijum oksid]].&lt;ref name=brit/&gt;

Od [[ruda]] muhafaza ima [[ugljen]] i [[željezna ruda|željeznu rudu]].&lt;ref name=brit/&gt;

Muhafaza je [[autoput]]om povezana sa [[Giza|Gizom]], a lokalnim [[cesta]]ma sa [[Beni Suejf (muhafaza)|Muhafazom Beni Suejf]]. Do [[Fajum]]a vodi krak [[željeznička pruga|željezničke pruge]] [[Kairo]]-[[Asuan]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/place/Al-Fayyum-governorate-Egypt
   |title      = ''Al-Fayyūm, governorate, Egypt''
   |publisher     = Encyclopædia Britannica
   |language      =engleski
   |accessdate =4.8. 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Znamenitosti ==

Muhafaza Fajum ima puno poznatih [[Arheološko nalazište|arheoloških lokaliteta]], od svjetski poznate [[Dolina kitova|Doline kitova]] koja je [[2005]]. uvrštena na [[UNESCO]]-ovu listu [[Svjetska baština|Svjetske prirodne baštine]] do ''Šedeta'', kog su [[Antička Grčka|Grci]] nazvali ''Krokodilopolis'' (Kροϰοδείλων πόλις) jer se u njemu njegovao [[kult]] [[Sobek]]a ([[bog]]a [[krokodil]]a). Krokodilopolis je za [[helenizam|helenizma]] prezvan u ''Arsinoju'' (Ἀρσινόη) po ženi [[Ptolemej II|Ptolemeja II Filadelfa]] - [[Arsinoja II|Arsinoji]].&lt;ref name=brit/&gt;

Nedaleko od grada [[Fajum]]a leže [[Arheološko nalazište|lokaliteti]] [[El-Lahun]] i [[Havara]] sa [[Egipatske piramide|piramidama]] [[faraon]]a [[Senusret II|Senusreta II]] i [[Amenemhat III|Amenemheta III]].&lt;ref name=lex/&gt;

Po muhafazi su pronađeni brojni [[Antički Egipat|egipatski]], [[Antička Grčka|grčki]] i [[Kopti|koptski]] [[papirus]]i, a [[1887]]. pronađeni su [[Fajumski portreti]] ([[portret]]i [[mumija]]).&lt;ref name=lex/&gt;

Za [[helenizam|helenizma]] a i kasnije za [[Rimsko carstvo|Rima]] Fajum je bio bogata i značajna pokrajina, jedan od centara [[Kopti|Kopta]] i [[Drevnoistočne crkve]] sa brojnim [[crkva|crkava]] koje su dobrim dijelom porušene nakon [[Muslimansko osvajanje Egipta|Muslimanskog osvajanja Egipta]].&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
   |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18866
   |title=''Faijum''
   |publisher=Hrvatska enciklopedija
   |language=hrvatski
   |accessdate=4.08.2020
   |archive-url=https://web.archive.org/web/20201025185002/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18866
   |archive-date=2020-10-25
   |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Muhafaza je poznata po [[vodenica|vodeničkim]] kolima, koja se koriste za [[navodnjavanje]]&lt;ref name=fajum&gt;{{cite web
   |url=http://www.fayoum.gov.eg/T1/about/default.aspx
   |title = ''About Fayoum''
   |publisher=Faiyum Governorate
   |language =engleski
   |accessdate =4.08.2020}}&lt;/ref&gt; i po najvećim [[slap]]ovima u Egiptu u [[Prirodni rezervat|Rezervatu prirode]] Vadi El Rajan gdje se nalazi nekoliko povezanih jezera, na različitim [[nadmorska visina|nadmorskim visinama]], pa voda pada iz jednog u drugo.&lt;ref name=alad&gt;{{cite web
   |url=https://www.ask-aladdin.com/egypt-governorates/faiyum-governorate/
   |title=''Faiyum Governorate''
   |publisher=Ask-Aladdin
   |language=engleski
   |accessdate=4.08.2020
   |archive-date=2020-09-21
   |archive-url=https://web.archive.org/web/20200921170552/https://www.ask-aladdin.com/egypt-governorates/faiyum-governorate/
   |url-status=dead
   }}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Faiyum Governorate}}
* [http://www.fayoum.gov.eg/default.aspx ''Službene stranice''] {{ar icon}}
* [https://www.ask-aladdin.com/egypt-governorates/faiyum-governorate/ ''Faiyum Governorate'' (na portalu Ask-Aladdin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200921170552/https://www.ask-aladdin.com/egypt-governorates/faiyum-governorate/ |date=2020-09-21 }} {{en icon}}
* [https://www.britannica.com/place/Al-Fayyum-governorate-Egypt ''Al-Fayyūm, governorate, Egypt'' (na portalu Encyclopædia Britannica)] {{en icon}}

{{Egipatske muhafaze}}

[[Kategorija:Administrativna podjela Egipta]]</text>
      <sha1>sbuqnagkbw9jswexm0uat1fni1gso2y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Električni vod</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4658694</id>
    <revision>
      <id>42695778</id>
      <parentid>42170342</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:42:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695778</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6034" sha1="j4hvwrmzpx5pv1xvgy0syd5czqa1oll" xml:space="preserve">[[datoteka:ElectricWireGrounded.jpg|mini|desno|Električni vod u zaštitnoj plastičnoj cijevi.]]

[[datoteka:Installing electrical wiring.jpg|mini|desno|Ugradnja električnih vodova.]]

'''Električni vod''' ili '''međuveza'''&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;&gt;Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 113), Beograd, 2007.&lt;/ref&gt; je skup od jednog ili više [[električni vodič|električnih vodiča]], [[električni izolator|električnih izolatora]] i različite druge opreme koja služi za prijenos, raspodjelu, razvođenje i priključivanje [[električna energija|električne energije]] ili u [[Telekomunikacija|telekomunikacijske]] svrhe (prijenos i razvođenje analognih ili digitalnih [[signal]]a u javnim i posebnim mrežama, te telekomunikacijskim instalacijama u građevinama i drugim objektima). Vod za prijenos električne energije na veće udaljenosti, te za njezinu raspodjelu u pravilu je visoko[[napon]]ski, a može biti nadzemni, podzemni i podvodni.&lt;ref&gt;'''električni vod''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65108] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160622142256/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=65108 |date=2016-06-22 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt;

[[Elektronske komponente]] se u kolu povezuju izolovanim žicama ili tankim bakarnim trakama na [[Štampana ploča|štampanoj ploči]].&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;/&gt;

== Kabel ==
{{Glavni|Kabel}}

'''Kabel''' je [[Izolacija|izolirani]] vod koji se polaže u [[tlo]] ('''podzemni kabel''') ili na dno [[more|mora]], [[jezero|jezera]] i slično ('''podvodni kabel'''), a služi za prijenos i raspodjelu [[električna energija|električne energije]] ('''energetski kabel''' ili '''električni kabel''') ili za prijenos [[zvuk]]a, slike i [[informacija]], te za potrebe signalizacije, mjerenja i kontrole ('''telekomunikacijski kabel'''). Kabel se ne koristi za nadzemne (zračne) električne vodove ([[električni energetski vod]] za [[dalekovod]]e), niti se kabelom smatra savitljivi izolirani električni vod za kućne [[Instalacija|instalacije]] i pokretljiva [[trošilo|trošila]]. Kabel se sastoji od jednog ili više [[električni vodič|električnog vodiča]], [[Električni izolator|električne izolacije]] oko svakoga vodiča, plašta od [[kovine]] ili [[plastika|plastike]], te zaštitnog plašta radi [[mehanika|mehaničke]], [[Električna struja|električne]] ili [[Korozija|antikorozijske]] zaštite.

== Niskonaponski vod ==
'''Niskonaponski vod''' koristi se za razvođenje električne energije u javnim i industrijskim mrežama, te u električnim instalacijama građevina (stambene i druge zgrade, tuneli, prometnice, industrijska postrojenja, rudnici), u instalacijama vozila, plovila, letjelica i drugo ([[električna instalacija]]), te kao priključni vod, to jest za priključivanje niskonaponskih trošila na električnu instalaciju. Analogno se telekomunikacijski i drugi elektronički uređaji putem telekomunikacijskih priključnih vodova priključuju na telekomunikacijsku ili drugu signalnu instalaciju (telefonska instalacija, računalna mreža, antenska instalacija i drugo).

=== Priključni vod ===
'''Priključni vod''' za spajanje niskonaponskih trošila na električnu instalaciju gibak je i savitljiv, a može biti jednožilan i višežilan, već prema broju žila ([[žica]]) za vođenje električne struje. Često se više žila zajedno usuče i zaštiti izolacijom u jedan '''višežilni vod'''. Osnovna je izvedba priključnoga voda masivna žica ili [[Bakar (element)|bakreno]] [[uže]], obavijeno brizganim slojem nekoga [[polimer]]noga materijala, kao što je na primjer [[poli(vinil-klorid)]] (PVC), poliuretan i etilen/vinil-acetatna plastika, ili slojem gume (na primjer [[silikon]]ska [[guma]]). Za priključak pokretnih trošila u kućanstvu općenito se koristi obični priključni gipki vod s [[PVC]] izolacijom i PVC plaštem, a za stolne svjetiljke, radioaparate, uredske strojeve i slično laki priključni gipki vod. Lakši radionički strojevi i veća pokretna trošila u kućanstvu (na primjer usisavač prašine) priključuju se na instalaciju s pomoću običnoga gipkog voda s gumenom izolacijom i gumenim plaštem, a teški strojevi na otvorenome s pomoću gipkoga voda s gumenom izolacijom i plaštem. Za primjenu u vodi (za električnu rasvjetu, priključak [[Sisaljka|crpke]] i slično) koristi se teški, vodootporni, gumom izolirani i gipki vod s plaštem. Za stalno polaganje u toplinskim trošilima primjenjuje se jednožilni ili višežilni vod s izolacijom od silikonske gume, za ukrasnu rasvjetu unutarnjih prostora, na primjer za žaruljice božićnoga drvca, međusobno usukane žile gipkoga voda s dvoslojnom PVC izolacijom, a za vanjsku ukrasnu rasvjetu gumom izolirani i gipki vod s plaštem.

== Šematski prikaz ==
[[File:Fi-rele2.gif|thumb|Animiran šematski prikaz električnog voda.]]
Na [[Elektronska shema|elektronskim šemama]] se uglavnom ne pravi razlika između načina povezivanja komponenata. Šematsko predstavljanje povezivanja samo pokazuje kuda ide koja [[žica]]. Na složenijim šemama neke linije moraju da prelaze jedna preko druge. Zato je neophodno da znate kada ukrštene linije predstavljaju vezu dve žice, a kada ne. Na idealnoj modernoj šemi, povezane i nepovezane žice prikazujete na sledeči način:&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;/&gt;
* Prekid ili polukrug predstavljaju nepovezane žice.
* Tačka na mestu preseka dve žice označava da su one povezane.

Ovaj način prikazivanja međuveza nije univerzalan, pa morate proveriti stil crtanja šeme da biste otkrili koje su žice povezane a koje nisu. Na primer, na nekoj šemi, povezane žice mogu biti nacrtane bez tačke koja označava mesto preseka.&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
{{Commons category|Electrical wiring}}
* [[Električni spoj]]
* [[Električno kolo]]
* [[Dalekovod]]

[[Kategorija:Elektrotehnika]]</text>
      <sha1>j4hvwrmzpx5pv1xvgy0syd5czqa1oll</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektrostatička indukcija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4658697</id>
    <revision>
      <id>42695801</id>
      <parentid>42410020</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:53:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695801</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5148" sha1="cy2e8940wevkrwuu47ia5brlclmncge" xml:space="preserve">[[datoteka:Pith ball electroscope operating principle.svg|mini|desno|250px|Način rada [[elektroskop]]a s kuglicom.]]

[[datoteka:Electroscope showing induction.png|mini|desno|250px|[[Elektroskop]] sa zlatnim listićima.]]

[[datoteka:Dielektrik 01.png|mini|desno|250px|Dielektrična polarizacija kod [[dielektrik]]a.]]

'''Električna influencija''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''influentia'', od ''influere'' – &quot;utjecati, prodirati&quot;), '''električna pobuda''' ili '''elektrostatička indukcija''' je  pomicanje, razdvajanje i preraspodjela [[električni naboj|električnih naboja]] na [[Električni vodič|vodljivom]], izvorno neutralnome [[Tijelo (fizika)|tijelu]] koje se nalazi u [[električno polje|električnom polju]]. Ako se na primjer takvo tijelo stavi u blizinu pozitivno nabijena predmeta, dio tijela bliži predmetu postat će negativno, a udaljeniji dio pozitivno nabijen. Elektrostatska pobuda je posljedica djelovanja električne sile na električne naboje koje prenose slobodnopokretljivi (vodljivi) [[elektron]]i.&lt;ref&gt;'''influencija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=27404] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200803183306/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=27404 |date=2020-08-03 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt;

== Objašnjenje ==
Svaki [[električni vodič]] koji nije električan ima izvjesnu količinu pozitivnog i negativnog [[elektricitet]]a. U električnom polju nastane odjeljivanje elektriciteta na vodiču. Zbog gibanja elektrona javlja se na bližoj strani električnog tijela suprotan elektricitet, a na daljoj strani istoimeni elektricitet. Ta pojava da neko tijelo postane električno u blizini drugog električnog tijela zove se električna pobuda ili influencija, odnosno elektrostatička indukcija. Influencijom vodič može postati električan ako ga spojimo sa zemljom dok se još nalazi u električnom polju, pa tu vezu sa zemljom prekinemo prije nego što ga uklonimo iz električnog polja. Vodič onda ima protivan električni naboj od tijela koje ga je proizvelo.

Pojava električne influencije iskorišćuje se za zaštitu od električnog polja. Ako na primjer imamo [[transformator]] visokog napona s visokonaponskom [[elektroda|elektrodom]], postavlja se u blizini [[čelik|čelična]] mreža koja privlači na sebe [[silnice]] električnog polja, koje se stvore oko nabijene elektrode, pa u prostoru iza zaštitne mreže nema utjecaja od toga električnog polja.

== Elektroskop ==
{{Glavni|Elektroskop}}

Da bismo utvrdili da li je neko [[fizikalno tijelo]] električno ili nije, služi nam [[mjerni instrument]] koji se zove [[elektroskop]]. On se sastoji od [[metal]]nog štapa koji je [[Električni izolator|izolirano]] smješten u [[staklo|staklenoj]] kućici. Na štapu vise dva lagana metalna listića od [[aluminij]]a, a na gornjem kraju štapa nalazi se metalna kuglica. Podnožje elektroskopa je uvijek spojeno sa [[tlo|zemljom]]. Čim dotaknemo kuglice elektroskopa električnim tijelom, elektroskop se nabije, a listići se razmaknu jer se istoimeni [[električni naboj]]i odbijaju. Spojimo li kuglicu elektroskopa sa zemljom, ili je dotaknemo rukom, listići će se naglo sklopiti jer je elektricitet odveden u zemlju. Približimo li elektroskopu, nabijenom pozitivnim elektricitetom, drugo tijelo koje je pozitivno nabijeno, povećat će se otklon listića. Taj se otklon smanji ako mu približimo negativno električno tijelo. Na taj način možemo pomoću elektroskopa odrediti predznak električnog naboja. Ako elektroskop ima skalu na kojoj se može mjeriti kut otklona, zove se [[elektrometar]].&lt;ref&gt;Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

== Dielektrična polarizacija ==
{{Glavni|Dielektrik}}

Električna influencija zbiva se i u [[Električni izolator|električnom izolatoru]] koji se zove [[dielektrik]]. Približimo li nabijenom elektroskopu izolator, listići elektroskopa će malo pasti, što se objašnjava električnom influencijom u dielektriku. Raznoimeni [[elektricitet]] bližeg kraja dielektrika privlači jedan dio električnog naboja koji se nalazi na elektroskopu, pa se naboj smanjuje na njegovim listićima. U dielektriku su svi [[elektron]]i nerazdvojno vezani s pozitivnim [[atomska jezgra|atomskim jezgrama]], pa se u dielektricima pozitivni i negativni naboji mogu samo premještati jedan prema drugome. Najjednostavniji oblik neutralne [[molekule]] je [[dipol]] koji se sastoji od pozitivnog i negativnog naboja. Ako nema vanjskog [[električno polje|električnog polja]], ti su dipoli porazbacani bilo kako. Međutim, kad se dielektrik nalazi u električnom polju, na primjer između nabijenih ploča, dipoli se djelomično poređaju u smjeru toga polja, to jest pozitivni se naboji orijentiraju prema jednom kraju tijela, a negativni prema drugome. Dielektrik u kojem je izvršen poređaj dipola u smjeru električnog polja zove se '''polarizirani dielektrik''', a sam poređaj dipola u dielektriku zove se dielektrična polarizacija.

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Elektromagnetizam]]</text>
      <sha1>cy2e8940wevkrwuu47ia5brlclmncge</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franck-Hertzov pokus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4658977</id>
    <revision>
      <id>42695973</id>
      <parentid>41012399</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:01:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695973</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6601" sha1="pkc26t8tdpzk6ncienwicw1867frlx0" xml:space="preserve">[[datoteka:FranckHertzHgTube.jpg|mini|desno|250px|[[Fotografija]] [[Elektronska cijev|elektronske cijevi]] koja se koristi za Franck-Hertzov pokus u [[laboratorij]]ima. Unutar [[cijev]]i se nalazi kapljica [[živa|žive]] iako na fotografiji nije vidljiva. (C) je sklop katode; sama [[katoda]] je vruća i svijetli narančasto, emitira [[elektron]]e koji prolaze kroz rešetku metalne mreže (G) i skuplja se na [[anoda|anodi]] (A) kao [[električna struja]].]]

'''Franck-Hertzov pokus''' je [[pokus]] kojim je s pomoću [[mjerni instrument|električnoga mjerenja]] potvrđena [[kvant]]na priroda [[atom]]a, to jest potvrđena je pretpostavka o postojanju [[Stacionarno stanje|stacionarnih stanja]] i [[Elektronska konfiguracija|diskretnih energijskih razina u atomima]]. Izveli su ga 1914. u [[Berlin]]u [[James Franck|J. Franck]] i [[Gustav Ludwig Hertz|G. L. Hertz]]. Tijekom pokusa mjerena je [[Jakost električne struje|jakost istosmjerne električne struje]] kroz [[elektronska cijev|elektronsku cijev]] s razrijeđenim [[živa|živinim]] [[para]]ma. Pri postupnom povećanju [[električni napon|električnoga napona]] uočen je niz porasta i padova jakosti električne struje i [[emisija]] [[svjetlost]]i pri padu električne struje. Prema objašnjenju pokusa jakost električne struje povećava se razmjerno (proporcionalno) električnom naponu kad se [[elektron]]i elastično odbijaju od atoma žive, a pad jakosti električne struje i emisija svjetlosti opažaju se kad se elektroni neelastično sudaraju sa živinim atomima. Neelastičnim sudarom elektroni svoju [[kinetička energija|kinetičku energiju]] prenose na atome živinih para koji se zbog dobivene [[električna energija|energije]] uzbude (njihovi elektroni preskoče iz orbitale manje energije u orbitalu veće energije) i pri povratku emitiraju svjetlost. Elektroni nakon neelastičnog sudara ([[sraz]]a) ostaju bez energije, sporo se gibaju i ne stižu do [[anoda|anode]], što se očituje kao slabljenje jakosti električne struje. Skokovi jakosti električne struje pojavljuju se za promjene napona svakih 4,9 [[volt|V]], što odgovara energiji svojstvene [[valna duljina|valne duljine]] živine svjetlosti od 253 [[metar|nm]] koja u [[Apsorpcijska spektroskopija|apsorpcijskome spektru]] para žive odgovara prijelazu iz osnovnoga stanja atoma na razinu iznad osnovnoga stanja: 

:&lt;math&gt; h \cdot \nu = e \cdot U &lt;/math&gt;

gdje je: ''h'' - [[Planckova konstanta]], ''ν'' - [[frekvencija]] [[svjetlost]]i (''ν = c/λ''), '''e''' - [[elementarni električni naboj]], to jest [[električni naboj]] [[elektron]]a, ''U'' - [[električni napon]], ''c'' - [[brzina svjetlosti]] i ''λ'' - [[valna duljina]] svjetlosti. &lt;ref&gt;'''Franck-Hertzov pokus''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=70277] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201124035110/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=70277 |date=2020-11-24 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt;

== Objašnjenje ==
Iste godine 1913. kad je [[Niels Bohr|N. Bohr]] postavio osnovna načela [[Kvantna mehanika|kvantne teorije]], ispitivali su J. Franck i G. L. Hertz [[sraz]]ove [[elektron]]a s [[atom]]ima [[živa|živinih]] [[para]]. Oni su upotrijebili kao [[katoda|katodu]] užarenu [[volfram]]ovu nit. [[Anoda]] je bila [[žica|žičana]] mreža, kroz koju su prolazili elektroni i padali na ploču, od koje je vodila [[električna struja]] preko osjetljivog [[galvanometar|galvanometra]]. Elektroni koji su se isparivali iz niti bili su ubrzani [[električni napon|električnim naponom]] i bacani na atome. Franck i Hertz mogli su električni napon po volji jačati tako da su proizvodili zrake elektrona sve veće [[brzina|brzine]]. Dok su brzine elektrona male, elektroni se odbijaju od atoma, kao od krute stijene. Oni ne mogu prenijeti svoje energije na mnogo teže atome [[plin]]a (žive). Pokusom se opaža da [[električna struja]] razmjerno (proporcionalno) raste kako se povećava električni napon. No najedanput kod određenog električnog napona struja postigne maksimum i, kad se električni napon dalje povećava, električna struja naglo oslabi. Elektroni se dakle zaustavljaju, predavajući atomima svoju [[kinetička energija|kinetičku energiju]]. Ta njihova [[energija]] sada je upravo dovoljna da atomi prijeđu iz stabilnog stanja s energijom ''E&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;'' u prvo pobuđeno stanje s energijom ''E&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;''. Franck i Hertz su pokusima pokazali, da postoji čitav niz određenih električnih napona, kod kojih nastupa takav neelestični [[sraz]] između elektrona i atoma. Umnožak ''e∙U'' znači energiju koju ima elektron kad prođe električni napon ''U'' i te diskontinuirane vrijednosti ''e∙U&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;'', ''e∙U&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;'', ''e∙U&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;'', …, pokazuju direktno &quot;ljestvicu&quot; energije atoma. 

Franck-Hertzov pokus omogućuje također da se pokusom dokaže [[Bohrov model atoma|drugi Bohrov postulat]]. Pri neelastičnim srazovima bivaju atomi potaknuti na emisiju svjetlosti. Odašiljući [[Svjetlosni kvant|kvante svjetlosti]] ([[foton]]e), atomi se vraćaju u stabilna stanja. Prema Bohrovu postulatu, moraju se energije kvanata svjetlosti podudarati s kritičnim veličinama električnog napona. Iz jednadžbe:

:&lt;math&gt; h \cdot \nu = e \cdot U &lt;/math&gt;

slijedi uvrštenjem brojčanih vrijednosti u jednadžbu:

:&lt;math&gt; U (\mbox{volt}) \cdot \lambda (\mbox{nanometar}) = 1\,240 &lt;/math&gt;

Ovu teoretsku jednadžbu usporedit ćemo s pokusima na živinim parama. Franck i Hertz su našli da prvi [[rezonancija|rezonantni]] udarac nastupa kod električnog napona od 4,9 V. Pri tom naponu pojavljuje se živina [[Apsorpcijska spektroskopija|spektralna linija]] s [[valna duljina|valnom duljinom]] od 253,7 [[metar|nm]]. Kako se vidi umnožak 4,9 ∙ 253,7 = 1 240 slaže se s prethodnom jednadžbom.

Udarcem elektrona može atom prijeći na neki viši energetski nivo. Tad ne mora atom odmah pasti u stabilno stanje. On može prijeći u bilo koji niži energetski nivo. Zbog toga se pojavljuje u emitiranoj svjetlosti ne samo frekvencija koja odgovara padu u stabilno stanje, nego i manje frekvencije koje odgovaraju skokovima između bližih energija. Usporedba Franck-Hertzov pokusa sa [[spektralna analiza|spektralnom analizom]] značila je punu pobjedu Bohrovih postulata. Time je neposredno dokazano da se spektralni termi podudaraju s diskontinuiranim energijama atoma. &lt;ref&gt; [[Ivan Supek]]: &quot;Nova fizika&quot;, Školska knjiga Zagreb, 1966.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Pokusi iz fizike]]
[[Kategorija:Kvantna mehanika]]</text>
      <sha1>pkc26t8tdpzk6ncienwicw1867frlx0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edward Williams Morley</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4659127</id>
    <revision>
      <id>42695726</id>
      <parentid>42195349</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:33:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4802" sha1="tqlwbd331q387c2cn2u3cpqgu2a71hx" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Edward Williams Morley
| slika             = Edward Williams Morley2.jpg
| slika_širina      = 200px
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[29. siječnja]] [[1838]].
| mjesto_rođenja    = [[Newark, New Jersey]], [[SAD]]
| datum_smrti       = [[24. veljače]] [[1923]].
| mjesto_smrti      = [[West Hartford]], [[Connecticut]], [[SAD]]
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = [[SAD|Amerikanac]]
| narodnost         =
| etnicitet         = 
| polje             = [[Fizika]], [[kemija]]
| radna_institucija = Sveučilište Case Western Reserve u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]]
| alma_mater        = Sveučilište Williams u Williamstownu, [[Massachusetts]]
| doktorski_mentor  = 
| poznat_po         = [[Michelson-Morleyev pokus]]
| nagrade           =
| fusnote           = 
}}

'''Edward Williams Morley''' ([[Newark, New Jersey]], 29. siječnja 1838. – [[Connecticut|West Hartford, Connecticut]], 24. veljače 1923.), američki [[kemičar]] i [[fizičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] na Williams College 1860., nastavljajući osim znanstvenog usavršavanja i studij [[teologija|teologije]]. Od 1869. do umirovljenja 1906. bio [[profesor]] kemije na sveučilištu Western Reserve u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] (danas Case Western Reserve). Morleyjev znanstveni interes bio je usmjeren na precizno određivanje [[gustoća|gustoće]] i [[Relativna atomska masa|relativnih atomskih masa]] [[plin]]ova, te udjela [[kisik]]a u [[atmosfera|atmosferi]] i [[voda|vodi]]. Bavio se istraživanjem [[Toplinsko istezanje|toplinskoga širenja]] i [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]] u [[magnetsko polje|magnetskom polju]]. Kao sposoban eksperimentator privukao je pozornost fizičara [[Albert Abraham Michelson|A. A. Michelsona]], pa su zajedno 1887. izveli ispitivanje poznato kao [[Michelson-Morleyev pokus]]. &lt;ref&gt;'''Morley, Edward Williams''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41971] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200815103601/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=41971 |date=2020-08-15 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

== Michelson-Morleyev pokus ==
{{Glavni|Michelson-Morleyev pokus}}
{{multiple image
| align     = left
| direction = vertical
| width     = 300

| image1    = 
| alt1      = Graphical presentation of the expected differential phase shifts in the Michelson–Morley apparatus

| image2    = MichelsonMorleyAnimationDE.gif
| alt2      = Animated presentation of the expected differential phase shifts
| caption2  = Očekivana razlika u fazi između zraka svjetlosti kod Michelson-Morleyevog pokusa.
}}
'''Michelson-Morleyjev pokus''' je najznačajniji i najutjecajniji [[pokus]] s takozvanim nultim rezultatom u [[Povijest fizike|povijesti znanosti]], izveden 1887. u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] u suradnji [[Albert Abraham Michelson|A. A. Michelsona]] i E. W. Morleyja. Pokus je bio namijenjen utvrđivanju relativne [[brzina|brzine]] [[gibanje|gibanja]] [[Zemlja|Zemlje]] u odnosu na [[eter]], [[Hipoteza|hipotetičko]] sredstvo kojim se, kako se vjerovalo, šire [[val]]ovi [[svjetlost]]i. Tijekom pokusa osjetljivi Michelsonov [[interferometar]] indirektno je uspoređivao duljine putova svjetlosti, koja se gibala u dva međusobno okomita smjera: u smjeru [[Zemljina putanja|gibanja Zemlje oko Sunca]] i okomito na taj smjer. Ideja pokusa bila je jednostavna: ako je [[brzina svjetlosti]] stalna s obzirom na pretpostavljeni eter kroz koji se [[Zemlja]] giba, onda bi se njezino gibanje moglo utvrditi uspoređivanjem brzine svjetlosti u smjeru gibanja Zemlje, gdje bi trebalo doći do zbrajanja brzine svjetlosti i brzine gibanja Zemlje, s brzinom svjetlosti pod pravim kutom prema smjeru gibanja Zemlje. Međutim, razlike nije bilo, otuda naziv nulti rezultat. Izostanak tog učinka obesnažio je stoljetnu teoriju o postojanju etera i pridonio spoznaji kako je brzina svjetlosti univerzalna [[konstanta]]. Premda nije pouzdano potvrđeno da je [[Albert Einstein]] u oblikovanju [[Teorija relativnosti|teorije relativnosti]] 1905. pošao baš od toga rezultata, pokus je omogućio prihvaćanje nove [[fizika|fizike]] i novih pojmova [[prostor]]a i [[Vrijeme (fizika)|vremena]] u usporedbi s [[Klasična fizika|klasičnom Newtonovom fizikom]]. &lt;ref&gt;'''Michelson-Morleyjev pokus''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=40559] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161009030020/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=40559 |date=2016-10-09 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}


{{GLAVNIRASPORED:Morley, Edward Williams}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Američki hemičari]]</text>
      <sha1>tqlwbd331q387c2cn2u3cpqgu2a71hx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektroluminiscencija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4659164</id>
    <revision>
      <id>42695785</id>
      <parentid>42263724</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:44:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695785</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8140" sha1="bx1j911psif3en9wyljfta0yup20ucp" xml:space="preserve">[[datoteka:66ChargerDash2.jpg|mini|desno|250px|Elektroluminiscencija se primjenjuje i za instrumente [[vozila]].]]

[[datoteka:EL unlit-lit animation.gif|mini|desno|250px|Zaslon s [[Tekući kristali|tekućim kristalima]] [[LCD]] koji ima elektroluminiscentno pozadinsko svjetlo.]]

[[datoteka:Lightning 02.jpg|mini|250px|desno|Munja je isto oblik elektroluminiscencije.]]

[[datoteka:NightLight.jpg|mini|desno|250px|Elektroluminiscentna noćna svjetiljka u radu ([[snaga|snage]] 0,08&amp;nbsp;[[vat|W]] i 230&amp;nbsp;[[volt|V]] [[napon]]a, iz 1960.; [[promjer]]a 59&amp;nbsp;mm).]]

[[datoteka:Cold Cathode Fluorescent Lamp.JPG|mini|desno|250px|[[Fluorescentna cijev|Fluorescentna svjetiljka]] s hladnom [[katoda|katodom]].]]

'''Elektroluminiscencija''' je [[Svjetlost|svijetljenje]] nekih [[Dielektrik|dielektričnih tvari]] pod utjecajem [[električna struja|električne struje]] (na primjer kada se nalaze u polju [[Izmjenična električna struja|izmjenične struje]]). Pojavljuje se često kod [[tvar]]i koje [[Fluorescencija|fluoresciraju]] ili [[Fosforescencija|fosforesciraju]], ali i kod tvari koje ne pokazuju ni jednu od tih [[pojava]]. Iskorištava se za takozvane kondenzatorske svjetiljke, izvedene poput [[Električni kondenzator|kondenzatora]], koje – priključene na izmjeničnu struju – emitiraju [[Difuzija|difuznu]] svjetlost, a da za to nije potreban naročito visok [[napon]]. Na [[staklo|staklenoj]] ploči nalazi se vodljivi [[kovina|kovinski]] sloj koji služi kao jedna [[elektroda]], ispod njega dielektrična ploča koja sadržava zrnca elektroluminiscentne tvari, a ispod toga kovinska ploča kao druga elektroda kondenzatora. Boja svjetlosti ovisi o [[frekvencija|frekvenciji]] izmjenične struje i o tvari. Primjenjuje se za izradbu brojčanika [[Sat (instrument)|zidnih satova]], za &quot;svijetleće stropove&quot;, da predmeti postanu u mraku vidljivi (na primjer [[sklopni aparati|rasvjetne sklopke]]) i tako dalje. Elektroluminiscencija se primjenjuje i u [[Pojačalo|pojačalima]] slike, na primjer u posebnim vrstama fluorescentnih zastora za rad s [[Rendgenska cijev|rendgenskim aparatima]]. Pod djelovanjem [[električno polje|električnog polja]] slika se na zastoru pojača, pa se tako omogućuje rad sa znatno manjom jačinom (intenzitetom) [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]].&lt;ref&gt;'''elektroluminiscencija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17625] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180201192833/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17625 |date=2018-02-01 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

== Objašnjenje ==
Elektroluminescencija je luminescencija u bilo kojoj kemijskoj tvari, [[plin]]u, [[kapljevina|kapljevini]] ili [[krutina|krutini]], koja je pobuđena [[elektron]]ima. Obično se elektroni ubrzavaju u [[električno polje|električnom polju]], tako da dobiju dovoljno [[energija|energije]] i mogu pobuditi luminescentne tvari. Pri tome električno polje može biti konstantno ili promjenjivo, a izvor elektrona može biti izvan ili unutar uzorka. Pojavu koja se pripisuje elektroluminescenciji prvi je opazio 1672. [[Otto von Guericke|O. Guericke]] pri [[trenje|trenju]] [[sumpor]]ne lopte u mraku. Pri tome do [[emisija|emisije]] [[svjetlost]]i dolazi zbog [[Električni izboj|električnog izboja]] u [[zrak]]u, popraćenog i [[zvuk|zvučnim]] učinkom. Mnogo kasnije, 1752., [[Benjamin Franklin|B. Franklin]] je utvrdio (identificirao) munju kao prirodnu luminescentnu pojavu. [[Munja]] i luminescencija u Guerickeovom pokusu uzrokovane su elektronima pri električnom izboju u plinu, pa su oba učinka elektroluminescencija. U vremenu od 1705. do 1711. Francis Hauksbee (1660. – 1713.) izveo je [[pokus]]e u kojima je električnim izbojem pobudio na svjetlucanje mnoge tvari, uključujući [[staklo]], [[Kamenica (školjka)|kamenicu (školjku)]], [[vuna|vunu]] i [[kremen]] koji su bili elektrizirani trenjem ili lomljenjem u djelomičnom [[vakuum]]u. John Canton (1718. – 1772.) je 1768. potvrdio da luminescentne tvari mogu biti lako pobuđene izlaganjem električnim iskrama.

Kada su se mogli postići visoki [[električni napon]]i i time jaki električni izboji u razrijeđenim plinovima, porastao je zanos za primjenu elektroluminescencije za [[električna rasvjeta|električnu rasvjetu]]. John Peter Gassiot (1797. – 1877.) je 1854. pokazao električnu svjetiljku u kojoj se primjenjuje visokonaponski izboj [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; pri niskom [[tlak]]u i koja je davala približno bijelu [[svjetlost]]. Tu vrstu svjetiljke dalje su razvili Daniel McFarlan Moore (1869. – 1936.) i G. Claude, a također i [[Nikola Tesla|N. Tesla]], u razdoblju od 1890. do 1900. U primjeni su se [[Fluorescentna cijev|fluorescentne svjetiljke]] pojavile tek 1930. U fluorescentnoj svjetiljci primjenjuje se kombinacija elektroluminescencije i [[fotoluminescencija|fotoluminescencije]]. Elektroni pobuđuju [[živa|živine]] atome koji emitiraju između ostalog i [[ultraljubičasto zračenje]]. Ovo zračenje zatim pobuđuje luminescentni premaz koji emitira vidljivu svjetlost.&lt;ref&gt;&quot;Tehnička enciklopedija&quot; ('''Luminiscencija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.&lt;/ref&gt;

=== Katodoluminescencija ===
{{Glavni|Katodoluminescencija}}

'''Katodoluminescencija''' je vrsta elektroluminescencije, a nastaje bombardiranjem luminescentne tvari [[elektron]]ima.

=== Ionoluminescencija ===
'''Ionoluminescencija''' je luminescencija pobuđena [[ion]]ima. Nakon [[Katodno zračenje|katodnih zraka]] primijećene su takozvane [[kanalne zrake]] (Eugen Goldstein, 1886.), za koje se pokazalo da su pozitivni ioni zaostalih [[čestica]] [[plin]]a u cijevi pri katodnom [[vakuum]]u. Obje vrste zraka mogu pobuditi luminescenciju u nekim plinovima i [[krutina]]ma. Ioni su se, međutim, pokazali manje prikladni za pobudu od elektrona.

== Luminiscencija ==
{{Glavni|Luminiscencija}}

'''Luminiscencija''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''luminescence'': svijetljenje, svjetlucanje) je [[emisija]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] (pretežito [[svjetlost]]i, ali i [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] i [[Infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]]) koje nije pobuđeno [[toplina|toplinskim]] (termičkim) procesom i povišenom [[temperatura|temperaturom]] tvari, nego je posljedica primanja [[energija|energije]] u nekom drugom obliku. Po tome se razlikuje više oblika luminiscencije: [[bioluminiscencija]], elektroluminiscencija, radioluminiscencija (posljedica djelovanja [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućega zračenja]]), triboluminiscencija (nastaje prilikom lomljenja nekih [[kristal]]a), luminiscencija [[trenje|trenja]], kemijska luminiscencija ili kemiluminiscencija (nastaje u vezi s kemijskim promjenama u nekim tvarima), kristaloluminiscencija (nastupa kod [[kristalizacija|kristalizacije]] nekih tvari), termoluminiscencija (nastaje zagrijavanjem nekih tvari, ali samo ako su prije toga bile izložene nekomu [[zračenje|zračenju]], na primjer ionizirajućemu zračenju), fotoluminiscencija (posljedica obasjavanja određenih tvari svjetlošću svih [[valna duljina|valnih duljina]]). Tvar luminiscira kada se primanjem energije jednim od navedenih načina [[elektron]]i u [[atom]]u prvo pobude u više energetsko stanje, a zatim se emisijom dijela ili ukupne primljene energije u obliku zračenja vraćaju u osnovno stanje. Ako se luminiscencija pojavljuje za vrijeme trajanja pobude ili najviše 10&lt;sup&gt;−8&lt;/sup&gt; [[sekunda|sekundi]] nakon toga, riječ je o fluorescenciji, a opaža li se luminiscencija i pošto pobuda prestane, govori se o fosforescenciji.&lt;ref&gt;'''luminiscencija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=37550] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170703141456/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=37550 |date=2017-07-03 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Electroluminescence}}

[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]</text>
      <sha1>bx1j911psif3en9wyljfta0yup20ucp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekspozicija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4659233</id>
    <revision>
      <id>42695735</id>
      <parentid>42546270</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T14:26:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695735</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3616" sha1="1osfdzjlzerr8t699ufhcvglizwq7cy" xml:space="preserve">[[Slika:Trailing stars above Paranal.jpg|mini|Primjer ekspozicije dugačke nekoliko sati&lt;ref&gt;[http://www.astrosurf.com/sguisard/Pagim/Paranal_Star_Trails.html astrosurf.com], pristupljeno 25. veljače 2012.&lt;/ref&gt; - zvijezde na nebu ostavljaju tragove]]

[[Slika:Clifton Beach 5.jpg|mini|Ekspozicija od 15 sekundi valove &quot;pretvara&quot; u maglu]]

{{Ostale upotrebe}}

'''Ekspozicija''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''expositio'' - izložba) ili '''izloženost [[svjetlost]]i''' (oznaka ''H&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;'') je  [[fotometrija|fotometrijska]] [[mjerna veličina]] koja opisuje ukupnu količinu [[svjetlost]]i koja pada na neku [[ploha|plohu]] ([[fotografija|fotografski medij]], [[film]] ili [[senzor]]) u određenom [[Vrijeme (fizika)|vremenu]], a određena je umnoškom [[Osvjetljenje|osvjetljenja]] ''E&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;'' i njegova trajanja ''t'', to jest:

:&lt;math&gt;H_\mathrm{s} = E_\mathrm{s} \cdot t&lt;/math&gt;

[[Mjerna jedinica]] osvijetljenosti jest [[luks]] [[sekunda]] (lx s).&lt;ref&gt;'''osvijetljenost (svjetlosna izloženost ili ekspozicija)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=45822] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201028223345/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=45822 |date=2020-10-28 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

== U fotografiji ==

u svijetu [[fotografija|fotografije]] je izlaganje fotografskog filma, ploče, papira ili senzora svjetlosti.&lt;ref&gt;http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=fF1hXBk%3D&amp;keyword=ekspozicija&lt;/ref&gt; U fotografskom žargonu ekspozicijom se najčešće naziva trajanje otvora blende, tj. samo trajanje izlaganje fotografskog senzora svjetlosti. U tom kontekstu &quot;ekspozicija&quot; se mjeri u klasičnim vremenski jedinicama - sekundama, minutama ili satima, odnosno najčešće u rasponu od djela sekunde (npr. 1/4000&lt;ref name=&quot;canon&quot;&gt;[http://www.dpreview.com/products/canon/slrs/canon_eos600d Canon EOS 600D], pristupljeno 25. veljače 2012.&lt;/ref&gt;) do nekoliko desetaka sekundi (npr. 30&lt;ref name=&quot;canon&quot; /&gt;) kod modernih DSLR fotoaparata.

== Fotometrija ==
{{Glavni|Fotometrija (optika)}}
[[Fotometrija]] je grana [[optika|optike]] koja se bavi [[mjerenje]]m svojstava [[svjetlost]]i, u smislu njenog ''doživljenog'' sjaja u ljudskom oku.&lt;ref name=&quot;isbn0-07-047974-7&quot;&gt;{{Cite book |last=Bass|first=Michael| title = Handbook of optics | publisher = McGraw-Hill | location = New York |year=1995|pages=| isbn = 0-07-047974-7 | oclc = | doi = | accessdate = }}&lt;/ref&gt; Sedam osnovnih fotometrijskih [[fizikalna veličina|veličina]] opisuje svojstva svjetlosti:

{| class=&quot;wikitable float-right&quot;
|- class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;
! colspan=&quot;2&quot; | Veličina
! colspan=&quot;2&quot; | [[Mjerna jedinica]]
|-
| [[Svjetlosna energija|Energija]] ili [[količina svjetlosti]] || ''Q&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;'' || lumen sekunda || lm⋅s
|-
| [[Svjetlosni tok]] ili [[luminacijski fluks|fluks]] || ''Φ&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;'' || lumen (cd⋅[[Steradijan|sr]]) || lm
|-
| [[Intenzitet svjetlosti|Intenzitet]] ili [[jačina svetla]] || ''I&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;'' || [[kandela]] (lm/sr) || cd 
|-
| [[Svjetloća]] ili [[luminancija]] || ''L&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;'' || kandela po [[Četvorni metar|četvornom metru]] || cd/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
|-
| [[Osvetljenost]] ili [[iluminacija]] || ''E&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;'' || [[luks]] (lm/m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) || lx
|-
| Ekspozicija ili [[izloženost svjetlosti]] || ''H&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt;'' || luks sekunda || lx⋅s
|-
| [[Svjetlosna učinkovitost]] ili [[luminacijska efektnost|efektnost]] || ''η'' || lumen po [[vat]]u || lm/W
|}

== Reference ==
{{izvori}}

== Povezano ==
* [[Svetlost]]

[[Kategorija:Fotografija]]
[[Kategorija:Optika]]</text>
      <sha1>1osfdzjlzerr8t699ufhcvglizwq7cy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fašer</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4659440</id>
    <revision>
      <id>42695911</id>
      <parentid>42401932</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:51:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695911</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3808" sha1="8hjncvuvqu7ii9t1azdt6xbsduvxgcv" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Fašer
| ime_genitiv =Fašera
| izvorno_ime =الفاشر

| slika_panorama =Sudan Envoy - Darfur from above.jpg
| opis_slike =Pogled iz aviona na Fašer
| slika_lokacijska_karta_država =Sudan
| slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Fašera u Sudanu
| nadimak =

| širina-stupnjevi =13
| širina-minute =37
| širina-oznaka=N
| dužina-stupnjevi =25
| dužina-minute =21
| dužina-oznaka=E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{flag|Sudan}}
| lokacija1_ime  =[[Sudanski vilajeti|Vilajet]]
| lokacija1_info = [[Sjeverni Darfur]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| utemeljenje_ime    = 
| utemeljenje_datum  =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe=
| ime_vođe  =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =
| visina =700&lt;ref name=brit/&gt;
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina  =[[2008]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =217,827&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća=
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona  =[[UTC+3]]
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =

| web_stranica = 
}}
'''Fašer''' ([[arapski jezik|arapski]]:الفاشر/''Al-Fāshir'') je [[grad]] od 217,827 [[Stanovništvo|stanovnika]] na [[zapad]]u [[Sudan]]a u [[Sjeverni Darfur|Vilajetu Sjeverni Darfur]].&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =http://www.citypopulation.de/en/sudan/
 | title =''Egypt, Arab Republic of Egypt''
 | accessdate =25.8. 2020.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; On je i [[glavni grad|administrativni centar]] tog [[Sjeverni Darfur|Vilajeta]]

== Geografija ==

Fašer se prostire na [[sjeveroistok|sjeveroistočnim]] padinama [[vulkan]]skog [[Marra|Masiva Marra]], na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 700 [[metar]]a, na [[cesta|cesti]] od [[Kartum]]a prema [[Čad]]u&lt;ref name=lex/&gt;. Od [[Njala (Sudan)|Njale]] je udaljen 195 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija ==
Fašer je nikao kao stanica [[trgovina|trgovačkih]] [[karavana]].&lt;ref name=brit/&gt;
Krajem [[18. vijek]]a tadašnji [[darfur]]ski [[sultan]] Abdel Rahman Rašed podigao je [[palača|palaču]] i koristio Fašer kao svoju [[glavni grad|prijestolnicu]]. Uz [[palača|palaču]] je nikao današnji grad.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/place/Al-Fashir
   |title      = ''Al Fashir''
   |publisher     = Encyclopaedia Britannica
   |language      =engleski
   |accessdate = 25.8. 2020.}}&lt;/ref&gt;

Današnji Fašer je [[trgovina|trgovački]] centar za [[poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvode iz tog dijela [[Darfur]]a ([[žitarice]], [[voće]]).&lt;ref name=brit/&gt; 
On je i [[univerzitet]]ski grad od [[1990]]. i grad sa [[aerodrom]]om.&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
 |url          = https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17696
 |title        = ''Fašer''
 |publisher    = Hrvatska enciklopedija, LZMK
 |language     = hrvatski
 |accessdate   = 25.8. 2020.
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20201126184436/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17696
 |archive-date = 2020-11-26
 |url-status   = dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze==
{{Commonscat|Al-Fashir}}

* [https://www.britannica.com/place/Al-Fashir ''Al Fashir''] {{en icon}}
* [https://web.archive.org/web/20201126184436/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17696 ''Fašer''] {{hr icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Sudanu]]</text>
      <sha1>8hjncvuvqu7ii9t1azdt6xbsduvxgcv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektroslaba sila</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4659485</id>
    <revision>
      <id>42695800</id>
      <parentid>41015355</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:53:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695800</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14245" sha1="t7pgi0h0sd5j0xro264srb1hy09kfnh" xml:space="preserve">[[datoteka:Standard_Model_of_Elementary_Particles_hr.svg|mini|desno|300px|[[Standardni model]] [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]], s [[baždarni bozoni|baždarnim]] i [[Higgsov bozon|Higgsovim bozonom]].]]

[[datoteka:Nuclear Force anim smaller.gif|mini|desno|300px|[[Animacija]] međudjelovanja [[Jaka nuklearna sila|jake nuklearne sile]] (ili [[Rezidualna jaka nuklearna sila|rezidualne jake nuklearne sile]]). Mali obojeni dvostruki diskovi su [[gluon]]i.]]

[[datoteka:Beta-minus_Decay.svg|mini|desno|300px|Nestabilne [[atomska jezgra|atomske jezgre]] koje imaju višak [[neutron]]a mogu spontano ostvariti [[Beta raspad|beta (minus) raspad]], uz pomoć slabe sile, gdje se [[neutron]] raspada u [[proton]], uz zračenje [[elektron]]a i [[Neutrino|antineutrina]].]]

[[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100819.jpg|mini|desno|300 px|[[Nuklearna fuzija]] na [[Sunce|Suncu]]: slaba sila omogućuje nuklearnu fuziju četiriju [[vodik]]ovih [[atomska jezgra|atomskih jezgri]] u jezgru [[helij]]a.]]

[[datoteka:Quark structure proton.svg|mini|desno|300px|[[Proton]] je građen od dvaju [[Gornji kvark|gornjih (u) kvarkova]] i jednoga [[donji kvark|donjega (d) kvarka]]. Odabir boja pojedinih kvarkova je proizvoljan, ali sve tri boje moraju biti prisutne. [[Jaka nuklearna sila|Jake nuklearne sile]] između kvarkova posredovane su [[gluon]]ima.]]

[[datoteka:Electromagnetism.svg|mini|desno|300px|[[Ampèreov zakon]] je [[fizika]]lni zakon koji izražava činjenicu da [[magnetsko polje]] nastaje kao posljedica [[gibanje|gibanja]] [[Električni naboj|električnih naboja]].]]

'''Elektroslaba teorija''' je teorija ustanovljena pri pokušajima formulacije konzistentne teorije slabih međudjelovanja ([[slaba nuklearna sila]]), po uzoru na [[Kvantna elektrodinamika|kvantnu elektrodinamiku]]. Konstrukciju takve teorije započeli su u 1960-ima [[Sheldon Lee Glashow|S. L. Glashow]], [[Abdus Salam|A. Salam]] i [[Steven Weinberg|S. Weinberg]], temeljeći je na četirima prijenosnicima sile ([[baždarni bozoni]]) od kojih su dva nabijena, a dva neutralna. Eksperimentalna potvrda dodatne, neutralne slabe struje, koju ta konstrukcija predviđa, donijela je tim autorima Nobelovu nagradu za fiziku 1979. Za samu matematičku formulaciju te teorije, koja omogućuje i njezinu iscrpnu provjeru [[pokus]]ima, 1999. dodijeljena je još jedna [[Nobelova nagrada za fiziku]] [[Gerardus 't Hooft|G. ’t Hooftu]] i [[Martinus Veltman|M. Veltmanu]]. &lt;ref&gt;'''elektroslaba teorija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17669] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200920012801/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17669 |date=2020-09-20 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

== Standardna teorija čestica i sila ==
'''Standardna teorija čestica i sila''' je [[Kvantna mehanika|kvantnomehanički]] teorijski opis potvrđen [[pokus]]ima standardnoga modela čestica kojim su opisane elementarne čestice i njihova [[Slaba nuklearna sila|elektroslaba]] i [[Jaka nuklearna sila|jaka međudjelovanja]]. S teorijske strane opis se temelji na svojstvu renormalizabilnosti (uklonjivosti beskonačnosti koje se pojavljuju pri izračunu kvantnih petlji), a s pokusima na slaganju izmjerenih vrijednosti s onima koje daju teorijska predviđanja na razini kvantnih petlji. U 1960-ima je [[kvantna elektrodinamika]] bila jedina poznata značajna baždarna teorija. Daljnji razvoj postignut je dokazom da su i baždarne teorije sa samointerakcijom (poznate kao Yang-Millsove teorije) renormalizabilne te da renormalizabilnost vrijedi i ako je baždarna simetrija spontano slomljena. [[Elektroslaba teorija]] objedinjuje [[Elektromagnetska sila|elektromagnetske]] i jake procese na sličan način kao što [[Maxwellove jednadžbe|Maxwellovo elektromagnetsko ujedinjenje]] povezuje [[elektricitet|električne]] i [[magnet]]ske pojave. Uz elektroslabi dio, standardna teorija uključuje i opis jake sile s pomoću baždarne simetrije, takozvane SU(3) boje. Ukupno su sile standardne teorije opisane s 12 [[Baždarni bozoni|baždarnih bozona]].  

Elektroslabi dio i dio jake sile dvije su odvojene sastavnice standardne teorije. Zajedničko im je da se oslanjaju na [[Teorija relativnosti|relativističku teoriju polja]] i na dodatni princip Yang-Millsove lokalne simetrije. Riječ je o jednom od presudnih koraka poopćavanjem već poznatih globalnih (prostorno-vremensko neovisnih) internih simetrija na lokalne, zahtjevom da se u svakoj prostorno-vremenskoj točki može učiniti neovisna rotacija u određenom unutrašnjem prostoru. Najprije se početkom 1970-ih spoznalo da su elektromagnetska i slaba međudjelovanja opisana SU(2)×U(1) Yang-Millsovom teorijom, a potom da se i temeljno jako međudjelovanje kvarkova i gluona može svesti na SU(3) Yang-Millsovu teoriju boje. Utvrđena renormalizabilnost omogućuje precizne proračune koji su izloženi provjerama pokusa. Posebna je epizoda bilo svođenje jake sile na teoriju polja. Ona je zaokružena dodjeljivanjem [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade]] 2004. [[David Jonathan Gross|D. J. Grossu]], [[Hugh David Politzer|H. D. Politzeru]] i [[Frank Anthony Wilczek|F. A. Wilczeku]] za otkriće [[asimptotska sloboda|asimptotske slobode]] u teoriji [[Jaka nuklearna sila|jakoga međudjelovanja]]. Pošto je postalo jasno da je [[jaka sila]] vezana za svijet [[kvark]]ova zatočenih unutar dimenzija čestica koje oni izgrađuju, jakost te sile mora rasti pri svakom pokušaju razdvajanja kvarkova. Pokusna potvrda asimptotske slobode stavila je kvantnu kromodinamiku uz bok elektroslabe teorije i time ustanovila ukupnu teoriju baždarnoga područja, koja se temelji na umnošku grupa U(1)×SU(2)×SU(3), s malim brojem parametara (3 kontinuirane promjenljive jakosti vezanja) može se kvantitativno (brojčano) opisati golem broj rezultata [[mjerenje|mjerenja]]. Ustanovljavanje asimptotske slobode za Yang-Millsove komponente SU(2) i SU(3) u umnošku &quot;1×2×3&quot; otvara mogućnost susreta jakosti takozvanih abelovskog i neabelovskih naboja i potiče proučavanje teorija velikog ujedinjenja. Takvo stvarno ujedinjenje naboja pokazuje mogućnost veze fizikalne stvarnosti i ideala matematičke elegancije. Na tom tragu izrasla su i poopćena supersimetrična ujedinjenja, gdje i čestice različitoga spina ulaze u isti multiplet.

=== Slaba nuklearna sila ===
{{Glavni|Slaba nuklearna sila}}

Slabu nuklearnu silu je najteže objasniti od svih temeljnih sila zbog toga što se ona najmanje uklapa u definiciju [[sila|sile]]. [[Jaka sila|Jaku nuklearnu silu]] moguće je zamisliti kao privlačnu silu između [[kvark]]ova, ali pojmovi &quot;privlačna&quot; i &quot;odbojna&quot; zapravo ne odgovaraju pri opisu slabe nuklearne sile. Razlog tomu je što slaba nuklearna sila zapravo mijenja [[subatomska čestica|subatomske čestice]] iz jedne vrste u drugu, unutar iste generacije ili između generacija. Stoga je slaba nuklearna sila razlog grupiranja kvarkova i leptona u generacije. Dakle, nju osjećaju i kvarkovi i leptoni, a ne samo jedna vrsta čestica. Jaka nuklearna sila je jedina od temeljnih sila čije djelovanje osjeća samo jedna vrsta čestica. 

Ako se dva [[lepton]]a nađu u dometu slabe sile, tada je za njih moguće da prijeđu iz jedne vrste u drugu vrstu leptona, ali samo unutar iste generacije. Na primjer, [[elektron]] se može promijeniti u [[elektronski neutrino]] i obrnuto, ali elektron ne može prijeći u [[mionski neutrino]] ili u [[mion]]. Dakle, slaba sila može djelovati na leptone samo unutar iste generacije, ali ne i između generacija.

Kada su u pitanju kvarkovi, stvari su malo složenije. Slaba nuklearna sila može promijeniti jedan kvark u drugi, unutar iste generacije, ali i između generacija kvarkova. Na primjer, djelovanjem slabe nuklearne sile gornji kvark (u) se može promijeniti u donji kvark (d), isto tako ali rjeđe može se promijeniti u strani (s) ili u dubinski kvark (b). &lt;ref&gt; Svetlana Veselinović: &quot;Elementarne čestice&quot;,  [http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/VES07.pdf], završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2014., pristupljeno 27. siječnja 2020.&lt;/ref&gt;

=== Temeljna međudjelovanja ===
{{Glavni|Fundamentalne interakcije}}

'''Fundamentalne interakcije''', '''osnovne sile''' ili '''temeljno međudjelovanje''' je međudjelovanje [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]]: [[Gravitacija|gravitacijsko]], [[Elektromagnetska sila|elektromagnetsko]], [[Jaka nuklearna sila|jako]] i [[Slaba nuklearna sila|slabo]]. Sva poznata međudjelovanja posljedica su tih 4 temeljnih međudjelovanja. Temeljna međudjelovanja međusobno se razlikuju po [[čestica]]ma na koje djeluju, [[jakost]]i, dosegu i česticama koje ih prenose. Jako međudjelovanje djeluje na kvarkove i gluone, slabo međudjelovanje na kvarkove i [[lepton]]e, elektromagnetsko međudjelovanje na sve čestice nabijene [[električni naboj|električnim nabojem]], a gravitacijsko međudjelovanje na sve čestice koje imaju [[masa|masu]]. Gravitacijsko međudjelovanje između elementarnih čestica je iznimno slabo, slabo međudjelovanje je malo jače, elektromagnetsko još jače i jako je međudjelovanje najjače. Doseg elektromagnetskog i gravitacijskog međudjelovanja je beskonačan, a doseg jakog i slabog međudjelovanja je kratak, približno poput promjera [[atomska jezgra|atomske jezgre]]. Jako međudjelovanje prenose gluoni, elektromagnetsko fotoni, slabo [[W i Z bozoni|W&lt;sup&gt;±&lt;/sup&gt; i Z&lt;sup&gt;0&lt;/sup&gt; bozoni]] a gravitacijsko [[graviton]]i (koji nisu [[pokus]]ima potvrđeni).

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Međudjelovanje !! Trenutačna teorija !! Prijenosnici djelovanja !! Relativna jakost&lt;sup&gt;(1)&lt;/sup&gt; !! Ovisnost o udaljenosti !! Doseg djelovanja ([[metar|m]])
|-
| [[Jaka sila|Jaka]] || Kvantna kromodinamika &lt;br&gt;(QCD) || [[gluon]]i || 10&lt;sup&gt;38&lt;/sup&gt; || &lt;math&gt;{\sim r}&lt;/math&gt; (vidi napomenu) || 10&lt;sup&gt;−15&lt;/sup&gt;
|-
| [[Elektromagnetska sila|Elektromagnetska]] || [[Kvantna elektrodinamika]]&lt;br&gt;(QED) || [[foton]]i || 10&lt;sup&gt;36&lt;/sup&gt; || &lt;math&gt;\frac{1}{r^2}&lt;/math&gt; || 10&lt;sup&gt;−18&lt;/sup&gt;
|-
| [[Slaba nuklearna sila|Slaba]] || Kvantna aromodinamika&lt;br&gt;(QFD) || [[W i Z bozoni]] || 10&lt;sup&gt;25&lt;/sup&gt; || &lt;math&gt;\frac{e^{-m_{W,Z}r}}{r^2}&lt;/math&gt; || &lt;math&gt; \infty &lt;/math&gt;
|-
|  [[Gravitacija|Gravitacijska]] || [[Opća teorija relativnosti]]&lt;br&gt;(GR, nije kvantna teorija.) || [[graviton]]i || 1 || &lt;math&gt;\frac{1}{r^2}&lt;/math&gt; || &lt;math&gt; \infty &lt;/math&gt;
|}&lt;sup&gt;(1)&lt;/sup&gt; približne veličine. Točne vrijednosti ovise o česticama i energiji.

Međudjelovanja elementarnih čestica danas su opisana [[Standardni model|standardnim modelom čestica]], odnosno [[Standardni model|standardnom teorijom čestica i sila]]. Utemeljena su na umnošku grupa U(1)×SU(2)×SU(3). Svakoj od grupa u tom umnošku svojstven je određeni naboj, koji je izvor pridruženoga baždarnoga bozona, prijenosnika danoga temeljnoga međudjelovanja. Temeljna međudjelovanja prenosi dvanaest baždarnih bozona: foton, elektromagnetsko međudjelovanje, dva masivna W-bozona i neutralni Z-bozon slabo međudjelovanje, i osam gluona jako međudjelovanje kao što to opisuje kvantna kromodinamika (međudjelovanja kvarkova i gluona koji posjeduju jaki naboj nazvan bojom).
Jedan od glavnih ciljeva fizike elementarnih čestica je ujedinjenje temeljnih međudjelovanja. Do sada su u elektroslaboj teoriji ujedinjeni slabo i elektromagnetsko međudjelovanje u elektroslabo međudjelovanje.

=== Elementarne čestice ===
{{Glavni|Elementarna čestica}}

'''Elementarna čestica''' ili '''temeljna čestica''' spada u podgrupu [[Subatomska čestica|subatomskih čestica]] i odlikuje se najvećim stupnjem elementarnosti (temeljnosti). Temeljnost novootkrivenih subatomskih čestica ovisi o tom imaju li strukturu, mogu li se sastaviti od već postojećih čestica ili se mogu svesti na već poznate čestice. Prema [[Standardni model|standardnom modelu čestica]] smatra se da 12 temeljnih čestica izgrađuje svu tvar u svemiru: [[lepton]]i ([[elektron]], [[mion]], [[tauon]] i njima pripadajući [[Neutrino|neutrini]]) i [[kvark]]ovi. Prijenosnici međudjelovanja između čestica tvari su [[bozoni]]: [[foton]]i, [[gluon]]i, [[W i Z bozoni|W-bozoni, Z-bozoni]] i [[Higgsov bozon|Higgsovi bozoni]]. 

Kvarkovi i leptoni raspoređeni u parove koji čine tri naraštaja (generacije ili obitelji): 
* elektron (e) i njegov neutrino ν&lt;sub&gt;e&lt;/sub&gt; te gornji (u) i donji (d) kvark; 
* mion (μ) i njegov neutrino ν&lt;sub&gt;μ&lt;/sub&gt; te čarobni ili šarmantni (c) kvark i strani ili čudni (s) kvark; 
* tauon (τ) i njegov neutrino ν&lt;sub&gt;τ&lt;/sub&gt; te dubinski (b) kvark ili kvark ljepote i vršni (t) kvark ili kvark istine. 

Sva je tvar građena od lakih temeljnih čestica prvoga naraštaja, dok se teži kvarkovi pronalaze u sudarima u [[Ubrzivač čestica|ubrzivačima čestica]] ili [[Kozmičke zrake|kozmičkom zračenju]]. Te čestice nose naboje koji su izvori temeljnih sila (fundamentalne interakcije) i u tom je glavno značenje njihove temeljnosti. Danas su te sile opisane [[Standardni model|standardnom teorijom čestica i sila]].

=== Elektromagnetizam ===
{{Glavni|Elektromagnetizam}}

'''Elektromagnetizam''' je grana [[Klasična fizika|klasične fizike]] koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost [[Električni naboj|električnih]] i [[magnetizam|magnetskih pojava]], objašnjava [[svjetlost|svjetlosne pojave]] i zakone [[optika|optike]], te sve ostale vrste [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskih valova]]. Razvoj elektromagnetizma započeo je početkom 19. stoljeća pokusima [[Hans Christian Ørsted|H. C. Ørsteda]] i [[Michael Faraday|M. Faradaya]], proširio se teorijskim radovima [[James Clerk Maxwell|J. C. Maxwella]], koji je sve zakonitosti elektromagnetizma sažeo u četiri jednadžbe ([[Maxwellove jednadžbe]]), [[pokus]]ima i teorijskim radovima [[Hendrik Antoon Lorentz|H. A. Lorentza]] i [[Heinrich Rudolf Hertz|H. R. Hertza]], a vrhunac je dosegnuo u [[Posebna teorija relativnosti|specijalnoj teoriji relativnosti]] [[Albert Einstein|A. Einsteina]].

== Izvori ==
{{izvori}}


[[Kategorija:Fizika elementarnih čestica]]
[[Kategorija:Nuklearna fizika]]</text>
      <sha1>t7pgi0h0sd5j0xro264srb1hy09kfnh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fizički zakon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4659609</id>
    <revision>
      <id>42695942</id>
      <parentid>41813699</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:18:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1123" sha1="2wm79qt9ro2ix34nx8lkm80ente2w28" xml:space="preserve">'''Fizički zakon''' (takođe '''fizikalni zakon''' ili '''prirodni zakon''') je univerzalna izjava o [[Priroda|prirodnoj]] [[pojava|pojavi]] oblikovana na temelju promatranja ili izvođenja znanstvenih [[pokus]]a i [[teorija|teorije]] koja pretkazuje rezultate pokusa i tu prirodnu pojavu opisuje s pomoću matematičkih modela, obično s pomoću jedne matematičke [[Jednadžba|jednadžbe]].&lt;ref&gt;fizikalni zakon. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 1. 9. 2020. [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70315] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200811124400/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=70315 |date=2020-08-11 }}&lt;/ref&gt;

Primjer fizičkih zakona su: [[Ampèreov zakon]], [[Bernoullijeva jednadžba]], [[Boyle-Mariotteov zakon]], [[Coulombov zakon]], [[Faradayevi zakoni elektrolize]], [[Hookeov zakon]], [[Keplerovi zakoni]], [[Newtonovi zakoni]], [[Ohmov zakon]], [[Pascalov zakon]], [[plinski zakoni]], [[Stefan-Boltzmannov zakon]], [[Torricellijev zakon]], [[zakon očuvanja energije]].

[[Kategorija:Fizikalni zakoni| ]]</text>
      <sha1>2wm79qt9ro2ix34nx8lkm80ente2w28</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Faradayevi zakoni elektrolize</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4659620</id>
    <revision>
      <id>42695905</id>
      <parentid>42464169</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:37:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695905</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6443" sha1="a5lhs6bjnqo1f58nh01ddib1hz2sog7" xml:space="preserve">[[datoteka:Electrolysis Apparatus.png|mini|desno|250px|Oprema za prikaz [[elektroliza vode|elektrolize]] sa spojenim [[elektroda]]ma pod [[napon]]om [[električna struja|električne struje]].]]

'''Faradayevi zakoni elektrolize''' su dva [[fizika]]lna zakona kojima je [[Michael Faraday|M. Faraday]] opisao proces [[elektroliza|elektrolize]]. Prema prvom zakonu elektrolize, [[masa]] [[tvar]]i nataložena na [[elektroda|elektrodi]] pri elektrolizi razmjerna je umnošku kostantne [[električna struja|električne struje]] i [[Vrijeme (fizika)|vremena]] u kojem je ona tekla kroz [[elektrolit]]. Prema drugom zakonu masa različitih tvari nataložena na elektrodi pri elektrolizi razmjerna je količniku [[Molarna masa|molarne mase]] i [[električni naboj|električnoga naboja]] i[[on]]a tvari. Zakoni se mogu izraziti jednom jednadžbom: 

:&lt;math&gt;m = {M \cdot I \cdot t \over e \cdot N_A \cdot z}&lt;/math&gt;

gdje je: ''m'' - [[masa]] nataložene tvari ([[gram|g]]), ''M'' - [[molarna masa]] ([[gram|g]]/[[Mol (mjerna jedinica)|mol]]), ''I'' - jačina [[električna struja|električne struje]] ([[amper|A]]), ''t'' - [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] protjecanja električne struje ([[sekunda|s]]), ''e'' - [[Elementarni naboj|elementarni električni naboj]] (1,602&amp;nbsp;176&amp;nbsp;487·10&lt;sup&gt;&amp;minus;19&lt;/sup&gt; [[kulon|C]]), ''N&lt;sub&gt;A&lt;/sub&gt;'' - [[Avogadrova konstanta]] (6,0221412 x 10&lt;sup&gt;23&lt;/sup&gt; mol&lt;sup&gt;-1&lt;/sup&gt;), ''z'' - [[Valencija (kemija)|valencija]] [[ion]]a tvari. &lt;ref&gt;'''Faradayevi zakoni elektrolize''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69617] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160529154550/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69617 |date=2016-05-29 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

== Prvi Faradeyev zakon elektrolize ==
Između [[Električni naboj|količine elektriciteta]] koja je protekla kroz [[elektrolit]] i količine izlučenih [[kemijska tvar|kemijske  tvari]] postoji odnos koji je ustanovio Faraday 1832. On je utvrdio da dvaput [[Električna struja|jača struja]] izluči u isto vrijeme na katodi dvaput više [[vodik]]a ili neke [[kovine]], a isto tako da u dvaput duljem [[Vrijeme (fizika)|vremenu]] izluči dvaput veću količinu tvari. Prema tome '''prvi Faradeyev zakon elektrolize''' glasi: '''Množina izlučenog elektrolita razmjerna je s umnoškom jakosti električne struje i vremena, to jest s količinom proteklog elektriciteta''', pa je:

:&lt;math&gt; m = a \cdot I \cdot t &lt;/math&gt;

kako je:

:&lt;math&gt; Q = I \cdot t &lt;/math&gt;

onda dobivamo:

:&lt;math&gt; m = a \cdot Q &lt;/math&gt;

gdje je: ''m'' - količina izlučenog [[elektrolit]]a u [[kilogram]]ima, ''Q'' - [[Električni naboj|količina proteklog elektriciteta]] u As (As = C), ''I'' - [[jakost električne struje]] u [[amper]]ima, ''t'' - [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] u [[sekunda]]ma, ''a'' - elektrokemijski ekvivalent odgovarajuće tvari. Elektrokemijski ekvivalent je ona količina tvari izražena u kilogramima koju izluči jedan [[kulon]] odnosno 1 As [[elektricitet]]a.

== Drugi Faradeyev zakon elektrolize ==
'''Drugi Faradeyev zakon elektrolize''' govori kako se odnose količine različitih tvari koje izluči ista količina elektriciteta iz različitih elektrolita, odnosno ista jakost struje u isto vrijeme. Taj zakon glasi: '''Količine različitih tvari, izlučenih istom jakosti električne struje i u isto vrijeme, odnose se kao ekvivalentne mase dotičnih tvari.''' 

Ekvivalentna masa je omjer između [[Relativna atomska masa|atomske mase]] ''A'' i [[Valencija (kemija)|valencije]] ''z'' neke tvari, to jest:

:&lt;math&gt; \mbox{Ekvivalentna} \, \mbox{masa} = {A \over z}&lt;/math&gt;

Označimo li s ''m&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;'' izlučenu količinu jednog [[elektrolit]]a, a sa ''m&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;'' drugoga, i ako su ''A&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;/z&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;''  i ''A&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;/z&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;'' pripadne ekvivalentne mase, možemo drugi Faradeyev zakon matematički izraziti i ovako:

:&lt;math&gt; m_1 \, : \, m_2 = {A_1 \over z_1} \, : \, {A_2 \over z_2} &lt;/math&gt;

Budući da je prema prvom Faradeyevom zakonu ''m&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt; = a&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;∙I∙t'' i ''m&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; = a&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;∙I∙t'', prelazi taj razmjer u:

:&lt;math&gt; a_1 \, : \, a_2 = {A_1 \over z_1} \, : \, {A_2 \over z_2} &lt;/math&gt;

'''Elektrokemijski ekvivalenti odnose se isto tako kao i ekvivalentne mase odgovarajućih kemijskih tvari.'''

Pomoću prvog Faradeyovog zakona može se odrediti [[količina elektriciteta]] ''Q'' tako da se mjeri količina izlučenog elektrolita ''m'' uz poznati elektrokemijski ekvivalent ''a'' odgovarajuće tvari. Na tome se zasnivaju [[kulometrija|kulometri]] ili [[mjerni instrument]]i za mjerenje količine elektriciteta. Tako se na primjer kulometar s [[Elektrolitički plin|praskavcem]] osniva na mjerenju količina plina praskavca, koji se javlja pri [[elektroliza vode|elektrolizi vode]]. Praskavac je eksplozivna smjesa [[kisik]]a i [[vodik]]a. [[Električna struja]] jaka 1 [[amper]] izluči u 1 minuti 10,5 cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; plina praskavca (7 cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; vodika i 3,5 cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; kisika) kod [[tlak]]a 1 [[Bar (jedinica)|bar]] i 0 [[°C]]. Kulometar sa [[srebro]]m je vrlo precizan i služi za određivanje [[kulon]]a, a prema tome i [[amper]]a. Kao elektrolit služi vodena otopina srebrnog nitrata, a [[anoda]] je od čistog srebra. [[Platina|Platinska]] posuda služi kao [[katoda]] i ona se važe prije i poslije elektrolize i tako se ustanovi količina izlučenog srebra. Električna struja jaka 1 amper izluči u 1 sekundi iz otopine srebrnog nitrata 1,118 ∙ 10&lt;sup&gt;-6&lt;/sup&gt; kg (1,118 mg) srebra. 

Pitanje je sada kolika je količina električne struje potrebna da se izluči kilogram - ekvivalent odgovarajuće tvari. Pri tom moramo reći da je gramatom onolika količina tvari u gramima kolika je njena atomska masa ''A''. Iz toga proizlazi da je kilogramatom = 10&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; gramatoma. Odnosno: 

:1 kilogramatom = ''A'' kg

[[Pokus]]i su pokazali da je za izlučivanje 1 kilogramekvivalenta potrebna količina elektriciteta od 9,65 ∙10&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt; ampersekundi. taj se broj zove '''Faradeyeva konstanta''' i označuje se s ''F''. 

Valencija nekog kemijskog elementa je broj atoma vodika s kojim se može spojiti 1 atom nekog elementa: &lt;ref&gt; Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

:1 kilogram ekvivalent = 1 kilomol / valencija

==Izvori==
{{izvori}}


[[Kategorija:Hemija]]
[[Kategorija:Fizikalni zakoni]]</text>
      <sha1>a5lhs6bjnqo1f58nh01ddib1hz2sog7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Električno pražnjenje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4659704</id>
    <revision>
      <id>42695781</id>
      <parentid>42357375</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:43:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 8 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695781</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23873" sha1="j3zhf6hvqpu1bmhrwtf8j0xizuwsi1u" xml:space="preserve">[[datoteka:Elmo's fire.jpg|mini|desno|[[Vatra svetog Ilije]] na [[jarbol]]ima [[brod]]a.]]

[[datoteka:Arcing pickup shoe.jpg|mini|desno|[[Električni luk]] na [[Tračnice|tračnicama]] [[vlak]]a.]]

[[datoteka:SMAW.jpg|mini|desno|[[Ručno elektrolučno zavarivanje]] [[Elektrode za zavarivanje|obloženom elektrodom]] je najčešći oblik [[elektrolučno zavarivanje|elektrolučnog zavarivanja]].]]

[[datoteka:Ionizacni komory v dozimetru.jpg|mini|desno|[[Ionizacijska komora]] u [[dozimetar|dozimetru]].]]

[[datoteka:Geiger counter.jpg|mini|desno|[[Geigerov brojač]].]]

{{multiple image
| align = right
| direction = vertical
| header   = 
| image1   = Glow discharge regions.jpg
| caption1 = 
| width1   = 250
| image2   = Electric glow discharge schematic.png
| caption2 = 
| width2   = 250
| footer   = [[Crookesova cijev]] prikazuje različita područja električnog izbijanja u razrijeđenim [[plin]]ovima.
}}

[[datoteka:Glow discharge current-voltage curve English.svg|mini|desno|Dijagram [[električni napon]]-[[jakost električne struje]] koji prikazuje  of električni izboj plina [[neon]]a kod [[tlak]]a od 0,001 [[Bar (jedinica)|bar]], s dvije [[elektroda|elektrode]] razmaknute 500&amp;nbsp;mm:&lt;br/&gt;
A: slučajni izboji uzrokovani [[Kozmičke zrake|kozmičkim zračenjem]]&lt;br/&gt;
B: struja zasićenja&lt;br/&gt;
C: Townsend ([[lavina]]) izboj&lt;br/&gt;
D: samoodrživi Townsend izboj&lt;br/&gt;
E: nestabilno područje: [[korona (elektricitet)|koronalni izboj]]&lt;br/&gt;
F: podnormalna tinjava svjetlost&lt;br/&gt;
G: normalna tinjava svjetlost&lt;br/&gt;
H: iznadnormalna tinjava svjetlost&lt;br/&gt;
I: nestabilno područje: prijelaz u električni luk&lt;br/&gt;
J: [[električni luk]]&lt;br/&gt;
K: električni luk&lt;br/&gt;
'''A-D područje: tamni izboj'''; pojava [[ionizacija|ionizacije]], struja ispod 10 mikro[[amper]]a.&lt;br/&gt;
'''F-H područje: tinjava svjetlost'''; [[plazma]] emitira [[Tinjalica|tinjavu]] svjetlost. &lt;br/&gt;
'''I-K područje: električni luk'''; velika količina [[zračenje|zračenja]] se stvara.]]

[[datoteka:Geissler tubes (switched on).jpg|mini|desno| Suvremena izrada [[Geisslerova cijev|Geisslerove cijevi]].]]

[[datoteka:Crookes tube two views.jpg|mini|desno|[[Crookesova cijev]] (2 pogleda): na svjetlu i u tami. [[Elektron]]i putuju ravno s lijeve strane gdje je [[katoda]], na desnu stranu gdje je [[anoda]] ([[žica]] na dnu [[cijev]]i desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je [[Malteški križ]] koji baca sjenu na desnu stranu cijevi.]]

[[datoteka:Corona discharge 1.JPG|mini|desno|Korona je svjetleći izboj koji se pojavljuje obično na mjestima gdje su vodiči visokog napona svinuti pod oštrim kutom.]]

[[datoteka:Electrical Storm - GPN-2000-001879.jpg|mini|desno|[[Munja]] udara [[Space Shuttle Challenger]] prije lansiranja.]]

'''Električno pražnjenje''', '''izbijanje''' ili '''izboj''' je prolazak [[Električni naboj|električnoga naboja]] kroz [[plin]]ove u [[električno polje|električnom polju]] pri kojem zbog sudara među česticama dolazi do određenih ([[svjetlost|svjetlosnih]], [[akustika|akustičkih]], [[toplina|toplinskih]]) popratnih pojava. Plinovi su izvrsni [[izolator]]i na [[temperatura]]ma nižim od 1000 [[Kelvin|K]] (727 [[celzij|°C]]), pa će [[električna struja]] poteći tek ako se zbog nekoga vanjskog utjecaja (na primjer [[zračenje|zračenja]]) u njima pojave slobodni nosioci električnoga naboja ([[elektron]]i, [[ion]]i). Svojstva električnih izboja ovise o uvjetima u kojima je došlo do izboja (na primjer električnom [[napon]]u električnog polja, [[tlak]]u, temperaturi i vrsti plina). Uvjeti nastanka i svojstva električnih izboja proučavaju se prilikom osmišljavanja gradnje rasvjetnih tijela i izrade visokonaponske [[elektrotehnika|električne opreme]].

Pojave vezane za električni izboj su [[električni luk]], [[vatra svetog Ilije]], [[ionizacija]], [[Sunčeva korona]] i [[munja]].&lt;ref&gt;'''električni izboj''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17580] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150724160825/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17580 |date=2015-07-24 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

== Vatra svetog Ilije ==
{{Glavni|Vatra svetog Ilije}}

'''Vatra svetog Ilije''', '''vatra svetog Nikole''' ili '''vatra svetog Elma''' je gotovo neprekidno slabo do umjereno električno izbijanje u [[atmosfera|atmosferi]] praćeno svjetlošću, koje se zapaža na povišenim objektima ([[gromobran]]ima, vjetruljama, [[jarbol]]ima, općenito šiljcima i izloženim dijelovima, pa i na krilima i elisama [[zrakoplov]]a). Pojavljuje se za izraženih [[Grmljavinska oluja|grmljavinskih oluja]] kada je vrlo pojačano [[električno polje]] u donjem sloju [[Zemljina atmosfera|atmosfere]]. U hrvatskoj se tradiciji ta pojava vezuje uz [[Sveti Nikola|svetog Nikolu]], zaštitnika [[pomorac]]a i putnika, pa se koristi i naziv vatra svetog Nikole (prvi zapis kod [[Benedikt Kotruljević|Benedikta Kotruljevića]] u djelu ''O plovidbi'', 1464.). U [[meteorologija|meteorologiji]] je u uporabi i naziv vatra svetog Ilije.&lt;ref&gt;'''Elmova vatra''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17757] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304193956/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17757 |date=2016-03-04 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

== Električni luk ==
{{Glavni|Električni luk}}

'''Električni luk''' je trajno samostalno izbijanje [[elektricitet]]a u [[plin]]ovima, među [[grafit]]nim ili [[metal]]nim [[elektroda]]ma, označeno visokom temperaturom i velikom gustoćom struje, pojavom užarene katodne mrlje s jakom termoelektronskom i fotoelektronskom emisijom, te padajućom značajkom [[napon]] – [[električna struja]]. Zbog složenosti eksperimentalnih istraživanja, još su i danas neka pitanja teorije luka nedovoljno objašnjena, premda je do prvih otkrića o luku došlo već početkom 19. stoljeća (Vasilij V. Petrov 1802., [[Humphry Davy]] 1809). Podizanjem narinutoga napona dolazi najprije do različitih vrsta pražnjenja (tamno, tinjavo, prameno izbijanje) uz neznatne gustoće struje, što na kraju dovodi do trenutačnoga proboja u obliku iskre. Ako je izvor struje dovoljno jak, iskra prelazi u električni luk.

Svjetlosni i toplinski učinci električnoga luka imaju raznovrsnu tehničku primjenu (lučnice, živine i slične [[Električna žarulja|žarulje]], [[Elektrolučna peć|lučne peći]] za taljenje, aparat za [[ručno elektrolučno zavarivanje]]). Važna je uloga električnoga luka u procesima prekidanja strujnih krugova u električnim sklopnim aparatima i u procesima ispravljanja izmjenične struje u elekričnim živinim [[ispravljač]]ima.&lt;ref&gt;'''električni luk''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17582] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200924233902/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17582 |date=2020-09-24 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

== Ionizacija ==
{{Glavni|Ionizacija}}

'''Ioniziranje''' ili '''ionizacija''' je nastajanje električki nabijenih čestica, [[ion]]a, iz neutralnih [[atom]]a ili [[molekula]]. Ionizaciju može izazvati druga električki nabijena čestica (ion, [[elektron]], [[pozitron]], [[mezon]], [[proton]], [[alfa-čestica]], [[deuteron]]) koja se giba kroz plinovitu, kapljevitu ili čvrstu tvar, ako je [[kinetička energija]] čestice dovoljno velika da u sudaru s neutralnim atomima ili molekulama izbaci iz njih [[elektron]]e. Najmanja za to potrebna energija je '''energija ionizacije''' (ionizacijski potencijal), to jest [[energija]] koja je dovoljna da izolirani atom ili molekula u plinovitom stanju izgube jedan elektron, pri čemu nastaje ionski par: pozitivno nabijeni ion i izbačeni elektron. Energija ionizacije mjera je sposobnosti nekog [[Kemijski element|kemijskog elementa]] da ulazi u [[Kemijska reakcija|kemijske reakcije]] uz stvaranje iona. '''Prva energija ionizacije''' odnosi se na gubitak najslabije vezanog elektrona u neutralnom atomu, druga, veća energija ionizacije odnosi se na ionizaciju tako nastaloga [[kation]]a i tako dalje. Ukupan broj ionskih parova nastalih na jedinici duljine uzduž puta čestice naziva se '''ionizacijska gustoća''' (specifična ionizacija) i mjeri se najčešće u odnosu prema ionizacijskoj gustoći u [[zrak]]u. Ona ovisi o energiji, [[masa|masi]] i [[Električni naboj|naboju]] čestice, za razliku od '''totalne ionizacije''', to jest ukupnoga broja ionskih parova nastalih uzduž cijele staze čestice, koji ovisi uglavnom samo o energiji s kojom je čestica ušla u tvar. Atomi ili molekule mogu ionizacijom izgubiti po jedan elektron ili više njih, a izbačeni elektron može kratko vrijeme ostati slobodan, može se vezati uz neki neutralni atom ili molekulu i tako stvoriti negativno nabijen ion, ili se pak spojiti s nekim pozitivno nabijenim ionom. Prosječni put koji oslobođeni elektron prijeđe prije nego što se spoji s drugom česticom naziva se '''srednji slobodni put''' i ovisi uglavnom o [[tlak]]u plina i stupnju ionizacije, to jest o omjeru između broja nastalih iona i preostalih neutralnih atoma, odnosno molekula. Gibajući se kroz sredstvo, čestica koja uzrokuje ionizaciju postupno gubi energiju i konačno se može zaustaviti. U zraku pri temperaturi od 15 [[celzij|°C]] i tlaku od 101 325 [[Paskal|Pa]] utrošak energije po nastajanju jednog ionskoga para iznosi oko 32,5 [[eV]] i ne ovisi o uzročniku ionizacije.

Uz primarnu ionizaciju, koju izravno uzrokuje čestica, zbiva se i '''sekundarna ionizacija''', to jest proces nastajanja iona djelovanjem elektrona i iona koji su nastali primarnom ionizacijom, ako su prilikom svojega postanka dobili dovoljno veliku energiju. Neutralne čestice, na primjer [[neutron]] ili neutralni [[mezon]], mogu uzrokovati samo sekundarnu ionizaciju, predajući ili svu svoju energiju ili samo njezin dio nekoj električki nabijenoj čestici, na primjer [[proton]]u.&lt;ref&gt;'''ionizacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27752] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150802072700/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=27752 |date=2015-08-02 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

== Električno izbijanje u razrijeđenim plinovima ==
[[Plin]]ovi i [[Para|pare]] su loši [[Električni vodič|vodiči]] [[elektricitet]]a kod običnog [[tlak]]a i niskog [[električni napon|električnog napona]]. Tek onda kad se približe dva tijela, između kojih postoji visoki napon od nekoliko tisuća [[volt]]i, preskočit će električna iskra. Tako je na primjer [[zrak]] kod običnog tlaka vrlo loš vodič elektriciteta, pa za preskok iskre treba vrlo veliki napon, oko 30 000 V po centimetru duljine iskre.

U razrijeđenim plinovima pojave električnog pražnjenja su savim drugačije. Uzme se [[staklo|staklena]] cijev koja je cjevčicom spojena sa [[Vakuumska sisaljka|zračnom sisaljkom]]. Staklena cijev duga je oko 400&amp;nbsp;mm, promjera 40&amp;nbsp;mm i ispunjena zrakom. Cijev se postepeno isisava zračnom sisaljkom. Na krajevima [[cijev]]i nalaze se polne [[elektroda|elektrode]]. Pozitivna elektroda ili [[anoda]] sastoji se od tanke [[aluminij]]ske niti, a negativna elektroda ili [[katoda]] je okrugla aluminijska pločica. Elektrode se mogu spojiti s [[Proizvodnja električne energije|izvorom struje]] visokog [[napon]]a. Dok je [[zrak]] još pod [[Atmosferski tlak|atmosferskim tlakom]] od oko 1 [[Bar (jedinica)|bar]], u cijevi ne postoji nikakvo izbijanje. Kod razrjeđenja od 0,05 bara pojavi se između polova tanka vijugava, plavkasta svijetla nit. Snizujemo li tlak i dalje, nit postaje sve šira, pa će kod tlaka od 0,001 bar ispuniti gotovo cijelu staklenu cijev, tako da ispred anode bude ljubičasta svjetlost koja se zove '''pozitivni stup svjetlosti'''. Na katodi se javlja tanki sloj plave svjetlosti koja se zove '''tinjava svjetlost'''. Između tinjave svjetlosti na katodi i pozitivnog stupa na anodi nalazi se tamno područje, takozvani '''Faradayev tamni prostor'''. Kod razjeđenja od 0,000 5 bara nestaje pozitivni stup svjetlosti, a negativna tinjava svjetlost dolazi gotovo do anode, dok se '''Crookesov tamni prostor''' proširuje. Kad tlak padne na 0,000 03 bara, nestaje i negativne tinjave svjetlosti, pa se izbijanje više ne vidi. Kod ovog razrjeđenja u cijevi iz katode izlaze zrake koje na staklenoj cijevi prouzrokuju svjetlucanje ([[fluorescencija]]). Te se zrake zovu [[katodne zrake]]. Kod razrjeđenja od 0,000 001 bar prestaje fluorescencija i svaki prolaz električne struje kroz razrijeđeni plin.

Sve ove pojave su posljedica [[ionizacija|ionizacije]] razrijeđenog zraka koju proizvode [[elektron]]i. U svakom se naime plinu, pa i u zraku, nalaze uz neutralne [[atom]]e i atomi s [[električni naboj|električnim nabojem]], takozvani [[ion]]i. Na te ione djeluje [[električno polje]] privlačnom [[sila|silom]] i nastaje [[gibanje]] pozitivnih iona prema katodi, a negativnih iona prema anodi. U dugačkim cijevima dobivaju ioni velike [[brzina|brzine]], a time i veliku [[kinetička energija|kinetičku energiju]], pa dolazi do [[Sraz|sudara]] s drugim [[molekula]]ma iz kojih izbijaju elektroni i tako stvaraju nove električne naboje. Svjetlosne pojave koje se javljaju u razrijeđenim plinovima iskorišćuju se kod različitih [[Električna rasvjeta|svjetiljki]]. Pozitivnu svjetlost iskorišćuju takozvane [[Fluorescentna cijev|fluorescentne cijevi]] koje se sve više upotrebljavaju za [[električna rasvjeta|električnu rasvjetu]] jer daju jaču [[svjetlost]] nego [[električna žarulja|električne žarulje]], a osim toga troše mnogo manje [[električna energija|električne energije]].

To su ravne staklene cijevi koje se izrađuju u duljinama od 230 do 1 500&amp;nbsp;mm s promjerom od 16 do 54&amp;nbsp;mm. Na svakom kraju cijevi nalazi se [[elektroda]], načinjena od [[volfram]]ove žice u obliku [[Spirala|spirale]]. Cijev je ispunjena [[argon]]om pod malim [[tlak]]om, i u njoj se nalazi mala kapljica [[živa|žive]]. Cijevi su fluoroscentne jer su s unutarnje strane premazane specijalnom masom koja se zove [[luminofor]]. Kako se u cijevi razvijaju [[ultraljubičaste zrake]], to luminofor [[Fluorescencija|fluorescira]] pod njihovim utjecajem. [[Boja]] svjetla koju daje cijev ovisi o materijalu koji je upotrijebljen kao luminofor. Mogu se postići različite boje svjetla, pa i posve bijelo svjetlo i svjetlo slično danjem. Za paljenje takve svjetiljke treba poseban upaljač ili starter i prigušnica. Kad se priključi na [[električni napon]], [[strujni krug]] je zatvoren preko upaljača (startera) fluoroscentne cijevi. Uslijed toka struje ugriju se elektrode. Nakon kratkog vremena upaljač prekida strujni krug. Kad se struja prekine, nastaje uslijed [[samoindukcija|samoindukcije]] prigušnice relativno veliki napon između elektroda. Zbog toga se cijev upali, pa je strujni krug zatvoren kroz cijev mimo upaljača, koji je otvoren.

Među svjetiljke na udarnu ionizaciju spadaju također [[Tinjalica|tinjalice]] koje iskorišćuju negativnu tinjavu svjetlost.&lt;ref&gt;Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

=== Katodno zračenje ===
{{Glavni|Katodna cijev}}

'''Katodno zračenje''' je naziv za struju [[elektron]]a koji u cijevima s plinskim izbojem ili u elektronskim cijevima struje od [[katoda|katode]] prema [[anoda|anodi]]. Danas je naziv katodno zračenje proširen na svako odašiljanje elektrona iz katode. Rabi se u nekim vrstama elektronskih cijevi, za dobivanje [[Rendgenske zrake|rendgenskoga zračenja]] i drugo (na primjer [[katodna cijev]]).&lt;ref&gt;'''katodno zračenje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=30898] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304194951/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=30898 |date=2016-03-04 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

=== Geisslerova cijev ===
{{Glavni|Geisslerova cijev}}

'''Geisslerova cijev''' je [[staklo|staklena]] [[cijev]] s utaljenim [[elektroda]]ma, u kojima se pod sniženim [[tlak]]om nalazi neki [[plin]] (na primjer [[neon]] ili [[helij]]) ili smjesa plinova. Nazvane su prema njemačkom staklopuhaču Heinrichu Geissleru, koji ih je izrađivao po narudžbi njemačkoga [[fizičar]]a Juliusa Plückera (zato su se katkad nazivale i '''Plückerovim cijevima'''). Pri visokom [[napon]]u nastaje između elektroda u cijevi električno izbijanje, a zbog [[ionizacija|ionizacije]] plina nastaju i svjetlosne pojave. Cijevi namijenjene istraživanju svjetlosnoga [[Spektar (fizika)|spektra]] u sredini su stanjene u [[Kapilarnost|kapilaru]]. Od Geisslerovih cijevi razvile su se svijetleće cijevi, koje služe za rasvjetu i danas se, oblikovane u slova, znakove ili likove, vrlo mnogo upotrebljavaju za izradbu svijetlećih natpisa, reklama i slično. Boja svjetlosti ovisi o vrsti i tlaku plina u cijevi te o vrsti i boji stakla, a postiže se i dodatkom [[para]] nekih [[metal]]a, pa tako cijevi punjene neonom svijetle crveno, one punjene [[argon]]om i [[živa|živinim]] parama plavo, a [[natrij]]evim parama žuto itd.&lt;ref&gt;'''Geisslerove cijevi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21517] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150724203408/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21517 |date=2015-07-24 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

=== Crookesova cijev ===
{{Glavni|Crookesova cijev}}

'''Crookesova cijev''' je vakuumska cijev, preteča [[rendgenska cijev|rendgenske cijevi]] kojom su otkrivene katodne zrake. To je staklena cijev punjena plinom niskoga tlaka, s dvije elektrode na koje se dovodi visoki napon.&lt;ref&gt;[http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120101115409/http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska.htm |date=1. siječnja 2012. }} &quot;Povijest fizike&quot;, Ivan Supek, 2011.&lt;/ref&gt; Nazvana je po njenom otkrivaču [[William Crookes|Williamu Crookesu]].

=== Rendgenska cijev ===
{{Glavni|Rendgenska cijev}}

'''Rendgenska cijev''' je izvor [[Rendgenske zrake|rendgenskog zračenja]] u današnjim rendgenskim uređajima i [[strojevi]]ma. Danas se upotrebljavaju rendgenske cijevi s užarenom [[Katoda|katodom]], koje su mnogo učinkovitije u emitiranju [[elektron]]a od hladne katode u [[ion]]skim cijevima, kao što su bile Crookesova cijev ili Coolidgeova cijev.

== Korona ==
{{main|Sunčeva korona}}
U fizici i elektrotehnici, korona je svjetleći izboj koji se pojavljuje obično na mjestima gdje su [[Električni vodič|vodiči]] visokog napona svinuti pod oštrim [[kut]]om. Uz određene [[meteorologija|meteorološke]] uvjete koji pogoduju stvaranju [[ion]]a, korona se opaža na prostoru oko ovjesišta dalekovodnih [[žica]]. Pojava djeluje [[korozija|korozivno]], a uzrokuje i gubitke [[električna energija|električne energije]], pa se pri [[konstrukcija|konstrukciji]] dalekovoda nastoje izbjeći oštre promjene smjera vodiča.&lt;ref&gt;'''korona''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=33237] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170703184954/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=33237 |date=2017-07-03 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

== Munja ==
{{Glavni|Munja}}

'''Munja''' je naglo pražnjenje [[atmosfera|atmosferskog]] električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim [[oblaci]]ma (kumulonimbusima), povezano s pojavom intenzivnoga bljeska i snažnoga zvučnog udara (grom). Unutar [[Grmljavinska oluja|grmljavinskih oblaka]] [[električni potencijal]] naraste i do 3 milijuna [[Volt]]i pa zrak više nije dostatan [[izolator]] i nastaje izbijanje električnoga naboja unutar oblaka, prema drugom oblaku, prema okolnomu zraku ili prema tlu (jedno takvo izbijanje na svakih deset). Munja se može vidjeti i na udaljenostima do 150 [[kilometar]]a. Najčešća je izlomljena linearna munja. Od njezina glavnog puta često se odvaja više grana. Istraživanja linearne munje ultrabrzim [[kamera]]ma pokazala su da munja između oblaka i tla nastaje u nekoliko faza: svakoj munji prethodi početno, slabije pretpražnjenje, koje napreduje brzinom od približno 50 [[Metar u sekundi|m/s]] i postupnom ionizacijom zraka stvara takozvani kanal munje, svjetlosni, intenzivno ugrijan (do 30 000 [[Kelvin|K]]) koridor promjera nekoliko [[centimetar]]a. Kada kanal poveže oblak i [[tlo]] (ili dva suprotno nabijena oblaka), nastupi kroza nj u suprotnom smjeru obilno električno pražnjenje, glavni udar munje, koji češće putuje od tla (ili morske površine) prema oblaku nego obratno. Takvih je povratnih udara u jednoj munji više, prosječno dva, ali ih može biti i do 40, s vremenskim razmakom od prosječno 0,03 [[sekunda|sekunde]].

Električni naponi između krajnjih točka munje iznose i do 100 milijuna Volta; maksimalne su struje nekih munja 100 000 [[Amper]]a, a traju od 0,1 do 0,6 sekunda, uz temperaturu u kanalu munje višu od 20 000 [[Kelvin]]a. Zbog zagrijavanja, ionizacije i disocijacije uzduž puta munje naglo se i drastično mijenja [[tlak]] zraka, što je uzrok nastanka [[grom]]a. Opažene su i ''tihe'' munje. Munje pokazuju dvostruk razorni učinak: kod vrlo jakih struja nastaje kratkotrajno, ali vrlo jako [[magnetsko polje]], koje daje eksplozivni učinak; struje do 500 A teku dosta dugo (s obzirom na trajanje samoga svjetlosnog efekta munje), pa uzrokuju jak toplinski učinak, koji djeluje razorno, osobito na vodiče.

Uz često zapažene oblike razgranate munje, koja udara prema tlu, pojavljuje se gdjekad i takozvana biserna munja u obliku niza od 20 do 30 svjetlosnih zrna, promjera približno 10&amp;nbsp;cm i odvojenih tamnim prostorima. Plošna munja električno je izbijanje unutar oblaka, kod kojega su osvijetljene velike površine oblaka, no sam kanal munje nije zamjetljiv. Toplinska munja pojava je munje na velikoj udaljenosti od promatrača, prevelikoj da bi se čula grmljavina; ona može biti crvene boje zbog raspršenja i apsorpcije svjetlosti u zraku. [[Kugličasta munja|Kuglasta munja]] vrlo je rijetka i do danas još nerazjašnjena pojava električnoga izbijanja; pojavljuje se u obliku žute do crvene svjetleće kugle promjera 10 do 20&amp;nbsp;cm, rijetko i do 1 m, u kojoj je temperatura 4000 do 5000&amp;nbsp;°C. Kratko se vrijeme lagano kreće i nestaje tiho ili uz prasak, ostavljajući za sobom jak miris po [[sumpor]]u i nitritu.

Kada se zbog povišene vlage poveća električna provodnost zraka, kao za grmljavinskih procesa, može se na istaknutim vrhovima planina, šiljcima visokih zgrada, jarbolima i stupovima pojaviti takozvana [[vatra svetog Ilije]] ili vatra svetog Elma, električno izbijanje u obliku svjetleće zelenkaste ili plavičaste korone. Poznat je i takozvani [[plavi mlaz]], slabi mlaz plave [[svjetlost]]i koja izbija iz vrha kumulonimbusa i diže se nepoznatim mehanizmom do visine od 40 do 50&amp;nbsp;km brzinom većom od 90&amp;nbsp;km/s, te takozvani [[crveni vilenjak]], svjetlosna pojava u [[mezosfera|mezosferi]], crvenkaste do plave boje i najraznovrsnijih oblika, od velikih mjehura do oblika nalik na veliku hobotnicu, povezana sa snažnim električnim izbijanjem iz kumulonimbusa u tlo.&lt;ref&gt;'''munja''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=42456] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161009030026/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42456 |date=2016-10-09 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Električni potencijal]]
* [[Električni naboj]]

[[Kategorija:Elektromagnetizam]]</text>
      <sha1>j3zhf6hvqpu1bmhrwtf8j0xizuwsi1u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fluorescentni indikator</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4659932</id>
    <revision>
      <id>42695948</id>
      <parentid>42503308</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:37:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3962" sha1="kvgz7xzaqlmxb5qwlbqlszlm0m7t0vh" xml:space="preserve">[[datoteka:Vacuum fluorescent 1.jpg|mini|desno|Fluorescentni zaslon koji se koristio u [[videorekorder]]ima.]]

[[datoteka:vfd_car.jpg|mini|desno|Fluorescentni zaslon u [[Putničko vozilo|putničkom vozilu]].]]

'''Fluorescentni zaslon''' [[Katodna cijev|katodne cijevi]] je prozirna [[površina]] [[premaz]]ana [[Fluorescencija|fluorescentnim]] [[tvar]]ima koje svijetle i stvaraju [[slika|slike]] ovisno o tome koliko ih je [[elektron]]a pogodilo, a broj elektrona koji pada na pojedino mjesto na zaslonu u svakom trenutku ovisi o [[električni napon|električnom naponu]] na upravljačkoj rešetki. Primjenjivao se u [[osciloskop]]ima, [[radar]]ima, [[televizija|televizijskim]] prijamnicima i elektroničkim [[računalo|računalima]].&lt;ref&gt;'''zaslon (ekran)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66921] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202190614/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66921 |date=2018-02-02 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.&lt;/ref&gt;

== Luminescentni zasloni ==
[[Kemijski spojevi]] koji se nanašaju na [[zaslon]]e katodnih cijevi u radarima i osciloskopima jesu [[standard]]izirani i označeni slovom P. Takav je spoj Zn&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SiO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;∙Mn (oznaka P1) koji daje na zastoru zelenu [[emisija|emisiju]]. Često se upotrebljava i spoj ZnS∙Ag sa (Zn, Cd)S∙Cu (oznaka P7) kojim se postiže brzo gašenje modre emisije pogodne za [[Fotoaparat|fotografsko]] snimanje i polagano gašenje zelene emisije pogodne za vizuelno promatranje. Osobito je vizuelno promatranje prikladno pri sporom gibanju zrake, kao na [[radar]]u i [[osciloskop]]u. Za crno-bijele TV [[kineskop]]e upotrebljavaju se modro i žuto emitirajući spojevi, kojih kombinacija daje emisiju u bijelom. Kombiniraju se ZnS∙Ag i ZnS∙CdS∙Ag. Za kolor kineskope upotrebljavaju se tri spoja, za modro, crveno i zeleno emitiranje. Primjer kombinacije jest:

:ZnS∙Ag + 7 ZnS∙3 CdS∙Ag + 3 ZnS∙7 CdS∙Ag

U elektrooptičkim cijevima za dobivanje slike također se upotrebljavaju luminescentni zasloni. Ako uređaj pretvara [[Infracrveno zračenje|infracrvenu sliku]] u vidljivu, cijev se naziva pretvaračem slike. Pretvarači slike upotrebljavaju se za noćno gledanje. Primjenjuju se također u [[mikroskopija|mikroskopiji]] predmeta koji bi se mogli oštetiti vidljivim [[zračenje]]m. Ako se želi pojačati svjetlina slike bez promjene [[Spektralna analiza|spektralnog područja]], upotrebljavaju se pojačala slike. Ona se mnogo upotrebljavaju u [[astronomija|astronomiji]].

[[Fosforescencija|Fosforescirajući]] spojevi primjenjuju se u [[Elektroluminiscencija|elektroluminescentnim]] pločama koje mogu poslužiti kao široki svjetlosni izvori srednje jakosti. Spoj, obično [[cinkov sulfid]] ili selenid, raspršen je u prozirnom (transparentnom) [[medij]]u i položen između dviju vodljivih [[elektroda]] od kojih je barem jedna prozirna. Ako između elektroda postoji [[električni napon]], fosforescentni spoj daje jednoliku luminescentnu površinu. Ploče se upotrebljavaju kao zaslon za prikazivanje alfanumeričkih informacija na električnim računalima. U pločama sastavljenim od guste mreže elektroda (na razmaku manjem od 1&amp;nbsp;mm) pobuđuje se [[Električni izboj|izboj]] u [[plazma|plazmi]]. [[Elektron]]i pobuđuju luminescenciju fluorescentne tvari na anodi. Te se ploče mogu upotrijebiti kao kineskop za televizore u boji. Tada na anodi mogu biti tvari: YVO∙Eu, Zn&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;SO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;∙Mn i YVO&lt;sub&gt;4&lt;/sub&gt;∙Pb za dobivanje crvene, zelene i modre boje.

Fosforescentni zasloni kao pojačala upotrebljavaju se u [[radiografija|rendgenografiji]], tako da se film obično ulaže između dva zaslona (takozvane folije).&lt;ref&gt;&quot;Tehnička enciklopedija&quot; ('''Luminiscencija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

{{Elektronika}}

[[Kategorija:Elektroničke komponente]]</text>
      <sha1>kvgz7xzaqlmxb5qwlbqlszlm0m7t0vh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fotodetektor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4659934</id>
    <revision>
      <id>42695967</id>
      <parentid>42503309</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T22:39:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695967</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3966" sha1="exkf0v8jp1lnqhk7iqjxaakewvr8de9" xml:space="preserve">[[datoteka:CD-ROM Photodetector.jpg|mini|desno|300px|Fotodetektor koji je skinut s [[Optički disk (nosač podataka)|optičkog diska]]. Fotodetektor ima 3 [[Fotodioda|fotodiode]], koje su vidljive u sredini.]]

'''Fotodetektori''' ili '''fotosenzori''' su [[senzor]]i [[svetlost]]i ili drugog [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetnog zračenja]].&lt;ref&gt;{{cite journal|doi=10.1063/1.2884264|title=Study of residual background carriers in midinfrared InAs/GaSb superlattices for uncooled detector operation|year=2008|last1=Haugan|first1=H. J.|last2=Elhamri|first2=S.|last3=Szmulowicz|first3=F.|last4=Ullrich|first4=B.|last5=Brown|first5=G. J.|last6=Mitchel|first6=W. C.|journal=Applied Physics Letters|volume=92|issue=7|page=071102|bibcode = 2008ApPhL..92g1102H |url=https://semanticscholar.org/paper/79ad12dae13afd11856078a64590d0c14322778d}}&lt;/ref&gt;

Senzori svetlosti često se koriste za protivprovalne alarme i automatsku [[rasveta|rasvetu]], koja se uključuje u sumrak a isključuje u zoru.&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;&gt;Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 99), Beograd, 2007.&lt;/ref&gt;

== Princip rada ==
{{main|Fotoelektrični učinak|Fotodioda}}
Fotodetektor je vrsta [[fotoelektrični elementi|fotoelektričnog elementa]] u kojem svjetlost [[Fotoelektrični učinak|fotoelektričnim učinkom]] uzrokuje promjenu električnih svojstava. Neke vrste [[otpornik]]a, [[dioda]] i [[tranzistor]]a osetljive su na svetlost. Izlaz tih komponenata menja se u zavisnosti od promene svetlosti koja na njih pada.&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;/&gt; Tako se na primjer u [[fotootpornik]]u i fotovodiču mijenja [[električni otpor]], to jest [[električna vodljivost|vodljivost]], u poluvodičkim fotodetektorima (fotoelement, [[fotodioda]], foto[[tiristor]], foto[[tranzistor]]) mijenjaju se električna svojstva toga elementa, a iz katode fotoćelije i [[fotomultiplikator]]a izbijaju se elektroni.&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;&gt;'''fotodetektor''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=20238] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160910135314/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=20238 |date=2016-09-10 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.&lt;/ref&gt;

[[Otpornici]] i [[tranzistori]] se uklapaju u „jednačinu“ svetlosnih senzora na sledeći način:
* Otpornici zavisni od svetla nazivaju se i [[fotoćelija|fotoćelije]] ili [[fotootpornici]]. Njihova otpornost se menja u zavisnosti od količine svetlosti koja pada na njih. Tipična fotoćelija je najosetljivija na vidljivu svetlost, posebno u zelenožutom delu spektra.&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;/&gt;
* Tranzistori i diode osetljive na svetlost nazivaju se [[fototranzistori]]ma odnosno [[fotodioda]]ma. Fototranzistori i fotodiode spolja izgledaju isto. Najčešće su osetljivi na [[Infracrvena svetlost|infracrvenu svetlost]], (u osnovi to je toplota) koja se ljudskim okom ne vidi.&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;/&gt;

== Primena ==

Fotodetektor se kao bitan dio ugrađuje u sklopove koji u prvome redu služe da bi promjenom, najčešće prekidom, svjetlosnoga snopa automatski dojavili neku informaciju ili promjenu postojećega stanja, pokrenuli ili zaustavili neki uređaj i slično (na primjer alarmni uređaji u čuvanim zgradama, bankama, muzejima, uređaji za rad pokretnih stuba, za otvaranje vratiju u većim javnim prostorima, te za vrlo precizno mjerenje vremena na sportskim natjecanjima).&lt;ref name=&quot;enciklopedija.hr&quot;/&gt;

Senzori svetlosti se takođe koriste za komunikaciju. Na primer, kada koristite daljinski upravljač televizora, [[fotodioda]] u daljincu šalje [[Infracrveno zračenje|infracrvene]] signale [[fototranzistor]]u u televizoru.&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Elektronske komponente]]
* [[Fotodioda]]
* [[Senzori]]

{{Elektronika}}

[[Kategorija:Elektroničke komponente]]
[[Kategorija:Senzori]]</text>
      <sha1>exkf0v8jp1lnqhk7iqjxaakewvr8de9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Felah</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4660218</id>
    <revision>
      <id>42695918</id>
      <parentid>42691548</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:57:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695918</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1540" sha1="qf2ier0eavuwi1u0auskpf1t6z3ml8f" xml:space="preserve">[[Datoteka:Young_boy_and_girl_harvest_farm_crops_in_Egypt.jpg|mini|Mladi Felasi iz [[Egipat|Egipta]]]]
'''Felah''' ([[arapski jezik|arapski]]: فلاح/ fallāḥ=''seljak'') je [[ime]] u [[Arapi|arapskim]] [[država]]ma [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]] za [[Stanovništvo|stanovnike]] [[selo|sela]] - [[ratarstvo|ratare]], nasuprot 
[[nomadsko stočarstvo|nomadskih stočara]].&lt;ref name=lex/&gt;

U [[Egipat|Egiptu]] ih smatraju potomcima orginalnog (ne[[Arapi|arapskog]]) stanovništva&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
 | url =https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19164
 | title =''Felah''
 | accessdate =14. 09. 2016
 | language =hrvatski
 | publisher =Hrvatska enciklopedija LZMK
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20231103155320/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19164
 | archive-date =2023-11-03
 | url-status =dead}}&lt;/ref&gt; jer se vrlo rijetko [[vjenčanje|žene]] sa drugim [[Društvena grupa|Društvenim grupama]] (naročito u [[Delta Nila|Delti]]).&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/topic/fellah
   |title      = ''Fellah, Arab society''
   |publisher= Encyclopædia Britannica
   |language=engleski
   |accessdate = 14.9. 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Fellahs}}
* [https://web.archive.org/web/20231103155320/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19164 ''Felah''] {{hr icon}}
* [https://www.britannica.com/topic/fellah ''Fellah, Arab society''] {{en icon}}

[[Kategorija:Etničke grupe Afrike]]
[[Kategorija:Etničke grupe Egipta]]</text>
      <sha1>qf2ier0eavuwi1u0auskpf1t6z3ml8f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektromotor istosmjerne struje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4660269</id>
    <revision>
      <id>42695794</id>
      <parentid>42503305</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:51:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695794</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9587" sha1="2jtetnwiefsh3whknopwx4pdnuzmhl9" xml:space="preserve">{{Infobox electronic component
 |component= Elektromotor 
 |photo= Motor internals.JPG
 |photo_caption= ''Elektromotor i njegova unutrašnjost''
 |type= [[Passivity (engineering)|pasivna]] ([[elektromagnet]])
 |working_principle= [[elektromagnetska indukcija]]
 |invented= [[Michael Faraday]] ([[1821]])&lt;br&gt;[[Zénobe Gramme]] ([[1873]])
 |first_produced= [[1873]].
 |symbol= [[File:Motor serie.jpg|150px]]
 |symbol_caption = ''Elektromotor u strujnom kolu''
 |pins = plus i minus
}}
'''[[Elektromotor]] [[Jednosmjerna struja|jednosmerne struje]]''' (''DC motor'') je uređaj koji pretvara [[Električna energija|električnu energiju]] u [[Mehanička energija|mehaničku]], odnosno u [[Rotacija|vrtenje]].

Glavna prednost jednosmernih motora u odnosu na naizmenične je lakše upravljanje brzinom, momentom i smerom obrtanja.&lt;ref name=&quot;automatika.rs&quot;&gt;[https://www.automatika.rs/baza-znanja/mehatronika/dc-elektromotori.html DC Elektromotori]&lt;/ref&gt; Brzina obrtanja motora ovisi o kombinaciji napona i struje, te o opterećenju. [[Brzina]] motora proporcionalna je naponu, dok je moment proporcionalan struji. Zbog ovih svojstava, istosmjerni motor često se upotrebljava u pogonima koji zahtijevaju upravljanje brzinom. Brzina motora se može mijenjati promjenom otpora armature, ili uporabom promjenjivog [[Izvor napona|naponskog izvora]].&lt;ref&gt;Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

Elektromotor može raditi i kao [[električni generator|generator]] istosmjerne struje, ako se pokreće vanjskom [[sila|silom]]. Ako se njegov [[rotor]] spoji s izvorom rotacije, na izvodima će se inducirati [[napon]]. Svojstven dio istosmjernog motora je [[Komutator (elektromotor)|kolektor]], pa se naziva i '''kolektorski motor'''.

== Historija ==

Najjednostavniji istosmjerni motor je [[1821]]. otkrio [[Michael Faraday]]. Taj se motor sastojao od slobodnog zavoja žice koji je slobodno plutao na sloju [[živa|žive]], a u čijem se središtu nalazio [[magnet]]. Kada se kroz zavoj žice propustila istosmjerna struja oko zavoja se stvorilo [[magnetsko polje]] uslijed čega se žica počela okretati oko magneta. Istosmjerni motor ([[engleski|eng]]. ''DC motor''), kakav danas poznajemo slučajno je [[1873]]. otkrio [[Zénobe Gramme]] kada je na [[dinamo]] koji je proizvodio struju spojio drugi dinamo koji se počeo okretati kao motor.

== Načelo rada ==
{{main|Elektromagnetska indukcija}}
[[datoteka:Ejs Open Source Direct Current Electrical Motor Model Java Applet ( DC Motor ) 80 degree split ring.gif|desno|mini|Prikaz rada istosmjernog motora.]]
[[datoteka:Universal motor commutator.jpg|mini|desno|Dijelovi istosmjernog motora: ''(A)'' [[Komutator (elektromotor)|komutator]], ''(B)'' [[četkica]], ''(C)'' [[Električna zavojnica|namot]] [[Rotor (elektrotehnika)|rotora]], ''(D)'' namot [[stator]]a ''(F)'' priključak namota, ''(E)'' vodilica četkice.]]

Osnovni princip rada je da [[sila]] djeluje na [[električni vodič]] kada njime u [[magnetsko polje|magnetskom polju]] protječe [[električna struja]], a u vodiču se inducira [[električni napon]] kada se giba u magnetskom polju ([[elektromagnetska indukcija]]).

Motori jednosmerne struje se, u osnovi, sastoje od elektromagneta na osovini koja rotira između dva stalna [[magnet]]a.&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;&gt;Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 102), Beograd, 2007.&lt;/ref&gt; Pozitivan i negativan pol napajanja povezuju se tako da svaki kraj elektromagneta ima isti polaritet kao stalan magnet pored njega. Isti polovi magneta međusobno se odbijaju. To odbijanje pokreće elektromagnet i izaziva obrtanje osovine. Kako se osovina obrće, tako pozitivna i negativna veza elektromagneta menjaju mesta, pa magneti nastavljaju da „guraju“ osovinu. Jednostavan mehanizam sastavljen od [[Komutator (elektromotor)|komutator]]a (točkića kod koga je svaki segment povezan s različitim krajem elektromagneta) i četkica koje dodiruju komutator, uzrokuje promenu veza. Komutator se obrće zajedno sa osovinom dok su četkice stacionarne, s tim da je jedna povezana s pozitivnim polom napajanja a druga s negativnim. Dok osovina komutator rotira, menja se segment koji je u kontaktu sa svakom četkicom. Tako se menjaju krajevi elektromagneta povezani s pozitivnim, odnosno negativnim naponom.&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;/&gt;

Protjecanjem istosmjerne struje kroz [[električni vodič|vodič]] koji se nalazi u magnetskom polju stvara se, prema [[pravilo lijeve ruke|pravilu lijeve ruke]], [[sila]] koja stvara moment koji zakreće rotor. [[Električna veza]] između rotora i izvora struje se ostvaruje tako da se izvor spoji na [[grafit]]ne [[četkica|četkice]] koje kližu po komutatoru. Prilikom prelaska četkice s jedne na drugu lamelu komutatora, postoji trenutak kada se izvor nalazi u kratkom spoju uslijed čega dolazi do iskrenja četkica. Iskrenje četkica dovodi do polaganog uništavanja grafitnih četkica, do [[oksidacija|oksidacije]] i trošenja komutatora, pa je to glavni nedostatak ove vrste [[motor]]a. Iskrenje se pojačava ako se povećava: brzina okretanja motora ([[broj okretaja]]), [[električni napon]], [[opterećenje]], odnosno struja kao posljedica povećanja napona ili opterećenja. Iskrenje osim samog uništavanja komutatora i četkica za posljedicu ima i stvaranje čujnog i električnog [[šum]]a.

== Formula ==

Inducirani električni napon ''U'' može se izračunati sledećom formulom:

:&lt;math&gt; U = B \cdot l \cdot v &lt;/math&gt;

gdje je:
: ''B'' - [[magnetska indukcija]] ([[gustoća magnetskog toka]]), izraženo u [[tesla]]ma, 
: ''l'' - [[dužina]] [[električni vodič|vodiča]] koji se giba u [[magnetsko polje|magnetskom polju]], u [[metar|metrima]] i 
: ''v'' - [[brzina]] vodiča u [[Metar u sekundi|m/s]]; što je brzina veća, to će biti i veći broj presječenih [[magnet]]skih [[silnice|silnica]] u sekundi.

[[Magnetsko polje]] je posrednik pretvorbe [[energija|energije]], a moguće ga je stvarati i održavati električnim strujama ili trajnim [[magnet]]ima.

== Karakteristike ==

U katalozima proizvođača obično se navodi nekoliko specifikacija motora. Dve ključne stavke koje morate uzeti u obzir jesu:
* Brzina: Izražena u obrtajima u minutu (engl. ''revolutions per minute'', rpm). Potrebna brzina zavisi od predviđene namene. Primera radi, kada želite da napravite model automobila, potrebna je brzina od 60 obrtaja u minutu - tada će motor okretati točkove jednom u sekundi.
* Radni napon: Radni napon se navodi kao opseg dozvoljenih napona. U elektronskim projektima se uobičajeno koristi motor koji radi u opsegu od 4,5 do 12 volti. Obratite pažnju i na nominalni napon i navedeni broj obrtaja u minutu. Motor se okreće navedenom brzinom kada se napaja nominalnim naponom. Ako je napon manji od nominalnog, motor se okreće sporije.&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;/&gt;

Motori jednosmerne struje imaju dva izvoda (ili terminala za koji se povezuju žice) - po jedan za pozitivan i negativan napon napajanja. Motor se pokreće dovođenjem jednosmernog napona, a zaustavlja isključivanjem napona.

== Primena ==
[[File:Mini 4WD.jpg|thumb|Elektromotor na autiću]]

Zbog mogućnosti kontinuirane promjene brzine okretanja istosmjerni se motor koristi u [[industrija|industriji]] te za pogon tračnih i nekih posebnih [[vozila]] ([[tramvaj]]a, [[lokomotiva]], [[Električni automobil|elektromobila]] i drugo). [[Brzina]] se mijenja na razne načine, a u suvremenim se pogonima upravlja [[računalo]]m. Zbog mogućnosti napajanja iz [[akumulator]]skih [[baterija]], istosmjerni se motor koristi i kao pokretač [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora s unutarnjim izgaranjem]] (na primjer u [[automobili]]ma i [[dizel]]skim [[agregat]]ima). Ipak, zbog izrade komutatora i njegova održavanja te habanja [[četkica]] i popratnog iskrenja, istosmjerni se motor, s obzirom na nabavnu cijenu i pogonsku pouzdanost, manje koristi nego kavezni [[asinkroni motor]].&lt;ref&gt;'''električni motor (elektromotor)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17584] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190607033114/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17584 |date=2019-06-07 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt;

Motor jednosmerne struje se takođe koristi za vibriranje pametnih telefona. Takav motor pretvara električnu energiju uskladištenu u bateriji u kretanje.&lt;ref name=&quot;McComb i Earl Boysen 2007&quot;/&gt;

== Elektromotor bez četkica ==
{{glavni|Istosmjerni motor bez četkica}}

Zbog nedostataka koje uzrokuje komutator u novije vrijeme razvijen je istosmjerni motor bez četkica (eng. ''Brushless DC electric motor'') koji na rotoru ima permanentni [[magnet]], dok se kroz statorske namote propušta struja koja dovodi do zakretanja rotora. Strujom koja prolazi kroz statorske namote se upravlja elektroničkim sklopom, takozvanim elektroničkim komutatorom ili inverterom, koji zamjenjuje klasični komutator. Da bi se moglo ispravno odrediti kroz koji namot će elektronički komutator poslati struju, i struju kojeg smjera, takav motor mora imati [[senzor]] položaja rotora na osnovu čega se upravlja radom samog komutatora.

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
{{Commons category|DC motors}}
* [[Elektromotor]]
* [[Jednosmerna struja]]

== Vanjske veze ==
* [https://www.automatika.rs/baza-znanja/mehatronika/dc-elektromotori.html DC Elektromotori]

{{Elektronika}}

[[Kategorija:Elektroenergetika]]
[[Kategorija:Strojevi]]
[[Kategorija:Elektroničke komponente]]</text>
      <sha1>2jtetnwiefsh3whknopwx4pdnuzmhl9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Elektromotor izmjenične struje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4660270</id>
    <revision>
      <id>42695795</id>
      <parentid>41017501</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:51:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695795</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7414" sha1="fck2no0dzbih1tglhl62yjjc606fo7r" xml:space="preserve">[[datoteka:Rotterdam Ahoy Europort 2011 (14).JPG|desno|250px|mini|Presjek kroz [[Indukcijski motor|indukcijski ili asinkroni elektromotor]].]]

[[datoteka:3phase-rmf-noadd-60f-airopt.gif|mini|desno|250px|[[Okretno magnetsko polje]].]]

[[datoteka:Synchronmot.jpg|desno|250px|mini|Mali [[Sinkroni stroj|sinkroni motor]] s [[reduktor]]om iz [[mikrovalna pećnica|mikrovalne pećnice]].]]

[[datoteka:Universalmotor 3.JPG|desno|250px|mini|Univerzalni motor koji se koristi za [[usisivač]].]]

'''Elektromotor izmjenične struje''' je [[elektromotor]] koji pokreće [[izmjenična struja]]. Može biti asinkron i sinkron. 

== Izmjenični asinkroni ili indukcijski motor ==
{{glavni|Indukcijski motor}}

'''Izmjenični asinkroni''' ili '''indukcijski motor''', koji se napaja iz mreže [[Izmjenična električna struja|izmjeničnoga trofaznog ili jednofaznog napona]], najviše se koristi u [[industrija|industrijskim postrojenjima]]. Takav motor izveden za priključak na jednofaznu mrežu služi i u manjim uređajima, na primjer u radioničkim, laboratorijskim i kućanskim uređajima (crpke, perilice rublja i posuđa, hladnjaci). U asinkronome motoru okretno se [[magnetsko polje]] stvara prolaskom [[Trofazna struja|trofazne struje]] kroz trofazne namote smještene na [[stator]]u. Ono se može stvoriti i priključkom motora na jednofaznu mrežu, ako se dva fazna namota prostorno pomaknu za prikladan kut i ako se u jedan namot doda [[električni kondenzator]], kojim se ostvari fazni pomak među strujama kojima se napajaju ta dva namota ('''kondenzatorski motor'''). Nastalo okretno statorsko magnetsko polje inducira u rotorskim vodičima napone i struje koje stvaraju svoje okretno magnetsko polje. Međudjelovanjem tih dvaju polja stvaraju se elektromagnetske sile i [[zakretni moment]]i uzrokuju [[vrtnja|vrtnju]] [[Rotor (elektrotehnika)|rotora]]. Te sile i momenti postoje samo dotle dok [[silnice]] okretnoga polja sijeku [[električni vodič|električne vodiče]] rotora, a nestale bi onoga časa kada bi se brzine rotora i okretnoga polja izjednačile (sinkrona brzina), to jest kada bi nestalo relativnoga gibanja vodiča rotora prema okretnome polju, pa prema tome i induciranih napona i struja u rotorskim vodičima. Za ispravan rad takva motora nužno je da brzina vrtnje rotora bude neznatno manja od sinkrone brzine (takozvano klizanje rotora), pa odatle naziv asinkroni motor.

'''Kavezni motor''' je najčešće upotrebljavana vrsta asinkronoga motora nazvan prema rotorskom namotu koji se sastoji od neizoliranih, najčešće [[aluminij]]skih vodiča simetrično raspoređenih po obodu željezne jezgre rotora i kratko spojenih na oba kraja, što nalikuje kavezu ili krletki. Takav motor ima najveću primjenu u industriji jer u njegov rotor ne moramo dovoditi nikakvu struju, pa nisu potrebne ni četkice mi kolektor. Da bi se spriječilo njegovo preveliko zagrijavanje, na osovini rotora nalazi se [[ventilator]]. Sinhroni i asinhroni motori vrlo su jednostavni po konstrukciji, a time i jeftiniji od ostalih motora. I to osobito asinkroni motor, koji nema [[Komutator (elektromotor)|kolektora]] ni kliznih koluta. &lt;ref&gt;'''električni motor (elektromotor)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17584] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190607033114/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17584 |date=2019-06-07 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt;

Velika je zasluga [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] da je otkrio rotacijsko magnetsko polje pomoću kojeg je omogućio konstrukciju asinkronog motora. Rotacijsko [[magnetsko polje]], to jest magnetsko polje se vrti, možemo proizvesti s najmanje dvije izmjenične struje koje su pomaknute u fazi. Nalazi li se u tom rotacijskom magnetskom polju šupalj bakreni [[valjak]], magnetske [[silnice]] će ga u vrtnji sjeći, i u njemu će se inducirati električna struja. Magnetsko polje će djelovati na tu struju tako da će se valjak okretati u istom smjeru kojem se vrti magnetsko polje. U praksi se proizvodi rotirajuće magnetsko polje pomoću [[Trofazna struja|trofazne struje]], a rotor je izrađen iz [[Bakar (element)|bakrenih]] ili [[aluminij]]skih štapova, međusobno [[Izolacija|izoliranih]], koji su na krajevima kratko spojeni prstenima. Kako takav rotor izgleda kao kavez, zove se i kavezni rotor. &lt;ref&gt; Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

=== Sinkroni motor ===
{{glavni|Sinkroni stroj}}

'''Sinkroni motor''' ne razlikuje se u izvedbi statora od asinkronoga, ali su na rotoru ugrađeni trajni magneti ili je rotorski namot napajan istosmjernom strujom iz posebnog izvora. Takav će se rotor vrtjeti sinkrono s okretnim poljem stvorenim višefaznim statorskim strujama. Brzina vrtnje sinkronoga motora proporcionalna je [[frekvencija|frekvenciji]] u mreži na koju je motor priključen, a kako je ta frekvencija stalna, stalna je i brzina vrtnje bez obzira na opterećenost motora. Prednost je sinkronoga motora prema asinkronomu što ne opterećuje mrežu jalovim strujama za svoje [[Magnetizacija|magnetiziranje]], čak može davati jalovu struju u mrežu. Međutim, nedostatak mu je što pri svakom uključivanju na [[Električne mreže|električnu mrežu]] njegovu brzinu vrtnje treba približiti sinkronoj brzini, bilo malim pomoćnim motorom bilo u asinkronom radu, a zatim je sinkronizirati.

Generator izmjenične struje može također poslužiti i kao motor, samo namotaj statora treba priključiti na izvor izmjenične struje, a namotaj rotora na izvor istosmjerne struje. Kako magneti na rotoru imaju stalne polove, dok se polovi statora mijenjaju kao i [[izmjenična struja]], to se rotor mora okretati istom kutnom brzinom kolika je i [[frekvencija]] izmjenične struje. Zbog toga se on zove sinhroni motor. Ako se na primjer južni pol rotora između suprotnih polova statora, rotor će nastojati da se okrene prema sjevernom polu statora. Tu bi on stao kad se u istom trenutku ne bi promijenio smjer struje u statoru, te od sjevernog pola statora nastao južni pol. Zato se sinhroni motor ne može sam pokrenuti, jer kako se smjer struje u statoru brzo mijenja, tako se mijenja i smjer zakretnog momenta kojim magnetsko polje statora djeluje na rotor. Kod pokretanja mora biti odmah postignut [[sinkronizacija]] (istovremenost) između brzine rotora i frekvencije izmjenične struje da se motor može okretati. Zato se pokretanje vrši rukom kod malih motora ili pomoćnim motorom kod većih strojeva. Ako bi zbog opterećenja takav motor zaostao u brzini, izgubio bi sinhronizam i stao. Stoga se takvi motori ne mogu upotrijebiti tamo gdje se opterećenja mijenjaju.

== Univerzalni motor ==
'''Univerzalni motor''' sadrži [[Komutator (elektromotor)|komutator]] i zato može biti priključen na istosmjernu ili izmjeničnu mrežu. Na istosmjernome naponu radi kao serijski istosmjerni motor, a na izmjeničnome naponu smjerovi magnetiziranja uzbudnog i armaturnog namota istodobno se mijenjaju u ritmu frekvencije izmjenične mreže, čime se ostvaruju uvjeti za motorski rad. Zbog svoje univerzalnosti prikladan je za primjenu u laboratorijskim, radioničkim i kućanskim aparatima (razni električni alati, bušilice, miješalice, mlinovi, usisivači, sušila i slično).

== Izvori ==
{{izvori}}


[[Kategorija: Elektroenergetika]]
[[Kategorija: Strojevi]]</text>
      <sha1>fck2no0dzbih1tglhl62yjjc606fo7r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ekvipotencijal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4660494</id>
    <revision>
      <id>42695737</id>
      <parentid>41018698</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T14:35:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3012" sha1="sru8cq4yqjpquwz1tfg1q0zw0xz46x6" xml:space="preserve">[[datoteka:Feldlinien und Äquipotentiallinien.png|mini|desno|350px|Ekvipotencijalne plohe (crvene) i [[silnice]] polja (crne) u nekom fizikalnom polju.]]

[[datoteka:Magnet0873.png|desno|mini|350px|[[Magnetsko polje|Magnetske silnice]] mogu se [[pokus]]om zapaziti ako se iznad [[magnet]]a postavi [[staklo|staklena]] ploča i na nju pospe [[željezo|željezna]] pilovina te se ploča lagano potrese. Slova N i S predstavljaju položaje sjevernog i južnog pola.]]

'''Ekvipotencijalne plohe''' su zamišljene [[Ploha|plohe]] koje obuhvaćaju sve [[točka|točke]] u [[prostor]]u u kojima je [[potencijal]] [[Polje (fizika)|fizikalnoga polja]] jednake vrijednosti. Po ekvipotencijalnim plohama može se [[Gibanje|gibati]] neka [[čestica]] (na primjer [[električni naboj]] u [[električno polje|električnom polju]], stalni [[magnet]] u [[magnetno polje|magnetnom polju]], [[fizikalno tijelo]] u [[gravitacijsko polje|gravitacijskom polju]]) bez utroška [[Rad (fizika)|rada]]. [[Silnice]] polja okomite su na ekvipotencijalne plohe. &lt;ref&gt;'''ekvipotencijalne plohe''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17510] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200928021342/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17510 |date=2020-09-28 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

== Silnice ==
{{Glavni|Silnice}}

'''Silnice''' su zamišljene crte, sa strelicama ili bez njih, kojima se predočuju različita svojstva fizikalnih polja; pružaju se u smjeru djelovanja [[sila]], a njihova [[gustoća]] opisuje jakost polja. Okomite su na ekvipotencijalne plohe. Silnice konkretnih električnih i magnetskih polja mogu se iscrtati s pomoću staklenoga praha ili [[željezo|željezne]] piljevine.

=== Silnice električnoga polja ===
{{Glavni|Električno polje}}

Silnice električnoga polja zamišljene su usmjerene crte koje izlaze iz pozitivnih električnih naboja, a završavaju u negativnim električnim nabojima, te svojom gustoćom i oblikom prikazuju smjer i jakost električnoga polja u nekome dijelu prostora.

=== Silnice magnetskoga polja ===
{{Glavni|Magnetsko polje}}

Silnice magnetskoga polja zamišljene su zatvorene krivulje (nemaju početak ili kraj) koje svojim oblikom i gustoćom prikazuju [[jakost magnetskog polja]] u nekome dijelu prostora. 

=== Silnice gravitacijskoga polja ===
{{Glavni|Gravitacijsko polje}}

Silnice gravitacijskoga polja zamišljene su usmjerene crte koje dolaze iz beskonačnosti i uviru u [[masa|masu]], te svojom gustoćom i oblikom prikazuju smjer i jakost gravitacijskoga polja u nekome dijelu prostora. &lt;ref&gt;'''silnice''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=55969] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170816194132/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55969 |date=2017-08-16 }} &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Mehanika fluida]]
[[Kategorija:Geometrija]]</text>
      <sha1>sru8cq4yqjpquwz1tfg1q0zw0xz46x6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fast &amp; Furious</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4666046</id>
    <revision>
      <id>42695908</id>
      <parentid>42378859</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:45:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695908</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8450" sha1="sfe6d0f50shb7dy596kedsj0hotm061" xml:space="preserve">{{Infokutija film
| naslov = Fast &amp; Furious
| slika  = Fast-furious-logo-fast-furious.png
| director       = [[Justin Lin]]
| producer       = {{Plainlist|
* [[Neal H. Moritz]]
* [[Vin Diesel]]
* Michael Fottrell
}}
| writer         = [[Chris Morgan (writer)|Chris Morgan]]
| based_on       = {{Based on|[[List of Fast &amp; Furious characters|Characters]]|[[Gary Scott Thompson]]}}
| starring       = {{Plainlist|
* [[Vin Diesel]]
* [[Paul Walker]]
* [[Michelle Rodriguez]]
* [[Jordana Brewster]]
* [[John Ortiz]]
* [[Laz Alonso]]
&lt;!-- Per billing block --&gt;
}}
| music          = [[Brian Tyler]]
| cinematography = [[Amir Mokri]]
| editing        = {{Plainlist|
* [[Christian Wagner]]
* [[Fred Raskin]]
}}
| studio         = [[Universal Pictures]]&lt;ref name=&quot;afi&quot;&gt;{{cite web|url=https://catalog.afi.com/Film/64883-FAST-FURIOUS|title=Fast &amp; Furious|work=[[AFI Catalog of Feature Films]]|access-date=March 19, 2020}}&lt;/ref&gt;
[[Original Film]]
| distributor    = Universal Pictures&lt;ref name=&quot;afi&quot; /&gt;
| released       = {{Film date|2009|03|12|[[Universal CityWalk]]|2009|04|03|United States}}
| runtime        = 107 min.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bbfc.co.uk/releases/fast-furious-2009-0 |title=Fast &amp; Furious |publisher=[[British Board of Film Classification]] |access-date=April 14, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924042838/http://www.bbfc.co.uk/releases/fast-furious-2009-0 |archive-date=2015-09-24 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
| country        = {{flag|Sjedinjene Države}} 
| language       = engleski
| budget         = 85 mil. $&lt;ref name=&quot;reuters&quot;&gt;{{cite news|url=https://www.reuters.com/article/idUSTRE53424X20090405/ |title=Fast &amp; Furious speeds to No. 1 worldwide |publisher=Reuters |date= April 5, 2009 |quote=cost about $85 million to make, the studio said. |access-date=April 29, 2020 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Mojo&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=fastandthefurious4.htm |title=Fast and Furious (2009) |publisher=[[Box Office Mojo]] |access-date=April 29, 2010}}&lt;/ref&gt;
| gross          = 363.2 mil. $&lt;ref name=&quot;Mojo&quot;/&gt;
| prethodi = ''[[The Fast and the Furious: Tokyo Drift]]'' (2006)
| slijedi = ''[[Fast Five]]'' (2011)
}}
'''Fast &amp; Furious''' ([[hrvatski jezik|hrv.]] ''Brzi i žestoki: Povratak'', [[srpski jezik|srp.]] ''Paklene ulice 4/Паклене улице 4''), [[SAD|američki]] [[akcijski film]] redatelja [[Justin Lin|Justina Lina]] iz [[2009]]. godine i 4 film iz [[Brzi i žestoki (filmski serijal)|serijala]].

== Radnja ==

Pet godina nakon bjekstva iz SAD-a, {{efn| Kao što je prikazano u filmu iz 2001. godine ''[[Brzi i žestoki (film iz 2001)|Brzi i žestoki]]''.}} [[Dominic Toretto]] - Dom i njegova nova posada koju čine njegova djevojka Letti, Tego Leo, Rico Santos, Cara i [[Han Lue]], otimaju cisterne sa gorivom u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Dom sumnja da im je policija na tragu, te prisiljava posadu da se raspusti i krene svojim putem, a Han odluči da ide u Tokio. Shvativši da mora da ide, Dom bježi, ostavljajući Letti iza sebe da bi je zaštitio od opasnosti.

Tri mjeseca kasnije, Dom sada boravi u [[Panama Citi]]ju, zove ga njegova sestra Mia i kaže da je Letti ubijena. Dom se vraća u Los Angeles da prisustvuje njenoj sahrani. Ispituje mjesto nesreće i pronalazi tragove [[nitrometana]] na zemlji. Posjećuje jedinog automehaničara u LA-u koji koristi nitrometan i primorava ga da mu kaže ime čoveka koji je naručio gorivo (Dejvid Park) i on mu kaže da je jedini automobil koji koristi nitrometan u okolini zeleni 1972 [[Ford Gran Torino]] Sport.

U međuvremenu, [[FBI]] agent Brajan O'Conner pokušava da uđe u trag meksičkom [[narkobosu]] Arturu Bragi. Njegova pretraga ga vodi do Dejvida Parka, a njegovu adresu pronalazi koristeći evidenciju o ilegalnim modifikacijama na automobilima. Dom prvi stiže u Parkov stan i drži ga obješenog za noge kroz prozor sve dok ne izvuče dovoljno informacija prije nego što Brajan stigne. Brajan spašava Parka i on postaje novi doušnik FBI-a. Park uvodi Brajana u [[Ulična trka|Ulične trke]]. Brian bira modifikovani 2002 [[Nissan Skiline GT-R]] R34 &lt;ref&gt;[http://vvv.imcdb.org/vehicle_239575-Nissan-Skiline-GT-R-R34-2002. html / 2002 Nissan Skiline GT-R &amp; # 91; R34 &amp; # 93;]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; sa parkinga zapljenjenih automobila. Dom učestvuje u trci sa svojim modifikovanim 1970 [[Chevrolet Chevelle SS]]. [[Gisele Yashar]], Bragina veza, otkriva da će pobjednik trke postati posljednji vozač tima koji će prevoziti [[heroin]] na granici između [[Meksiko|Meksika]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Dom pobjeđuje udarajući Brajanov automobil tako da Brajan gubi kontrolu. Brajan koristi svoju moć FBI-ovog agenta da uhapsi jednog od vozača (Dwight Mueller) i zauzima njegovo mjesto u timu.

Tim se sastaje sa jednim od Braginih ljudi, Feniksom, a Dom primjećuje da Feniks vozi isti Torino kojeg je opisao mehaničar. Voze se preko granice pomoću tunela kako bi izbjegli da budu otkriveni. Dom se suočava sa Feniksom i saznaje da je on ubio Letti kada je pokušavala da pobjegne. Dom inscenira eksploziju svog vozila koja uništava i njegov automobil i nekoliko drugih, uključujući i Brajanov. U haosu koji je usljedio, Dom i Brajan otimaju 1999. [[Hammer H1]] sa heroinom u vrednosti od 60 miliona dolara, vraćaju se u LA i skrivaju heroin na parkingu zapljenjenih automobila, gdje Brajan uzima modifikovani [[Subaru Impreza VRKS STI]] Hatchback; nakon toga se vraćaju u Domovu kuću, gdje je i Mija.

Dom saznaje da je Brajan bio zadnja osoba koja je imala kontakt s Letti, te ga napada sve dok mu on ne objasni da je Letti radila na tajnom zadatku - pratila je Bragu u zamjenu za čišćenje Domovog dosijea. Brajan kaže nadređenima da će u zamjenu za Domovo pomilovanje namamiti Bragu u zamku, prisiljavajući ga da se pojavi kako bi razmenio novac za heroin. Na mjestu razmjene čovek koji tvrdi da je „Braga“ otkriven je kao mamac, a „Campos“ - pravi Braga - pobjegne sa Feniksom u [[Meksiko]]. U haosu koji je usljedio, Feniks je zamalo pregazio Gisele, pre nego što ju je Dom uspio spasiti.

Brajan i Dom putuju u Meksiko da uhvate Bragu uz pomoć Gisele, koja im daje uputstva kao uslugu zauzvrat što joj je Dom spasio život. Brajan i Dom ga pronalaze u crkvi i uhapse ga. Dok Bragini ljudi pokušavaju da ga spase, Brajan i Dom su već na putu kroz tunele natrag do Sjedinjenih Država. Brajan je povređen nakon što ga je Feniks udario sa strane. Prije nego što Feniks uspije ubiti Briana, Dom uleće punom brzinom u Feniksa i ubije ga u znak odmazde zbog Lettine smrti. Dok se policija i helikopteri približavaju mjestu zbivanja na američkoj strani granice, Brajan govori Domu da ide, ali Dom odbija - rekavši da je umoran od bježanja. Uprkos Brajanovom zahtjevu za pomilovanjem, sudija osuđuje Doma na 25 godina zatvora.

Brajan daje otkaz u FBI-ju, a Dom se ukrcava u zatvorski autobus koji će ga prevesti do kaznionice u Lompocu. Čim je autobus došao do čistine, Brajan, Mija, Leo i Santos dolaze svojim automobilima da ga presretnu.

== Glavne uloge ==
* [[Vin Diesel]] kao [[Dominic Toretto]], profesionalni ulični trkač, zločinac i begunac od pravde.
* [[Paul Valker]] kao [[Brian O'Conner]], agent FBI-a i bivši policajac LAPD-a, koji je ranije pomagao Domu kod njegovih problema sa zakonom i bio u vezi sa Mijom Toretto.
* [[Michelle Rodriguez]] kao [[List lof Fast &amp; Furious likovi#Letti Ortiz|Letti Ortiz]], Dominikova devojka, koja je poginula u eksploziji automobila koju je izazvao Feniks Calderon.
* [[Jordana Brevster]] kao [[Lista brzih i žestokih likova#Mia Toretto|Mia Toretto]], Dominikova sestra i Brajanova bivša devojka, ali kasnije  opet u vezi sa Brajanom.
* [[John Ortiz]] kao Arturo Braga / Ramon Campos, meksički narkobos koji regrutuje ulične trkače za šverc heroinom preko granice između Meksika i SAD-a.
* [[Gal Gadot]] kao [[Gisele Yashar]], Bragina veza, kojoj se sviđa Dominik.
* [[Laz Alonso]] kao Feniks Calderon, Bragina desna ruka, koji ubija Letti.

==Napomene==
{{notelist}}

==Referene==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.imdb.com/title/tt1013752/ Brzi i žestoki: Povratak] na [[Internet Movie Database]]u {{eng oznaka}}

{{Brzi i žestoki}}
{{Justin Lin}}

[[Kategorija:The Fast and the Furious]]
[[Kategorija:Američki filmovi]]
[[Kategorija:Akcije (filmovi)]]</text>
      <sha1>sfe6d0f50shb7dy596kedsj0hotm061</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Esad Mekuli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4666187</id>
    <revision>
      <id>42695839</id>
      <parentid>42425089</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:31:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695839</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8659" sha1="75nwyw5d1ll1k04qnrbzsqw9uvknfh7" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime             = Esad Mekuli
| slika           = 
| širina_slike    = 
| opis            = 
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = {{Birth date|1916|12|17}}
| mjesto_rođenja  = [[Plav]], [[Kraljevina Crna Gora]] 
| datum_smrti     = {{Death date and age|1993|8|6|1916|12|17}}
| mjesto_smrti    = [[Priština]], [[Kosovo (regija)|Kosovo]], [[SR Jugoslavija]]
| počivalište     = 
| pseudonim       = Sat Nokshiqi ({{jez-sh|Sat Noksići}})&lt;br&gt;Sat Hoxha ({{jez-sh|Sat Hodža}})
| državljanstvo   = [[SFRJ|Jugoslavija]]
| rodbina         = 
| supružnik       = [[Sehadete Mekuli]]
| partner         = 
| djeca           = 
| obrazovanje     = 
| alma_mater      = [[Univerzitet u Beogradu]]
| zanimanje       = {{hlist|Pjesnik|kritičar|prevoditelj}}
| period          = 
| jezik           = [[Albanski jezik|Albanski]]
| pokret          = 
| žanr            = 
| znamenita_djela =  
| nagrade         = 
| uticaj_od       = 
| uticaj_na       = 
| potpis          = 
| website         = 
}}
'''Esad Mekuli''' (17. decembar 1916 – 6. august 1992) bio je [[Kosovo (regija)|kosovski]] pjesnik, književni kritičar i prevoditelj [[Albanci|albanske]] narodnosti.&lt;ref&gt;{{cite book|title=Kosovo: Background to a War|first=Stephen|last=Schwartz|publisher=Anthem Press|author-link=Stephen Suleyman Schwartz|date=2000|page=134|isbn=9781898855569|url=https://books.google.com/books?id=jL4tAQAAIAAJ&amp;q=Esad+Mekuli+hoxha&amp;dq=Esad+Mekuli+hoxha }}&lt;/ref&gt; Bio je prvi predsjednik [[Akademija znanosti i umjetnosti Kosova|Akademije znanosti i umjetnosti Kosova]]. [[Robert Elsie]] smatra ga ocem moderne [[Albanska književnost|albanske poezije]] u [[SFRJ|Jugoslaviji]],&lt;ref name=&quot;Elsie2004&quot;&gt;{{cite book|last=Elsie|first=Robert|title=Historical dictionary of Kosova|url=https://books.google.com/books?id=Fnbw1wsacSAC&amp;pg=PA118|access-date=28 April 2011|year=2004|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-5309-6|page=118}}&lt;/ref&gt; a utjecaj njegova stvaralaštva na [[Kosovo (regija)|Kosovu]] je i dalje veoma snažan.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.islamicpluralism.org/1084/under-empty-skies-falconers-weep|title=Under Empty Skies Falconers Weep|first=Stephen|last=Schwartz|publisher=Contemporary Poetry Review|date=August 2004}}&lt;/ref&gt;

==Život==
Esad Mekuli rođen je u [[Plav|Plavu]], u [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevini Crnoj Gori]], od oca hodže [[Smajl Ademi|Smajla Ademija]] iz bratstva Mekuli u [[Novšići|Novšićima]] ({{jez-alb|Nokshiq}}).&lt;ref&gt;{{cite web|title=Bali Bajram Nokshiqi në dërgatën e pavarësisë kombëtare shqiptare|last=Lushaj|first=Ramiz|language=sq|url=https://www.ballikombetar.info/bali-bajram-nokshiqi-ne-dergaten-e-pavaresise-kombetare-shqiptare/|access-date=2021-04-29|archive-date=2023-06-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20230623124040/https://www.ballikombetar.info/bali-bajram-nokshiqi-ne-dergaten-e-pavaresise-kombetare-shqiptare/}}&lt;/ref&gt; Po završetku lokalne osnovne škole, Mekuli je srednju školu pohađao u [[Peć (grad)|Peći]], gdje je maturirao 1936. godine. Tada se upisao na [[Veterinarski fakultet u Beogradu|Veterinarski fakultet Sveučilišta u Beogradu]]. Tamo je stupio u kontakt s [[Marksizam|marksističkim]] krugovima i bio je veteran [[Španjolski građanski rat|španjolskog građanskog rata]].&lt;ref&gt;{{cite book|title=The Soviet Union and Eastern Europe: a handbook|url=https://books.google.com/books?id=zzusAAAAIAAJ|access-date=6 May 2011|year=1970|publisher=Praeger|page=585}}&lt;/ref&gt; Zbog svoje političke aktivnosti uhićen je 1940. godine. Pušten je u aprilu 1941. godine, nakon proglašenja amnestije. Počeo je raditi u Peći kao [[Veterinar|veterinar]], a [[Italijanska invazija Albanije|talijanska vojska]] ponovno ga je uhitila 1942. godine zbog sumnje da ima veze s pokretom otpora. Nakon puštanja, pridružio se [[Jugoslavenski partizani|jugoslavenskim partizanskim snagama]] 1943. godine i postao urednikom ilegalnih partizanskih novina na [[Albanski jezik|albanskom jeziku]] ''Lirija'' ({{jez-sh|Sloboda}}).&lt;ref name=&quot;umetnosti1988&quot;&gt;{{cite book|title=Slovenska akademija znanosti in umetnosti ob petdesetletnici: biografski zbornik|url=https://books.google.com/books?ei=HTq9TazpDovoObz35fQF|access-date=1 May 2011|year=1988|publisher=Slovenian Academy of Arts and Sciences|isbn=978-86-7131-020-8|page=353}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nastavio je raditi kao veterinar, kao i urednik jedinih legalnih albanskih novina na [[SAP Kosovo|Kosovu]], ''Rilindja'' ({{jez-sh|Preporod}}). Godine 1949. osnovao je književni časopis ''[[Jeta e re]]'' ({{jez-sh|Novi život}}) i ostao je njegov glavni urednik do 1971. godine.&lt;ref name=&quot;Elsie2004&quot;/&gt; Također je pisao i surađivao s mnogim novinama u [[SR Srbija|Srbiji]], [[SR Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[SR Hrvatska|Hrvatskoj]]. Bio je prvi čelnik [[Udruženje književnika Kosova|Udruženja književnika Kosova]] i prvi predsjednik [[Akademija znanosti i umjetnosti Kosova|Akademije znanosti i umjetnosti Kosova]], kao i glavni i odgovorni urednik ''[[Enciklopedija Jugoslavije|Enciklopedije Jugoslavije]]'' za [[SAP Kosovo|Kosovo]].&lt;ref name=&quot;hrvenc&quot;/&gt; Njegova djela uključuju i prijevode djela [[Jugoslavenske književnosti|jugoslavenskih književnosti]] na [[albanski jezik]], poput djela crnogorskog pjesnika [[Petar II Petrović Njegoš|Petra II Petrovića Njegoša]], kao i prijevode djela [[Albanska književnost|albanske književnosti]] na [[srpskohrvatski jezik]].&lt;ref&gt;{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=ox3Wx1Nl_2MC&amp;pg=PA203 |title=Albanian Literature: A short history |last=Elsie |first=Robert |page=203 |year=2005 |publisher=I. B. Taurus &amp; Co |isbn=1-84511-031-5}}&lt;/ref&gt; Među [[Književni pseudonim|književnim pseudonimima]] koje je koristio jesu Sat Nokshiqi ({{jez-sh|Sat Nokšići}}) i Sat Hoxha ({{jez-sh|Sat Hodža}}).&lt;ref name=&quot;München(Berlin1955&quot;&gt;{{cite book|title=Südost-Forschungen|url=https://books.google.com/books?id=iAFeAAAAIAAJ&amp;q=esad+mekuli|access-date=1 May 2011|year=1955|publisher=S. Hirzel|page=322}}&lt;/ref&gt; Umro je u [[Priština|Prištini]] 6. augusta 1993. godine.

Esad je bio oženjen sa [[Sehadete Mekuli|Sehadetom Mekuli]], ginekologinjom i javnom osobom, koja je poslužila kao inspiracija za lik Teute Shkreli u romanu [[Ismail Kadare|Ismaila Kadarea]] iz 1985. godine ''Krushqit jane te ngrire'' ({{jez-sh|Vjenčana povorka pretvorena u led}}).&lt;ref&gt;{{cite book|author=Robert Elsie|title=Historical Dictionary of Kosovo|url=https://books.google.com/books?id=Pg-aeA-nUeAC&amp;pg=PA82|date=15 November 2010|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-7483-1|page=82}}&lt;/ref&gt;

==Djela==
Mekuli je bio predani pjesnik socijalne svijesti, čiji bijes zbog nepravde, nasilja i patnje nalikuje onome iz predrevolucionarnog stiha mesijanskog [[Migjeni|Migjenija]] iz [[Skadar|Skadra]]. Njegova prva pjesnička zbirka, ''Për ty'' ({{jez-sh|Za tebe}}, Prištinam 1955), bila je posvećena narodu Kosova. Njegova posljednja zbirka, ''Drita që nuk shuhet'' ({{jez-sh|Svjetlost koja se ne gasi}}, Priština, 1989), pojavila se više od trideset godina kasnije.&lt;ref name=&quot;elsie&quot;&gt;{{Cite web |url= http://www.albanianliterature.net/authors/classical/mekuli/index.html |title= Esad Mekulu |accessdate=29 april 2021 |author= [[Robert Elsie]] |work= Albanian Literature |publisher= |date=}}&lt;/ref&gt;

===Popis djela===
* ''Për ty'' ({{jez-sh|Za tebe}}), Priština, 1955, zbirka pjesama posvećena albanskom narodu;&lt;ref name=&quot;hrvenc&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39964 |title=Mekuli, Esad |accessdate=29 april 2021 |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |date=2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230510104701/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39964 |archive-date=2023-05-10 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* ''Dita e re'' ({{jez-sh|Novi dan}}), Priština, 1966, zbirka pjesama za djecu;&lt;ref name=&quot;hrvenc&quot;/&gt;
* ''Avsha Ada'' ({{jez-sh|Avša Ada}}), 1971, zbirka pjesama;&lt;ref name=&quot;hrvenc&quot;/&gt;
* ''Vjershat'' ({{jez-sh|Pjesme}}), 1973, zbirka pjesama;&lt;ref name=&quot;hrvenc&quot;/&gt;
* ''Brigjet'' ({{jez-sh|Obale}}), 1981, zbirka pjesama;&lt;ref name=&quot;hrvenc&quot;/&gt;
* ''Rini e kuqe'' ({{jez-sh|Crvena mladost}}), Priština, 1984.
* ''Në mes të dashurisë dhe urrejtjes'' ({{jez-sh|Između ljubavi i mržnje}}), Tirana, 1986.
* ''Dita që nuk shuhet'' ({{jez-sh|Svjetlost koja se ne gasi}}), Priština, 1989.&lt;ref name=&quot;elsie&quot;/&gt;

==References==
{{Reflist|2}}

{{Albanska književnost}}
{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|1916|1993|Mekuli, Esad}}
[[Kategorija:Jugoslavenski pisci]]
[[Kategorija:Kosovski pisci]]
[[Kategorija:Albanski pisci]]
[[Kategorija:Biografije, Kosovo]]</text>
      <sha1>75nwyw5d1ll1k04qnrbzsqw9uvknfh7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Federico Chiesa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4668136</id>
    <revision>
      <id>42695914</id>
      <parentid>42581754</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T19:54:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695914</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6245" sha1="3rh9gp97m1nnfpotlvkq7ah98t9exsj" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Federico Chiesa
| slika                     = Federico Chiesa vs Zenit 2021-10-20 (cropped2).jpg
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[25. listopada]] [[1997.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|ITA|1946}} [[Genova]]
| rodnadržava               = [[Italija]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = 
| državljanstvo             = {{flagicon|ITA}} [[Italija|talijansko]]
| visina                    = 1.75 m

| pozicija                  = krilo, napadač
| trenutniklub              = {{flagicon|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
| brojnadresu               = 14

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2016 – 2022
| klubovi1                   = {{flagicon|ITA}} [[ACF Fiorentina|Fiorentina]]
| nastupi(golovi)1           = 137 (26)
| godine2                    = 2020 – 2022
| klubovi2                   = → {{flagicon|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| nastupi(golovi)2           = 44 (10)
| godine3                    = 2022 – 2024
| klubovi3                   = {{flagicon|ITA}} [[Juventus FC|Juventus]]
| nastupi(golovi)3           = 54 (11)
| godine4                    = 2024 –
| klubovi4                   = {{flagicon|ENG}} [[Liverpool FC|Liverpool]]
| nastupi(golovi)4           = 0 (0)
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 
| godine21                   = 
| klubovi21                  = 
| nastupi(golovi)21          = 
| godine22                   = 
| klubovi22                  = 
| nastupi(golovi)22          = 
| godine23                   = 
| klubovi23                  = 
| nastupi(golovi)23          = 
| godine24                   = 
| klubovi24                  = 
| nastupi(golovi)24          = 
| godine25                   = 
| klubovi25                  = 
| nastupi(golovi)25          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2018 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ITA}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 51 (7)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 29.8.2021
| zadnjiuređajrep            = 
}}
'''Federico Chiesa''' ({{IPA-it|fedeˈriːko ˈkjɛːza; ˈkjeːza}};&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dipionline.it/dizionario/ricerca?lemma=Federico|title=Federico|work=DiPI Online|author=Luciano Canepari|author-link=Luciano Canepari|access-date=23 October 2018|language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.dipionline.it/dizionario/ricerca?lemma=chiesa|title=chiesa|work=DiPI Online|author=Luciano Canepari|access-date=23 October 2018|language=it}}&lt;/ref&gt; [[Genova]], [[25. listopada]] [[1997.]]), [[italija|talijanski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao krilni igrač, mada može igrati i kao napadač. Od [[2024.]] godine igra za [[Liverpool FC|Liverpool]], odakle je prešao iz [[Juventus FC|Juventusa]]. Od [[2018.]] godine član je [[Nogometna reprezentacija Italije|talijanske reprezentacije]], s kojom je nastupio na [[UEFA Euro 2020.|UEFA Euru 2020.]] godine.

Federico Chiesa sin je slavnog talijanskog nogometaša i reprezentativca [[Enrico Chiesa|Enrica Chiese]]. Njih su dvojica jedini par oca i sina koji su, obojica, postigli golove na [[UEFA Euro|Europskom prvenstvu]]; Enrico je postigao gol na [[UEFA Euro 1996.|UEFA Euru 1996.]] godine, a Federico na [[UEFA Euro 2020.|UEFA Euru 2020.]] godine.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.legaseriea.it/en/players/federico-chiesa/FGDWH Lega Serie A Profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210423134135/https://www.legaseriea.it/en/players/federico-chiesa/FGDWH |date=2021-04-23 }} {{en}}{{it}}
* [https://web.archive.org/web/20200630023640/https://www.uefa.com/teamsandplayers/players/player=250090398/profile/index.html Federico Chiesa – UEFA.com] {{en}}
* [https://www.figc.it/it/nazionali/nazionali-in-cifre/dettaglio-convocato/?calciatoreId=46000&amp;squadraId=12 FIGC Profile] {{it}}

{{Sastav Italija 2020 EP}}
{{Sastav Italija 2024 EP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1997||Chiesa, Federico}}

[[Kategorija:Italijanski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Fiorentine]]
[[Kategorija:Fudbaleri Juventusa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Liverpoola]]
[[Kategorija:Evropski prvaci u fudbalu (igrači)]]
[[Kategorija:Biografije, Genova]]</text>
      <sha1>3rh9gp97m1nnfpotlvkq7ah98t9exsj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Folija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4669012</id>
    <revision>
      <id>42695951</id>
      <parentid>42687385</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:43:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2428" sha1="00z8q1qqi6a1hxvox74vasjvnr1jwad" xml:space="preserve">[[Datoteka:Aluminio.jpg|mini|[[Aluminijum|Aluminijska]] folija]]
'''Folija''' (od [[latinski jezik|latinskog]] ''folium'' = [[list]]&lt;ref name=lex/&gt;) je vrlo tanak i gladak [[list]] koji danas može biti izrađen od različitih [[materijal]]a.&lt;ref name=lex/&gt;

== Karakteristike i historija==
Svojevremeno su se izrađivale jedino od [[metal]]a, a danas sve više od [[Polimer|polimernih materijala]] kao što je [[acetilceluloza]], [[polivinil klorid]], [[polietilen]]...&lt;ref name=lex/&gt;

Folije se koriste za [[ambalaža|ambalažu]], zaštitu različitih predmeta, u [[domaćinstvo|domaćinstvu]], za [[dekoracija|dekoraciju]] i slično.&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
 | url =https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20023
 | title =''Polietilen''
 | accessdate =04.09. 2021.
 | language =hrvatski
 | publisher =Hrvatska enciklopedija LZMK
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20210907213836/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20023
 | archive-date =2021-09-07
 | url-status =dead}}&lt;/ref&gt;

Folije odnosno [[list]]iće od [[zlato|zlata]] izrađivali su još [[Antika|antički]] [[Zlatarstvo|zlatari]], udarajući [[čekić]]em dok ga nisu istanjili do debljine [[list]]a za [[Pozlata|pozlatu]].
Zlatari su dugo koristili i folije od [[mjed]]i ([[legura]] [[bakar|bakra]] i [[cink]]a) za [[Pozlata|pozlaćivanje]] [[nakit]]a i tako pojačaju dojam umetnutih [[dragulj]]a.&lt;ref name=brit/&gt;

Prva masovno proizvedena i široko korištena folija izrađena je od [[kositar|kositra]], danas je gotovo potpuno zamijenjena [[Aluminijum|aluminijem]] za gotovo sve. 
Istanjivanje [[Lim (kovina)|lima]] u foliju postiže se uglavnom [[valjanje]]m.&lt;ref name=brit/&gt;

Aluminijska folija može se kasnije [[Boja (materijal)|obojati]], [[Štamparstvo|oštampati]], [[Hladno oblikovanje#Hladno duboko utiskivanje|utisnuti]] i [[ljepilo|sljepiti]] sa drugim materijalima ili 
obložiti [[plastika|plastičnom]] folijom.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/technology/foil-metallurgy
   |title =Foil
   |publisher =Encyclopaedia Britannica
   |language =engleski
   |accessdate =04.09. 2021}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}} 
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Foil}}
* [https://www.britannica.com/technology/foil-metallurgy ''Foil''] {{en icon}}
* [https://web.archive.org/web/20210907213836/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20023 ''Folija''] {{hr icon}}

[[Kategorija:Ambalažni materijali]]</text>
      <sha1>00z8q1qqi6a1hxvox74vasjvnr1jwad</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Efendi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4669897</id>
    <revision>
      <id>42695729</id>
      <parentid>42477386</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:38:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1849" sha1="300z7xrt5xzxne7slm37mx8hk6oxyl0" xml:space="preserve">'''Efendi''' ([[Turski jezik|tur.]] ''Efendi'') je bio oplemenjivajući naslov u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]] koji je značio «gospodin», slično smislu [[Srednji vijek|srednjevjekovnih]] europskih naslova ''[[Sir (titula)|sir]]'', ''[[lord]]'', ''seigneur'', ''Herr'',  itd. Potječe iz [[Srednjovjekovni grčki jezik|srednjogrčkog]] αφέντης (''afendis''), izvorno iz [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] αὐθέντης (''authéntēs''), i u [[Bizantsko Carstvo|bizantskom]] društvu je bio naslov poštovanja koji je značio «gospodar» ili «veličanstvo» i stoga je ušao u tursku kulturu u obliku [[Osmanski turski jezik|osm. tur.]] افندی‎ (''efendi''). Riječ još postoji u [[Turski jezik|turskom]] jeziku, mada nema nikakve pravne vrijednosti od kada je [[Kemal Atatürk]] uveo ''[[Zakon o prezimenu (Turska)|Zakon o prezimenu]]'' (1934) u [[Turska|Republici Turskoj]]. Za žene mjesto ''Efendi'' se nekad koristilo ''[[hatun]]'' («dama») ili suvremenije ''[[Hanim|hanım]]''.&lt;br/&gt;
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je uobičajen stari naslov u lokalnom obliku '''''Efendija'''''. Koristi ga većinom [[Muslimani (vjernici)|muslimansko]] stanovništvo (v. [[Muslimani (narod)|Muslimani]] ili [[Bošnjaci]]) i odnosi si se prvenstveno za svećenika ili vjerski obrazovanog čovjeka. Dodaje se osobnom imenu ili imenu zvanja, u pismu spojena crticom ili bez nje (na pr. Ahmed-efendija, Hećim efendija, Ali efendi).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17114|title=Hrvatska encikopedija|publisher=encikopedija.hr|date=5 August 2017|accessdate=2016-05-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20210217123515/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17114|archive-date=2021-02-17|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Osmanske titule]]</text>
      <sha1>300z7xrt5xzxne7slm37mx8hk6oxyl0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Džemat (islam)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4670433</id>
    <revision>
      <id>42695677</id>
      <parentid>42359804</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:36:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695677</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="759" sha1="pnimav4lt93m29n3au38r7ybppuvqvb" xml:space="preserve">'''Džemat''' za [[Islam|muslimane]] predstavlja temeljnu, osnovnu i najmanju organizacijsku jedinicu. Kroz džemat [[muslimani]] ostvaruju osnovna vjerska prava, obaveze i provode različite aktivnosti. Džemat u pravilu tvori skupina od najmanje 100 muslimanskih kućanstava koja žive na jednom području i koja su međusobno povezana u izvršavanju zajedničkih [[islam]]skih dužnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=16861|title=džemat {{!}} Hrvatska enciklopedija|work=www.enciklopedija.hr|accessdate=2021-05-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20210511134024/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=16861|archive-date=2021-05-11|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Islam]]</text>
      <sha1>pnimav4lt93m29n3au38r7ybppuvqvb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Este</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4671367</id>
    <revision>
      <id>42695843</id>
      <parentid>42414962</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:43:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695843</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14644" sha1="kexxmxfteaerbb5ykdhsw81sqpckg6p" xml:space="preserve">{{Infokutija dinastija
| ime = Este
| grb = [[datoteka:Coat_of_arms_of_the_House_of_Este_(1239).svg|260px]]
| država = [[Vojvodstvo Ferrara]], [[Vojvodstvo Modena]], [[Papinska Država]]
| godina_osnivanja = [[951]].
| osnivač = Alberto Azzo II Obertenghi 
| godina_svrgavanja = [[1829]].
| posljednji_vladar = Ercole III d'Este
| vladarska_titula = [[Nadvojvoda|Nadvojvode]] [[Austrija-Este]]&lt;br&gt;[[Vojvoda|Vojvode]] [[Vojvodstvo Ferrara|Ferrare]] i [[Vojvodstvo Modena|Modene]]&lt;br&gt;[[Vojvoda|Vojvode]] [[Cumberland]]a&lt;br&gt;[[Knez|Kneževi]] [[Breisgau]]a&lt;br&gt;[[Markiz]]i  Estea
| ogranci = [[Austria-Este]] , [[Welf (dinastija)|Welf]]
| roditeljska_dinastija = [[Oberttenghi]]
}}
'''Este''' ([[Talijanski jezik|talijanski: d’Este=Od Estea]]) bila [[Talijani|talijanska]] [[porodica|porodična]] [[dinastija]] [[langobardi|langobardskog]] porijekla koja je odigrala veliku ulogu u [[historija|historiji]] [[srednji vijek|srednjovjekovne]] i [[renesansa|renesansne]] [[Italija|Italije]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija ==
Njeni članovi su se prvi put istakli u [[rat]]ovima između [[Gvelfi i Gibelini|Guelfa i Gibelina]] u [[13. vijek]]u. Kao lideri [[Gvelfi i Gibelini|Guelfa]]- Este su tokom vremena dobili [[Ferrara|Ferraru]], [[Modena|Modenu]], [[Reggio Emilia|Reggio]] i druge [[feud]]e i teritorije. Njihovi članovi vladali su Ferrarom od [[13. vijek|13]]. do [[16. vijek]]a, a [[Modena|Modenom]] i [[Reggio Emilia|Reggiom]] od kraja srednjeg vijeka do kraja [[18. vijek]]a.&lt;ref name=brit/&gt; 
=== Korijeni ===
Este su bili jedna od grana [[dinastija|dinastije]] Obertengi iz [[10. vijek]]a, koja je imala [[feud]]e u [[Lunigiana|Lunigiani]] [[Genova|Genovi]] i [[Milano|Milanu]], i imala bliske odnose sa moćnim [[feudalizam|feudalnim]] [[porodica|pororicama]]; Malaspina, Pallavicini i [[markgrof]]ovima od [[Massa|Masse]]. Nakon raznih peripetija, članovi [[dinastija|dinastije]] Obertenghi odselili su se u 
[[Mletačka Republika|venecijanske]] zemlje, gdje su imali [[feud]]e u [[Este, Padova|Esteu]], [[Monselice, Padova|Monseliceu]], [[Rovigo|Rovigu]] i [[Furlanija|Furlaniji]]. [[Dinastija]] je dobila ime po svom sjedištu [[zamak|Zamku]] Este u gradu [[Este, Padova|Este]], udaljenom 27 [[km]] jugozapad]]no od [[Padova|Padove]].&lt;ref name=brit/&gt;

Za osnivača [[dinastija|dinastije]] uzima se [[markgrof]] ''' Alberto Azzo II'''  ([[smrt|umro]] [[1097]].).&lt;ref name=brit/&gt; 
Sa njegovim [[sin]]om '''[[Welf IV|Welfom IV]]''', [[Vojvodstvo Bavarska|bavarskim]] [[vojvoda|vojvodom]], započela je srodna grana iz koje su potekli brojni vojvode [[Vojvodstvo Bavarska|Bavarske]], [[Brunswick-Lüneburg]]a, kao i [[Izborni knez|izborni kreževi]] [[Elektorat Braunschweig-Lüneburg|Hannovera]]. Njegov drugi sin '''Ugo''', pokušao se bez uspjeha instalirati u 
[[Kraljevina Francuska|Francuskoj]], dok je treći sin, '''Folco I''' ([[smrt|umro]] oko [[1136]].), postao drugi po redu u [[dinastija|dinastiji]] Este. Ni on ni njegov nasljednik-'''Obizzo I''' ([[smrt|umro]] [[1193]].), nisu uspjeli postići bog zna što, ali su za '''Obizza I''' - Este postali [[politika|politički]] faktor u [[Ferrara|Ferrari]], [[brak]]om njegova sina '''Azza V''' (koji je prerano umro) sa nasljednicom jedne od dviju velikih rivalskih porodica u Ferrari.

Obizza je naslijedio njegov [[unuk]], '''Azzo VI''', koji je stekao značajan autoritet u gradu, iako je njegova prerana smrt [[1212]]. ostavila porodicu privremeno oslabljenu. Tek je - '''Azzo VII''' [[1240]]., uspio vratiti na vlast u gradu, u savezu sa [[Gvelfi i Gibelini|Gvelfima]] koje je osnovao [[papa]] [[Grgur IX.|Grgur IX]], stoga se to uzima za početak vladavine [[dinastija|dinastije]] Este u Ferrari.&lt;ref name=brit/&gt;

=== Vladari Ferrare===

Azzov nasljednik '''Obizzo II''' ([[1264]]-[[1293|93]].) uspio je [[1264]]. uz pomoć [[Gvelfi i Gibelini|Guelfa]] steći za dinastiju nasljednu [[titula|titulu]] ferrarskog vojvode.
[[Papa|Pape]] koji su dotada bili vladari Ferrare, ispočetka se nisu tome protivili, ali su kasnije počeli osporavati vlast Estea. Ipak kako je Obizzo II uspio učvrstiti svoju vlast, oni sami su ga odabrali za vojvodu Modene [[1288]]. i Reggia [[1289]].
Iako je [[14. vijek]] za [[dinastija|dinastiju]] Este bio težak i buran, ne samo zbog svađa sa [[papa]]ma nego i zbog unutrašnjih neslaganja, ponekad vrlo burnih, ona je ipak uspjela učvrstiti svoj položaj za vladavine '''Nicola II''', zvanog ''Šepavi'' ([[1361]].-[[1388|88]].). Nicolo II je podigao [[Zamak Este]], po projektu [[arhitekt]]a [[Bartolino da Novara|Bartolina od Novare]], koji je postao simbol moći Ferrare i sigurne obrane od vanjskih opasnosti. 
I njegov [[brat]] i nasljednik '''Alberto V''' (vladao [[1388]].-[[1388|93]]), uspio je [[1391]]. dobiti dozvolu od [[Papa|pape]] [[Bonifacije IX.|Bonifacija IX]] dozvolu da osnuje [[Univerzitet]] u Ferrari, koji ga je učinio slavnim.&lt;ref name=brit/&gt;

Vladavina '''Nicola III''' ([[1393]].-[[1441]].), [[sin]]a Alberta V, obilježila je jačanje dominacije [[dinastija|dinastije]] Este u Ferrari, i širenje njihova utjecaja na talijansku [[politika|politiku]]. Nakon što je skršio pokušaj [[Padova]]naca da preuzmu vlast u Ferrari, postao je čest medijator u političkim i vojnim trvenjima između talijanskih državica.

Poznat kao duboko [[religija|religiozan]] čovjek i strogi [[moral]]ist, dao je odrubiti [[glava|glave]] svom sinu Ugu i njegovoj mladoj (drugoj) ženi Parisini Malatestab zbog [[preljub]]a.
Često je išao na [[hodočašće|hodočašća]] i bio domaćin neuspjelog [[Firentinski koncil|Koncila u Ferrari]] [[1438]]. koji je pokušao izmiriti [[Raskol Istoka i Zapada|Veliku Šizmu]].
Izgleda da je bio na najboljem putu da dobije vlast i nad [[Milansko Vojvodstvo|Milanskim Vojvodstvom]], ali je iznenada [[smrt|umro]] [[26. januar]]a [[1441]]. (sumnja se da je možda bio otrovan)&lt;ref name=brit/&gt;

Nicolov III [[sin]] i nasljednik '''Leonello''' (vladao [[1441]].–[[50]].) uzdigao je dvor u Ferrari u centar [[umjetnost]]i i [[kultura|kulture]] i ukrasio [[slika]]ma [[Pisanello|Pisanella]], [[Jacopo Bellini|Bellinija]], [[Rogier van der Weyden|van der Weydena]] i [[Andrea Mantegna|Mantegne]].&lt;ref name=brit/&gt;

=== Este kao vojvode Ferrare, Modene i Reggia===

Leonelov [[brat]] i nasljednik- '''Borso''' (vladao [[1450]].-[[1471|71]].), i pored nekih vojnih neuspjeha, ne samo da je zadržao svoje [[Vojvodstvo Ferrara|vojvodstvo]] i povećao njegov ugled, već je uspio od [[car]]a [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] [[Friedrich III., car Svetog Rimskog Carstva|Friedricha III]] dobiti [[titula|titulu]] vojvode od [[Vojvodstvo Modena|Modene i Reggia]] [[1452]]. a od [[papa|pape]] [[Pavao II.|Pavla II]] i titulu vojvode od [[Vojvodstvo Ferrara|Ferrare]] [[1471]].&lt;ref name=brit/&gt;

====Ercole I====

Duga vladavina Leonellova i Borsova polu[[brat]]a - '''Ercolea I''' ([[1471]].-[[1505]].) bio je jedan od najvažnijih perioda u [[historija|historiji]] [[dinastija|dinastije]] Este i [[Ferrara|Ferrare]]. 
On je svojim [[brak]]om sa Leonorom, [[kćer]]kom [[Napuljsko Kraljevstvo|napuljskog]] [[kralj]]a, dobio na [[politika|političkoj]] težini, ali mu je vladavina protekla u brojnim iskušenjima. Kao prvo uspio se odhrvati pokušajima svog nećaka - Nicola (Leonellova sina), da mu peotme [[tron]]. Nakon tog morao je ratovati ([[1482]].-[[1484|84]]) protiv [[koalicija|koalicije]] [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[papa|pape]] [[Siksto IV.|Siksta IV.]], čije su vojske došle do [[bedem]]a [[Ferrara|Ferrare]], od propasti ga je spasilo potpisivanje vrlo nepovoljnog [[Mirovni ugovor|mira]] u [[Bagnolo Mella, Brescia|Bagnolu]] (izgubio je [[Polesine]]) ali zadržao Ferraru.&lt;ref name=brit/&gt;

Ercoleov ključni problem bio je kako učvrstiti svoju [[politika|političku]] poziciju, a on je to uradio putem [[brak]]ova. Svoje tri [[kćer]]i poudavao je na [[dvor]]ove vodećih [[italija|talijanskih]] sila. 
Lucreziju je udao za Annibalea Bentivoglia iz [[Bologna|Bologne]], Isabellu za Francesca Gonzagu iz [[Mantova|Mantove]], a Beatrice za [[Ludovico Sforza|Ludovica Sforzu]] iz [[Milano|Milana]]. 
Najstarijeg sina Alfonsa oženio je isprva sa Annom Sforza iz [[Milano|Milana]], a zatim za slavnu [[Lucrezia Borgia|Lucreziju Borgiu]], [[kćer]]ku [[papa|pape]] [[Aleksandar VI.|Aleksandra VI]]. 
I pored tih briga Ercole je bio veliki [[mecena]] [[kultura|kulture]] i [[umjetnost]]i, [[pjesnik]]a [[Matteo Maria Boiardo|Mattea Boiarda postavio je za [[ministar|ministra]], i pomogao [[Ludovico Ariosto|Ludovicu Ariostu]], da nastavi njegov [[ep]]. Volio je [[teatar]] i [[muzika|muziku]] i uzdigao Ferraru u tadašnju prijestolnicu evropske kulture.&lt;ref name=brit/&gt;

====Alfonso I====

Ercoleov sin '''Alfonso I''' (vladao [[1505]].-[[1534|34]].), koji je kao mladić bio neotesan, pokazao se mudrim i sigurnim u sebe nakon što je preuzeo vlast. Prvo je osujetio [[Zavjera|zavjeru]] polu[[brat]]a Giulia i [[brat]]a Ferrantea, i osudio ih na [[doživotni zatvor]]. Nakon tog je bio okupiran [[rat]]om protiv [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] ([[1509]].), u kom je demonstrirao popriličnu [[Inženjerija|inženjerijsku]] i [[artiljerija|artiljerijsku]] vještinu, pa je pobijedio u [[pomorska bitka|pomorskoj bitci]] kod [[Polesella, Rovigo|Polesella]] i preoteo [[Polesine]] od [[Rovigo|Roviga]] (koje je izgubio Ercole I). U isto to vrijeme i [[rat]]oborni [[papa]] [[Julije II.]] želio je proširiti vlast [[Papinska Država|Papinske Države]], a kako je Alfonso I. ostao vjeran [[Kraljevina Francuska|francuski]] saveznik u Italiji, oduzeo mu je [[Modena|Modenu]] [[1510]]. i [[Reggio Emilia|Reggio]] [[1512]]. i još ga je [[Ekskomunikacija|ekskomunicirao]].&lt;ref name=brit/&gt;

I [[medici|medičejske]] [[papa|pape]] [[Lav X.]] i [[Klement VII.]] bili su odlučni da unište [[dinastija|dinastiju]] Este, ali je prvi prerano umro, a drugi bio [[politika|politički]] slab. Tako je  Alfonso uspio povratiti [[Reggio Emilia|Reggio]] [[1523]]. i [[Modena|Modenu]] [[1527]]. prije nego što je umro [[1534]]. 
Iza sebe ostavio je puno [[Nasljedno pravo|nasljednika]] i to ne samo zakonitih, već i od [[ljubavnica|ljubavnice]] Laure Eustochie Dianti, to su bili budući [[vojvoda|vojvode]] od [[Vojvodstvo Modena|Modene i Reggia]]; Ercole II i Alfonso II&lt;ref name=brit/&gt;

Vladavinu Alfonsova [[sin]]a i nasljednika '''Ercolea II''' ([[1534]].-[[1559|59]].) obilježila je njegova [[supruga]] Renée, [[kćer]] [[Kraljevina Francuska|francuskog]] [[kralj]]a [[Louis XIV od Francuske|Louisa XIV]] a ne toliko [[rat]]ovi iako su oni [[1557]].-[[1558|58]] bili teški. Ona je naime bila gorljivi pristalica [[Luteranizam|luteranizma]], pa pretvorila je dvor u Ferrari u mjesto okupljanja vodećih [[heretik]]a i mislioca onog vremena. Za razliku od nje Ercole je bio [[papa|papin]] [[Vikar#Vikari u Katoličkoj crkvi|vikar]], pa mu je to stvorilo gomilu problema.

Ercola je naslijedio njegov prvorođeni sin '''Alfonso II''' (vladao [[1559]]–[[1597|97]]), peti i posljednji vojvoda od Ferrare. To što je uzalud pokušao biti izabran za [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|poljskog]] [[kralj]]a i organizirati [[Križarski ratovi|križarski rat]] protiv [[Osmansko carstvo|Osmanlija]], bilo je manje važno od činjenice da ni nakon tri [[brak]]a nije imao [[dijete|djece]]. To je bilo u vrijeme kad je [[1567]]. [[papa]] [[Pio V.]] [[1567]]. strogo zabranio da izvanbračna djeca vladaju u [[katolicizam|katoličkim]] zemljama. To ga je toliko deprimiralo da je digao ruke od vladavine, i za nasljednika odabrao rođaka '''Cesarea''', koji ga je nasljedio kad je umro.
Slijedeći [[papa]] [[Klement VII.]] proglasio je [[1598]]. Cesara nelegitimnim i preuzeo vlast u Ferrari, tako je glavna grana [[dinastija|dinastije]] Este izumrla.&lt;ref name=brit/&gt;

=== Gubitak moći i propast===

Cesare je ipak uspio zadržati [[Vojvodstvo Modena|Modenu i Reggio]], ali bez Ferrare - pa Este više nisu bli važni u talijanskoj politici
Među nekoliko modenskih vojvoda koji su vladali u [[17. vijek]]u, vrijedi spomenuti '''Francesca I ''' (vladao [[1629]].-[[1658|58]]), koji je došao na [[tron]] za burnog [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]], i [[epidemija|epidemije]] [[kuga|kuge]] [[1630]]. Za [[Tridesetogodišnji rat|rata]] prvo je bio saveznik [[Španjolska|Španjolske]], a nakon tog [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]], jer se nadao da će mu ona pomoći da ponovno stekne Ferraru. Kasnije se pokušao se pomiriti sa Španjolskom, ali je da parodoks bude veći umro od [[malarija|malarije]] borivši se protiv Španjolaca.&lt;ref name=brit/&gt;

Među njegovim nasljednicima treba spomenuti '''Rinalda I''' ([[1694]].- [[1737]].), koji je [[brak]]om sa Charlotte Felicitas od Brunswick-Lüneburga ponovno ujedinio davno razdvojene grane iz [[dinastija|dinastije]] Este. Njegov sin '''Francesco III''' ([[1737]].-[[1780|80]]), poznat kao veliki [[Hedonizam|hedonist]], dobio je od [[Habsburška Monarhija|austrijske]] [[car]]ice [[Maria Theresia|Marije Terezije]] položaj [[guverner]]a [[Lombardija|Lombardije]].
Njegov nasljednik '''Ercole III''' ([[1780]].-[[1796|96]]) pobjegao je iz Modene [[1796]]. kad je napala francuska revolucionarna [[armija]].&lt;ref name=brit/&gt;

Nakon [[napoleonski ratovi|napoleonskih ratova]] vojvoda '''Francesco IV''' ([[1814]].-[[1846|46]]), sin Marije Beatrice Este (jedine preživjele [[kćer]]i Ercolea III.) i [[Habsburška Monarhija|austrijskog]] [[nadvojvoda|nadvojvode]] [[Ferdinand Este-Austrijski|Ferdinanda Habsburškog]] (sin [[Maria Theresia|Marije Terezije]]), vratio se u [[Modena|Modenu]]. On je bio osnivač [[Austria-Este]] grane [[dinastija|dinastije]], koja je završila sa njegovim sinom '''Francescom V''' ([[1846]].-[[1859|59]]) kad se Modena pobunila kako bi se pridružila [[Kraljevina Sardinija|Sardiniji-Pijemontu]], a nakon tog [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]].&lt;ref name=brit/&gt;

Kako je Francesco bio bez djece, za svog nasljednika odabrao je [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskog]] [[Prestolonasljednik|prijestolonasljednika]] [[Franjo Ferdinand|Franza Ferdinanda]], koji je [[ubistvo|ubijen]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[1914]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/topic/House-of-Este
   |title= ''House of Este''
   |publisher =Encyclopaedia Britannica
   |language =engleski
   |accessdate =28.2.2022}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
* [https://web.archive.org/web/20220303212928/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18419 ''Este''] {{hr icon}}
* [https://www.britannica.com/topic/House-of-Este ''House of Este''] {{en icon}}

[[Kategorija:Vladarske dinastije]]
[[Kategorija:Italijansko plemstvo]]</text>
      <sha1>kexxmxfteaerbb5ykdhsw81sqpckg6p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fuzuli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673286</id>
    <revision>
      <id>42696003</id>
      <parentid>42385806</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:28:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11578" sha1="g32ekjchd1ftn2wkf13ftpuif5tvpsr" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime = Fuzuli
| slika = Fuzûlî.jpg
| širina_slike  = 
| opis = 
| datum_rođenja = oko [[1480]]/[[1494.]]
| mjesto_rođenja = [[Datoteka:Flag_of_the_Aq_Qoyunlu.svg|22px|border]] [[Karbala]] ili oko [[Bagdad]]a ([[Ak Kojunlu]])
| datum_smrti = [[1556.]]
| mjesto_smrti = [[Datoteka:Coat of arms of the Ottoman Empire (1882–1922).svg|22px|border]] [[Karbala]] ([[Osmansko Carstvo]])
| zanimanje =
| jezik = [[Azerski jezik|Azerski turski]]; [[Perzijski jezik|perzijski]], [[Arapski jezik|arapski]]
| nacionalnost = 
| žanr = 
| pokret = 
| znamenita_djela = &lt;div&gt;
* ''Dîvân''
* ''Leylâ vü Mecnûn''
* &lt;/div&gt;
| uticaj_od=Habibi, Hasanoğlū, Nasīmī
| uticaj_na = 
| potpis= 
}}
'''Fuzuli''' ([[Irak]], [[1480]] – [[1556]]) bio je pjesnik iz [[16. vijek|16. stoljeća]]. Smatra se najznamenitijim turskim osmanskim klasikom.

== Život ==
Malo je poznato o njegovom životu, ne zna se ni datum ni mjesto rođenja. Mnogi autori tvrde da je rođen u okolici [[Bagdad]]a&lt;ref name=&quot;tdv&quot;&gt;{{tr icon}} {{cite web |url=https://islamansiklopedisi.org.tr/fuzuli|title=TDV İslâm Ansiklopedisi: Fuzûlî|last=Karahan |first=Abdülkadir |date= |website= |publisher= |accessdate=01. 08. 2022 |quote=}}&lt;/ref&gt;, drugi u blizini [[Karbala|Karbale]] ili čak kod [[Kirkuk]]a. Pravo ime mu je bilo Mehmed (Moḥammad), a ime njegovog oca Süleyman&lt;ref name=&quot;tdv&quot;/&gt;, dakle zvao je se Mehmed bin Süleyman. Za datum rođenja tradicija hoće da je rođen oko [[1494.]] ili [[1495.]]&lt;ref name=&quot;turkishculture&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url=http://www.turkishculture.org/pages.php?ChildID=129&amp;ParentID=3&amp;ID=4&amp;ChildID1=634&amp;miMore=1|title=Turkish Cultural Foundation: Muhammed Fuzuli (1498-1556) |last= |first= |date= |website=www.turkishculture.org |publisher= |accessdate=01. 08. 2022 |quote=}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;universalis&quot;&gt;{{fr}} {{cite web |url=https://www.universalis.fr/encyclopedie/fouzouli/|title=Encyclopædia Universalis: Fouzoûlî |last=Bazin |first=Louis |date= |website=www.universalis.fr |publisher= |accessdate=01. 08. 2022 |quote=}}&lt;/ref&gt;, mada o tome nema pouzdanih dokaza i postoji većih mogućnosti da je rođen oko [[1480.]]&lt;ref name=&quot;tdv&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;iranica&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url=https://iranicaonline.org/articles/fozuli|title=Encyclopædia Iranica: Fożūlī Moḥammad|last= |first= |date=1982 |website= |publisher= |accessdate=01. 08. 2022 |quote=}}&lt;/ref&gt; Poticao je iz [[Turkijski narodi|turkijskog]] [[klan]]a Bayat&lt;ref name=&quot;tdv&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;turkishculture&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;universalis&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;iranica&quot;/&gt; nastanjenog u [[Irak|iračkoj]] oblasti pod vlasti konfederacije [[Ak Kojunlu]]&lt;ref name=&quot;tdv&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;universalis&quot;/&gt;. Procjenjuje se da je prvi književni ukus stekao od Habibija{{efn|Habibi ([[Azerski jezik|azr]]. Həbibi; [[Bərgüşad]], oko 1470 – [[Istanbul]], oko 1519/1520), azerski pjesnik.}}&lt;ref name=&quot;tdv&quot;/&gt;, zatim je zahvaljujući prikladnosti sredine tijekom školovanja naučio [[Arapski jezik|arapski]] i [[Perzijski jezik|perzijski]] do mjere da je mogao pisati savršena djela i recitirati poeziju&lt;ref name=&quot;tdv&quot;/&gt;, a bio je također vrlo učen u [[Matematika|matematici]] i [[Astronomija|astronomiji]]&lt;ref name=&quot;iranica&quot;/&gt;. U uvodu svog perzijskog divana navodi da je se u mladosti mnogo bavio poezijom, ali ga je želja za naukom sputavala. Riječ Fuzûlî, pseudonim koji je on isti odabrao, znači i «osoba koja se miješa u stvari koje je se ne tiču ​​i govori nepotrebne riječi» i «uzvišeni», «superiorni», «čestiti»&lt;ref name=&quot;tdv&quot;/&gt;, «pretenciozan»&lt;ref name=&quot;iranica&quot;/&gt;. Kada je safavidski šah [[Ismail I|Ismail]] zauzeo Bagdad [[1508.]]&lt;ref name=&quot;turkishculture&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;universalis&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;britannica&quot;&gt;{{en}} {{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Mehmed-bin-Suleyman-Fuzuli|title=Britannica: Mehmed bin Süleyman Fuzuli|last=|first=|date= |website= |publisher= |accessdate=01. 08. 2022 |quote=}}&lt;/ref&gt;, Fuzûlî je bio mladi i dobro poznati pjesnik. Posvetio mu je jedno od svojih prvih djela, ''Beng ü Bâde'', gdje je u dvostisima raskošno pohvalio vrline [[hašiš]]a i [[Vino|vina]]&lt;ref name=&quot;iranica&quot;/&gt;, i izrazio divljenje i poštovanje prema šahu i spomenuo događaje pri osvajanju Iraka. Neki autori ističu kako se utjecaji na Fuzûlîjevo pjesništvo mogu pronaći kod [[Izzaddin Hasanoğlu|Hasanoğlū]]a{{efn|İzzəddin Həsənoğlū ([[13. vijek|13.]]/[[14. vijek|14. stoljeće]]), azerski pjesnik.}}, [[Nasīmī]]ja{{efn|İmadeddin Nesimî (Şamaxı [[1369]] – [[Alep]] 1417), azerski pjesnik.}}, i šaha [[Ismail I|Ismail]]a&lt;ref name=&quot;iranica&quot;/&gt;. Poslije nekog vremena tokom jedne posjete [[Karbala|Karbali]] i [[Nadžaf]]u upoznao je Ibrahima Khana Musullua, jednog od [[Safavidska Monarhija|safavidskih]] namjesnika, postao njegov štićenik (poslije [[1514]]&lt;ref name=&quot;iranica&quot;/&gt;) i pratio je ga prema Bagdadu. No morao je se vratiti u [[Hila|Hilu]] nakon što je Ibrahim Khan likvidiran od strane njegovog nećaka Zulfikara, vjerojatno zato što nije mogao naći zaštitnika među safavidskim uglednicima&lt;ref name=&quot;tdv&quot;/&gt;. Fuzûlî je žalio gubitak svog zaštitnika u perzijskoj [[Kaside|kasīdi]] koja je vjerojatno upućena Mohammadu Khanu Tekelū, posljednjem [[Safavidska Monarhija|safavidskom]] guverneru [[Bagdad]]a&lt;ref name=&quot;iranica&quot;/&gt;. Zatim, ne zna se kako je Fuzûlî živio od [[1527.]] do osvajanja Bagdada ([[1534]]) od strane [[Sulejman I|Sulejmana Veličanstvenog]], ali kada je Sulejman osvojio grad, Fuzûlî je imao oko pedeset godina&lt;ref name=&quot;iranica&quot;/&gt; i poklonio mu je pet oda i drugih djela i pokušao se staviti pod njegovom zaštitom&lt;ref name=&quot;tdv&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;universalis&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt;. Upoznao je [[Hayâlî]]ja i [[Taşlıcalı Yahya|Yahyju Pljevljanskog]], koji su sudjelovali u bagdadskom pohodu, i s knjima je se sprijateljio. Prije nego što je sultan Sulejman napustio Bagdad, obećao je Fuzûlîju da će mu odobriti redovnu plaću za objavljena djela, ali je kasnije ta plaća iznosila samo 9 [[Akča|akči]] dnevno, što je Fuzûlî podcijenio i pismeno izrazio svoje nezadovoljstvo u jednom djelu&lt;ref name=&quot;tdv&quot;/&gt; (''Şikâyetname'')&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt;, zajedno sa [[Oda|odom]] koju je uputio velikom viziru [[Rustem-paša Opuković|Rustem-paši]]&lt;ref name=&quot;iranica&quot;/&gt;. Ipak Fuzûlîjeve pjesme je cijenio princ [[Šehzade Bajezid|Bajezid]]&lt;ref name=&quot;iranica&quot;/&gt;, sin Sulejmana i veliki [[mecena]] u [[Kütahya|Kütahyji]], njih dvojica su razmijenili više pisama koja ukazuju na ambiciju Fuzûlîja (nezadovoljenu) da se pridruži književnom prostoru dvora&lt;ref name=&quot;iranica&quot;/&gt;. Između [[1546.]] i [[1553.]] napisao je [[Oda|odu]] indijskom vladaru [[Ahmadnagar]]a (vjerojatno Borhānu Nezāmšahu)&lt;ref name=&quot;iranica&quot;/&gt;. Navedene poteškoće oko plaće su kasnije otklonjene i njegova dnevnica je povišena, iako sa zakašnjenjem, tako da tu i tamo se opaža nezadovoljstvo Fuzûlîja prema životu i pored neispunjene želje da otputuje daleko u mjesta kao što su [[Tabriz]], [[Istanbul]], [[Anadolija]] ili [[Indija]]. Svoj život će pak provesti u regiji Iraka u kojoj je rođen i odrastao&lt;ref name=&quot;tdv&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt;, u [[Karbala|Karbali]], [[Hila|Hili]], [[Nadžaf]]u i [[Bagdad]]u. Fuzûlî je umro najvjerojatnije u [[Karbala|Karbali]] [[1556.]] godine za vrijeme velike [[Epidemija|epidemije]] [[Kuga|kuge]] koja je poharala [[Bagdad]]om i njegovom okolicom&lt;ref name=&quot;tdv&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;universalis&quot;/&gt;. Iza njega je ostao sin Fazlī&lt;ref name=&quot;universalis&quot;/&gt;.

== Djela ==
Fuzûlî je skladao poeziju s jednakom lakoćom i elegancijom na turskom, [[Perzijski jezik|perzijskom]] i [[Arapski jezik|arapskom]] jeziku&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;proleksis&quot;&gt;{{hr}}{{cite web|url=https://proleksis.lzmk.hr/21528|title=Proleksis Enciklopedija: Fizuli ili Fuzuli, Muhammad Sulejman|date=|accessdate = 01. 08. 2022}}&lt;/ref&gt;. Iako su njegova djela na turskom jeziku napisana na materinjem [[Azerski jezik|azerskom]] dijalektu&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt;, imao je temeljito poznavanje književne tradicije [[Osmanski turski jezik|osmanskog]] i čagatajskog turskog jezika&lt;ref name=&quot;universalis&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;britannica&quot;/&gt;. Sjajan primjer razvnovrsnosti osmanskih književnosti i društva, on je veznik između turske i azerske kulture jer sa jedne strane predstavlja neizbježnog klasika turske lirike, s druge strane ostaje najveći azerski pjesnik i stvaralac prvog književnoga jezika&lt;ref&gt;{{hr}}{{cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4912|title=Hrvatska Enciklopedija Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža: Azerbajdžanci|date=|accessdate=01. 08. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220405044935/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4912|archive-date=2022-04-05|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;. Među ostalim, pripisuje mu se i jedan perzijsko-čagatski rječnik.&lt;br/&gt;
Postoji jedna duga rasprava o vjeri Fuzûlîja: neki žestoko brane njegov [[sunizam]]&lt;ref name=&quot;tdv&quot;/&gt;, drugi kažu da je bio vrlo pobožan [[Šijitizam|šijit]]&lt;ref name=&quot;iranica&quot;/&gt;. [[Mehmet Fuad Köprülü]] navodi da je važno utvrditi njegovo vjerovanje da bismo razumjeli njegovu psihologiju i književne osobnosti&lt;ref name=&quot;tdv&quot;/&gt;, što je izazvalo suprotne reakcije među akademicima i raspravu oko djela pod nazivom ''Maṭlaʿu’l-iʿtiḳād'' na [[Arapski jezik|arapskom jeziku]]&lt;ref name=&quot;tdv&quot;/&gt;. U raspravi uglavnom pro–šijtska strana je skretala pozornost na točku da je on pripadnik [[Imamet|imamija]]&lt;ref name=&quot;tdv&quot;/&gt;. Izvori kažu da je bio pobožan ali nema čvrstih dokaza da je bio povezan sa određenom sektom, mada postoji jedan izvor koji ga spominje kao pripadnika jedne sekte, ali ne kaže koje. S druge strane, autori tumače da su njegove ekonomske poteškoće i ravnodušan postupak sultana prema njemu uzrokovani od sumnje da je naginjao prema šijitizmu a Osmanslije su šijite progonile&lt;ref name=&quot;universalis&quot;/&gt;. Neki izvori kažu čak da je u mladim danima (o kojim se zna vrlo malo) dobio duboko vjersko obrazovanje, da mu je otac bio svećenik ([[muftija]] ?)&lt;ref name=&quot;universalis&quot;/&gt; te da je se uzdržavao od relativno skromnih vjerskih funkcija, posebno kao čuvar grobnice kalifa [[Ali|Alīja]] u [[Nadžaf]]u&lt;ref name=&quot;universalis&quot;/&gt;, uzvišenog mjesta šijizma i također štovanog od svih muslimana ([[džamija imama Alija]]). Stoga, po analizi nekih, Fuzûlî je odabirao [[Perzijski jezik|perzijski]] kada je skladao šijtsku vjersku poeziju&lt;ref name=&quot;iranica&quot;/&gt;.&lt;br/&gt;
Napisao je tri divana [[gazel]]a, [[Kaside|kasida]] i [[Rubaiyat|rubaija]]&lt;ref name=&quot;proleksis&quot;/&gt; na sva tri različita jezika.

=== Turska djela ===
* ''Divan''
* ''Leylâ vü Mecnûn''
* ''Beng ü Bâde''
* ''Hadîs-i Erbaîn Tercümesi''
* ''Sohbetü’l-esmâr''
* ''Hadîkatü’s-suadâ''
* Pisma (''Mektuplar'')

=== Perzijska djela ===
* ''Dîvân''
* ''Heft Câm. Sâḳīnâme''
* ''Enîsü’l-ḳalb''
* ''Risâle-i Muʿammeyât''
* ''Rind ü Zâhid''
* ''Ḥüsn ü ʿAşḳ''

=== Arapska djela ===
* ''Dîvân''
* ''Maṭlaʿu’l-iʿtiḳād fî maʿrifeti’l-mebdeʾ ve’l-meʿâd''

== Napomene ==
{{notelist|2}}

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Bibliografija ==
* {{tr icon}} {{cite book|last=|first=|year=1988–2013|title=TDV İslâm Ansiklopedisi|url=https://islamansiklopedisi.org.tr/|location= |publisher= Türkiye Diyanet Vakfı İslâm Araştırmaları Merkezi|pages=|ref =}} [[s. v.]] Abdülkadir Karahan, ''Fuzûlî''

{{Normativna kontrola}}

{{Lifetime|1494|1556|Fuzuli}}

[[Kategorija:Turski pjesnici]]
[[Kategorija:Perzijski pjesnici]]
[[Kategorija:Arapski pjesnici]]
[[Kategorija:Biografije, Osmansko Carstvo]]</text>
      <sha1>g32ekjchd1ftn2wkf13ftpuif5tvpsr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filc</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4673493</id>
    <revision>
      <id>42695929</id>
      <parentid>42691553</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T20:37:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695929</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4543" sha1="1sasnkxouzck1fuigl14cr0zr3vd828" xml:space="preserve">[[Datoteka:Chapellerie_d'Espéraza_03.jpg|mini|[[Mašina]] za [[valjanje]] filca]]
'''Filc''' (od [[njemački jezik|njemačkog]]: ''filz'') ili '''pust'''&lt;ref name=lex/&gt;, '''čoha''' (čoja) &lt;ref name=co&gt;{{cite web
   |url=https://rjecnik.sandzak.com/%C4%8Coha
   |title =Čoha
   |publisher =Rjecnik Sandzak
   |language =srpskohrvatski
   |accessdate =20.08.2022.}}&lt;/ref&gt; je [[ime]] za ne[[tkanje|tkanu]] [[tkanina|tkaninu]] od [[vuna|vune]] ili finih [[dlaka]] [[zec]]a ([[kunić|angorskoga kunića]]) ili [[deva|deve]].&lt;ref name=lex/&gt;

== Karakteristike i historija==
Kompaktnost se postiže intenzivnom [[mehanika|mehaničkom]] obradom ([[Kompresija|gnječenjem]], [[valjanje]]m) na povišenoj [[temperatura|temperaturi]] ([[para]]) u [[vlaga|vlažnoj]] i [[Alkalije|alkalnoj]] sredini u kojoj se [[vuna|vunena]] [[Vlakno|vlakna]] zbog svoje ljuskave površine zamrse i povežu u cjelovit plošni proizvod - koprenu.&lt;ref name=lex/&gt;

Ta koprena od [[vuna|vunenih]] [[Vlakno|vlakana]] služi kao podloga za dodavanje jeftinijih [[pamuk|pamučnih]], [[Viskozna vlakna|viskoznih]] i [[Vlakno#Umjetna vlakna|umjetnih vlakana]], koja se mogu dodavati do 50% na koprenu.&lt;ref name=brit/&gt;  
Filc je cijenjen materijal za izradu [[šešir]]a i različitih [[dekoracija|dekorativnih]]  predmeta, kao i dijelova [[Narodna nošnja|narodne nošnje]]. Slabost tog materijala je da se često izobliči (raspusti) naročito pri pranju.&lt;ref name=lex/&gt; 
Što je [[vuna]] finija, to je sklonost izobličenju veća, zbog tog je preporučljivo da se [[odjeća|odjevni]] predmeti od filca vuneni proizvodi ne peru u [[veš mašina]]ma.&lt;ref name=lex/&gt;
[[datoteka:Валенки_обрезиненные.JPG|thumb|left|240px|[[Čizma|Čizme]] od filca]]
Vunena vlakna odabrana za filcanje obično su manja od 38 [[milimetar|mm]] i moraju biti dobre kvalitete i čvrstoće.&lt;ref name=brit/&gt;

Filc se proizvodi u rolama ili listovima. Filc u roli izrađuje se u debljinama od 1,6 do 38 [[milimetar|mm]], [[širina|širine]] do 2 [[metar|m]], [[dužina|dug]] 55 [[metar|m]]. Listovi se proizvode uobičajeno kao [[kvadrat]]i od 91 [[centimetar|cm]], debljine 10 [[centimetar|cm]], ali i i u raznim drugim veličinama i oblicima kao ovali i [[krug]]ovi.&lt;ref name=brit/&gt;

Filcovi za [[šešir]]e izrađuju se [[dlaka]] [[zec]]a i [[Dabrovi|dabra]], zbog tog su se morala kod filcanja tretirati jakim [[kemikalija]]ma kao što je [[živa]]. Ta operacija je nekad dovodila do visoke stope [[otrov|trovanja]] živom ljudi koji su to radili.&lt;ref name=brit/&gt;

Tehnikom iglanja [[Vlakno#Umjetna vlakna|umjetnih vlakana]] koja nemaju ljuskavu površinu proizvodi se znatno jeftiniji iglani filc, pri čem se [[vlakno|vlakna]] iz paralenih slojeva koprena poprečno povezuju [[mehanika|mehaničkim]] isprepletanjem, ubadanjem [[igla|igala]].&lt;ref name=lex/&gt; Iglani filc se najčešće koristi kao [[tehnika|tehnički]] [[tekstil]] ([[Izolacija od ovčje vune|izolacijski materijal]] u [[građevinarstvo|građevinarstvu]] i kao podloge za [[Mašina|mašine]] i nihove dijelove.&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
   |url =https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51154
   |title =Pust
   |publisher =Hrvatska enciklopedija LZMK
   |language =hrvatski
   |accessdate =20.08.2022.
   |archive-url =https://web.archive.org/web/20220823203652/https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51154
   |archive-date =2022-08-23
   |url-status =dead}}&lt;/ref&gt;

Specijalni filcovi za proizvodnju [[papir]]a izrađuju se kao beskonačne trake širine 5 [[metar|m]] (i više). Vješti [[radnik|radnici]] ručno spajaju krajeve kako bi proizveli beskonačni 
[[Remenski prijenos|remen]] tako da se ne vidi nikakav spoj ili šav.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://www.britannica.com/technology/felt
   |title =Felt, fibre
   |publisher =Encyclopaedia Britannica
   |language =engleski
   |accessdate =20.08.2022.}}&lt;/ref&gt;

Netkani filc se smatra prvom proizvedenom [[tekstil]]ijom pa se brojni primjeri njegove upotrebe mogu naći u [[historija|historiji]] drevnih civilizacija.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Nomad]]ska [[pleme]]na [[sjever]]ne [[Centralna Azija|Centralne Azije]] još i danas po po [[Stupa (uređaj)|stupama]] proizvode filc za [[odjeća|odjeću]] i [[šator]]e koristeći se metodoma iz prenesene iz [[Antika|antike]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Povezano ==
* [[Stupa (uređaj)|stupa]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Felt}}
* [https://www.britannica.com/technology/felt ''Felt, fibre''] {{en icon}}

[[Kategorija:Tekstil]]
[[Kategorija:Građevinski materijali]]</text>
      <sha1>1sasnkxouzck1fuigl14cr0zr3vd828</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fudbalska reprezentacija Estonije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4674107</id>
    <revision>
      <id>42695997</id>
      <parentid>42462767</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T00:14:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36635" sha1="1a6oo9wgppxvbpemc5egmh9ret2i7f8" xml:space="preserve">{{Infokutija Nogometna reprezentacija
| bg                    = 0072ce
| tekst                 = FFFFFF
| ime                   = {{flagicon|EST}} Estonija
| logo                  = [[File:Estonian Football Association logo.svg|250px]]
| konfederacija         = [[UEFA]]
| simbol                = 
| boje                  = {{color box|#0072ce}} {{color box|white}} {{color box|black}} 
| nadimci               = 
| stadion               = [[Lilleküla (stadion)|Lilleküla]]&lt;br&gt;{{small|([[Tallinn]], [[Estonija]])}}
| FIFA                  = {{increase}} 109. {{small|([[6. listopada]] [[2022.]])}}
| izbornik              = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Thomas Häberli]]
| nastupi               = [[Martin Reim]] (157)
| golovi                = [[Andres Oper]] (38)
| utakmica              = {{flag|Finska}} 6:0 Estonija {{flagicon|EST}}&lt;br&gt;{{small|([[Helsinki]], [[Finska]]; [[17. listopada]] [[1920.]])}}
| posljednja_utakmica   = 
| pobjeda               = {{flagicon|EST}} [[Estonija]] 6:0 [[Litva]] {{flagicon|LIT}}&lt;br&gt;{{small|([[Tallinn]], [[Estonija]]; [[26. srpnja]] [[1928.]])}}&lt;br&gt;{{flag|Gibraltar}} 0:6 Estonija {{flagicon|EST}}&lt;br&gt;{{small|([[Faro, Portugal|Faro]], [[Portugal]]; [[7. listopada]] [[2017.]])}}
| poraz                 = {{flag|Finska}} 10:2 Estonija {{flagicon|EST}}&lt;br&gt;{{small|([[Helsinki]], [[Finska]]; [[11. kolovoza]] [[1922.]])}}&lt;br&gt;{{flag|Njemačka}} 8:0 Estonija {{flagicon|EST}}&lt;br&gt;{{small|([[Mainz]], [[Njemačka]]; [[11. lipnja]] [[2019.]])}}
| SP                    = ''bez nastupa''
| kontinent             = [[UEFA Euro]]
| KP                    = ''bez nastupa''
| kontinent 2           =
| KP 2                  =  
| OI                    = 18. mjesto ([[Olimpijada 1924.|1924.]])
| domaći                = 
| pattern_la1        = _nikestrike3gr
| pattern_b1         = _nikestrike3gr
| pattern_ra1        = _nikestrike3gr
| pattern_sh1        = 
| pattern_so1        = 
| leftarm1           = 0000FF
| body1              = 0000FF
| rightarm1          = 0000FF
| shorts1            = 000000
| socks1             = 0000FF
| pattern_la2        = _nikestrike3w
| pattern_b2         = _nikestrike3w
| pattern_ra2        = _nikestrike3w
| pattern_sh2        = 
| pattern_so2        = 
| leftarm2           = FFFFFF
| body2              = FFFFFF
| rightarm2          = FFFFFF
| shorts2            = FFFFFF
| socks2             = FFFFFF
}}
'''Nogometna reprezentacija Estonije''' predstavlja [[Estonija|Estoniju]] na međunarodnim nogometnim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Eesti Jalgpalli Liit|Estonskog nogometnog saveza]]. Estonija svoje domaće utakmice u pravilu igra na nacionalnom stadionu [[Lilleküla (stadion)|Lilleküla]] u [[Tallinn]]u.

Estonija je svoju prvu međunarodnu utakmicu odigrala [[1920.]] godine u [[Helsinki]]ju protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Finske|Finske]], od koje je izgubila 6:0. Četiri godine kasnije, reprezentacija je igrala na [[Olimpijada 1924.|Olimpijskim igrama]] u [[Francuska|Francuskoj]], što im je do danas jedini nastup na nekom međunarodnom turniru. Godine [[1940.]], [[Estonija]] je [[Sovjetska okupacija baltičkih država|okupirana]] od strane [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] te tako sve do [[1991.]] godine, kada se Sovjetski Savez raspao, nije imala pravo nastupati u službenim utakmicama kao samostalna država. Prva utakmica koju je nezavisna Estonija odigrala, a da ju je [[FIFA]] priznala kao službenu, bila je ona protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]] (1:1), odigrana [[3. lipnja]] [[1992.]] godine u [[Tallinn]]u.

Reprezentacija se nikada nije plasirala na [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ili [[UEFA Euro]], ali je bila jako blizu plasmana na [[UEFA Euro 2012.]], kada je kao drugoplasirana momčad u kvalifikacijskoj skupini izborila ''play-off'' protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Irske|Irske]], od koje je izgubila ukupnim rezultatom 5:1; ta se godina u historiji estonskog nogometa naziva ''[[annus mirabilis]]''. S druge strane, reprezentacija redovito nastupa na regionalnom [[Baltički kup|Baltičkom kupu]] koji se svake dvije godine igra između Estonije, [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Litvanije|Litve]] i [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Latvije|Latvije]]. Estonija je četiri puta osvajala Baltički kup, što je daleko najmanje u odnosu na ostale sudionice.

[[Martin Reim]] rekorder je po broju nastupa za reprezentaciju sa 157 odigranih utakmica u dresu Estonije, po kojem je broju do [[2009.]] godine bio europski rekorder. Najviše golova za reprezentaciju, njih 38, postigao je [[Andres Oper]].

== Historija ==

Estonci su se prvi put susreli s [[nogomet]]om početkom [[20. vijek|XX. vijeka]], kada su im igru predstavili engleski mornari; Estonija je tada još uvijek bila pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]].&lt;ref&gt;Schwede, Indrek (2001). Väike jalgpallipiibel. Tallinn: K-Kirjastus, lk 8&lt;/ref&gt; Reprezentacija Estonije formirana je nakon [[Estonski rat za nezavisnost|rata za nezavisnost]], a svoju prvu međunarodnu utakmicu odigrala je protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Finske|Finske]] u [[Helsinki]]ju [[17. listopada]] [[1920.]] godine i izgubila 6:0. Utakmica se igrala na travnatom terenu, što je bio prvi put da su Estonci igrali nogomet na travi.&lt;ref&gt;[http://vikerraadio.err.ee/spordiklipp?main_id=3155956&amp;s=start Eesti jalgpallikoondise 1.maavõistlus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131103124622/http://vikerraadio.err.ee/spordiklipp?main_id=3155956&amp;s=start |date=3 November 2013 }} ERR Sport, 17 October 2010&lt;/ref&gt; [[Estonski nogometni savez|Savez]] je službeno formiran [[14. prosinca]] [[1921.]] godine te se dvije godine kasnije pridružio [[FIFA]]-i.&lt;ref name=&quot;Schwede lk 9&quot;&gt;Schwede, Indrek (2001). Väike jalgpallipiibel. Lk 9.&lt;/ref&gt; Estonija je u međuvremenu igrala utakmice te je [[1922.]] godine zabilježila svoj najveći poraz, izgubivši 10:2 od Finske.&lt;ref name=&quot;RSSF results&quot;/&gt;

Godine [[1924.]], reprezentacija Estonije sudjelovala je na [[Olimpijada 1924|Olimpijskim igrama]] u [[Francuska|Francuskoj]], što im je bio prvi i dosad jedini nastup na nekom međunarodnom natjecanju; svoju jedinu utakmicu na turniru izgubili su od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjenih Država]] 1:0.&lt;ref name=&quot;Olympics 1924&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197020/matches/match=32294/report.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20090205173350/http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=512/edition=197020/matches/match=32294/report.html|url-status=dead|archive-date=5 February 2009|title=Olympic Football Tournament Paris 1924}}&lt;/ref&gt; Od [[1928.]] godine, reprezentacija je sudjelovala na [[Baltički kup|Baltičkom kupu]] koji su zajednički organizirale sve tri [[baltičke države]];&lt;ref name=&quot;Schwede lk 13&quot;&gt;Schwede, Indrek (2001). Väike jalgpallipiibel. Lk 13.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;RSSSF&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rsssf.com/tablesb/baltic-overview.html|title=Baltic Cup Overview|work=rsssf.com|access-date=17 March 2017}}&lt;/ref&gt; na prvom izdanju turnira, Estonija je u prvoj utakmici deklasirala [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Litvanije|Litvu]] sa 6:0, što im je rekordna pobjeda u historiji.&lt;ref name=&quot;RSSF results&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rsssf.com/tablese/est-intres.html|title=Estonia – List of International Matches|work=rsssf.com|access-date=17 March 2017}}&lt;/ref&gt; Do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], turnir je održan devet puta, od čega četiri puta u Estoniji (uključujući i prvi turnir [[1928.]] godine), koja je tri puta bila prvak; posebno je značajno njihovo osvajanje turnira [[1938.]] godine pred domaćom publikom na [[Stadion Kadriorg|Stadionu Kadriorg]].&lt;ref name=&quot;RSSSF&quot;/&gt; 
[[File:Eesti vs Türgi (0-0) 2008.JPG|thumb|frame|left|Utakmica između Estonije i [[Turska|Turske]], [[2008.]] godina.]]
Godine [[1933.]], Estonija je izgubila 6:2 od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Švedske|Švedske]] u [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|kvalifikacijama]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.]] godine, što će ostati zabilježeno u historiji kao prva ikad odigrana kvalifikacijska utakmica za neko [[FIFA Svjetsko prvenstvo]]. Svoje prve bodove u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo Estonija je ostvarila [[1937.]] godine tijekom [[Kvalifikacije za FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|kvalifikacija]] za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] godine, kada je [[Richard Kuremaa]] postigao jedini gol na utakmici za pobjedu nad Finskom;&lt;ref name=&quot;RSSF 1938&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.rsssf.com/tables/38qual.html|title=WORLD CUP 1938 – QUALIFYING|work=rsssf.com|access-date=17 March 2017}}&lt;/ref&gt; zanimljivo je kako je Estonija u ostale dvije kvalifikacijske utakmice oba puta vodila - 2:0 protiv Švedske i 1:0 protiv [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] - da bi u konačnici bila teško poražena sa 7:2, odnosno 4:1.&lt;ref name=&quot;RSSF 1938&quot;/&gt;

Estonija je nastavila igrati svoje međunarodne utakmice sve do [[18. srpnja]] [[1940.]] godine, kada je odigrala svoju posljednju utakmicu (2:1 pobjeda protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Latvije|Latvije]]) prije [[Sovjetska okupacija baltičkih država|sovjetske invazije i okupacije]].&lt;ref name=&quot;RSSF results&quot;/&gt; Sovjeti su raspustili nacionalnu reprezentaciju, a iako je ona nakratko obnovljena tijekom [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu|njemačke okupacije]], odigravši čak dvije neslužbene prijateljske utakmice protiv okupatora (porazi 0:4 i 1:8), nogomet je počeo jenjavati. Kada su Sovjeti ponovno ušli u Estoniju, dobar dio bivših reprezentativaca je ili mobiliziran ili je izbjegao na Zapad.&lt;ref name=&quot;Schwede lk 31&quot;&gt;Schwede, Indrek (2001). Väike jalgpallipiibel. Lk 31.&lt;/ref&gt;

Kada se sovjetska okupacija konsolidirala, nogomet u Estoniji gotovo da je propao.&lt;ref name=&quot;Schwede lk 32–33&quot;&gt;Schwede, Indrek (2001). Väike jalgpallipiibel. Lk 32–33.&lt;/ref&gt; Estonci nisu uspjeli stvoriti klub koji bi bio kompetitivan na saveznoj razini, a iako je reprezentacija [[Estonska SSR|Estonske SSR]] postojala, ona nije mogla igrati međunarodne utakmice; istina, osvojila je nekolicinu Baltičkih kupova u sovjetskom periodu,&lt;ref name=&quot;RSSSF&quot;/&gt; ali ti se turniri ioako ne priznaju kao službeni. Kako su Rusi bili ti koji su mahom igrali nogomet u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]], popularnost nogometa u Estoniji bila je na niskim granama, a dogodilo se čak i to da je od [[1969.]] do [[1982.]] godine Estonija bila jedina sovjetska republika koja nije sudjelovala u saveznoj nogometnoj ligi.&lt;ref name=&quot;Schwede lk 32–36&quot;&gt;Schwede, Indrek (2001). Väike jalgpallipiibel. Lk 32–36.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Reim, Olev (2002). Rahvuskoondise kümme aastat. Lk. 5.&lt;/ref&gt; Obnova popularnosti nogometa u Estoniji krenula je sredinom [[1970-e|70-ih]] godina, kada je [[Roman Ubakivi]] počeo osnivati klubove za treniranje estonskih igrača.&lt;ref&gt;Indrek Schwede, Olev Reim: Lõvid on legend, Sporditäht, 1998, nr 12, lk 20–25&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Schwede lk 33&quot;&gt;Schwede, Indrek (2001). Väike jalgpallipiibel. Lk 33.&lt;/ref&gt; Iako nijedan Estonac nije izborio pravo nastupa za sovjetsku reprezentaciju kroz ovaj program, nekolicina ih se probila do mlađih uzrasta.&lt;ref name=&quot;Schwede lk 42&quot;&gt;Schwede, Indrek (2001). Väike jalgpallipiibel. Lk 42.&lt;/ref&gt;

[[Raspjevana revolucija]] koja je zahvatila Baltik odrazila se i na nogomet, tako da su Estonija i Latvija [[1990.]] godine odigrale egzibicijsku utakmicu povodom 50. obljetnice njihovih posljednjih utakmica prije sovjetske okupacije.&lt;ref name=&quot;Schwede lk 47&quot;&gt;Schwede, Indrek (2001). Väike jalgpallipiibel. Lk 47.&lt;/ref&gt; Način sastavljanja estonske reprezentacije izazvao je određene kontroverze, s obzirom da je objavljen javni poziv da se okupe samo igrači koji su etnički Estonci, što je značilo da doseljenici u Estoniju iz perioda nakon [[1945.]] nisu smjeli nastupiti za reprezentaciju, neovisno o državljanstvu. Reprezentacija je ponovno formirana [[1991.]] godine po obnovi nezavisnosti te je iste godine u [[Litva|Litvi]] sudjelovala na Baltičkom kupu; ipak, prva priznata utakmica nakon obnove nezavisnosti bila je ona iz lipjna [[1992.]] godine protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Slovenije|Slovenije]], koja je završila rezultatom 1:1. Problem oko toga tko bi sve smio nastupiti za Estoniju nastavio se početkom [[1990-e|90-ih]] godina, kada su se vodile žustre debate oko državljanstva i prava na nastup za reprezentaciju; istovremeno, popularnost nogometa bila je toliko niska da je [[1994.]] godine na utakmicu protiv [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Italije|Italije]] došlo tek 3,000 ljudi.

Od sredine 90-ih pa do danas, popularnost nogometa u Estoniji postepeno je rasla, a s time su rasli i reprezentativni uspjesi. Iako se reprezentacija i dalje nije uspjela plasirati ni na jedno međunarodno natjecanje, iako je igrala play-off kvalifikacija za [[UEFA Euro 2012.]], ali je ispala od [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Irske|Irske]]. Isto tako, reprezentacija je osvojila nekoliko Baltičkih kupova.

== Aktualni kadar ==
'''Ažurirano:''' [[12. listopada]] [[2022.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Selgus meeste koondise koosseis septembrikuu mängudeks|url=https://jalgpall.ee/koondis/1/uudised/otse-kell-14-n20543|publisher=Estonian Football Association|language=et|accessdate=13 September 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Septembrikuu mängudest jäävad kõrvale Käit ja Kuusk|url=https://jalgpall.ee/koondis/1/uudised/septembrikuu-mangudest-jaavad-korvale-kait-ja-kuusk-n20579|publisher=Estonian Football Association|language=et|accessdate=22 September 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;capsandgoals&quot;&gt;{{cite news |url=http://jalgpall.ee/koondis/1/statistics/view|title=Koondislaste statistika|language=et|publisher=Estonian Football Association}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/friendlies/match/2034802/ | title=Argentina-Estonia &amp;#124; Friendlies &amp;#124; Match &amp;#124; UEFA.com |website=[[UEFA]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://eu-football.info/_players.php?id=123&amp;data=9|title=Most Estonia Caps - EU-Football.info |website=eu-football.info}}&lt;/ref&gt;

{{nat fs g start}}
{{nat fs g player|no=1|pos=GK|caps=14|goals=0|name=[[Matvei Igonen]]|age={{birth date and age|1996|10|2|df=y}}|club=[[Podbeskidzie Bielsko-Biała]]|clubnat=POL}}
{{nat fs g player|no=12|pos=GK|caps=16|goals=0|name=[[Karl Hein (footballer)|Karl Jakob Hein]]|age={{birth date and age|2002|4|13|df=y}}|club=[[Arsenal F.C.|Arsenal]]|clubnat=ENG}}
{{nat fs g player|no=22|pos=GK|caps=0|goals=0|name=[[Karl Andre Vallner]]|age={{birth date and age|1998|2|28|df=y}}|club=[[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]]|clubnat=EST}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=2|pos=DF|caps=11|goals=0|name=[[Henrik Pürg]]|age={{birth date and age|1996|6|3|df=y}}|club=[[FC Flora|Flora]]|clubnat=EST}}
{{nat fs g player|no=3|pos=DF|caps=48|goals=1|name=[[Artur Pikk]]|age={{birth date and age|1993|3|5|df=y}}|club=[[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]]|clubnat=EST}}
{{nat fs g player|no=4|pos=DF|caps=3|goals=0|name=[[Rasmus Peetson]]|age={{birth date and age|1995|5|3|df=y}}|club=[[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]]|clubnat=EST}}
{{nat fs g player|no=16|pos=DF|caps=52|goals=4|name=[[Joonas Tamm]]|age={{birth date and age|1992|2|2|df=y}}|club=[[FCSB]]|clubnat=ROU}}
{{nat fs g player|no=18|pos=DF|caps=82|goals=0|name=[[Karol Mets]]|age={{birth date and age|1993|5|16|df=y}}|club=[[FC Zürich]]|clubnat=SUI}}
{{nat fs g player|no=19|pos=DF|caps=53|goals=0|name=[[Ken Kallaste]]|age={{birth date and age|1988|8|31|df=y}}|club=[[FC Flora|Flora]]|clubnat=EST}}
{{nat fs g player|no=21|pos=DF|caps=44|goals=0|name=[[Nikita Baranov]]|age={{birth date and age|1992|8|19|df=y}}|club=[[FA Pjunik]]|clubnat=ARM}}
{{nat fs g player|no=23|pos=DF|caps=93|goals=1|name=[[Taijo Teniste]]|age={{birth date and age|1988|1|31|df=y}}|club=[[Tartu JK Tammeka|Tammeka]]|clubnat=EST}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=5|pos=MF|caps=2|goals=0|name=[[Rocco Robert Shein]]|age={{birth date and age|2003|7|14|df=y}}|club=[[FC Utrecht]]|clubnat=NED}}
{{nat fs g player|no=6|pos=MF|caps=10|goals=0|name=[[Markus Soomets]]|age={{birth date and age|2000|3|2|df=y}}|club=[[FC Flora|Flora]]|clubnat=EST}}
{{nat fs g player|no=7|pos=MF|caps=7|goals=0|name=[[Georgi Tunjov]]|age={{birth date and age|2001|4|17|df=y}}|club=[[S.P.A.L.|SPAL]]|clubnat=ITA}}
{{nat fs g player|no=13|pos=MF|caps=9|goals=0|name=[[Bogdan Vaštšuk]]|age={{birth date and age|1995|10|4|df=y}}|club=[[Stal Mielec]]|clubnat=POL}}
{{nat fs g player|no=14|pos=MF|caps=144|goals=26|name=[[Konstantin Vassiljev]] (c)|age={{birth date and age|1984|8|16|df=y}}|club=[[FC Flora|Flora]]|clubnat=EST}}
{{nat fs g player|no=20|pos=MF|caps=19|goals=1|name=[[Martin Miller (footballer)|Martin Miller]]|age={{birth date and age|1997|9|25|df=y}}|club=[[FC Flora|Flora]]|clubnat=EST}}
{{nat fs break}}
{{nat fs g player|no=8|pos=FW|caps=84|goals=21|name=[[Henri Anier]]|age={{birth date and age|1990|12|17|df=y}}|club=[[Muangthong United F.C.|Muangthong United]]|clubnat=THA}}
{{nat fs g player|no=9|pos=FW|caps=22|goals=4|name=[[Erik Sorga]]|age={{birth date and age|1999|7|8|df=y}}|club=[[IFK Göteborg]]|clubnat=SWE}}
{{nat fs g player|no=10|pos=FW|caps=20|goals=0|name=[[Vlasiy Sinyavskiy]]|age={{birth date and age|1996|11|27|df=y}}|club=[[1. FC Slovácko|Slovácko]]|clubnat=CZE}}
{{nat fs g player|no=11|pos=FW|caps=54|goals=1|name=[[Henrik Ojamaa]]|age={{birth date and age|1991|5|20|df=y}}|club=[[FC Flora|Flora]]|clubnat=EST}}
{{nat fs g player|no=15|pos=FW|caps=47|goals=10|name=[[Rauno Sappinen]]|age={{birth date and age|1996|1|23|df=y}}|club=[[Piast Gliwice]]|clubnat=POL}}
{{nat fs g player|no=17|pos=FW|caps=14|goals=1|name=[[Robert Kirss]]|age={{birth date and age|1994|9|3|df=y}}|club=[[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]]|clubnat=EST}}
{{nat fs end}}

== Uspjesi na međunarodnim natjecanjima ==

=== [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! colspan=&quot;9&quot; |[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;26&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|URU}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930.|1930.]]||colspan=8 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}} ||colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
|{{flagicon|ITA|1861}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1934.|1934.]]||rowspan=2 colspan=8 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}||1||0||0||1||2||6
|-
|{{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.|1938.]]||3||1||0||2||4||11
|-
|{{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.|1950.]]||rowspan=11 colspan=8 {{N/A|''Nisu mogli sudjelovati&lt;br&gt;(dio {{flagicon|SSSR}} [[SSSR|{{color|black|Sovjetskog Saveza}}]] do [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1991|{{color|black|1991.}}]])''}} ||rowspan=11 colspan=6 {{N/A|''Nisu mogli sudjelovati''}}
|-
|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.|1954.]]
|-
|{{flagicon|ŠVE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1958.|1958.]]
|-
|{{flagicon|ČIL}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1962.|1962.]]
|-
|{{flagicon|ENG}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1966.|1966.]]
|-
|{{flagicon|MEX}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1970.|1970.]]
|-
|{{flagicon|ZNJE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|1974.]]
|-
|{{flagicon|ARG}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1978.|1978.]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1982.|1982.]]
|-
|{{flagicon|MEX}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]]
|-
|{{flagicon|ITA|1946}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]]||rowspan=8 colspan=8 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}} ||10||0||1||9||1||27
|-
|{{flagicon|FRA|1976}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.|1998.]]||10||1||1||8||4||16
|-
|{{flagicon|JKO|1997}} {{flagicon|JAP}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2002.|2002.]]||10||2||2||6||10||26
|-
|{{flagicon|NJE}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|2006.]]||12||5||2||5||16||17
|-
|{{flagicon|JAR}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2010.|2010.]]||10||2||2||6||9||24
|-
|{{flagicon|Brazil}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|2014.]]||10||2||1||7||6||20
|-
|{{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]]||10||3||2||5||13||19
|-
|{{flagicon|KAT}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]]||8||1||1||6||9||21
|-
|{{nowrap|{{flagicon|KAN}} {{flagicon|MEX}} {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]]}}||colspan=8 {{N/A|''TBD''}} ||colspan=6 {{N/A|''TBD''}}
|-
!'''Ukupno'''||'''0 naslova'''||0/23||0||0||0||0||0||0||84||17||12||55||74||187
|}
:''Utakmice u fazi na ispadanje odlučene nakon izvođenja jedanaesteraca upisane su kao neriješeni ishodi.''

=== [[UEFA Euro]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
|-
!colspan=9|[[UEFA Euro]]
!rowspan=20|
!colspan=6|Kvalifikacije
|-
! width=&quot;90&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Europski kup nacija 1960.|1960.]]||rowspan=9 colspan=8 {{N/A|''Nisu mogli sudjelovati&lt;br&gt;(dio {{flagicon|SSSR}} [[SSSR|{{color|black|Sovjetskog Saveza}}]] do [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1991|{{color|black|1991.}}]])''}} ||rowspan=9 colspan=6 {{N/A|''Nisu mogli sudjelovati''}}
|-
|{{flagicon|ŠPA|1945}} [[Europski kup nacija 1964.|1964.]]
|-
|{{flagicon|ITA|1946}} [[UEFA Euro 1968.|1968.]]
|-
|{{flagicon|BEL}} [[UEFA Euro 1972.|1972.]]
|-
|{{flagicon|SFRJ}} [[UEFA Euro 1976.|1976.]]
|-
|{{flagicon|ITA|1946}} [[UEFA Euro 1980.|1980.]]
|-
|{{flagicon|FRA|1976}} [[UEFA Euro 1984.|1984.]]
|-
|{{flagicon|ZNJE}} [[UEFA Euro 1988.|1988.]]
|-
|{{flagicon|ŠVE}} [[UEFA Euro 1992.|1992.]]
|-
|{{flagicon|ENG}} [[UEFA Euro 1996.|1996.]]||rowspan=7 colspan=8 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}||10||0||0||10||3||31
|-
|{{flagicon|BEL}} {{flagicon|NIZ}} [[UEFA Euro 2000.|2000.]]||10||3||2||5||15||17
|-
|{{flagicon|POR}} [[UEFA Euro 2004.|2004.]]||8||2||2||4||4||6
|-
|{{flagicon|AUT}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[UEFA Euro 2008.|2008.]]||12||2||1||9||5||21
|-
|{{flagicon|POLJ}} {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012.|2012]]||12||5||2||5||16||19
|-
|{{flagicon|FRA|1976}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]]||10||3||1||6||4||9
|-
|{{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]]||8||0||1||7||2||26
|-
|{{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]]||colspan=8 {{N/A|''TBD''}}||colspan=6 {{N/A|''TBD''}}
|-
!Ukupno|| 0 naslova ||0/16||0||0||0||0||0||0||70||15||9||46||49||129
|}
:''Utakmice u fazi na ispadanje odlučene nakon izvođenja jedanaesteraca upisane su kao neriješeni ishodi.''

=== [[UEFA Liga nacija]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!colspan=13|[[UEFA Liga nacija]]
|-
!Sezona
!Liga
!Grupa
!Faza
!width=30|{{Tooltip|Poz.|Plasman}}
!width=30|{{Tooltip|Uta.|Odigranih utakmica}}
!width=30|{{Tooltip|P|Pobjeda}}
!width=30|{{Tooltip|R|Neriješenih utakmica}}
!width=30|{{Tooltip|I|Poraza}}
!width=30|{{Tooltip|G+|Postignutih golova}}
!width=30|{{Tooltip|G-|Primljenih golova}}
!width=30|{{Tooltip|P/I|Promocija/ispadanje na kraju sezone}}
!width=28|{{Tooltip|U|Ukupni plasman}}
|-
|[[UEFA Liga nacija 2018./19.|2018./19.]]
|[[UEFA Liga nacija 2018./19.|C]]
|[[UEFA Liga nacija 2018./19.|2]]
|Grupna faza||4.||6||1||1||4||4||8||{{nema promjena}}||37.
|-
|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]]
|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|C]]
|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|2]]
|Grupna faza||4.||8||0||4||4||5||11||{{decrease}}||47.
|-
|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]]
|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|D]]
|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|2]]
|Grupna faza||1.||4||4||0||0||10||2||{{increase}}||49.
|-
|[[UEFA Liga nacija 2024./25.|2024./25.]]
|[[UEFA Liga nacija 2024./25.|C]]
|colspan=11{{Pending|''TBD''}}
|-
!colspan=3|Ukupno||0 naslova||3/3||18||5||5||8||19||21||colspan=2|37.
|}

=== [[Fudbal ili nogomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] ===

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;   
! colspan=&quot;9&quot; |[[Fudbal ili nogomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]
! width=&quot;1&quot; rowspan=&quot;32&quot; |
! colspan=&quot;6&quot; |Kvalifikacije   
|-
! width=&quot;115&quot; |Godina
! width=&quot;95&quot; |Faza
! width=&quot;60&quot; |Plasman
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|Uta.|Odigranih utakmica}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|P|Pobjeda}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|R*|Remija}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|I|Izgubljeno}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G+|Postignutih golova}}
! width=&quot;20&quot; |{{Abbr|G-|Primljenih golova}}
|- 
|{{flagicon|FRA|1830}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1900.|1900.]]||colspan=8 rowspan=4 {{N/A|''Nisu mogli sudjelovati&lt;br&gt;(dio {{flagicon|Rusko Carstvo|1696}} [[Rusko Carstvo|{{color|black|Ruskog Carstva}}]] do [[1917.|{{color|black|1917.}}]])}}'' ||colspan=6 rowspan=10 {{N/A|''Bez kvalifikacija''}}
|- 
|{{flagicon|SAD|1896}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1904.|1904.]]
|- 
|{{flagicon|UK}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1908.|1908.]]
|- 
|{{flagicon|ŠVE}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1912.|1912.]]
|- 
|{{flagicon|BEL}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1920.|1920.]]||colspan=8 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|- 
|{{flagicon|FRA|1830}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1924.|1924.]]|| Prvi krug || 18. || 1 || 0 || 0 || 1 || 0 || 1
|- 
|{{flagicon|NIZ}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1928.|1928.]]||colspan=8 rowspan=2 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|- 
|{{flagicon|Treći Reich|1933n}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1936.|1936.]]
|- 
|{{flagicon|UK}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1948.|1948.]]||rowspan=12 colspan=8 {{N/A|''Nisu mogli sudjelovati&lt;br&gt;(dio {{flagicon|SSSR}} [[SSSR|{{color|black|Sovjetskog Saveza}}]] do [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1991|{{color|black|1991.}}]])''}}
|- 
|{{flagicon|FIN}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1952.|1952.]]
|- 
|{{flagicon|AUS}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1956.|1956.]]||rowspan=10 colspan=6 {{N/A|''Nisu mogli sudjelovati''}}
|-
|{{flagicon|ITA|1946}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1960.|1960.]]
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1964.|1964.]]
|-
|{{flagicon|MEX}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1968.|1968.]]
|-
|{{flagicon|ZNJE}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1972.|1972.]]
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1976.|1976.]]
|-
|{{flagicon|SSSR}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1980.|1980.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1984.|1984.]]
|-
|{{flagicon|JKO|1984}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1988.|1988.]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1992.|1992.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 1996. - muškarci|1996.]]||rowspan=8 colspan=8 {{N/A|''Nisu se kvalificirali''}}||rowspan=8 colspan=6 {{N/A|''Nisu sudjelovali''}}
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 2000. - muškarci|2000.]]
|-
|{{flagicon|GRČ}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 2004. - muškarci|2004.]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 2008. - muškarci|2008.]]
|-
|{{flagicon|UK}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012.]]
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016.]]
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 2020. - muškarci|2020.]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 2024. - muškarci|2024.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Fudbal ili nogomet na Olimpijadi 2028. - muškarci|2028.]]||colspan=8 {{N/A|''TBD''}} || colspan=6 {{N/A|''TBD''}}
|-
|'''Ukupno'''||'''0 naslova'''||'''1/28'''||'''1'''||'''0'''||'''0'''||'''1'''||'''0'''||'''1'''||'''0'''||'''0'''||'''0'''||'''0'''||'''0'''||'''0'''
|}

=== Ostala natjecanja ===

==== [[Baltički kup]] ====
{{main|Baltički kup}}

== Statistike ==
{{small|Ažurirano: [[12. listopada]] [[2022.]]}}&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Mamrud |first1=Roberto |title=Estonia - Record International Players |url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/est-recintlp.html |website=RSSSF}}&lt;/ref&gt;
{{legend|#CFECEC|Plava pozadina označava da igrač još uvijek igra za reprezentaciju|outline=#AAAAAA}}

===Igrači s najviše nastupa===
[[File:2019-06-11 Fußball, Männer, Länderspiel, Deutschland-Estland StP 2130 LR10 by Stepro.jpg|thumb|Martin Reim je sa 157 utakmica rekorder po broju nastupa za reprezentaciju.]]

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:100%; text-align:center;&quot;
|-
!width=30px|#
!width=150px|Igrač
!width=50px|Uta.
!width=50px|Gol.
!width=100px|Karijera
|-
|1||align=left|[[Martin Reim]]||157||14||1992–2009
|- bgcolor=#CFECEC
|2||align=left|'''[[Konstantin Vassiljev]]'''||144||26||2006–{{0|0000}}
|-
|3||align=left|[[Marko Kristal]]||143||9||1992–2005
|-
|4||align=left|[[Andres Oper]]||134||38||1995–2014
|- bgcolor=#CFECEC
|5||align=left|'''[[Ragnar Klavan]]'''||129||3||2003–{{0|0000}}
|-
|6||align=left|[[Enar Jääger]]||126||0||2002–2017
|-
|7||align=left|[[Mart Poom]]||120||0||1992–2009
|-
|rowspan=2|8||align=left|[[Kristen Viikmäe]]||115||15||1997–2013
|-
|align=left|[[Dmitri Kruglov]]||115||4||2004–2019
|-
|10||align=left|[[Raio Piiroja]]||114||8||1998–2015
|}

===Najbolji strijelci===
[[File:AOper1.jpg|thumb|Andres Oper je najbolji strijelac u historiji estonske reprezentacije s 38 golova.]]

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:100%; text-align:center;&quot;
|-
!width=30px|#
!width=150px|Igrač
!width=50px|Gol.
!width=50px|Uta.
!width=50px|Prosjek
!width=100px|Karijera
|-
|1||align=left|[[Andres Oper]]||38||134||{{#expr:38/134 round 2}}||1995–2014
|-
|2||align=left|[[Indrek Zelinski]]||27||103||{{#expr:27/103 round 2}}||1994–2010
|- bgcolor=#CFECEC
|3||align=left|'''[[Konstantin Vassiljev]]'''||26||144||{{#expr:26/144 round 2}}||2006–{{0|0000}}
|-
|rowspan=2 bgcolor=#CFECEC|4||align=left|[[Eduard Ellmann-Eelma]]||21||60||{{#expr:21/60 round 2}}||1921–1935
|- bgcolor=#CFECEC
|align=left|'''[[Henri Anier]]'''||21||84||{{#expr:21/84 round 2}}||2011–{{0|0000}}
|-
|6||align=left|[[Richard Kuremaa]]||19||42||{{#expr:19/42 round 2}}||1933–1940
|-
|7||align=left|[[Arnold Pihlak]]||16||44||{{#expr:16/44 round 2}}||1920–1931
|-
|8||align=left|[[Kristen Viikmäe]]||15||115||{{#expr:15/115 round 2}}||1997–2013
|-
|rowspan=2 bgcolor=#CFECEC|9||align=left|[[Martin Reim]]||14||157||{{#expr:14/157 round 2}}||1992–2009
|- bgcolor=#CFECEC
|align=left|'''[[Sergei Zenjov]]'''||14||100||{{#expr:14/100 round 2}}||2008–{{0|0000}}
|}

== Izbornici ==

Prvi službeni izbornik estonske nogometne reprezentacije imenovan je [[1923.]] godine; bio je to Mađar [[Ferenc Kónya]]. Prvi Estonac na funkciji izbornika bio je [[Albert Vollrat]], koji je reprezentacaciju vodio [[1932.]] godine. Do [[1940.]] godine, izbornička je funkcija bila nestalna i bilo je perioda kada estonska reprezentacija uopće nije imala izbornika. Od [[1992.]] godine i [[Raspad SSSR-a|raspada Sovjetskog Saveza]], Estonija nije imala perioda bez izbornika. Iako su izbornii bilo mahom Estonci, značajan je bio &quot;nizozemski period&quot; od [[2000.]] do [[2007.]], kada su reprezentaciju vodila dvojica Nizozemaca.

Ažurirano: ''[[25. listopada]] [[2022.]]''

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width: 100%;&quot;
|-
!Izbornik
!Karijera
!Uta.
!Pob.
!Rem.
!Por.
!% pob.
!Natjecanja
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez izbornika (1920–1923)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|MAĐ|1920}} {{sortname|Ferenc|Kónya}}
| 1923–1924
| 2
| 0
| 0
| 2
| 0%
| 
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez izbornika (1924)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|MAĐ|1920}} {{sortname|Ferenc|Nagy|Ferenc Nagy (nogometni trener)}}
| 1925
| 2
| 2
| 0
| 0
| 100%
| 
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez izbornika (1925–1926)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|MAĐ|1920}} {{sortname|Antal|Mally}}
| 1927
| 4
| 3
| 0
| 1
| 75%
| 
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez izbornika (1927–1929)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|AUT}} {{sortname|Fritz|Kerr}}
| 1930
| 6
| 1
| 1
| 4
| 16.7%
| 
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez izbornika (1931)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|EST}} {{sortname|Albert|Vollrat}}
| 1932
| 7
| 1
| 0
| 6
| 14.3%
| 
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez izbornika (1933–1934)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|MAĐ|1920}} {{sortname|Antal|Mally}}
| 1935
| 8
| 0
| 5
| 3
| 0%
| 
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez izbornika (1936)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|EST}} {{sortname|Bernard|Rein}}
| 1936–1938
| 16
| 6
| 2
| 8
| 37.5%
|style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Baltički kup 1938.]] – 1. mjesto
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|EST}} {{sortname|Elmar|Saar}}
| 1939
| 4
| 0
| 1
| 3
| 0%
|
|-
| colspan=8 {{N/A| Bez izbornika (1940)}}
|-
| colspan=8 {{N/A| ''Dio {{flagicon|SSSR}} [[SSSR|{{color|black|Sovjetskog Saveza}}]]'' (1940–1991)}}
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|EST}} {{sortname|Uno|Piir}}
| 1992–1993
| 19
| 2
| 3
| 13
| 10.5%
|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|EST}} {{sortname|Roman|Ubakivi}}
| 1994–1995
| 22
| 0
| 1
| 21
| 0%
|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|''{{flagicon|EST}} {{sortname|Aavo|Sarap}}''
| 1995
| 2
| 0
| 0
| 2
| 0%
|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ISL}} {{sortname|Teitur|Þórðarson}}
| 1996–1999
| 57
| 13
| 17
| 28
| 22.8%
|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|EST}} {{sortname|Tarmo|Rüütli}}
| 1999–2000
| 8
| 4
| 2
| 2
| 50%
|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|''{{flagicon|EST}} {{sortname|Aivar|Lillevere}}''
| 1995
| 2
| 0
| 0
| 2
| 0%
|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|NIZ}} {{sortname|Arno|Pijpers}}
| 2000–2004
| 55
| 16
| 14
| 25
| 29.1%
|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|NIZ}} {{sortname|Jelle|Goes}}
| 2004–2007
| 29
| 5
| 6
| 18
| 17.2%
|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|DAN}} {{sortname|Viggo|Jensen|Viggo Jensen (nogometaš, rođen 1947.)}}
| 2007
| 8
| 2
| 2
| 4
| 25%
|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|EST}} {{sortname|Tarmo|Rüütli}}
| 2008–2013
| 79
| 24
| 16
| 39
| 30.4%
|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ŠVE}} {{sortname|Magnus|Pehrsson}}
| 2015–2016
| 33
| 11
| 8
| 14
| 33.3%
|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|EST}} {{sortname|Martin|Reim}}
| 2016–2019
| 36
| 13
| 8
| 15
| 36.1%
|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|EST}} {{sortname|Karel|Voolaid}}
| 2019–2020
| 14
| 0
| 4
| 10
| 0%
|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|''{{flagicon|EST}} {{sortname|Martin|Reim}}''
| 2021
| 3
| 0
| 8
| 3
| 0%
|
|-
|style =&quot;text-align: left;&quot;|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} {{sortname|Thomas|Häberli}}
| 2021–{{0|0000}}
| 18
| 8
| 3
| 7
| 44.4%
|style=&quot;text-align: left;&quot;| [[Baltički kup 2020.]] – 1. mjesto
|-
|}
:''Izbornici u italiku bili su vršitelji dužnosti.''

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* Indrek Schwede. ''Väike jalgpallipiibel'', Tallinn: [[K-Kirjastus]] 2001. {{ISBN|998593377X}}
* Olev Reim. ''Rahvuskoondise kümme aastat 1992–2002'', [[Varrak (kirjastus)|Varrak]] 2002. {{ISBN|9985306139}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category}}
*{{Official website|http://jalgpall.ee/koondis/1}} 
*[https://web.archive.org/web/20070611222159/http://www.fifa.com/associations/association=est/index.html Estonia at FIFA.com]
*[https://web.archive.org/web/20100208164620/http://www.uefa.com/memberassociations/association=EST/index.html Estonia at UEFA.com]
*[http://www.rsssf.com/tablese/est-intres.html RSSSF archive of results since 1920]
*[http://www.rsssf.com/miscellaneous/est-recintlp.html RSSSF archive of most capped players and highest goalscorers]
*[http://www.jalgpallihaigla.ee/?id=46&amp;keel=ee Estonia national team matches] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111002071203/http://www.jalgpallihaigla.ee/?id=46&amp;keel=ee |date=2 October 2011 }}
*[http://eu-football.info/_list.php?id=123 Results 1920–1940]

{{Evropske nogometne reprezentacije}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Fudbalske reprezentacije|Estonija]]
[[Kategorija:Fudbal u Estoniji| ]]</text>
      <sha1>1a6oo9wgppxvbpemc5egmh9ret2i7f8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>El Dorado</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4674977</id>
    <revision>
      <id>42695745</id>
      <parentid>42691534</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:00:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695745</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4654" sha1="9yvkkag0vvqy4t2vwsy6agzt5gx9u6a" xml:space="preserve">[[Datoteka:Gold_Museum,_Bogota_(36145671394).jpg|mini|[[Zlato|Zlatni]] [[splav]] Muisca iz [[muzej]]a u [[Bogota|Bogoti]]]]
'''El Dorado''' ([[španjolski jezik|španjolski]] ''pozlaćeni''&lt;ref name=lex/&gt;) je [[ime]] za [[mit]]sko mjesto prepuno [[zlato|zlata]].

== Historija mita==
[[datoteka:1635_Blaeu_Map_Guiana,_Venezuela,_and_El_Dorado_-_Geographicus_-_Guiana-blaeu-1635.jpg|thumb|left|240px|[[Karta]] [[Gvajana|Gvajane]] sa [[jezero]]m]]

Tokom [[16. vijek|16]]. i [[17. vijek]]a brojni [[Evropa|Evropljani]] su vjerovali da negdje u [[Novi svijet|Novom svijetu]] postoji mjesto neizmjernog [[bogatstvo|bogatstva]], potraga za njim koštala je mnoge od njih života.&lt;ref name=brit/&gt;

Porijeklo [[legenda|legende]] o El Doradu leži u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], i ona kao sve druge legende i [[mit]]ovi, sadrži neke trunke istine. Kad su [[Špansko Carstvo|španjolski]] [[konkvistador]]i početkom [[16. vijek]]a stigli do [[Južna Amerika|Južne Amerike]], čuli su priče o [[pleme]]nu [[Autohtoni narodi|domorodaca]] koje živi visoko u [[planina]]ma [[Ande|Anda]] na 
području današnje [[Kolumbija|Kolumbije]].&lt;ref name=brit/&gt;

O njima se pričalo da svog novog [[poglavica|poglavicu]] uvode na [[vlast]], [[ceremonija|ceremonijom]] na [[jezero|jezeru]] [[Guatavita (jezero)|Guatavita]]. 
Priče o toj [[ceremonija|ceremoniji]] bile su različite, jer je ona završila još u [[15. vijek]]u, kad je to pleme pokoreno. Ali su sve govorile da su novog poglavicu prekrivali [[zlato|zlatnim]] prahom i [[dragulj]]ima koje bi nakraju bacili u [[jezero]] da umilostive [[bog]]a koji je živio pod [[voda|vodom]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[Španjolci]] su tog zlatnog poglavicu počeli nazivati - ''El hombre dorado'' - Pozlaćeni čovjek. Kako su Španjolci i drugi [[Evropa|evropski]] avanturisti pronašli gomilu zlata među domorocima duž [[sjever]]ne obale [[Južna Amerika|kontinenta]], vjerovali da negdje u unutrašnjosti mora postojati mjesto velikog bogatstva. 
Španjolci nisu pronašli El Dorado, ali su pronašli jezero Guatavita i pokušali ga [[Odvodnjavanje|isušiti]] [[1545]]. godine. 
Snizili su njegovu razinu dovoljno da pronađu stotine grumena zlata uz rub jezera, ali [[mit]]sko basnoslovno blago u dubljoj vodi nisu našli.&lt;ref name=brit/&gt;

I [[Englezi|Engleski]] [[Sir (titula)|Sir]] [[Walter Raleigh]] je dvaput otplovio do [[Gvajana|Gvajane]] u potrazi za El Doradom. Za svog drugog putovanja [[1617]]. poslao je svog [[sin]]a, Watta u [[ekspedicija|ekspediciju]] da istraži tok [[rijeka|rijeke]] [[Orinoco]], a on se kao starac utaborio u [[kamp]]u na [[otok]]u [[Trinidad]]. Ekspedicija je završila katastrofom u kojoj mu je sin [[ubistvo|ubijen]] u borbi sa Španjolcima.&lt;ref name=brit/&gt;

Nakon tog se skrhani Raleigh vratio u [[Kraljevina Engleska|Englesku]], u kojoj ga je dočekao ljutiti [[kralj]] [[James I Stuart|James I]] jer se nije držao njegove naredbe da izbjegava sukob sa Španjolcima, zbog tog mu je [[Dekapitacija|odrubljena]] [[glava]].&lt;ref name=brit/&gt;

Riječ ''eldorado'' se danas koristi kao [[metafora]] za bilo koju zemlju, sredinu ili položaj gdje vlada obilje i bogatstvo, i gdje se ugodno i lako živi.&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
 | url =https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17549
 | title =''El Dorado''
 | accessdate =28.11.2022.
 | language =hrvatski
 | publisher =Hrvatska enciklopedija LZMK
 | archive-date =2022-11-29
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20221129193342/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17549
 }}&lt;/ref&gt;

O toj mitskoj zemlji ispjevao je pjesmu i [[Edgar Allan Poe]] [[1849]]. i rekao da se nalazi ''Preko Mjesečevih planina, niz Dolinu sjene, jaši, hrabro jaši... ako tražiš El Dorado.''&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.nationalgeographic.com/history/article/el-dorado
 | title =''El Dorado''
 | accessdate =28.11.2022.
 | language =engleska
 | publisher =National Geographic
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20210301162903/https://www.nationalgeographic.com/history/article/el-dorado
 | archive-date =2021-03-01
 | url-status =dead}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|El Dorado}} 
* [https://web.archive.org/web/20210301162903/https://www.nationalgeographic.com/history/article/el-dorado ''El Dorado'' (na portalu National Geographic)] {{en icon}}
* [https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17549 ''El Dorado'' (na portalu Hrvatska enciklopedija LZMK)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221129193342/https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=17549 |date=2022-11-29 }} {{hr icon}}

[[Kategorija:Fiktivne lokacije]]
[[Kategorija:Legende]]
[[Kategorija:Mitologija]]</text>
      <sha1>9yvkkag0vvqy4t2vwsy6agzt5gx9u6a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frenkie de Jong</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4674995</id>
    <revision>
      <id>42695988</id>
      <parentid>42637371</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T23:48:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22256" sha1="ndbrp98s6vcpndxkepgxa2zjkanjggq" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Frenkie de Jong
| slika                     = Матч «Динамо» - «Барселона» 0-1. 2 ноября 2021 года. II — 1289671 (cropped).jpg
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[12. svibnja]] [[1997.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|NIZ}} [[Gorinchem]]
| rodnadržava               = [[Nizozemska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = 
| državljanstvo             = 
| visina                    = 1.81 m

| pozicija                  = vezni igrač
| trenutniklub              = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| brojnadresu               = 21

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          =

| godine1                    = 2015
| klubovi1                   = {{flagicon|NIZ}} [[Willem II (fudbalski klub)|Willem II]]
| nastupi(golovi)1           = 2 (0)
| godine2                    = 2015 – 2017
| klubovi2                   = {{flagicon|NIZ}} [[Jong Ajax]]
| nastupi(golovi)2           = 46 (8)
| godine3                    = 2017 – 2019
| klubovi3                   = {{flagicon|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]]
| nastupi(golovi)3           = 57 (4)
| godine4                    = 2019 –
| klubovi4                   = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]]
| nastupi(golovi)4           = 111 (10)
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 
| godine21                   = 
| klubovi21                  = 
| nastupi(golovi)21          = 
| godine22                   = 
| klubovi22                  = 
| nastupi(golovi)22          = 
| godine23                   = 
| klubovi23                  = 
| nastupi(golovi)23          = 
| godine24                   = 
| klubovi24                  = 
| nastupi(golovi)24          = 
| godine25                   = 
| klubovi25                  = 
| nastupi(golovi)25          =

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2018 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|NIZ}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 48 (2)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 =

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 30.11.2022
| zadnjiuređajrep            = 
}}
'''Frenkie de Jong''' ([[Gorinchem]], [[12. svibnja]] [[1997.]]), [[Nizozemska|nizozemski]] [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni (nogomet)|veznog]]. Trenutačno igra za [[FC Barcelona|Barcelonu]].

== Klupska karijera ==
=== Willem II ===
Tijekom svoje omladinske karijere igrao je za [[Willem II Tilburg|Willem II]]. Dva dana prije svog 18. rođendana, 10. svibnja 2015., debitirao je u [[Eredivisie]]ju u utakmici u kojoj je njegov klub pobijedio [[ADO Den Haag]] 1:0.&lt;ref name=&quot;soccerway2&quot;&gt;{{cite web |url=https://int.soccerway.com/matches/2015/05/10/netherlands/eredivisie/sbv-willem-ii-tilburg/hfc-ado-den-haag/1691057/ |title=Willem II vs. ADO Den Haag – 10 May 2015 – Soccerway |publisher=soccerway.com |access-date=28. lipnja 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.coachesvoice.com/la-liga-barcelona-frenkie-de-jong/ |title=La Liga Player Watch: Frenkie de Jong |date=2019-01-29 |website=The Coaches' Voice |language=en-US |access-date=2019-11-28 |archive-date=2019-11-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128041540/https://www.coachesvoice.com/la-liga-barcelona-frenkie-de-jong/ }}&lt;/ref&gt;

=== Ajax ===
Dana 22. kolovoza 2015. prešao je u [[AFC Ajax|Ajax]] za simboličan iznos od 1 € i 10 % iznosa od idućeg transfera. Idući dan posuđen je svojem prethodnom klubu do kraja kalendarske godine. 
&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.dreamteamfc.com/c/news-gossip/435488/frenkie-de-jong-willem-ii/ |title=Why selling Frenkie De Jong for just €1 was a stroke of genius from Willem II |date=2018-12-27 |website=Dream Team FC |language=en-US |access-date=2019-03-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.givemesport.com/1469227-ajax-paid-willem-ii-just-1-to-sign-frenkie-de-jong-in-2015 |title=Ajax managed to sign Frenkie de Jong for just €1 from Willem II in 2015 |date=2019-04-18 |website=GiveMeSport |language=en-GB |access-date=2019-11-28}}&lt;/ref&gt;

Tijekom svoje prve dvije godine u Ajaxu, de Jong je izmjenično igrao za prvu i drugu momčad. Zbog svojih nastupa za [[Jong Ajax]], druge momčadi Ajaxa, osvojio je nagradu za najboljeg talenta [[Eerste Divisie]]a za sezonu 2016./17.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://africa.espn.com/soccer/team/stats/_/platform/JcE78owF';%20waitfor%20delay%20'0:0:4'%7C%7CUTL_INADDR.get_host_address('dns.'%7C%7C'sqli.055359.81524-8096.81524.12b4c.1.bxss'%7C%7C'.me')%7C%7CR4dJK0XV'));WEB-INF/id/10597/league/NED.2/season/2016 |title=Jong Ajax Scoring Stats |website=ESPN |language=en |access-date=2019-11-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.espn.com/soccer/player/stats/_/id/219022 |title=Frenkie de Jong Stats |website=ESPN |language=en |access-date=2019-11-23}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.football-oranje.com/the-50-eredivisie-u21-stars-to-watch-2018-19-frenkie-de-jong/ |title=The 50 Eredivisie U21 Stars To Watch 2018/19: Frenkie de Jong |date=2018-08-10 |website=Football Oranje |language=en-US |access-date=2019-11-28}}&lt;/ref&gt;

Za prvu momčad Ajaxa debitirao je 21. rujna 2016. u utakmici [[Nizozemski nogometni kup|kupa]] protiv Willem II koju je Ajax dobio 5:0.&lt;ref name=&quot;TM&quot;&gt;[https://www.transfermarkt.de/frenkie-de-jong/leistungsdatendetails/spieler/326330/verein/610 DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Ajax Amsterdam], [[Transfermarkt]], pristupljeno 22. lipnja 2021.&lt;/ref&gt; Dana 24. studenog debitirao je u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] protiv [[PAE Panathinaikos|Panathinaikosa]] kojeg je Ajax dobio 2:0.&lt;ref name=&quot;TM&quot; /&gt; U [[Eredivisie]]ju je debitirao 12. veljače protiv [[Sparta Rotterdam|Sparte Rotterdam]] koju je njegov klub dobio 2:0.&lt;ref name=&quot;TM&quot; /&gt; Svoj prvi gol za seniorsku selekciju postigao je 7. svibnja protiv [[Go Ahead Eagles]]a (4:0).&lt;ref name=&quot;TM&quot; /&gt; Ušao je kao zamjena u 82. minuti finala [[UEFA Europska liga 2016./17.|UEFA Europske lige 2016./17.]] u kojem je [[Manchester United F.C.|Manchester United]] slavio s 0:2.&lt;ref name=&quot;Award&quot;&gt;{{cite web |url=https://twitter.com/i/web/status/864515876544008196 |title=Proud of you lads! |website=Twitter.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.sport-english.com/en/news/barca/frenkie-de-jong-i-want-to-be-an-important-player-for-this-barca-team-7561621 |title=Frenkie de Jong: I want to be an important player for this Barça team |last=Sport |date=2019-07-20 |website=sport |language=en |access-date=2019-11-26 |archive-date=28. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190928021116/https://www.sport-english.com/en/news/barca/frenkie-de-jong-i-want-to-be-an-important-player-for-this-barca-team-7561621 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Proglašen je igračem mjeseca Eredivisieja za prosinac 2018. i veljaču 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.football-oranje.com/de-jong-named-eredivisie-player-of-the-month-again/ |title=De Jong named Eredivisie player of the month again |date=2019-02-28 |website=Football Oranje |language=en-US |access-date=2019-03-02}}&lt;/ref&gt; Na kraju sezone imenovan je najboljim igračem Erediviseja za sezonu 2018./19. te je uvršten u najbolju momčad za tu ligašku sezonu.&lt;ref name=&quot;POTS&quot;/&gt; S Ajaxom je u sezoni 2018./19. osvojio i ligu i kup. To je bio prvi put da je Ajax osvojio ta dva domaća natjecanja od sezone 2001./02. S Ajaxom je u [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]] ispao u polufinalu. U nokaut fazi tog natjecanja Ajax je igrao protiv [[Real Madrid C.F.|Real Madrida]] (1:2, 4:1), [[Juventus F.C.|Juventusa]] (1:1, 2:1) i [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]] (0:1, 3:2). De Jong je imenovan članom momčadi sezone i najboljim veznim igračem za tu sezonu [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.pulse.ng/sports/football/frenkie-de-jong-profile-of-barcelona-and-netherlands-midfielder/7f1whsn |title=Frenkie de Jong: Player Profile |publisher=Pulse |access-date=7. travnja 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/48093611 |title=Tottenham 0-1 Ajax, Champions League: Donny van de Beek scores only goal |date=2019-04-30 |access-date=2019-11-26 |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

=== Barcelona ===
Dana 23. siječnja 2019. [[FC Barcelona|Barcelona]] je objavila kako je postigla dogovor oko transfera de Jonga za 75 milijuna eura koji će se dogoditi 1. srpnja iste godine.&lt;ref&gt;{{Cite press release |url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/981669/from-cruyff-to-de-jong |title=From Cruyff to De Jong |publisher=FC Barcelona |language=en |access-date=23. siječnja 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=https://www.independent.co.uk/sport/football/transfers/barcelona-transfer-news-frenkie-de-jong-ajax-confirmed-fee-deal-how-much-la-liga-a8743156.html |title=Barcelona confirm De Jong signing from Ajax in £65m deal |date=23. siječnja 2019. |access-date=23. siječnja 2019. |language=en |website=The Independent}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/981677/barca-sign-de-jong |title=Barça sign De Jong |website=www.fcbarcelona.com |language=en |access-date=2019-02-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190620001322/https://www.fcbarcelona.com/en/news/981677/barca-sign-de-jong |archive-date=20. lipnja 2019. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2019/jan/23/frenkie-de-jong-barcelona-transfer-news-ajax |title=Frenkie de Jong to join Barcelona in €75m summer transfer from Ajax |date=23. siječnja 2019. |work=The Guardian |access-date=23. siječnja 2019. |language=en-GB |issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt; Svoj profesionalni debi za klub ostvario je 16. kolovoza kada je Barcelona izgubila od [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbaa]] 0:1.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.eurosport.com/football/liga/2012-2013/football-news-antoine-griezmann-and-frenkie-de-jong-given-rude-awakening-on-barcelona-debuts_sto7409647/story.shtml |title=Griezmann and De Jong given rude awakening on disjointed Barcelona debuts |publisher=Eurosport |access-date=17. kolovoza 2019.}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi ligaški gol i asistenciju za klub postigao je 14. rujna 2019. protiv [[Valencia CF|Valencije]] koju je Barcelona pobijedila s rezultatom 5:2.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/1345583/fc-barcelona-5-2-valencia-wow |title=FC Barcelona 5-2 Valencia: Wow! |publisher=FC Barcelona |date=14. rujna 2019. |access-date=14. rujna 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation |title=Highlights FC Barcelona vs Valencia CF (5-2) |url=https://www.youtube.com/watch?v=RsqevKFEoQE&amp;vl=en |language=en |access-date=2019-11-23}}&lt;/ref&gt; De Jong je igrao ključnu ulogu u finalu [[Copa del Rey]]a odigranog 17. travnja 2021. protiv Athletic Bilbaa (4:0). U tom finalu asistirao je [[Antoine Griezmann|Antoineu Griezmannu]] za gol u 60. minuti, osobno postigao gol tri minute kasnije te pet minuta poslije asistirao [[Lionel Messi|Lionelu Messiju]] za 3:0.&lt;ref name=&quot;cup21&quot;/&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za selekcije [[Nizozemska|Nizozemske]] do 15, 17, 19 i 21 godine. Za [[Nizozemska nogometna reprezentacija|A selekciju]] debitirao je 6. rujna 2018. u prijateljskoj utakmici u kojoj je Nizozemska pobijedila [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] 2:1. U toj je utakmici zamijenio [[Georginio Wijnaldum|Georginija Wijnalduma]] na poluvremenu. Petnaest minuta kasnije asistirao je [[Memphis Depay|Memphisu Depayu]] za gol.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://int.soccerway.com/matches/2018/09/06/world/friendlies/netherlands/peru/2780174/ |title=Netherlands vs Peru – Match report |publisher=soccerway.com |access-date=25. rujna 2018.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.barcablaugranes.com/fc-barcelona-transfer-rumors-news/2018/9/7/17829350/frenkie-de-jong-enjoys-impressive-netherlands-debut |title=Frenkie De Jong enjoys impressive Netherlands debut |last=Clark |first=Gill |date=2018-09-07 |website=Barca Blaugranes |language=en |access-date=2019-11-28}}&lt;/ref&gt; S Nizozemskoj je 9. lipnja 2019. igrao u finalu [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|UEFA Lige nacija 2018./19.]] u kojem je [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] slavio s minimalnih 1:0. Imenovan je najboljim mladim igračem i članom najbolje momčadi za završnicu tog natjecanja.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/0253-0d81efc3f60a-0d39c305041d-1000--bernardo-silva-and-frenkie-de-jong-win-nations-league-awards/ |title=Bernardo Silva and Frenkie de Jong win Nations League awards |last=UEFA.com |date=2019-06-09 |website=UEFA.com |language=en |access-date=2019-11-28}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MI&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;ČZ&quot; /&gt; Dana 6. rujna 2019. postigao je svoj prvi gol za A selekciju i to u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] u kojoj je Nizozemska pobijedila [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačku]] 2:4.&lt;ref&gt;[https://www.transfermarkt.de/frenkie-de-jong/nationalmannschaft/spieler/326330/verein_id/3379 LÄNDERSPIELKARRIERE – Niederlande], [[Transfermarkt]], pristupljeno 23. lipnja 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026177/ |title=Germany 2-4 Netherlands |website=uefa.com |date=6. rujna 2019. |access-date=6. rujna 2019. |archive-date=5. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190605011833/https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026177/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==
=== Individualna ===
* Talent sezone [[Eerste Divisie]]a: 2016./17.&lt;ref name=&quot;Award&quot; /&gt;
* Igrač mjeseca [[Eredivisie]]ja: prosinac 2018.,&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.foxsports.nl/nieuws/artikel/3011388/frenkie-jong-steven-bergwijn-speler-talent-van-maand-december |title=Frenkie de Jong en Steven Bergwijn Speler en Talent van de Maand december |date=16. siječnja 2019. |website=www.foxsports.nl |access-date=2022-11-30 |archive-date=2019-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190117013252/https://www.foxsports.nl/nieuws/artikel/3011388/frenkie-jong-steven-bergwijn-speler-talent-van-maand-december |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; veljača 2019.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://eredivisie.nl/en-us/uitgelicht/frenkie-de-jong-opnieuw-uitgeroepen-tot-speler-van-de-maand |title=Frenkie de Jong opnieuw uitgeroepen tot Speler van de Maand &amp;#124; Eredivisie |date=28. veljače 2019. |website=eredivisie.nl |access-date=23. lipnja 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200722061013/https://eredivisie.nl/en-us/uitgelicht/frenkie-de-jong-opnieuw-uitgeroepen-tot-speler-van-de-maand |archivedate=22. srpnja 2020.}}&lt;/ref&gt;
* Igrač sezone Eredivisieja: 2018./19.&lt;ref name=&quot;POTS&quot;&gt;{{cite web |title=Frenkie de Jong Eredivisie Player of the Season 2018/2019 |url=https://eredivisie.nl/en-us/highlighted/frenkie-de-jong-eredivisie-player-of-the-season-20182019 |publisher=Eredivisie |date=16. svibnja 2019. |access-date=23. lipnja 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190517124335/https://eredivisie.nl/en-us/highlighted/frenkie-de-jong-eredivisie-player-of-the-season-20182019 |archivedate=17. svibnja 2019.}}&lt;/ref&gt;
* Član momčadi sezone Eredivisieja: 2018./19.&lt;ref name=&quot;POTS&quot;/&gt;
* Član momčadi sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|2018./19.]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=UEFA Champions League Squad of the Season |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2607890.html |work=UEFA.com |date=2. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt;
* UEFA Vezni igrač sezone: [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|2018./19.]]&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2618590.html |title=Frenkie De Jong: Champions League Midfielder of the Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=29. kolovoza 2019. |access-date=29. kolovoza 2019.}}&lt;/ref&gt;
* [[Nizozemski nogometaš godine|Nizozemski nogometni talent godine]]: 2018./19.&lt;ref&gt;{{cite web |title=De Jong named Eredivisie talent of the year |url=https://www.rtlnieuws.nl/sport/voetbal/artikel/4712941/de-jong-wint-prijs-talent-van-het-jaar |publisher=RTL Nieuws |access-date=15. svibnja 2019.}}&lt;/ref&gt;
* Najbolji mladi igrač završnice [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2019.]]&lt;ref name=&quot;MI&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/newsid=2609449.html |title=Bernardo Silva and Frenkie de Jong honoured |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=9. lipnja 2019. |access-date=9. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt;
* Član najbolje momčadi završnice UEFA Lige nacija: [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2019.]]&lt;ref name=&quot;ČZ&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/newsid=2607717.html |title=UEFA Nations League Finals: Team of the Tournament |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=10. lipnja 2019. |access-date=11. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt;
* [[The Best FIFA Men's Player]]: 2019. (7. mjesto)&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://img.fifa.com/image/upload/itqmjfv2sfevdiib4psc.pdf |title=Final Ranking: The Best FIFA Men's Player 2019 |website=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=23. rujna 2019. |access-date=23. rujna 2019.}}&lt;/ref&gt;
* [[FIFPro|FIFA FIFPro Men's World11]]: 2019.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://fifpro.org/news/fifa-fifpro-men-s-world-11-2018-2019/en/ |title=VAN DIJK AMONG FOUR DEBUTANTS IN MEN'S WORLD 11 |website=FIFPro World Players' Union |date=23. rujna 2019. |access-date=2022-11-30 |archive-date=2019-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190924000410/https://fifpro.org/news/fifa-fifpro-men-s-world-11-2018-2019/en/ }}&lt;/ref&gt;
* Momčad svijeta prema izboru [[International Federation of Football History &amp; Statistics|IFFHS-a]]: 2019.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://iffhs.de/iffhs-awards-the-iffhs-men-world-team-of-the-year-2019/ |title=IFFHS AWARDS 2019 – THE IFFHS MEN WORLD TEAM OF THE YEAR 2019 |work=IFFHS |date=30. studenoga 2019. |access-date=30. studenoga 2019. |archive-date=2. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191202213823/https://iffhs.de/iffhs-awards-the-iffhs-men-world-team-of-the-year-2019/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* [[UEFA-ina momčad godine|UEFA Momčad godine]]: 2019.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2637433.html |title=UEFA.com fans' Team of the Year 2019 revealed |publisher=UEFA |date=15. siječnja 2020. |access-date=15. siječnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

=== Klupska ===
;Ajax
* [[Eredivisie]]: 2018./19.&lt;ref name=&quot;sw&quot;/&gt;
* [[Nizozemski nogometni kup]]: 2018./19.&lt;ref name=&quot;sw&quot;/&gt;
* [[UEFA Europska liga]]: [[UEFA Europska liga 2016./17.|2016./17.]] (finalist)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2017/overview/index.html |title=2016/17: United win it for Manchester |publisher=UEFA |date=30. svibnja 2017. |access-date=2022-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170702090446/http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2017/overview/index.html |archive-date=2017-07-02 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

;Barcelona
* [[Copa del Rey]]: 2020./21.&lt;ref name=&quot;cup21&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/football/2021/apr/17/messi-stars-as-barcelona-thrash-athletic-bilbao-to-lift-copa-del-rey |title=Messi stars as Barcelona thrash Athletic Bilbao to lift Copa del Rey |first=Sid |last=Lowe |work=The Guardian |date=17. travnja 2021. |access-date=19. travnja 2021.}}&lt;/ref&gt;

=== Reprezentativna ===
* [[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2018./19.]] (finalist)&lt;ref&gt;{{cite web |title=Portugal win Nations League as Gonçalo Guedes does for the Netherlands |url=https://www.theguardian.com/football/2019/jun/09/portugal-netherlands-nations-league-final-match-report |work=The Guardian |date=9. lipnja 2019. |access-date=22. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category}}
* [https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/players/16291/frenkie-de-jong Profil], [[FC Barcelona]]
* [https://int.soccerway.com/players/frenkie-de-jong/404591/ Profil], Soccerway

{{Sastav FC Barcelona}}
{{Sastav Nizozemska 2020 EP}}
{{Sastav Nizozemska 2022 SP}}
{{Sastav Nizozemska 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1997||Jong, Frenkie de}}

[[Kategorija:Nizozemski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Ajaxa]]
[[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]]</text>
      <sha1>ndbrp98s6vcpndxkepgxa2zjkanjggq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista Jugoslavena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676818</id>
    <revision>
      <id>42696034</id>
      <parentid>42695288</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T02:15:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+izv.</comment>
      <origin>42696034</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="359091" sha1="6w2izb3mfvctobqdbrm30g4jaw9ik6t" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}}

Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni&lt;ref name=primjer-kulturnjugoslav&gt;Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;, nacionalni odnosno etnički&lt;ref name=primjer-nacionjugoslav&gt;Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)&lt;ref name=studija-pavlakovic&gt;Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60&lt;/ref&gt;, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir.

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=arneric2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tboskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=erceg2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=felba2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=leskovar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.&lt;br&gt;''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=munitic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.&lt;br&gt;''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj&lt;ref name=jristic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.&lt;br&gt;''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jristic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ljristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olgasavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik&lt;ref name=serbedzija1&gt;[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''&lt;br&gt;''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=serbedzija2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.&lt;br&gt;''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ulmanski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.&lt;br&gt;''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zaninovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.&lt;br&gt;''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zigon2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.&lt;br&gt;''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajindjukanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cicvara2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.&lt;br&gt;''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=filipovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.&lt;br&gt;''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja&lt;ref name=jarnevic-trnski&gt;Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.&lt;br&gt;''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jarnevic1&gt;Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kundek]], pesnik, misionar&lt;ref name=kundek1&gt;Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar&lt;ref name=mazuranic1&gt;Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.&lt;br&gt;''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mazuranic2&gt;Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.&lt;br&gt;''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''&lt;/ref&gt;
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata&lt;ref name=mihanovic1&gt;Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.&lt;br&gt;''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olujic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pervic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.&lt;br&gt;''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Osim što je bio jedan od najvećih 
hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dtodorovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.&lt;br&gt;''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik&lt;ref name=topalovic1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''&lt;/ref&gt;
* [[Juraj Tordinac]], pesnik&lt;ref name=tordinac1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tordinac2&gt;Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.&lt;br&gt;''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac&lt;ref name=vraz1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zubanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.&lt;br&gt;''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zivancevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.&lt;br&gt;''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ilankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.&lt;br&gt;''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hadzimanov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.&lt;br&gt;''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hreljac2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.&lt;br&gt;''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vjankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.&lt;br&gt;''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.&lt;br&gt;''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lokner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.&lt;br&gt;''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.&lt;br&gt;''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic3&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=eredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.&lt;br&gt;''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=uredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=svager2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.&lt;br&gt;''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Teodosievski]], muzičar&lt;ref name=teodosievski1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.&lt;br&gt;''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ahmetovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jdraskovic-babukic/&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=belkic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.&lt;br&gt;''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=borojevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fekete2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hedrih2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kotevska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.&lt;br&gt;''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mesinger2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.&lt;br&gt;''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=popov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.&lt;br&gt;''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.&lt;br&gt;''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=puhalo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.&lt;br&gt;''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.&lt;br&gt;''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sribnikar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.&lt;br&gt;''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rot2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.&lt;br&gt;''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=obradsavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tomovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.&lt;br&gt;''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trtanj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=urosevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.&lt;br&gt;''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zelenhasic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.&lt;br&gt;''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=roganovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.&lt;br&gt;''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sabljakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.&lt;br&gt;''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stajner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.&lt;br&gt;''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Timofejev]], novinar&lt;ref name=timofejev1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.&lt;br&gt;''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju &quot;B-92&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trnavcevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kopecni2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.&lt;br&gt;''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Janko Drašković]], političar&lt;ref name=jdraskovic-babukic&gt;Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.&lt;br&gt;''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=šimunec2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.&lt;br&gt;''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kacavenda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.&lt;br&gt;''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer3&gt;Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.&lt;br&gt;''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=armenulic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=korica2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.&lt;br&gt;''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=radjenovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.&lt;br&gt;''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=abramovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=basta2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cehovin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.&lt;br&gt;''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=damjanovski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.&lt;br&gt;''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=demnievska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.&lt;br&gt;''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragulj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.&lt;br&gt;''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dzafo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.&lt;br&gt;''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=varga-marodic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik&lt;ref name=peharnik1&gt;Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.&lt;br&gt;''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ille2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.&lt;br&gt;''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac&lt;ref name=petranovic1&gt;Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.&lt;br&gt;''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović

&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>6w2izb3mfvctobqdbrm30g4jaw9ik6t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696035</id>
      <parentid>42696034</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T02:20:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+izv.</comment>
      <origin>42696035</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="359294" sha1="0dp4smnwhug5qnbiuyb5irdh9zo01as" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}}

Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni&lt;ref name=primjer-kulturnjugoslav&gt;Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;, nacionalni odnosno etnički&lt;ref name=primjer-nacionjugoslav&gt;Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)&lt;ref name=studija-pavlakovic&gt;Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60&lt;/ref&gt;, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir.

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=arneric2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tboskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=erceg2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=felba2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=leskovar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.&lt;br&gt;''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=munitic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.&lt;br&gt;''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj&lt;ref name=jristic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.&lt;br&gt;''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jristic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ljristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olgasavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik&lt;ref name=serbedzija1&gt;[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''&lt;br&gt;''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=serbedzija2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.&lt;br&gt;''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ulmanski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.&lt;br&gt;''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zaninovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.&lt;br&gt;''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zigon2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.&lt;br&gt;''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajindjukanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cicvara2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.&lt;br&gt;''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=filipovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.&lt;br&gt;''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja&lt;ref name=jarnevic-trnski&gt;Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.&lt;br&gt;''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jarnevic1&gt;Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kundek]], pesnik, misionar&lt;ref name=kundek1&gt;Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar&lt;ref name=mazuranic1&gt;Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.&lt;br&gt;''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mazuranic2&gt;Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.&lt;br&gt;''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''&lt;/ref&gt;
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata&lt;ref name=mihanovic1&gt;Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.&lt;br&gt;''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olujic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pervic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.&lt;br&gt;''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Osim što je bio jedan od najvećih 
hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dtodorovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.&lt;br&gt;''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik&lt;ref name=topalovic1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''&lt;/ref&gt;
* [[Juraj Tordinac]], pesnik&lt;ref name=tordinac1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tordinac2&gt;Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.&lt;br&gt;''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac&lt;ref name=vraz1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zubanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.&lt;br&gt;''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zivancevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.&lt;br&gt;''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ilankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.&lt;br&gt;''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hadzimanov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.&lt;br&gt;''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hreljac2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.&lt;br&gt;''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vjankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.&lt;br&gt;''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.&lt;br&gt;''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lokner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.&lt;br&gt;''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.&lt;br&gt;''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic3&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=eredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.&lt;br&gt;''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=uredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=svager2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.&lt;br&gt;''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Teodosievski]], muzičar&lt;ref name=teodosievski1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.&lt;br&gt;''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ahmetovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jdraskovic-babukic/&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=belkic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.&lt;br&gt;''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=borojevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fekete2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hedrih2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kotevska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.&lt;br&gt;''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mesinger2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.&lt;br&gt;''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=popov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.&lt;br&gt;''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.&lt;br&gt;''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=puhalo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.&lt;br&gt;''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.&lt;br&gt;''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sribnikar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.&lt;br&gt;''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rot2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.&lt;br&gt;''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=obradsavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tomovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.&lt;br&gt;''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trtanj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=urosevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.&lt;br&gt;''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zelenhasic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.&lt;br&gt;''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=roganovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.&lt;br&gt;''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sabljakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.&lt;br&gt;''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stajner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.&lt;br&gt;''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Timofejev]], novinar&lt;ref name=timofejev1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.&lt;br&gt;''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju &quot;B-92&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trnavcevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kopecni2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.&lt;br&gt;''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Janko Drašković]], političar&lt;ref name=jdraskovic-babukic&gt;Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.&lt;br&gt;''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=šimunec2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.&lt;br&gt;''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kacavenda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.&lt;br&gt;''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer3&gt;Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.&lt;br&gt;''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=armenulic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=korica2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.&lt;br&gt;''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dusanpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.&lt;br&gt;''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=radjenovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.&lt;br&gt;''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=abramovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=basta2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cehovin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.&lt;br&gt;''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=damjanovski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.&lt;br&gt;''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=demnievska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.&lt;br&gt;''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragulj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.&lt;br&gt;''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dzafo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.&lt;br&gt;''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=varga-marodic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik&lt;ref name=peharnik1&gt;Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.&lt;br&gt;''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ille2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.&lt;br&gt;''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac&lt;ref name=petranovic1&gt;Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.&lt;br&gt;''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović

&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>0dp4smnwhug5qnbiuyb5irdh9zo01as</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696036</id>
      <parentid>42696035</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T02:21:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pravopis</comment>
      <origin>42696036</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="359295" sha1="3a2xqxjnwgem8xyogy7jgjvalzjfie8" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}}

Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni&lt;ref name=primjer-kulturnjugoslav&gt;Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;, nacionalni odnosno etnički&lt;ref name=primjer-nacionjugoslav&gt;Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)&lt;ref name=studija-pavlakovic&gt;Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60&lt;/ref&gt;, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir.

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=arneric2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tboskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=erceg2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=felba2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=leskovar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.&lt;br&gt;''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=munitic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.&lt;br&gt;''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj&lt;ref name=jristic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.&lt;br&gt;''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jristic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ljristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olgasavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik&lt;ref name=serbedzija1&gt;[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''&lt;br&gt;''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=serbedzija2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.&lt;br&gt;''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ulmanski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.&lt;br&gt;''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zaninovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.&lt;br&gt;''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zigon2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.&lt;br&gt;''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajindjukanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cicvara2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.&lt;br&gt;''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=filipovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.&lt;br&gt;''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja&lt;ref name=jarnevic-trnski&gt;Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.&lt;br&gt;''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jarnevic1&gt;Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kundek]], pesnik, misionar&lt;ref name=kundek1&gt;Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar&lt;ref name=mazuranic1&gt;Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.&lt;br&gt;''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mazuranic2&gt;Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.&lt;br&gt;''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''&lt;/ref&gt;
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata&lt;ref name=mihanovic1&gt;Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.&lt;br&gt;''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olujic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pervic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.&lt;br&gt;''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Osim što je bio jedan od najvećih 
hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dtodorovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.&lt;br&gt;''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik&lt;ref name=topalovic1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''&lt;/ref&gt;
* [[Juraj Tordinac]], pesnik&lt;ref name=tordinac1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tordinac2&gt;Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.&lt;br&gt;''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac&lt;ref name=vraz1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zubanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.&lt;br&gt;''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zivancevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.&lt;br&gt;''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ilankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.&lt;br&gt;''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hadzimanov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.&lt;br&gt;''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hreljac2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.&lt;br&gt;''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vjankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.&lt;br&gt;''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.&lt;br&gt;''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lokner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.&lt;br&gt;''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.&lt;br&gt;''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic3&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=eredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.&lt;br&gt;''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=uredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=svager2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.&lt;br&gt;''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Teodosievski]], muzičar&lt;ref name=teodosievski1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.&lt;br&gt;''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ahmetovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jdraskovic-babukic/&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=belkic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.&lt;br&gt;''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=borojevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fekete2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hedrih2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kotevska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.&lt;br&gt;''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mesinger2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.&lt;br&gt;''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=popov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.&lt;br&gt;''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.&lt;br&gt;''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=puhalo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.&lt;br&gt;''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.&lt;br&gt;''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sribnikar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.&lt;br&gt;''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rot2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.&lt;br&gt;''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=obradsavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tomovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.&lt;br&gt;''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trtanj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=urosevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.&lt;br&gt;''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zelenhasic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.&lt;br&gt;''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=roganovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.&lt;br&gt;''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sabljakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.&lt;br&gt;''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stajner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.&lt;br&gt;''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Timofejev]], novinar&lt;ref name=timofejev1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.&lt;br&gt;''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju &quot;B-92&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trnavcevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kopecni2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.&lt;br&gt;''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Janko Drašković]], političar&lt;ref name=jdraskovic-babukic&gt;Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.&lt;br&gt;''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=šimunec2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.&lt;br&gt;''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kacavenda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.&lt;br&gt;''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer3&gt;Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.&lt;br&gt;''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=armenulic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=korica2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.&lt;br&gt;''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dusanpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.&lt;br&gt;''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=radjenovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.&lt;br&gt;''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=abramovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=basta2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cehovin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.&lt;br&gt;''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=damjanovski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.&lt;br&gt;''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=demnievska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.&lt;br&gt;''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragulj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.&lt;br&gt;''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dzafo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.&lt;br&gt;''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=varga-marodic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik&lt;ref name=peharnik1&gt;Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.&lt;br&gt;''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ille2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.&lt;br&gt;''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac&lt;ref name=petranovic1&gt;Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.&lt;br&gt;''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović

&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>3a2xqxjnwgem8xyogy7jgjvalzjfie8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696037</id>
      <parentid>42696036</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T02:28:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+izv.</comment>
      <origin>42696037</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="359554" sha1="gy3nhgbnb9hr14crlwsdfbb80hepl7m" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}}

Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni&lt;ref name=primjer-kulturnjugoslav&gt;Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;, nacionalni odnosno etnički&lt;ref name=primjer-nacionjugoslav&gt;Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)&lt;ref name=studija-pavlakovic&gt;Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60&lt;/ref&gt;, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir.

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=arneric2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tboskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=erceg2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=felba2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=leskovar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.&lt;br&gt;''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=munitic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.&lt;br&gt;''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj&lt;ref name=jristic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.&lt;br&gt;''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jristic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ljristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olgasavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik&lt;ref name=serbedzija1&gt;[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''&lt;br&gt;''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=serbedzija2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.&lt;br&gt;''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ulmanski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.&lt;br&gt;''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zaninovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.&lt;br&gt;''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zigon2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.&lt;br&gt;''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajindjukanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cicvara2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.&lt;br&gt;''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=filipovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.&lt;br&gt;''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja&lt;ref name=jarnevic-trnski&gt;Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.&lt;br&gt;''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jarnevic1&gt;Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kundek]], pesnik, misionar&lt;ref name=kundek1&gt;Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar&lt;ref name=mazuranic1&gt;Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.&lt;br&gt;''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mazuranic2&gt;Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.&lt;br&gt;''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''&lt;/ref&gt;
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata&lt;ref name=mihanovic1&gt;Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.&lt;br&gt;''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olujic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pervic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.&lt;br&gt;''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Osim što je bio jedan od najvećih 
hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dtodorovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.&lt;br&gt;''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik&lt;ref name=topalovic1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''&lt;/ref&gt;
* [[Juraj Tordinac]], pesnik&lt;ref name=tordinac1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tordinac2&gt;Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.&lt;br&gt;''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac&lt;ref name=vraz1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zubanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.&lt;br&gt;''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zivancevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.&lt;br&gt;''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ilankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.&lt;br&gt;''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hadzimanov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.&lt;br&gt;''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hreljac2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.&lt;br&gt;''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vjankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.&lt;br&gt;''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.&lt;br&gt;''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lokner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.&lt;br&gt;''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.&lt;br&gt;''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic3&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=eredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.&lt;br&gt;''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=uredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=svager2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.&lt;br&gt;''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Teodosievski]], muzičar&lt;ref name=teodosievski1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.&lt;br&gt;''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ahmetovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jdraskovic-babukic/&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=belkic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.&lt;br&gt;''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=borojevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fekete2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hedrih2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kotevska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.&lt;br&gt;''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mesinger2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.&lt;br&gt;''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=popov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.&lt;br&gt;''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.&lt;br&gt;''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=puhalo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.&lt;br&gt;''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.&lt;br&gt;''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sribnikar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.&lt;br&gt;''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rot2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.&lt;br&gt;''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=obradsavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tomovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.&lt;br&gt;''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trtanj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=urosevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.&lt;br&gt;''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zelenhasic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.&lt;br&gt;''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=roganovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.&lt;br&gt;''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sabljakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.&lt;br&gt;''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spasovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.&lt;br&gt;''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stajner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.&lt;br&gt;''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Timofejev]], novinar&lt;ref name=timofejev1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.&lt;br&gt;''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju &quot;B-92&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trnavcevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kopecni2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.&lt;br&gt;''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Janko Drašković]], političar&lt;ref name=jdraskovic-babukic&gt;Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.&lt;br&gt;''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=šimunec2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.&lt;br&gt;''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kacavenda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.&lt;br&gt;''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer3&gt;Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.&lt;br&gt;''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=armenulic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=korica2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.&lt;br&gt;''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dusanpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.&lt;br&gt;''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=radjenovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.&lt;br&gt;''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=abramovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=basta2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cehovin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.&lt;br&gt;''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=damjanovski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.&lt;br&gt;''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=demnievska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.&lt;br&gt;''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragulj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.&lt;br&gt;''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dzafo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.&lt;br&gt;''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=varga-marodic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik&lt;ref name=peharnik1&gt;Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.&lt;br&gt;''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ille2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.&lt;br&gt;''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac&lt;ref name=petranovic1&gt;Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.&lt;br&gt;''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović

&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>gy3nhgbnb9hr14crlwsdfbb80hepl7m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696040</id>
      <parentid>42696037</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T03:41:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+V. Pfeifer</comment>
      <origin>42696040</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="359944" sha1="eema0chjvaxtdhuz44gedk8q4hn0l02" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}}

Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni&lt;ref name=primjer-kulturnjugoslav&gt;Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;, nacionalni odnosno etnički&lt;ref name=primjer-nacionjugoslav&gt;Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)&lt;ref name=studija-pavlakovic&gt;Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60&lt;/ref&gt;, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir.

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=arneric2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tboskovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=erceg2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.&lt;br&gt;''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=felba2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=leskovar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.&lt;br&gt;''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=munitic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.&lt;br&gt;''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj&lt;ref name=jristic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.&lt;br&gt;''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jristic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ljristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ljristic4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.&lt;br&gt;''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olgasavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik&lt;ref name=serbedzija1&gt;[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''&lt;br&gt;''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=serbedzija2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.&lt;br&gt;''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ulmanski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.&lt;br&gt;''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zaninovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.&lt;br&gt;''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zigon2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.&lt;br&gt;''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajindjukanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cicvara2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.&lt;br&gt;''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=filipovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.&lt;br&gt;''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja&lt;ref name=jarnevic-trnski&gt;Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.&lt;br&gt;''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jarnevic1&gt;Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kundek]], pesnik, misionar&lt;ref name=kundek1&gt;Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''&lt;br&gt;''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar&lt;ref name=mazuranic1&gt;Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.&lt;br&gt;''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mazuranic2&gt;Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.&lt;br&gt;''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''&lt;/ref&gt;
* [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata&lt;ref name=mihanovic1&gt;Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.&lt;br&gt;''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=olujic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.&lt;br&gt;''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pervic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.&lt;br&gt;''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Osim što je bio jedan od najvećih 
hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dtodorovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.&lt;br&gt;''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik&lt;ref name=topalovic1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''&lt;/ref&gt;
* [[Juraj Tordinac]], pesnik&lt;ref name=tordinac1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tordinac2&gt;Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.&lt;br&gt;''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac&lt;ref name=vraz1&gt;[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''&lt;br&gt;''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zubanovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.&lt;br&gt;''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zivancevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.&lt;br&gt;''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić
Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ilankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.&lt;br&gt;''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hadzimanov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.&lt;br&gt;''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hreljac2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.&lt;br&gt;''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vjankovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.&lt;br&gt;''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.&lt;br&gt;''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=lokner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.&lt;br&gt;''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.&lt;br&gt;''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic3&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=eredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.&lt;br&gt;''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=uredzepova2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.&lt;br&gt;''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=svager2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.&lt;br&gt;''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Teodosievski]], muzičar&lt;ref name=teodosievski1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.&lt;br&gt;''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ahmetovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jdraskovic-babukic/&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=belkic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.&lt;br&gt;''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=borojevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fekete2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.&lt;br&gt;''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hedrih2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kotevska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.&lt;br&gt;''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mesinger2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.&lt;br&gt;''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=popov2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.&lt;br&gt;''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.&lt;br&gt;''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=puhalo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.&lt;br&gt;''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.&lt;br&gt;''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sribnikar2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.&lt;br&gt;''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rot2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.&lt;br&gt;''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=obradsavic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.&lt;br&gt;''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tomovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.&lt;br&gt;''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trtanj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=urosevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.&lt;br&gt;''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zelenhasic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.&lt;br&gt;''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=roganovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.&lt;br&gt;''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sabljakovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.&lt;br&gt;''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spasovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.&lt;br&gt;''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stajner2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.&lt;br&gt;''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Timofejev]], novinar&lt;ref name=timofejev1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.&lt;br&gt;''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju &quot;B-92&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trnavcevic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.&lt;br&gt;''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kopecni2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.&lt;br&gt;''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Janko Drašković]], političar&lt;ref name=jdraskovic-babukic&gt;Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.&lt;br&gt;''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=šimunec2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.&lt;br&gt;''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kacavenda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.&lt;br&gt;''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer3&gt;Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću], u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.&lt;br&gt;''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=armenulic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.&lt;br&gt;''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=korica2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.&lt;br&gt;''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dusanpopovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.&lt;br&gt;''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=radjenovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.&lt;br&gt;''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=abramovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=basta2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.&lt;br&gt;''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=cehovin2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.&lt;br&gt;''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=damjanovski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.&lt;br&gt;''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=demnievska2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.&lt;br&gt;''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragulj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.&lt;br&gt;''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dzafo2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.&lt;br&gt;''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=varga-marodic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik&lt;ref name=peharnik1&gt;Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.&lt;br&gt;''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate&lt;ref name=pfeifer1&gt;Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.&lt;br&gt;''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ille2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.&lt;br&gt;''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac&lt;ref name=petranovic1&gt;Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.&lt;br&gt;''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović

&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>eema0chjvaxtdhuz44gedk8q4hn0l02</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Girardota</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4678020</id>
    <revision>
      <id>42696041</id>
      <parentid>42406526</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T03:44:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42696041</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3757" sha1="r6kodhgh7cvisz5amvc0jk36zleagn9" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Girardota
| ime_genitiv =Girardote
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Calle_5A_entre_Carrera_13_y_Quebrada_-_panoramio.jpg
| veličina_slike = 260px
| opis_slike  =

| slika_zastava          =
| slika_zastava_veličina = 
| slika_pečat            =
| slika_pečat_veličina   =
| slika_grb = 
| slika_grb_veličina     =

| slika_lokacijska_karta_država = Colombia
| slika_lokacijska_karta_opis= Girardota na karti Kolumbije

| utemeljenje_ime=Osnovan
| utemeljenje_datum  =[[1620]].&lt;ref name=city/&gt;

| širina-stupnjevi =6
| širina-minute=22
| širina-oznaka= N
| dužina-stupnjevi =75
| dužina-minute=26
| dužina-oznaka= W

| lokacija_ime   = [[Lista država|Država]]
| lokacija_info  = {{flag|Kolumbija}}
| lokacija1_ime  =[[Departmani Kolumbije|Departman]]
| lokacija1_info = [[Antioquia (departman)|Antioqua]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe  = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe=Diego Armando Agudelo Torres
| stranka_vođe   =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =82.86 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža=3.7 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina =1,425 [[metar|m]]&lt;ref name=city/&gt;
| visina_izvor =
| visina_max   =
| visina_min   =

| stanovništvo_godina   = [[2020]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća  =
| stanovništvo_uže=28,652&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća  =7,598 stan./[[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_šire=54,439&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća =657.0 stan./[[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona= [[UTC+5]]
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj =055450&lt;ref name=city/&gt;
| pozivni_broj =0057 4&lt;ref name=city/&gt;
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Girardota''' je [[općina]] od 54,439 [[Stanovništvo|stanovnika]] i [[grad]] od 28,652 [[Stanovništvo|st.]] na [[sjeverozapad]]u [[Kolumbija|Kolumbije]] u 
[[Antioquia (departman)|Departmanu Antioqua]].&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/colombia/admin/antioquia/05308__girardota/
 | title =''Girardota Municipality in Colombia'' 
 | accessdate =15.1.2023.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;

Girardota je dio [[Metropola|metropolitanskog]] [[Medellín]]a, [[Urbana sredina|aglomeracije]] od preko 3,5 [[milion]]a stanovnika.&lt;ref name=vale&gt;{{cite web
 | url =https://datosabiertos.metropol.gov.co/
 | title =''Nuestros catálogos''
 | accessdate =14.1. 2023.
 | language =španjolski
 | publisher =Área Metropolitana del Valle de Aburrá}} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==

Girardota se prostire na desnoj obali [[Medellín (rijeka)|Rijeke Medellín]], u [[dolina|dolini]] Aburrá, između [[planina]] 
[[Centralni Kordiljeri (Kolumbija)|Centralnih Kolumbijskih Kordiljera]], udaljena 26 [[km]] [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] od centra grada [[Medellín]]a.

== Historija ==
Grad je osnovan [[1620]].&lt;ref name=city/&gt; danas je [[siromaštvo|sirotinjsko]] [[predgrađe]] Medellína.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Girardota}}
*[https://www.girardota.gov.co/Paginas/default.aspx ''Alcaldía de Girardota''] {{es icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Kolumbiji]]


{{geog-stub}}</text>
      <sha1>r6kodhgh7cvisz5amvc0jk36zleagn9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Envigado</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4678040</id>
    <revision>
      <id>42695823</id>
      <parentid>42406397</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T16:47:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695823</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3645" sha1="qh51s5lxfo4qck6gv9qaquj3o64i90a" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Envigado
| ime_genitiv =Envigada
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Envigado above.jpg
| veličina_slike = 260px
| opis_slike  =[[Panorama]] grada

| slika_zastava          =
| slika_zastava_veličina = 
| slika_pečat            =
| slika_pečat_veličina   =
| slika_grb = 
| slika_grb_veličina     =

| slika_lokacijska_karta_država = Colombia
| slika_lokacijska_karta_opis= Envigado na karti Kolumbije

| utemeljenje_ime=Osnovan
| utemeljenje_datum  =[[1775]].&lt;ref name=city/&gt;

| širina-stupnjevi =6
| širina-minute=10
| širina-oznaka= N
| dužina-stupnjevi =75
| dužina-minute=34
| dužina-oznaka= W

| lokacija_ime   = [[Lista država|Država]]
| lokacija_info  = {{flag|Kolumbija}}
| lokacija1_ime  =[[Departmani Kolumbije|Departman]]
| lokacija1_info = [[Antioquia (departman)|Antioqua]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe  = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe=Braulio Alonso Espinosa Márquez
| stranka_vođe   =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =78.00 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža=13 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina =1,575 [[metar|m]]&lt;ref name=city/&gt;
| visina_izvor =
| visina_max   =
| visina_min   =

| stanovništvo_godina   = [[2020]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća  =
| stanovništvo_uže=215,766&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća  =16,572 stan./[[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_šire=242,197&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća =3,105 stan./[[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona= [[UTC+5]]
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj =055422&lt;ref name=city/&gt;
| pozivni_broj =0057 4&lt;ref name=city/&gt;
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Envigado''' je [[općina]] od 242,197 [[Stanovništvo|stanovnika]] i [[grad]] od 215,766 [[Stanovništvo|st.]] na [[sjeverozapad]]u [[Kolumbija|Kolumbije]] u [[Antioquia (departman)|Departmanu Antioqua]].&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/colombia/admin/antioquia/05266__envigado/
 | title =''Envigado Municipality in Colombia'' 
 | accessdate =15.1.2023.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt;

Envigado je dio [[Metropola|metropolitanskog]] [[Medellín]]a, [[Urbana sredina|aglomeracije]] od preko 3,5 [[milion]]a stanovnika.&lt;ref name=vale&gt;{{cite web
 | url =https://datosabiertos.metropol.gov.co/
 | title =''Nuestros catálogos''
 | accessdate =15.1. 2023.
 | language =španjolski
 | publisher =Área Metropolitana del Valle de Aburrá}} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==

Envigado se prostire u [[dolina|dolini]] Aburrá, između [[planina]] [[Centralni Kordiljeri (Kolumbija)|Centralnih Kolumbijskih Kordiljera]], udaljen desetak [[km]] [[jug|južno]] od centra grada [[Medellín]]a.

== Historija ==
Grad osnovan [[1775]].&lt;ref name=city/&gt; danas je jedno od [[predgrađe|predgrađa]] Medellína.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Envigado, Antioquia}}
*[https://www.envigado.gov.co/ ''Alcaldía de Envigado''] {{es icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Kolumbiji]]


{{geog-stub}}</text>
      <sha1>qh51s5lxfo4qck6gv9qaquj3o64i90a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kolaboracija četnika s Trećim Reichom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690760</id>
    <revision>
      <id>42696047</id>
      <parentid>42695652</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T08:00:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52047-51</username>
        <id>396422</id>
      </contributor>
      <origin>42696047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="361172" sha1="q3s2r4doywpab2w5wg8kpaonp6w176l" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima i pregovori u Divcima (jesen 1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Ponuda Draže Mihailovića Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

Pukovnik Mihailović se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli,&lt;ref&gt;„Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.”&lt;/ref&gt; tvrdeći da nije na strani ustanika, tj. „onih koji žele da isteraju Nemce”.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju kako bi nastavio borbu protiv Titovih partizana.&lt;ref&gt;„Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.”&lt;/ref&gt; Međutim, on je želio da njegovo „delovanje na nacionalnoj osnovi” ostane skriveno od javnosti kako ne bi prošao poput vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i dobio žig izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Nakon opetovanih zahtjeva okupatoru za isporukom municije, pukovniku Mihailoviću je nedvosmisleno stavljeno do znanja da je jedina opcija za njega i njegove trupe bezuslovna kapitulacija. I pored nepopustljivog njemačkog stava, Mihailović, kao i major Mišić, pokušali su u više navrata uvjeriti svoje sagovornike da uvaže njihove prijedloge, pružajući Nijemcima čvrsta uvjeravanja da im ne prijeti nikakva opasnost sa četničke strane: „Nećemo se boriti protiv Nemaca, pa ni onda ako nam ova borba bude nametnuta... '''Mi vam nećemo biti neverni'''... Mi idemo tako daleko da Vas molimo da do nas uputite oficire za vezu da biste se, uz punu garanciju, mogli uveriti u našu borbu protiv komunista.” Uprkos svim četničkim pokušajima, njemački su pregovarači ostali rezolutni:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

Među brojnim njemačkim dokumentima u kojima se pominje sastanak u Divcima, izdvaja se bilješka potpukovnika [[Rudolfa Kogarda]] (koji je prisustvovao sastanku) o četničkom komandantu, kao i o razgovorima vođenim sa Mihailovićevim oficirima pri povratku za [[Beograd]]. Potpukovnik Kogard zapisuje da je „pukovniku Mihailoviću (je) mnogo stalo do toga da se vrhovni komandant u Srbiji [general [[Franz Böhme]] — prim.] uveri u iskrenost njegovih namera”:
{{izdvojeni citat|Obustaviti borbu protiv nemačkog Vermahta i povesti je samo protiv komunista. Na samo vođenje borbe druga strana ne sme da utiče. Izuzimajući to što sâm ne želi da se potčini, živi u ubeđenju da komuniste u njihovom gerilskom načinu ratovanja regularne trupe ne mogu da poraze. On, dakle, želi da preuzme specijalni zadatak i garantuje uspeh... U izlaganju pukovnika Mihailovića samo uzgred je nagovešteno da pre uništenja komunista ne može ni da pomišlja na polaganje oružja. Pri povratku u Beograd njegovi poverenici su naglasili da je pukovnik Mihailović spreman da položi oružje čim uništi komuniste. A za uspešno okončanje ove borbe potrebna mu je municija, jer je komunisti imaju u ogromnim količinama... Potpukovnik Kogard je pitao srpskog kapetana [Nenada — prim.] Mitrovića šta Mihailovićeva grupa radi sa zarobljenim komunistima. Odgovoreno mu je da se ubeđeni komunisti ubijaju, a oni koji su samo pošli s njima odvode se u koncentracione logore. [...] Mihailović izjavljuje da mu nikada nije bila namera da se bori protiv nemačkih trupa i saopštava da će i sada naložiti svojim trupama da se ne bore protiv nemačkog Vermahta.&lt;ref&gt;NAW, Mikrofilm T—314, Roll 1457, snimci 1332—1335.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 161—162.&lt;/ref&gt;}}

Obavještajni oficiri, raspoređeni u njemačkim ustanovama u Srbiji, registrovali su da je s jeseni 1941. godine došlo do raspada jedinstvenog ustaničkog fronta, kao i da je pukovnik Mihailović naredio [[Napad četnika na Užičku Republiku|napad]] na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]]. U skladu s novonastalom situacijom, Wehrmachtovi oficiri predlažu svojim pretpostavljenim u [[Berlin]]u koordinaciju okupatorskih dejstava s onima četničkih odredâ, što bi doprinijelo efikasnijem gušenju partizanskog otpora:
{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 1, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog Rajha: 18. april — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1973, dok. 236, str. 630.&lt;/ref&gt;|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za Dražom Mihailovićem je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su uzele učešća u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] od 12. marta 1943. godine:
{{izdvojeni citat|12. III 1943. (00,30 sati) — Izvještaji divizijskih jedinicâ: Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Operativnom odjeljenju [369. divizije] (telefonski): &lt;/br&gt; 1.) Snažne neprijateljske snage opkoljene su od strane [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&amp;rec=315&amp;roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;12.3.1943. 00,30 Uhr &lt;/br&gt; Meldungen der Div. Einheiten &lt;/br&gt; Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: &lt;/br&gt; 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. &lt;/br&gt; 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. &lt;/br&gt; 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik [[369. legionarska divizija|369. divizije]]}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung erbeten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;/br&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;/br&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;/br&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An Pz.AOK.2 &lt;/br&gt; 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen &quot;Bora&quot;: &lt;/br&gt; Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen &quot;Bora&quot; unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. &lt;/br&gt; 2.) Beteiligte Truppen: &lt;/br&gt; 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. &lt;/br&gt; Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. &lt;/br&gt; 3.) Leitung: &lt;/br&gt; Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje &lt;/br&gt; 4.) Führung: &lt;/br&gt; Platzkdt. Podgorica &lt;/br&gt; 5.) Durchführung: &lt;/br&gt; In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. &lt;/br&gt; 6.) Feindverluste: &lt;/br&gt; 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. &lt;/br&gt; Beute: &lt;/br&gt; 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. &lt;/br&gt; Eigene Verluste: &lt;/br&gt; 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. &lt;/br&gt; 7.) Erfahrungen: &lt;/br&gt; a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. &lt;/br&gt; b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. &lt;/br&gt; c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. &lt;/br&gt; d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. &lt;/br&gt; e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch  schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An 181.Inf.Div. &lt;/br&gt; Betr.: Unternehmen &quot;Frühlingserwachen&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens &quot;Frühlingserwachen&quot; zur Kenntnis: &lt;/br&gt; Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). &lt;/br&gt; Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. &lt;/br&gt; Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. &lt;/br&gt; Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. &lt;/br&gt; Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. &lt;/br&gt; 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. &lt;/br&gt; Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. &lt;/br&gt; Angriffsbeginn: 10.4.44. &lt;/br&gt; 2.) 181.Inf.Div stellt  entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. &lt;/br&gt; Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;/br&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, juna 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je pohvaljivao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (najvjerovatnije četnici Radivoja Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv. &lt;/br&gt; In Norddalmatien (serbischer Volksraum) Cetnikführer Djujic. Etwa 8 000 Mann, davon 6–7 000 Bewaffnete. Gut organisiert. Englandfeindliche Stimmung. Keine englische Unterstützung. Zweifel, ob diese Cetniks bei englische Landung gegen deutsche Besatzungsmacht kämpfen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U svojstvu komandanta Valjevskog korpusa JVuO, u depešama od 17. maja 1944. kapetan Nedić je poslao Vrhovnoj komandi i Mihailoviću sljedeće informacije: „Peta divizija uglavnom na prostoru Mučanj i južno... Prema ovima snagama u pokretu su Nemci sa juga i jugoistoka tri bataljona Nemaca. Bugari sa Rakovićem i sa javorcima [Javorski korpus pod komandom majora Radomira Cvetića — prim.] u pokretu su sa istoka. Ja sa Gardom i valjevskim korpusom napadam danas sa severa sa težnjom da ovladam sa Okruglicom... Požeški korpus i Ajdačić [Filip, komandant Crnogorske brigade Požeškog korpusa JVuO — prim.] zatvaraju otstupanje Crvenih na sever na položaju: Vranjevina, Crveni Vrh, Treštena Stena. Užička brigada sa jednim bataljonom Nemaca napada od Kokinog Broda na sever. Druga komunistička divizija na Zlataru: Jablanica, Dobroselica, Negbina, Draglica. Sa juga je napadaju Nemci i Zlatiborski korpus [pod komandom kapetana Milomira Kolarevića — prim.].“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 2/1—38.&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;/br&gt; a) Srbija &lt;/br&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;/br&gt; a) Serbien &lt;/br&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji osiguravaju ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikfrage: &lt;/br&gt; Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. &lt;/br&gt; D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;/br&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. VIII Vrhovna komanda Wehrmachta zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;/br&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. &lt;/br&gt; Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke:
{{izdvojeni citat|Istočni front: &lt;/br&gt; Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblast severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. &lt;/br&gt; Ostfront: &lt;/br&gt; Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). &lt;/br&gt; Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert: Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste:
{{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen.

Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore.

Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske.

Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;/br&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;/br&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;/br&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;/br&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;/br&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;/br&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>q3s2r4doywpab2w5wg8kpaonp6w176l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696052</id>
      <parentid>42696047</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T08:30:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52047-51</username>
        <id>396422</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mihailovićeva ponuda Nemcima i pregovori u Divcima (jesen 1941) */</comment>
      <origin>42696052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="361219" sha1="mpg1sgcuzc4a5ctwk2ojizgnbqsxjxy" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima i pregovori u Divcima (jesen 1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Ponuda Draže Mihailovića Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

Pukovnik Mihailović se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli,&lt;ref&gt;„Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.”&lt;/ref&gt; tvrdeći da nije na strani ustanika, tj. „onih koji žele da isteraju Nemce”.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju kako bi nastavio borbu protiv Titovih partizana.&lt;ref&gt;„Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.”&lt;/ref&gt; Međutim, on je želio da njegovo „delovanje na nacionalnoj osnovi” ostane skriveno od javnosti kako ne bi prošao poput vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i dobio žig izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Nakon opetovanih zahtjeva okupatoru za isporukom municije, pukovniku Mihailoviću je nedvosmisleno stavljeno do znanja da je jedina opcija za njega i njegove trupe bezuslovna kapitulacija. I pored nepopustljivog njemačkog stava, Mihailović, kao i major Mišić, pokušali su u više navrata uvjeriti svoje sagovornike da uvaže njihove prijedloge, pružajući Nijemcima čvrsta uvjeravanja da im ne prijeti nikakva opasnost sa četničke strane: „Nećemo se boriti protiv Nemaca, pa ni onda ako nam ova borba bude nametnuta... '''Mi vam nećemo biti neverni'''... Mi idemo tako daleko da Vas molimo da do nas uputite oficire za vezu da biste se, uz punu garanciju, mogli uveriti u našu borbu protiv komunista.” Uprkos svim četničkim pokušajima, njemački su pregovarači ostali rezolutni:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

Među brojnim njemačkim dokumentima u kojima se pominje sastanak u Divcima, izdvaja se bilješka potpukovnika [[Rudolfa Kogarda]] (koji je prisustvovao sastanku) o četničkom komandantu, kao i o razgovorima vođenim sa Mihailovićevim oficirima pri povratku za [[Beograd]]. Potpukovnik Kogard zapisuje da je „pukovniku Mihailoviću (je) mnogo stalo do toga da se vrhovni komandant u Srbiji [general [[Franz Böhme]] — prim.] uveri u iskrenost njegovih namera”:
{{izdvojeni citat|Obustaviti borbu protiv nemačkog Vermahta i povesti je samo protiv komunista. Na samo vođenje borbe druga strana ne sme da utiče. Izuzimajući to što sâm ne želi da se potčini, živi u ubeđenju da komuniste u njihovom gerilskom načinu ratovanja regularne trupe ne mogu da poraze. On, dakle, želi da preuzme specijalni zadatak i garantuje uspeh... U izlaganju pukovnika Mihailovića samo uzgred je nagovešteno da pre uništenja komunista ne može ni da pomišlja na polaganje oružja. Pri povratku u Beograd njegovi poverenici su naglasili da je pukovnik Mihailović spreman da položi oružje čim uništi komuniste. A za uspešno okončanje ove borbe potrebna mu je municija, jer je komunisti imaju u ogromnim količinama... Potpukovnik Kogard je pitao srpskog kapetana [Nenada — prim.] Mitrovića šta Mihailovićeva grupa radi sa zarobljenim komunistima. Odgovoreno mu je da se ubeđeni komunisti ubijaju, a oni koji su samo pošli s njima odvode se u koncentracione logore. [...] Mihailović izjavljuje da mu nikada nije bila namera da se bori protiv nemačkih trupa i saopštava da će i sada naložiti svojim trupama da se ne bore protiv nemačkog Vermahta.&lt;ref&gt;NAW, Mikrofilm T—314, Roll 1457, snimci 1332—1335.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 161—162.&lt;/ref&gt;}}

Obavještajni oficiri, raspoređeni u njemačkim ustanovama u Srbiji, registrovali su da je s jeseni 1941. godine došlo do raspada jedinstvenog ustaničkog fronta, kao i da je pukovnik Mihailović naredio [[Napad četnika na Užičku Republiku|napad]] na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]]. U skladu s novonastalom situacijom, Wehrmachtovi oficiri predlažu svojim pretpostavljenim u [[Berlin]]u koordinaciju okupatorskih dejstava s onima četničkih odredâ, što bi doprinijelo efikasnijem gušenju partizanskog otpora, čije se žarište nalazilo u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 1, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog Rajha: 18. april — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1973, dok. 236, str. 630.&lt;/ref&gt;|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za Dražom Mihailovićem je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su uzele učešća u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] od 12. marta 1943. godine:
{{izdvojeni citat|12. III 1943. (00,30 sati) — Izvještaji divizijskih jedinicâ: Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Operativnom odjeljenju [369. divizije] (telefonski): &lt;/br&gt; 1.) Snažne neprijateljske snage opkoljene su od strane [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&amp;rec=315&amp;roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;12.3.1943. 00,30 Uhr &lt;/br&gt; Meldungen der Div. Einheiten &lt;/br&gt; Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: &lt;/br&gt; 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. &lt;/br&gt; 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. &lt;/br&gt; 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik [[369. legionarska divizija|369. divizije]]}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung erbeten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;/br&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;/br&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;/br&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An Pz.AOK.2 &lt;/br&gt; 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen &quot;Bora&quot;: &lt;/br&gt; Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen &quot;Bora&quot; unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. &lt;/br&gt; 2.) Beteiligte Truppen: &lt;/br&gt; 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. &lt;/br&gt; Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. &lt;/br&gt; 3.) Leitung: &lt;/br&gt; Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje &lt;/br&gt; 4.) Führung: &lt;/br&gt; Platzkdt. Podgorica &lt;/br&gt; 5.) Durchführung: &lt;/br&gt; In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. &lt;/br&gt; 6.) Feindverluste: &lt;/br&gt; 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. &lt;/br&gt; Beute: &lt;/br&gt; 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. &lt;/br&gt; Eigene Verluste: &lt;/br&gt; 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. &lt;/br&gt; 7.) Erfahrungen: &lt;/br&gt; a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. &lt;/br&gt; b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. &lt;/br&gt; c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. &lt;/br&gt; d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. &lt;/br&gt; e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch  schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An 181.Inf.Div. &lt;/br&gt; Betr.: Unternehmen &quot;Frühlingserwachen&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens &quot;Frühlingserwachen&quot; zur Kenntnis: &lt;/br&gt; Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). &lt;/br&gt; Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. &lt;/br&gt; Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. &lt;/br&gt; Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. &lt;/br&gt; Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. &lt;/br&gt; 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. &lt;/br&gt; Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. &lt;/br&gt; Angriffsbeginn: 10.4.44. &lt;/br&gt; 2.) 181.Inf.Div stellt  entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. &lt;/br&gt; Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;/br&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, juna 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je pohvaljivao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (najvjerovatnije četnici Radivoja Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv. &lt;/br&gt; In Norddalmatien (serbischer Volksraum) Cetnikführer Djujic. Etwa 8 000 Mann, davon 6–7 000 Bewaffnete. Gut organisiert. Englandfeindliche Stimmung. Keine englische Unterstützung. Zweifel, ob diese Cetniks bei englische Landung gegen deutsche Besatzungsmacht kämpfen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U svojstvu komandanta Valjevskog korpusa JVuO, u depešama od 17. maja 1944. kapetan Nedić je poslao Vrhovnoj komandi i Mihailoviću sljedeće informacije: „Peta divizija uglavnom na prostoru Mučanj i južno... Prema ovima snagama u pokretu su Nemci sa juga i jugoistoka tri bataljona Nemaca. Bugari sa Rakovićem i sa javorcima [Javorski korpus pod komandom majora Radomira Cvetića — prim.] u pokretu su sa istoka. Ja sa Gardom i valjevskim korpusom napadam danas sa severa sa težnjom da ovladam sa Okruglicom... Požeški korpus i Ajdačić [Filip, komandant Crnogorske brigade Požeškog korpusa JVuO — prim.] zatvaraju otstupanje Crvenih na sever na položaju: Vranjevina, Crveni Vrh, Treštena Stena. Užička brigada sa jednim bataljonom Nemaca napada od Kokinog Broda na sever. Druga komunistička divizija na Zlataru: Jablanica, Dobroselica, Negbina, Draglica. Sa juga je napadaju Nemci i Zlatiborski korpus [pod komandom kapetana Milomira Kolarevića — prim.].“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 2/1—38.&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;/br&gt; a) Srbija &lt;/br&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;/br&gt; a) Serbien &lt;/br&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji osiguravaju ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikfrage: &lt;/br&gt; Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. &lt;/br&gt; D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;/br&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. VIII Vrhovna komanda Wehrmachta zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;/br&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. &lt;/br&gt; Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke:
{{izdvojeni citat|Istočni front: &lt;/br&gt; Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblast severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. &lt;/br&gt; Ostfront: &lt;/br&gt; Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). &lt;/br&gt; Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert: Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste:
{{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen.

Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore.

Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske.

Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;/br&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;/br&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;/br&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;/br&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;/br&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;/br&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>mpg1sgcuzc4a5ctwk2ojizgnbqsxjxy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696054</id>
      <parentid>42696052</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T08:33:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-52047-51</username>
        <id>396422</id>
      </contributor>
      <origin>42696054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="361218" sha1="sb37ooqdkcpx5pzxf979s74egchvexa" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima i pregovori u Divcima (jesen 1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Ponuda Draže Mihailovića Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

Pukovnik Mihailović se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli,&lt;ref&gt;„Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.”&lt;/ref&gt; tvrdeći da nije na strani ustanika, tj. „onih koji žele da isteraju Nemce”.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju kako bi nastavio borbu protiv Titovih partizana.&lt;ref&gt;„Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.”&lt;/ref&gt; Međutim, on je želio da njegovo „delovanje na nacionalnoj osnovi” ostane skriveno od javnosti kako ne bi prošao poput vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i dobio žig izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Nakon opetovanih zahtjeva okupatoru za isporukom municije, pukovniku Mihailoviću je nedvosmisleno stavljeno do znanja da je jedina opcija za njega i njegove trupe bezuslovna kapitulacija. I pored nepopustljivog njemačkog stava, Mihailović, kao i major Mišić, pokušali su u više navrata uvjeriti svoje sagovornike da uvaže njihove prijedloge, pružajući Nijemcima čvrsta uvjeravanja da im ne prijeti nikakva opasnost sa četničke strane: „Nećemo se boriti protiv Nemaca, pa ni onda ako nam ova borba bude nametnuta... '''Mi vam nećemo biti neverni'''... Mi idemo tako daleko da Vas molimo da do nas uputite oficire za vezu da biste se, uz punu garanciju, mogli uveriti u našu borbu protiv komunista.” Uprkos svim četničkim pokušajima, njemački su pregovarači ostali rezolutni:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

Među brojnim njemačkim dokumentima u kojima se pominje sastanak u Divcima, izdvaja se bilješka potpukovnika [[Rudolfa Kogarda]] (koji je prisustvovao sastanku) o četničkom komandantu, kao i o razgovorima vođenim sa Mihailovićevim oficirima pri povratku za [[Beograd]]. Potpukovnik Kogard zapisuje da je „pukovniku Mihailoviću (je) mnogo stalo do toga da se vrhovni komandant u Srbiji [general [[Franz Böhme]] — prim.] uveri u iskrenost njegovih namera”:
{{izdvojeni citat|Obustaviti borbu protiv nemačkog Vermahta i povesti je samo protiv komunista. Na samo vođenje borbe druga strana ne sme da utiče. Izuzimajući to što sâm ne želi da se potčini, živi u ubeđenju da komuniste u njihovom gerilskom načinu ratovanja regularne trupe ne mogu da poraze. On, dakle, želi da preuzme specijalni zadatak i garantuje uspeh... U izlaganju pukovnika Mihailovića samo uzgred je nagovešteno da pre uništenja komunista ne može ni da pomišlja na polaganje oružja. Pri povratku u Beograd njegovi poverenici su naglasili da je pukovnik Mihailović spreman da položi oružje čim uništi komuniste. A za uspešno okončanje ove borbe potrebna mu je municija, jer je komunisti imaju u ogromnim količinama... Potpukovnik Kogard je pitao srpskog kapetana [Nenada — prim.] Mitrovića šta Mihailovićeva grupa radi sa zarobljenim komunistima. Odgovoreno mu je da se ubeđeni komunisti ubijaju, a oni koji su samo pošli s njima odvode se u koncentracione logore. [...] Mihailović izjavljuje da mu nikada nije bila namera da se bori protiv nemačkih trupa i saopštava da će i sada naložiti svojim trupama da se ne bore protiv nemačkog Vermahta.&lt;ref&gt;NAW, Mikrofilm T—314, Roll 1457, snimci 1332—1335.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 161—162.&lt;/ref&gt;}}

Obavještajni oficiri, raspoređeni u njemačkim ustanovama u Srbiji, registrovali su da je s jeseni 1941. godine došlo do raspada jedinstvenog ustaničkog fronta, kao i da je pukovnik Mihailović naredio [[Napad četnika na Užičku Republiku|napad]] na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]]. U skladu s novonastalom situacijom, Wehrmachtovi oficiri predlažu svojim pretpostavljenim u [[Berlin]]u koordinaciju okupatorskih dejstava s onima četničkih odredâ, što bi doprinijelo efikasnijem gušenju partizanskog otpora, čije se žarište nalazilo u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 1, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog Rajha: 18. april — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1973, dok. 236, str. 630.&lt;/ref&gt;|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za Dražom Mihailovićem je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindlich eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Pored 117. divizije, četnici generala Mihailovića će sarađivati i sa ostalim njemačkim divizijama koje su uzele učešća u operaciji »Weiss«, što se može zaključiti i na osnovu podataka iz ratnog dnevnika [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] od 12. marta 1943. godine:
{{izdvojeni citat|12. III 1943. (00,30 sati) — Izvještaji divizijskih jedinicâ: Operativno odjeljenje (Ia) Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj Operativnom odjeljenju [369. divizije] (telefonski): &lt;/br&gt; 1.) Snažne neprijateljske snage opkoljene su od strane [četnikâ] D.M., 717., [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718]]., 369. i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije]]. 717. divizija započinje potjeru takođe 12. marta i doseže crtu [[Prozor (BiH)|Rama]] — [[Ostrožac (Jablanica)|Ostrožac]]. 718. divizija napreduje od Ivan-sedla opštim smjerom ka [[Mostar]]u.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=404&amp;rec=315&amp;roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 000399.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;12.3.1943. 00,30 Uhr &lt;/br&gt; Meldungen der Div. Einheiten &lt;/br&gt; Ia des Befh.d.dt.Tr.i.Kr. an Ia fernmündl.: &lt;/br&gt; 1.) Starke feindl. Kräfte sind durch D.M. 717., 718., 369. und SS–Div. umstellt. &lt;/br&gt; 717. tritt 12.3. ebenfalls zur Verfolgung an und gewinnt Linie Rama–Ostovac [sic]. &lt;/br&gt; 718. geht von Ivan–Sattel [sic] in allgemeiner Richtung auf Mostar vor.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik [[369. legionarska divizija|369. divizije]]}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung erbeten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;/br&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;/br&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: „Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;/br&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandarmi, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An Pz.AOK.2 &lt;/br&gt; 1.) Abschluss– und Erfahrungsbericht Unternehmen &quot;Bora&quot;: &lt;/br&gt; Vom 27.2. bis 3.3.44 wurde Cetnik–Unternehmen &quot;Bora&quot; unter deutscher Führung zur Säuberung des Raumes Danilovgrad – Cevo – Cetinje – Podgorica durchgeführt. &lt;/br&gt; 2.) Beteiligte Truppen: &lt;/br&gt; 4000 Mann nationaler Gendarmerie, Miliz, Abwehrtrupp 215, 1 Beutegebirgsbatterie, Bandenjägertrupp 181.Inf.Div. &lt;/br&gt; Bewaffnung: Gewehre, 60 le.M.G. &lt;/br&gt; 3.) Leitung: &lt;/br&gt; Selbst.Feldkdtr. 1040 Cetinje &lt;/br&gt; 4.) Führung: &lt;/br&gt; Platzkdt. Podgorica &lt;/br&gt; 5.) Durchführung: &lt;/br&gt; In zum Teil harten Kämpfen gewannen die von O, SO u. S vorrückenden Kolonnen langsam Boden. Am 29.3. Cevo genommen. Feind (Stärke 250 Mann) nach NW ausgewichen. Nach Abrücken deutscher Kräfte und Einsetzen feindl. Gegenangriffe zogen sich Cetniks in z.T. panikartiger Flucht auf ihre Ausgangsstellungen zurück. Feind besetzte erneut das im Unternehmen gesäuberte Gebiet. &lt;/br&gt; 6.) Feindverluste: &lt;/br&gt; 32 Tote, 88 Verwundete, 23 Gefangene. &lt;/br&gt; Beute: &lt;/br&gt; 2 le.MG., 1 s.MG., 15 Gewehre, 1 Funkgerät, Propagandamaterial und Verpflegung. &lt;/br&gt; Eigene Verluste: &lt;/br&gt; 20 Tote, 31 Verwundete, 46 Vermisste. &lt;/br&gt; 7.) Erfahrungen: &lt;/br&gt; a) Einwohnerwehren infolge mangelhafter Ausrüstung und geringer Kampfmoral zu Kampfaufgaben nicht geeignet; Gendarmen, Miliz, Cetniks bei Beteiligung deutscher Truppen für Kampf– u. Sicherungsaufgaben geiegnet. &lt;/br&gt; b) Kaukasische Freiwillige des Abwehrtr. 215 gut bewährt. &lt;/br&gt; c) Mitnahme schwerer Waffennur mit deutscher Sicherung. &lt;/br&gt; d) Truppenverpflegung für einheimische Verbände ungeignet, Marschverpflegung zweckmässig. &lt;/br&gt; e) Bei derartigen Unternehmungen sind Beteiligung deutscher Truppen, Unterstützungen durch  schwere Waffen und Nachrichtenverbindung zu den einzelnen Kampfgruppen Voraussetzungen für den Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An 181.Inf.Div. &lt;/br&gt; Betr.: Unternehmen &quot;Frühlingserwachen&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Nachstehende Plannung des Major Djurisic für Durchführung des Unternehmens &quot;Frühlingserwachen&quot; zur Kenntnis: &lt;/br&gt; Erste Kampfgruppe 700 Mann aus NO Richtung über Raum 5 km S Bijelopolje nach Mojkovac (16 km NNO Kolasin). &lt;/br&gt; Zweite Kampfgruppe 1200 Mann unter Führung Stab Djurisic von Brodarevo über Sahovici nach Mojkovac – Kolasin. &lt;/br&gt; Dritte Kampfgruppe 1000 Mann von Mitte Strasse Pljevlja – Prijepolje Richtung Mojkovac. &lt;/br&gt; Vierte Kampfgruppe 1500 Mann von Pljevlja Richtung Mojkovac. Mojkovac soll in 2 Tagen erreicht werden. Anschliessend Abdrehen der Masse in den Raum W Tara NW Kolasin – Mojkovac. &lt;/br&gt; Deutsche Kräfte: 1 verst.mot.Kp. stösst von Brodarevo bis Bijelopolje. &lt;/br&gt; 1 verst.mot.Kp. von Pljevlja bis Taraübergang 22SW Pljevlja SFK–Btl. 600 Mann folgt deutschen Kräften nach Bijelopolje, dann Abdrehen nach Mojkovac. &lt;/br&gt; Miliz Brodarevo 700 Mann säubert eigenen Raum und stösst von Brodarevo nach SSW. &lt;/br&gt; Angriffsbeginn: 10.4.44. &lt;/br&gt; 2.) 181.Inf.Div stellt  entsprechende Unterrichtung der Cetnikgruppe Süd (Major Lasic und Bukatonovic in Podgorica) sowie der Gruppe Niksic sicher. &lt;/br&gt; Absichten für Beteiligung an den Unternehmen sind Gen.Kdo.XII.Geb.A.K. zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;/br&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Visoki oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a bili su u velikoj mjeri zadovoljni obostrano izgrađenim povjerenjem. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, juna 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je pohvaljivao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (najvjerovatnije četnici Radivoja Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja [Nijemaca — prim.] sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od [[Bošnjaci|muslimanske]] osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv. &lt;/br&gt; In Norddalmatien (serbischer Volksraum) Cetnikführer Djujic. Etwa 8 000 Mann, davon 6–7 000 Bewaffnete. Gut organisiert. Englandfeindliche Stimmung. Keine englische Unterstützung. Zweifel, ob diese Cetniks bei englische Landung gegen deutsche Besatzungsmacht kämpfen werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/294.&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim okupatorom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, lično bili vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U svojstvu komandanta Valjevskog korpusa JVuO, u depešama od 17. maja 1944. kapetan Nedić je poslao Vrhovnoj komandi i Mihailoviću sljedeće informacije: „Peta divizija uglavnom na prostoru Mučanj i južno... Prema ovima snagama u pokretu su Nemci sa juga i jugoistoka tri bataljona Nemaca. Bugari sa Rakovićem i sa javorcima [Javorski korpus pod komandom majora Radomira Cvetića — prim.] u pokretu su sa istoka. Ja sa Gardom i valjevskim korpusom napadam danas sa severa sa težnjom da ovladam sa Okruglicom... Požeški korpus i Ajdačić [Filip, komandant Crnogorske brigade Požeškog korpusa JVuO — prim.] zatvaraju otstupanje Crvenih na sever na položaju: Vranjevina, Crveni Vrh, Treštena Stena. Užička brigada sa jednim bataljonom Nemaca napada od Kokinog Broda na sever. Druga komunistička divizija na Zlataru: Jablanica, Dobroselica, Negbina, Draglica. Sa juga je napadaju Nemci i Zlatiborski korpus [pod komandom kapetana Milomira Kolarevića — prim.].“&lt;ref&gt;AVII, ČA, kut. 276, reg. br. 2/1—38.&lt;/ref&gt;

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;/br&gt; a) Srbija &lt;/br&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;/br&gt; a) Serbien &lt;/br&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Oportuni stav generala Draže Mihailovića i njegovih komandanata, sračunat na skoro njemačko povlačenje, dok bi u međuvremenu okupatora trebalo što više iskoristiti za uništenje glavnog neprijatelja ([[NOVJ]]), zapažen je od strane oficirâ Armijske grupe »F«, prilikom savjetovanja sa specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], krajem jula 1944. godine:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje: Njemačka je za DM neprijatelj br. 2 — neprijatelj br. 1 su komunisti. DM računa — uostalom, kao i ostale banditske vođe — na skoro povlačenje Nijemaca iz zemlje. Nastojanje za očuvanjem snage četničkih jedinica je prvenstveno sračunato na trenutnu i docniju borbu protiv komunizma. U cilju ostvarivanja ove namjere, DM je tražio velike količine oružja, što je, naravno, bilo odbijeno. Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović itd.), koji osiguravaju ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu — i samo u ovom — povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalnih Srba i Titovih komunista, koji se ima tek odigrati u daljnoj budućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikfrage: &lt;/br&gt; Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten. D.M. rechnet – wie auch andere Bandenführer – mit einem baldigen Abzug des Okkupators. Das Interesse an Erhaltung der Kampfkraft aller Cetnik–Banden gilt in erster Linie der derzeitigen und späteren Auseinandersetzung mit dem kommunistischen Widerpart. &lt;/br&gt; D.M.s Forderungen nach grossen Mengen von Waffen, die vorstehende Absicht praktisch ermöglich sollen, kann selbstverständlich nicht ersprochen werden. Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;/br&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. VIII Vrhovna komanda Wehrmachta zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;/br&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta od 25. septembra 1944. godine}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim za borbu protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. &lt;/br&gt; Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala bojišnica u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], koju su držale jedinice Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO kojom je komandovao potpukovnik Račić:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka severu, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su nemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usled nedostatka municije i oružja te u odsustvu nemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s nemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima nemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] za 23. oktobar 1944. godine ponovo se pominje da je povučena nova linija [[Istočni front|Istočnog fronta]], kao i da ona prolazi preko teritorije okupirane Srbije i [[Balkan]]a. Iz dokumenta se može zaključiti kako četnička formacija potpukovnika Dragoslava Račića sudjeluje u frontu kao dio osovinskih snagâ, što je njemačkom Wehrmachtu svakako olakšalo povlačenje jedinicâ iz Grčke:
{{izdvojeni citat|Istočni front: &lt;/br&gt; Pokušaj očigledno slabijih snaga [neprijatelja] da sa juga opkole našu borbenu grupu zapadno od [[Kriva Palanka|Krive Palanke]]. Uništenje neprijateljske grupe 24 km severoistočno od [[Priština|Prištine]] (300 poginulih neprijateljskih vojnika; uništeno ili zaplenjeno brojno oružje, vozila i vojna oprema). Vazdušno izviđanje ukazuje na pokret jakih snaga iz područja [[Kragujevac|Kragujevca]] ka [[Gornji Milanovac|Gor. Milanovcu]]. Četnička grupa Račića blokira rejon [[Čačak]]–[[Kraljevo]]–[[Požega]]. Pokreti naših snaga radi povlačenja u oblast severozapadno od [[Beograd]]a i dalje se odvijaju bez ometanja od strane neprijatelja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=655&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000649.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Abendmeldung vom 23.10.1944. &lt;/br&gt; Ostfront: &lt;/br&gt; Umfassungsversuch eigener Kampfgruppe W Kriva Palanka mit anscheinend schwachen Kräften von S. Vernichtung einer Feindgruppe 24 NO Pristina (300 Feindtote, zahlreiche Waffen, Fahrzeuge und Kriegsgerät vernichtet oder erbeutet). &lt;/br&gt; Aus Raum Kragujevac nach Luftaufklärung Bewegung starker Kräften gegen Grn. Milanovac. Cetnik–Gruppe Racic blockiert: Raum Cacak, Kraljevo, Pozega. Eigene Absetzbewegungen Raum NW Belgrad auch weiterhin von Feind nicht verstört.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O »formiranju novog istočnog fronta« pišu 4. novembra 1944. i feldmaršal [[Maximilian von Weichs]] i general [[Hans Felber]]. U izvještaju koji predstavlja svojevrsni pregled najvažnijih događaja za period avgust—novembar 1944, najviši oficiri Wehrmachta na teritoriji okupirane Jugoslavije računaju da se, pored četnika Draže Mihailovića, na strani Nijemaca u ovom »frontu« bore i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]], zaključujući da je situacija kritična za okupatora i kolaboracioniste:
{{izdvojeni citat|Uprkos mobilizaciji jedinica za uzbunu i koncentraciju neznatnih rezervi, uz bezobzirno ostavljanje otkrivenih širih delova zemlje, prodor Titovih snaga preko Ibarske doline prema jugoistoku Srbije u žestokim borbama nije mogao da bude sprečen.

Grupa armija »F« je protiv Titovih snaga, pripremljenih u Crnoj Gori, bacila u borbu 1. brd. div.[iziju]. Izmičući njenom pritisku, druge Titove jedinice su početkom avgusta prešle jugozapadnu granicu Srbije. Isprva je namera vojnoupravnog komandanta Srbije bila da otkloni glavno ugrožavanje u jugoistočnoj Srbiji. U tu svrhu je 28. avgusta Komandi Grupe »Auleb« povereno komandovanje nad svima jedinicama koje su bile angažovane u jugoistočnoj Srbiji. Trebalo je da napad počne posle dovođenja 1. brd. div. iz Crne Gore.

Tada je kapitulacija Rumunije od 23. 8. iz temelja izmenila situaciju u političkom i vojničkom pogledu. Na Dunavu i na granici Banata nastao je novi istočni front, a podređene bugarske snage otpale su i koncentrisale su se, napuštajući prostore koje su obezbeđivale, krajem meseca, duž glavne pruge od Velike Plane do Leskovca, u cilju odlaska za Bugarsku. Rus[ke] i srpske, kao i pol.[icijske] dobr.[ovoljačke] jedinice i četničke jedinice, koje su se do tada, uprkos svih razočarenja, borile na strani nemačkog Vermahta, postale su nesigurne, poslednje čak i delom neprijateljske.

Situacija je zahtevala momentalnu mobilizaciju svih snaga koje su u tom prostoru stajale na raspolaganju, kao i dovođenje drugih nemačkih snaga iz ostalog jugoistočnog područja i njihovo angažovanje za formiranje novog istočnog fronta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U mjesečnom izvještaju Armijske grupe »F« ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane Obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. X 1944.}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;/br&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;/br&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;/br&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;/br&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;/br&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;/br&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>sb37ooqdkcpx5pzxf979s74egchvexa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Etbin Kristan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690925</id>
    <revision>
      <id>42695847</id>
      <parentid>42314806</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:55:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695847</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4171" sha1="0k4pib0jzsm9690swqqnz7iljbyrq4w" xml:space="preserve">{{Političar
| ime                 = Etbin Kristan
| slika               = Etbin Kristan.jpg
| širina_slike = 
| opis_slike = 
| puno_ime = 
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1867|4|15}}
| mesto_rođenja = [[Ljubljana]]
| država_rođenja = [[Austrougarska]]
| datum_smrti = {{Datum smrti|1953|11|22|1867|4|15}}
| mesto_smrti = [[Ljubljana]]
| država_smrti = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]]
| državljanstvo = 
| narodnost = 
| veroispovest = 
| partija = 
| supružnik = 
| deca = 
| univerzitet = 
| profesija = 
| funkcija_1 = 
| izbori_1 = 
| početak_funkcije_1 = 
| kraj_funkcije_1 = 
| prethodnik_1 = 
| naslednik_1 = 
}}

'''Etbin Kristan''' ([[Ljubljana]], [[15. april]] [[1867]] — Ljubljana, [[22. novembar]] [[1953]]) bio je slovenački političar i književnik.&lt;ref name=&quot;leksikon&quot;&gt;{{cite book |editor1-last=Milisavac |editor1-first=Živan |title=Jugoslovenski književni leksikon |date=1984 |publisher=Matica srpska |location=Novi Sad |pages=398|edition=2.}}&lt;/ref&gt; Bio je politički aktivan u [[Austrougarska|Austrougarskoj]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Jurak|first=Mirko|date=zima 1985|title=&quot;The New World&quot; in Etbin Kristan's Plays|journal=MELUS|publisher= The Society for the Study of the Multi-Ethnic Literature of the United States |volume=12|issue=4|jstor=466926| pages = 53-61}}&lt;/ref&gt; Bio je jedan od prvih slovenačkih socijalista.&lt;ref name=&quot;leksikon&quot; /&gt;

Smatra se da je napravio prvi prepev [[Pjesma radu|Pjesme radu]] na južnoslovenske jezike.&lt;ref name=&quot;Fehratović 2&quot;&gt;[https://www.academia.edu/7148194/USMENA_REVOLUCIONARNA_POEZIJA_KOD_JU%C5%BDNIH_SLAVENA Jahja Fehratović, Usmena revolucionarna poezija kod Južnih Slavena]&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
Rođen je 1867. godine u Ljubljani. Školovao se u rodnom gradu i [[Zagreb]]u. Nakon završetka srednje škole, upisao je vojnu akademiju u [[Karlovac|Karlovcu]], ali je [[1887]]. odustao i preselio se u [[Beč]] gde se posvetio radu u novinarstvu.

U Beču je postao aktivan u radničkom pokretu. Godine [[1896]]. bio je jedan od osnivača [[Jugoslovenska socijaldemokratska stranka|Jugoslovenske socijaldemokratske stranke]]&lt;ref name=&quot;leksikon&quot; /&gt; i bio njen predsednik sve do [[1914]]. godine. Bio je pripadnik leve frakcije unutar Jugoslovenske socijaldemokratske stranke zalažući se za [[federalizam]] i kulturnu autonomiju slovenskih naroda u Austrougarskoj.

Po početku [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] 1914, odselio se u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Vratio se kući netom pre završetka rata i bio poslanik u prvoj skupštini [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]]. Razočaran političkim razvojem u zemlji, vratio se u SAD [[1921]]. godine. Živeo je u [[Klivlend]]u, [[Ohajo]], gde je bio jedan od osnivača i predsednik Slovenačkog republikanskog udruženja Amerike. Tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], zajedno sa [[Luj Adamič|Lujem Adamičem]] promovisao je po SAD [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=34014 Hrvatska enciklopedija: Kristan, Etbin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151008141543/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=34014 |date=2015-10-08 }}, pristupljeno 2. oktobra 2015.&lt;/ref&gt;
Bio je predsednik Slovenačkog antifašističkog narodnog saveta (SANS-a) i za vreme Drugog svetskog rata pisao sa simpatijama o oslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda.&lt;ref name=&quot;leksikon&quot; /&gt;

Vratio se u Jugoslaviju [[1951]]. godine. Umro je u Ljubljani dve godine kasnije.

Osim učešća u politici, Kristan je delovao i kao prevodilac, novinar, pesnik, novelist, te izdavač mnogih slovenačkih izdanja po Evropi i Americi.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Etbin Kristan}}
* [http://www.ihrc.umn.edu/research/vitrage/all/ko/ihrc2999.html Kristan, Etbin, Papers, UMN]

{{normativna kontrola}}

{{Životni vijek|1867|1953|Kristan, Etbin}}

[[Kategorija:Biografije, Ljubljana]]
[[Kategorija:Slovenski političari]]
[[Kategorija:Slovenski pisci]]
[[Kategorija:Slovenski novinari]]
[[Kategorija:Socijalisti]]</text>
      <sha1>0k4pib0jzsm9690swqqnz7iljbyrq4w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Esad Ćimić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4702073</id>
    <revision>
      <id>42695840</id>
      <parentid>42669541</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:33:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695840</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10102" sha1="rxose0h24y2ft4ju3dt4temlk2kp6db" xml:space="preserve">'''Esad Ćimić''' ([[Mostar]], [[3. lipnja]] [[1931.]] – [[Zagreb]], [[7. listopada]] [[2024.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[sociolog]] i [[filozof]].&lt;ref name=&quot;he&quot;&gt;[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13578 Hrvatska enciklopedija: Ćimić, Esad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026181924/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13578 |date=2023-10-26 }}, pristupljeno 13. prosinca 2015.&lt;/ref&gt; Osnivač studija sociologije u Zadru i utemeljitelj [[sociologija religije|sociologije religije]] na ovim prostorima.
 
== Biografija ==
Esad Ćimić rodio se u Mostaru 1931. godine. U rodnom gradu je završio srednju školu.&lt;ref name=&quot;zadarski list&quot;&gt;Ante Rogić, [http://www.zadarskilist.hr/clanci/08112008/sociologija-u-socijalizmu-i-danas Sociologija u socijalizmu i danas], ''[[Zadarski list]]'', 8. studenoga 2008., preuzeto 15. srpnja 2012.&lt;/ref&gt; Na filozofskom fakultetu u [[Sarajevo|Sarajevu]] završio je, [[1960.]] godine, studij filozofije a doktorirao je [[1964.]] godine s tezom'' Socijalističko društvo i religija''.&lt;ref name=&quot;zadarski list&quot;/&gt; Predavao je zatim Teorijsku sociologiju na filozofskom fakultetu u Sarajevu. [[1972.]] godine izbačen je iz [[SKJ|Partije]] pod optužbom da je iznutra rušio [[komunizam]].&lt;ref&gt;{{bos oznaka}} Faruk Vele, [http://www.avaz.ba/clanak/175688/profesor-esad-cimic-bosna-se-moze-sacuvati-samo-ako-se-radikalizam-iskorijeni?url=clanak/175688/profesor-esad-cimic-bosna-se-moze-sacuvati-samo-ako-se-radikalizam-iskorijeni Profesor Esad Ćimić: Bosna se može sačuvati samo ako se radikalizam iskorijeni!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160131091924/http://www.avaz.ba/clanak/175688/profesor-esad-cimic-bosna-se-moze-sacuvati-samo-ako-se-radikalizam-iskorijeni?url=clanak%2F175688%2Fprofesor-esad-cimic-bosna-se-moze-sacuvati-samo-ako-se-radikalizam-iskorijeni |date=31. siječnja 2016. }}, ''Dnevni avaz'', 30. travnja 2015., pristupljeno 13. prosinca 2015.&lt;/ref&gt; Prvi je doktor sociologije religije u bivšoj Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;bhdani&quot;&gt;{{bos oznaka}} [https://web.archive.org/web/20130525101913/http://bhdani.com/arhiva/145/inter.htm Intervju ''DANA'': Esad Ćimić. Bosna kao sudbina], razgovarao: Nerzuk Ćurak, ''DANI'', br. 145, 10. ožujka 2000., pristupljeno 13. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;{{pojasniti|provjeriti hrvatsku bogoslovsku literaturu}} Njegova knjiga ''Čovjek na raskršću'' iz [[1975.]] godine bila je zabranjena&lt;ref name=&quot;ezadar&quot;&gt;Nikola Turčinov, [http://www.ezadar.hr/clanak/dr-esad-cimic-crkva-religija-i-vjera-su-razlicite-stvari Sociologija i religija: Dr. Esad Ćimić: Crkva, religija i vjera su različite stvari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222110346/http://www.ezadar.hr/clanak/dr-esad-cimic-crkva-religija-i-vjera-su-razlicite-stvari |date=2015-12-22 }}, ezadar.hr, 2. prosinca 2008., preuzeto 15. srpnja 2012.&lt;/ref&gt; i uništena a njegov priručnik za srednje škole ''Nauka o čovjeku'' &quot;spontano&quot; je spaljena u dvorištu tuzlanske gimanzije.&lt;ref name=&quot;bhdani&quot;/&gt; Nakon toga je isključen sa sarajevskog Fakulteta zbog &quot;moralno-političke nepodobnosti&quot;.&lt;ref name=&quot;zadarski list&quot;/&gt; Izjašnjavajući se kao Hrvat te objašnjavajući da &quot;nacija nije košulja koja se svaki dan može mijenjati&quot; doživljava poniženja od svojih prijatelja u Sarajevu. Pokušao je objasniti da se &quot;nacija ne uvodi dekretom&quot;. Tvrdio je da džamija ne može biti jedina nacionalna institucija u kojoj će Muslimani postati nacija, već da se za razvoj nacije moraju tvorti sociološki preduvijeti koji, u to vrijeme nisu postojali, kako je istakao Čimić. Upravo &quot;Titovi bosanski muslimani&quot; su se obračunali s njime. Titovi komunisti zapovijedili su ondašnjim bosanskohercegovačkim glavešinama da moraju uvesti &quot;muslimansku naciju&quot;. Prosinca 1975. okružni je sud spalio sve primjerke Čimićeve knjige Čovjek na raskrižju.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20160305010859/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031025/bih01.asp Slobodna Dalmacija] Zlatko Tulić: Bošnjačku su naciju osporavali - muslimani. Povodi tragom Tihićeve optužbe da su Hrvati negirali ime najbrojnijem narodu u BiH, 25. listopada 2003. preuzeto 15. srpnja 2012.&lt;/ref&gt; Od [[1976.]] do [[1982.]] godine profesor je sistematske sociologije na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je jedan je od utemeljitelja studija sociologije.&lt;ref name=&quot;he&quot;/&gt;

Osim u Zadru, Ćimić radio je u [[Beograd]]u ([[1982.]] – [[1992.]] godine, profesor na beogradskom Filozofskom fakultetu)&lt;ref name=&quot;he&quot; /&gt; i [[Ljubljana|Ljubljani]]. Od [[1992.]] do [[1995.]] godine radio je na Institutu za primijenjena društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu u zvanju znanstvenog savjetnika. Profesor je na Hrvatskim studijima od njegovog osnutka, gdje je predavao Opću znanost o društvu, od prosinca [[1993.]] godine obnašao je dužnost ravnatelja Instituta, a od rujna [[1994.]] godine predsjednika Znanstvenog vijeća.&lt;ref name=&quot;zadarski list&quot;/&gt;

Godine [[1996.]] prof. dr. Esad Ćimić vratio se na Filozofski fakultet u Zadru, gdje je bio predstojnik Odsjeka za sociologiju do umirovljenja a nakon umirovljenja profesor emeritus{{fusg|1}}, vanjski suradnik odjela za sociologiju.

Bio je član [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]].&lt;ref&gt;[http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/esad-cimic Društvo hrvatskih književnika: Članovi društva: Esad Ćimić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222083359/http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/esad-cimic |date=2015-12-22 }}, pristupljeno 13. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;

Djela prof. dr. sc. Esada Ćimića prevođena su na [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Ruski jezik|ruski]], [[talijanski]] i [[slovenski jezik]].&lt;ref name=&quot;bhdani&quot;/&gt;

== Djela ==
* ''Socijalističko društvo i religija. Ispitivanje odnosa između samoupravljanja i procesa prevladavanja tradicionalne religije.'', Sarajevo, 1966. (2. izd. Sarajevo, 1970.)
* ''Omladina i religija'', Beograd, 1967.
* ''Društvo i religija. Marksistička kritika religije.'', Beograd, 1968.
* ''Savez komunista i religija'', Beograd, 1969.
* ''Religijski fenomen u socijalizmu'', Subotica, 1969.
* ''Drama ateizacije. Religija, ateizam i odgoj.'', Sarajevo, 1971. (2. dop. izd. Sarajevo, 1974.; 3. izd. NIRO &quot;Mladost&quot;, Beograd, 1984.; slov. izd. ''Drama ateizacije: religija, ateizem in vzgoja'', Cankarjeva založba, Ljubljana, 1972.; 5. bitno izmj. i proš. izd. ''Drama a/teizacije'', Šahinpašić, Sarajevo-Zagreb, 2007.)
* ''Marksizam i odgoj'', Osijek, 1973. (suautori: [[Predrag Vranicki]] i [[Veljko Cvjetičanin]])
* ''Čovjek na raskršću: sociološki ogledi'', Sarajevo 1975. (suautorica: [[Milica Grabovac]])
* ''Uvod u Marksizam'', Beograd, 1975. (2. izd. ''Uvod u marksizam: osnovi marksističke teorije društva'', Mladost, Beograd, 1980.)
* ''Politika kao sudbina: prilog fenomenologiji političkog stradalništva'', Beograd, 1982. (2. proš. izd. Stvarnost, Zagreb, 1989.)
* ''Dogma i sloboda: (otvoreno društvo i zatvorena svijest)'', Beograd, 1985. 
* ''Ateizam kao povijesni humanizam'', Zagreb, 1988.
* ''Metodologijski doseg istraživanja unutar sociologijje religije u Hrvatskoj'', Zagreb, 1991. 
* ''Sveto i svjetovno'', Zagreb, 1992. 
* ''Iskušenja zajedništva - ogledi'', Sarajevo, 2005.
* ''Od monologa prema dijalogu o bošnjačkoj sudbini'', Zagreb-Sarajevo, 2013.

== Nagrade ==
* [[1998.]]: Medalja s kolajnom s likom dr. Ive Pilara.&lt;ref&gt;[http://www.pilar.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=60&amp;Itemid=58 Institut Ivo Pilar: Nagrade], preuzeto 15. srpnja 2012.&lt;/ref&gt; 
* [[2008.]]: Nagrada Grada Zadra za životno djelo, za osobit doprinos gradu Zadru na području humanističkih znanosti.
* [[2010.]]: Nagrada Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj, za naročit doprinos u širenju i ostvarivanju vjerske slobode.&lt;ref name=&quot;metro-portal&quot;&gt;[http://metro-portal.hr/urucene-nagrade-za-doprinos-u-sirenju-vjerskih-sloboda/31312 Metro-portal.hr: Uručene nagrade za doprinos u širenju vjerskih sloboda], 23. siječnja 2010., preuzeto 16. srpnja 2012.&lt;/ref&gt;

== Citati ==
* &quot;Ja sam Hrvat i ne mogu nacije mijenjati kao košulje. Muslimani su zakasnili da budu narod i preuranili da budu nacija.&quot;&lt;ref&gt;[https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/173/t17302.htm Mile Stojić, ''Beznadežna povijest Ahmeda Nurudina. Meša o Bošnjacima''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180913112717/https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/173/t17302.htm |date=13. rujna 2018. }}, objavljeno u broju 173 ''DANA'', 22. septembar / rujan 2000. (pristupljeno 12. rujna 2018.)&lt;/ref&gt;

== Napomene ==
#{{fusd|1}}''&quot;(...) 2. Naslov koji se daje (i bilježi u službenu titulu) umirovljenim nositeljima viših zvanja, osobito sveučilišnim profesorima.&quot;''&lt;ref&gt;[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17815 Hrvatska enciklopedija: emeritus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231029151843/https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17815 |date=2023-10-29 }}, pristupljeno 13. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac452.nsf/AllWebDocs/Ako_se_sve_mijenja__tada_se_mijenja_i_identitet_ Razgovor, Esad Ćimić, sociolog: Ako se sve mijenja, tada se mijenja i identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110903201351/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac452.nsf/AllWebDocs/Ako_se_sve_mijenja__tada_se_mijenja_i_identitet_ |date=3. rujna 2011. }}. ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', broj 452, 30. lipnja 2011.
* [http://www.jutarnji.hr/cimic--samo-je-kuharic-znao-da-se-ne-smije-vezati-uz-stranke/522714/ Intervju u Jutarnjem listu. Ćimić: Samo je Kuharić znao da se ne smije vezati uz stranke.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100713051607/http://www.jutarnji.hr/cimic--samo-je-kuharic-znao-da-se-ne-smije-vezati-uz-stranke/522714/ |date=13. srpnja 2010. }} Objavljeno: 30. siječnja 2010.

{{GLAVNIRASPORED:Ćimić, Esad}}
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski sociolozi]]
[[Kategorija:Biografije, Mostar]]</text>
      <sha1>rxose0h24y2ft4ju3dt4temlk2kp6db</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Ekvatarina/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4717073</id>
    <revision>
      <id>42695937</id>
      <parentid>42692400</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T21:06:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <origin>42695937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9071" sha1="jexdhcmgsx9h6vgmgh61c75pa6yxydt" xml:space="preserve">{{Infokutija muzičar
| tip                    = instrumentalist
| ime                    = David Gilmour
| slika                  = DGilmour-Royal Albert Hall, Oct 2015.jpg
| širina_slike           = 300 px
| opis_slike             = 
| alt_slike              = 
| puno_ime               = David Jon Gilmour
| nadimak                = 
| datum_rođenja          = {{birth date and age|1946|3|6|hr=yes}} 
| mjesto_rođenja         = {{nowrap|{{flagicon|GBR}} [[Cambridge]], 
[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
| datum_smrti            = 
| mjesto_smrti           = 
| država_smrti           = 
| uzrok_smrti            = 
| prebivalište           = 
| državljanstvo          = 
| nacionalnost           = 
| porijeklo              = 
| alma_mater             = &lt;!-- ili |univerzitet, |fakultet --&gt;
| supružnici             = Virginia &quot;Ginger&quot; Hasenbein&lt;br&gt;(v. [[1975.]], r. [[1990.]])&lt;br&gt;Polly Samson&lt;br&gt;(v. [[1994.]])
| djeca                  = 8
| zanimanje              = glazbenik, pjevač, tekstopisac
| period_aktivnosti      = [[1963.]]  –  ''danas''
| žanr                   = [[progresivni rock|progresivni ''rock'']], [[psihodelični rock|psihodelični ''rock'']], [[art rock|art ''rock'']], [[blues rock|blues ''rock'']]
| instrumenti            = gitara
| diskografske_kuće      = &lt;!-- ili |diskografska_kuća --&gt; 
| povezani_izvođači      =
| trenutni_član_grupe    = [[Pink Floyd]]
| bivši_član_grupe       = Jokers Wild, Deep End
| sajt                   = [https://www.davidgilmour.com/ davidgilmour.com]
| album1                 = 
| godina1                = 
}}

'''David Jon Gilmour''' ([[Cambridge]], [[6. ožujka]] [[1946.]]) [[Engleska|engleski]] je glazbenik, pjevač i tekstopisac, a poznatiji je još kao vodeći gitarist [[Pink Floyd]]a, engleskoga ''rock''-benda. Pridružio mu se [[1967.]] godine, odnosno nedugo nakon odlaska [[Syd Barrett|Syda Barretta]], njegova osnivača.{{sfn|Povey|2008|p=47}} Pink Floyd postao je do ranih [[1980-e|80-ih]] godina [[20. stoljeće|prošloga stoljeća]] jedan od najuspješnijih i najcjenjenijih bendova u povijesti glazbe.&lt;ref&gt;Za 250 milijuna prodanih albuma vidi: {{cite web|title=Pink Floyd Reunion Tops Fans' Wish List in Music Choice Survey|url=https://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&amp;sid=aOmothQgn6l4&amp;refer=muse|publisher=[[Bloomberg Television]]|date=26. rujna 2007|access-date=22. rujna 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20130812212513/http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&amp;sid=aOmothQgn6l4&amp;refer=muse|archive-date=12. kolovoza 2013}} Za 74,5 milijuna prodanih jednica prema [[Recording Industry Association of America|RIAA]]-i vidi: {{cite web|title=Top Selling Artists|publisher=[[Recording Industry Association of America]]|url=https://www.riaa.com/goldandplatinum.php?content_selector=top-selling-artists|access-date=22. rujna 2026|archive-date=19. srpnja 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120719114528/http://riaa.com/goldandplatinum.php?content_selector=top-selling-artists|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Gilmour je preuzeo vodstvo benda nakon što ga je [[Roger Waters]] napustio [[1985.]] godine. Pod njime su objavili tri albuma: ''[[A Momentary Lapse of Reason]]'' ([[1987.]]), ''[[The Division Bell]]'' ([[1994.]]) i ''[[The Endless River]]'' ([[2014.]]).

Gilmour je objavio dosada pet samostalnih albuma: ''David Gilmour'' ([[1978.]]), ''About Face'' ([[1984.]]), ''On an Island'' ([[2006.]]), ''Rattle That Lock'' ([[2015.]]) i ''Luck and Strange'' ([[2024.]]). Među navedenim albumima tri su zauzela prvo mjesto na [[Official Albums Chart|britanskoj top-listi]], a Gilmour je isti uspjeh postigao s Pink Floydom šest puta.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite web |last=Brannigan |first=Paul |date=13. rujna 2024. |title='I'd like to thank everyone who's bought my new album and helped make it number 1.' David Gilmour celebrates his third solo UK number one album with ''Luck and Strange'' |url=https://www.loudersound.com/news/david-gilmour-celebrates-third-solo-uk-number-one-album-with-luck-and-strange |access-date=22. rujna 2026 |website=[[Classic Rock (časopis)|Classic Rock]] |language=en}}&lt;/ref&gt; Također je producirao dva albuma benda [[The Dream Academy]], a pripisuju mu se i zasluge za predstavljanje kantautorice [[Kate Bush]] široj publici. Platio je snimanje njezinih prvih pjesama i pomogao joj je sklopiti ugovor s prvom diskografskom kućom.

Kao član Pink Floyda uvršten je u [[Rock and Roll Hall of Fame]] od [[1996.]] godine, a u [[UK Music Hall of Fame]] od [[2005.]] godine. Godine [[2003.]] bio je odlikovan [[Orden Britanske imperije|Ordenom britanske imperije]]. Časopis ''[[Rolling Stone]]'' proglasio ga je 28. najboljim gitaristom u povijesti [[2023.]] godine.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite magazine |date=13. listopada 2023 |title=The 250 Greatest Guitarists of All Time |url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-guitarists-1234814010/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20231101032814/https://www.rollingstone.com/music/music-lists/best-guitarists-1234814010/ |archive-date=1. studenoga 2023 |access-date=22. rujna 2023 |magazine=Rolling Stone |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

Gilmour je sudjelovao u projektima koji se bave [[prava životinja|pravima životinja]], [[ekološka svijest|ekološkom sviješću]], [[beskućništvo]]m, [[siromaštvo]]m i [[ljudska prava|ljudskim pravima]]. Oženio se dvaput i otac je osmero djece. Romanopiskinja [[Polly Samson]], njegova supruga, pomogla mu je u stvaranju brojnih tekstova njegovih pjesama.

== Rani život i obrazovanje ==
David Jon Gilmour rodio se [[6. ožujka]] [[1946.]] godine u [[Cambridge]]u.{{sfn|Fitch|2005|p=115}} Njegov otac, Douglas Gilmour, bio je viši predavač [[zoologija|zoologije]] na [[Sveučilište u Cambridgeu|Sveučilištu u Cambridgeu]]. Majka Sylvia (r. Wilson) prvotno se obrazovala za učiteljicu, ali poslije je ipak radila kao filmska montažerka za [[BBC]].&lt;ref name=&quot;WH&quot;&gt;{{Cite episode |series=BBC Two |title=David Gilmour: Wider Horizons |url=https://www.bbc.co.uk/programmes/b06pyrbs |access-date=22. rujna 2026 |network=[[BBC]] |date=14. studenoga 2015 |archive-date=4. kolovoza 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200804211420/http://www.bbc.co.uk/programmes/b06pyrbs |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Gilmour ima i braću Petera i Marka te sestru Catherine.{{sfn|Blake|2008|p=14}} Kada se rodio, obitelj je živjela u [[Trumpington]]u, malome mjestu u [[Cambridgeshire]]u, a nakon nekoliko selidbi smjestila se u obližnjemu [[Grantchester]]u.&lt;ref&gt;{{harvnb|Blake|2008|p=14}}: kuća u Trumpingtonu; {{harvnb|Manning|2006|pp=10–11}}.&lt;/ref&gt;

Gilmourovi roditelji poticali su njegov interes za glazbu. Godine [[1954.]] kupio je svoj prvi singl, &quot;[[Rock Around the Clock]]&quot; [[Bill Haley|Billa Haleyja]],{{sfn|Manning|2006|pp=10–11}} a njegov je entuzijazam bio još izraženiji nakon izlaska singla &quot;[[Heartbreak Hotel]]&quot; [[Elvis Presley|Elvisa Presleyja]] u [[siječanj|siječnju]] [[1956.]] godine. Pjesma &quot;[[Bye Bye Love (pjesma The Everly Brothers)|Bye Bye Love]]&quot; ([[1957.]]) dueta [[The Everly Brothers]] potaknula je u njemu ozbiljan interes za gitaru. Gilmour je prvo posudio jednu od susjeda, koju mu nikada nije  vratio. Nedugo nakon toga počeo je samostalno učiti svirati služeći se knjigom i setom za snimanje [[Pete Seeger|Petea Seegera]].{{sfn|Blake|2008|pp=18–19}} Kada je imao 11 godina, počeo je pohađati jednu privatnu školu u Cambridgeu. Iako mu se nije osobito svidjela,{{sfn|Manning|2006|p=11}} ondje je upoznao dvojicu budućih članova [[Pink Floyd]]a, [[Syd Barrett|Syda Barretta]] i [[Roger Waters|Rogera Watersa]], koji su pohađali obližnju školu u istoj ulici.{{sfn|Blake|2008|pp=15–17}}

Gilmour je [[1962.]] godine upisao napredni studijski program suvremenih jezika na fakultetu Cambridgeshire College of Arts and Technology, budućoj sastavnici [[Univerzitet Anglia Ruskin|Sveučilišta Anglia Ruskin]]. Iako je odustao od studija, za vrijeme školovanja naučio je tečni francuski. Barrett je također pohađao isti fakultet, pa je zajedno s njime vježbao gitaru za vrijeme pauza za ručak. Kasnije se te godine pridružio ''[[blues rock]]''-bendu [[Jokers Wild (bend)|Jokers Wild]]. Zajedno su snimili jednostrani album i singl, a izdali su samo 50 primjeraka i jednoga i drugoga.{{sfn|Manning|2006|pp=11}} 

Kada je imao 19 godina, Gilmour je autostopom stigao do [[Saint-Tropez]]a. Ondje se našao s Barrettom i njegovim prijateljima prije nego što su bili uhićeni zbog uličnoga sviranja.{{sfn|Blake|2008|pp=15–17}} Gilmour i Barrett kampirali su u okolici [[Pariz]]a tjedan dana i posjetili su [[Louvre]].{{sfn|Manning|2006|pp=18}} U tome je periodu Gilmour radio kao vozač i asistent [[Ossie Clark|Ossieja Clarka]], modnoga dizajnera. Sredinom [[1967.]] godine ponovno je otputovao u [[Francuska|Francusku]] s [[Rick Wills|Rickom Willsom]] i [[Willie Wilson|Williejem Wilsonom]], bivšim članovima benda Jokers Wild. Prvo su nastupali pod imenom Flowers, a onda Bullitt, ali nisu bili komercijalno uspješni.

== Reference ==
{{reflist}}</text>
      <sha1>jexdhcmgsx9h6vgmgh61c75pa6yxydt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Erling Haaland</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4723298</id>
    <revision>
      <id>42695831</id>
      <parentid>42655640</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T17:19:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.6</comment>
      <origin>42695831</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="102536" sha1="ifpq6bxtkxdp2lalde844zei9cpwnld" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Erling Haaland
| slika                     = Erling Haaland Morocco v Norway 7 June 2026-51.jpg
| slika_širina              =
| punoime                   = Erling Braut Haaland&lt;br&gt;(rođen kao Erling Braut Håland)
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = {{Datum rođenja i dob|2000|7|21|hr=da}}
| rodnigrad                 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} [[Leeds]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
| rodnadržava               = 
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 1.95 m
| pozicija                  = napadač
| trenutniklub              = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| brojnadresu               = 9
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 2016 – 2017
| klubovi1                   = {{flagicon|NOR}} [[Bryne FK|Bryne]]
| nastupi(golovi)1           = 16 (0)
| godine2                    = 2017 – 2019
| klubovi2                   = {{flagicon|NOR}} [[Molde FK|Molde]]
| nastupi(golovi)2           = 39 (14)
| godine3                    = 2019 – 2020
| klubovi3                   = {{flagicon|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
| nastupi(golovi)3           = 16 (17)
| godine4                    = 2020 – 2022
| klubovi4                   = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]}}
| nastupi(golovi)4           = 67 (62)
| godine5                    = 2022 –
| klubovi5                   = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]]
| nastupi(golovi)5           = 132 (112)
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 2019 –
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|NOR}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 51 (57)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              = 21.6.2026
}}
'''Erling Braut Haaland''', rođen kao '''Erling Braut Håland''' ([[Leeds]], [[21. srpnja]] [[2000.]]) [[Norveška|norveški]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Trenutačno je igrač [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]].

== Rani život ==
Erling Haaland rođen je 21. srpnja 2000. u [[Leeds]]u, [[Engleska]]. U to je vrijeme njegov otac [[Alf-Inge Håland]] igrao za [[Leeds United F.C.|Leeds United]] koji se tada natjecao u [[FA Premier liga|Premier ligi]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.leeds-live.co.uk/sport/leeds-united/erling-haaland-leeds-united-manutd-14854128 |title=Wonderkid Haaland would pick Leeds United over Man Utd every time |last=Cross |first=Beren |date=9. srpnja 2018. |website=Leeds Live |access-date=22. studenoga 2019. |quote=Erling Braut Haaland was born in Leeds in July 2000, a short time after his father, Alf-Inge, departed Elland Road for Manchester City after three years in West Yorkshire. |archive-date=16. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416231306/https://www.leeds-live.co.uk/sport/leeds-united/erling-haaland-molde-leeds-united-14854128 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Godine 2004. Erling se preselio u [[Bryne]], mjesto u [[Norveška|Norveškoj]] u kojem su prije živjeli njegovi roditelji.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hansen |first=Ole Jonny Eriksrud |date=29. studenoga 2018. |title=Erling Braut Haaland: – Har sagt til meg selv at jeg vil bli verdens beste spiller |url=http://nettavisen.no/artikkel/3423560463 |access-date=31. listopada 2020. |website=Nettavisen |language=no |archive-date=16. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416231307/https://www.nettavisen.no/artikkel/erling-braut-haaland-har-sagt-til-meg-selv-at-jeg-vil-bli-verdens-beste-spiller/s/12-95-3423560463 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |last=Rose |first=Gary |date=2. listopada 2019. |title=Erling Braut Haaland: Is Red Bull Salzburg striker really 'the next Zlatan Ibrahimovic'? |url=https://www.bbc.com/sport/football/49885026 |website=BBC Sport |access-date=28. listopada 2019. |archive-date=2. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191002060355/https://www.bbc.com/sport/football/49885026 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Erling je u mladosti osim [[nogomet]]a trenirao i [[rukomet]], [[golf]] te [[atletika|atletiku]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/elring-haaland-interview-clicked-with-sancho-reus-and-hazard-straight-away-9952 |title=Erling Haaland: &quot;I clicked with Jadon Sancho, Marco Reus and Thorgan Hazard straight away&quot; |website=bundesliga.com |date=14. veljače 2020. |access-date=20. veljače 2021. |archive-date=20. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201120220559/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/elring-haaland-interview-clicked-with-sancho-reus-and-hazard-straight-away-9952 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Također je navodno 2006. za svoju dobnu skupinu postavio svjetski rekord u [[Skok u dalj s mjesta|skoku u dalj s mjesta]], skočivši 1,63 metra.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.90min.com/in/posts/6560333-stunning-report-reveals-erling-braut-haaland-is-a-world-record-holder-in-athletics |title=Stunning Report Reveals Erling Braut Haaland is a World Record Holder in Athletics |last=Arora |first=Mudeet |website=90min |date=19. veljače 2020. |access-date=20. veljače 2021. |archive-date=16. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416231303/https://www.90min.com/in/posts/6560333-stunning-report-reveals-erling-braut-haaland-is-a-world-record-holder-in-athletics |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Klupska karijera ==
=== Bryne ===
Kao petogodišnjak pridružio se akademiji lokalnog kluba [[Bryne FK]].&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Godø |first1=Øyvind |title=Slik ble Erling Braut Haaland en av heteste fotballspillere – Han kunne ikke løpe skikkelig |url=https://www.dagbladet.no/sport/han-kunne-ikke-lope-skikkelig/72073154 |newspaper=Dagbladet |access-date=2. rujna 2020. |date=30. siječnja 2020. |archive-date=30. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200130134208/https://www.dagbladet.no/sport/han-kunne-ikke-lope-skikkelig/72073154 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bundesliga-background1&quot;&gt;{{cite web |title=Erling Haaland's journey: from Bryne to Borussia Dortmund |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/erling-haaland-roots-from-bryne-to-borussia-dortmund-history-norway-solskjaer-10652 |publisher=Bundesliga |access-date=2. rujna 2020. |archive-date=31. svibnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200531212502/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/erling-haaland-roots-from-bryne-to-borussia-dortmund-history-norway-solskjaer-10652 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Tijekom sezone 2015./16. Haaland je za rezervnu momčad Brynea postigao 18 golova u 14 utakmica.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web |title=In Profile: Erling Braut Håland |website=FOTBALLBEN |date=13. srpnja 2018. |access-date=13. srpnja 2018. |url=https://fotballben.weebly.com/home/in-profile-erling-braut-haland# |archive-date=13. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180713173626/https://fotballben.weebly.com/home/in-profile-erling-braut-haland |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Za prvu momčad kluba debitirao je 12. svibnja 2016. kao petnaestogodišnjak u drugoligaškoj utakmici protiv [[Ranheim Fotball|Ranheima]] od kojeg je Bryne izgubio 1:0.&lt;ref name=&quot;goal-background1&quot;&gt;{{cite web |last1=König |first1=Nicklas |last2=Schmeckel |first2=Maximilian |title=Behind Haaland's Unstoppable Rise |url=https://www.goal.com/story/erling-haaland-unstoppable-rise/ |website=Goal.com |publisher=Perform Group |access-date=2. rujna 2020. |archive-date=18. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200318114617/https://www.goal.com/story/erling-haaland-unstoppable-rise/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;bundesliga-background1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Rødt kort og tap da Håland debuterte |newspaper=Jærbladet |date=12. svibnja 2016. |access-date=30. travnja 2018. |url=http://jbl.no/index.php?page=vis_nyhet&amp;NyhetID=39447 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180625161118/http://jbl.no/index.php?page=vis_nyhet&amp;NyhetID=39447 |archive-date=25. lipnja 2018.}}&lt;/ref&gt; 

Haaland je isprva igrao za prvu momčad Brynea kao [[Napadač (nogomet)|krilo]], a kasnije je prebačen na poziciju [[Napadač (nogomet)|središnjeg napadača]]. Unatoč tome što u svojoj prvoj sezoni za klub nije postigao niti jedan zgoditak, [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheim]] ga je pozvao na probu. Haaland je na kraju prešao u redove [[Molde FK|Moldea]] koji je tada vodio [[Ole Gunnar Solskjær]].&lt;ref name=&quot;goal-background1&quot; /&gt; Haaland je za Bryne sveukupno nastupao 16 puta.&lt;ref name=&quot;auto&quot; /&gt;

=== Molde ===
[[File:Molde-Zenit (2) Erling Braut Håland 2018-8-30.jpg|thumb|upright|Haaland u dresu [[Molde FK|Moldea]] 2018. godine]]
Dana 1. veljače 2017. objavljeno je da je Haaland potpisao ugovor s [[Molde FK|Moldeom]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=HÅLAND KLAR FOR MOLDE FK |publisher=Molde FK |date=1. veljače 2017. |access-date=30. travnja 2018. |url=http://www.moldefk.no/nyheter/haland-klar-for-molde-fk |archive-date=2. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180702175707/http://www.moldefk.no/nyheter/haland-klar-for-molde-fk |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 26. travnja 2017. Haaland je postigao svoj prvi gol za klub u svojem debitantskom nastupu za klub i to u utakmici [[Norveški nogometni kup|kupa]] protiv [[Volda TI|Volde TI]] koja je izgubila 2:3.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Solskjær hyller stortalentet Erling Braut Håland (17): – Ekkel å spille mot |newspaper=Verdens Gang |date=6. kolovoza 2018. |access-date=30. travnja 2018. |url=https://www.vg.no/sport/fotball/i/VVnp4/solskjaer-hyller-stortalentet-erling-braut-haaland-17-ekkel-aa-spille-mot |archive-date=30. travnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180430183007/https://www.vg.no/sport/fotball/i/VVnp4/solskjaer-hyller-stortalentet-erling-braut-haaland-17-ekkel-aa-spille-mot |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U [[Eliteserien|ligi]] je debitirao 4. lipnja 2017. protiv kluba [[Sarpsborg 08 FF|Sarpsborg 08]]. Na toj je utakmici ušao kao zamjena u 71. minuti, a u 77. minuti postigao je jedini gol na utakmici.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Alfies sønn (16) fikk Molde-debut: Gult kort etter 65 sekunder |newspaper=Verdens Gang |date=5. lipnja 2017. |access-date=30. travnja 2018. |url=https://www.vg.no/sport/fotball/i/vR084/alfies-soenn-16-fikk-molde-debut-gult-kort-etter-65-sekunder |archive-date=13. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200213220610/https://www.vg.no/sport/fotball/i/vR084/alfies-soenn-16-fikk-molde-debut-gult-kort-etter-65-sekunder |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U svojoj prvoj sezoni Haaland je postigao 4 gola u 20 utakmica.&lt;ref&gt;{{cite web |title=alyomfotball.no: Erling Braut Haaland – Tipico Bundesliga |url=http://www.altomfotball.no/element.do?cmd=player&amp;personId=304980&amp;tournamentId=247&amp;useFullUrl=false |publisher=alt om fotball |access-date=2. rujna 2020. |archive-date=27. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201127194929/http://www.altomfotball.no/element.do?cmd=player&amp;personId=304980&amp;tournamentId=247&amp;useFullUrl=false |url-status=live}}&lt;/ref&gt; 

Dana 1. srpnja 2018. Haaland je postigao 4 gola u prvih 21 minute utakmice protiv [[SK Brann|Branna]] koji je poražen 0:4. Nakon te utakmice Ole Gunnar Solskjær, trener Moldea, usporedio je Haalandov način igranja s [[Romelu Lukaku|Romeluom Lukakuom]] te je otkrio da je klub odbio nekoliko ponuda za Haalanda od raznih klubova.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Manchester United scout watches wonderkid Erling Haaland score FOUR goals |newspaper=Manchester Evening News |date=2. srpnja 2018. |access-date=7. srpnja 2018. |url=https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/transfer-news/man-utd-transfer-erling-haland-14853170 |archive-date=7. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180707172425/https://www.manchestereveningnews.co.uk/sport/football/transfer-news/man-utd-transfer-erling-haland-14853170 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Zbog svojih nastupa u 2018. imenovan je probojem godine.&lt;ref name=&quot;breakthrough award&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.eliteserien.no/fotballfesten/alle-vinnerne-pa-fotballfesten |title=Alle vinnerne på fotballfesten |publisher=Eliteserien |date=25. studenoga 2018. |access-date=20. ožujka 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181127152124/https://www.eliteserien.no/fotballfesten/alle-vinnerne-pa-fotballfesten |archive-date=27. studenoga 2018. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Te je godine postigao 16 golova u 30 klupskih utakmica te je bio najbolji strijelac Moldea.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Erling Braut Haaland: – Har sagt til meg selv at jeg vil bli verdens beste spiller |publisher=Nettavisen |date=28. studenoga 2019. |access-date=2. ožujka 2020. |url=https://www.nettavisen.no/nyheter/erling-braut-haaland---har-sagt-til-meg-selv-at-jeg-vil-bli-verdens-beste-spiller/3423560463.html |archive-date=14. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191214155943/https://www.nettavisen.no/nyheter/erling-braut-haaland---har-sagt-til-meg-selv-at-jeg-vil-bli-verdens-beste-spiller/3423560463.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Red Bull Salzburg ===
[[File:FC Salzburg versus. KRC Genk (UEFA Championsleague 17. September 2019) 31.jpg|thumb|upright|Haaland u dresu [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburga]] 2019. godine]]
==== Sezona 2018./19. ====
Dana 19. kolovoza 2018. [[Red Bull Salzburg]] objavio je da će Haaland prijeći u njihove redove 1. siječnja iduće godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web |title=Servus in Salzburg Erling Halend |url=https://www.redbullsalzburg.at/de/fc-red-bull-salzburg/news/saison_2018_19/servus-in-salzburg-erling-haland.html |publisher=Red Bull Salzburg |access-date=19. kolovoza 2018. |date=19. kolovoza 2018. |archive-date=18. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180818214857/https://www.redbullsalzburg.at/de/fc-red-bull-salzburg/news/saison_2018_19/servus-in-salzburg-erling-haland.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Za Red Bull Salzburg debitirao je 17. veljače u utakmici četvrtfinala [[Austrijski nogometni kup|kupa]] protiv [[1. Wiener Neustädter SC (2008.)|Wiener Neustädtera]] koji je izgubio utakmicu 1:2.&lt;ref name=&quot;RBSTM&quot;&gt;[https://www.transfermarkt.de/erling-haaland/leistungsdatendetails/spieler/418560/plus/0?saison=&amp;verein=409&amp;liga=&amp;wettbewerb=&amp;pos=&amp;trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Red Bull Salzburg], Transfermarkt, pristupljeno 9. rujna 2021.&lt;/ref&gt; U [[Austrijska Bundesliga|ligi]] je debitirao 24. veljače kada je [[Rapid Beč]] porazio Red Bull Salzburg 2:0.&lt;ref name=&quot;RBSTM&quot; /&gt; Svoj prvi gol za klub postigao je 12. veljače kada je Red Bull Salzburg u ligi pobijedio [[LASK Linz|LASK]] 2:1.&lt;ref name=&quot;RBSTM&quot; /&gt;

==== Sezona 2019./20. ====
Svoj prvi klupski [[hat-trick]] postigao je 19. srpnja u kupu protiv kluba [[SC-ESV Parndorf 1919]] koji je izgubio 7:1.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2019/07/19/austria/ofb-stiegl-cup/sc-esv-parndorf-1919/fc-red-bull-salzburg/3048847/ |title=Parndorf vs. Salzburg 1–7: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}&lt;/ref&gt; Svoj drugi klupski hat-trick postigao je u ligi 10. kolovoza protiv [[Wolfsberger AC|Wolfsbergera]] s kojim je Red Bull Salzburg igrao 5:2.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2019/08/10/austria/bundesliga/fc-red-bull-salzburg/wolfsberger-athletik-club/3034849/ |title=Salzburg vs. Wolfsberger AC 5–2: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}&lt;/ref&gt; Dana 14. rujna postigao je svoj treći klupski hat-trick i to protiv [[TSV Hartberg]]a kojeg je Red Bull Salzburg dobio 7:2. To je bila šesta utakmica zaredom u kojoj je Haaland postigao barem jedan gol te je na tih šest utakmicama postigao jedanaest golova.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2019/09/14/austria/bundesliga/fc-red-bull-salzburg/tsv-hartberg/3034873/ |title=Salzburg vs. Hartberg 7–2: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}&lt;/ref&gt; Tri dana kasnije Haaland je ostvario svoji prvi nastup u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] i to protiv [[K.R.C. Genk|Genka]] koji je poreažen rezultatom 6:2. U prvom poluvremenu te utakmice Genku je zabio tri gola te je tako postigao svoj četvrti hat-trick za klub.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2019/sep/17/champions-league-roundup-haland-makes-history-in-salzburg-romp-as-barca-are-held |title=Champions League roundup: Håland makes history in Salzburg romp as Barça are held |newspaper=The Guardian |date=17. rujna 2019. |access-date=17. rujna 2019. |archive-date=2. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191002172228/https://www.theguardian.com/football/2019/sep/17/champions-league-roundup-haland-makes-history-in-salzburg-romp-as-barca-are-held |url-status=live}}&lt;/ref&gt; 

U svojim idućim dvima utakmicama u UEFA Ligi prvaka, Haaland je zabio gol [[Liverpool F.C.|Liverpoolu]] (4:3 za Liverpool) te dva [[S.S.C. Napoli|Napoliju]] (3:2 za Napoli). Time je postao drugi tinejdžer u povijesti natjecanja koji je postigao gol u svakom od svoja prva tri nastupa u tom natjecanju. Sa svojih šest postignutih golova, Haaland je bio najbolji strijelac prve tri utakmice grupne faze.&lt;ref name=&quot;goal&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.goal.com/en-cm/news/salzburgs-haaland-matches-drogbas-champions-league-record/rij8a810gbsn1bai6ycxrok8x |title=Salzburg's Haaland matches Drogba's Champions League record |website=Goal.com |publisher=Perform Group |date=24. listopada 2019. |access-date=5. studenoga 2019. |archive-date=2. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200202021948/https://www.goal.com/en-cm/news/salzburgs-haaland-matches-drogbas-champions-league-record/rij8a810gbsn1bai6ycxrok8x |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U uzvratnoj utakmici protiv Napolija koja je završila 1:1, Haaland je zabio iz [[jedanaesterac|penala]]. Tim je golom postao prvi tinejdžer te četvrti igrač bilo koje dobi, nakon [[José Carlos Nascimento|Zéa Carlosa]], [[Alessandro Del Piero|Alessandra Del Piera]] i [[Diego Costa|Diega Coste]], koji je zabio gol u svakom od svojih prva četiri nastupa u UEFA Liga prvaka.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.sport1.de/fussball/champions-league/2019/11/champions-league-erling-haaland-von-red-bull-trifft-auch-gegen-neapel |title=Haaland ballert sich zum Rekord |publisher=Sport1 |date=5. studenoga 2019. |access-date=5. studenoga 2019. |archive-date=6. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106121924/https://www.sport1.de/fussball/champions-league/2019/11/champions-league-erling-haaland-von-red-bull-trifft-auch-gegen-neapel |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 10. studenog Haaland je u ligaškoj utakmici protiv Wolfsbergera koja je završila 0:3 postigao svoj peti hat-trick u sezoni te drugi protiv tog kluba.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://en.as.com/en/2019/11/10/football/1573410028_663896.html |title=Erling Braut Haaland bags fifth hat-trick of the season |newspaper=Diario AS |date=10. studenoga 2019. |access-date=19. prosinca 2019. |archive-date=9. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200609094257/https://en.as.com/en/2019/11/10/football/1573410028_663896.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U svojoj petoj utakmici u UEFA Ligi prvaka, odigranoj protiv Genka kojeg je Red Bull porazio rezultatom 1:4, Haaland je ušao s klupe te pritom postigao jedan gol za svoj klub. Haaland je tako postao prvi tinejdžer te šesti igrač bilo koje dobi, nakon Alessandra Del Piera, [[Serhij Rebrov|Serhija Rebrova]], [[Neymar]]a, [[Cristiano Ronaldo|Cristiana Ronalda]] i [[Robert Lewandowski|Roberta Lewandowskog]], koji je uspio zabiti gol u svakoj od prvih pet utakmica grupne faze tog natjecanja.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://en.as.com/en/2019/11/27/football/1574893540_950310.html |title=Erling Haaland makes Champions League history |newspaper=Diario AS |date=27. studenoga 2019. |access-date=19. prosinca 2019. |archive-date=12. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200212123718/https://en.as.com/en/2019/11/27/football/1574893540_950310.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Genk 1–4 Red Bull Salzburg: Erling Braut Haaland breaks more scoring records |url=https://www.bbc.com/sport/football/50519954 |website=BBC Sport |access-date=19. prosinca 2019. |date=27. studenoga 2019. |archive-date=28. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128101920/https://www.bbc.com/sport/football/50519954 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U zadnjoj utakmici grupne faze Liverpool je porazio Red Bull Salzburg 2:0 te je Red Bull Salzburg ispao iz UEFA Lige prvaka.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Red Bull Salzburg 0–2 Liverpool: Reds reach Champions League knockout stages with win |url=https://www.bbc.com/sport/football/50667332 |website=BBC Sport |access-date=19. prosinca 2019. |date=10. prosinca 2019. |archive-date=12. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191212170327/https://www.bbc.com/sport/football/50667332 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ta utakmica bila je ujedno i Haalandova zadnja za klub. U sezoni 2019./20. za Red Bull Salzburg postigao je 28 golova u 22 nastupa, a tijekom obje sezone za klub postigao je 29 golova u 27 utakmica.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.skysports.com/football/news/11899/11897354/erling-haaland-signs-for-borussia-dortmund-from-rb-salzburg |title=Dortmund sign Man Utd target Haaland |publisher=Sky Sports |date=30. prosinca 2019. |access-date=30. prosinca 2019. |archive-date=29. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191229214316/https://www.skysports.com/football/news/11899/11897354/erling-haaland-signs-for-borussia-dortmund-from-rb-salzburg |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== Borussia Dortmund ===
Unatoč tome što je navodno bio meta [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] i [[Juventus F.C.|Juventusa]], 29. prosinca 2019. objavljeno je da je Haaland potpisao ugovor s [[Borussia Dortmund|Borussijom Dortmund]] na četiri i pol godine. Iznos ovog transfera iznosio je oko 20 milijuna eura.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bvb.de/News/Uebersicht/BVB-verpflichtet-Erling-Haaland |title=BVB verplichtet Erling Haalan |publisher=Borussia Dortmund |date=29. prosinca 2019. |access-date=29. prosinca 2019. |archive-date=5. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200205184007/https://www.bvb.de/News/Uebersicht/BVB-verpflichtet-Erling-Haaland |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Erling Braut Haaland: Borussia Dortmund sign striker from Red Bull Salzburg |url=https://www.bbc.com/sport/football/50940894 |website=BBC Sport |access-date=31. prosinca 2019. |date=29. prosinca 2019. |archive-date=30. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191230183508/https://www.bbc.com/sport/football/50940894 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; 

==== Sezona 2019./20. ====
Za Borussiju Dortmund debitirao je u [[Njemačka nogometna Bundesliga|ligi]] 18. siječnja 2020. protiv [[FC Augsburg|Augsburga]] kojeg je Borussia dobila 3:5. Haaland je na toj utakmici ušao kao zamjena u drugom poluvremenu te je već nakon 23 minute postigao svoj prvi hat-trick za klub.&lt;ref&gt;{{cite news |title=FC Augsburg 3–5 Borussia Dortmund: Erling Braut Haaland scores hat-trick on debut |url=https://www.bbc.com/sport/football/51163405 |website=BBC Sport |access-date=18. siječnja 2020. |date=18. siječnja 2020. |archive-date=19. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200119112551/https://www.bbc.com/sport/football/51163405 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Time je postao drugi igrač u povijesti kluba koji je zabio tri gola na svojem debiju (prvi je bio [[Pierre-Emerick Aubameyang]]).&lt;ref&gt;{{cite web |last=Grez |first=Matias |date=18. siječnja 2020. |title=Teen sensation Erling Braut Håland scores debut hat-trick to save Borussia Dortmund |url=https://www.cnn.com/2020/01/18/football/borussia-dortmund-erling-braut-hland-augsburg-spt-intl |access-date=20. siječnja 2020. |publisher=CNN |archive-date=18. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200118232154/https://www.cnn.com/2020/01/18/football/borussia-dortmund-erling-braut-hland-augsburg-spt-intl/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Šest dana kasnije Borussia je igrala lokalni derbi protiv [[1. FC Köln|Kölna]] koji je završio 5:1). Haaland je i na toj utakmici ušao kao zamjena u drugom poluvremenu. 12 minuta kasnije postigao je svoj prvi gol na toj utakmici, a 10 minuta kasnije svoj drugi na utakmici.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.kicker.de/4588821/ticker/borussia-dortmund-17/1-fc-koeln-16 |title=Haaland glänzt auch beim Heimdebüt: BVB schießt Köln ab |website=kicker |publisher=Olympia-Verlag |access-date=25. siječnja 2020. |archive-date=25. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200125134630/https://www.kicker.de/4588821/ticker/borussia-dortmund-17/1-fc-koeln-16 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Tom je utakmicom Haaland postao prvi igrač koji je postigao pet golova u svoje prve dvije utakmice Bundeslige te igrač kojem je trebalo najmanje vremena da postigne pet golova u svoje prve dvije utakmice Bundeslige.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.bvb.de/eng/content/view/full/173172/ |title=Haaland's Bundesliga record – five goals in 56 minutes |publisher=Borussia Dortmund |access-date=25. siječnja 2020. |archive-date=25. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200125031443/https://www.bvb.de/eng/content/view/full/173172 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Unatoč tome što je u siječnju 2020. igrao samo oko sat vremena u Bundesligi, proglašen je najboljim igračem u Bundesligi za taj mjesec.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Haaland wins Player of the Month award after an hour on pitch |url=https://www.espn.com/soccer/borussia-dortmund/story/4053203/haaland-wins-player-of-the-month-award-after-an-hour-on-pitch |publisher=ESPN |access-date=18. veljače 2020. |date=15. veljače 2020. |archive-date=17. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217002023/https://www.espn.com/soccer/borussia-dortmund/story/4053203/haaland-wins-player-of-the-month-award-after-an-hour-on-pitch |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 1. veljače Haaland je postigao dva gola na utakmici protiv [[1. FC Union Berlin|Uniona Berlin]] koju je Borussia dobila 5:0 te je tako postao prvi igrač u povijesti Bundeslige koji je postigao gol u svoja prva tri nastupa u tom natjecanju.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Borussia Dortmund 5–0 Union Berlin: Jadon Sancho and Erling Braut Haaland break records |url=https://www.bbc.com/sport/football/51342031 |website=BBC Sport |access-date=1. veljače 2020. |date=3. veljače 2020. |archive-date=2. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200202212856/https://www.bbc.com/sport/football/51342031 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 18. veljače Haaland je u utakmici osmine finala protiv [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germaina]] koji je poražen 2:1 postigao dva gola. Time je podigao svoj broj postignutih golova u [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Ligi prvaka 2019./20.]] sa šest na osam.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Dawkes |first1=Phil |title=Borussia Dortmund 2–1 Paris St-Germain: Erling Braut Haaland scores twice |url=https://www.bbc.com/sport/football/51533266 |website=BBC Sport |access-date=19. veljače 2020. |date=18. veljače 2020. |archive-date=21. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200221011052/https://www.bbc.com/sport/football/51533266 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Borussia Dortmund je 11. ožujka u uzvratnoj utakmici izgubila 2:0 od Paris Saint-Germaina te je tako ispala iz UEFA Lige prvaka 2019./20.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Chowdhury |first1=Saj |title=Paris St-Germain 2–0 Borussia Dortmund: Neymar scores as French champions reach last eight |url=https://www.bbc.com/sport/football/51800667 |website=BBC Sport |access-date=11. ožujka 2020. |date=11. ožujka 2020. |archive-date=12. srpnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200712095759/https://www.bbc.com/sport/football/51800667 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]] došlo je do prekida Bundeslige. U prvoj utakmici nakon prekida, odigranoj 16. svibnja protiv Borussijinog rivala [[FC Schalke 04|Schalkea]] i koja je završila 4:0, Haaland je postigao prvi gol na utakmici koji je ujedno bio i njegov deseti u toj sezoni Bundeslige.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Dortmund's Haaland scores Bundesliga's first goal upon league's return |url=https://www.espn.co.uk/football/german-bundesliga/story/4095187/dortmunds-erling-haaland-scores-bundesligas-first-goal-upon-leagues-return |date=16. svibnja 2020. |publisher=ESPN |access-date=18. svibnja 2020. |archive-date=11. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200611060310/https://www.espn.co.uk/football/german-bundesliga/story/4095187/dortmunds-erling-haaland-scores-bundesligas-first-goal-upon-leagues-return |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 20. lipnja Haaland je postigao jedina dva gola na utakmici protiv [[RB Leipzig]]a. Tom je pobjedom Borussia osigurala 2. mjesto u Bundesligi koje garantira nastup u grupnoj fazi [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|UEFA Lige prvaka 2020./21.]] Tijekom sezone 2019./20.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. lipnja 2020. |title=Haaland goals secure Bundesliga runner-up spot for Dortmund |url=https://apnews.com/b25c961f959d34b4600bba4db0d567f7 |access-date=26. lipnja 2020. |website=Associated Press News |archive-date=29. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200629211450/https://apnews.com/b25c961f959d34b4600bba4db0d567f7 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Haaland je za Red Bull Salzburg i Borussiju Dortmund postigao 44 gola u 40 utakmica.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/erling-haaland-talking-about-titles-alone-not-enough-borussia-dortmund-12226 |title=Borussia Dortmund's Erling Haaland: &quot;Talking about winning titles alone is not enough&quot; |website=bundesliga.com |date=29. srpnja 2020. |access-date=4. kolovoza 2020. |archive-date=3. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200803233523/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/erling-haaland-talking-about-titles-alone-not-enough-borussia-dortmund-12226 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==== Sezona 2020./21. ====
U utakmici prvog kola nove sezone Bundeslige odigrane 19. rujna 2020. protiv [[Borussia Mönchengladbach|Borussije Mönchengladbach]], a koja je završila 3:0, Haaland je postigao dva gola.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bundesliga.com/de/bundesliga/news/borussia-dortmund-bvb-doppelpacker-erling-haaland-zentrum-junge-wilde-12915 |title=Jung, entschlossen, talentiert – Borussia Dortmund begeistert zum Start |publisher=Bundesliga |date=Rujan 2020.}}&lt;/ref&gt; U utakmici [[DFL-Supercup]]a odigranoj 30. rujna, Haaland je zabio gol [[FC Bayern München|Bayern Münchenu]] za 2:2, no Borussia je na kraju izgubila 3:2.&lt;ref&gt;{{cite web |date=30. rujna 2020. |title=Bayern Munich beat Borussia Dortmund to claim German Super Cup |url=https://www.espn.com/soccer/report?gameId=577252 |website=ESPN |accessdate=7. studenoga 2020. |archive-date=2. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201102094844/https://www.espn.com/soccer/report?gameId=577252 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U prvom ligaškom susretu između ta dva kluba odigranom 7. studenog, Haaland je ponovno bio strijelac za Borussiju Dortmund, no njegova je momčad ponovno izgubila istim rezultatom kao i u DFL-Supercupu.&lt;ref&gt;{{cite web |date=7. studenoga 2020. |title=Bayern hold on to win Klassiker thriller |url=https://www.skysports.com/football/news/11881/12126576/borussia-dortmund-2-3-bayern-munich-bayern-top-bundesliga-as-robert-lewandowski-keeps-up-klassiker-form |website=Sky Sports |accessdate=7. studenoga 2020. |archive-date=16. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416231304/https://www.skysports.com/football/news/11881/12126576/borussia-dortmund-2-3-bayern-munich-bayern-top-bundesliga-as-robert-lewandowski-keeps-up-klassiker-form |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 21. studenog Haaland je postigao tri gola u 32 minute ligaške utakmice u kojoj je [[Hertha BSC|Hertha Berlin]] izgubila 2:5.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bvb.de/eng/content/view/full/183562 |title=Haaland scores four as BVB come from behind to win in Berlin |publisher=Borussia Dortmund |date=21. studenoga 2020. |access-date=22. studenoga 2020. |archive-date=4. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201204090915/https://www.bvb.de/eng/content/view/full/183562 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Zbog tih pet golova postignutih u studenom 2020., po drugi je put u karijeri bio proglašen igračem mjeseca Bundeslige.&lt;ref name=&quot;November POTM&quot;/&gt; U grupnoj fazi [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|UEFA Lige prvaka 2020./21.]] postigao je šest golova, uključujući dva u svojoj 12. utakmici UEFA Lige prvaka odigranoj 24. studenog protiv [[Club Brugge KV|Club Bruggea]] koji je bio poražen 3:0. Golovima na toj utakmici postao je igrač koji je u najmanje nastupa postigao 15 i 16 golova u UEFA Ligi prvaka.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/54868208 |title=Erling Braut Haaland: Will Borussia Dortmund striker fill Lionel Messi &amp; Cristiano Ronaldo's shoes? |website=BBC Sport |date=24. studenoga 2020. |accessdate=24. studenoga 2020. |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219085323/https://www.bbc.com/sport/football/54868208 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Borussia Dortmund je 2. prosinca uoči pete utakmice grupne faze UEFA Lige prvaka protiv [[S.S. Lazio|Lazija]] objavila da Haaland zbog ozljede neće moći igrati do kraja kalendarske godine.&lt;ref&gt;{{cite news |date=2. prosinca 2020. |title=Borussia Dortmund's Haaland to miss rest of 2020 through injury |url=https://www.espn.com/soccer/borussia-dortmund/story/4251567/borussia-dortmunds-haaland-to-miss-rest-of-2020-through-injury |website=ESPN |accessdate=3. prosinca 2020. |archive-date=2. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201202210410/https://www.espn.com/soccer/borussia-dortmund/story/4251567/borussia-dortmunds-haaland-to-miss-rest-of-2020-through-injury |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na teren se vratio 3. siječnja 2021. kada je Borussia u ligi pobijedila [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]] 2:0.&lt;ref&gt;{{cite news |date=1. siječnja 2021. |title=Haaland back in action as Bundesliga returns from mini-break |url=https://www.besoccer.com/new/amp/haaland-back-in-action-as-bundesliga-returns-from-mini-break-934945 |website=BeSoccer |accessdate=17. veljače 2021. |archive-date=16. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416231305/https://www.besoccer.com/new/amp/haaland-back-in-action-as-bundesliga-returns-from-mini-break-934945 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Šest dana kasnije postigao je dva gola u ligaškoj utakmici protiv [[RB Leipzig]]a koji je izgubio 1:3.&lt;ref&gt;{{cite news |date=9. siječnja 2021. |title=Erling Haaland hits brace as Borussia Dortmund overcome RB Leipzig |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/rb-leipzig-borussia-dortmund-live-line-ups-stats-haaland-sancho-szoboszlai-14194 |website=bundesliga.com |accessdate=17. veljače 2021. |archive-date=28. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210128093215/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/rb-leipzig-borussia-dortmund-live-line-ups-stats-haaland-sancho-szoboszlai-14194 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 22. siječnja postigao je dva gola u ligaškoj utakmici u kojoj je njegov klub izgubio 2:4 od Borussije Mönchengladbach.&lt;ref&gt;{{cite news |date=22. siječnja 2021. |title=Borussia Mönchengladbach leapfrog Borussia Dortmund in six-goal thriller |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/borussia-monchengladbach-dortmund-live-line-ups-stats-haaland-reyna-sancho-14402 |website=bundesliga.com |accessdate=17. veljače 2021. |archive-date=15. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210215155533/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/borussia-monchengladbach-dortmund-live-line-ups-stats-haaland-reyna-sancho-14402 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U prvoj utakmici osmine finala UEFA Lige prvaka odigrane 17. veljače protiv [[Sevilla FC|Seville]] koja je izgubila 2:3, Haaland je zabio dva gola te je asistirao za još jedan.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/56039612 |title=Sevilla 2–3 Borussia Dortmund: Erling Braut Haaland puts Dortmund in charge of Champions League tie |website=BBC Sport |date=17. veljače 2021. |accessdate=17. veljače 2021. |archive-date=17. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210217175519/https://www.bbc.com/sport/football/56039612 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Haaland je 6. ožujka zabio dva gola tijekom prvih deset minuta ligaške utakmice protiv Bayern Münchena od kojeg je Borussia izgubila 2:4.&lt;ref&gt;{{cite web |date=6. ožujka 2021. |title=Robert Lewandowski reminds Erling Haaland of the Bundesliga pecking order |url=https://www.espn.com/soccer/german-bundesliga/story/4330933/robert-lewandowski-reminds-erling-haaland-of-the-bundesliga-pecking-order |website=ESPN |accessdate=7. ožujka 2021. |archive-date=7. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210307014840/https://www.espn.com/soccer/german-bundesliga/story/4330933/robert-lewandowski-reminds-erling-haaland-of-the-bundesliga-pecking-order |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Haalandov drugi gol na toj utakmici bio je ujedno i 100. u njegovoj seniorskoj karijeri. Do te je brojke došao nakon samo 146 odigranih utakmica.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.givemesport.com/1657177-haaland-messi-or-ronaldo-who-scored-100-goals-quickest-in-their-career |last=Hoskin |first=Rob |title=Haaland, Messi or Ronaldo: Who scored 100 goals quickest in their career? |website=GiveMeSport |date=7. ožujka 2021. |accessdate=7. ožujka 2021. |archive-date=8. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210308025006/https://www.givemesport.com/1657177-haaland-messi-or-ronaldo-who-scored-100-goals-quickest-in-their-career |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

U uzvratnoj utakmici osmine finala UEFA Lige prvaka odigrane 9. ožujka protiv Seville s kojom je Borussia igrala 2:2, Haaland je postigao dva gola.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/56325186 |title=Borussia Dortmund 2–2 Sevilla |website=BBC Sport |date=9. ožujka 2021. |accessdate=9. ožujka 2021. |archive-date=9. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210309231532/https://www.bbc.com/sport/football/56325186 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Sa samo 14 nastupa u tom natjecanju, Haaland je postigao 20 golova što ga je učinilo najmlađim igračem koji je postigao toliko golova, igračem koji je uspio u najmanji broj utakmica postići 20 golova te prvim igračem koji je uspio postići više golova na jednoj utakmici četiri puta zaredom.&lt;ref&gt;{{cite news |date=9. ožujka 2021. |title=Erling Haaland fastest and youngest to reach 20 Champions League goals |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0267-11c2243c2cc4-ef4d87bba67c-1000--haaland-fastest-to-20-goals/ |website=UEFA.com |accessdate=9. ožujka 2021. |archive-date=9. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210309215610/https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0267-11c2243c2cc4-ef4d87bba67c-1000--haaland-fastest-to-20-goals/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon što je propustio dvije utakmice zbog ozljede,&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.besoccer.com/new/dortmund-wait-on-injured-haaland-for-dfb-pokal-final-989727 |title=Dortmund wait on injured Haaland for DFB Pokal final |website=BeSoccer |date=8. svibnja 2021. |access-date=14. svibnja 2021. |archive-date=15. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210515050605/https://www.besoccer.com/new/dortmund-wait-on-injured-haaland-for-dfb-pokal-final-989727 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Haaland se vratio u početni sastav Borussije 13. svibnja kada je njegov klub igrao finale [[DFB-Pokal]]a protiv RB Leipziga. Haaland je postigao dva gola na toj utakmici koja je završila 4:1. To je bio prvi naslov koji je osvojio s klubom.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.dfb.de/dfb-pokal/spieltag/?spieledb_path=%2Fmatches%2F2320839 |title=RB Leipzig 1–4 Borussia Dortmund |website=dfb.de |date=13. svibnja 2021.}}&lt;/ref&gt;  Haaland je u sezoni 2020./21. postigao 41 gol, od kojih je 27 postigao u Bundesligi.&lt;ref name=&quot;goal21&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.goal.com/de/meldungen/haaland-spieler-der-saison-bundesliga-bvb-lewandowski/natrorjs169915wzfzoovcthb |title=BVB: Erling Haaland zum Spieler der Saison in der Bundesliga gekürt |website=Goal.com |date=25. svibnja 2021.}}&lt;/ref&gt; Osvojio je nagradu za najboljeg igrača sezone Bundesligu kojeg biraju navijači. U UEFA Ligi prvaka je sa svojih deset postignutih golova bio najbolji strijelac.&lt;ref name=&quot;scorer&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.bvb.de/eng/News/Overview/Teams-goals188 |title=Champions League top scorer: Haaland finishes out in front |publisher=UEFA |date=29. svibnja 2021. |access-date=29. svibnja 2021. |archive-date=7. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210807220755/https://www.bvb.de/eng/News/Overview/Teams-goals188 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Osvojio je [[UEFA Liga prvaka 2020./21.#Igrači sezone|nagradu za najboljeg napadača za tu sezonu UEFA Lige prvaka]].&lt;ref name=&quot;UCL forward&quot; /&gt;

==== Sezona 2021./22. ====
Haaland je započeo sezonu hat-trickom u utakmici prve runde DFB-Pokala odigrane 7. kolovoza 2021. protiv [[SV Wehen Wiesbaden|Wehen Wiesbadena]] koji je poražen 0:3.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.spiegel.de/sport/fussball/dfb-pokal-erling-haaland-erzielt-fuer-borussia-dortmund-in-der-ersten-runde-drei-tore-a-e1d17cd8-c1c7-4ab0-9a45-e4cad8842272 |title=Haaland startet mit drei Toren in die Saison |publisher=Spiegel Sport |date=7. kolovoza 2021. |access-date=7. kolovoza 2021.}}&lt;/ref&gt; Sedam dana kasnije zabio je dva gola i asistirao za još tri u utakmici prvog kola Bundeslige 2021./22. odigrane protiv [[Eintracht Frankfurt]]a s kojim je Borussia igrala 5:2.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/borussia-dortmund-eintracht-frankfurt-live-line-ups-stats-haaland-reyna-16863 |title=Erling Haaland orchestrates big Borussia Dortmund win against Eintracht Frankfurt |publisher=Bundesliga |date=14. kolovoza 2021. |access-date=14. kolovoza 2021.}}&lt;/ref&gt;

=== Manchester City ===
==== Sezona 2022./23. ====
Dana 10. svibnja 2022., engleski prvak [[Manchester City F.C.|Manchester City]] objavio je da je postigao dogovor o potpisivanju Haalanda nakon što je aktivirao njegovu otkupnu klauzulu od 60 milijuna eura (51,2 milijuna funti).&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|title=Man City 'reach agreement' to sign £51m Haaland|language=en-GB|work=BBC Sport|url=https://www.bbc.com/sport/football/60819647|access-date=2022-06-14}}&lt;/ref&gt; Dana 13. lipnja 2022., City je službeno najavio da će se Haaland pridružiti klubu od 1. srpnja 2022. nakon što je potpisao petogodišnji ugovor.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Edwards|first=John|title=City complete Haaland transfer|url=https://www.mancity.com/news/mens/erling-haaland-manchester-city-transfer-complete-63790702|access-date=2022-06-14|website=www.mancity.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Za Manchester City debitirao je 30. srpnja u utakmici [[FA Community Shield]]a 2022. u kojoj je [[Liverpool F.C.|Liverpool]] pobijedio 3:1.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Swan |first=Rob |date=30 July 2022 |title=Liverpool 3–1 Man City: Darwin Nunez silences doubters as Erling Haaland misses sitter |url=https://www.givemesport.com/88041310-liverpool-3-1-man-city-darwin-nunez-silences-doubters-as-erling-haaland-misses-sitter |access-date=30 July 2022 |website=GiveMeSport}}&lt;/ref&gt; Dana 7. kolovoza debitirao je u [[FA Premier liga|Premier ligi]] i to protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]]. Tada je postigao jedina dva gola na utakmici.&lt;ref&gt;{{cite web |date=7 August 2022 |title=Erling Haaland ‘born to score goals', says Pep Guardiola after City victory |url=https://www.theguardian.com/football/2022/aug/07/erling-haaland-born-to-score-goals-says-pep-guardiola-after-city-victory |access-date=8 August 2022 |work=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Dana 27. kolovoza Haaland je postigao [[hat-trick]] u ligaškoj utakmici protiv [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palacea]] koja je završila 4:2.&lt;ref&gt;{{cite web |date=27 August 2022 |title=Haaland’s 19-minute Manchester City hat-trick puts out Crystal Palace’s fire |url=https://www.theguardian.com/football/2022/aug/27/manchester-city-crystal-palace-premier-league-match-report |access-date=27 August 2022 |work=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Četiri dana kasnije ponovno je postigao hat-trick i to protiv [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Foresta]] koji je poražen s visokih 6:0.&lt;ref&gt;{{cite web |date=31 August 2022|title=Haaland scores hat-trick as Manchester City hit Nottingham Forest for six|url=https://www.theguardian.com/football/2022/aug/31/manchester-city-nottingham-forest-premier-league-match-report|access-date=31 August 2022|work=The Guardian}}&lt;/ref&gt; Dana 6. rujna Haaland je ostvario svoj klupski debi u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] te je postigao dva gola protiv [[Sevilla F.C.|Seville]] koja je izgubila susret 0:4.&lt;ref name=&quot;BBC Sevilla 0-4 Man City&quot;&gt;{{cite web |last1=Sutcliffe |first1=Steve |title=Sevilla 0–4 Manchester City: Erling Haaland scores twice in comfortable win for Pep Guardiola's side |url=https://www.bbc.com/sport/football/62800316 |work=BBC Sport |date=6 September 2022 |access-date=6 September 2022}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ESPN Champions League Sevilla v City&quot;&gt;{{cite web |last1=Dawson |first1=Rob |title=Erling Haaland, Man City's Champions League quest off to a flying start with big win over Sevilla |url=https://www.espn.com/soccer/blog-the-match/story/4740153/erling-haalandman-citys-champions-league-quest-off-to-a-flying-start-with-big-win-over-sevilla |website=ESPN |date=6 September 2022 |access-date=6 September 2022}}&lt;/ref&gt; Time je postao prvi igrač u povijesti natjecanja koji je postigao 25 pogotka u 20 utakmica. Deset dana kasnije imenovan je najboljim igračem Premier lige za kolovoz 2022.&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{cite web |title=Haaland voted August EA SPORTS Player of the Month |url=http://www.premierleague.com/news/2787350 |access-date=16 September 2022 |date=16 September 2022 |publisher=Premier League}}&lt;/ref&gt; 

Dana 6. rujna  ostvario je svoj klupski debi u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] u utakmici protiv [[Sevilla F.C.|Seville]] kojoj je postigao dva gola te time postao prvi igrač koji je postigao 25 golova u 20 utakmica UEFA Lige prvaka.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Sutcliffe |first=Steve |title=Sevilla 0–4 Manchester City: Erling Haaland scores twice in comfortable win for Pep Guardiola's side |url=https://www.bbc.com/sport/football/62800316 |website=BBC Sport |date=6 September 2022 |access-date=6 September 2022 |archive-date=5 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220905193634/https://www.bbc.com/sport/football/62800316 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Dawson |first=Rob |title=Erling Haaland, Man City's Champions League quest off to a flying start with big win over Sevilla |url=https://www.espn.com/soccer/blog-the-match/story/4740153/erling-haalandman-citys-champions-league-quest-off-to-a-flying-start-with-big-win-over-sevilla |publisher=ESPN |date=6 September 2022 |access-date=6 September 2022 |archive-date=26 September 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220926082227/https://www.espn.com/soccer/blog-the-match/story/4740153/erling-haalandman-citys-champions-league-quest-off-to-a-flying-start-with-big-win-over-sevilla |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Haaland je 2. listopada postao prvi igrač u povijesti Premier lige koji je postigao hat-trick u tri domaća susreta zaredom. Tada je postigao tri gola i dvije asistencije u utakmici protiv [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] koja je završila 6:3.&lt;ref&gt;{{cite magazine |last=Gastelum |first=Andrew |url=https://www.si.com/soccer/2022/10/02/erling-haaland-hat-trick-manchester-derby-city-foden-video |title=Man City's Erling Haaland, Phil Foden Net Hat Tricks in Manchester Derby |date=2 October 2022 |access-date=2 October 2022 |magazine=Sports Illustrated |archive-date=7 October 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221007014010/https://www.si.com/soccer/2022/10/02/erling-haaland-hat-trick-manchester-derby-city-foden-video |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tada je također postao igrač s najmanje nastupa u Premier ligi, a da je postigao tri hat-tricka. Dotadašnji držitelj rekorda bio je [[Michael Owen]] koji je postigao svoj treći hat-trick u svom 48. nastupu u Premier ligi 1998., dok je Haaland je postigao svoj treći hat-trick u svom 8. nastupu.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Foster |first=Richard |url=https://www.theguardian.com/football/2022/oct/06/premier-league-records-erling-haaland-alan-shearer-andy-cole-sergio-aguero |title=Premier League records beware: Erling Haaland has landed |date=6 October 2022 |access-date=7 October 2022 |newspaper=The Guardian |location=London |archive-date=17 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230417111811/https://www.theguardian.com/football/2022/oct/06/premier-league-records-erling-haaland-alan-shearer-andy-cole-sergio-aguero |url-status=live }}&lt;/ref&gt; 

Haaland je 28. prosinca postigao dva gola u ligaškoj utakmici protiv [[Leeds United F.C.|Leeds Uniteda]] koji je poražen 1:3. Taj dan postigao je svoj 20. gol u Premier ligi te je s 14 nastupa u Premier ligi postao igrač s najmanje nastupa, a da je postigao 20 golova u tom natjecanju. Rekord je do tada držao [[Kevin Phillips (engleski nogometaš)|Kevin Phillips]] sa sedam nastupa više.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Stone |first=Simon |url=https://www.bbc.com/sport/football/64113551 |title=Erling Haaland: Striker hungry for goals after missing out on World Cup |date=28 December 2022 |access-date=29 December 2022 |website=BBC Sport |archive-date=17 April 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230417111818/https://www.bbc.com/sport/football/64113551 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Dana 22. siječnja 2023. postigao je svoj četvrti hat-trick u Premier ligi i to protiv [[Wolverhampton Wanderers F.C.|Wolverhampton Wanderersa]] kojeg je Manchester City pobijedio 3:0. Haaland je u toj utakmici postigao svoj 25. gol u Premier ligi i to u svom 19. nastupu. [[Mohamed Salah]] i [[Son Heung-min]] bili su najbolji strijelci prošle sezone Premier lige i to s 23 postignuta gola.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Moses |first=Martin |date=22 January 2023 |title=Erling Haaland: Manchester City Star Breaks Last Season's Golden Boot Tally of Mohamed Salah, Heung Min Son |website=Sports Brief |url=https://sportsbrief.com/football/manchester-city/32916-erling-haaland-manchester-city-star-breaks-seasons-golden-boot-tally-mohamed-salah-heung-min-son/ |access-date=23 January 2023 |archive-date=1. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230401111334/https://sportsbrief.com/football/manchester-city/32916-erling-haaland-manchester-city-star-breaks-seasons-golden-boot-tally-mohamed-salah-heung-min-son/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Dana 14. ožujka Haaland je postigao pet golova u utakmici osmine finale [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|UEFA Lige prvaka 2022./23.]] protiv [[RB Leipzig]]a koji je poražen s visokih 7:0. Haaland je tada izjednačio rekord za najviše postignutih golova u jednoj utakmici UEFA Lige prvaka. Taj rekord su dotada držali [[Lionel Messi]] i [[Luiz Adriano]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite web |date=14 March 2023 |title=5-goal Haaland breaks City single-season record |url=https://www.espn.com/soccer/manchester-city-engman_city/story/4900908/haaland-breaks-manchester-citys-single-season-scoring-record |access-date=14 March 2023 |publisher=ESPN |archive-date=14 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230314215330/https://www.espn.com/soccer/manchester-city-engman_city/story/4900908/haaland-breaks-manchester-citys-single-season-scoring-record |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Haaland je na toj utakmici postigao svoj 39. gol u sezoni te je time oborio rekord za najboljeg klupskog strijelca u jednoj sezoni. Rekord je dotada držao [[Tommy Johnson (nogometaš, rođen 1901.)|Tommy Johnson]] s 38 postignutih golova u sezoni 1928./29.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;  Haaland je također postao prvi igrač nakon Lionela Messija i [[Cristiano Ronaldo|Cristiana Ronalda]] koji je postigao dvoznamenkasti broj golova u više sezona UEFA Lige prvaka.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Četiri dana kasnije, 18. ožujka, Haaland je u [[FA kup]]u postigao svoj šesti hat-trick u sezoni i to protiv [[Burnley F.C.|Burnleyja]] koji je ispao iz natjecanja izgubivši 6:0.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Jackson |first=Jamie |date=18 March 2023 |title=Haaland fires hat-trick as Manchester City demolish Kompany's Burnley 6-0 |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/football/2023/mar/18/manchester-city-burnley-fa-cup-quarter-final-match-report |access-date=21 May 2023 |archive-date=21 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230521101806/https://www.theguardian.com/football/2023/mar/18/manchester-city-burnley-fa-cup-quarter-final-match-report |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Haaland je 11. travnja postigao svoj 45. gol u svim natjecanjima te sezone u utakmici četvrtfinala UEFA Lige prvaka protiv [[FC Bayern München|Bayerna]]. Time je oborio rekord igrača Premier lige za najveći broj golova u svim natjecanjima u jednoj sezoni. Dotada su rekord držali [[Ruud van Nistelrooij]] i Mohamed Salah s 44 postignuta gola u svim natjecanjima.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Kelsey |first=George |title=Haaland surpasses long-standing Premier League goal record |url=https://www.mancity.com/news/mens/Haaland%20surpasses%20long-standing%20Premier%20League%20goal%20record |access-date=12 April 2023 |publisher=Manchester City F.C.}}&lt;/ref&gt; Svoj 50. gol u sezoni Haaland je postigao [[Fulham F.C.|Fulhamu]] koji je 30. travnja izgubio 1:2 u ligi.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Haaland hits his 50th goal of the season |url=https://www.mancity.com/news/mens/erling-haaland-50-goals-manchester-city-63817773 |access-date=3 May 2023 |publisher=Manchester City F.C. |archive-date=3 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503212628/https://amp.mancity.com/news/mens/erling-haaland-50-goals-manchester-city-63817773 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;  

Dana 3. svibnja 2023. zabio je svoj 35. gol u Premier ligi i time oborio rekord za najveći broj golova u jednoj sezoni Premier lige koji su držali [[Andy Cole]] i [[Alan Shearer]] s 34 gola.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Tada je Manchester City dobio [[West Ham United F.C.|West Ham United]] 3:0. Tjedan dana kasnije Haaland je s rekordnih 82 % osvojio nagradu [[Football Writers' Association]]a za igrača godine Premier lige, postavši četvrti igrač u povijesti koji je osvojio tu nagradu u svojoj prvoj sezoni u Premier ligi.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Erling Haaland named Football Writers' Association Men's Footballer of the Year for 2022/23; Chelsea's Sam Kerr wins Women's award |url=https://www.skysports.com/football/news/11095/12878888/erling-haaland-named-football-writers-association-mens-footballer-of-the-year-for-2022-23-chelseas-sam-kerr-wins-womens-award |archive-date=12 May 2023 |date=12 May 2023 |archive-url= |work=Sky Sports |location=UK}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=12 May 2023 |title=Haaland wins FWA award by biggest margin ever |url=https://www.espn.co.uk/football/manchester-city-engman_city/story/4945971/haaland-wins-mens-fwa-footballer-of-the-year-award-by-record-margin-kerr-claims-womens-prize |access-date=12 May 2023 |website=ESPN |archive-date=12 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230512150219/https://www.espn.co.uk/football/manchester-city-engman_city/story/4945971/haaland-wins-mens-fwa-footballer-of-the-year-award-by-record-margin-kerr-claims-womens-prize |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Jackson |first=Jamie |date=12 May 2023 |title=Haaland and Kerr win Football Writers' Association player of the year awards |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/football/2023/may/12/haaland-and-kerr-win-football-writers-association-player-of-the-year-awards |access-date=12 May 2023 |issn=0261-3077 |archive-date=12 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230512103419/https://www.theguardian.com/football/2023/may/12/haaland-and-kerr-win-football-writers-association-player-of-the-year-awards |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Haalandov prvi osvojeni trofej s Manchester Cityjem bila je Premier liga koju je osvojio 20. svibnja.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Unwin |first=Will |date=20 May 2023 |title=Manchester City win Premier League title for fifth time in six seasons |work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/football/2023/may/20/manchester-city-win-premier-league-title-for-fifth-time-in-six-seasons |access-date=20 May 2023 |issn=0261-3077 |archive-date=20 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230520192758/https://www.theguardian.com/football/2023/may/20/manchester-city-win-premier-league-title-for-fifth-time-in-six-seasons |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Četiri dana kasnije asistirao je [[Phil Foden|Philu Fodenu]] u ligaškoj utakmici protiv [[Brighton &amp; Hove Albion F.C.|Brightona]] koja je završila 1:1. te je sa sveukupnih 44 gola i asistencija oborio rekord [[Thierry Henry|Thierryja Henryja]] za najveći broj golova i asistencija u jednoj sezoni Premier lige, a da je ona imala 38 utakmica.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Furniss |first=Matt |date=24 May 2023 |title=Most Goal Involvements in a Premier League Season |url=https://theanalyst.com/2023/05/most-goal-involvements-in-a-premier-league-season/ |access-date=24 May 2023 |website=The Analyst |archive-date=24 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230524232540/https://theanalyst.com/2023/05/most-goal-involvements-in-a-premier-league-season/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Haaland je osvojio [[Europska Zlatna kopačka|europsku Zlatnu kopačku]], nagradu za najboljeg strijelca u Europi,&lt;ref name=&quot;European Sports Magazines z432&quot;&gt;{{cite web |title=The Golden Shoe |website=European Sports Magazines |url=https://www.eusm.eu/item/goldenshoe_winners.htm |access-date=25 June 2023 |archive-date=2022-03-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220317154720/https://www.eusm.eu/item/goldenshoe_winners.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; kao i premierligašku Zlatnu kopačku za sezonu 2022./23. u kojoj je u 35 nastupa postigao rekordnih 36 golova.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |title=Haaland breaks Premier League goalscoring record |url=https://www.mancity.com/news/mens/erling-haaland-all-time-premier-league-goal-record-63818125 |access-date=3 May 2023 |website=Manchester City FC |archive-date=3 May 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230503210621/https://www.mancity.com/news/mens/erling-haaland-all-time-premier-league-goal-record-63818125 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

==== Sezona 2023./24. ====
Haaland je 11. kolovoza 2023. započeo sezonu s dva pogotka u utakmici 1. kola Premier lige protiv [[Burnley F.C.|Burnleyja]] koji je poražen 0:3.&lt;ref&gt;{{cite web |last=McNulty |first=Phil |url=https://www.bbc.com/sport/football/66402155 |title=Burnley 0–3 Manchester City: Erling Haaland scores twice in opening win |publisher=BBC |date=11 August 2023 |url-status=live |access-date=11 August 2023 |archive-date=11 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230811212641/https://www.bbc.com/sport/live/football/65928386 }}&lt;/ref&gt; Pet dana kasnije s Cityjem je pobijedio [[Sevilla FC|Sevillu]] u utakmici [[UEFA Superkup 2023.|UEFA Superkupa 2023.]]&lt;ref&gt;{{cite news|last=Jackson|first=Jamie|url=https://www.theguardian.com/football/2023/aug/16/manchester-city-sevilla-uefa-super-cup-match-report|title=Manchester City secure Uefa Super Cup with shootout win over Sevilla|newspaper=The Guardian|date=16 August 2023|access-date=16 August 2023}}&lt;/ref&gt; Dana 29. kolovoza osvojio je nagradu za najboljeg igrača Engleske prema izboru igrača.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.thepfa.com/news/2023/8/29/pfa-players-player-of-the-year-erling-haaland |title=Erling Haaland: PFA Players' Player of the Year |publisher=PFA |date=29 August 2023 |access-date=30 August 2023 }}&lt;/ref&gt; Dva dana kasnije osvojio je nagradu [[UEFA|UEFA-e]] za igrača godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.mancity.com/news/mens/haaland-wins-uefa-men-s-player-of-the-year-award-63829094 |title=Haaland named UEFA Men's Player of the Year |publisher=Manchester City |date=31 August 2023 }}&lt;/ref&gt; Dana 2. rujna postigao je hat-trick i jednu asistenciju protiv [[Fulham F.C.|Fulhama]] koji je izgubio 5:1 u Premier ligi. Tom utakmicom, 39. u Premier ligi, Haaland je postao igrač s najmanje utakmica u tom natjecanju, a da je sveukupno postigao 50 golova i asistencija. Do tada je rekord držao [[Andy Cole]] s 43 utakmice.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2 September 2023 |title=Haaland makes more Premier League history |url=https://www.premierleague.com/news/3666939 |access-date=2 September 2023 |publisher=Premier League }}&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za sve selekcije [[Norveška|Norveške]] od 15 do 21 godine.&lt;ref&gt;[https://www.fotball.no/fotballdata/person/profil/?p=n&amp;fiksId=3608320 Erling Braut Haaland: Landslagstatistikk], Norveški nogometni savez, pristupljeno 15. rujna 2021.&lt;/ref&gt; 

Dana 27. ožujka 2018. zabio je hat-trick [[Škotska nogometna reprezentacija do 19 godina|selekciji Škotske do 19 godina]] koja je izgubila utakmicu 4:5. Tom je pobjedom selekcija Norveška do 19 godina osigurala nastup na [[Europsko prvenstvo u nogometu do 19 godina|Europskom prvenstvu]] 2018.&lt;ref&gt;{{cite web |title=UEFA European Under-19 Championship |publisher=UEFA |date=10. svibnja 2018. |access-date=10. svibnja 2018. |url=https://www.uefa.com/under19/season=2018/teams/player=250103758/index.html |archive-date=10. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180510184715/https://www.uefa.com/under19/season=2018/teams/player=250103758/index.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Scotland U19s miss out on Euro 2019 qualification after incredible defeat to Norway |newspaper=Daily Record |date=27. ožujka 2018. |access-date=27. ožujka 2018. |url=https://www.dailyrecord.co.uk/sport/football/football-news/scotland-u19s-miss-out-euro-12261449 |archive-date=11. svibnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180511012552/https://www.dailyrecord.co.uk/sport/football/football-news/scotland-u19s-miss-out-euro-12261449 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dana 22. srpnja Haaland je zabio gol iz penala na utakmici grupne faze Europskog prvenstva do 19 godina protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija do 19 godina|Italije]] s kojom je Norveška igrala 1:1.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Kean fires Italy level after Håland's penalty |publisher=UEFA |date=22. srpnja 2018. |access-date=24. srpnja 2018. |url=https://www.uefa.com/under19/season=2018/matches/round=2000837/match=2024504/index.html |archive-date=24. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180724035755/https://www.uefa.com/under19/season=2018/matches/round=2000837/match=2024504/index.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana 30. svibnja 2019. Haaland je postigao čak devet golova na utakmici [[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 20 godina|Svjetskog prvenstva do 20 godina]] protiv [[Honduraška nogometna reprezentacija do 20 godina|Hondurasa]] koji je poražen s visokih 12:0.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/48465037 |title=Erling Braut Haaland: Norway player scores nine goals in U20 World Cup win |date=30. svibnja 2019. |website=BBC Sport |access-date=28. kolovoza 2019. |archive-date=18. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190718121332/https://www.bbc.com/sport/football/48465037 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/u20worldcup/matches/match/400010584/#cesar-romero-and-luis-palma-of-honduras-arrive |title=Nine-goal Haland and Norway make history |date=30. svibnja 2019. |publisher=Fédération Internationale de Football Association |website=FIFA.com |access-date=31. svibnja 2019. |archive-date=17. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190517053718/https://www.fifa.com/u20worldcup/matches/match/400010584/#cesar-romero-and-luis-palma-of-honduras-arrive |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ta je utakmica najveća pobjeda norveške te najveći poraz honduraške reprezentacije do 20 godina. Haaland je na toj utakmici postavio rekord za najviše golova koje je postigao neki igrač na nekoj utakmici Svjetskog prvenstva do 20 godina. Ta pobjeda također je najveća pobjeda u povijesti tog natjecanja.&lt;ref name=&quot;NorwayRecord&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.foxsportsasia.com/football/fifa-u20-world-cup/1109030/fifa-u-20-world-cup-2019-erling-haaland-scores-record-triple-hat-trick-as-norway-thrash-honduras-12-0/ |title=FIFA U-20 World Cup 2019: Erling Haaland scores record triple hat-trick as Norway thrash Honduras 12–0 |date=31. svibnja 2019. |access-date=31. svibnja 2019. |work=Fox Sports Asia |archive-date=31. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190531011707/https://www.foxsportsasia.com/football/fifa-u20-world-cup/1109030/fifa-u-20-world-cup-2019-erling-haaland-scores-record-triple-hat-trick-as-norway-thrash-honduras-12-0/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Unatoč tome što je Norveška ispala u grupnoj fazi te što Haaland nije uspio zabiti u nijednoj drugoj utakmici tog natjecanja, Haaland je bio najbolji strijelac natjecanja te mu je dodijeljena Zlatna kopačka.&lt;ref name=&quot;golden&quot; /&gt;

Za [[Norveška nogometna reprezentacija|norvešku A selekciju]] debitirao je 5. rujna 2019. kada je Norveška pobijedila [[Malteška nogometna reprezentacija|Maltu]] 2:0 u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]]&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fotball.no/landslag/norge-a-herrer/2019/her-er-norges-landslagstropp-mot-malta-og-sverige/ |title=Her er Norges landslagstropp mot Malta og Sverige |publisher=Norveški nogometni savez |date=27. kolovoza 2019. |access-date=1. rujna 2019. |archive-date=27. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190827132453/https://www.fotball.no/landslag/norge-a-herrer/2019/her-er-norges-landslagstropp-mot-malta-og-sverige/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi gol za A selekciju postigao je 4. rujna 2020. u utakmici [[UEFA Liga nacija 2020./21.|Lige B UEFA Lige nacija 2020./21.]] u kojoj je Norveška izgubila 1:2 od [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2029983--norway-vs-austria/ |title=Norway 1–2 Austria |publisher=UEFA |date=4. rujna 2020. |access-date=4. rujna 2020. |archive-date=14. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210214123548/https://www.uefa.com/uefanationsleague/match/2029983--norway-vs-austria/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; U istom je natjecanju tri dana kasnije postigao dva gola protiv [[Sjevernoirska nogometna reprezentacija|Sjeverne Irske]] koja je izgubila 1:5.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Atkinson |first=Guy |date=7. rujna 2020. |title=Northern Ireland 1-5 Norway: Two-goal Haaland stars in emphatic win |url=https://www.goal.com/en-ae/match/northern-ireland-v-norway/report/5emybwyqjrxs8xionpckcqzje#:~:text=Northern%20Ireland%201%2D5%20Norway%3A%20Two%2Dgoal,Haaland%20stars%20in%20emphatic%20win&amp;text=Norway%20eased%20to%20victory%20in,in%20charge%20of%20Northern%20Ireland. |access-date=8. rujna 2020. |website=Goal.com |publisher=Perform Group |archive-date=6. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201106155344/https://www.goal.com/en-ae/match/northern-ireland-v-norway/report/5emybwyqjrxs8xionpckcqzje#:~:text=Northern%20Ireland%201%2D5%20Norway%3A%20Two%2Dgoal,Haaland%20stars%20in%20emphatic%20win&amp;text=Norway%20eased%20to%20victory%20in,in%20charge%20of%20Northern%20Ireland. |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi hat-trick za norvešku A selekciju postigao je u istom natjecanju 11. listopada protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] koja je poražena 4:0.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/54479918 |title=Norway 4–0 Romania: Erling Braut Haaland scores a hat-trick for hosts |website=BBC Sport |date=11. listopada 2020. |access-date=11. listopada 2020. |archive-date=19. listopada 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201019075648/https://www.bbc.com/sport/football/54479918 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Svoj drugi hat-trick za norvešku A selekciju postigao je 7. rujna 2021. u kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] u kojoj je [[Gibraltarska nogometna reprezentacija|Gibraltar]] izgubio 5:1.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/58461066 |title=Norway 5–1 Gibraltar: Erling Braut Haaland scores hat-trick |website=BBC Sport |date=7. rujna 2021. |access-date=8. rujna 2021.}}&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Klupska statistika ===
''Zadnji put ažurirano 28. kolovoza 2023.''

{| class=wikitable style=text-align:center
|+ Broj utakmica i golova po klubu, sezoni i natjecanju
|-
!rowspan=2|Klub
!rowspan=2|Sezona
!colspan=3|Liga
!colspan=2|Kup{{efn|Uključuje [[Norveški nogometni kup]], [[Austrijski nogometni kup]] i [[DFB-Pokal]]}}
!colspan=2|Europa
!colspan=2|Ostalo
!colspan=2|Sveukupno
|-
!Liga!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi
|-
|rowspan=3|Bryne 2
|2015.&lt;ref name=&quot;NorwegianFA&quot;/&gt;
|[[3. divisjon]]
|3||2||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||3||2
|-
|2016.&lt;ref name=&quot;NorwegianFA&quot;/&gt;
|3. divisjon
|11||16||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||11||16
|-
!colspan=2|Sveukupno
!14||18||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||14||18
|-
|[[Bryne FK|Bryne]]
|2016.&lt;ref name=&quot;NorwegianFA&quot;/&gt;
|[[1. divisjon]]
|16||0||0||0||colspan=2|–||colspan=2|–||16||0
|-
|Molde 2
|2017.&lt;ref name=&quot;NorwegianFA&quot;/&gt;
|3. divisjon
|4||2||colspan=2|–||colspan=2|–||colspan=2|–||4||2
|-
|rowspan=3|[[Molde FK|Molde]]
|2017.&lt;ref name=&quot;NorwegianFA&quot;/&gt;
|[[Eliteserien]]
|14||2||6||2||colspan=2|–||colspan=2|–||20||4
|-
|2018.&lt;ref name=&quot;NorwegianFA&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fotball.no/fotballdata/person/profil/?fiksId=3608320 |title=Erling Braut Haaland: Klubbstatistikk |publisher=Norveški nogometni savez |access-date=27. studenoga 2020. |archive-date=27. kolovoza 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190827132510/https://www.fotball.no/fotballdata/person/profil/?fiksId=3608320 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|Eliteserien
|25||12||0||0||5{{efn|name=UEL}}||4||colspan=2|–||30||16
|-
!colspan=2|Sveukupno
!39||16||6||2||5||4||colspan=2|–||70||22
|-
|rowspan=3|[[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]]
|2018./19.&lt;ref name=&quot;Soccerway&quot;/&gt;
|[[Austrijska nogometna Bundesliga|Austrijska Bundesliga]]
|2||1||2||0||1{{efn|name=UEL|Nastup(i) u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]]}}||0||colspan=2|–||5||1
|-
|2019./20.&lt;ref name=&quot;Soccerway&quot;/&gt;
|Austrijska Bundesliga
|14||16||2||4||6{{efn|name=UCL}}||8||colspan=2|–||22||28
|-
!colspan=2|Sveukupno
!16||17||4||4||7||8||colspan=2|–||27||29
|-
|rowspan=4|[[Borussia Dortmund]]
|2019./20.&lt;ref name=&quot;Soccerway&quot;/&gt;
|[[Njemačka nogometna Bundesliga|Njemačka Bundesliga]]
|15||13||1||1||2{{efn|name=UCL}}||2||colspan=2|–||18||16
|-
|2020./21.&lt;ref name=&quot;Soccerway&quot;/&gt;
|Njemačka Bundesliga
|28||27||4||3||8{{efn|name=UCL|Nastupi u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]]}}||10||1{{efn|name=GSC|Nastup u [[DFL-Supercup]]u}}||1||41||41
|-
|2021./22.&lt;ref name=&quot;Soccerway&quot;&gt;{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/players/erling-haland/441484/ |title=E. Haaland: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}&lt;/ref&gt;
|Njemačka Bundesliga
|24||22||2||4||3{{efn|name=UCL|Nastupi u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]]}}||3||1{{efn|name=GSC}}||0||30||29
|-
!colspan=2|Sveukupno
!67||62||7||8||13||15||2||1||89||86
|-
|rowspan=2|[[Manchester City F.C.|Manchester City]]
|2022./23.&lt;ref&gt;{{soccerbase season|101493|2022|access-date=17 September 2022}}&lt;/ref&gt;
|[[Premier League]]
|35||36||6||4||11{{efn|name=UCL}}||12||1{{efn|Nastup u [[FA Community Shield]]u}}||0||53||52
|-
|2023./24.&lt;ref&gt;{{soccerbase season|101493|2023|access-date=8 August 2023}}&lt;/ref&gt;
|Premier League
|3||3||0||0||0{{efn|name=UCL}}||0||1{{efn|Nastup u [[FA Community Shield]]u}}||0||4||3
|-
!colspan=3|Sveukupno u karijeri
!194||152||23||18||35||39||4||1||257||209
|}

{{Notelist}}

=== Reprezentativna statistika ===
''Zadnji put ažurirano 20. lipnja 2023.''&lt;ref name=&quot;NFT&quot;&gt;{{NFT player |id=75274 |name=Håland, Erling Braut |access-date=7 September 2021}}&lt;/ref&gt;
{| class=wikitable style=text-align:center
|+ Broj utakmica i golova po reprezentaciji i godini
|-
!Reprezentacija!!Godina!!Odigrane utakmice!!Golovi
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|{{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]
|2019.||2||0
|-
|2020.||5||6
|-
|2021.||8||6
|-
|2022.||8||9
|-
|2023.||2||3
|-
!colspan=&quot;2&quot;|Sveukupno||25||24
|}

''Zadnji put ažurirano 20. lipnja 2023.''&lt;ref name=&quot;NFT&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+ Pogodci za reprezentaciju koje je postigao Erling Haaland
|-
! # !! Datum !! Mjesto !! Nastup !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje!!class=unsortable|Izvor
|-
|align=center|1.||4. rujna 2020.||[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]]||align=center|3.||{{NogRep|AUT}}||align=center|1:2||align=center|1:2||[[UEFA Liga nacija 2020./21.|UEFA Liga nacija 2020./21. – Liga B]]||align=center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2020/09/04/europe/uefa-nations-league/norway/austria/3243375/ |title=Norway vs. Austria 1–2: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|2.||rowspan=2|7. rujna 2020.||rowspan=2|[[Windsor Park]], [[Belfast]], [[Sjeverna Irska]]||align=center rowspan=2|4.||rowspan=2|{{NogRep|SJI}} ||align=center|2:1||rowspan=2 align=center|5:1||rowspan=2|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|UEFA Liga nacija 2020./21. – Liga B]]||rowspan=2 align=center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2020/09/07/europe/uefa-nations-league/northern-ireland/norway/3243379/ |title=Northern Ireland vs. Norway 1–5: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|3.||align=center|5:1
|-
|align=center|4.||rowspan=3|11. listopada 2020.||rowspan=3|[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]]||align=center rowspan=3|6.||rowspan=3|{{NogRep|RUM}} ||align=center|1:0||align=center rowspan=3|4:0||rowspan=3|[[UEFA Liga nacija 2020./21.|UEFA Liga nacija 2020./21. – Liga B]]||rowspan=3 align=center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2020/10/11/europe/uefa-nations-league/norway/romania/3243382/ |title=Norway vs. Romania 4–0: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|5.||align=center|3:0
|-
|align=center|6.||align=center|4:0
|-
|align=center|7.||2. lipnja 2021.||[[Estadio La Rosaleda]], [[Málaga]], [[Španjolska]]||align=center|11.||{{NogRep|LUX}}||align=center|1:0||align=center|1:0||Prijateljska utakmica||align=center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2021/06/02/world/friendlies/norway/luxembourg/3492805/ |title=Norway vs. Luxembourg 1–0: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|8.||1. rujna 2021.||[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]]||align=center|13.||{{NogRep|NIZ}}||align=center|1:0||align=center|1:1||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]]||align=center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2021/09/01/europe/wc-qualifying-europe/norway/netherlands/3430159/ |title=Norway vs. Netherlands 1–1: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=1. rujna 2021.}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|9.||4. rujna 2021.||[[Stadion Daugava (Riga)|Daugavas stadions]], [[Riga]], [[Latvija]]||align=center|14.||{{NogRep|LAT}}||align=center|1:0||align=center|2:0||Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]]||align=center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2021/09/04/europe/wc-qualifying-europe/latvia/norway/3430161/ |title=Latvia vs. Norway 0–2: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=5. rujna 2021.}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|10.||rowspan=3|7. rujna 2021.||rowspan=3|[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]]||align=center rowspan=3|15.||rowspan=3|{{NogRep|GIB}} ||align=center|2:0||align=center rowspan=3|5:1||rowspan=3|Kvalifikacije za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]]||rowspan=3 align=center|&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2021/09/07/europe/wc-qualifying-europe/norway/gibraltar/3430166/ |title=Norway vs. Gibraltar 5–1: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=7. rujna 2021.}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|11.||align=center|3:0
|-
|align=center|12.||align=center|5:1
|-
|align=center|13.||25. ožujka 2022.||[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]]|| align=&quot;center&quot; |16.||{{NogRep|SLK}}||align=center|1:0||align=center|2:0||Prijateljska utakmica|| align=&quot;center&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2022/03/25/world/friendlies/norway/slovakia/3718385/ |title=Norway vs. Slovakia 2–0: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=29 March 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|14.||rowspan=2|29. ožujka 2022.||rowspan=2|[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]]|| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |17.||rowspan=2|{{NogRep|ARM}} ||align=center|1:0||align=center rowspan=2|9:0||rowspan=2|Prijateljska utakmica|| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2022/03/29/world/friendlies/norway/armenia/3717746/ |title=Norway vs. Armenia 9–0: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=29 March 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|15.||align=center|5:0
|-
|align=center|16.||2. lipnja 2022.||[[Stadion Crvena zvezda]], [[Beograd]], [[Srbija]]||align=center|18.||{{NogRep|SRB}}||align=center|1:0||align=center|1:0||[[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Liga nacija 2022./23. – Liga B]]||align=center|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://uk.soccerway.com/matches/2022/06/02/europe/uefa-nations-league/serbia/norway/3710458/|title=Serbia vs. Norway 0–1: Summary|website=Soccerway|publisher=Perform Group|access-date=2 June 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|17.||rowspan=2|5. lipnja 2022.||rowspan=2|[[Friends Arena]], [[Solna]], [[Švedska]] ||align=center rowspan=2|19.||rowspan=2|{{NogRep|ŠVE}} ||align=center|1:0||align=center rowspan=2|2:1 || rowspan=&quot;2&quot; |[[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Liga nacija 2022./23. – Liga B]]|| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2022/06/05/europe/uefa-nations-league/sweden/norway/3710461/ |title=Sweden vs. Norway 1–2: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=5 June 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|18.||align=center|2:0
|-
|align=center|19.||rowspan=2|12. lipnja 2022.||rowspan=2|[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |21.||rowspan=2|{{NogRep|ŠVE}} ||align=center|1:0||align=center rowspan=2|3:2 || rowspan=&quot;2&quot; |[[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Liga nacija 2022./23. – Liga B]]|| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://uk.soccerway.com/matches/2022/06/12/europe/uefa-nations-league/norway/sweden/3710464/ |title=Norway vs. Sweden 3–2: Summary |website=Soccerway |publisher=Perform Group |access-date=12 June 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|20.||align=center|2:0
|-
|align=center|21.||24. rujna 2022.||[[Stadion Stožice]], [[Ljubljana]], [[Slovenija]]||align=center|22.||{{NogRep|SLO}}||align=center|1:0||align=center|1:2||[[UEFA Liga nacija 2022./23.|UEFA Liga nacija 2022./23. – Liga B]]||align=center|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://uk.soccerway.com/matches/2022/09/24/europe/uefa-nations-league/slovenia/norway/3710466/|title=Slovenia vs. Norway 2–1: Summary|website=Soccerway|publisher=Perform Group|access-date=24 September 2022}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|22.||17. lipnja 2023.||[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]]||align=center|24.||{{NogRep|ŠKO}}||align=center|1:0||align=center|1:2||Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prvenstvo 2024.]]||align=center|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://int.soccerway.com/matches/2023/06/17/europe/european-championship-qualification/norway/scotland/3972561/|title= Norway vs. Scotland 1–2: Summary|website=Soccerway|publisher=Perform Group|access-date=17 June 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|23.||rowspan=2|20. lipnja 2023.||rowspan=2|[[Ullevaal Stadion]], [[Oslo]], [[Norveška]] || rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |25.||rowspan=2|{{NogRep|CIP}} ||align=center|2:0||align=center rowspan=2|3:1 || rowspan=&quot;2&quot; |Kvalifikacije za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europsko prventsvo 2024.]]|| rowspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; |&lt;ref&gt; {{cite web|url=https://int.soccerway.com/matches/2023/06/20/europe/european-championship-qualification/norway/cyprus/3972564/|title=Norway vs. Cyprus 3–1: Summary|website=Soccerway|publisher=Perform Group|access-date=20 June 2023}}&lt;/ref&gt;
|-
|align=center|24.||align=center|3:0
|}

== Priznanja ==
=== Individualna ===
* [[Europska Zlatna kopačka]]: 2022./23.&lt;ref name=&quot;European Sports Magazines z432&quot;/&gt;
* Proboj godine [[Eliteseriena]]: 2018.&lt;ref name=&quot;breakthrough award&quot;/&gt;
* Austrijski nogometaš godine: 2019.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=https://www.skysportaustria.at/erling-haaland-ist-oesterreichs-fussballer-des-jahres/ |title=Erling Haaland ist Österreichs Fußballer des Jahres |date=18. prosinca 2019. |website=Sky Sport Austria |access-date=25. svibnja 2020. |archive-date=11. lipnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200611174616/https://www.skysportaustria.at/erling-haaland-ist-oesterreichs-fussballer-des-jahres/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* Igrač sezone [[Austrijska Bundesliga|Austrijske Bundeslige]]: 2019./20.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Haaland erhielt Pokal als Österreichs Fußballer des Jahres |url=https://www.bundesliga.at/de/redaktion/news/19-20/haaland-spieler-des-jahres-2019/ |website=Bundesliga.at |date=24. siječnja 2020. |access-date=10. kolovoza 2021. |archive-date=10. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210810060124/https://www.bundesliga.at/de/redaktion/news/19-20/haaland-spieler-des-jahres-2019/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* Najbolji strijelac [[Svjetsko prvenstvo u nogometu do 20 godina|Svjetskog prvenstva do 20 godina]]: 2019.&lt;ref name=&quot;golden&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.fifa.com/u20worldcup/news/lee-lunin-headline-award-winners-at-poland-2019 |title=Lee, Lunin headline award winners at Poland 2019 |website=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=15. lipnja 2019. |access-date=16. lipnja 2019. |archive-date=17. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190617114851/https://www.fifa.com/u20worldcup/news/lee-lunin-headline-award-winners-at-poland-2019 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* Član idealnih 11 do 24 godine [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: 2019.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2635905.html |title=Champions League breakthrough team of 2019 |date=30. prosinca 2019. |publisher=UEFA |access-date=25. siječnja 2020. |archive-date=30. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191230124127/https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2635905.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* Najbolji igrač sezone [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundeslige]]: 2020./21.&lt;ref name=&quot;goal21&quot;/&gt;
* Igrač mjeseca Bundeslige: siječanj 2020.,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bundesliga Player of the Month |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/player-of-the-month-2019-20-ea-sports-fifa-20-6883 |publisher=Bundesliga |access-date=14. veljače 2020. |archive-date=4. travnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200404161121/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/player-of-the-month-2019-20-ea-sports-fifa-20-6883 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; studeni 2020.,&lt;ref name=&quot;November POTM&quot;&gt;{{cite web |title=Erling Haaland named Bundesliga Player of the Month for November |url=https://bulinews.com/news/6934/erling-haaland-named-bundesliga-player-the-month-for-november |website=BuliNews.com |date=18. prosinca 2020. |access-date=19. prosinca 2020. |archive-date=18. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201218172129/https://bulinews.com/news/6934/erling-haaland-named-bundesliga-player-the-month-for-november |url-status=live}}&lt;/ref&gt; travanj 2021.,&lt;ref&gt;{{cite web |title=Erling Haaland named April Player of the Month! |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/player-of-the-month-vote-fifa-21-ea-sports-20-21-season-13184 |publisher=Bundesliga |date=5. svibnja 2021. |access-date=9. svibnja 2021.}}&lt;/ref&gt; kolovoz 2021.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Bundesliga Player of the Month |publisher=Bundesliga |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/player-of-the-month-vote-fifa-22-ea-sports-21-22-season-17213 |url-status=live |access-date=15 November 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210917185124/https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/player-of-the-month-vote-fifa-22-ea-sports-21-22-season-17213 |archive-date=17 September 2021}}&lt;/ref&gt;
* Mladi igrač mjeseca Bundeslige: siječanj 2020., veljača 2020.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bundesliga Rookie Award |publisher=Bundesliga |url=https://www.rookie-award.com/en |access-date=10. veljače 2020. |archive-date=3. studenoga 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191103222706/https://www.rookie-award.com/en |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Gol mjeseca Bundeslige: rujan 2021.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Bundesliga Goal of the Month|url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/goal-of-the-month-vote-2021-22-17205|access-date=18 November 2021|publisher=Bundesliga}}&lt;/ref&gt;
* Član momčadi sezone Bundeslige prema [[Vereinigung der Vertragsfußballspieler|VDV-u]]: 2019./20.,&lt;ref name=&quot;20VDV&quot;&gt;{{cite web |title=Die VDV 11 2019/2020 – Robert Lewandowski zum VDV-Spieler der Saison gewählt |url=https://www.spielergewerkschaft.de/de/Aktionen/VDV11.htm |access-date=15 November 2022 |publisher=VDV |language=de |archive-date=18 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210118223031/https://www.spielergewerkschaft.de/de/Aktionen/VDV11.htm |url-status=live }}&lt;/ref&gt; 2020./21.,&lt;ref name=&quot;21VDV&quot;&gt;{{cite web |date=2 June 2021 |title=Robert Lewandowski zum VDV-Spieler der Saison gewählt |url=https://www.spielergewerkschaft.de/de/VDV/Aktuelles/Detail/1347/Aktuelles-%7C-Meldung-%7C-VDV-11-2020%2F2021.htm |access-date=15 November 2022 |publisher=VDV |language=de |archive-date=2 June 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210602214747/https://www.spielergewerkschaft.de/de/VDV/Aktuelles/Detail/1347/Aktuelles-%7C-Meldung-%7C-VDV-11-2020%2F2021.htm |url-status=live }}&lt;/ref&gt; 2021./22.&lt;ref&gt;{{cite web |date=25 May 2022 |title=Christopher Nkunku zum VDV-Spieler der Saison gewählt |url=https://www.spielergewerkschaft.de/de/VDV/Aktuelles/Detail/1487/Christopher%20Nkunku%20zum%20VDV-Spieler%20der%20Saison%20gew%C3.htm |access-date=15 November 2022 |publisher=VDV |language=de |archive-date=4 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230204201638/https://www.spielergewerkschaft.de/de/VDV/Aktuelles/Detail/1487/Christopher%20Nkunku%20zum%20VDV-Spieler%20der%20Saison%20gew%C3.htm |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* Član momčadi sezone Bundeslige prema [[Kicker-Sportmagazin|kickeru]]: 2020./21.,&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/team-of-the-season-2021-vote-fifa-21-ea-sports-haaland-lewandowski-overview-4204 |title=The 2020/21 Bundesliga Team of the Season! |publisher=Bundesliga |date=15. svibnja 2021. |access-date=17. svibnja 2021.}}&lt;/ref&gt; 2021./22.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bundesliga.com/en/bundesliga/news/ea-sports-team-of-the-season-2021-22-overview-19624 |title=The EA Sports Bundesliga Team of the Season 2021/22 is here! |publisher=Bundesliga |date=13 May 2022 |access-date=13 May 2022}}&lt;/ref&gt;
* Igrač godine [[Engleska|Engleske]] prema [[Football Writers' Association|FWA-u]]: 2022./23.&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65568277|title=Erling Haaland and Sam Kerr win Football Writers' Association awards|publisher=BBC Sport|date=12 May 2023|access-date=12 May 2023|archive-date=12 May 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230512100616/https://www.bbc.co.uk/sport/football/65568277|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* Igrač sezone [[FA Premier liga|Premier lige]]: 2022./23.&lt;ref name=&quot;PremProfile&quot;/&gt;
* Mladi igrač sezone Premier lige: 2022./23.&lt;ref name=&quot;PremProfile&quot;/&gt;
* Zlatna kopačka Premier lige: 2022./23.&lt;ref name=&quot;PremProfile&quot;/&gt;
* Igrač mjeseca [[FA Premier liga|Premier lige]]: kolovoz 2022., travanj 2023.&lt;ref name=&quot;PremProfile&quot;/&gt;
* Igrač mjeseca Premier lige prema navijačima: kolovoz 2022.,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Kelsey |first=George |date=21 September 2022 |title=Haaland wins PFA Fans' Player of the Month award |url=https://www.mancity.com/news/mens/erling-haaland-wins-pfa-fans-player-of-the-month-award-63799354 |access-date=12 December 2022 |website=Manchester City |archive-date=4 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230204201643/https://www.mancity.com/news/mens/erling-haaland-wins-pfa-fans-player-of-the-month-award-63799354 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; rujan 2022.,&lt;ref&gt;{{Cite web |date=14 October 2022 |title=Haaland wins another PFA Fans' Player of the Month award |url=https://www.mancity.com/news/mens/haaland-wins-pfa-fans-september-award-63801349 |access-date=12 December 2022 |publisher=Manchester City F.C. |archive-date=4 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230204202145/https://www.mancity.com/news/mens/haaland-wins-pfa-fans-september-award-63801349 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; prosinac 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=19 January 2023 |title=The winner of the PFA Vertu Motors Premier League Fans' Player of the Month - December |url=https://www.90min.com/posts/the-winner-of-the-pfa-vertu-motors-premier-league-fans-player-of-the-month-december-2022 |access-date=19 January 2023 |website=90min.com |archive-date=4 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230204202144/https://www.90min.com/posts/the-winner-of-the-pfa-vertu-motors-premier-league-fans-player-of-the-month-december-2022 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* Član momčadi godine prema izboru [[European Sports Media|ESM-a]]: 2019./20.&lt;ref&gt;{{cite news |title=ESM reveal Team of the Year for 2019/20 |url=https://www.marca.com/en/football/international-football/2020/08/31/5f4d437d268e3e985e8b4577.html |newspaper=Marca |date=31. kolovoza 2020. |access-date=31. kolovoza 2020.}}&lt;/ref&gt;
* Član momčadi svijeta do 20 godina prema [[IFFHS|IFFHS-u]]: 2020.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.iffhs.com/posts/1036%26ved%3D2ahUKEwjYi-TBkNb0AhUIUWwGHecyBNkQFnoECAQQAQ%26usg%3DAOvVaw1KsuRLOkdvcpMgQgM2DzGA|title=WORLD YOUTH TEAM OF THE YEAR 2020 (U20)|publisher=IFFHS|date=3 April 2021|accessdate=9 December 2021|archive-date=2022-09-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20220925103448/https://www.iffhs.com/posts/1036%26ved%3D2ahUKEwjYi-TBkNb0AhUIUWwGHecyBNkQFnoECAQQAQ%26usg%3DAOvVaw1KsuRLOkdvcpMgQgM2DzGA|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* [[Zlatni dječak]]: 2020.&lt;ref name=&quot;Golden Boy&quot;&gt;{{cite web |date=21. studenoga 2020. |title=Erling Haaland beats Sancho, Ansu Fati to the 2020 Golden Boy award |url=https://futaa.com/article/216531/erling-haaland-beats-sancho-ansu-fati-to-the-2020-golden-boy-award |access-date=21. studenoga 2020. |publisher=futaa |archive-date=21. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201121044434/https://futaa.com/article/216531/erling-haaland-beats-sancho-ansu-fati-to-the-2020-golden-boy-award |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* Norveški nogometaš godine: 2020.,&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://as.com/futbol/2020/12/20/internacional/1608489832_114934.html |title=Erling Braut Haaland ha sido galardonado con el Balón de Oro noruego 2020 |publisher=AS |date=20. prosinca 2020. |accessdate=21. prosinca 2020. |archive-date=20. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201220213655/https://as.com/futbol/2020/12/20/internacional/1608489832_114934.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt; 2021.,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.fotball.no/tema/nff-nyheter/2022/gullballen-til-graham-hansen-og-haaland/|website=fotball.no|title=Gullballen til Graham Hansen og Haaland|date=12 January 2022|access-date=27 December 2022|language=no|archive-date=4 February 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230204201644/https://www.fotball.no/tema/nff-nyheter/2022/gullballen-til-graham-hansen-og-haaland/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; 2022.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://kommunikasjon.ntb.no/pressemelding/gullballen-2022-til-haaland-og-reiten?publisherId=13368962&amp;releaseId=17954020|website=kommunikasjon.ntb.no|title=Gullballen 2022 til Haaland og Reiten|date=25 January 2023|access-date=28 February 2023|language=no|archive-date=28 February 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230228035010/https://kommunikasjon.ntb.no/pressemelding/gullballen-2022-til-haaland-og-reiten?publisherId=13368962&amp;releaseId=17954020|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* Norveški sportaš godine: 2020.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Braut Haaland vant sportsjournalistenes pris |url=https://www.dagsavisen.no/sport/2020/12/31/braut-haaland-vant-sportsjournalistenes-pris/ |publisher=Dagsavisen |date=31. prosinca 2020. |access-date=4. kolovoza 2021.}}&lt;/ref&gt;
* Član momčadi sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=UEFA Champions League Squad of the Season |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0269-12688c451cdd-b6efcb4ce948-1000--champions-league-all-star-squad/ |publisher=UEFA |date=31. svibnja 2021. |access-date=1. lipnja 2021.}}&lt;/ref&gt; [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b47300272-09e23ed6220b-1000--2022-23-team-of-the-season/|title=2022/23 UEFA Champions League Team of the Season|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations|date=11 June 2023|access-date=11 June 2023|archive-date=11 June 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230611172223/https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0282-183b47300272-09e23ed6220b-1000--2022-23-team-of-the-season/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* Napadač sezone UEFA Lige prvaka: [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]]&lt;ref name=&quot;UCL forward&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/026c-1317bed66b10-0c90556ae125-1000--forward-of-the-season-haaland/ |title=Champions League Forward of the Season: Erling Haaland |publisher=UEFA |date=26. kolovoza 2021. |access-date=26. kolovoza 2021.}}&lt;/ref&gt;
* Najbolji strijelac UEFA Lige prvaka: [[UEFA Liga prvaka 2020./21.|2020./21.]]&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0262-10b6b6f4cee3-e1d53635e6e4-1000--champions-league-top-scorer-haaland-finishes-out-in-front/amp/|title=Champions League top scorer: Haaland finishes out in front|date=29 May 2021|publisher=UEFA|accessdate=28 December 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211228230439/https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0262-10b6b6f4cee3-e1d53635e6e4-1000--champions-league-top-scorer-haaland-finishes-out-in-front/amp/|archive-date=2021-12-28|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*Najbolji strijelac [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2020./21.|2020./21.]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=UEFA Nations League Top Scorers|url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/nations-league/top-scorers|access-date=11 October 2021|website=BBC Sport}}&lt;/ref&gt; [[UEFA Liga nacija 2022./23.|2022./23.]]&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/027f-176ded810a4e-918ede06a9a8-1000--2022-23-nations-league-top-scorers-haaland-and-mitrovic/|title=2022/23 Nations League top scorers: Haaland and Mitrović|date=18 June 2023|publisher=UEFA|access-date=18 June 2023}}&lt;/ref&gt;
*[[FIFA FIFPro World11]]: 2021.,&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite web | url = https://fifpro.org/en/industry/world-11/2020-2021-men-s-fifa-fifpro-world-11-revealed | title = 2020–2021 Men's FIFA FIFPRO World 11 revealed | website = fifpro.org | date = 17 January 2022 | access-date = 17 January 2022 | archive-date = 18. siječnja 2022. | archive-url = https://web.archive.org/web/20220118005811/https://www.fifpro.org/en/industry/world-11/2020-2021-men-s-fifa-fifpro-world-11-revealed | url-status = dead }}&lt;/ref&gt; 2022.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=27 February 2023 |title=Messi makes World 11 history as Benzema earns maiden inclusion |url=https://www.fifa.com/fifaplus/en/articles/fifpro-mens-world-11-2022-benzema-cancelo-casemiro-courtois-de-bruyne-haaland-hakimi-mbappe-messi-modric-van-dijk |access-date=28 February 2023 |website=FIFA |publisher=Fédération Internationale de Football Association |archive-date=27 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230227214011/https://www.fifa.com/fifaplus/en/articles/fifpro-mens-world-11-2022-benzema-cancelo-casemiro-courtois-de-bruyne-haaland-hakimi-mbappe-messi-modric-van-dijk |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* Član [[IFFHS|IFFHS-ove]] momčadi svijeta: 2022.&lt;ref&gt;{{cite web|date=11 January 2023|title=IFFHS MEN'S WORLD TEAM 2022|url=https://www.iffhs.com/posts/2465|access-date=11 January 2023|website=IFFHS|archive-date=11 January 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230111083043/https://iffhs.com/posts/2465|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* Igrač sezone [[Manchester City F.C.|Manchester Cityja]]: 2022./23.&lt;ref&gt;{{cite news |last=Clayton |first=David |date=12 June 2023 |title=Haaland wins Etihad Player of the Season Vote |url=https://www.mancity.com/news/mens/etihad-player-of-the-season-winner-announced-63822162 |access-date=12 June 2023 |publisher=Manchester City F.C.}}&lt;/ref&gt;

=== Klupska ===
;Red Bull Salzburg
* [[Austrijska Bundesliga]]: 2018./19., 2019./20.&lt;ref name=&quot;Soccerway&quot;/&gt;
* [[Austrijski nogometni kup]]: 2018./19.&lt;ref name=&quot;Soccerway&quot;/&gt;

;Borussia Dortmund
* [[DFB-Pokal]]: 2020./21.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.kicker.de/leipzig-gegen-dortmund-2021-dfb-pokal-4704927/aufstellung |title=DFB-Pokal 2020/21, Finale in Berlin: RB Leipzig 1:4 Borussia Dortmund: Takt. aufstellung |website=kicker |publisher=Olympia-Verlag |access-date=13. svibnja 2021.}}&lt;/ref&gt;

'''Manchester City'''
* [[FA Premier liga|Premier liga]]: 2022./23.&lt;ref name=&quot;PremProfile&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.premierleague.com/players/65970/Erling-Haaland/overview |title=Erling Haaland |publisher=Premier League |access-date=25 June 2023 |archive-date=9 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220809064957/https://www.premierleague.com/players/65970/Erling-Haaland/overview |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* [[FA kup]]: 2022./23.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65785637 |title=Manchester City 2–1 Manchester United |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=3 June 2023 |access-date=3 June 2023 |archive-date=2 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230602230358/https://www.bbc.co.uk/sport/football/65785637 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* [[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/65845807 |title=Manchester City 1–0 Inter Milan |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=10 June 2023 |access-date=10 June 2023 |archive-date=10 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230610003917/https://www.bbc.co.uk/sport/football/65845807 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
* [[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2023.|2023.]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefasupercup/match/2037792--man-city-vs-sevilla/ |title=Manchester City 1–1(5-4p) Sevilla |date=17 August 2023}}&lt;/ref&gt;

=== Reprezentativna ===
;Norveška do 17
* Syrenka kup: 2016.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.fotball.no/landslag/norge-gutter-16/2016/g16-disse-starter-mot-romania/ |title=G16: Historisk finaleseier |publisher=Norveški nogometni savez |date=3. rujna 2016. |access-date=8. ožujka 2020. |archive-date=21. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200221160036/https://www.fotball.no/landslag/norge-gutter-16/2016/g16-disse-starter-mot-romania/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat}}
* [https://www.bvb.de/eng/Teams/First-Team/Erling-Haaland Profil], [[Borussia Dortmund]]
* [https://www.fotball.no/fotballdata/person/profil/?fiksId=3608320 Profil], [[Norveški nogometni savez]]
* [https://www.transfermarkt.de/erling-haaland/profil/spieler/418560 Profil], [[Transfermarkt]]

{{Sastav Norveška 2026 SP}}
{{Europska Zlatna kopačka}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}}
{{Najbolji strijelci FA Premier lige}}
{{Najbolji strijelci UEFA Lige nacija}}
{{Igrač godine World Soccera}}
{{Trofej Gerda Müllera}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|2000||Haaland, Erling}}

[[Kategorija:Norveški fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Red Bull Salzburga]]
[[Kategorija:Fudbaleri Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]]</text>
      <sha1>ifpq6bxtkxdp2lalde844zei9cpwnld</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Ptica soko</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4725507</id>
    <revision>
      <id>42695672</id>
      <parentid>42695665</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:18:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42695672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="269" sha1="dz2vnz78omhu5zsqs3io07x8brdomtz" xml:space="preserve">Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje

''[[Leonhard Euler|Leonard Ojler]]''
[[Datoteka:5-generalized-2-orthoplex skew.svg|mini]]

[[Korisnik:Ptica soko/Doprinosi|Doprinosi]]

[[Korisnik:Ptica soko /|U izradi 1]] -

[[Korisnik:Ptica soko /|  Igralište 1]] -</text>
      <sha1>dz2vnz78omhu5zsqs3io07x8brdomtz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695675</id>
      <parentid>42695672</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:29:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42695675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="309" sha1="k35ts21drv2dpuhhtukqaazkamvpmre" xml:space="preserve">Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje

''[[Leonhard Euler|Leonard Ojler]]''
[[Datoteka:5-generalized-2-orthoplex skew.svg|mini]]

[[Korisnik:Ptica soko/Doprinosi|Doprinosi]]

[[Korisnik:Ptica soko /|U izradi 1]] -

[[Korisnik:Ptica soko /|U izradi 2]] -

[[Korisnik:Ptica soko /|  Igralište 1]] -</text>
      <sha1>k35ts21drv2dpuhhtukqaazkamvpmre</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695679</id>
      <parentid>42695675</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:40:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42695679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="319" sha1="p241unu3y35ve3m4cql4obux0pyssz6" xml:space="preserve">Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje

''[[Leonhard Euler|Leonard Ojler]]''
[[Datoteka:5-generalized-2-orthoplex skew.svg|mini]]

[[Korisnik:Ptica soko/Doprinosi|Doprinosi]]

[[Korisnik:Ptica soko /|U izradi 1]] -

[[Korisnik:Ptica soko /Hiperkocka|U izradi 2]] -

[[Korisnik:Ptica soko /|  Igralište 1]] -</text>
      <sha1>p241unu3y35ve3m4cql4obux0pyssz6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695719</id>
      <parentid>42695679</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:25:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42695719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="334" sha1="sabvrhaf9njg5ry5vmkk37gc6h54vwx" xml:space="preserve">Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje

''[[Leonhard Euler|Leonard Ojler]]''
[[Datoteka:5-generalized-2-orthoplex skew.svg|mini]]

[[Korisnik:Ptica soko/Doprinosi|Doprinosi]]

[[Korisnik:Ptica soko/U izradi 1|U izradi 1]] -

[[Korisnik:Ptica soko/Hiperkocka|U izradi 2]] -

[[Korisnik:Ptica soko/igralište|Igralište 1]] -</text>
      <sha1>sabvrhaf9njg5ry5vmkk37gc6h54vwx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695741</id>
      <parentid>42695719</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T14:39:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42695741</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="328" sha1="o2t196whldpfbd17p4uoezpv4sj6sbs" xml:space="preserve">Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje

''[[Leonhard Euler|Leonard Ojler]]''
[[Datoteka:5-generalized-2-orthoplex skew.svg|mini]]

[[Korisnik:Ptica soko/Doprinosi|Doprinosi]]

[[Korisnik:Ptica soko/U izradi 1|U izradi 1]] -

[[Korisnik:Ptica soko/Hiperkocka|U izradi 2]] -

[[Korisnik:Ptica soko/sandbox|sandbox 1]] -</text>
      <sha1>o2t196whldpfbd17p4uoezpv4sj6sbs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695742</id>
      <parentid>42695741</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T14:44:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42695742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="336" sha1="8t5hbcjsyjtu5de1yqctc69dkx4hpcr" xml:space="preserve">Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje

''[[Leonhard Euler|Leonard Ojler]]''
[[Datoteka:5-generalized-2-orthoplex skew.svg|mini]]

[[Korisnik:Ptica soko/Doprinosi|Doprinosi]]

[[Korisnik:Ptica soko/U izradi 1|U izradi 1]] -

[[Korisnik:Ptica soko/Hiperkocka|U izradi 2]] -

[[Korisnik:Ptica soko/ igralište| igralište 1]] -</text>
      <sha1>8t5hbcjsyjtu5de1yqctc69dkx4hpcr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695748</id>
      <parentid>42695742</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:08:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42695748</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="288" sha1="9j473p1jf0afh6978vjdymby2boqrqr" xml:space="preserve">Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje

''[[Leonhard Euler|Leonard Ojler]]''
[[Datoteka:5-generalized-2-orthoplex skew.svg|mini]]

[[Korisnik:Ptica soko/Doprinosi|Doprinosi]]


[[Korisnik:Ptica soko/Hiperkocka|U izradi 2]] -

[[Korisnik:Ptica soko/ igralište| igralište 1]] -</text>
      <sha1>9j473p1jf0afh6978vjdymby2boqrqr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695786</id>
      <parentid>42695748</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:47:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42695786</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="288" sha1="18vr2xwjknnfawd2r4abvrddk5abgtn" xml:space="preserve">Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje

''[[Leonhard Euler|Leonard Ojler]]''
[[Datoteka:5-generalized-2-orthoplex skew.svg|mini]]

[[Korisnik:Ptica soko/Doprinosi|Doprinosi]]


[[Korisnik:Ptica soko/Hiperkocka|U izradi 1]] -

[[Korisnik:Ptica soko/ igralište| igralište 1]] -</text>
      <sha1>18vr2xwjknnfawd2r4abvrddk5abgtn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695796</id>
      <parentid>42695786</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T15:53:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>ovako... ne onako, ne diraj, molim te, više ove poveznice</comment>
      <origin>42695796</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="287" sha1="civtaylyjtnszlv1k3vahxq939e6hjg" xml:space="preserve">Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje

''[[Leonhard Euler|Leonard Ojler]]''
[[Datoteka:5-generalized-2-orthoplex skew.svg|mini]]

[[Korisnik:Ptica soko/Doprinosi|Doprinosi]]


[[Korisnik:Ptica soko/Hiperkocka|U izradi 1]] -

[[Korisnik:Ptica soko/igralište| igralište 1]] -</text>
      <sha1>civtaylyjtnszlv1k3vahxq939e6hjg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696064</id>
      <parentid>42695796</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T09:42:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42696064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="455" sha1="3xc6zo4by35tqdtz6kyhiyks87uwyxi" xml:space="preserve">Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje''[[Leonhard Euler|Leonard Ojler]]''

Život je ono što ti se dešava dok si zauzet praveći druge planove. – ''[[John Lennon]]''

Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu. – ''[[Mahatma Gandhi]]''
[[Datoteka:5-generalized-2-orthoplex skew.svg|mini]]

[[Korisnik:Ptica soko/Doprinosi|Doprinosi]]


[[Korisnik:Ptica soko/Hiperkocka|U izradi 1]] -

[[Korisnik:Ptica soko/igralište| igralište 1]] -</text>
      <sha1>3xc6zo4by35tqdtz6kyhiyks87uwyxi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arnulfo Arias</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725614</id>
    <revision>
      <id>42695704</id>
      <parentid>42694990</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T12:52:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Treći predsjednički mandat */</comment>
      <origin>42695704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17877" sha1="ptzx32vktd9u0vu6jkxwzhvgsuiu67o" xml:space="preserve">{{Infokutija nosilac funkcije
| ime                   = Arnulfo Arias
| slika                 = A. Arias President of Panama (cropped).jpg
| veličina              = &lt;!-- samo kada je apsolutno nužno --&gt;
| opis                  = 
&lt;!-- Funkcija (može biti do 10) --&gt;
| položaj               = 12. [[predsjednik Paname]]
| tip1                  = političar
| mandat_start          = [[1. listopada]] [[1940.]]
| mandat_kraj           = [[9. listopada]] [[1941.]]
| zamjenik-tip          = [[Potpredsjednik Paname|Izabrani predsjednik]]
| zamjenik              = {{nowrap|{{ubl|[[José Pezet Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[Ernesto Jaén Guardia]] {{small|(drugi)}}|[[Aníbal Ríos Delgado]] {{small|(treći)}}}}}}
| prethodnik            = ''[[Augusto Samuel Boyd]]'' {{small|(v.d.)}}
| nasljednik            = [[Ricardo Adolfo de la Guardia ]]

| položaj2               = 17. [[predsjednik Paname]]
| tip2                  = političar
| mandat_start2          = [[24. studenog]] [[1949.]]
| mandat_kraj2           = [[9. svibnja]] [[1951.]]
| potpredsjednik2        = {{ubl|[[Alcibíades Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[José Ramón Guizado]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik2            = [[Roberto F. Chiari]]
| nasljednik2            = [[Alcibíades Arosemena]]

| položaj3               = 25. [[predsjednik Paname]]
| tip3                  = političar
| mandat_start3          = [[1. listopada|1.]]
| mandat_kraj3           = [[11. listopada]] [[1968.]]
| potpredsjednik3        = {{ubl|[[Raúl Arango Navarro]] {{small|(prvi)}}|[[José Dominador Bazán]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik3            = [[Marco Aurelio Robles]]
| nasljednik3            = {{ubl|''[[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]]'' / ''[[Bolívar Urrutia]]''|{{small|(čelnici privremene hunte)}}|[[Omar Torrijos]]|{{small|(vrhovni vođa revolucije)}}}}
&lt;!-- Biografske informacije --&gt;
| puno ime              = Arnulfo Arias Madrid
| posthumno ime         =
| datum rođenja         = {{Datum rođenja|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto rođenja        = {{flagicon|PAN}} [[Penonomé]], [[Panama]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Kolumbija}})}}
| datum smrti           = {{Datum smrti i dob|1988|8|10|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto smrti          = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[Sjedinjene Države]]}}
| datum pokopa          =
| mjesto pokopa         =
| stranka               = [[Panamistička stranka]] {{small|(1940–1988)}}&lt;br&gt;{{Collapsible list2|titlestyle= background:#E4DCF6; text-align: center; border: 1px solid #667766; | title = Ostale stranke i organizacije |1 = {{nowrap|Revolucionarna stranka {{small|(1948–1952)}}&lt;br&gt;Nacionalna unija {{small|(1952–1968)}}&lt;br&gt;Opozicijski demokratski savez {{small|(1983–1984)}}}}}}
| alma_mater            = [[Univerzitet Harvard|Harvard]]
| zanimanje             = liječnik, političar
| otac                  = Antonio Arias 
| majka                 = Carmen Madrid
| supruga               = {{plainlist|
* {{marriage|Ana Matilde Linares|1927|1955|end=died}}
* {{marriage|[[Mireya Moscoso]]|1969|&lt;!-- Omission per Template:Marriage instructions --&gt;}}
}}
| partneri              = 
| djeca                 = Gerardo Edilberto Arias {{small|(posvojenje)}}
| vjera                 = [[katolicizam]]
| potpis                = 
| fusnote               = 
}}
'''Arnulfo Arias Madrid''' ([[Penonomé]], [[15. kolovoza]] [[1901.]] – [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[10. kolovoza]] [[1988.]]), [[Panama|panamski]] političar, liječnik i pisac koji je u tri navrata bio [[predsjednik Paname]]. Arias nijedan od svojih mandata nije odradio do kraja jer je svaki put bio svrgnut u [[Puč|vojnom udaru]] te je tijekom cijele svoje političke karijere imao vrlo zategnut odnos s vojnim snagama. Arias je iznimno kontroverzna ličnost u povijesti panamske politike, a njegovi su predsjednički mandati bili obilježeni korupcijom, nepotizmom i autokratskim tendencijama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation |last=Conniff |first=Michael |chapter=Panama since 1903 |date=1990 |title=The Cambridge History of Latin America |volume=7: Latin America since 1930: Mexico, Central America and the Caribbean |pages=601–642 |editor-last=Bethell |editor-first=Leslie |chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/abs/cambridge-history-of-latin-america/panama-since-1903/A3CA0E28E66886FD85EA8C2182B47953 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/chol9780521245180.015 |isbn=978-0-521-24518-0|chapter-url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Arias je diplomirao medicinu na [[Univerzitet Harvard|Harvadu]], a političku karijeru započeo je kao podrška predsjedničkoj kandidaturi svoga brata, [[Harmodio Arias|Harmodija Ariasa]]; kada je Harmodio postao predsjednik, Arnulfo je postao ministar poljoprivrede i ministar javnih radova, kao i izvanredni izaslanik te opunomoćeni ministar pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]]. Kasnije se i sam politički aktivirao te je zanisvao svoju politiku upozoravajući na opasnosti koje dolaze od panamske vojske. 

== Rani život i obrazovanje ==
 
Arnulfo Arias rođen je [[15. kolovoza]] [[1901.]] godine u [[Penonomé]]u,&lt;ref name=Republica&gt;[https://web.archive.org/web/20071021032858/http://www.pa/secciones/patria/arnulfoarias.htm Biography on the website of the Government of the Republic of Panama]&lt;/ref&gt; kao sin Antonija Ariasa i Carmen Madrid. Rođen je kao najmlađi od šestoro djece, a njegovi braća i sestre bili su Gerardo, Eudocia, [[Harmodio Arias|Harmodio]] i Carmen. Obitelj mu je bila dobrostojeća buržoazija, a živjeli su u četvrti Foresteros u [[Penonomé]]u. Osnovno obrazovanje dobio je od francuske Krščanske braće (danas je to koledž La Salle) u svom rodnom gradu,&lt;ref&gt;{{cite book |last=Conte Porras |first=Jorge |author-link=Jorge Conte Porras |title=Réquiem por la revolución |url=https://books.google.com.pa/books/about/Requiem_por_la_Revoluci%C3%B3n.html?id=Fh9qAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |language=Spanish |year=1990 |publisher=Litografía e Imprenta LIL |location=[[Costa Rica]] |oclc=252866653 |pages=29–32}}&lt;/ref&gt; a srednju je školu završio u [[New York (grad)|New Yorku]]. Nakon toga upisao je studij medicine, studiravši na [[Univerzitet u Chicago|Chicagu]] i [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], a na potonjem je i diplomirao. Postao je prvi Panamac koji je diplomirao s akademskim priznanjima na ovim sveučilištima. Kasnije je specijalizirao psihijatriju, opstetriciju i endokrinologiju. 

U Panamu se vratio [[1925.]] godine te se pridružio nacionalističkoj organizaciji ''[[Acción Comunal]]''. Dvije godine kasnije vjenčao se s Anom Matilde Linares, s kojom je bio u braku sve do njezine smrti [[1955.]] godine. Dana [[2. siječnja]] [[1931.]] godine sudjelovao je u [[Državni udar u Panami 1931.|državnom udaru]] u kojem je svrgnut liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], a zamijenio ga je [[Ricardo J. Alfaro]].

== Politička karijera ==

Nacionalistička organizacija ''Acción Comunal'' gradila je svoju popularnost na rastućem nezadovoljstvu panamskog naroda, među kojim je jačao sentiment da je Panama postala &quot;vazalna država&quot; [[SAD|Sjedinjenih Država]], čiji je utjecaj u zemlji sve više jačao. Početak političke karijere Arnulfa Ariasa bio je vezan uz njegova brata [[Harmodio Arias|Harmodija]], koji je [[1931.]] godine nakratko bio vršitelj dužnosti [[Predsjednik Paname|predsjednika Paname]] i to nakon što je njegov prethodnik, liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], svrgnut u puču koji je pokrenula upravo organizacija ''Acción Comunal''. Godine [[1932.]] pomogao je bratu da bude izabran za predsjednika na izborima. Za vrijeme bratova mandata, Arnulfo je bio ministar poljoprivrede i javnih radova. Bratov nasljednik, [[Juan Demóstenes Arosemena]], imenovao ga je [[1936.]] godine izvanrednim izaslanikom te opunomoćenim ministrom pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]], dužnosti koje je obavljao do [[1939.]] godine; jedno je vrijeme bio i panamski delegat pri [[Liga naroda|Ligi naroda]].  

=== Prvi predsjednički mandat i egzil ===
[[File:Arnulfo Arias tomando posesión de la presidencia en 1940.jpg|frame|left|Arnulfo Arias priseže za predsjednika [[1. prosinca]] [[1940.]] godine.]]
Po povratku u Panamu, Arias je [[1940.]] godine velikom većinom izabran za predsjednika, što je bila posljedica činjenice da je njegov protukandidat, [[Ricardo J. Alfaro]], odustao zbog nasilja usmjerenog prema njemu i njegovim pristašama. Arias je tada javno predstavio svoju panamističku doktrinu ([[španjolski]]: ''doctrina panameñista''), nacionalističku ideologiju koja se bazirala na odbijanju bilo kakvog stranog intervencionizma te jačanju nacionalnih vrijednosti, a koja je nastala pod utjecajem sličnih nacionalističkih ideja iz tog perioda.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/arnulfo_arias.html|title=Arnulfo Arias - MSN Encarta &lt;!--Generado por Muro Bot. Puedes ayudar a rellenar esta plantilla--&gt;|access-date=2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090828233447/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/Arnulfo_Arias.html|archive-date=28 August 2009}}&lt;/ref&gt; 

U prvoj godini svog mandata, Arias je pokrenuo niz značajnih reformi s ciljem modernizacije zemlje. Svakako najznačajniji potez u njegovom mandatu bilo je donošenje [[Ustav Paname (1941)|novog ustava]] [[1941.]] godine,&lt;ref name=Republica/&gt;&lt;ref name=Critica&gt;[https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html Editora Panamá América - ''Historia de Panamá'']&lt;/ref&gt; kojim su [[Biračko pravo žene|žene prvi put dobile pravo glasa]] u Panami.&lt;ref name=Critica/&gt; Uz to, proveo je nacionalizaciju maloprodaje, regulirao je pravnu profesiu, bankarski sustav i trgovinu, uveo je papirnate novčanice koje je počela izdavati [[Narodna banka Paname|Narodna banka]] te utemeljio Fond socijalne sigurnosti i Poljoprivredno-industrijsku banku.&lt;ref name=Critica/&gt; Međutim, kako je Arias postao predsjednik nakon što je [[Drugi svjetski rat]] već bio počeo, suočio se s američkim zahtjevima nedugo prije njihovog ulaska u rat u prosincu [[1941.]] godine; dosljedan svojoj doktrini, Arias je odbio američke zahtjeve, što će dovesti do novog vala nezadovoljstva u Panami. 

Arias je u listopadu [[1941.]] godine iznenada napustio Panamu i otišao za [[Kuba|Kubu]] bez da je obavijestio [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]]; točan razlog njegovog iznenadnog odlaska nije poznat, pri čemu je moguće da je išao na Kubu radi liječenja ili radi susreta s tamošnjim uglednicima. Iskoristivši iznenadnu situaciju, [[Ricardo Adolfo de la Guardia]] izveo je [[Državni udar u Panami 1941.|državni udar]] uz pomoć sigurnosnih snaga te je preuzeo dužnosti predsjednika. Novi predsjednik isprva nije suspendirao Ariasov ustav, ali je nakon niza pritisaka [[1944.]] godine donesen zakon kojim je ustav iz [[1941.]] godine stavljen izvan snage, uz izuzetak odredbi koje su se odnosile na sudbenu vlast i javnog tužitelja. Arias je, istovremeno, ostao u egzilu. 

Arnulfo Arias bio je otvoreni nacionalist, a kako je na čelu Paname bio u osjetljivom ratnom periodu, činjenica da je bio ambasador u [[Fašistička Italija|fašističkoj Italiji]] navodila je neke da ga smatraju pobornikom [[Sile Osovine|Sila Osovine]]. Neki povjesničari smatraju kako je [[Franklin Delano Roosevelt]] podržavao njegovo svrgavanje s mjesta predsjednika.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Araúz |first=Celestino Andrés |title=Arnulfo Arias Madrid |url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |work=Historia de Panamá |publisher=Editora Panama America |access-date=10 March 2012 |language=es |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |archive-date=21 March 2012 }}&lt;/ref&gt; 

Arias je u egzilu bio do [[1945.]] godine, kada se vratio u Panamu, kada ulazi u konflikt sa sigurnosnim snagama (vojskom i policijom), koji će obilježiti njegovo političko djelovanje do kraja njegove političke karijere. Tri godine kasnije ponovo se kandidirao za predsjednika, a iako je pobijedio na turbulentim izborima, nije mu dopušteno preuzeti dužnost tako da je mjesto predsjednika preuzeo [[Domingo Díaz Arosemena]], koji je zbog lošeg zdravlja vrlo kratko bio predsjednik. Nakon njegove iznenadne smrti, naslijedio ga je [[Daniel Chanis Pinzón]], koji je također samo kratko obnašao tu dužnost zbog sukoba s Nacionalnom gradom, na čijem je čelu bio [[José Antonio Remón Cantera]]. Nakon toga, Narodna skupština odlučila je da je Arias ipak bio pobijedio na izborima [[1948.]] godine pa je on [[24. studenog]] [[1949.]] godine postao predsjednik po drugi put.

=== Drugi predsjednički mandat i posljedice ===
[[File:Arnulfo Arias toma posesión de la presidencia en 1949.png|frame|Arnulfo Arias daje izjavu za medije tijekom druge inauguracije [[24. studenog]] [[1949.]] godine.]]
[[Predsjednički izbori u Panami 1948.]] godine bili su izrazito turbulentni. Nakon što je Arias inicijalno pobijedio, šef Nacionalne garde [[José Antonio Remón Cantera]] uključio se u izborni proces, nakon čega je &quot;nestao&quot; dovoljan broj glasova da Ariasov protukandidat, [[Domingo Díaz Arosemena]], pobijedi. Godinu dana kasnije, glasački listići pohranjeni u Narodnoj banci ponovo su otvoreni, a Narodna skupština utvrdila je da je došlo do &quot;pogreške&quot; pa je Arias u studenom preuzeo dužnost predsjednika. Nacionalna garda snažno se uplitala u njegovu politiku tako da je Arias u jednom trenutku suspendirao ustav i utemeljio vladine agencije koje bi djelovale kao protuteža policijskim snagama. Međutim, na taj način nije stabilizirao svoju vlast. Došlo je do velikih narodnih prosvjeda u Panami, a Nacionalna garda ponovo je intervenirala te je [[9. svibnja]] [[1951.]] godine svrgnula Ariasa po drugi put. 

Uslijedio je proces pred [[Narodna skupština (Panama)|Narodnom skupštinom]], koja ga je proglasila krivim zbog pokušaja uspostava autokratske vlasti te mu je drajno oduzela sva politička prava. Predsjednik [[Roberto F. Chiari]] vratio mu je [[1960.]] godine politička prava te mu je dopustio da službeno registrira vlastitu stranku. Četiri godine kasnije, Arias se ponovo kandidirao za predsjednika; iako je dva puta svrgnut te je imao niz kontroverznih odluka, Arias je i dalje bio popularan među panamskim narodom. Njegov protukandidat bio je [[Marco Aurelio Robles]], koji je uživao podršku Nacionalne garde te je na kraju pobijedio, unatoč optužbama za izbornu prevaru.

=== Treći predsjednički mandat i puč ===
{{main|Opći izbori u Panami 1968.|Državni udar u Panami 1968.}}
Arias se [[1968.]] godine ponovo kandidirao za predsjednika, ovoga puta kao zajednički kandidat koalicije pet stranaka. Arias je pobijedio liberalnog kandidata [[David Samudio Ávila|Davida Samudija Ávilu]] s nešto više od 50% glasova te je preuzeo dužnost [[1. listopada]] [[1968.]] godine. Početak njegovog trećeg mandata ponovo je bio obilježen snažnim sukobom sa sigurnosnim snagama, što je dovelo do toga da je svrgnut i treći put, ovoga puta nakon samo deset dana na vlasti.

Nacionalna garda, predvođena majorom [[Boris Martínez|Borisom Martínezom]] te potpukovnicima [[Omar Torrijos|Omarom Torrijosom Herrerom]] i Joséom H. Ramosom Bustamanteom, izvela je [[11. listopada]] [[1968.]] godine [[Državni udar u Panami 1968.|državni udar]] i svrgnula Ariasa s vlasti. Torrijosovi ljudi izveli su napad na Predsjedničku palaču. Istovremeno, Arias je primijetio kako su njegovi čuvari nestali, a nakon što mu je [[predsjednik Kostarike]] [[José Joaquín Trejos Fernández]] telefonski javio da je granica već zatvorena, Arias je pobjegao iz palače sa svojim suradnikom Hildebrandom Nicosijom. Nicosia je kontaktirao svog zeta Michaela J. Merryja, voditelja jedne američke komunikacijske tvrtke, te ga je zamolio da pokupi Ariasa i trojicu ministara na dogovorenoj lokaciji; u to su vrijeme pučisti već tražili Ariasa diljem grada. Naoružan, Merry je uspio proći kroz vojne blokade i napustiti glavni grad te doći do [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]], gdje je trebalo biti sjedište Ariasove vlade u egzilu. Kako je Zona bila zaseban politički entitet, čelnici nisu dopustili da oružje ostane na području Zone tako da se Merry morao vratiti natrag u glavni grad, dok su Arias i Nicosia kasnije pobjegli u [[Miami]]. 

Istovremeno, Torrijos je preuzeo svu vlast u Panami, koja je ušla u period [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]].

== Kasniji život i smrt ==

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [[Ministerio de la Presidencia (Panamá)|Ministerio de la Presidencia]]. Los presidentes de Panamá.Estudio Cronológico y análisis estadístico.
* [[Ernesto J. Castillero|Castillero, Ernesto J.]] Galería de Presidentes de Panamá. Panamá, 1935
* Caja de Ahorros. Forjadores de Nuestra Nación.1999.
* [[Juan Antonio Susto|Susto Lara, Juan A.]] Galería de Gobernantes de Panamá (1821-1971) Imprenta Litho Garzo S.A. Noviembre de 1971.
* Zentner, Federico Jr.Nombres y apellidos de forjadores de la patria. Panamá, 1984.
* https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html

== Vanjske veze ==
{{commonscat-inline|Arnulfo Arias Madrid}}

{{Predsjednici Paname}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1901|1988|Arias, Arnulfo}}

[[Kategorija:Panamski političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Paname]]
[[Kategorija:Panamski diplomati]]
[[Kategorija:Panamski liječnici]]
[[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Antikomunisti]]</text>
      <sha1>ptzx32vktd9u0vu6jkxwzhvgsuiu67o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695712</id>
      <parentid>42695704</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:21:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kasniji život i smrt */</comment>
      <origin>42695712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22242" sha1="ekm0gziu6wmfgpyo67nb5p7lugyc35k" xml:space="preserve">{{Infokutija nosilac funkcije
| ime                   = Arnulfo Arias
| slika                 = A. Arias President of Panama (cropped).jpg
| veličina              = &lt;!-- samo kada je apsolutno nužno --&gt;
| opis                  = 
&lt;!-- Funkcija (može biti do 10) --&gt;
| položaj               = 12. [[predsjednik Paname]]
| tip1                  = političar
| mandat_start          = [[1. listopada]] [[1940.]]
| mandat_kraj           = [[9. listopada]] [[1941.]]
| zamjenik-tip          = [[Potpredsjednik Paname|Izabrani predsjednik]]
| zamjenik              = {{nowrap|{{ubl|[[José Pezet Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[Ernesto Jaén Guardia]] {{small|(drugi)}}|[[Aníbal Ríos Delgado]] {{small|(treći)}}}}}}
| prethodnik            = ''[[Augusto Samuel Boyd]]'' {{small|(v.d.)}}
| nasljednik            = [[Ricardo Adolfo de la Guardia ]]

| položaj2               = 17. [[predsjednik Paname]]
| tip2                  = političar
| mandat_start2          = [[24. studenog]] [[1949.]]
| mandat_kraj2           = [[9. svibnja]] [[1951.]]
| potpredsjednik2        = {{ubl|[[Alcibíades Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[José Ramón Guizado]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik2            = [[Roberto F. Chiari]]
| nasljednik2            = [[Alcibíades Arosemena]]

| položaj3               = 25. [[predsjednik Paname]]
| tip3                  = političar
| mandat_start3          = [[1. listopada|1.]]
| mandat_kraj3           = [[11. listopada]] [[1968.]]
| potpredsjednik3        = {{ubl|[[Raúl Arango Navarro]] {{small|(prvi)}}|[[José Dominador Bazán]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik3            = [[Marco Aurelio Robles]]
| nasljednik3            = {{ubl|''[[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]]'' / ''[[Bolívar Urrutia]]''|{{small|(čelnici privremene hunte)}}|[[Omar Torrijos]]|{{small|(vrhovni vođa revolucije)}}}}
&lt;!-- Biografske informacije --&gt;
| puno ime              = Arnulfo Arias Madrid
| posthumno ime         =
| datum rođenja         = {{Datum rođenja|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto rođenja        = {{flagicon|PAN}} [[Penonomé]], [[Panama]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Kolumbija}})}}
| datum smrti           = {{Datum smrti i dob|1988|8|10|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto smrti          = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[Sjedinjene Države]]}}
| datum pokopa          =
| mjesto pokopa         =
| stranka               = [[Panamistička stranka]] {{small|(1940–1988)}}&lt;br&gt;{{Collapsible list2|titlestyle= background:#E4DCF6; text-align: center; border: 1px solid #667766; | title = Ostale stranke i organizacije |1 = {{nowrap|Revolucionarna stranka {{small|(1948–1952)}}&lt;br&gt;Nacionalna unija {{small|(1952–1968)}}&lt;br&gt;Opozicijski demokratski savez {{small|(1983–1984)}}}}}}
| alma_mater            = [[Univerzitet Harvard|Harvard]]
| zanimanje             = liječnik, političar
| otac                  = Antonio Arias 
| majka                 = Carmen Madrid
| supruga               = {{plainlist|
* {{marriage|Ana Matilde Linares|1927|1955|end=died}}
* {{marriage|[[Mireya Moscoso]]|1969|&lt;!-- Omission per Template:Marriage instructions --&gt;}}
}}
| partneri              = 
| djeca                 = Gerardo Edilberto Arias {{small|(posvojenje)}}
| vjera                 = [[katolicizam]]
| potpis                = 
| fusnote               = 
}}
'''Arnulfo Arias Madrid''' ([[Penonomé]], [[15. kolovoza]] [[1901.]] – [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[10. kolovoza]] [[1988.]]), [[Panama|panamski]] političar, liječnik i pisac koji je u tri navrata bio [[predsjednik Paname]]. Arias nijedan od svojih mandata nije odradio do kraja jer je svaki put bio svrgnut u [[Puč|vojnom udaru]] te je tijekom cijele svoje političke karijere imao vrlo zategnut odnos s vojnim snagama. Arias je iznimno kontroverzna ličnost u povijesti panamske politike, a njegovi su predsjednički mandati bili obilježeni korupcijom, nepotizmom i autokratskim tendencijama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation |last=Conniff |first=Michael |chapter=Panama since 1903 |date=1990 |title=The Cambridge History of Latin America |volume=7: Latin America since 1930: Mexico, Central America and the Caribbean |pages=601–642 |editor-last=Bethell |editor-first=Leslie |chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/abs/cambridge-history-of-latin-america/panama-since-1903/A3CA0E28E66886FD85EA8C2182B47953 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/chol9780521245180.015 |isbn=978-0-521-24518-0|chapter-url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Arias je diplomirao medicinu na [[Univerzitet Harvard|Harvadu]], a političku karijeru započeo je kao podrška predsjedničkoj kandidaturi svoga brata, [[Harmodio Arias|Harmodija Ariasa]]; kada je Harmodio postao predsjednik, Arnulfo je postao ministar poljoprivrede i ministar javnih radova, kao i izvanredni izaslanik te opunomoćeni ministar pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]]. Kasnije se i sam politički aktivirao te je zanisvao svoju politiku upozoravajući na opasnosti koje dolaze od panamske vojske. 

== Rani život i obrazovanje ==
 
Arnulfo Arias rođen je [[15. kolovoza]] [[1901.]] godine u [[Penonomé]]u,&lt;ref name=Republica&gt;[https://web.archive.org/web/20071021032858/http://www.pa/secciones/patria/arnulfoarias.htm Biography on the website of the Government of the Republic of Panama]&lt;/ref&gt; kao sin Antonija Ariasa i Carmen Madrid. Rođen je kao najmlađi od šestoro djece, a njegovi braća i sestre bili su Gerardo, Eudocia, [[Harmodio Arias|Harmodio]] i Carmen. Obitelj mu je bila dobrostojeća buržoazija, a živjeli su u četvrti Foresteros u [[Penonomé]]u. Osnovno obrazovanje dobio je od francuske Krščanske braće (danas je to koledž La Salle) u svom rodnom gradu,&lt;ref&gt;{{cite book |last=Conte Porras |first=Jorge |author-link=Jorge Conte Porras |title=Réquiem por la revolución |url=https://books.google.com.pa/books/about/Requiem_por_la_Revoluci%C3%B3n.html?id=Fh9qAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |language=Spanish |year=1990 |publisher=Litografía e Imprenta LIL |location=[[Costa Rica]] |oclc=252866653 |pages=29–32}}&lt;/ref&gt; a srednju je školu završio u [[New York (grad)|New Yorku]]. Nakon toga upisao je studij medicine, studiravši na [[Univerzitet u Chicago|Chicagu]] i [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], a na potonjem je i diplomirao. Postao je prvi Panamac koji je diplomirao s akademskim priznanjima na ovim sveučilištima. Kasnije je specijalizirao psihijatriju, opstetriciju i endokrinologiju. 

U Panamu se vratio [[1925.]] godine te se pridružio nacionalističkoj organizaciji ''[[Acción Comunal]]''. Dvije godine kasnije vjenčao se s Anom Matilde Linares, s kojom je bio u braku sve do njezine smrti [[1955.]] godine. Dana [[2. siječnja]] [[1931.]] godine sudjelovao je u [[Državni udar u Panami 1931.|državnom udaru]] u kojem je svrgnut liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], a zamijenio ga je [[Ricardo J. Alfaro]].

== Politička karijera ==

Nacionalistička organizacija ''Acción Comunal'' gradila je svoju popularnost na rastućem nezadovoljstvu panamskog naroda, među kojim je jačao sentiment da je Panama postala &quot;vazalna država&quot; [[SAD|Sjedinjenih Država]], čiji je utjecaj u zemlji sve više jačao. Početak političke karijere Arnulfa Ariasa bio je vezan uz njegova brata [[Harmodio Arias|Harmodija]], koji je [[1931.]] godine nakratko bio vršitelj dužnosti [[Predsjednik Paname|predsjednika Paname]] i to nakon što je njegov prethodnik, liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], svrgnut u puču koji je pokrenula upravo organizacija ''Acción Comunal''. Godine [[1932.]] pomogao je bratu da bude izabran za predsjednika na izborima. Za vrijeme bratova mandata, Arnulfo je bio ministar poljoprivrede i javnih radova. Bratov nasljednik, [[Juan Demóstenes Arosemena]], imenovao ga je [[1936.]] godine izvanrednim izaslanikom te opunomoćenim ministrom pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]], dužnosti koje je obavljao do [[1939.]] godine; jedno je vrijeme bio i panamski delegat pri [[Liga naroda|Ligi naroda]].  

=== Prvi predsjednički mandat i egzil ===
[[File:Arnulfo Arias tomando posesión de la presidencia en 1940.jpg|frame|left|Arnulfo Arias priseže za predsjednika [[1. prosinca]] [[1940.]] godine.]]
Po povratku u Panamu, Arias je [[1940.]] godine velikom većinom izabran za predsjednika, što je bila posljedica činjenice da je njegov protukandidat, [[Ricardo J. Alfaro]], odustao zbog nasilja usmjerenog prema njemu i njegovim pristašama. Arias je tada javno predstavio svoju panamističku doktrinu ([[španjolski]]: ''doctrina panameñista''), nacionalističku ideologiju koja se bazirala na odbijanju bilo kakvog stranog intervencionizma te jačanju nacionalnih vrijednosti, a koja je nastala pod utjecajem sličnih nacionalističkih ideja iz tog perioda.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/arnulfo_arias.html|title=Arnulfo Arias - MSN Encarta &lt;!--Generado por Muro Bot. Puedes ayudar a rellenar esta plantilla--&gt;|access-date=2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090828233447/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/Arnulfo_Arias.html|archive-date=28 August 2009}}&lt;/ref&gt; 

U prvoj godini svog mandata, Arias je pokrenuo niz značajnih reformi s ciljem modernizacije zemlje. Svakako najznačajniji potez u njegovom mandatu bilo je donošenje [[Ustav Paname (1941)|novog ustava]] [[1941.]] godine,&lt;ref name=Republica/&gt;&lt;ref name=Critica&gt;[https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html Editora Panamá América - ''Historia de Panamá'']&lt;/ref&gt; kojim su [[Biračko pravo žene|žene prvi put dobile pravo glasa]] u Panami.&lt;ref name=Critica/&gt; Uz to, proveo je nacionalizaciju maloprodaje, regulirao je pravnu profesiu, bankarski sustav i trgovinu, uveo je papirnate novčanice koje je počela izdavati [[Narodna banka Paname|Narodna banka]] te utemeljio Fond socijalne sigurnosti i Poljoprivredno-industrijsku banku.&lt;ref name=Critica/&gt; Međutim, kako je Arias postao predsjednik nakon što je [[Drugi svjetski rat]] već bio počeo, suočio se s američkim zahtjevima nedugo prije njihovog ulaska u rat u prosincu [[1941.]] godine; dosljedan svojoj doktrini, Arias je odbio američke zahtjeve, što će dovesti do novog vala nezadovoljstva u Panami. 

Arias je u listopadu [[1941.]] godine iznenada napustio Panamu i otišao za [[Kuba|Kubu]] bez da je obavijestio [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]]; točan razlog njegovog iznenadnog odlaska nije poznat, pri čemu je moguće da je išao na Kubu radi liječenja ili radi susreta s tamošnjim uglednicima. Iskoristivši iznenadnu situaciju, [[Ricardo Adolfo de la Guardia]] izveo je [[Državni udar u Panami 1941.|državni udar]] uz pomoć sigurnosnih snaga te je preuzeo dužnosti predsjednika. Novi predsjednik isprva nije suspendirao Ariasov ustav, ali je nakon niza pritisaka [[1944.]] godine donesen zakon kojim je ustav iz [[1941.]] godine stavljen izvan snage, uz izuzetak odredbi koje su se odnosile na sudbenu vlast i javnog tužitelja. Arias je, istovremeno, ostao u egzilu. 

Arnulfo Arias bio je otvoreni nacionalist, a kako je na čelu Paname bio u osjetljivom ratnom periodu, činjenica da je bio ambasador u [[Fašistička Italija|fašističkoj Italiji]] navodila je neke da ga smatraju pobornikom [[Sile Osovine|Sila Osovine]]. Neki povjesničari smatraju kako je [[Franklin Delano Roosevelt]] podržavao njegovo svrgavanje s mjesta predsjednika.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Araúz |first=Celestino Andrés |title=Arnulfo Arias Madrid |url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |work=Historia de Panamá |publisher=Editora Panama America |access-date=10 March 2012 |language=es |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |archive-date=21 March 2012 }}&lt;/ref&gt; 

Arias je u egzilu bio do [[1945.]] godine, kada se vratio u Panamu, kada ulazi u konflikt sa sigurnosnim snagama (vojskom i policijom), koji će obilježiti njegovo političko djelovanje do kraja njegove političke karijere. Tri godine kasnije ponovo se kandidirao za predsjednika, a iako je pobijedio na turbulentim izborima, nije mu dopušteno preuzeti dužnost tako da je mjesto predsjednika preuzeo [[Domingo Díaz Arosemena]], koji je zbog lošeg zdravlja vrlo kratko bio predsjednik. Nakon njegove iznenadne smrti, naslijedio ga je [[Daniel Chanis Pinzón]], koji je također samo kratko obnašao tu dužnost zbog sukoba s Nacionalnom gradom, na čijem je čelu bio [[José Antonio Remón Cantera]]. Nakon toga, Narodna skupština odlučila je da je Arias ipak bio pobijedio na izborima [[1948.]] godine pa je on [[24. studenog]] [[1949.]] godine postao predsjednik po drugi put.

=== Drugi predsjednički mandat i posljedice ===
[[File:Arnulfo Arias toma posesión de la presidencia en 1949.png|frame|Arnulfo Arias daje izjavu za medije tijekom druge inauguracije [[24. studenog]] [[1949.]] godine.]]
[[Predsjednički izbori u Panami 1948.]] godine bili su izrazito turbulentni. Nakon što je Arias inicijalno pobijedio, šef Nacionalne garde [[José Antonio Remón Cantera]] uključio se u izborni proces, nakon čega je &quot;nestao&quot; dovoljan broj glasova da Ariasov protukandidat, [[Domingo Díaz Arosemena]], pobijedi. Godinu dana kasnije, glasački listići pohranjeni u Narodnoj banci ponovo su otvoreni, a Narodna skupština utvrdila je da je došlo do &quot;pogreške&quot; pa je Arias u studenom preuzeo dužnost predsjednika. Nacionalna garda snažno se uplitala u njegovu politiku tako da je Arias u jednom trenutku suspendirao ustav i utemeljio vladine agencije koje bi djelovale kao protuteža policijskim snagama. Međutim, na taj način nije stabilizirao svoju vlast. Došlo je do velikih narodnih prosvjeda u Panami, a Nacionalna garda ponovo je intervenirala te je [[9. svibnja]] [[1951.]] godine svrgnula Ariasa po drugi put. 

Uslijedio je proces pred [[Narodna skupština (Panama)|Narodnom skupštinom]], koja ga je proglasila krivim zbog pokušaja uspostava autokratske vlasti te mu je drajno oduzela sva politička prava. Predsjednik [[Roberto F. Chiari]] vratio mu je [[1960.]] godine politička prava te mu je dopustio da službeno registrira vlastitu stranku. Četiri godine kasnije, Arias se ponovo kandidirao za predsjednika; iako je dva puta svrgnut te je imao niz kontroverznih odluka, Arias je i dalje bio popularan među panamskim narodom. Njegov protukandidat bio je [[Marco Aurelio Robles]], koji je uživao podršku Nacionalne garde te je na kraju pobijedio, unatoč optužbama za izbornu prevaru.

=== Treći predsjednički mandat i puč ===
{{main|Opći izbori u Panami 1968.|Državni udar u Panami 1968.}}
Arias se [[1968.]] godine ponovo kandidirao za predsjednika, ovoga puta kao zajednički kandidat koalicije pet stranaka. Arias je pobijedio liberalnog kandidata [[David Samudio Ávila|Davida Samudija Ávilu]] s nešto više od 50% glasova te je preuzeo dužnost [[1. listopada]] [[1968.]] godine. Početak njegovog trećeg mandata ponovo je bio obilježen snažnim sukobom sa sigurnosnim snagama, što je dovelo do toga da je svrgnut i treći put, ovoga puta nakon samo deset dana na vlasti.

Nacionalna garda, predvođena majorom [[Boris Martínez|Borisom Martínezom]] te potpukovnicima [[Omar Torrijos|Omarom Torrijosom Herrerom]] i Joséom H. Ramosom Bustamanteom, izvela je [[11. listopada]] [[1968.]] godine [[Državni udar u Panami 1968.|državni udar]] i svrgnula Ariasa s vlasti. Torrijosovi ljudi izveli su napad na Predsjedničku palaču. Istovremeno, Arias je primijetio kako su njegovi čuvari nestali, a nakon što mu je [[predsjednik Kostarike]] [[José Joaquín Trejos Fernández]] telefonski javio da je granica već zatvorena, Arias je pobjegao iz palače sa svojim suradnikom Hildebrandom Nicosijom. Nicosia je kontaktirao svog zeta Michaela J. Merryja, voditelja jedne američke komunikacijske tvrtke, te ga je zamolio da pokupi Ariasa i trojicu ministara na dogovorenoj lokaciji; u to su vrijeme pučisti već tražili Ariasa diljem grada. Naoružan, Merry je uspio proći kroz vojne blokade i napustiti glavni grad te doći do [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]], gdje je trebalo biti sjedište Ariasove vlade u egzilu. Kako je Zona bila zaseban politički entitet, čelnici nisu dopustili da oružje ostane na području Zone tako da se Merry morao vratiti natrag u glavni grad, dok su Arias i Nicosia kasnije pobjegli u [[Miami]]. 

Istovremeno, Torrijos je preuzeo svu vlast u Panami, koja je ušla u period [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]].

== Kasniji život i smrt ==

Arias se nastavio baviti panamskom politikom i tijekom egzila u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], ali se suočio s novim problemom: dio članova njegove stranke priključio se Torrijosu te je uzurpirao naziv stranke, dok je većina preostalih članova preimenovala stranku u Autentična Panamistička stranka; stranka će [[1990.]] godine promijeniti ime u Arnulfistička stranka, a [[2005.]] vratit će izvorno ime. Sam Arias vratio se u Panamu tek [[1978.]] godine i to nakon što su Sjedinjene Države izvršile pritisak na Torrijosa da liberalizira diktaturu. 

Godine [[1984.]], tada 83-godišnji Arias ponovo se kandidirao na predsjedničkim izborima, a glavni protukandidat bio mu je [[Nicolás Ardito Barletta]], kojega je podržavao Torrijosov nasljednik, [[Manuel Noriega]]. Ariasova kampanja bila je zakomplicirana objavom knjige ''Holocausto en Panamá'' ([[srpskohrvatski]]: ''Holokaust u Panami''), koju je Noriega objavio uz pomoć izraelskog [[Mosad]]a, a koja je lažno optuživala Ariasa za masakr [[Židovi|Židova]] u Panami [[1941.]] godine. Unatoč tome, projekcije su Ariasu davale enormnu prednost na izborima, a kada je postalo jasno da će pobijediti, Noriega je iznenada prekinuo prebrojavanje i namjestio rezultate tako da je Ardito Barletta pobijedio sa samo 1,713 glasova prednosti; u Panami je tada dobio nadimak &quot;Fraudito&quot;. 

S početkom Noriegine diktature, Arias je ponovo pobjegao na [[Florida|Floridu]]. Tamo je preminuo tijekom jutarnjih sati [[10. kolovoza]] [[1988.]] godine od posljedica srčanog udara, u svom domu u [[Coral Gables, Florida|Coral Gablesu]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=OFT-DEPOSED EX-LEADER OF PANAMA DIES |url=https://www.washingtonpost.com/archive/local/1988/08/11/oft-deposed-ex-leader-of-panama-dies/98528e7f-98ac-491f-b6ae-3aa3c9a2d839/ |access-date=12 March 2021 |newspaper=Washington Post |date=11 August 1988}}&lt;/ref&gt; Uz njega je bila njegova druga supruga, [[Mireya Moscoso]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=ARNULFO ARIAS, 87, PANAMANIAN WHO WAS PRESIDENT 3 TIMES |url=https://www.nytimes.com/1988/08/11/obituaries/arnulfo-arias-87-panamanian-who-was-president-3-times.html |access-date=11 March 2021 |work=New York Times |agency=Associated Press |date=11 August 1988}} [https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-08-11-mn-184-story.html Alternative url]&lt;/ref&gt; s kojom je bio u braku od [[1969.]] godine, a koja će kasnije postati prva žena predsjednica u historiji Paname. Njegovo je tijelo prebačeno u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panamu]], a njegov sprovod na groblju Jardin de Paz, održan [[15. kolovoza]] (dan kada je trebao proslaviti 87. rođendan), pretvorio se u masovni prosvjed protiv Noriege.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=De Obaldía |first1=Enrique |date=4 August 2008 |title=Arnulfo Arias en el marco de la semana Panameñista |trans-title=Arnulfo Arias within the framework of Panameñista Week |url=https://www.tupolitica.com/partido-panamenista-panama/arnulfo-arias-en-el-marco-de-la-semana-panamenista.html/ |access-date=11 March 2021 |work=Tupolítica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Ex-Panama President's Funeral Becomes Forum for Noriega Foes |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-08-16-mn-713-story.html |access-date=12 March 2021 |work=Los Angeles Times |date=16 August 1988}}&lt;/ref&gt; Nakon Ariasove smrti, vodstvo stranke preuzeo je [[Guillermo Endara]], koji je postao glavni Noriegin oponent u narednim godinama. Dana [[8. siječnja]] [[2012.]] godine, odnosno 23 godine nakon smrti, njegovi su posmrtni ostaci ekshumirani i dobio je državnički sprovod, sukladno svojoj posljednjoj želji.&lt;ref&gt;{{cite news |date=6 January 2012 |title=Panamá exhuma los restos del expresidente Arnulfo Arias para realizar un funeral de Estado |trans-title=Panama exhumes the remains of former president Arnulfo Arias to hold a state funeral |url=https://www.ultimahora.com/panama-exhuma-los-restos-del-expresidente-arnulfo-arias-realizar-un-funeral-estado-n494104.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005130432/https://www.ultimahora.com/panama-exhuma-los-restos-del-expresidente-arnulfo-arias-realizar-un-funeral-estado-n494104.html |archive-date=5 October 2022 |access-date=11 March 2021 |work=Ultima Hora |language=es}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, njegovu su ostaci premješteni u mauzolej u sklopu Muzeja obitelji Arias Madrid u [[Penonomé]]u, njegovom rodnom gradu.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [[Ministerio de la Presidencia (Panamá)|Ministerio de la Presidencia]]. Los presidentes de Panamá.Estudio Cronológico y análisis estadístico.
* [[Ernesto J. Castillero|Castillero, Ernesto J.]] Galería de Presidentes de Panamá. Panamá, 1935
* Caja de Ahorros. Forjadores de Nuestra Nación.1999.
* [[Juan Antonio Susto|Susto Lara, Juan A.]] Galería de Gobernantes de Panamá (1821-1971) Imprenta Litho Garzo S.A. Noviembre de 1971.
* Zentner, Federico Jr.Nombres y apellidos de forjadores de la patria. Panamá, 1984.
* https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html

== Vanjske veze ==
{{commonscat-inline|Arnulfo Arias Madrid}}

{{Predsjednici Paname}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1901|1988|Arias, Arnulfo}}

[[Kategorija:Panamski političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Paname]]
[[Kategorija:Panamski diplomati]]
[[Kategorija:Panamski liječnici]]
[[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Antikomunisti]]</text>
      <sha1>ekm0gziu6wmfgpyo67nb5p7lugyc35k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695714</id>
      <parentid>42695712</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:21:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rani život i obrazovanje */</comment>
      <origin>42695714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22297" sha1="l42v3gcfq3sb3ofpjnbxivvimolz369" xml:space="preserve">{{Infokutija nosilac funkcije
| ime                   = Arnulfo Arias
| slika                 = A. Arias President of Panama (cropped).jpg
| veličina              = &lt;!-- samo kada je apsolutno nužno --&gt;
| opis                  = 
&lt;!-- Funkcija (može biti do 10) --&gt;
| položaj               = 12. [[predsjednik Paname]]
| tip1                  = političar
| mandat_start          = [[1. listopada]] [[1940.]]
| mandat_kraj           = [[9. listopada]] [[1941.]]
| zamjenik-tip          = [[Potpredsjednik Paname|Izabrani predsjednik]]
| zamjenik              = {{nowrap|{{ubl|[[José Pezet Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[Ernesto Jaén Guardia]] {{small|(drugi)}}|[[Aníbal Ríos Delgado]] {{small|(treći)}}}}}}
| prethodnik            = ''[[Augusto Samuel Boyd]]'' {{small|(v.d.)}}
| nasljednik            = [[Ricardo Adolfo de la Guardia ]]

| položaj2               = 17. [[predsjednik Paname]]
| tip2                  = političar
| mandat_start2          = [[24. studenog]] [[1949.]]
| mandat_kraj2           = [[9. svibnja]] [[1951.]]
| potpredsjednik2        = {{ubl|[[Alcibíades Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[José Ramón Guizado]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik2            = [[Roberto F. Chiari]]
| nasljednik2            = [[Alcibíades Arosemena]]

| položaj3               = 25. [[predsjednik Paname]]
| tip3                  = političar
| mandat_start3          = [[1. listopada|1.]]
| mandat_kraj3           = [[11. listopada]] [[1968.]]
| potpredsjednik3        = {{ubl|[[Raúl Arango Navarro]] {{small|(prvi)}}|[[José Dominador Bazán]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik3            = [[Marco Aurelio Robles]]
| nasljednik3            = {{ubl|''[[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]]'' / ''[[Bolívar Urrutia]]''|{{small|(čelnici privremene hunte)}}|[[Omar Torrijos]]|{{small|(vrhovni vođa revolucije)}}}}
&lt;!-- Biografske informacije --&gt;
| puno ime              = Arnulfo Arias Madrid
| posthumno ime         =
| datum rođenja         = {{Datum rođenja|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto rođenja        = {{flagicon|PAN}} [[Penonomé]], [[Panama]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Kolumbija}})}}
| datum smrti           = {{Datum smrti i dob|1988|8|10|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto smrti          = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[Sjedinjene Države]]}}
| datum pokopa          =
| mjesto pokopa         =
| stranka               = [[Panamistička stranka]] {{small|(1940–1988)}}&lt;br&gt;{{Collapsible list2|titlestyle= background:#E4DCF6; text-align: center; border: 1px solid #667766; | title = Ostale stranke i organizacije |1 = {{nowrap|Revolucionarna stranka {{small|(1948–1952)}}&lt;br&gt;Nacionalna unija {{small|(1952–1968)}}&lt;br&gt;Opozicijski demokratski savez {{small|(1983–1984)}}}}}}
| alma_mater            = [[Univerzitet Harvard|Harvard]]
| zanimanje             = liječnik, političar
| otac                  = Antonio Arias 
| majka                 = Carmen Madrid
| supruga               = {{plainlist|
* {{marriage|Ana Matilde Linares|1927|1955|end=died}}
* {{marriage|[[Mireya Moscoso]]|1969|&lt;!-- Omission per Template:Marriage instructions --&gt;}}
}}
| partneri              = 
| djeca                 = Gerardo Edilberto Arias {{small|(posvojenje)}}
| vjera                 = [[katolicizam]]
| potpis                = 
| fusnote               = 
}}
'''Arnulfo Arias Madrid''' ([[Penonomé]], [[15. kolovoza]] [[1901.]] – [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[10. kolovoza]] [[1988.]]), [[Panama|panamski]] političar, liječnik i pisac koji je u tri navrata bio [[predsjednik Paname]]. Arias nijedan od svojih mandata nije odradio do kraja jer je svaki put bio svrgnut u [[Puč|vojnom udaru]] te je tijekom cijele svoje političke karijere imao vrlo zategnut odnos s vojnim snagama. Arias je iznimno kontroverzna ličnost u povijesti panamske politike, a njegovi su predsjednički mandati bili obilježeni korupcijom, nepotizmom i autokratskim tendencijama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation |last=Conniff |first=Michael |chapter=Panama since 1903 |date=1990 |title=The Cambridge History of Latin America |volume=7: Latin America since 1930: Mexico, Central America and the Caribbean |pages=601–642 |editor-last=Bethell |editor-first=Leslie |chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/abs/cambridge-history-of-latin-america/panama-since-1903/A3CA0E28E66886FD85EA8C2182B47953 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/chol9780521245180.015 |isbn=978-0-521-24518-0|chapter-url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Arias je diplomirao medicinu na [[Univerzitet Harvard|Harvadu]], a političku karijeru započeo je kao podrška predsjedničkoj kandidaturi svoga brata, [[Harmodio Arias|Harmodija Ariasa]]; kada je Harmodio postao predsjednik, Arnulfo je postao ministar poljoprivrede i ministar javnih radova, kao i izvanredni izaslanik te opunomoćeni ministar pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]]. Kasnije se i sam politički aktivirao te je zanisvao svoju politiku upozoravajući na opasnosti koje dolaze od panamske vojske. 

== Rani život i obrazovanje ==
 
Arnulfo Arias rođen je [[15. kolovoza]] [[1901.]] godine u [[Penonomé]]u,&lt;ref name=Republica&gt;[https://web.archive.org/web/20071021032858/http://www.pa/secciones/patria/arnulfoarias.htm Biography on the website of the Government of the Republic of Panama]&lt;/ref&gt; kao sin Antonija Ariasa i Carmen Madrid. Rođen je kao najmlađi od šestoro djece, a njegovi braća i sestre bili su Gerardo, Eudocia, [[Harmodio Arias|Harmodio]] i Carmen. Obitelj mu je bila dobrostojeća buržoazija, a živjeli su u četvrti Foresteros u [[Penonomé]]u. Osnovno obrazovanje dobio je od francuske Krščanske braće (danas je to koledž La Salle) u svom rodnom gradu,&lt;ref&gt;{{cite book |last=Conte Porras |first=Jorge |author-link=Jorge Conte Porras |title=Réquiem por la revolución |url=https://books.google.com.pa/books/about/Requiem_por_la_Revoluci%C3%B3n.html?id=Fh9qAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |language=Spanish |year=1990 |publisher=Litografía e Imprenta LIL |location=[[Costa Rica]] |oclc=252866653 |pages=29–32}}&lt;/ref&gt; a srednju je školu završio u [[New York (grad)|New Yorku]]. Nakon toga upisao je studij medicine, studiravši na [[Univerzitet u Chicago|Chicagu]] i [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], a na potonjem je i diplomirao. Postao je prvi Panamac koji je diplomirao s akademskim priznanjima na ovim sveučilištima. Kasnije je specijalizirao psihijatriju, opstetriciju i endokrinologiju. 

U Panamu se vratio [[1925.]] godine te se pridružio nacionalističkoj organizaciji ''[[Acción Comunal]]''. Dvije godine kasnije vjenčao se s Anom Matilde Linares, s kojom je bio u braku sve do njezine smrti [[1955.]] godine; njih su dvoje posvojili sina Gerarda Edilberta Ariasa. Dana [[2. siječnja]] [[1931.]] godine sudjelovao je u [[Državni udar u Panami 1931.|državnom udaru]] u kojem je svrgnut liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], a zamijenio ga je [[Ricardo J. Alfaro]].

== Politička karijera ==

Nacionalistička organizacija ''Acción Comunal'' gradila je svoju popularnost na rastućem nezadovoljstvu panamskog naroda, među kojim je jačao sentiment da je Panama postala &quot;vazalna država&quot; [[SAD|Sjedinjenih Država]], čiji je utjecaj u zemlji sve više jačao. Početak političke karijere Arnulfa Ariasa bio je vezan uz njegova brata [[Harmodio Arias|Harmodija]], koji je [[1931.]] godine nakratko bio vršitelj dužnosti [[Predsjednik Paname|predsjednika Paname]] i to nakon što je njegov prethodnik, liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], svrgnut u puču koji je pokrenula upravo organizacija ''Acción Comunal''. Godine [[1932.]] pomogao je bratu da bude izabran za predsjednika na izborima. Za vrijeme bratova mandata, Arnulfo je bio ministar poljoprivrede i javnih radova. Bratov nasljednik, [[Juan Demóstenes Arosemena]], imenovao ga je [[1936.]] godine izvanrednim izaslanikom te opunomoćenim ministrom pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]], dužnosti koje je obavljao do [[1939.]] godine; jedno je vrijeme bio i panamski delegat pri [[Liga naroda|Ligi naroda]].  

=== Prvi predsjednički mandat i egzil ===
[[File:Arnulfo Arias tomando posesión de la presidencia en 1940.jpg|frame|left|Arnulfo Arias priseže za predsjednika [[1. prosinca]] [[1940.]] godine.]]
Po povratku u Panamu, Arias je [[1940.]] godine velikom većinom izabran za predsjednika, što je bila posljedica činjenice da je njegov protukandidat, [[Ricardo J. Alfaro]], odustao zbog nasilja usmjerenog prema njemu i njegovim pristašama. Arias je tada javno predstavio svoju panamističku doktrinu ([[španjolski]]: ''doctrina panameñista''), nacionalističku ideologiju koja se bazirala na odbijanju bilo kakvog stranog intervencionizma te jačanju nacionalnih vrijednosti, a koja je nastala pod utjecajem sličnih nacionalističkih ideja iz tog perioda.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/arnulfo_arias.html|title=Arnulfo Arias - MSN Encarta &lt;!--Generado por Muro Bot. Puedes ayudar a rellenar esta plantilla--&gt;|access-date=2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090828233447/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/Arnulfo_Arias.html|archive-date=28 August 2009}}&lt;/ref&gt; 

U prvoj godini svog mandata, Arias je pokrenuo niz značajnih reformi s ciljem modernizacije zemlje. Svakako najznačajniji potez u njegovom mandatu bilo je donošenje [[Ustav Paname (1941)|novog ustava]] [[1941.]] godine,&lt;ref name=Republica/&gt;&lt;ref name=Critica&gt;[https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html Editora Panamá América - ''Historia de Panamá'']&lt;/ref&gt; kojim su [[Biračko pravo žene|žene prvi put dobile pravo glasa]] u Panami.&lt;ref name=Critica/&gt; Uz to, proveo je nacionalizaciju maloprodaje, regulirao je pravnu profesiu, bankarski sustav i trgovinu, uveo je papirnate novčanice koje je počela izdavati [[Narodna banka Paname|Narodna banka]] te utemeljio Fond socijalne sigurnosti i Poljoprivredno-industrijsku banku.&lt;ref name=Critica/&gt; Međutim, kako je Arias postao predsjednik nakon što je [[Drugi svjetski rat]] već bio počeo, suočio se s američkim zahtjevima nedugo prije njihovog ulaska u rat u prosincu [[1941.]] godine; dosljedan svojoj doktrini, Arias je odbio američke zahtjeve, što će dovesti do novog vala nezadovoljstva u Panami. 

Arias je u listopadu [[1941.]] godine iznenada napustio Panamu i otišao za [[Kuba|Kubu]] bez da je obavijestio [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]]; točan razlog njegovog iznenadnog odlaska nije poznat, pri čemu je moguće da je išao na Kubu radi liječenja ili radi susreta s tamošnjim uglednicima. Iskoristivši iznenadnu situaciju, [[Ricardo Adolfo de la Guardia]] izveo je [[Državni udar u Panami 1941.|državni udar]] uz pomoć sigurnosnih snaga te je preuzeo dužnosti predsjednika. Novi predsjednik isprva nije suspendirao Ariasov ustav, ali je nakon niza pritisaka [[1944.]] godine donesen zakon kojim je ustav iz [[1941.]] godine stavljen izvan snage, uz izuzetak odredbi koje su se odnosile na sudbenu vlast i javnog tužitelja. Arias je, istovremeno, ostao u egzilu. 

Arnulfo Arias bio je otvoreni nacionalist, a kako je na čelu Paname bio u osjetljivom ratnom periodu, činjenica da je bio ambasador u [[Fašistička Italija|fašističkoj Italiji]] navodila je neke da ga smatraju pobornikom [[Sile Osovine|Sila Osovine]]. Neki povjesničari smatraju kako je [[Franklin Delano Roosevelt]] podržavao njegovo svrgavanje s mjesta predsjednika.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Araúz |first=Celestino Andrés |title=Arnulfo Arias Madrid |url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |work=Historia de Panamá |publisher=Editora Panama America |access-date=10 March 2012 |language=es |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |archive-date=21 March 2012 }}&lt;/ref&gt; 

Arias je u egzilu bio do [[1945.]] godine, kada se vratio u Panamu, kada ulazi u konflikt sa sigurnosnim snagama (vojskom i policijom), koji će obilježiti njegovo političko djelovanje do kraja njegove političke karijere. Tri godine kasnije ponovo se kandidirao za predsjednika, a iako je pobijedio na turbulentim izborima, nije mu dopušteno preuzeti dužnost tako da je mjesto predsjednika preuzeo [[Domingo Díaz Arosemena]], koji je zbog lošeg zdravlja vrlo kratko bio predsjednik. Nakon njegove iznenadne smrti, naslijedio ga je [[Daniel Chanis Pinzón]], koji je također samo kratko obnašao tu dužnost zbog sukoba s Nacionalnom gradom, na čijem je čelu bio [[José Antonio Remón Cantera]]. Nakon toga, Narodna skupština odlučila je da je Arias ipak bio pobijedio na izborima [[1948.]] godine pa je on [[24. studenog]] [[1949.]] godine postao predsjednik po drugi put.

=== Drugi predsjednički mandat i posljedice ===
[[File:Arnulfo Arias toma posesión de la presidencia en 1949.png|frame|Arnulfo Arias daje izjavu za medije tijekom druge inauguracije [[24. studenog]] [[1949.]] godine.]]
[[Predsjednički izbori u Panami 1948.]] godine bili su izrazito turbulentni. Nakon što je Arias inicijalno pobijedio, šef Nacionalne garde [[José Antonio Remón Cantera]] uključio se u izborni proces, nakon čega je &quot;nestao&quot; dovoljan broj glasova da Ariasov protukandidat, [[Domingo Díaz Arosemena]], pobijedi. Godinu dana kasnije, glasački listići pohranjeni u Narodnoj banci ponovo su otvoreni, a Narodna skupština utvrdila je da je došlo do &quot;pogreške&quot; pa je Arias u studenom preuzeo dužnost predsjednika. Nacionalna garda snažno se uplitala u njegovu politiku tako da je Arias u jednom trenutku suspendirao ustav i utemeljio vladine agencije koje bi djelovale kao protuteža policijskim snagama. Međutim, na taj način nije stabilizirao svoju vlast. Došlo je do velikih narodnih prosvjeda u Panami, a Nacionalna garda ponovo je intervenirala te je [[9. svibnja]] [[1951.]] godine svrgnula Ariasa po drugi put. 

Uslijedio je proces pred [[Narodna skupština (Panama)|Narodnom skupštinom]], koja ga je proglasila krivim zbog pokušaja uspostava autokratske vlasti te mu je drajno oduzela sva politička prava. Predsjednik [[Roberto F. Chiari]] vratio mu je [[1960.]] godine politička prava te mu je dopustio da službeno registrira vlastitu stranku. Četiri godine kasnije, Arias se ponovo kandidirao za predsjednika; iako je dva puta svrgnut te je imao niz kontroverznih odluka, Arias je i dalje bio popularan među panamskim narodom. Njegov protukandidat bio je [[Marco Aurelio Robles]], koji je uživao podršku Nacionalne garde te je na kraju pobijedio, unatoč optužbama za izbornu prevaru.

=== Treći predsjednički mandat i puč ===
{{main|Opći izbori u Panami 1968.|Državni udar u Panami 1968.}}
Arias se [[1968.]] godine ponovo kandidirao za predsjednika, ovoga puta kao zajednički kandidat koalicije pet stranaka. Arias je pobijedio liberalnog kandidata [[David Samudio Ávila|Davida Samudija Ávilu]] s nešto više od 50% glasova te je preuzeo dužnost [[1. listopada]] [[1968.]] godine. Početak njegovog trećeg mandata ponovo je bio obilježen snažnim sukobom sa sigurnosnim snagama, što je dovelo do toga da je svrgnut i treći put, ovoga puta nakon samo deset dana na vlasti.

Nacionalna garda, predvođena majorom [[Boris Martínez|Borisom Martínezom]] te potpukovnicima [[Omar Torrijos|Omarom Torrijosom Herrerom]] i Joséom H. Ramosom Bustamanteom, izvela je [[11. listopada]] [[1968.]] godine [[Državni udar u Panami 1968.|državni udar]] i svrgnula Ariasa s vlasti. Torrijosovi ljudi izveli su napad na Predsjedničku palaču. Istovremeno, Arias je primijetio kako su njegovi čuvari nestali, a nakon što mu je [[predsjednik Kostarike]] [[José Joaquín Trejos Fernández]] telefonski javio da je granica već zatvorena, Arias je pobjegao iz palače sa svojim suradnikom Hildebrandom Nicosijom. Nicosia je kontaktirao svog zeta Michaela J. Merryja, voditelja jedne američke komunikacijske tvrtke, te ga je zamolio da pokupi Ariasa i trojicu ministara na dogovorenoj lokaciji; u to su vrijeme pučisti već tražili Ariasa diljem grada. Naoružan, Merry je uspio proći kroz vojne blokade i napustiti glavni grad te doći do [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]], gdje je trebalo biti sjedište Ariasove vlade u egzilu. Kako je Zona bila zaseban politički entitet, čelnici nisu dopustili da oružje ostane na području Zone tako da se Merry morao vratiti natrag u glavni grad, dok su Arias i Nicosia kasnije pobjegli u [[Miami]]. 

Istovremeno, Torrijos je preuzeo svu vlast u Panami, koja je ušla u period [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]].

== Kasniji život i smrt ==

Arias se nastavio baviti panamskom politikom i tijekom egzila u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], ali se suočio s novim problemom: dio članova njegove stranke priključio se Torrijosu te je uzurpirao naziv stranke, dok je većina preostalih članova preimenovala stranku u Autentična Panamistička stranka; stranka će [[1990.]] godine promijeniti ime u Arnulfistička stranka, a [[2005.]] vratit će izvorno ime. Sam Arias vratio se u Panamu tek [[1978.]] godine i to nakon što su Sjedinjene Države izvršile pritisak na Torrijosa da liberalizira diktaturu. 

Godine [[1984.]], tada 83-godišnji Arias ponovo se kandidirao na predsjedničkim izborima, a glavni protukandidat bio mu je [[Nicolás Ardito Barletta]], kojega je podržavao Torrijosov nasljednik, [[Manuel Noriega]]. Ariasova kampanja bila je zakomplicirana objavom knjige ''Holocausto en Panamá'' ([[srpskohrvatski]]: ''Holokaust u Panami''), koju je Noriega objavio uz pomoć izraelskog [[Mosad]]a, a koja je lažno optuživala Ariasa za masakr [[Židovi|Židova]] u Panami [[1941.]] godine. Unatoč tome, projekcije su Ariasu davale enormnu prednost na izborima, a kada je postalo jasno da će pobijediti, Noriega je iznenada prekinuo prebrojavanje i namjestio rezultate tako da je Ardito Barletta pobijedio sa samo 1,713 glasova prednosti; u Panami je tada dobio nadimak &quot;Fraudito&quot;. 

S početkom Noriegine diktature, Arias je ponovo pobjegao na [[Florida|Floridu]]. Tamo je preminuo tijekom jutarnjih sati [[10. kolovoza]] [[1988.]] godine od posljedica srčanog udara, u svom domu u [[Coral Gables, Florida|Coral Gablesu]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=OFT-DEPOSED EX-LEADER OF PANAMA DIES |url=https://www.washingtonpost.com/archive/local/1988/08/11/oft-deposed-ex-leader-of-panama-dies/98528e7f-98ac-491f-b6ae-3aa3c9a2d839/ |access-date=12 March 2021 |newspaper=Washington Post |date=11 August 1988}}&lt;/ref&gt; Uz njega je bila njegova druga supruga, [[Mireya Moscoso]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=ARNULFO ARIAS, 87, PANAMANIAN WHO WAS PRESIDENT 3 TIMES |url=https://www.nytimes.com/1988/08/11/obituaries/arnulfo-arias-87-panamanian-who-was-president-3-times.html |access-date=11 March 2021 |work=New York Times |agency=Associated Press |date=11 August 1988}} [https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-08-11-mn-184-story.html Alternative url]&lt;/ref&gt; s kojom je bio u braku od [[1969.]] godine, a koja će kasnije postati prva žena predsjednica u historiji Paname. Njegovo je tijelo prebačeno u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panamu]], a njegov sprovod na groblju Jardin de Paz, održan [[15. kolovoza]] (dan kada je trebao proslaviti 87. rođendan), pretvorio se u masovni prosvjed protiv Noriege.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=De Obaldía |first1=Enrique |date=4 August 2008 |title=Arnulfo Arias en el marco de la semana Panameñista |trans-title=Arnulfo Arias within the framework of Panameñista Week |url=https://www.tupolitica.com/partido-panamenista-panama/arnulfo-arias-en-el-marco-de-la-semana-panamenista.html/ |access-date=11 March 2021 |work=Tupolítica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Ex-Panama President's Funeral Becomes Forum for Noriega Foes |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-08-16-mn-713-story.html |access-date=12 March 2021 |work=Los Angeles Times |date=16 August 1988}}&lt;/ref&gt; Nakon Ariasove smrti, vodstvo stranke preuzeo je [[Guillermo Endara]], koji je postao glavni Noriegin oponent u narednim godinama. Dana [[8. siječnja]] [[2012.]] godine, odnosno 23 godine nakon smrti, njegovi su posmrtni ostaci ekshumirani i dobio je državnički sprovod, sukladno svojoj posljednjoj želji.&lt;ref&gt;{{cite news |date=6 January 2012 |title=Panamá exhuma los restos del expresidente Arnulfo Arias para realizar un funeral de Estado |trans-title=Panama exhumes the remains of former president Arnulfo Arias to hold a state funeral |url=https://www.ultimahora.com/panama-exhuma-los-restos-del-expresidente-arnulfo-arias-realizar-un-funeral-estado-n494104.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005130432/https://www.ultimahora.com/panama-exhuma-los-restos-del-expresidente-arnulfo-arias-realizar-un-funeral-estado-n494104.html |archive-date=5 October 2022 |access-date=11 March 2021 |work=Ultima Hora |language=es}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, njegovu su ostaci premješteni u mauzolej u sklopu Muzeja obitelji Arias Madrid u [[Penonomé]]u, njegovom rodnom gradu.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [[Ministerio de la Presidencia (Panamá)|Ministerio de la Presidencia]]. Los presidentes de Panamá.Estudio Cronológico y análisis estadístico.
* [[Ernesto J. Castillero|Castillero, Ernesto J.]] Galería de Presidentes de Panamá. Panamá, 1935
* Caja de Ahorros. Forjadores de Nuestra Nación.1999.
* [[Juan Antonio Susto|Susto Lara, Juan A.]] Galería de Gobernantes de Panamá (1821-1971) Imprenta Litho Garzo S.A. Noviembre de 1971.
* Zentner, Federico Jr.Nombres y apellidos de forjadores de la patria. Panamá, 1984.
* https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html

== Vanjske veze ==
{{commonscat-inline|Arnulfo Arias Madrid}}

{{Predsjednici Paname}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1901|1988|Arias, Arnulfo}}

[[Kategorija:Panamski političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Paname]]
[[Kategorija:Panamski diplomati]]
[[Kategorija:Panamski liječnici]]
[[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Antikomunisti]]</text>
      <sha1>l42v3gcfq3sb3ofpjnbxivvimolz369</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42695728</id>
      <parentid>42695714</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:38:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Treći predsjednički mandat i puč */</comment>
      <origin>42695728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22913" sha1="nhnldofe3r8n6bkc79topnjbl39j63k" xml:space="preserve">{{Infokutija nosilac funkcije
| ime                   = Arnulfo Arias
| slika                 = A. Arias President of Panama (cropped).jpg
| veličina              = &lt;!-- samo kada je apsolutno nužno --&gt;
| opis                  = 
&lt;!-- Funkcija (može biti do 10) --&gt;
| položaj               = 12. [[predsjednik Paname]]
| tip1                  = političar
| mandat_start          = [[1. listopada]] [[1940.]]
| mandat_kraj           = [[9. listopada]] [[1941.]]
| zamjenik-tip          = [[Potpredsjednik Paname|Izabrani predsjednik]]
| zamjenik              = {{nowrap|{{ubl|[[José Pezet Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[Ernesto Jaén Guardia]] {{small|(drugi)}}|[[Aníbal Ríos Delgado]] {{small|(treći)}}}}}}
| prethodnik            = ''[[Augusto Samuel Boyd]]'' {{small|(v.d.)}}
| nasljednik            = [[Ricardo Adolfo de la Guardia ]]

| položaj2               = 17. [[predsjednik Paname]]
| tip2                  = političar
| mandat_start2          = [[24. studenog]] [[1949.]]
| mandat_kraj2           = [[9. svibnja]] [[1951.]]
| potpredsjednik2        = {{ubl|[[Alcibíades Arosemena]] {{small|(prvi)}}|[[José Ramón Guizado]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik2            = [[Roberto F. Chiari]]
| nasljednik2            = [[Alcibíades Arosemena]]

| položaj3               = 25. [[predsjednik Paname]]
| tip3                  = političar
| mandat_start3          = [[1. listopada|1.]]
| mandat_kraj3           = [[11. listopada]] [[1968.]]
| potpredsjednik3        = {{ubl|[[Raúl Arango Navarro]] {{small|(prvi)}}|[[José Dominador Bazán]] {{small|(drugi)}}}}
| prethodnik3            = [[Marco Aurelio Robles]]
| nasljednik3            = {{ubl|''[[José María Pinilla Fábrega|José María Pinilla]]'' / ''[[Bolívar Urrutia]]''|{{small|(čelnici privremene hunte)}}|[[Omar Torrijos]]|{{small|(vrhovni vođa revolucije)}}}}
&lt;!-- Biografske informacije --&gt;
| puno ime              = Arnulfo Arias Madrid
| posthumno ime         =
| datum rođenja         = {{Datum rođenja|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto rođenja        = {{flagicon|PAN}} [[Penonomé]], [[Panama]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Kolumbija}})}}
| datum smrti           = {{Datum smrti i dob|1988|8|10|1901|08|15|hr=da}}
| mjesto smrti          = {{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[Sjedinjene Države]]}}
| datum pokopa          =
| mjesto pokopa         =
| stranka               = [[Panamistička stranka]] {{small|(1940–1988)}}&lt;br&gt;{{Collapsible list2|titlestyle= background:#E4DCF6; text-align: center; border: 1px solid #667766; | title = Ostale stranke i organizacije |1 = {{nowrap|Revolucionarna stranka {{small|(1948–1952)}}&lt;br&gt;Nacionalna unija {{small|(1952–1968)}}&lt;br&gt;Opozicijski demokratski savez {{small|(1983–1984)}}}}}}
| alma_mater            = [[Univerzitet Harvard|Harvard]]
| zanimanje             = liječnik, političar
| otac                  = Antonio Arias 
| majka                 = Carmen Madrid
| supruga               = {{plainlist|
* {{marriage|Ana Matilde Linares|1927|1955|end=died}}
* {{marriage|[[Mireya Moscoso]]|1969|&lt;!-- Omission per Template:Marriage instructions --&gt;}}
}}
| partneri              = 
| djeca                 = Gerardo Edilberto Arias {{small|(posvojenje)}}
| vjera                 = [[katolicizam]]
| potpis                = 
| fusnote               = 
}}
'''Arnulfo Arias Madrid''' ([[Penonomé]], [[15. kolovoza]] [[1901.]] – [[Coral Gables, Florida|Coral Gables]], [[Florida|FL]], [[10. kolovoza]] [[1988.]]), [[Panama|panamski]] političar, liječnik i pisac koji je u tri navrata bio [[predsjednik Paname]]. Arias nijedan od svojih mandata nije odradio do kraja jer je svaki put bio svrgnut u [[Puč|vojnom udaru]] te je tijekom cijele svoje političke karijere imao vrlo zategnut odnos s vojnim snagama. Arias je iznimno kontroverzna ličnost u povijesti panamske politike, a njegovi su predsjednički mandati bili obilježeni korupcijom, nepotizmom i autokratskim tendencijama.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citation |last=Conniff |first=Michael |chapter=Panama since 1903 |date=1990 |title=The Cambridge History of Latin America |volume=7: Latin America since 1930: Mexico, Central America and the Caribbean |pages=601–642 |editor-last=Bethell |editor-first=Leslie |chapter-url=https://www.cambridge.org/core/books/abs/cambridge-history-of-latin-america/panama-since-1903/A3CA0E28E66886FD85EA8C2182B47953 |publisher=Cambridge University Press |doi=10.1017/chol9780521245180.015 |isbn=978-0-521-24518-0|chapter-url-access=subscription }}&lt;/ref&gt;

Arias je diplomirao medicinu na [[Univerzitet Harvard|Harvadu]], a političku karijeru započeo je kao podrška predsjedničkoj kandidaturi svoga brata, [[Harmodio Arias|Harmodija Ariasa]]; kada je Harmodio postao predsjednik, Arnulfo je postao ministar poljoprivrede i ministar javnih radova, kao i izvanredni izaslanik te opunomoćeni ministar pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]]. Kasnije se i sam politički aktivirao te je zanisvao svoju politiku upozoravajući na opasnosti koje dolaze od panamske vojske. 

== Rani život i obrazovanje ==
 
Arnulfo Arias rođen je [[15. kolovoza]] [[1901.]] godine u [[Penonomé]]u,&lt;ref name=Republica&gt;[https://web.archive.org/web/20071021032858/http://www.pa/secciones/patria/arnulfoarias.htm Biography on the website of the Government of the Republic of Panama]&lt;/ref&gt; kao sin Antonija Ariasa i Carmen Madrid. Rođen je kao najmlađi od šestoro djece, a njegovi braća i sestre bili su Gerardo, Eudocia, [[Harmodio Arias|Harmodio]] i Carmen. Obitelj mu je bila dobrostojeća buržoazija, a živjeli su u četvrti Foresteros u [[Penonomé]]u. Osnovno obrazovanje dobio je od francuske Krščanske braće (danas je to koledž La Salle) u svom rodnom gradu,&lt;ref&gt;{{cite book |last=Conte Porras |first=Jorge |author-link=Jorge Conte Porras |title=Réquiem por la revolución |url=https://books.google.com.pa/books/about/Requiem_por_la_Revoluci%C3%B3n.html?id=Fh9qAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |language=Spanish |year=1990 |publisher=Litografía e Imprenta LIL |location=[[Costa Rica]] |oclc=252866653 |pages=29–32}}&lt;/ref&gt; a srednju je školu završio u [[New York (grad)|New Yorku]]. Nakon toga upisao je studij medicine, studiravši na [[Univerzitet u Chicago|Chicagu]] i [[Univerzitet Harvard|Harvardu]], a na potonjem je i diplomirao. Postao je prvi Panamac koji je diplomirao s akademskim priznanjima na ovim sveučilištima. Kasnije je specijalizirao psihijatriju, opstetriciju i endokrinologiju. 

U Panamu se vratio [[1925.]] godine te se pridružio nacionalističkoj organizaciji ''[[Acción Comunal]]''. Dvije godine kasnije vjenčao se s Anom Matilde Linares, s kojom je bio u braku sve do njezine smrti [[1955.]] godine; njih su dvoje posvojili sina Gerarda Edilberta Ariasa. Dana [[2. siječnja]] [[1931.]] godine sudjelovao je u [[Državni udar u Panami 1931.|državnom udaru]] u kojem je svrgnut liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], a zamijenio ga je [[Ricardo J. Alfaro]].

== Politička karijera ==

Nacionalistička organizacija ''Acción Comunal'' gradila je svoju popularnost na rastućem nezadovoljstvu panamskog naroda, među kojim je jačao sentiment da je Panama postala &quot;vazalna država&quot; [[SAD|Sjedinjenih Država]], čiji je utjecaj u zemlji sve više jačao. Početak političke karijere Arnulfa Ariasa bio je vezan uz njegova brata [[Harmodio Arias|Harmodija]], koji je [[1931.]] godine nakratko bio vršitelj dužnosti [[Predsjednik Paname|predsjednika Paname]] i to nakon što je njegov prethodnik, liberalni predsjednik [[Florencio Harmodio Arosemena]], svrgnut u puču koji je pokrenula upravo organizacija ''Acción Comunal''. Godine [[1932.]] pomogao je bratu da bude izabran za predsjednika na izborima. Za vrijeme bratova mandata, Arnulfo je bio ministar poljoprivrede i javnih radova. Bratov nasljednik, [[Juan Demóstenes Arosemena]], imenovao ga je [[1936.]] godine izvanrednim izaslanikom te opunomoćenim ministrom pri vladama [[Njemačka|Njemačke]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[Danska|Danske]], dužnosti koje je obavljao do [[1939.]] godine; jedno je vrijeme bio i panamski delegat pri [[Liga naroda|Ligi naroda]].  

=== Prvi predsjednički mandat i egzil ===
[[File:Arnulfo Arias tomando posesión de la presidencia en 1940.jpg|frame|left|Arnulfo Arias priseže za predsjednika [[1. prosinca]] [[1940.]] godine.]]
Po povratku u Panamu, Arias je [[1940.]] godine velikom većinom izabran za predsjednika, što je bila posljedica činjenice da je njegov protukandidat, [[Ricardo J. Alfaro]], odustao zbog nasilja usmjerenog prema njemu i njegovim pristašama. Arias je tada javno predstavio svoju panamističku doktrinu ([[španjolski]]: ''doctrina panameñista''), nacionalističku ideologiju koja se bazirala na odbijanju bilo kakvog stranog intervencionizma te jačanju nacionalnih vrijednosti, a koja je nastala pod utjecajem sličnih nacionalističkih ideja iz tog perioda.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/arnulfo_arias.html|title=Arnulfo Arias - MSN Encarta &lt;!--Generado por Muro Bot. Puedes ayudar a rellenar esta plantilla--&gt;|access-date=2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090828233447/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590953/Arnulfo_Arias.html|archive-date=28 August 2009}}&lt;/ref&gt; 

U prvoj godini svog mandata, Arias je pokrenuo niz značajnih reformi s ciljem modernizacije zemlje. Svakako najznačajniji potez u njegovom mandatu bilo je donošenje [[Ustav Paname (1941)|novog ustava]] [[1941.]] godine,&lt;ref name=Republica/&gt;&lt;ref name=Critica&gt;[https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html Editora Panamá América - ''Historia de Panamá'']&lt;/ref&gt; kojim su [[Biračko pravo žene|žene prvi put dobile pravo glasa]] u Panami.&lt;ref name=Critica/&gt; Uz to, proveo je nacionalizaciju maloprodaje, regulirao je pravnu profesiu, bankarski sustav i trgovinu, uveo je papirnate novčanice koje je počela izdavati [[Narodna banka Paname|Narodna banka]] te utemeljio Fond socijalne sigurnosti i Poljoprivredno-industrijsku banku.&lt;ref name=Critica/&gt; Međutim, kako je Arias postao predsjednik nakon što je [[Drugi svjetski rat]] već bio počeo, suočio se s američkim zahtjevima nedugo prije njihovog ulaska u rat u prosincu [[1941.]] godine; dosljedan svojoj doktrini, Arias je odbio američke zahtjeve, što će dovesti do novog vala nezadovoljstva u Panami. 

Arias je u listopadu [[1941.]] godine iznenada napustio Panamu i otišao za [[Kuba|Kubu]] bez da je obavijestio [[Narodna skupština (Panama)|Narodnu skupštinu]]; točan razlog njegovog iznenadnog odlaska nije poznat, pri čemu je moguće da je išao na Kubu radi liječenja ili radi susreta s tamošnjim uglednicima. Iskoristivši iznenadnu situaciju, [[Ricardo Adolfo de la Guardia]] izveo je [[Državni udar u Panami 1941.|državni udar]] uz pomoć sigurnosnih snaga te je preuzeo dužnosti predsjednika. Novi predsjednik isprva nije suspendirao Ariasov ustav, ali je nakon niza pritisaka [[1944.]] godine donesen zakon kojim je ustav iz [[1941.]] godine stavljen izvan snage, uz izuzetak odredbi koje su se odnosile na sudbenu vlast i javnog tužitelja. Arias je, istovremeno, ostao u egzilu. 

Arnulfo Arias bio je otvoreni nacionalist, a kako je na čelu Paname bio u osjetljivom ratnom periodu, činjenica da je bio ambasador u [[Fašistička Italija|fašističkoj Italiji]] navodila je neke da ga smatraju pobornikom [[Sile Osovine|Sila Osovine]]. Neki povjesničari smatraju kako je [[Franklin Delano Roosevelt]] podržavao njegovo svrgavanje s mjesta predsjednika.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Araúz |first=Celestino Andrés |title=Arnulfo Arias Madrid |url=http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |work=Historia de Panamá |publisher=Editora Panama America |access-date=10 March 2012 |language=es |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html |archive-date=21 March 2012 }}&lt;/ref&gt; 

Arias je u egzilu bio do [[1945.]] godine, kada se vratio u Panamu, kada ulazi u konflikt sa sigurnosnim snagama (vojskom i policijom), koji će obilježiti njegovo političko djelovanje do kraja njegove političke karijere. Tri godine kasnije ponovo se kandidirao za predsjednika, a iako je pobijedio na turbulentim izborima, nije mu dopušteno preuzeti dužnost tako da je mjesto predsjednika preuzeo [[Domingo Díaz Arosemena]], koji je zbog lošeg zdravlja vrlo kratko bio predsjednik. Nakon njegove iznenadne smrti, naslijedio ga je [[Daniel Chanis Pinzón]], koji je također samo kratko obnašao tu dužnost zbog sukoba s Nacionalnom gradom, na čijem je čelu bio [[José Antonio Remón Cantera]]. Nakon toga, Narodna skupština odlučila je da je Arias ipak bio pobijedio na izborima [[1948.]] godine pa je on [[24. studenog]] [[1949.]] godine postao predsjednik po drugi put.

=== Drugi predsjednički mandat i posljedice ===
[[File:Arnulfo Arias toma posesión de la presidencia en 1949.png|frame|Arnulfo Arias daje izjavu za medije tijekom druge inauguracije [[24. studenog]] [[1949.]] godine.]]
[[Predsjednički izbori u Panami 1948.]] godine bili su izrazito turbulentni. Nakon što je Arias inicijalno pobijedio, šef Nacionalne garde [[José Antonio Remón Cantera]] uključio se u izborni proces, nakon čega je &quot;nestao&quot; dovoljan broj glasova da Ariasov protukandidat, [[Domingo Díaz Arosemena]], pobijedi. Godinu dana kasnije, glasački listići pohranjeni u Narodnoj banci ponovo su otvoreni, a Narodna skupština utvrdila je da je došlo do &quot;pogreške&quot; pa je Arias u studenom preuzeo dužnost predsjednika. Nacionalna garda snažno se uplitala u njegovu politiku tako da je Arias u jednom trenutku suspendirao ustav i utemeljio vladine agencije koje bi djelovale kao protuteža policijskim snagama. Međutim, na taj način nije stabilizirao svoju vlast. Došlo je do velikih narodnih prosvjeda u Panami, a Nacionalna garda ponovo je intervenirala te je [[9. svibnja]] [[1951.]] godine svrgnula Ariasa po drugi put. 

Uslijedio je proces pred [[Narodna skupština (Panama)|Narodnom skupštinom]], koja ga je proglasila krivim zbog pokušaja uspostava autokratske vlasti te mu je drajno oduzela sva politička prava. Predsjednik [[Roberto F. Chiari]] vratio mu je [[1960.]] godine politička prava te mu je dopustio da službeno registrira vlastitu stranku. Četiri godine kasnije, Arias se ponovo kandidirao za predsjednika; iako je dva puta svrgnut te je imao niz kontroverznih odluka, Arias je i dalje bio popularan među panamskim narodom. Njegov protukandidat bio je [[Marco Aurelio Robles]], koji je uživao podršku Nacionalne garde te je na kraju pobijedio, unatoč optužbama za izbornu prevaru.

=== Treći predsjednički mandat i puč ===
{{main|Opći izbori u Panami 1968.|Državni udar u Panami 1968.}}
Arias se [[1968.]] godine ponovo kandidirao za predsjednika, ovoga puta kao zajednički kandidat koalicije pet stranaka. Arias je pobijedio liberalnog kandidata [[David Samudio Ávila|Davida Samudija Ávilu]] s nešto više od 50% glasova te je preuzeo dužnost [[1. listopada]] [[1968.]] godine. Iako je najavio i vraćanje [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]] Panami, početak njegovog trećeg mandata ponovo je bio obilježen snažnim sukobom sa sigurnosnim snagama, što je dovelo do toga da je svrgnut i treći put, ovoga puta nakon samo deset dana na vlasti. Naime, Arias je najavio promjene na čelu Nacionalne garde te je pokušao smijeniti dvojicu najviše rangiranih časnika, [[Bolívar Vallarino|Bolívara Vallarina]] i pukovnika [[José María Pinilla|Joséa Maríju Pinillu]], a na njihovo mjesto postaviti pukovnika [[Bolívar Urrutia|Bolívara Urrutiju]].&lt;ref&gt;Black, Jan Knippers and Edmundo Flores. &quot;Historical setting.&quot; Meditz, Sandra W. 1989. Panama: a country study. Washington, D.C.: Rederal Research Division, Library of Congress. Pp. 43.&lt;/ref&gt; 

Reakcija na to bila je da je Nacionalna garda, predvođena majorom [[Boris Martínez|Borisom Martínezom]] te potpukovnicima [[Omar Torrijos|Omarom Torrijosom Herrerom]] i Joséom H. Ramosom Bustamanteom, izvela je [[11. listopada]] [[1968.]] godine [[Državni udar u Panami 1968.|državni udar]] i svrgnula Ariasa s vlasti. Torrijosovi ljudi izveli su napad na Predsjedničku palaču. Istovremeno, Arias je primijetio kako su njegovi čuvari nestali, a nakon što mu je [[predsjednik Kostarike]] [[José Joaquín Trejos Fernández]] telefonski javio da je granica već zatvorena, Arias je pobjegao iz palače sa svojim suradnikom Hildebrandom Nicosijom. Nicosia je kontaktirao svog zeta Michaela J. Merryja, voditelja jedne američke komunikacijske tvrtke, te ga je zamolio da pokupi Ariasa i trojicu ministara na dogovorenoj lokaciji; u to su vrijeme pučisti već tražili Ariasa diljem grada. Naoružan, Merry je uspio proći kroz vojne blokade i napustiti glavni grad te doći do [[Zona Panamskog kanala|Zone Panamskog kanala]], gdje je trebalo biti sjedište Ariasove vlade u egzilu. Kako je Zona bila zaseban politički entitet, čelnici nisu dopustili da oružje ostane na području Zone tako da se Merry morao vratiti natrag u glavni grad, dok su Arias i Nicosia kasnije pobjegli u [[Miami]]. 

Istovremeno, Torrijos je preuzeo svu vlast u Panami, koja je ušla u period [[Vojna diktatura u Panami|vojne diktature]].

== Kasniji život i smrt ==

Arias se nastavio baviti panamskom politikom i tijekom egzila u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], ali se suočio s novim problemom: dio članova njegove stranke priključio se Torrijosu te je uzurpirao naziv stranke, dok je većina preostalih članova preimenovala stranku u Autentična Panamistička stranka; stranka će [[1990.]] godine promijeniti ime u Arnulfistička stranka, a [[2005.]] vratit će izvorno ime. Sam Arias vratio se u Panamu tek [[1978.]] godine i to nakon što su Sjedinjene Države izvršile pritisak na Torrijosa da liberalizira diktaturu. 

Godine [[1984.]], tada 83-godišnji Arias ponovo se kandidirao na predsjedničkim izborima, a glavni protukandidat bio mu je [[Nicolás Ardito Barletta]], kojega je podržavao Torrijosov nasljednik, [[Manuel Noriega]]. Ariasova kampanja bila je zakomplicirana objavom knjige ''Holocausto en Panamá'' ([[srpskohrvatski]]: ''Holokaust u Panami''), koju je Noriega objavio uz pomoć izraelskog [[Mosad]]a, a koja je lažno optuživala Ariasa za masakr [[Židovi|Židova]] u Panami [[1941.]] godine. Unatoč tome, projekcije su Ariasu davale enormnu prednost na izborima, a kada je postalo jasno da će pobijediti, Noriega je iznenada prekinuo prebrojavanje i namjestio rezultate tako da je Ardito Barletta pobijedio sa samo 1,713 glasova prednosti; u Panami je tada dobio nadimak &quot;Fraudito&quot;. 

S početkom Noriegine diktature, Arias je ponovo pobjegao na [[Florida|Floridu]]. Tamo je preminuo tijekom jutarnjih sati [[10. kolovoza]] [[1988.]] godine od posljedica srčanog udara, u svom domu u [[Coral Gables, Florida|Coral Gablesu]].&lt;ref&gt;{{cite news |title=OFT-DEPOSED EX-LEADER OF PANAMA DIES |url=https://www.washingtonpost.com/archive/local/1988/08/11/oft-deposed-ex-leader-of-panama-dies/98528e7f-98ac-491f-b6ae-3aa3c9a2d839/ |access-date=12 March 2021 |newspaper=Washington Post |date=11 August 1988}}&lt;/ref&gt; Uz njega je bila njegova druga supruga, [[Mireya Moscoso]],&lt;ref&gt;{{cite news |title=ARNULFO ARIAS, 87, PANAMANIAN WHO WAS PRESIDENT 3 TIMES |url=https://www.nytimes.com/1988/08/11/obituaries/arnulfo-arias-87-panamanian-who-was-president-3-times.html |access-date=11 March 2021 |work=New York Times |agency=Associated Press |date=11 August 1988}} [https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-08-11-mn-184-story.html Alternative url]&lt;/ref&gt; s kojom je bio u braku od [[1969.]] godine, a koja će kasnije postati prva žena predsjednica u historiji Paname. Njegovo je tijelo prebačeno u [[Ciudad de Panamá|Ciudad de Panamu]], a njegov sprovod na groblju Jardin de Paz, održan [[15. kolovoza]] (dan kada je trebao proslaviti 87. rođendan), pretvorio se u masovni prosvjed protiv Noriege.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=De Obaldía |first1=Enrique |date=4 August 2008 |title=Arnulfo Arias en el marco de la semana Panameñista |trans-title=Arnulfo Arias within the framework of Panameñista Week |url=https://www.tupolitica.com/partido-panamenista-panama/arnulfo-arias-en-el-marco-de-la-semana-panamenista.html/ |access-date=11 March 2021 |work=Tupolítica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Ex-Panama President's Funeral Becomes Forum for Noriega Foes |url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1988-08-16-mn-713-story.html |access-date=12 March 2021 |work=Los Angeles Times |date=16 August 1988}}&lt;/ref&gt; Nakon Ariasove smrti, vodstvo stranke preuzeo je [[Guillermo Endara]], koji je postao glavni Noriegin oponent u narednim godinama. Dana [[8. siječnja]] [[2012.]] godine, odnosno 23 godine nakon smrti, njegovi su posmrtni ostaci ekshumirani i dobio je državnički sprovod, sukladno svojoj posljednjoj želji.&lt;ref&gt;{{cite news |date=6 January 2012 |title=Panamá exhuma los restos del expresidente Arnulfo Arias para realizar un funeral de Estado |trans-title=Panama exhumes the remains of former president Arnulfo Arias to hold a state funeral |url=https://www.ultimahora.com/panama-exhuma-los-restos-del-expresidente-arnulfo-arias-realizar-un-funeral-estado-n494104.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005130432/https://www.ultimahora.com/panama-exhuma-los-restos-del-expresidente-arnulfo-arias-realizar-un-funeral-estado-n494104.html |archive-date=5 October 2022 |access-date=11 March 2021 |work=Ultima Hora |language=es}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, njegovu su ostaci premješteni u mauzolej u sklopu Muzeja obitelji Arias Madrid u [[Penonomé]]u, njegovom rodnom gradu.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* [[Ministerio de la Presidencia (Panamá)|Ministerio de la Presidencia]]. Los presidentes de Panamá.Estudio Cronológico y análisis estadístico.
* [[Ernesto J. Castillero|Castillero, Ernesto J.]] Galería de Presidentes de Panamá. Panamá, 1935
* Caja de Ahorros. Forjadores de Nuestra Nación.1999.
* [[Juan Antonio Susto|Susto Lara, Juan A.]] Galería de Gobernantes de Panamá (1821-1971) Imprenta Litho Garzo S.A. Noviembre de 1971.
* Zentner, Federico Jr.Nombres y apellidos de forjadores de la patria. Panamá, 1984.
* https://web.archive.org/web/20120321175413/http://www.critica.com.pa/archivo/historia/f10-37.html

== Vanjske veze ==
{{commonscat-inline|Arnulfo Arias Madrid}}

{{Predsjednici Paname}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1901|1988|Arias, Arnulfo}}

[[Kategorija:Panamski političari]]
[[Kategorija:Predsjednici Paname]]
[[Kategorija:Panamski diplomati]]
[[Kategorija:Panamski liječnici]]
[[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Antikomunisti]]</text>
      <sha1>nhnldofe3r8n6bkc79topnjbl39j63k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Ptica soko/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4725642</id>
    <revision>
      <id>42695718</id>
      <parentid>42695156</parentid>
      <timestamp>2026-09-28T13:24:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>ovako, ne ono :S</comment>
      <origin>42695718</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5609" sha1="avh9h01r3cr7ag8298a003r8o326m98" xml:space="preserve">&lt;ref&gt;Spoljna veza [https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html Cube]&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Cube-h.svg|mini]]
'''Kocka''' je jedno od pet Platonovih tijela. (također se naziva i pravilan heksaedar). Pripada [[Paralelepiped|paralelepipedima]].

== Osobine ==

* Kocka ima 12 ivica, 6 strana i 8 vrhova
* Sve strane kocke su oblikovane kao [[kvadrat]],  zbog čega su su dužina, širina i visina i jednake a.
* Diedarski ugao između bilo koje dvije susjedne strane iznosi &lt;math&gt;90^\circ&lt;/math&gt; (&lt;math&gt;\frac{\pi}{2}&lt;/math&gt; radijana).
* Naspramne strane i naspramne ivice kocke su međusobno paralelne.
* [[Datoteka:Cube net pic.png|mini]]Svaka strana kocke graniči se sa četiri druge strane.
* Svaki vrh kocke spaja tri strane i tri ivice.
* Postoji ukupno 11 različitih mreža kojima se može razviti površina kocke.

== Formule za kocku stranice  a ==
'''Mala dijagonala''' (dijagonala strane)   &lt;math&gt;d=a\sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Velika dijagonala''' (prostorna dijagonala kocke

'''Poluprečnik upisane sfere''' (sfere koja dodiruje strane   &lt;math&gt;r=\frac{ a}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik srednje sfere''' (sfere koja dodiruje ivice)   &lt;math&gt;\rho = \frac{a\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik opisane sfere''' (sfere koja prolazi kroz vrhove)  &lt;math&gt;R =\frac{ a \sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;

Površina dijagonalnog presjeka &lt;math&gt;P_{ dp} = ad= a^2 \sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Površina kocke''': &lt;math&gt;6a^2&lt;/math&gt; ili preko poluprečnika upisane sfere  &lt;math&gt;P = 24r^2&lt;/math&gt;

'''Zapremina kocke''': &lt;math&gt;V = a^3&lt;/math&gt;  ili preko poluprečnika upisane sfere &lt;math&gt;V = 8r^3&lt;/math&gt;

Veza između zapremine i površine izražava se preko izvoda po poluprečniku upisane sfere:

&lt;math&gt;\frac{dV}{dr}=P&lt;/math&gt;

== '''J'''edinična kocka a=1 ==
[[Datoteka:Cube coords.png|mini]]


Kocka sa dužinom ivice &lt;math&gt; a= 1&lt;/math&gt;  naziva se jedinična kocka. Ako je centrirana u koordinatnom početku&lt;math&gt;(0,0,0) &lt;/math&gt;,, njeni vrhovi imaju koordinate  &lt;math&gt; (\pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2})&lt;/math&gt;

Za jediničnu kocku važi:

poluprečnik  upisane  sfere  &lt;math&gt; r =\frac{1}{2}= 0,5&lt;/math&gt;(udaljenost od centra do središta bilo koje strane).

Poluprečnik srednje   sfere   &lt;math&gt;\rho =  \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;    (udaljenost od centra do središta bilo koje ivice).

poluprečnik  opisani   sfere   &lt;math&gt;R =\frac{\sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;  (udaljenost od centra do bilo kojeg vrha).

Dualni poliedar jedinične kocke je pravilan oktaedar čija dužina ivice iznosi &lt;math&gt; \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt; (ukoliko su mu vrhovi u centrima strana kocke).

=== Poprečni presjeci jedinične kocke ravni koja prolazi kroz centar ===
Kada ravan siječe jediničnu kocku (centriranu u koordinatnom početku), oblik i metrička svojstva presjeka zavise od jednačine ravni:
{| class=&quot;fandom-table&quot;
! colspan=&quot;undefined&quot; |Ravni siječenja
! colspan=&quot;undefined&quot; |Oblik strane
! colspan=&quot;undefined&quot; |Dužine ivica
! colspan=&quot;undefined&quot; |Površina
! colspan=&quot;undefined&quot; |Zapremina dijelova
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;z=0&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |[[kvadrat]]
| colspan=&quot;undefined&quot; |1
| colspan=&quot;undefined&quot; |1
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |[[pravougaonik]]
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;1,\sqrt{2}\approx  1,414&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;(Maksimalna površina)
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |[[šestougao]] (heksagon)
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;1 \sqrt{2}/2&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{3}{4}\sqrt{3}\approx 1,299&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
|}

=== Karakteristike specifičnih presjeka: ===
'''Maksimalna površina presjeka''' iznosi  &lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;. Dobija se siječenjem kocke ravni koja prolazi kroz dvije naspramne ivice i dvije naspramne dijagonale strana (npr. ravan&lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;).

'''Pravilan šestougao''' se dobija kada ravan prolazi kroz središta šest ivica kocke (ravan &lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;). Postoje četiri takve ose (prostorne dijagonale kocke) oko kojih se mogu dobiti ovakvi šestougaoni presjeci. Vrhovi ovog upisanog šestougla za jediničnu kocku su:   &lt;math&gt;(0,-\frac{1}{2},-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},0,-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},\frac{1}{2},0),(0,\frac{1}{2},\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},0,\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},-\frac{1}{2},0)&lt;/math&gt;

Ovaj šestougaoni oblik se jasno vidi kada se kocka posmatra ortogonalno duž pravca njene glavne prostorne dijagonale.

=== Pregled po dimenzijama ===
zavisnosti od broja dimenzija&lt;math&gt;( n)&lt;/math&gt;, jedinična hiperkocka poprima različite oblike i dužine dijagonala:
{| class=&quot;fandom-table&quot;
! colspan=&quot;undefined&quot; |Dimenzija (n)
! colspan=&quot;undefined&quot; |Naziv objekta
! colspan=&quot;undefined&quot; |Dužina najduže dijagonale ()
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;n= 1 &lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |Jedinična duž (interval)
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{1} =1&lt;/math&gt;
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;n= 2 &lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |Jedinični kvadrat
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{2} \approx 1.414&lt;/math&gt;
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;n= 3 &lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |Jedinična kocka
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{3} \approx 1.732&lt;/math&gt;
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;n= 4 &lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |Jedinični [[teserakt]] (hiperkocka)
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{4}= 2&lt;/math&gt;
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |n
| colspan=&quot;undefined&quot; |n-dimenzionalna hiperkocka
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{ n}&lt;/math&gt;
|}</text>
      <sha1>avh9h01r3cr7ag8298a003r8o326m98</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696043</id>
      <parentid>42695718</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T06:46:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42696043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5651" sha1="ecmiddc7zyg6n3035cxzya1dfbsqxlc" xml:space="preserve">&lt;ref&gt;Spoljna veza [https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html Cube]&lt;/ref&gt;

U geometriji,  kocka   je pravilno geometrijsko tijelo, poliedar omeđen sa šest kvadrata
[[Datoteka:Cube-h.svg|mini]]
. (također se naziva i pravilan heksaedar). Pripada [[Paralelepiped|paralelepipedima]].

== Osobine ==

* Kocka ima 12 ivica, 6 strana i 8 vrhova
* Sve strane kocke su oblikovane kao [[kvadrat]],  zbog čega su su dužina, širina i visina i jednake a.
* Diedarski ugao između bilo koje dvije susjedne strane iznosi &lt;math&gt;90^\circ&lt;/math&gt; (&lt;math&gt;\frac{\pi}{2}&lt;/math&gt; radijana).
* Naspramne strane i naspramne ivice kocke su međusobno paralelne.
* [[Datoteka:Cube net pic.png|mini]]Svaka strana kocke graniči se sa četiri druge strane.
* Svaki vrh kocke spaja tri strane i tri ivice.
* Postoji ukupno 11 različitih mreža kojima se može razviti površina kocke.

== Formule za kocku stranice  a ==
'''Mala dijagonala''' (dijagonala strane)   &lt;math&gt;d=a\sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Velika dijagonala''' (prostorna dijagonala kocke

'''Poluprečnik upisane sfere''' (sfere koja dodiruje strane   &lt;math&gt;r=\frac{ a}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik srednje sfere''' (sfere koja dodiruje ivice)   &lt;math&gt;\rho = \frac{a\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik opisane sfere''' (sfere koja prolazi kroz vrhove)  &lt;math&gt;R =\frac{ a \sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;

Površina dijagonalnog presjeka &lt;math&gt;P_{ dp} = ad= a^2 \sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Površina kocke''': &lt;math&gt;6a^2&lt;/math&gt; ili preko poluprečnika upisane sfere  &lt;math&gt;P = 24r^2&lt;/math&gt;

'''Zapremina kocke''': &lt;math&gt;V = a^3&lt;/math&gt;  ili preko poluprečnika upisane sfere &lt;math&gt;V = 8r^3&lt;/math&gt;

Veza između zapremine i površine izražava se preko izvoda po poluprečniku upisane sfere:

&lt;math&gt;\frac{dV}{dr}=P&lt;/math&gt;

== Jedinična kocka a=1 ==
[[Datoteka:Cube coords.png|mini]]


Kocka sa dužinom ivice &lt;math&gt; a= 1&lt;/math&gt;  naziva se jedinična kocka. Ako je centrirana u koordinatnom početku&lt;math&gt;(0,0,0) &lt;/math&gt;,, njeni vrhovi imaju koordinate  &lt;math&gt; (\pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2})&lt;/math&gt;

Za jediničnu kocku važi:

poluprečnik  upisane  sfere  &lt;math&gt; r =\frac{1}{2}= 0,5&lt;/math&gt;(udaljenost od centra do središta bilo koje strane).

Poluprečnik srednje   sfere   &lt;math&gt;\rho =  \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;    (udaljenost od centra do središta bilo koje ivice).

poluprečnik  opisani   sfere   &lt;math&gt;R =\frac{\sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;  (udaljenost od centra do bilo kojeg vrha).

Dualni poliedar jedinične kocke je pravilan oktaedar čija dužina ivice iznosi &lt;math&gt; \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt; (ukoliko su mu vrhovi u centrima strana kocke).

=== Poprečni presjeci jedinične kocke ravni koja prolazi kroz centar ===
Kada ravan siječe jediničnu kocku (centriranu u koordinatnom početku), oblik i metrička svojstva presjeka zavise od jednačine ravni:

{| class=&quot;fandom-table&quot;
! colspan=&quot;undefined&quot; |Ravni siječenja
! colspan=&quot;undefined&quot; |Oblik strane
! colspan=&quot;undefined&quot; |Dužine ivica
! colspan=&quot;undefined&quot; |Površina
! colspan=&quot;undefined&quot; |Zapremina dijelova
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;z=0&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |[[kvadrat]]
| colspan=&quot;undefined&quot; |1
| colspan=&quot;undefined&quot; |1
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |[[pravougaonik]]
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;1,\sqrt{2}\approx  1,414&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;(Maksimalna površina)
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |[[šestougao]] (heksagon)
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;1 \sqrt{2}/2&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{3}{4}\sqrt{3}\approx 1,299&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
|}

=== Karakteristike specifičnih presjeka: ===
'''Maksimalna površina presjeka''' iznosi  &lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;. Dobija se siječenjem kocke ravni koja prolazi kroz dvije naspramne ivice i dvije naspramne dijagonale strana (npr. ravan&lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;).

'''Pravilan šestougao''' se dobija kada ravan prolazi kroz središta šest ivica kocke (ravan &lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;). Postoje četiri takve ose (prostorne dijagonale kocke) oko kojih se mogu dobiti ovakvi šestougaoni presjeci. Vrhovi ovog upisanog šestougla za jediničnu kocku su:   &lt;math&gt;(0,-\frac{1}{2},-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},0,-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},\frac{1}{2},0),(0,\frac{1}{2},\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},0,\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},-\frac{1}{2},0)&lt;/math&gt;

Ovaj šestougaoni oblik se jasno vidi kada se kocka posmatra ortogonalno duž pravca njene glavne prostorne dijagonale.

=== Pregled po dimenzijama ===
zavisnosti od broja dimenzija&lt;math&gt;( n)&lt;/math&gt;, jedinična hiperkocka poprima različite oblike i dužine dijagonala:
{| class=&quot;fandom-table&quot;
! colspan=&quot;undefined&quot; |Dimenzija (n)
! colspan=&quot;undefined&quot; |Naziv objekta
! colspan=&quot;undefined&quot; |Dužina najduže dijagonale ()
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;n= 1 &lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |Jedinična duž (interval)
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{1} =1&lt;/math&gt;
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;n= 2 &lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |Jedinični kvadrat
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{2} \approx 1.414&lt;/math&gt;
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;n= 3 &lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |Jedinična kocka
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{3} \approx 1.732&lt;/math&gt;
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;n= 4 &lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |Jedinični [[teserakt]] (hiperkocka)
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{4}= 2&lt;/math&gt;
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |n
| colspan=&quot;undefined&quot; |n-dimenzionalna hiperkocka
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{ n}&lt;/math&gt;
|}</text>
      <sha1>ecmiddc7zyg6n3035cxzya1dfbsqxlc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696044</id>
      <parentid>42696043</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T07:17:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42696044</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5221" sha1="612kso8dyf9upqffig3cbc4qg64x662" xml:space="preserve">&lt;ref&gt;Spoljna veza [https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html Cube]&lt;/ref&gt;

U geometriji,  kocka   je pravilno geometrijsko tijelo, poliedar omeđen sa šest kvadrata
[[Datoteka:Cube-h.svg|mini]]
. (također se naziva i pravilan heksaedar). Pripada [[Paralelepiped|paralelepipedima]].

== Osobine ==

* Kocka ima 12 ivica, 6 strana i 8 vrhova
* Sve strane kocke su oblikovane kao [[kvadrat]],  zbog čega su su dužina, širina i visina i jednake a.
* Diedarski ugao između bilo koje dvije susjedne strane iznosi &lt;math&gt;90^\circ&lt;/math&gt; (&lt;math&gt;\frac{\pi}{2}&lt;/math&gt; radijana).
* Naspramne strane i naspramne ivice kocke su međusobno paralelne.
* [[Datoteka:Cube net pic.png|mini]]Svaka strana kocke graniči se sa četiri druge strane.
* Svaki vrh kocke spaja tri strane i tri ivice.
* Postoji ukupno 11 različitih mreža kojima se može razviti površina kocke.

== Formule za kocku stranice  a ==
'''Mala dijagonala''' (dijagonala strane)   &lt;math&gt;d=a\sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Velika dijagonala''' (prostorna dijagonala kocke

'''Poluprečnik upisane sfere''' (sfere koja dodiruje strane   &lt;math&gt;r=\frac{ a}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik srednje sfere''' (sfere koja dodiruje ivice)   &lt;math&gt;\rho = \frac{a\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik opisane sfere''' (sfere koja prolazi kroz vrhove)  &lt;math&gt;R =\frac{ a \sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;

Površina dijagonalnog presjeka &lt;math&gt;P_{ dp} = ad= a^2 \sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Površina kocke''': &lt;math&gt;6a^2&lt;/math&gt; ili preko poluprečnika upisane sfere  &lt;math&gt;P = 24r^2&lt;/math&gt;

'''Zapremina kocke''': &lt;math&gt;V = a^3&lt;/math&gt;  ili preko poluprečnika upisane sfere &lt;math&gt;V = 8r^3&lt;/math&gt;

Veza između zapremine i površine izražava se preko izvoda po poluprečniku upisane sfere:

&lt;math&gt;\frac{dV}{dr}=P&lt;/math&gt;

== Jedinična kocka a=1 ==
[[Datoteka:Cube coords.png|mini]]


Kocka sa dužinom ivice &lt;math&gt; a= 1&lt;/math&gt;  naziva se jedinična kocka. Ako je centrirana u koordinatnom početku&lt;math&gt;(0,0,0) &lt;/math&gt;,, njeni vrhovi imaju koordinate  &lt;math&gt; (\pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2})&lt;/math&gt;

Za jediničnu kocku važi:

poluprečnik  upisane  sfere  &lt;math&gt; r =\frac{1}{2}= 0,5&lt;/math&gt;(udaljenost od centra do središta bilo koje strane).

Poluprečnik srednje   sfere   &lt;math&gt;\rho =  \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;    (udaljenost od centra do središta bilo koje ivice).

poluprečnik  opisani   sfere   &lt;math&gt;R =\frac{\sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;  (udaljenost od centra do bilo kojeg vrha).

Dualni poliedar jedinične kocke je pravilan oktaedar čija dužina ivice iznosi &lt;math&gt; \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt; (ukoliko su mu vrhovi u centrima strana kocke).

=== Poprečni presjeci jedinične kocke ravni koja prolazi kroz centar ===
Kada ravan siječe jediničnu kocku (centriranu u koordinatnom početku), oblik i metrička svojstva presjeka zavise od jednačine ravni:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ravni
siječenja
!Oblik strane
!Dužina ivica
!Površina
!Zapremina dijeloova
|-
| &lt;math&gt;z=0&lt;/math&gt;
|[[kvadrat]]
|1
|1
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; x+ z=0&lt;/math&gt;
|[[pravougaonik]]
|&lt;math&gt;1,\sqrt{2}\approx  1,414&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;(Maksimalna površina)
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
|x+y+z=0
|[[šestougao]]
( heksagon)
|&lt;math&gt;1 \sqrt{2}/2&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\frac{3}{4}\sqrt{3}\approx 1,299&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|}
=== Karakteristike specifičnih presjeka: ===
'''Maksimalna površina presjeka''' iznosi  &lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;. Dobija se siječenjem kocke ravni koja prolazi kroz dvije naspramne ivice i dvije naspramne dijagonale strana (npr. ravan&lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;).

'''Pravilan šestougao''' se dobija kada ravan prolazi kroz središta šest ivica kocke (ravan &lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;). Postoje četiri takve ose (prostorne dijagonale kocke) oko kojih se mogu dobiti ovakvi šestougaoni presjeci. Vrhovi ovog upisanog šestougla za jediničnu kocku su:   &lt;math&gt;(0,-\frac{1}{2},-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},0,-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},\frac{1}{2},0),(0,\frac{1}{2},\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},0,\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},-\frac{1}{2},0)&lt;/math&gt;

Ovaj šestougaoni oblik se jasno vidi kada se kocka posmatra ortogonalno duž pravca njene glavne prostorne dijagonale.

=== Pregled po dimenzijama ===
zavisnosti od broja dimenzija&lt;math&gt;( n)&lt;/math&gt;, jedinična hiperkocka poprima različite oblike i dužine dijagonala:
{| class=&quot;fandom-table&quot;
! colspan=&quot;undefined&quot; |Dimenzija (n)
! colspan=&quot;undefined&quot; |Naziv objekta
! colspan=&quot;undefined&quot; |Dužina najduže dijagonale ()
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;n= 1 &lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |Jedinična duž (interval)
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{1} =1&lt;/math&gt;
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;n= 2 &lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |Jedinični kvadrat
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{2} \approx 1.414&lt;/math&gt;
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;n= 3 &lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |Jedinična kocka
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{3} \approx 1.732&lt;/math&gt;
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;n= 4 &lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |Jedinični [[teserakt]] (hiperkocka)
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{4}= 2&lt;/math&gt;
|-
| colspan=&quot;undefined&quot; |n
| colspan=&quot;undefined&quot; |n-dimenzionalna hiperkocka
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\sqrt{ n}&lt;/math&gt;
|}</text>
      <sha1>612kso8dyf9upqffig3cbc4qg64x662</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696045</id>
      <parentid>42696044</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T07:44:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42696045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4875" sha1="tss8tveygyzs1vncdewed1w9lyn6fil" xml:space="preserve">&lt;ref&gt;Spoljna veza [https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html Cube]&lt;/ref&gt;

U geometriji,  kocka   je pravilno geometrijsko tijelo, poliedar omeđen sa šest kvadrata
[[Datoteka:Cube-h.svg|mini]]
. (također se naziva i pravilan heksaedar). Pripada [[Paralelepiped|paralelepipedima]].

== Osobine ==

* Kocka ima 12 ivica, 6 strana i 8 vrhova
* Sve strane kocke su oblikovane kao [[kvadrat]],  zbog čega su su dužina, širina i visina i jednake a.
* Diedarski ugao između bilo koje dvije susjedne strane iznosi &lt;math&gt;90^\circ&lt;/math&gt; (&lt;math&gt;\frac{\pi}{2}&lt;/math&gt; radijana).
* Naspramne strane i naspramne ivice kocke su međusobno paralelne.
* [[Datoteka:Cube net pic.png|mini]]Svaka strana kocke graniči se sa četiri druge strane.
* Svaki vrh kocke spaja tri strane i tri ivice.
* Postoji ukupno 11 različitih mreža kojima se može razviti površina kocke.

== Formule za kocku stranice  a ==
'''Mala dijagonala''' (dijagonala strane)   &lt;math&gt;d=a\sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Velika dijagonala''' (prostorna dijagonala kocke)

'''Poluprečnik upisane sfere''' (sfere koja dodiruje strane   &lt;math&gt;r=\frac{ a}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik srednje sfere''' (sfere koja dodiruje ivice)   &lt;math&gt;\rho = \frac{a\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik opisane sfere''' (sfere koja prolazi kroz vrhove)  &lt;math&gt;R =\frac{ a \sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;

Površina dijagonalnog presjeka &lt;math&gt;P_{ dp} = ad= a^2 \sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Površina kocke''': &lt;math&gt;6a^2&lt;/math&gt; ili preko poluprečnika upisane sfere  &lt;math&gt;P = 24r^2&lt;/math&gt;

'''Zapremina kocke''': &lt;math&gt;V = a^3&lt;/math&gt;  ili preko poluprečnika upisane sfere &lt;math&gt;V = 8r^3&lt;/math&gt;

Veza između zapremine i površine izražava se preko izvoda po poluprečniku upisane sfere:

&lt;math&gt;\frac{dV}{dr}=P&lt;/math&gt;

== Jedinična kocka a=1 ==
[[Datoteka:Cube coords.png|mini]]


Kocka sa dužinom ivice &lt;math&gt; a= 1&lt;/math&gt;  naziva se jedinična kocka. Ako je centrirana u koordinatnom početku&lt;math&gt;(0,0,0) &lt;/math&gt;,, njeni vrhovi imaju koordinate  &lt;math&gt; (\pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2})&lt;/math&gt;

Za jediničnu kocku važi:

poluprečnik  upisane  sfere  &lt;math&gt; r =\frac{1}{2}= 0,5&lt;/math&gt;(udaljenost od centra do središta bilo koje strane).

Poluprečnik srednje   sfere   &lt;math&gt;\rho =  \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;    (udaljenost od centra do središta bilo koje ivice).

poluprečnik  opisani   sfere   &lt;math&gt;R =\frac{\sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;  (udaljenost od centra do bilo kojeg vrha).

Dualni poliedar jedinične kocke je pravilan oktaedar čija dužina ivice iznosi &lt;math&gt; \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt; (ukoliko su mu vrhovi u centrima strana kocke).

=== Poprečni presjeci jedinične kocke ravni koja prolazi kroz centar ===
Kada ravan siječe jediničnu kocku (centriranu u koordinatnom početku), oblik i metrička svojstva presjeka zavise od jednačine ravni:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ravni
siječenja
!Oblik strane
!Dužina ivica
!Površina
!Zapremina dijeloova
|-
| &lt;math&gt;z=0&lt;/math&gt;
|[[kvadrat]]
|1
|1
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; x+ z=0&lt;/math&gt;
|[[pravougaonik]]
|&lt;math&gt;1,\sqrt{2}\approx  1,414&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;(Maksimalna površina)
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
|x+y+z=0
|[[šestougao]]
( heksagon)
|&lt;math&gt;1 \sqrt{2}/2&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\frac{3}{4}\sqrt{3}\approx 1,299&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|}
=== Karakteristike specifičnih presjeka: ===
'''Maksimalna površina presjeka''' iznosi  &lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;. Dobija se siječenjem kocke ravni koja prolazi kroz dvije naspramne ivice i dvije naspramne dijagonale strana (npr. ravan&lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;).

'''Pravilan šestougao''' se dobija kada ravan prolazi kroz središta šest ivica kocke (ravan &lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;). Postoje četiri takve ose (prostorne dijagonale kocke) oko kojih se mogu dobiti ovakvi šestougaoni presjeci. Vrhovi ovog upisanog šestougla za jediničnu kocku su:   &lt;math&gt;(0,-\frac{1}{2},-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},0,-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},\frac{1}{2},0),(0,\frac{1}{2},\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},0,\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},-\frac{1}{2},0)&lt;/math&gt;

Ovaj šestougaoni oblik se jasno vidi kada se kocka posmatra ortogonalno duž pravca njene glavne prostorne dijagonale.

=== Pregled po dimenzijama ===
zavisnosti od broja dimenzija&lt;math&gt;( n)&lt;/math&gt;, jedinična hiperkocka poprima različite oblike i dužine dijagonala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Tekst opisa
|-
! Dimenzija (n) !! Naziv objekta !! Dužina najduže dijagonale
|-
| &lt;math&gt; n=1&lt;/math&gt; ||	Jedinična duž (interval) || &lt;math&gt;\sqrt{1} =1&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=2&lt;/math&gt; || 	Jedinični kvadrat|| &lt;math&gt;\sqrt{2} \approx 1.414&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=3&lt;/math&gt; || Jedinična kocka || &lt;math&gt;\sqrt{3} \approx 1.732&lt;/math&gt;&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=4&lt;/math&gt; || Jedinični teserakt (hiperkocka) || &lt;math&gt;\sqrt{4}= 2&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n &lt;/math&gt; || n-dimenzionalna hiperkocka|| &lt;math&gt;\sqrt{ n}&lt;/math&gt;
|}</text>
      <sha1>tss8tveygyzs1vncdewed1w9lyn6fil</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696048</id>
      <parentid>42696045</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T08:03:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42696048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5187" sha1="016jvea996lz0563lb6k8wgwbt2vdtt" xml:space="preserve">U geometriji,  kocka   je pravilno geometrijsko tijelo, poliedar omeđen sa šest kvadrata[[Datoteka:Cube-h.svg|mini]]
. (također se naziva i pravilan heksaedar). Pripada [[Paralelepiped|paralelepipedima]].

== Osobine ==

* Kocka ima 12 ivica, 6 strana i 8 vrhova
* Sve strane kocke su oblikovane kao [[kvadrat]],  zbog čega su su dužina, širina i visina i jednake a.
* Diedarski ugao između bilo koje dvije susjedne strane iznosi &lt;math&gt;90^\circ&lt;/math&gt; (&lt;math&gt;\frac{\pi}{2}&lt;/math&gt; radijana).
* Naspramne strane i naspramne ivice kocke su međusobno paralelne.
* [[Datoteka:Cube net pic.png|mini]]Svaka strana kocke graniči se sa četiri druge strane.
* Svaki vrh kocke spaja tri strane i tri ivice.
* Postoji ukupno 11 različitih mreža kojima se može razviti površina kocke.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=&quot;Cube&quot; |url=&quot;https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html&quot; |access-date=29.09.2026. |website=mathworld.wolfram}}&lt;/ref&gt;

== Formule za kocku stranice  a ==
'''Mala dijagonala''' (dijagonala strane)   &lt;math&gt;d=a\sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Velika dijagonala''' (prostorna dijagonala kocke)

'''Poluprečnik upisane sfere''' (sfere koja dodiruje strane   &lt;math&gt;r=\frac{ a}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik srednje sfere''' (sfere koja dodiruje ivice)   &lt;math&gt;\rho = \frac{a\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik opisane sfere''' (sfere koja prolazi kroz vrhove)  &lt;math&gt;R =\frac{ a \sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;

Površina dijagonalnog presjeka &lt;math&gt;P_{ dp} = ad= a^2 \sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Površina kocke''': &lt;math&gt;6a^2&lt;/math&gt; ili preko poluprečnika upisane sfere  &lt;math&gt;P = 24r^2&lt;/math&gt;

'''Zapremina kocke''': &lt;math&gt;V = a^3&lt;/math&gt;  ili preko poluprečnika upisane sfere &lt;math&gt;V = 8r^3&lt;/math&gt;

Veza između zapremine i površine izražava se preko izvoda po poluprečniku upisane sfere:

&lt;math&gt;\frac{dV}{dr}=P&lt;/math&gt;

== Jedinična kocka a=1 ==
[[Datoteka:Cube coords.png|mini]]


Kocka sa dužinom ivice &lt;math&gt; a= 1&lt;/math&gt;  naziva se jedinična kocka. Ako je centrirana u koordinatnom početku&lt;math&gt;(0,0,0) &lt;/math&gt;,, njeni vrhovi imaju koordinate  &lt;math&gt; (\pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2})&lt;/math&gt;

Za jediničnu kocku važi:

poluprečnik  upisane  sfere  &lt;math&gt; r =\frac{1}{2}= 0,5&lt;/math&gt;(udaljenost od centra do središta bilo koje strane).

Poluprečnik srednje   sfere   &lt;math&gt;\rho =  \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;    (udaljenost od centra do središta bilo koje ivice).

poluprečnik  opisani   sfere   &lt;math&gt;R =\frac{\sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;  (udaljenost od centra do bilo kojeg vrha).

Dualni poliedar jedinične kocke je pravilan oktaedar čija dužina ivice iznosi &lt;math&gt; \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt; (ukoliko su mu vrhovi u centrima strana kocke).

=== Poprečni presjeci jedinične kocke ravni koja prolazi kroz centar ===
Kada ravan siječe jediničnu kocku (centriranu u koordinatnom početku), oblik i metrička svojstva presjeka zavise od jednačine ravni:&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date=10.12.2015. |title=Cube |url=&quot;https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html&quot; |access-date=29.09.2026. |website=mathworld.wolfram}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ravni
siječenja
!Oblik strane
!Dužina ivica
!Površina
!Zapremina dijeloova
|-
| &lt;math&gt;z=0&lt;/math&gt;
|[[kvadrat]]
|1
|1
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; x+ z=0&lt;/math&gt;
|[[pravougaonik]]
|&lt;math&gt;1,\sqrt{2}\approx  1,414&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;(Maksimalna površina)
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
|x+y+z=0
|[[šestougao]]
( heksagon)
|&lt;math&gt;1 \sqrt{2}/2&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\frac{3}{4}\sqrt{3}\approx 1,299&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|}
=== Karakteristike specifičnih presjeka: ===
'''Maksimalna površina presjeka''' iznosi  &lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;. Dobija se siječenjem kocke ravni koja prolazi kroz dvije naspramne ivice i dvije naspramne dijagonale strana (npr. ravan&lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;).

'''Pravilan šestougao''' se dobija kada ravan prolazi kroz središta šest ivica kocke (ravan &lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;). Postoje četiri takve ose (prostorne dijagonale kocke) oko kojih se mogu dobiti ovakvi šestougaoni presjeci. Vrhovi ovog upisanog šestougla za jediničnu kocku su:   &lt;math&gt;(0,-\frac{1}{2},-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},0,-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},\frac{1}{2},0),(0,\frac{1}{2},\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},0,\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},-\frac{1}{2},0)&lt;/math&gt;

Ovaj šestougaoni oblik se jasno vidi kada se kocka posmatra ortogonalno duž pravca njene glavne prostorne dijagonale.

=== Pregled po dimenzijama ===
zavisnosti od broja dimenzija&lt;math&gt;( n)&lt;/math&gt;, jedinična hiperkocka poprima različite oblike i dužine dijagonala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Tekst opisa
|-
! Dimenzija (n) !! Naziv objekta !! Dužina najduže dijagonale
|-
| &lt;math&gt; n=1&lt;/math&gt; ||	Jedinična duž (interval) || &lt;math&gt;\sqrt{1} =1&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=2&lt;/math&gt; || 	Jedinični kvadrat|| &lt;math&gt;\sqrt{2} \approx 1.414&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=3&lt;/math&gt; || Jedinična kocka || &lt;math&gt;\sqrt{3} \approx 1.732&lt;/math&gt;&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=4&lt;/math&gt; || Jedinični teserakt (hiperkocka) || &lt;math&gt;\sqrt{4}= 2&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n &lt;/math&gt; || n-dimenzionalna hiperkocka|| &lt;math&gt;\sqrt{ n}&lt;/math&gt;
|}</text>
      <sha1>016jvea996lz0563lb6k8wgwbt2vdtt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696049</id>
      <parentid>42696048</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T08:09:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42696049</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5185" sha1="71oqbqtvfgxyrry3gtvk64co6g5627k" xml:space="preserve">U geometriji,  kocka   je pravilno geometrijsko tijelo, poliedar omeđen sa šest kvadrata[[Datoteka:Cube-h.svg|mini]]
. (također se naziva i pravilan heksaedar). Pripada [[Paralelepiped|paralelepipedima]].

== Osobine ==

* Kocka ima 12 ivica, 6 strana i 8 vrhova
* Sve strane kocke su oblikovane kao [[kvadrat]],  zbog čega su su dužina, širina i visina i jednake a.
* Diedarski ugao između bilo koje dvije susjedne strane iznosi &lt;math&gt;90^\circ&lt;/math&gt; (&lt;math&gt;\frac{\pi}{2}&lt;/math&gt; radijana).
* Naspramne strane i naspramne ivice kocke su međusobno paralelne.
* [[Datoteka:Cube net pic.png|mini]]Svaka strana kocke graniči se sa četiri druge strane.
* Svaki vrh kocke spaja tri strane i tri ivice.
* Postoji ukupno 11 različitih mreža kojima se može razviti površina kocke.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=Cube |url=&quot;https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html&quot; |access-date=29.09.2026. |website=wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;

== Formule za kocku stranice  a ==
'''Mala dijagonala''' (dijagonala strane)   &lt;math&gt;d=a\sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Velika dijagonala''' (prostorna dijagonala kocke)

'''Poluprečnik upisane sfere''' (sfere koja dodiruje strane   &lt;math&gt;r=\frac{ a}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik srednje sfere''' (sfere koja dodiruje ivice)   &lt;math&gt;\rho = \frac{a\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik opisane sfere''' (sfere koja prolazi kroz vrhove)  &lt;math&gt;R =\frac{ a \sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;

Površina dijagonalnog presjeka &lt;math&gt;P_{ dp} = ad= a^2 \sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Površina kocke''': &lt;math&gt;6a^2&lt;/math&gt; ili preko poluprečnika upisane sfere  &lt;math&gt;P = 24r^2&lt;/math&gt;

'''Zapremina kocke''': &lt;math&gt;V = a^3&lt;/math&gt;  ili preko poluprečnika upisane sfere &lt;math&gt;V = 8r^3&lt;/math&gt;

Veza između zapremine i površine izražava se preko izvoda po poluprečniku upisane sfere:

&lt;math&gt;\frac{dV}{dr}=P&lt;/math&gt;

== Jedinična kocka a=1 ==
[[Datoteka:Cube coords.png|mini]]


Kocka sa dužinom ivice &lt;math&gt; a= 1&lt;/math&gt;  naziva se jedinična kocka. Ako je centrirana u koordinatnom početku&lt;math&gt;(0,0,0) &lt;/math&gt;,, njeni vrhovi imaju koordinate  &lt;math&gt; (\pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2})&lt;/math&gt;

Za jediničnu kocku važi:

poluprečnik  upisane  sfere  &lt;math&gt; r =\frac{1}{2}= 0,5&lt;/math&gt;(udaljenost od centra do središta bilo koje strane).

Poluprečnik srednje   sfere   &lt;math&gt;\rho =  \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;    (udaljenost od centra do središta bilo koje ivice).

poluprečnik  opisani   sfere   &lt;math&gt;R =\frac{\sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;  (udaljenost od centra do bilo kojeg vrha).

Dualni poliedar jedinične kocke je pravilan oktaedar čija dužina ivice iznosi &lt;math&gt; \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt; (ukoliko su mu vrhovi u centrima strana kocke).

=== Poprečni presjeci jedinične kocke ravni koja prolazi kroz centar ===
Kada ravan siječe jediničnu kocku (centriranu u koordinatnom početku), oblik i metrička svojstva presjeka zavise od jednačine ravni:&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date=10.12.2015. |title=Cube |url=&quot;https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html&quot; |access-date=29.09.2026. |website=mathworld.wolfram}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ravni
siječenja
!Oblik strane
!Dužina ivica
!Površina
!Zapremina dijeloova
|-
| &lt;math&gt;z=0&lt;/math&gt;
|[[kvadrat]]
|1
|1
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; x+ z=0&lt;/math&gt;
|[[pravougaonik]]
|&lt;math&gt;1,\sqrt{2}\approx  1,414&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;(Maksimalna površina)
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
|x+y+z=0
|[[šestougao]]
( heksagon)
|&lt;math&gt;1 \sqrt{2}/2&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\frac{3}{4}\sqrt{3}\approx 1,299&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|}
=== Karakteristike specifičnih presjeka: ===
'''Maksimalna površina presjeka''' iznosi  &lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;. Dobija se siječenjem kocke ravni koja prolazi kroz dvije naspramne ivice i dvije naspramne dijagonale strana (npr. ravan&lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;).

'''Pravilan šestougao''' se dobija kada ravan prolazi kroz središta šest ivica kocke (ravan &lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;). Postoje četiri takve ose (prostorne dijagonale kocke) oko kojih se mogu dobiti ovakvi šestougaoni presjeci. Vrhovi ovog upisanog šestougla za jediničnu kocku su:   &lt;math&gt;(0,-\frac{1}{2},-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},0,-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},\frac{1}{2},0),(0,\frac{1}{2},\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},0,\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},-\frac{1}{2},0)&lt;/math&gt;

Ovaj šestougaoni oblik se jasno vidi kada se kocka posmatra ortogonalno duž pravca njene glavne prostorne dijagonale.

=== Pregled po dimenzijama ===
zavisnosti od broja dimenzija&lt;math&gt;( n)&lt;/math&gt;, jedinična hiperkocka poprima različite oblike i dužine dijagonala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Tekst opisa
|-
! Dimenzija (n) !! Naziv objekta !! Dužina najduže dijagonale
|-
| &lt;math&gt; n=1&lt;/math&gt; ||	Jedinična duž (interval) || &lt;math&gt;\sqrt{1} =1&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=2&lt;/math&gt; || 	Jedinični kvadrat|| &lt;math&gt;\sqrt{2} \approx 1.414&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=3&lt;/math&gt; || Jedinična kocka || &lt;math&gt;\sqrt{3} \approx 1.732&lt;/math&gt;&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=4&lt;/math&gt; || Jedinični teserakt (hiperkocka) || &lt;math&gt;\sqrt{4}= 2&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n &lt;/math&gt; || n-dimenzionalna hiperkocka|| &lt;math&gt;\sqrt{ n}&lt;/math&gt;
|}</text>
      <sha1>71oqbqtvfgxyrry3gtvk64co6g5627k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696050</id>
      <parentid>42696049</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T08:23:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42696050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5511" sha1="2ukalfa6rjg3yp24exazbkyrlee09t7" xml:space="preserve">U geometriji,  kocka   je pravilno geometrijsko tijelo, poliedar omeđen sa šest kvadrata[[Datoteka:Cube-h.svg|mini]]
. (također se naziva i pravilan heksaedar).&lt;ref&gt;{{Cite web |title=kocka |url=https://enciklopedija.hr/clanak/kocka |access-date=29.09.2026. |website=Hrvatska enciklopedija}}&lt;/ref&gt; Pripada [[Paralelepiped|paralelepipedima]].

== Osobine ==

* Kocka ima 12 ivica, 6 strana i 8 vrhova
* Sve strane kocke su oblikovane kao [[kvadrat]],  zbog čega su su dužina, širina i visina i jednake a.
* Diedarski ugao između bilo koje dvije susjedne strane iznosi &lt;math&gt;90^\circ&lt;/math&gt; (&lt;math&gt;\frac{\pi}{2}&lt;/math&gt; radijana).
* Naspramne strane i naspramne ivice kocke su međusobno paralelne.
* [[Datoteka:Cube net pic.png|mini]]Svaka strana kocke graniči se sa četiri druge strane.
* Svaki vrh kocke spaja tri strane i tri ivice.
* Postoji ukupno 11 različitih mreža kojima se može razviti površina kocke.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;

== Formule za kocku stranice  a ==
'''Mala dijagonala''' (dijagonala strane)   &lt;math&gt;d=a\sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Velika dijagonala''' (prostorna dijagonala kocke)

'''Poluprečnik upisane sfere''' (sfere koja dodiruje strane   &lt;math&gt;r=\frac{ a}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik srednje sfere''' (sfere koja dodiruje ivice)   &lt;math&gt;\rho = \frac{a\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik opisane sfere''' (sfere koja prolazi kroz vrhove)  &lt;math&gt;R =\frac{ a \sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;

Površina dijagonalnog presjeka &lt;math&gt;P_{ dp} = ad= a^2 \sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Površina kocke''': &lt;math&gt;6a^2&lt;/math&gt; ili preko poluprečnika upisane sfere  &lt;math&gt;P = 24r^2&lt;/math&gt;

'''Zapremina kocke''': &lt;math&gt;V = a^3&lt;/math&gt;  ili preko poluprečnika upisane sfere &lt;math&gt;V = 8r^3&lt;/math&gt;

Veza između zapremine i površine izražava se preko izvoda po poluprečniku upisane sfere:

&lt;math&gt;\frac{dV}{dr}=P&lt;/math&gt;

== Jedinična kocka a=1 ==
[[Datoteka:Cube coords.png|mini]]


Kocka sa dužinom ivice &lt;math&gt; a= 1&lt;/math&gt;  naziva se jedinična kocka. Ako je centrirana u koordinatnom početku&lt;math&gt;(0,0,0) &lt;/math&gt;,, njeni vrhovi imaju koordinate  &lt;math&gt; (\pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2})&lt;/math&gt;

Za jediničnu kocku važi:&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;

poluprečnik  upisane  sfere  &lt;math&gt; r =\frac{1}{2}= 0,5&lt;/math&gt;(udaljenost od centra do središta bilo koje strane).

Poluprečnik srednje   sfere   &lt;math&gt;\rho =  \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;    (udaljenost od centra do središta bilo koje ivice).

poluprečnik  opisani   sfere   &lt;math&gt;R =\frac{\sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;  (udaljenost od centra do bilo kojeg vrha).

Dualni poliedar jedinične kocke je pravilan oktaedar čija dužina ivice iznosi &lt;math&gt; \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt; (ukoliko su mu vrhovi u centrima strana kocke).

=== Poprečni presjeci jedinične kocke ravni koja prolazi kroz centar ===
Kada ravan siječe jediničnu kocku (centriranu u koordinatnom početku), oblik i metrička svojstva presjeka zavise od jednačine ravni:&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=Wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ravni
siječenja
!Oblik strane
!Dužina ivica
!Površina
!Zapremina dijeloova
|-
| &lt;math&gt;z=0&lt;/math&gt;
|[[kvadrat]]
|1
|1
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; x+ z=0&lt;/math&gt;
|[[pravougaonik]]
|&lt;math&gt;1,\sqrt{2}\approx  1,414&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;(Maksimalna površina)
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
|x+y+z=0
|[[šestougao]]
( heksagon)
|&lt;math&gt;1 \sqrt{2}/2&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\frac{3}{4}\sqrt{3}\approx 1,299&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|}
=== Karakteristike specifičnih presjeka: ===
'''Maksimalna površina presjeka''' iznosi  &lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;. Dobija se siječenjem kocke ravni koja prolazi kroz dvije naspramne ivice i dvije naspramne dijagonale strana (npr. ravan&lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;).

'''Pravilan šestougao''' se dobija kada ravan prolazi kroz središta šest ivica kocke (ravan &lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;). Postoje četiri takve ose (prostorne dijagonale kocke) oko kojih se mogu dobiti ovakvi šestougaoni presjeci. Vrhovi ovog upisanog šestougla za jediničnu kocku su:   &lt;math&gt;(0,-\frac{1}{2},-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},0,-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},\frac{1}{2},0),(0,\frac{1}{2},\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},0,\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},-\frac{1}{2},0)&lt;/math&gt;

Ovaj šestougaoni oblik se jasno vidi kada se kocka posmatra ortogonalno duž pravca njene glavne prostorne dijagonale.

=== Pregled po dimenzijama ===
zavisnosti od broja dimenzija&lt;math&gt;( n)&lt;/math&gt;, jedinična hiperkocka poprima različite oblike i dužine dijagonala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Tekst opisa
|-
! Dimenzija (n) !! Naziv objekta !! Dužina najduže dijagonale
|-
| &lt;math&gt; n=1&lt;/math&gt; ||	Jedinična duž (interval) || &lt;math&gt;\sqrt{1} =1&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=2&lt;/math&gt; || 	Jedinični kvadrat|| &lt;math&gt;\sqrt{2} \approx 1.414&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=3&lt;/math&gt; || Jedinična kocka || &lt;math&gt;\sqrt{3} \approx 1.732&lt;/math&gt;&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=4&lt;/math&gt; || Jedinični teserakt (hiperkocka) || &lt;math&gt;\sqrt{4}= 2&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n &lt;/math&gt; || n-dimenzionalna hiperkocka|| &lt;math&gt;\sqrt{ n}&lt;/math&gt;
|}</text>
      <sha1>2ukalfa6rjg3yp24exazbkyrlee09t7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696051</id>
      <parentid>42696050</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T08:29:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <comment>/* Formule za kocku stranice  a */</comment>
      <origin>42696051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5544" sha1="f399gkuscibi5i5sv7mjvqwk2ddx4uj" xml:space="preserve">U geometriji,  kocka   je pravilno geometrijsko tijelo, [[poliedar]] omeđen sa šest kvadrata[[Datoteka:Cube-h.svg|mini]]
. (također se naziva i pravilan heksaedar).&lt;ref&gt;{{Cite web |title=kocka |url=https://enciklopedija.hr/clanak/kocka |access-date=29.09.2026. |website=Hrvatska enciklopedija}}&lt;/ref&gt; Pripada [[Paralelepiped|paralelepipedima]].

== Osobine ==

* Kocka ima 12 ivica, 6 strana i 8 vrhova
* Sve strane kocke su oblikovane kao [[kvadrat]],  zbog čega su su dužina, širina i visina i jednake a.
* Diedarski ugao između bilo koje dvije susjedne strane iznosi &lt;math&gt;90^\circ&lt;/math&gt; (&lt;math&gt;\frac{\pi}{2}&lt;/math&gt; radijana).
* Naspramne strane i naspramne ivice kocke su međusobno paralelne.
* [[Datoteka:Cube net pic.png|mini]]Svaka strana kocke graniči se sa četiri druge strane.
* Svaki vrh kocke spaja tri strane i tri ivice.
* Postoji ukupno 11 različitih mreža kojima se može razviti površina kocke.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;

== Formule za kocku stranice  a ==
'''Mala dijagonala''' (dijagonala strane)   &lt;math&gt;d=a\sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Velika dijagonala''' (prostorna dijagonala kocke) &lt;math&gt;D =  a }\sqrt{3&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik upisane sfere''' (sfere koja dodiruje strane   &lt;math&gt;r=\frac{ a}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik srednje sfere''' (sfere koja dodiruje ivice)   &lt;math&gt;\rho = \frac{a\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik opisane sfere''' (sfere koja prolazi kroz vrhove)  &lt;math&gt;R =\frac{ a \sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;

Površina dijagonalnog presjeka &lt;math&gt;P_{ dp} = ad= a^2 \sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Površina kocke''': &lt;math&gt;6a^2&lt;/math&gt; ili preko poluprečnika upisane sfere  &lt;math&gt;P = 24r^2&lt;/math&gt;

'''Zapremina kocke''': &lt;math&gt;V = a^3&lt;/math&gt;  ili preko poluprečnika upisane sfere &lt;math&gt;V = 8r^3&lt;/math&gt;

Veza između zapremine i površine izražava se preko izvoda po poluprečniku upisane sfere:

&lt;math&gt;\frac{dV}{dr}=P&lt;/math&gt;

== Jedinična kocka a=1 ==
[[Datoteka:Cube coords.png|mini]]


Kocka sa dužinom ivice &lt;math&gt; a= 1&lt;/math&gt;  naziva se jedinična kocka. Ako je centrirana u koordinatnom početku&lt;math&gt;(0,0,0) &lt;/math&gt;,, njeni vrhovi imaju koordinate  &lt;math&gt; (\pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2})&lt;/math&gt;

Za jediničnu kocku važi:&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;

poluprečnik  upisane  sfere  &lt;math&gt; r =\frac{1}{2}= 0,5&lt;/math&gt;(udaljenost od centra do središta bilo koje strane).

Poluprečnik srednje   sfere   &lt;math&gt;\rho =  \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;    (udaljenost od centra do središta bilo koje ivice).

poluprečnik  opisani   sfere   &lt;math&gt;R =\frac{\sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;  (udaljenost od centra do bilo kojeg vrha).

Dualni poliedar jedinične kocke je pravilan oktaedar čija dužina ivice iznosi &lt;math&gt; \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt; (ukoliko su mu vrhovi u centrima strana kocke).

=== Poprečni presjeci jedinične kocke ravni koja prolazi kroz centar ===
Kada ravan siječe jediničnu kocku (centriranu u koordinatnom početku), oblik i metrička svojstva presjeka zavise od jednačine ravni:&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=Wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ravni
siječenja
!Oblik strane
!Dužina ivica
!Površina
!Zapremina dijeloova
|-
| &lt;math&gt;z=0&lt;/math&gt;
|[[kvadrat]]
|1
|1
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; x+ z=0&lt;/math&gt;
|[[pravougaonik]]
|&lt;math&gt;1,\sqrt{2}\approx  1,414&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;(Maksimalna površina)
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
|x+y+z=0
|[[šestougao]]
( heksagon)
|&lt;math&gt;1 \sqrt{2}/2&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\frac{3}{4}\sqrt{3}\approx 1,299&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|}
=== Karakteristike specifičnih presjeka: ===
'''Maksimalna površina presjeka''' iznosi  &lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;. Dobija se siječenjem kocke ravni koja prolazi kroz dvije naspramne ivice i dvije naspramne dijagonale strana (npr. ravan&lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;).

'''Pravilan šestougao''' se dobija kada ravan prolazi kroz središta šest ivica kocke (ravan &lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;). Postoje četiri takve ose (prostorne dijagonale kocke) oko kojih se mogu dobiti ovakvi šestougaoni presjeci. Vrhovi ovog upisanog šestougla za jediničnu kocku su:   &lt;math&gt;(0,-\frac{1}{2},-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},0,-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},\frac{1}{2},0),(0,\frac{1}{2},\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},0,\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},-\frac{1}{2},0)&lt;/math&gt;

Ovaj šestougaoni oblik se jasno vidi kada se kocka posmatra ortogonalno duž pravca njene glavne prostorne dijagonale.

=== Pregled po dimenzijama ===
zavisnosti od broja dimenzija&lt;math&gt;( n)&lt;/math&gt;, jedinična hiperkocka poprima različite oblike i dužine dijagonala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Tekst opisa
|-
! Dimenzija (n) !! Naziv objekta !! Dužina najduže dijagonale
|-
| &lt;math&gt; n=1&lt;/math&gt; ||	Jedinična duž (interval) || &lt;math&gt;\sqrt{1} =1&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=2&lt;/math&gt; || 	Jedinični kvadrat|| &lt;math&gt;\sqrt{2} \approx 1.414&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=3&lt;/math&gt; || Jedinična kocka || &lt;math&gt;\sqrt{3} \approx 1.732&lt;/math&gt;&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=4&lt;/math&gt; || Jedinični teserakt (hiperkocka) || &lt;math&gt;\sqrt{4}= 2&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n &lt;/math&gt; || n-dimenzionalna hiperkocka|| &lt;math&gt;\sqrt{ n}&lt;/math&gt;
|}</text>
      <sha1>f399gkuscibi5i5sv7mjvqwk2ddx4uj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696055</id>
      <parentid>42696051</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T08:43:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42696055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5505" sha1="gne9dblf7dq3xr2e2oy2kjdd13jwqwm" xml:space="preserve">U geometriji, '''kocka''' je pravilno geometrijsko tijelo, [[poliedar]] omeđen sa šest kvadrata (također se naziva i pravilan heksaedar). ..&lt;ref&gt;{{Cite web |title=kocka |url=https://enciklopedija.hr/clanak/kocka |access-date=29.09.2026. |website=Hrvatska enciklopedija}}&lt;/ref&gt; Pripada [[Paralelepiped|paralelepipedima]].

== Osobine ==

* Kocka ima 12 ivica, 6 strana i 8 vrhova
* Sve strane kocke su oblikovane kao [[kvadrat]],  zbog čega su su dužina, širina i visina i jednake &lt;math&gt;a&lt;/math&gt;.
* Diedarski ugao između bilo koje dvije susjedne strane iznosi &lt;math&gt;90^\circ&lt;/math&gt; (&lt;math&gt;\frac{\pi}{2}&lt;/math&gt; radijana).
* Naspramne strane i naspramne ivice kocke su međusobno paralelne.
* Svaka strana kocke graniči se sa četiri druge strane, a svaki vrh kocke spaja tri strane i tri ivice.
* Postoji ukupno 11 različitih mreža kojima se može razviti površina kocke.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;

== Formule za kocku stranice  a ==
'''Mala dijagonala''' (dijagonala strane)   &lt;math&gt;d=a\sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Velika dijagonala''' (prostorna dijagonala kocke) &lt;math&gt;D =  a }\sqrt{3&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik upisane sfere''' (sfere koja dodiruje strane   &lt;math&gt;r=\frac{ a}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik srednje sfere''' (sfere koja dodiruje ivice)   &lt;math&gt;\rho = \frac{a\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik opisane sfere''' (sfere koja prolazi kroz vrhove)  &lt;math&gt;R =\frac{ a \sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;

'''Površina dijagonalnog presjeka''' &lt;math&gt;P_{ dp} = ad= a^2 \sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Površina kocke''': &lt;math&gt;6a^2&lt;/math&gt; ili preko poluprečnika upisane sfere  &lt;math&gt;P = 24r^2&lt;/math&gt;

'''Zapremina kocke''': &lt;math&gt;V = a^3&lt;/math&gt;  ili preko poluprečnika upisane sfere &lt;math&gt;V = 8r^3&lt;/math&gt;

Veza između zapremine i površine izražava se preko izvoda po poluprečniku upisane sfere:

&lt;math&gt;\frac{dV}{dr}=P&lt;/math&gt;

== Jedinična kocka a=1 ==
[[Datoteka:Cube coords.png|mini]]


Kocka sa dužinom ivice &lt;math&gt; a= 1&lt;/math&gt;  naziva se jedinična kocka. Ako je centrirana u koordinatnom početku&lt;math&gt;(0,0,0) &lt;/math&gt;,, njeni vrhovi imaju koordinate  &lt;math&gt; (\pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2})&lt;/math&gt;

Za jediničnu kocku važi:&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;

poluprečnik  upisane  sfere  &lt;math&gt; r =\frac{1}{2}= 0,5&lt;/math&gt;(udaljenost od centra do središta bilo koje strane).

Poluprečnik srednje   sfere   &lt;math&gt;\rho =  \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;    (udaljenost od centra do središta bilo koje ivice).

poluprečnik  opisani   sfere   &lt;math&gt;R =\frac{\sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;  (udaljenost od centra do bilo kojeg vrha).

Dualni poliedar jedinične kocke je pravilan oktaedar čija dužina ivice iznosi &lt;math&gt; \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt; (ukoliko su mu vrhovi u centrima strana kocke).

=== Poprečni presjeci jedinične kocke ravni koja prolazi kroz centar ===
Kada ravan siječe jediničnu kocku (centriranu u koordinatnom početku), oblik i metrička svojstva presjeka zavise od jednačine ravni:&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=Wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ravni
siječenja
!Oblik strane
!Dužina ivica
!Površina
!Zapremina dijeloova
|-
| &lt;math&gt;z=0&lt;/math&gt;
|[[kvadrat]]
|1
|1
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; x+ z=0&lt;/math&gt;
|[[pravougaonik]]
|&lt;math&gt;1,\sqrt{2}\approx  1,414&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;(Maksimalna površina)
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
|x+y+z=0
|[[šestougao]]
( heksagon)
|&lt;math&gt;1 \sqrt{2}/2&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\frac{3}{4}\sqrt{3}\approx 1,299&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|}
=== Karakteristike specifičnih presjeka: ===
'''Maksimalna površina presjeka''' iznosi  &lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;. Dobija se siječenjem kocke ravni koja prolazi kroz dvije naspramne ivice i dvije naspramne dijagonale strana (npr. ravan&lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;).

'''Pravilan šestougao''' se dobija kada ravan prolazi kroz središta šest ivica kocke (ravan &lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;). Postoje četiri takve ose (prostorne dijagonale kocke) oko kojih se mogu dobiti ovakvi šestougaoni presjeci. Vrhovi ovog upisanog šestougla za jediničnu kocku su:   &lt;math&gt;(0,-\frac{1}{2},-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},0,-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},\frac{1}{2},0),(0,\frac{1}{2},\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},0,\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},-\frac{1}{2},0)&lt;/math&gt;

Ovaj šestougaoni oblik se jasno vidi kada se kocka posmatra ortogonalno duž pravca njene glavne prostorne dijagonale.

=== Pregled po dimenzijama ===
zavisnosti od broja dimenzija&lt;math&gt;( n)&lt;/math&gt;, jedinična hiperkocka poprima različite oblike i dužine dijagonala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Tekst opisa
|-
! Dimenzija (n) !! Naziv objekta !! Dužina najduže dijagonale
|-
| &lt;math&gt; n=1&lt;/math&gt; ||	Jedinična duž (interval) || &lt;math&gt;\sqrt{1} =1&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=2&lt;/math&gt; || 	Jedinični kvadrat|| &lt;math&gt;\sqrt{2} \approx 1.414&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=3&lt;/math&gt; || Jedinična kocka || &lt;math&gt;\sqrt{3} \approx 1.732&lt;/math&gt;&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=4&lt;/math&gt; || Jedinični teserakt (hiperkocka) || &lt;math&gt;\sqrt{4}= 2&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n &lt;/math&gt; || n-dimenzionalna hiperkocka|| &lt;math&gt;\sqrt{ n}&lt;/math&gt;
|}</text>
      <sha1>gne9dblf7dq3xr2e2oy2kjdd13jwqwm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696056</id>
      <parentid>42696055</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T08:48:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42696056</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5544" sha1="fjo1kuyywq2qbf3c0n22umoea78wuol" xml:space="preserve">U geometriji, '''kocka''' je pravilno geometrijsko tijelo, [[poliedar]] omeđen sa šest kvadrata (također se naziva i pravilan heksaedar). ..&lt;ref&gt;{{Cite web |title=kocka |url=https://enciklopedija.hr/clanak/kocka |access-date=29.09.2026. |website=Hrvatska enciklopedija}}&lt;/ref&gt; Pripada [[Paralelepiped|paralelepipedima]].

== Osobine ==

* Kocka ima &lt;math&gt;12&lt;/math&gt; ivica, &lt;math&gt;6&lt;/math&gt; strana i &lt;math&gt;8&lt;/math&gt; vrhova
* Sve strane kocke su oblikovane kao [[kvadrat]],  zbog čega su su dužina, širina i visina i jednake &lt;math&gt;a&lt;/math&gt;.
* Diedarski ugao između bilo koje dvije susjedne strane iznosi &lt;math&gt;90^\circ&lt;/math&gt; (&lt;math&gt;\frac{\pi}{2}&lt;/math&gt; radijana).
* Naspramne strane i naspramne ivice kocke su međusobno paralelne.
* Svaka strana kocke graniči se sa četiri druge strane, a svaki vrh kocke spaja tri strane i tri ivice.
* Postoji ukupno 11 različitih mreža kojima se može razviti površina kocke.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;

== Formule za kocku stranice  a ==
'''Mala dijagonala''' (dijagonala strane)   &lt;math&gt;d=a\sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Velika dijagonala''' (prostorna dijagonala kocke) &lt;math&gt;D =  a }\sqrt{3&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik upisane sfere''' (sfere koja dodiruje strane   &lt;math&gt;r=\frac{ a}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik srednje sfere''' (sfere koja dodiruje ivice)   &lt;math&gt;\rho = \frac{a\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik opisane sfere''' (sfere koja prolazi kroz vrhove)  &lt;math&gt;R =\frac{ a \sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;

'''Površina dijagonalnog presjeka''' &lt;math&gt;P_{ dp} = ad= a^2 \sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Površina kocke''': &lt;math&gt;6a^2&lt;/math&gt; ili preko poluprečnika upisane sfere  &lt;math&gt;P = 24r^2&lt;/math&gt;

'''Zapremina kocke''': &lt;math&gt;V = a^3&lt;/math&gt;  ili preko poluprečnika upisane sfere &lt;math&gt;V = 8r^3&lt;/math&gt;

Veza između zapremine i površine izražava se preko izvoda po poluprečniku upisane sfere:

&lt;math&gt;\frac{dV}{dr}=P&lt;/math&gt;

== Jedinična kocka a=1 ==
[[Datoteka:Cube coords.png|mini]]


Kocka sa dužinom ivice &lt;math&gt; a= 1&lt;/math&gt;  naziva se jedinična kocka. Ako je centrirana u koordinatnom početku&lt;math&gt;(0,0,0) &lt;/math&gt;,, njeni vrhovi imaju koordinate  &lt;math&gt; (\pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2})&lt;/math&gt;

Za jediničnu kocku važi:&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;

poluprečnik  upisane  sfere  &lt;math&gt; r =\frac{1}{2}= 0,5&lt;/math&gt;(udaljenost od centra do središta bilo koje strane).

Poluprečnik srednje   sfere   &lt;math&gt;\rho =  \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;    (udaljenost od centra do središta bilo koje ivice).

poluprečnik  opisani   sfere   &lt;math&gt;R =\frac{\sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;  (udaljenost od centra do bilo kojeg vrha).

Dualni poliedar jedinične kocke je pravilan oktaedar čija dužina ivice iznosi &lt;math&gt; \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt; (ukoliko su mu vrhovi u centrima strana kocke).

=== Poprečni presjeci jedinične kocke ravni koja prolazi kroz centar ===
Kada ravan siječe jediničnu kocku (centriranu u koordinatnom početku), oblik i metrička svojstva presjeka zavise od jednačine ravni:&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=Wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ravni
siječenja
!Oblik strane
!Dužina ivica
!Površina
!Zapremina dijeloova
|-
| &lt;math&gt;z=0&lt;/math&gt;
|[[kvadrat]]
|1
|1
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; x+ z=0&lt;/math&gt;
|[[pravougaonik]]
|&lt;math&gt;1,\sqrt{2}\approx  1,414&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;(Maksimalna površina)
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
|x+y+z=0
|[[šestougao]]
( heksagon)
|&lt;math&gt;1 \sqrt{2}/2&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\frac{3}{4}\sqrt{3}\approx 1,299&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|}
=== Karakteristike specifičnih presjeka: ===
'''Maksimalna površina presjeka''' iznosi  &lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;. Dobija se siječenjem kocke ravni koja prolazi kroz dvije naspramne ivice i dvije naspramne dijagonale strana (npr. ravan&lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;).

'''Pravilan šestougao''' se dobija kada ravan prolazi kroz središta šest ivica kocke (ravan &lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;). Postoje četiri takve ose (prostorne dijagonale kocke) oko kojih se mogu dobiti ovakvi šestougaoni presjeci. Vrhovi ovog upisanog šestougla za jediničnu kocku su:   &lt;math&gt;(0,-\frac{1}{2},-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},0,-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},\frac{1}{2},0),(0,\frac{1}{2},\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},0,\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},-\frac{1}{2},0)&lt;/math&gt;

Ovaj šestougaoni oblik se jasno vidi kada se kocka posmatra ortogonalno duž pravca njene glavne prostorne dijagonale.

=== Pregled po dimenzijama ===
zavisnosti od broja dimenzija&lt;math&gt;( n)&lt;/math&gt;, jedinična hiperkocka poprima različite oblike i dužine dijagonala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Tekst opisa
|-
! Dimenzija (n) !! Naziv objekta !! Dužina najduže dijagonale
|-
| &lt;math&gt; n=1&lt;/math&gt; ||	Jedinična duž (interval) || &lt;math&gt;\sqrt{1} =1&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=2&lt;/math&gt; || 	Jedinični kvadrat|| &lt;math&gt;\sqrt{2} \approx 1.414&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=3&lt;/math&gt; || Jedinična kocka || &lt;math&gt;\sqrt{3} \approx 1.732&lt;/math&gt;&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=4&lt;/math&gt; || Jedinični teserakt (hiperkocka) || &lt;math&gt;\sqrt{4}= 2&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n &lt;/math&gt; || n-dimenzionalna hiperkocka|| &lt;math&gt;\sqrt{ n}&lt;/math&gt;
|}</text>
      <sha1>fjo1kuyywq2qbf3c0n22umoea78wuol</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42696057</id>
      <parentid>42696056</parentid>
      <timestamp>2026-09-29T08:51:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <origin>42696057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5636" sha1="oxh7h0ztwbp9yuh4yqsarpul0s4qdac" xml:space="preserve">[[Datoteka:Cube Drawing.jpg|mini]]
U geometriji, '''kocka''' je pravilno geometrijsko tijelo, [[poliedar]] omeđen sa šest kvadrata (također se naziva i pravilan heksaedar). ..&lt;ref&gt;{{Cite web |title=kocka |url=https://enciklopedija.hr/clanak/kocka |access-date=29.09.2026. |website=Hrvatska enciklopedija}}&lt;/ref&gt; Pripada [[Paralelepiped|paralelepipedima]].

== Osobine ==

* Kocka ima &lt;math&gt;12&lt;/math&gt; ivica, &lt;math&gt;6&lt;/math&gt; strana i &lt;math&gt;8&lt;/math&gt; vrhova
* Sve strane kocke su oblikovane kao [[kvadrat]],  zbog čega su su dužina, širina i visina i jednake &lt;math&gt;a&lt;/math&gt;.
* Diedarski ugao između bilo koje dvije susjedne strane iznosi &lt;math&gt;90^\circ&lt;/math&gt; (&lt;math&gt;\frac{\pi}{2}&lt;/math&gt; radijana).
* Naspramne strane i naspramne ivice kocke su međusobno paralelne.
* Svaka strana kocke graniči se sa četiri druge strane, a svaki vrh kocke spaja tri strane i tri ivice.
* [[Datoteka:Eleven nets of a cube with numbers.svg|mini]]Postoji ukupno 11 različitih mreža kojima se može razviti površina kocke.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt; 

== Formule za kocku stranice  a ==
'''Mala dijagonala''' (dijagonala strane)   &lt;math&gt;d=a\sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Velika dijagonala''' (prostorna dijagonala kocke) &lt;math&gt;D =  a }\sqrt{3&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik upisane sfere''' (sfere koja dodiruje strane   &lt;math&gt;r=\frac{ a}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik srednje sfere''' (sfere koja dodiruje ivice)   &lt;math&gt;\rho = \frac{a\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;

'''Poluprečnik opisane sfere''' (sfere koja prolazi kroz vrhove)  &lt;math&gt;R =\frac{ a \sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;

'''Površina dijagonalnog presjeka''' &lt;math&gt;P_{ dp} = ad= a^2 \sqrt{2}&lt;/math&gt;

'''Površina kocke''': &lt;math&gt;6a^2&lt;/math&gt; ili preko poluprečnika upisane sfere  &lt;math&gt;P = 24r^2&lt;/math&gt;

'''Zapremina kocke''': &lt;math&gt;V = a^3&lt;/math&gt;  ili preko poluprečnika upisane sfere &lt;math&gt;V = 8r^3&lt;/math&gt;

Veza između zapremine i površine izražava se preko izvoda po poluprečniku upisane sfere:

&lt;math&gt;\frac{dV}{dr}=P&lt;/math&gt;

== Jedinična kocka a=1 ==
[[Datoteka:Cube coords.png|mini]]


Kocka sa dužinom ivice &lt;math&gt; a= 1&lt;/math&gt;  naziva se jedinična kocka. Ako je centrirana u koordinatnom početku&lt;math&gt;(0,0,0) &lt;/math&gt;,, njeni vrhovi imaju koordinate  &lt;math&gt; (\pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2}, \pm\frac{1}{2})&lt;/math&gt;

Za jediničnu kocku važi:&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;

poluprečnik  upisane  sfere  &lt;math&gt; r =\frac{1}{2}= 0,5&lt;/math&gt;(udaljenost od centra do središta bilo koje strane).

Poluprečnik srednje   sfere   &lt;math&gt;\rho =  \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt;    (udaljenost od centra do središta bilo koje ivice).

poluprečnik  opisani   sfere   &lt;math&gt;R =\frac{\sqrt{3}}{2}&lt;/math&gt;  (udaljenost od centra do bilo kojeg vrha).

Dualni poliedar jedinične kocke je pravilan oktaedar čija dužina ivice iznosi &lt;math&gt; \frac{\sqrt{2}}{2}&lt;/math&gt; (ukoliko su mu vrhovi u centrima strana kocke).

=== Poprečni presjeci jedinične kocke ravni koja prolazi kroz centar ===
Kada ravan siječe jediničnu kocku (centriranu u koordinatnom početku), oblik i metrička svojstva presjeka zavise od jednačine ravni:&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Weisstein, Eric W |date= |title=Cube |url=https://web.archive.org/web/20151210064759/http://mathworld.wolfram.com/Cube.html |access-date=29.09.2026. |website=Wolfram Mathworld}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Ravni
siječenja
!Oblik strane
!Dužina ivica
!Površina
!Zapremina dijeloova
|-
| &lt;math&gt;z=0&lt;/math&gt;
|[[kvadrat]]
|1
|1
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; x+ z=0&lt;/math&gt;
|[[pravougaonik]]
|&lt;math&gt;1,\sqrt{2}\approx  1,414&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;(Maksimalna površina)
|&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|-
|x+y+z=0
|[[šestougao]]
( heksagon)
|&lt;math&gt;1 \sqrt{2}/2&lt;/math&gt;
|&lt;math&gt;\frac{3}{4}\sqrt{3}\approx 1,299&lt;/math&gt;
| colspan=&quot;undefined&quot; |&lt;math&gt;\frac{1}{2}, \frac{1}{2}&lt;/math&gt;
|}
=== Karakteristike specifičnih presjeka: ===
'''Maksimalna površina presjeka''' iznosi  &lt;math&gt;\sqrt{2}&lt;/math&gt;. Dobija se siječenjem kocke ravni koja prolazi kroz dvije naspramne ivice i dvije naspramne dijagonale strana (npr. ravan&lt;math&gt;x+z=0&lt;/math&gt;).

'''Pravilan šestougao''' se dobija kada ravan prolazi kroz središta šest ivica kocke (ravan &lt;math&gt;x+y+z=0&lt;/math&gt;). Postoje četiri takve ose (prostorne dijagonale kocke) oko kojih se mogu dobiti ovakvi šestougaoni presjeci. Vrhovi ovog upisanog šestougla za jediničnu kocku su:   &lt;math&gt;(0,-\frac{1}{2},-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},0,-\frac{1}{2}),(\frac{1}{2},\frac{1}{2},0),(0,\frac{1}{2},\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},0,\frac{1}{2}),(-\frac{1}{2},-\frac{1}{2},0)&lt;/math&gt;

Ovaj šestougaoni oblik se jasno vidi kada se kocka posmatra ortogonalno duž pravca njene glavne prostorne dijagonale.

=== Pregled po dimenzijama ===
zavisnosti od broja dimenzija&lt;math&gt;( n)&lt;/math&gt;, jedinična hiperkocka poprima različite oblike i dužine dijagonala:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+ Tekst opisa
|-
! Dimenzija (n) !! Naziv objekta !! Dužina najduže dijagonale
|-
| &lt;math&gt; n=1&lt;/math&gt; ||	Jedinična duž (interval) || &lt;math&gt;\sqrt{1} =1&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=2&lt;/math&gt; || 	Jedinični kvadrat|| &lt;math&gt;\sqrt{2} \approx 1.414&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=3&lt;/math&gt; || Jedinična kocka || &lt;math&gt;\sqrt{3} \approx 1.732&lt;/math&gt;&gt;
|-
| &lt;math&gt; n=4&lt;/math&gt; || Jedinični teserakt (hiperkocka) || &lt;math&gt;\sqrt{4}= 2&lt;/math&gt;
|-
| &lt;math&gt; n &lt;/math&gt; || n-dimenzionalna hiperkocka|| &lt;math&gt;\sqrt{ n}&lt;/math&gt;
|}</text>
      <sha1>oxh7h0ztwbp9yuh4yqsarpul0s4qdac</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arnulfo Arias Madrid</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725651</id>
    <redirect title="Arnulfo Arias" />
    <revision>
      <id>42695717</id>
      <timestamp>2026-09-28T13:23:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Arnulfo Arias]]</comment>
      <origin>42695717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="0p4e9h7e8zq02taj1ew38yjrkomes4p" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Arnulfo Arias]]</text>
      <sha1>0p4e9h7e8zq02taj1ew38yjrkomes4p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Postmortalna ukočenost</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725657</id>
    <redirect title="Rigor mortis" />
    <revision>
      <id>42695979</id>
      <timestamp>2026-09-28T23:11:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjereno na [[Rigor mortis]]</comment>
      <origin>42695979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="o87hg8jn1h6ta5hmdtgu079s34li7zg" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Rigor mortis]]</text>
      <sha1>o87hg8jn1h6ta5hmdtgu079s34li7zg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Skin-view-foreign/sh-latn</title>
    <ns>8</ns>
    <id>4725658</id>
    <revision>
      <id>42695995</id>
      <timestamp>2026-09-29T00:08:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: Prikaži na Wikiostavi</comment>
      <origin>42695995</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="s15wqqrosn3es1x4nrzr48u77uygqog" xml:space="preserve">Prikaži na Wikiostavi</text>
      <sha1>s15wqqrosn3es1x4nrzr48u77uygqog</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Skin-view-foreign/sh-cyrl</title>
    <ns>8</ns>
    <id>4725659</id>
    <revision>
      <id>42695996</id>
      <timestamp>2026-09-29T00:08:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: Прикажи на Викиостави</comment>
      <origin>42695996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="j9lvdwqincwoosfud59orxnfjfwr6c0" xml:space="preserve">Прикажи на Викиостави</text>
      <sha1>j9lvdwqincwoosfud59orxnfjfwr6c0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Ptica soko/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4725660</id>
    <revision>
      <id>42696062</id>
      <timestamp>2026-09-29T09:37:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptica soko</username>
        <id>333848</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Negativni broj]]</comment>
      <origin>42696062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18" sha1="ec31zeeix0b50drq5nyinx4snh8dqct" xml:space="preserve">[[Negativni broj]]</text>
      <sha1>ec31zeeix0b50drq5nyinx4snh8dqct</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>La Comédie humaine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725661</id>
    <revision>
      <id>42696063</id>
      <timestamp>2026-09-29T09:42:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sve u svemu</username>
        <id>396100</id>
      </contributor>
      <comment>Začetak stranice, dosta informacija dodato</comment>
      <origin>42696063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3409" sha1="3v1i7qjfv21jpfwrh477z85r90d5hrm" xml:space="preserve">Ljudska komedija''(fr. La Comédie humaine)'' je zajednički naziv za više od 90 književnih dela. Autor je [[Honoré de Balzac|Onore de Balzak]], pisac u epohi [[Realizam (književnost)|realizma]], koji je do srži opisivao [[Francuska|Francusko]] društvo u prvoj polovini 19. [[Stoljeće|stoljeća]]. &lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book |last=Đorđević, Radulović, Grdinić |first=Časlav, Olivera, Mirjana |year=2014. |title=Književnost i gramatika 2 |publisher=Venclović |isbn=978-86-85691-86-7 |edition=1. |location=Novi Sad |pages=157-158 |language=srpski}}&lt;/ref&gt;

Autor je zamislio Ljudsku komediju u tri velike celine, koje su sačinjene od slika/prizora, koje upućuju na segmente društvenog života. Te celine su:&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

# '''Studije naravi 19. stoljeća'''
# '''Filozofske studije'''
# '''Analitičke studije'''

=== Studije naravi 19. stoljeća ===
----Slike koje sačinjavaju '''Studije naravi''' upućuju na segmente društvenog života, to su:&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

# Slike iz privatnog života (delo ''[[Le Père Goriot]]''[[Le Père Goriot|)]]
# Slike iz palanačkog života (dela ''[[Eugénie Grandet]]'', ''[[Illusions perdues]]'')
# Slike iz pariskog života (dela ''[[Splendeurs et misères des courtisanes]] ,[[La Cousine Bette]], [[Le Cousin Pons]]'')
# Slike iz političkog života (delo ''[[Le Député d'Arcis]]'')
# Slike iz vojničkog života (delo ''[[Les Chouans]]'')
# Slike iz seoskog života (delo ''[[Le Lys dans la vallée]]'')

Onore de Balzak je opisivao sve društvene slojeve, i jedinstvo među pojedinima, bazirano na jedinstvu duhovnog i materijalnog, odnosno samog [[Čovjek|čovjeka]], i društva u kome egzistira. Autor je zamislio Ljudsku komediju kao: ‚‚Jedinstvenu celinu koja bi obuhvatila ne samo pojedine ličnosti i pojedine povjesti, nego povjest čitavog francuskog društva iz prve polovine 19. stoljeća&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;. Takođe, Balzak tvrdi da ‚‚Roman nije čista reprodukcija stvarnosti, pak samo osobita, uzvišena laž, istinita u pojedinostima, pa je i bolji svijet od postojećeg&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

=== Filozofske studije ===
----Slike koje sačinjavaju '''Filozofske studije''' su bazirane na istraživanju latentnih uzroka ljudskih postupaka, kao i strasti koja može uništiti čovjeka, ta dela su:&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite book |last=Balzak |first=Onore de |year=1870. |title=Études philosophiques |publisher=Claudine Corbasson, Hans Pieterse and the Online Distributed Proofreading Team at www.pgdp.net |edition=1. |location=Paris: Houssiaux |publication-date=4.7.2005. |pages=1-100 |language=Francuski |trans-title=Filozofske studije}}&lt;/ref&gt;

# Šagrinska koža (fr. ''[[La Peau de chagrin]]'')
# Traganje za apsolutnim (fr. ''[[La Recherche de l'absolu]]'')
# Nepoznato remek-delo (fr. ''[[Le Chef-d'œuvre inconnu]])''&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Analitičke studije ===
----Slike koje sačinjavaju Analitičke studije predstavljaju Balzakovu percepciju korena društvenih tvari, poput morala, institucija, i tome sličnog. Dela u toj celini su:&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite book |last=Balzak |first=Onore de |date=4. 7. 2005. |year=1870. |title=Analytical Studies |publisher=Project Gutenberg |edition=3. |language=engleski |trans-title=Analitičke studije}}&lt;/ref&gt;

# Fiziologija braka ''(fr. [[Physiologie du mariage]])''
# Mali jadi bračnog života ''(fr. [[Petites misères de la vie conjugale]])''&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;</text>
      <sha1>3v1i7qjfv21jpfwrh477z85r90d5hrm</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>